Informacije

ŠPRIHVATNI SUSTAV KANALIZACIJE

VAKUMSKI NACIN

Svrha ovog dokumenta je pružanje informacija inženjerima, službama razvoja, izvo a ima radova i

klijentima koje žele saznati nešto više o vakuumskim kanalizacijskim sustavima koje projektira ISEKI

VACUUM SYSTEMS Limited. Ovdje izložene informacije služe samo u referentne svrhe i itatelji ne

bi trebali planirati ili projektirati vakuumski kanalizacijski sustav na osnovu informacija sadržanih u

ovoj publikaciji bez prethodnog savjetovanja s predstavnicima tvrtke Iseki Vacuum Systems Limited.

Iseki Vacuum Systems Limited provodi program nekrekidnih istraživanja i razvoja vakuumskih

kanalizacijskih sustava i pridržava pravo promjene opreme, specifikacija materijala i projektnih

parametara svojih vakuumskih sustava bez objave.

Želite li dodatne informacije o Iseki Redivac vakuumskoj tehnologiji, poslužite se dolje navedenim

podacima:

Iseki Vacuum Systems Limited

High March

Daventry

Northamptonshire

NN11 4QE

United Kingdom

Tel : + 44 (0) 1327 878777

Faks : + 44 (0) 1327 315232

E-mail : sales@iseki-vacuum.com

© Sije anj 2005.

SADRŽAJ

Poglavlje Strana

1 Uvod 5

2 Povijest vakuumske tehnologije 7

3 Rad vakuumskog kanalizacijskog sustava 10

4 Prednosti vakuumskih kanalizacijskih sustava 18

5 Primjena vakuumske tehnologije 21

6 Izbor Iseki RediVac projekata širom svijeta 23

7 Iseki materijali i oprema 30

Test Iseki priklju nog ventila

Nadzorni sustav Iseki ventila

‘Inteligentan’ nadzorni sustav

Kanalizacijski sustav uzbune visoke razine

Principi nadzora ventila

Tipi na oprema vakuumskog postrojenja

8 Vrste usluga koje pruža Iseki 45

9 esto postavljena pitanja

Prilog

Ilustracija 5 Tipi na betonska komora ventila

Ilustracija 6 GRP sabirna komora

Ilustracija 7 Tipi an kanalizacijski profil i detalj Invert Lift

Ilustracija 8 Tipi an profil vakuumske kanalizacije

1. POGLAVLJE

UVOD

5

ISEKI VACUUM SYSTEMS LTD

Tvrtka Iseki Vacuum Systems Limited (trgova ko ime Iseki Redivac) smještena je u Daventryju,

Ujedinjeno Kraljevstvo, odakle putem svojih lokalnih zastupnika i distributera prodaje svoju

tehnologiju širom svijeta. Ovaj britanski ured nudi potrebnu ekspertizu za razvoj i podršku korisnicima

ove tehnologije na tržištima širom svijeta.

Tijekom posljednjih deset godina ste eno je golemo stru no znanje i inženjeri tvrtke 10 Iseki Redivac

dobro su upoznali mogu nosti uporabe vakuumskih sustava koje proizvode i primijenili to iskustvo za

razli ite namjene.

Osoblje tvrtke Iseki Redivac svojim znanjem pokriva brojne discipline i u mogu nosti je korisnicima

pružiti cijeli niz raznovrsnih usluga, od po etnih procjena projekta preko sklapanja ugovora do

primopredaje vakuumskih sustava.

Iseki Redivac puno polaže na korisni ku podršku i sposoban je ponuditi tehni ke savjete i pomo

ljudima koji upravljaju njegovim sustavima, a kada je to potrebno, i nadzor na licu mjesta, koji e vršiti

njegov terenski inženjer.

Tvtka Iseki Redivac ima mrežu servisnih centara širom svijeta, koji na lokalnoj razini pružaju podršku

ljudima koji upravljaju sustavima.

Klju ni dio opreme u svakom vakuumskom sustavu je priklju ni ventil smješten u sabirnoj komori.

Iseki Redivac priklju ni ventili koriste se ve više od 10 godina, tijekom kojih su izvršena brojna

poboljšanja koja dodatno pove avaju njegovu u inkovitost i pouzdanost.

Njegove mogu nosti dokazali su testovi koji od ventila zahtijevaju da bude upotrebljen više od 250

000 puta, što odgovara periodu dužem od 15 godina normalnog rada.

Uspješni rezultati ovih ispitivanja dokazali su da Iseki Redivac’s ventil udovoljava britanskom

standardu za vakuumske kanalizacijske sustave BS EN 1091 : 1997.

Iseki Redivac je vode a svvjetska tvrtka na polju vakuumskih kanalizacijskih sustava poznata po

kvalitetnom oblikovanju, ugradnji i puštanju u rad vakuumskih sustava, kao i po proizvodnji dokazano

pouzdanih proizvoda.

6

2. POGLAVLJE

POVIJEST VAKUUMSKE TEHNOLOGIJE

7

Princip primjene vakuumskog tlaka u prihvatu otpadnih voda i drugih teku ina koristi se još od 1860-ih

godina i mnogi pioniri na polju znanosti uklju ili su se u razvoj ove tehnologije, me u kojima je

najuspješniji bio g. Charles T. Liernur.

Kao što se vidi na ilustraciji br. 1 na sljede oj stranici, sustav g. Liernura služio je za prihvat

kanalizacije iz doma instava i sastojao se od podzemnog spremnika u koji su se otpadne vode

gravitacijom dovodile željeznim cijevima.

Cijevi su bile priklju ene na posebne zahode u svakom od doma instava i svake no i bi se podzemni

spremnik opteretio vakuumskim tlakom, zbog ega bi se zahodi praznili, a otpadne vode prikupljale u

spremniku.

Mobilnim tankerom koji koristi vakuumski tlak spremnik bi se praznio, a otpadni materijal bi se pakirao

u ba ve koje su se lokalnim seljacima prodavale kao gnojivo.

Sljede u fazu razvoja vakuumske tehnologiji obilježio je 1920. godine g. Henri Gandillon iz

Francuske.

Kanalizacijske i površinske vode, prikupljene iz najviše 4 ku e, gravitacijom su se spuštale u komoru

u toj ulici. Izlazna cijev iz te komore bila je priklju ena na glavnu kanalizacijsku cijev, koja je pak bila

spojena s vakuumskim postrojenjem.

Kako otpadne vode ulaze u komoru, kugla koja brtvi izlaznu cijev po inje plutati i otvara cijev. Cijev se

zatim ru nim otvaranjem izolacijskog ventila na glavnoj kanalizacijskoj cijevi stavlja pod vakuumski

tlak, što uzrokuje isisavanje otpadnih voda iz komore.

Ne postoje zapisi o daljnjem razvoju vakuumske tehnologije sve do 1950-ih kada je g. Joel Liljendhal

iz Švedske usavršio vakuumski zahod g. Liernura.

8

Ilust

raci

ja b

r. 1

RA

NI

SU

ST

AV

I V

AK

UU

MS

KE

KA

NA

LIZ

AC

IJE

9

3. POGLAVLJE

RAD VAKUUMSKOG KANALIZACIJSKOG SUSTAVA

10

Vakuumski sustavi mogu služiti za prikupljanje raznih teku ina, ali naj eš e se koriste za prikupljanje kanalizacijskih voda iz stambenih naselja.

Ilustracija br. 2 na drugoj strani prikazuje tipi an tlocrt takvoga sustava koji ima sljede e tri glavne

komponente:

Ventilske / taložne komore

Komore imaju dvije namjene:

1. prikupljanje otpadnih voda priklju enih korisnika,

2. ulaz prikupljenih voda u kanalizacijsku mrežu preko Iseki Redivac priklju nog

ventila.

Vakuumska kanalizacija

To je mreža cijevi kojima se prenosi vakuumski tlak do Iseki Redivac priklju nih ventila u sabirnim

komorama i kojima se otpadne vode prijenose do vakuumskog postrojenja.

Sabirno / vakuumsko postrojenje

Ovo je srce sustava u kojemu se stvara vakuumski tlak za cijelu kanalizacijsku mrežu, što omogu ava

prikupljanje otpadnih voda i njihov transport do postrojenja za preradu otpadnih voda.

11

Ilust

raci

ja b

r. 2

T

LO

CR

T T

IPI

NO

G V

AK

UU

MS

KO

G K

AN

ALIZ

AC

IJS

KO

G S

US

TA

VA

SA

BIR

NO

PO

ST

RO

JEN

JE

GR

AV

ITA

CIJ

SK

A K

AN

ALIZ

AC

IJA

S

AB

IRN

A K

OM

OR

A

VA

KU

UM

SK

A K

OM

OR

A

12

Zapo nimo sa sabirnim komorama i u njima instaliranim vakuumskim priklju nim ventilima.

1. Ventilske / taložne komore

Otpadne vode stižu obi nim gravitacijskim cijevima u donji dio sabirne komore, ili mokru komoru, koja

je poput kanalizacijskog okna u konvencionalnom gravitacijskom sustavu (vidi ilustraciju br. 3.1).

Kako razina teku ine u mokroj komori raste, zrak ostaje blokiran u cijevi koju zovemo ‘senzorska

cijev’, a s daljnjim porastom razine otpadnih voda, raste i njegov tlak (vidi ilustraciju br. 3.2).

Zrak povišenoga tlaka prenosi se savitljivim cijevima u gornji dio priklju nog ventila koji se zove

‘regulator’.

Kada tlak dovoljno poraste, uklju uje se prekida regulatora, a vakuumski tlak se prenosi do tijela

ventila i otvara ga.

Dok je ventil otvoren, atmosferski tlak na površini teku ine u vlažnoj komori potiskuje otpadni materijal

u ‘usisnu cijev’, kroz priklju nii ventil, te dalje u kanalizacijsku mrežu (vidi ilustraciju br. 3.3).

Kada je sav otpadni materujal uklonjen iz vlažne komore, ventil ostaje još kratko vrijeme otvoren,

kako bi omogu io da zrak pod atmosferskim tlakom u e u kanalizacijsku mrežu (vidi ilustraciju br.

3.4).

Opruga zatim zatvara ventil i završava ciklus.

13

Ilustracija br. 3.1

Ilustracija br. 3.2

REGULACIJA VENTILA

OTPADNE VODE ULAZE U MOKRU KOMORU

REDIVACI PRIKLJU NIVENTIL

KANALIZACIJSKA CIJEV POD VAKUUMSKIM TLAKOM

USISNA CIJEV

SAVITLJIVE CIJEVI

TLAK ZRAKA U SENZORSKOJ CIJEVI SE POVE AVA

14

Ilustracija br. 3.3

Ilustracija br. 3.4

ZRAK ULAZI U KANALIZACIJU NAKON OTPADNIH VODA

REDIVAC PRIKLJU NIVENTIL OTVOREN

OTPADNE.VODE ULAZE U USISNU CIJEV

USISNA CIJEV

15

2. Vakuumska kanalizacija

Otpadne vode sada su ušle u drugi dio sustava, odnosno u vakuumsku kanalizaciju, ije tipi ne

profile možete vidjeti u ilustraciji br. 8 u prilogu.

Cijevi promjera izme u 90 i 250 mm obi no su izra ene od polietilena velike gusto e (HDPE) te

spojene elektrofuzijski zavarenim prstenovima.

Otpadni materijal putuje kanalizacijskim cijevima zbog zraka koji ulazi u priklju ni ventil.

U po etku taj materijal, pjenušava mješavina zraka i teku ine, putuje brzinama do 6m/s. Brzina se

postupno smanjuje dok mješavina prolazi kroz cijev, a zrak kona no prestiže teku inu i nastavlja

prema vakuumskom postrojenju.

Vakuumska kanalizacija se u ovoj fazi ponaša na isti na in kao i konvencionalna gravitacijska

kanalizacija i otpadne vode putuju sustavom normalnim gravitacijskim protokom.

Otpadni materijal se na kraju zaustavlja na niskim to kama kanalizacije, koje se nazivaju ‘inverzne

to ke’, gdje ostaje mirovati. Kada se priklju ni ventil sljede i puta otvori i dopusti ulaz zraka u

kanalizacijsku mrežu, taj materijal se podiže i transportira prema vakuumskom postrojenju (vidi

ilustracije br. 3.5 i 3.7).

3. Sabirno / vakuumsko postrojenje

Otpadne vode na kraju stignu u vakuumsko postrojenje, koje ini tre i dio sustava.

Glavni dijelovi opreme vakuumskog postrojenja su vakuumske pumpe, sabirna posuda, pumpe za

izbacivanje otpadnih voda i elektri na kontrolna plo a (vidi ilustraciju br. 4).

Vakumske pumpe povezane su mrežom cijevi sa sabirnom posudom te proizvode vakuum u posudi i

u vakuumskim kanalizacijskim cijevima koje su nju priklju ene.

Otpadne vode koje stižu u po etku se talože u sabirnoj posudi, koja se ponaša poput mokre komore u

konvencionalnom gravitacijskom postrojenju za prepumpavanje.

Osjetnici razine detektiraju prirast otpadnih voda u sabirnoj posudi i uklju uju pumpe za izbacivanje

otpadnih voda mrežom cijevi povezanih s posudom.

Ove pumpe uklanjaju prikupljene otpadne vode iz posude i šalju ih prema lokalnom postrojenju za

preradu otpadnih voda ili prema obližnjem kanalizacijskom kolektoru.

16

17

4. POGLAVLJE

PREDNOSTI VAKUUMSKIH KANALIZACIJSKIH SUTAVA

18

Vakuumski kanalizacijski sustav u usporedbi s konvencionalnim gravitacijskim sustavom nudi tri

glavne prednosti:

1. fleksibilno oblikovanje

2. investicijske uštede

3. uštede pri korištenju

1. Fleksibilno oblikovanje

Svestranost svojstvena vakuumskim sustavima korisniku omogu ava fleksibilan pristup u rješavanju

problema prikupljanja otpadnih voda.

Ovdje su navedene samo neke od prednosti koje omogu ava fleksibilno oblikovanje vakuumskih

sustava za prihvat teku ina:

1. Cijevi se mogu položiti u skladu s uvjetima mjesta ugradnje bez ograni enja vezanih uz smjer ili

razinu vakuumske kanalizacije.

2. Lagane kanalizacijske cijevi maloga promjera omogu avaju jednostavnu ugradnju na mjestima

gdje je pristup ograni en.

3. Vakuumske cijevi same se iste pa nestaje potreba za pristupnim otvorima i komorama za

ispiranje.

4. Umjesto gravitacijom, otpadne vode transportiraju se vakuumskim tlakom, te je mogu transport

uzbrdo.

5. Zbog injenica iz to ke 4, vakuumska postrojenja mogu biti locirana na nižoj to ki doti nog

podru ja. Fleksibilnost u izboru lokacije može pružiti zna ajne prednosti ako je podru je za

gradnju ograni eno ili postoje ograni enja vezana uz zaštitu okoliša kojih se projekt mora

pridržavati.

6. Pojave li se na terenu zapreke, lako ih je mogu e zaobi i polaganjem vakuumskih cijevi iznad,

ispod ili pokraj predmeta koji treba obi i.

19

2. Investicijske uštede

Izgradnjom vakuumskog kanalizacijskog sustava mogu e je uštedjeti do 40% zbog sljede ih razloga:

1. Jarci koje treba iskopati za polaganje mreže kanalizacijskih cijevi su uski i plitki (maksimalna

dubina kanalizacjie iznosi 1,5 metara).

2. Brzina izgradnje znatno je pove ana zbog (1).

3. Visoke razine podzemnih voda mogu se izbje i plitkim polaganjem cijevi.

4. Temeljni stupovi za kanalizaciju nisu potrebni jer se za izgradnju kanalizacijske mreže

upotrebljavaju lagane polietilenske cijevi.

5. Nema potrebe za izgradnjom pristupnih otvora na mjestima promjene smjera te je ukupan broj

pristupnih mjesta smanjen.

6. Vakuumske sabirne komore izgra ene su na dubini od najviše 2 metra u cijeloj kanalizacijskoj

mreži.

7. Smanjena dubina temelja vakuumskog postrojenja (tipi na dubina 1 metar).

8. Za svaki sustav potrebno je samo jedno vakuumsko postrojenje dok konvencionalni gravitacijski

sustavi obi no trebaju više postrojenja za prepumpavanje.

9. Dodatno slobodno zemljište na podru ju gdje se projekt realizira zbog (8).

3. Uštede pri korištenju

Troškovi korištenja mogu se smanjiti do 30% zbog sljede ih razloga:

1. Vakuumska kanalizacija isti sama sebe pa nema potrebe za dodatnim iš enjem i uklanjanjem

taloga iz vakuumskih cijevi.

2. U vakuumskim postrojenjima nema potrebe za prosijavanjem pa nisu potrebne tjedne posjete

pogonu.

3. Potrebno je održavati samo jedno vakuumsko postrojenje dok gravitacijski sustavi imaju više

pumpnih stanica koje treba redovito održavati.

4. U vakuumske kanalizacijske sustave ne prodiru podzemne vode pa su potrebne manje pumpe i

troši se znatno manja koli ina elektri ne energije.

5. Cijena prerade znatno je smanjena zbog (4).

6. Cjelovitost vakuumskog kanalizacijskog sustava zajam ena je tijekom njegova cijelog radnog

vijeka zbog otpornosti materijala od kojega je izra en (polietilen).

7. Nema potrebe za popravcima uslijed slijeganja cjevovoda zbog (6).

20

5. POGLAVLJE

PRIMJENE VAKUUMSKE TEHNOLOGIJE

21

Vakuumski sustavi za prikupljanje teku ina mogu se primijeniti u cijelom nizu situacija, a ovdje

navodimo tipi ne primjene ove svestrane i po okoliš neopasne tehnologije:

glavni kanalizacijski sustav u ruralnim zajednicama

krovna odvodnja

kampovi

nova stambena naselja

stari gradovi s uskim ulicama

bolni ka kanalizacija

trgova ki centri s teško pristupnim ili ograni enim prostorom

zamjena za konvencionalni gravitacijski sustav

petrokemijska industrija

tvorni ka kanalizacija

arkti ke zajednice

odvodnja smetlišta

odvodnja prolivenih teku ina oko industrijskih spremnika

rije ne, jezerske ili obalne zajednice

rekonstrukcija lu kih podru ja

kanalizacija od broda do kopna

Želite li primjere gore navedenih primjena, obratite se tvrtki Iseki Redivac ili njihovom lokalnom

zastupniku.

22

6. POGLAVLJE

ISEKI PROJEKTI ŠIROM SVIJETA

23

ISE

KI R

ED

IVA

C P

RO

JEK

TI Š

IRO

M S

VIJ

ET

A

24

IZB

OR

ISE

KI R

ED

IVA

C P

RO

JEK

AT

A Š

IRO

M S

VIJ

ET

A

Dat

um

ob

javl

jivan

ja:

kolo

voz

2005

. K

UP

AC

L

OK

AC

IJA

D

RŽ

AV

A

GO

DIN

A

O

bn

ova

AD

A

Bac

ki P

etro

vac

Srb

ija i

Crn

a G

ora

20

05

Wo

lver

ine

En

gin

eeri

ng

Inc.

P

lan

tati

on

Sch

oo

l - p

roši

ren

je

SA

D

2005

M

etco

Ab

u D

hab

i A

bu

Al S

hao

om

U

AE

20

05

En

vite

ch S

dn

. Bh

d.

Pu

lah

Ind

ah S

ecti

on

10B

M

alez

ija

2005

W

atlin

g &

Ho

pe

Ro

sed

ale

Ab

bey

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

20

05

Rap

idan

Ser

vice

Au

tho

rity

L

ake

of

the

Wo

od

s -

pro

šire

nje

S

AD

20

05

Sh

arja

h M

un

icip

alit

y S

tati

on

4 U

niv

ersi

ty

UA

E

2005

S

ever

n T

ren

t W

ater

F

ou

r C

ross

es -

pro

šire

nje

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

20

05

Mic

hae

l Ho

war

d H

om

es

Ho

lto

n &

Ray

do

n -

pro

šire

nje

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

20

05

UC

S C

ivils

W

ran

gle

- p

roši

ren

je

Uk

2005

IS

A P

ols

ka Z

oo

C

zerm

in -

faz

a 2

Po

ljska

20

05

ISA

Po

lska

Zo

o

Nie

dro

z P

oljs

ka

2005

IS

A P

ols

ka Z

oo

K

on

stan

cin

- f

aza

2 P

oljs

ka

2005

IS

A P

ols

ka Z

oo

R

ajec

kie

Pie

riki

P

oljs

ka

2005

IS

A P

ols

ka Z

oo

C

eglo

w -

faz

a 2

Po

ljska

20

05

ISA

Po

lska

Zo

o

Izic

a P

oljs

ka

2005

IS

A P

ols

ka Z

oo

N

adar

zn -

faz

a 3

Po

ljska

20

05

ISA

Po

lska

Zo

o

Be

zec

Po

ljska

20

05

ISA

Po

lska

Zo

o

Pia

secz

no

P

oljs

ka

2005

IS

A P

ols

ka Z

oo

S

ien

nic

a R

óza

na

Po

ljska

20

05

Isis

Sh

ire

Co

un

cil

Wo

od

gat

e A

ust

ralij

a 20

05

Th

ames

Wat

er

Wes

t E

nd

- o

bn

ova

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

20

05

An

glia

n W

ater

W

alp

ole

St.

Pet

er -

pro

šire

nje

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

20

04

So

uth

ern

Wat

er

Bro

mle

y G

reen

- d

og

rad

nja

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

20

04

So

uth

ern

Wat

er

Yal

din

g -

do

gra

dn

ja

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

2004

T

isic

e V

illag

e C

zech

eš

ka

2004

P

hilc

or

Pty

S

anct

uar

y L

akes

- p

roši

ren

je 2

A

ust

ralij

a 20

04

ISA

Po

lska

Zo

o

Raj

ecki

e P

ieki

P

oljs

ka

2004

IS

A P

ols

ka Z

oo

C

zerm

in

Po

ljska

20

04

ISA

Po

lska

Zo

o

Cer

ekie

w

Po

ljska

20

04

ISA

Po

lska

Zo

o

Lca

na

- fa

za 2

P

oljs

ka

2004

IS

A P

ols

ka Z

oo

C

egló

w

Po

ljska

20

04

ISA

Po

lska

Zo

o

Mic

hó

w -

faz

a 2

Po

ljska

20

04

Rap

idan

Ser

vice

Au

tho

rity

L

ake

of

the

Wo

od

s -

pro

šire

nje

S

AD

20

04

Inár

cs O

per

atin

g C

o

Inár

cs -

faz

a 2

Ma

arsk

a 20

04

25

KU

PA

C

LO

KA

CIJ

A

DR

ŽA

VA

G

OD

INA

Hid

epit

o

Rö

szke

- f

aza

2 M

aar

ska

2004

V

ITE

P

Szi

get

ujf

alu

M

aar

ska

2004

E

nvi

tech

Sd

n. B

hd

. B

and

ar B

ota

nic

Par

cel -

faz

a 2

Mal

ezija

20

04

Hid

epit

o

Do

mas

zek

- fa

za 2

M

aar

ska

2003

U

.V.I.

E.P

KF

T

Ko

rost

arcs

a -

faza

2

Ma

arsk

a 20

03

Ph

ilco

r P

ty

San

ctu

ary

Lak

es -

pro

šire

nje

1

Au

stra

lija

2003

IS

A P

ols

ka Z

oo

L

can

a P

oljs

ka

2003

IS

A P

ols

ka Z

oo

W

iazo

wn

ica

Po

ljska

20

03

ISA

Po

lska

Zo

o

Mic

hó

w

Po

ljska

20

03

ISA

Po

lska

Zo

o

Nad

arzy

n -

faz

a 2

Po

ljska

20

03

ISA

Po

lska

Zo

o

Wac

yn, B

riel

P

oljs

ka

2003

IS

A P

ols

ka Z

oo

A

bra

màw

P

oljs

ka

2003

D

evel

op

Wh

itw

ell

Wh

itw

ell

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

2003

V

egye

sip

ari S

zolg

alta

to

Pili

s -

faza

2

Ma

arsk

a 20

03

Dea

con

Car

avan

Par

k

Ben

on

e -

faza

2

Sje

vern

a Ir

ska

2003

Y

ork

shir

e W

ater

R

ose

dal

e A

bb

ey -

ob

no

va

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

2003

A

ng

lian

Wat

er

New

Bo

llin

gb

roo

k -

do

gra

dn

ja

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

2003

S

har

jah

Un

iver

sity

A

mer

ican

Un

iver

sity

- f

aza

6 U

AE

20

03

An

glia

n W

ater

W

est

Dal

e -

ob

no

va

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

2003

S

har

jah

Un

iver

sity

E

tils

alat

Co

lleg

e U

AE

20

03

Cen

tro

pro

jekt

C

SN

Ste

el W

ork

s B

razi

l 20

03

Sev

ern

Tre

nt

Arl

ing

ham

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

20

03

Bin

der

H

olt

on

Hal

l U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

20

02

Sev

ern

Tre

nt

Fo

ur

Cro

sses

Ser

vice

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

20

02

An

glia

n W

ater

G

ore

fiel

d

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

2002

E

nvi

tech

Sd

n. B

hd

. B

and

ar B

ota

nic

Par

cel -

faz

a 1

Mal

ezija

20

02

An

glia

n W

ater

M

altb

y-le

-Mar

sh -

do

gra

dn

ja

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

2002

A

ng

lian

Wat

er

Ho

lto

n &

Ray

do

n -

do

gra

dn

ja

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

2002

In

fras

tart

Kft

M

on

ori

Erd

. M

aar

ska

2002

A

ng

lian

Wat

er

Ho

lto

n H

all B

usi

nes

s P

ark

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

20

02

Hid

epit

o

Ab

on

y M

aar

ska

2002

V

ako

nd

T

osz

eg

Ma

arsk

a 20

02

ISA

Po

lska

N

adrz

yn

Po

ljska

20

02

An

glia

n W

ater

T

ydd

St

Gile

s U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

20

02

ISA

Po

lska

Z

akrz

ew

Po

ljska

20

02

Inn

ote

rv R

t S

zig

etb

ecse

M

aar

ska

20

01

Infr

asta

rt K

ft

Mo

no

r

Ma

arsk

a 20

01

An

glia

n W

ater

O

rby

refu

rb

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

2001

26

KU

PA

CL

OK

AC

IJA

DR

ŽA

VA

GO

DIN

A

Inn

ote

rv R

t D

öm

söd

M

aar

ska

20

01

Sev

ern

Tre

nt

Fo

ur

Cro

sses

Sta

tio

n -

do

gra

dn

ja

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

2001

In

fras

tart

Kft

C

sévh

aras

zt

Ma

arsk

a 20

01 -

200

2 In

no

terv

Rt

Mak

ád

Ma

arsk

a

2001

In

no

terv

Rt

Rác

keve

M

aar

ska

2001

N

OO

SA

Q

uee

nsl

and

A

ust

ralij

a 20

01

En

vite

ch

Pu

lau

Ind

ah S

ecti

on

10

Mal

ezija

20

01

Vak

on

d K

ft

Tis

zavá

rko

ny

Ma

arsk

a 20

01

Vak

on

d K

ft

Tis

zaje

n

Ma

arsk

a 20

01

Vak

on

d K

ft

Tó

szeg

M

aar

ska

2001

In

fras

tart

Kft

V

asad

M

aar

ska

2001

- 2

002

Vak

on

d K

ft

Vez

sen

y M

aar

ska

2001

IS

A P

ols

ka

Lu

bw

in

Po

ljska

20

01

Th

arg

om

ind

ah V

illag

e N

ew S

ou

th W

ales

A

ust

ralij

a 20

01

Sh

arja

h U

niv

ersi

ty

Org

ová

ny

Ma

arsk

a 20

00

Sh

arja

h U

niv

ersi

ty

Faz

a 4

UA

E

2000

In

no

terv

Rt

Izsá

k M

aar

ska

2000

C

oo

mer

a M

arin

e P

reci

nct

B

risb

ane

Au

stra

lija

2000

T

oo

wo

om

bah

B

risb

ane

Au

stra

lija

2000

P

hilc

or

Pty

M

inam

urr

a, N

ew S

ou

th W

ales

A

ust

ralij

a 20

00

Pla

nta

tio

n

Flo

rid

a S

AD

20

00

Ph

ilco

r P

ty

San

ctu

ary

Lak

es s

tag

es 7

&8

Mel

bo

urn

e A

ust

ralij

a 20

00

No

rth

Slo

pe

Bo

rou

gh

- A

lask

a N

uit

sut

villa

ge,

Pac

kag

e V

acu

um

Sta

tio

n

SA

D

2000

P

hilc

or

Pty

F

alco

n, P

erth

A

ust

ralij

a 20

00

Ph

ilco

r P

ty

Syd

ney

Har

bo

ur

Au

stra

lija

1999

H

epb

urn

& T

ho

rpe

Co

om

era

Vill

age

A

ust

ralij

a 19

99

Inn

ote

rv K

ft

Ág

aseg

yház

a

Ma

arsk

a 19

99 -

200

0 D

ept

of

En

viro

nm

ent

Ben

on

e -

pro

šire

nje

Ir

ska

1999

P

hilc

or

Pty

W

ater

Fal

l Gu

lly

Au

stra

lija

1999

S

har

jah

Mu

nic

ipal

ity

Po

lice

Aca

dem

y -

Sh

arja

h U

niv

ersi

ty

UA

E

1999

N

ort

h S

lop

e B

oro

ug

h. A

lask

a A

qu

sik

villa

ge.

Pac

kag

e V

acu

um

Sta

tio

n

SA

D

1999

T

ham

es W

ater

Ser

vice

s W

rays

bu

ry V

illag

e -

Win

dso

r U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

19

99

Cit

y o

f V

irg

inia

Bea

ch

Sal

em R

oad

S

AD

19

99

Cit

y o

f V

irg

inia

Bea

ch

Ala

nto

n R

oad

- f

aza

2 S

AD

19

99

Th

ames

Wat

er S

ervi

ces

Ham

m C

ou

rt L

on

do

n -

ob

no

va

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

1999

G

.J. B

enn

et

Fo

xen

Man

or

Dev

elo

pm

ent,

Osw

estr

y U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

19

99

Yo

rksh

ire

Wat

er

Lee

ds

Ro

ad, D

eig

hto

n, H

ud

der

sfie

ld

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

1999

V

SZ

Kft

K

oro

star

csa

villa

ge

Ma

arsk

a 19

98

27

KU

PA

C

LO

KA

CIJ

A

DR

ŽA

VA

G

OD

INA

Ph

ilco

r P

ty

Po

rt H

ead

lan

d

Au

stra

lija

1998

D

rain

age

Ser

vice

s D

epar

tmen

t T

ai P

o v

illag

e, H

on

g K

on

g

Ho

ng

Ko

ng

19

98

Yo

rksh

ire

Wat

er

Th

org

anb

y va

lve

- za

mje

na

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

1998

S

har

jah

Mu

nic

ipal

ity

Un

iver

sity

Cam

pu

s, -

faz

a 2

U

AE

19

98

En

vite

ch S

dn

Bh

d

Cen

tral

Sp

ectr

um

bu

sin

ess

par

k M

alez

ija

1998

A

ng

lian

Wat

er S

ervi

ces

Wra

ng

le v

illag

e -

zam

jen

a U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

19

98

M&

A K

ft

Tab

orf

alva

M

aar

ska

19

98

Kev

cor

Co

nst

ruct

ion

S

and

bri

dg

e p

has

e 2,

Vir

gin

ia B

each

S

AD

19

98

GJ

Ben

net

t H

om

es

Fo

ur

Cro

sses

- p

roši

ren

je

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

1998

S

ato

et

Ass

oci

es

Fo

uch

eres

vill

age

Fra

ncu

ska

1998

S

ato

et

Ass

oci

es

Ch

app

es v

illag

e

Fra

ncu

ska

1998

T

J S

tan

ton

Ass

oci

ates

L

itch

fiel

d M

ano

r, V

irg

inia

S

AD

19

97

Vac

uu

m S

ewer

Ser

vice

s P

ort

Alb

ert,

Vic

tori

a

Au

stra

lija

1997

R

eso

mo

nt

kft

Du

nav

arsa

ny

villa

ges

M

aar

ska

1997

A

EL

TC

W

imb

led

on

Cen

tre

Co

urt

sta

tio

n r

elo

cati

on

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

19

97

Sh

arja

h M

un

icip

alit

y U

niv

ersi

ty C

amp

us,

- f

aza

1 U

AE

19

97

Inte

rpo

s T

isic

e vi

llag

e d

esig

n

eška

19

97

Ph

ilco

r p

ty

Nin

gi,

Qu

een

slan

d

Au

stra

lija

1997

S

har

jah

Mu

nic

ipal

ity

K

ho

r-F

akka

n

UA

E

1997

R

eso

nat

or

Kft

S

zig

etsz

tmár

ton

M

aar

ska

1997

199

9 E

EE

pty

S

and

gat

e, N

ew S

ou

th W

ales

A

ust

ralij

a 19

97

Ph

ilco

r p

ty

Ban

yo, Q

uee

nsl

and

A

ust

ralij

a 19

97

Ph

ilco

r p

ty

Bri

bie

Isla

nd

, Qu

een

slan

d

Au

stra

lija

1997

P

reco

n C

on

stru

ctio

n c

o

San

db

rid

ge

ph

ase

1 V

irg

inia

S

AD

19

97

Ph

ilco

r p

ty

San

dg

ate

New

cast

le, N

ew S

ou

th W

ales

A

ust

ralij

a 19

97

Mes

term

ern

ok

kft

Cso

rna

Ma

arsk

a 19

96

Hal

cro

w &

Par

tner

s R

om

ney

Mar

sh d

esig

n -

faz

a 2

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

1996

R

eso

mo

nt

kft

Ro

zske

M

aar

ska

1996

V

acu

um

Sew

er S

ervi

ces

B

yro

n B

ay in

du

stri

al p

ark,

New

So

uth

Wal

es

Au

stra

lija

1996

P

hilc

or

pty

B

road

wat

er, S

ou

th B

uss

leto

n, W

este

rn A

ust

ralia

A

ust

ralij

a 19

96

Hal

cro

w &

Par

tner

s R

om

ney

Mar

sh d

esig

n -

faz

a 1

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

1996

T

ham

es W

ater

Uti

litie

s R

ead

ing

, ist

raži

van

je i

razv

oj

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

1996

S

ever

n T

ren

t W

ater

F

ou

r C

ross

es, p

reg

led

su

tava

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

19

96

An

glia

n W

ater

Ser

vice

s L

td

Wal

po

le S

t P

eter

- f

aza

2 U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

19

96

Bia

suzz

i P

ado

van

a It

alija

19

96

Pro

jekt

serv

is

Min

ich

ov

and

Zel

ezn

e d

esig

n

eška

19

96

Dep

t o

f D

rain

age

and

Sew

age

Kam

po

ng

Su

ng

ai B

un

ga

III

Bru

nej

19

96

Sed

gem

oo

r D

istr

ict

Co

un

cil

Mar

k C

ause

way

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

19

95

28

KU

PA

C

LO

KA

CIJ

A

DR

ŽA

VA

G

OD

INA

Geo

torr

kft

D

om

asek

M

aar

ska

1995

S

het

lan

d Is

lan

d C

ou

nci

l B

rid

ge

En

d

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

1995

G

eoto

rr k

ft

Ver

pel

et

Ma

arsk

a 19

95

AE

LT

C

New

Nu

mb

er 1

Co

urt

, Wim

ble

do

n

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

1995

P

hilc

or

pty

P

ort

Geo

gra

ph

e 1,

Wes

tern

Au

stra

lia

Au

stra

lija

1995

P

hilc

or

pty

P

ort

Bo

uva

rd, B

uss

leto

n

Au

stra

lija

1995

V

acu

um

Sew

er S

ervi

ces

Tu

mb

ulg

um

, New

So

uth

Wal

es

Au

stra

lija

1995

P

hilc

or

pty

B

uss

leto

n, W

este

rn A

ust

ralia

A

ust

ralij

a 19

95

M&

A k

ft

Ujh

arty

an

Ma

arsk

a

1995

V

acu

um

Sew

er S

ervi

ces

Mo

nte

rey

Key

s, N

ew S

ou

th W

ales

A

ust

ralij

a 19

95

Ph

ilco

r p

ty

No

rth

Yu

nd

eru

p. W

este

rn A

ust

ralia

A

ust

ralij

a 19

95

Res

om

on

t kf

t T

isza

Riv

er v

illag

es

Ma

arsk

a 19

95

Led

on

ne

Co

nst

ruct

ion

D

ora

Cre

ek, N

ew S

ou

th W

ales

A

ust

ralij

a 19

95

Geo

torr

kft

P

aty

M

aar

ska

1994

R

eso

mo

nt

kft

Pill

is

Ma

arsk

a 19

94

Vac

uu

m S

ewer

Ser

vice

s S

un

rise

Bea

ch, N

ew S

ou

th W

ales

A

ust

ralij

a 19

94

Rye

dal

e D

istr

ict

Co

un

cil

Ro

sed

ale

Ab

bey

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

19

94

Ph

ilco

r p

ty

Wo

ran

ora

, New

So

uth

Wal

es

Au

stra

lija

1994

T

ow

n D

rain

age

Dep

artm

ent

Zay

ed S

po

rts

Cit

y S

tad

ium

, Ab

u D

hab

i U

AE

19

94

Dra

inag

e S

ervi

ces

Dep

artm

ent

Tai

Wai

, Sh

a T

in

Ho

ng

Ko

ng

19

94

Ab

u D

hab

i Dri

llin

g C

hem

ical

s

Off

sho

re s

up

ply

bas

e, M

uss

afah

, Ab

u D

hab

i U

AE

19

94

Mo

ntg

om

ery

Dis

tric

t C

ou

nci

l F

ou

r C

ross

es -

faz

a 2

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

1993

C

on

sult

agu

as c

a C

euta

Lak

e M

arac

aib

o

Ven

ezu

ela

1993

A

EL

TC

C

entr

e C

ou

rt r

oo

f, W

imb

led

on

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

19

92

Blu

e C

ircl

e D

evel

op

men

ts

Cro

ssw

ays

bu

sin

ess

par

k, D

artf

ord

U

jed

inje

no

Kra

ljevs

tvo

19

91 -

200

0 R

apid

an S

ervi

ce A

uth

ori

ty

Lak

e o

f th

e W

oo

ds,

Vir

gin

ia

SA

D

1991

- 1

998

Kin

gs

Lyn

n B

oro

ug

h C

ou

nci

l W

alp

ole

St

Pet

er

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

1991

D

ept

of

En

viro

nm

ent

NI

Ben

on

e

Sje

vern

a Ir

ska

1990

D

ept

of

En

viro

nm

ent

NI

Do

nn

ybre

wer

S

jeve

rna

Irsk

a 19

90

Eas

t L

ind

say

Dis

tric

t C

ou

nci

l M

altb

y le

Mar

sh

Uje

din

jen

o K

ralje

vstv

o

1990

29

7. POGLAVLJE

ISEKI REDIVAC MATERIJALI I OPREMA

30

TEST PRIKLJU NOG VENTILA

U cilju zadovoljavanja zahtjeva navedenih u britanskom standardu BS EN 1091:1997 pod nazivom

‘Vakuumski kanalizacijski sustavi izvan zgrada', Iseki Redivac izvršio je testiranje svog priklju nog

ventila kao što je opisano u 7. poglavlju, paragraf 7.1.2 i Prilogu A paragrafi A.2, A.3 i A.4 dokumenta

koji glasi:

A.2 Priklju ni ure aj dokazano e biti sposoban izvršiti specificirani broj ciklusa bez

bilo kakvih drugih intervencija osim održavanja koje proizvo a preporu uje i

u inkovito funkcionirati. Specificirani broj ciklusa bit e ve i od

a) broja ciklusa potrebnih za transport 3000m³; ili

b) 250 000 ciklusa.

Iseki Redivac izvršio je ispitivanje temeljeno na (b).

A.3 Test traži da odabrani materijal prolazi kroz priklju ni ventil. epovi, plasti ne vre ice,

higijenski ulošci, pelene za jednokratnu uporabu i druga strana tijela natopljeni su vodom i

jedno po jedno nasumce ubacivani u sabirnu komoru tijekom deset ciklusa. Sva strana tijela

trebaju pro i kroz opremu za testiranje bez da do e do za epljenja.

A.4 Isklju it e se vakuum i sabirna komora ispuniti vodom dovoljno da prekrije vrh tijela

priklju nog ventila za 300 mm. Odušna cijev ne e biti uronjena. Nakon što pro u 24 sata,

vakuum e se ponovno uklju iti i mehanizam priklju nog ventila izvršit e 20 ciklusa. Test e

se provesti 3 puta.

Predstavnik tvrtke John Edward & Associates, registrirane za procjenu kvalitete, nazo io je testiranju

Iseki Redivac priklju nog ventila i nakon provo enja gore navedenih testova, ventil je dobio certifikat

prikazan na 24. strani.

31

TEST ISEKI PRIKLJU NOG VENTILA

Ispitivanje u skladu s BS EN 1091:1977

Priklju ni ventil izvršio je više od 250 000 ciklusa

32

33

34

NADZORNI SUSTAVISEKI REDIVAC

PRIKLJU NOG VEN

SABIRNO POSTROJENIE

GRAVITACIJSKA KANALIZACIJASABIRNA KOMORA

VAKUUMSKA KOMORA

35

NADZORNI SUSTAV ISEKI REDIVAC PRIKLJU NOGVENTILA

Nadzorni sustav Iseki Redivac priklju nog ventila otkriva stanje svakog priklju nog ventila u

vakuumskom sustavu, te na monitoru u vakuumskom postrojenju pokazuje je li ventil

zatvoren ili otvoren.

On je bitna komponena u radu sustava jer to no pokazuje koji ventil se nije propisno zatvorio

i stoga uzrokuje gubitak tlaka unutar vakuumskog sustava. Do pada pritiska uglavnom dolazi

zbog stranog tijela koje sprije ava plovak u priklju nom ventilu da propisno zabrtvi cijev. U

ovoj fazi nadzorni sustav postaje nezamjenjiv jer uspijeva locirati problemati an ventil.

Na in rada je jednostavan. Prekida priklju en na tijelo svakog priklju nog ventila otkriva je li

ventil otvoren ili zatvoren i prenosi tu informaciju vakuumskom postrojenju preko signalnog

kabela položenog uz vakuumske kanalizacijske cijevi.

Svjetle a dioda (LED) u vakuumskom postrojenju pokazuje za svaki vetil je li otvoren ili

zatvoren, tako da se upali kad je otvoren.

Pregledom monitora ustanovit e se koji ventil je zatajio i ostao otvoren, jer je svaki ventil

jedinstveno obilježen. Posjetom sabirnoj komori u kojoj je ventil smješten mogu e je tada

problem ukloniti.

Kada u vakuumskom sustavu do e do gubitka tlaka, uporabom ovoga sustava mogu e je

znatno ubrzati pronalaženje problemati nog ventila. Time se znatno smanjuje vrijeme koje

ekipa za održavanje mora provesti na terenu i omogu ava brzo vra anja vakuumskog

sustava u normalan rad.

36

‘INTELIGENTAN’ NADZORNI SUSTAV

Klju nu ulogu za sustav ima senzor na svakom Iseki Redivac priklju nom ventilu koji

prijenosi signal do središnjeg nadzornog ra unala uvijek kada ventil radi. Nadzorno

ra unalo neprekidno prikazuje trenuta no stanje u sabirnom sustavu, pokazuju i u

svakom trenutku koji ventili su uklju eni. Ono zamjenjuje zaslon na zidu sa svjetle im

LED diodama te za svaki ventil pokazuje je li otvoren ili zatvoren.

Novi sustav ima brojne prednosti. Sve informacije pohranjene su najmanje 28 dana, što

strojaru omogu uje procjenu u inkovitosti svih priklju nih ventila. Strojar tako može brzo

uo iti u estalost otvaranja ventila i prepoznati neobi na odstupanja. Svaka neispravnost

sustava ili neuobi ajeno veliki protok brzo se prepoznaju pa strojar može problem riješiti

brzo i u inkovito.

Novi Iseki Redivac informacijski sustav donijet e zna ajne proizvodne uštede i omogu iti

plansko održavanje svih priklju nih ventila. Ova novina omogu it e precizno provo enje

plana održavanja i pove ati cjelokupni u inak pružaju i trenuta an, cjelovit uvid u cijelo

postrojenje.

37

NADZORNI SUSTAV ISEKI REDIVAC PRIKLJU NOG

VENTILA

ALARM ZA VISOKU RAZINU OTPADNIH VODA

Iseki Redivac razvio je i primijenio sustav nadzora razine otpadnih voda u sabirnim

komorama u kanalizacijskoj mreži. Alarm upozorava strojare na preljev u nekoj

vakuumskoj komori, koji na plo i na zidu vakuumskog postrojenja pokazuje

svjetle a dioda (LED). Osim toga, mogu e je usporediti i pohraniti ‘stvarne podatke

u vremenu’ i iz njih izvesti zaklju ke, na primjer; o tendencijama vezanim uz položaj,

u estalost doga anja, reakcijama ekipe za održavanje i njihovoj u inkovitosti pri

uklanjanju problema.

Komponente sustava

Oklopljeni, dvožilni elektri ni kabel položen je u jarku kojim prolazi vakuumska

cijev. Taj kabel povezuje sve vakuumske komore s opremom smještenom u

vakuumskom postrojenju.

U komori se nalazi plutaju i prekida za visoku razinu baždaren tako da se

uklju i kad otpadne vode dosegnu odre enu razinu, a prije nego što do e do

prelijevanja.

U vakumskom postrojenju nalazi se plo a sa svjetle im LED diodama za svaku

pojedina nu vakuumsku komoru. Ako se detektira razina poplave u nekoj komori, na

plo i e zasvijetliti odgovaraju i LED.

Ventilska komora opremljena alarmom za visoku razinu.

38

PRINCIPI NADZORA VENTILA

Obrada podataka i prednosti

Sve komore povezane su u petlju koja vodi u postrojenje i svaka komora ima svoj signal

koji prijemnik može nadzirati ako se uklju i bilo koji prekida visoke razine.

Podaci se tada mogu obraditi i u obliku uzbune proslijediti prema središnjoj kontrolnoj

prostoriji, gdje ih osoblje postrojenja može identificirati i specificirati.

Tada je mogu e provesti odgovaraju e postupke, poput poziva ekipi za održavanje, ili

privremenog neutraliziranja alarma, kako bi se sustavu dalo vremena da se oporavi i da se

snizi razina otpadnih voda u prihvatljive granice.

Ugradnjom dodatnog softvera, svi takvi slu ajevi za svaku pojedina nu pumpu mogu se

pohraniti na dulje razdoblje, ime se dobivaju podaci za historijsku analizu.

Postupci pozvane ekipe za održavanje mogu se tako er zabilježiti. Na primjer, njihova

u inkovitost i prisutnost u pogonu.

Mogu se ugraditi i razni softverski programi s razli itim informacijama i statistikama,

prilago eni individualnim potrebama korisnika.

Svi rezultati mogu se prikazati u numeri kom ili grafi kom formatu te jednostavno

pohraniti za budu e potrebe.

Ta se tehnologija koristi paralelno s NADZORNIM SUSTAVOM ISEKI REDIVAC

VENTILA.

Sustav se ugra uje prilikom izvo enja glavnih radova, ime se smanjuju troškovi.

Ugradnjom ove opreme u vakuumski kanalizacijski sustav znatno se smanjuje potreba za

rutinskim obilascima u cilju održavanja.

39

NADZORNI SUSTAV ISEKI PRIKLJU NOG VENTILA

Polaganje kabela za nadzor ventilau kanalizacijski jarak

Povezivanje sabirnih komora sa sustavom za nadzor ventila

40

NADZORNI SUSTAV ISEKI PRIKLJU NOG VENTILA

Odašilja za nadzor ventilaugra en na Iseki priklju ni ventil

Plo a nadzornog sustava ventila smještena u vakuumskom postrojenju

41

TIPI NO VAKUUMSKO POSTROJENJE U UK

42

TIPI NO ISEKI VAKUUMSKO POSTROJENJE

eli na sabirna kanalizacijska posuda

Suha komora, centrifugalne pumpe za izbacivanje otpadnih voda

43

TIPI NO ISEKI VAKUUMSKO POSTROJENJE

Rotiraju a lopatica, jednofaznavakuumska pumpa s uljnom brtvom

Elektri na kontrolna plo a, prikaz nadzora ventila, ure aj za bilježenje

i mjera vakuumskog tlaka

44

PREGLED USLUGA KOJE PRUŽA ISEKI REDIVAC

Ovdje su navedeni podaci o uslugama koje Iseki Redivac može pružiti klijentima koji razmišljaju o

upotrebi vakuumske tehnologije.

1. Procjena cijene vakuumskog sustava

U po etku klijenti uglavnom žele usporediti cijenu kapitalnog ulaganja u ugradnju vakuumskog

sustava s ulaganjem u konvencionalni kanalizacijski sustav.

Iseki Redivac u tome pomaže analizom tlocrta predvi enog projekta i ponudom idejnog projekta

vakuumskog kanalizacijskog sustava.

Na taj na in ustanovljuju se specifi ne informacije o broju sabirnih komora, veli ini kanalizacijskih

cijevi i dimenzijama vakuumskog postrojenja, te je mogu e procijeniti i klijentu ponuditi okvirnu cijenu.

2. Detaljno projektiranje i izgradnja

Ako se klijent odlu i za vakuumsku opciju, Iseki Redivac e ponuditi detaljne projekte svojih

vakuumskih sustava sa svim potrebnim nacrtima i specifikacijama, na osnovi kojih gra evinski

poduzetnici mogu ponuditi svoju cijenu.

Alternativno, Iseki Redivac može ponuditi opciju "klju u ruke" ili neku drugu opciju koja uklju uje i

izgradnju vakuumskih sustava.

3. Puštanje u pogon i obuka

Po završetku izgradnje vakuumskog sustava, inženjeri Iseki Redivac’s provjerit e cijeli sustav i

utvrditi njegovu spremnost za puštanje u pogon.

Kao dio usluga Iseki Redivac e upoznati kljientovo osoblje za održavanje s vakuumskom

tehnologijom i obu iti ga za svakodnevno rukovanje i održavanje sustava.

45

4. Servisiranje postoje ih vakuumskih sustava

Iseki Redivac nudi pakete za održavanje i servisiranje od obi nih procjena do kompletne

rekonstrukcije klijentovih vakuumskih sustava.

Inženjeri tvrtke Iseki Redivac imaju na raspolaganju brojna dijagnosti ka pomagala koja im

omogu avaju da pregledom postoje eg vakuumskog sustava prikupe informacije poput trenuta nih

razina vakuumskog tlaka, radu pumpi, stvarnom protoku otpadnih voda i aktivnosti priklju nih ventila.

Na osnovi ovih informacija Iseki Redivacovi inženjeri mogu strojarima dati savjete vezane uz u inak

njihovih vakuumskih sustava i ponuditi rješenja za maksimalno pove anje radne u inkovitosti.

46

PRILOG

47

48

49

50

51

esto postavljena pitanja

U ovom poglavlju obra ena su neka od naj eš ih pitanja koja ljudi postavljaju inženjerima tvrtke Iseki RediVac. Kako bi itatelji lakše pronašli odgovore, pitanja su podijeljena u kategorije prema vrsti problema.

Jedno takvo pitanje glasi: u kojim se situacijama može vakuumski sustav koristiti?

Vakuumski sustavi koriste se na razli itim lokacijama i u razli ite svrhe. U Ujedinjenom Kraljevstvu mnogi se sustavi koriste za kanalizaciju u zajednicama u kojima je zbog teških uvjeta terena, složene topografije ili drugih razloga, uvo enje konvencionalnog kanalizacijskog sustava neekonomi no.

Zbog svoje fleksibilnosti, ovaj sustav koristi se i na mnogim specifi nim podru jima, poput teniskog kluba Wimbledon. Iseki RediVac vakuumsku kanlizacijsku tehnologiju u Maleziji koriste zajednice koje broje i do 20,000 ljudi. Dakle, osim ekonomskih, ne postoje druga ograni enja za njenu primjenu.

Priložen popis vakuumskih sustava instaliranih tijekom posljednjih petnaestak godina bit evam dobar pokazatelj brojnosti i raznovrsnosti njihove primjene.

Vrijedi spomenuti da mnoge me unarodno priznate savjetni ke tvrtke kao što su Halcrow,Parsons, Watsons, Acers, Dames and Moore, Babtie, WSAtkins, Khatib & Alami, Haswell te mnoge druge, primijenjuju Iseki vakuumsku tehnologiju i aktivno istražuju mogu nosti njene daljnje primjene.

Izgradnja

1. Koliko širok treba biti jarak za vakuumsku kanalizaciju?Širina jarka uglavnom je odre ena na inom izgradnje. Na primjer, uz primjenu rovokopa a,te ako to terenski uvjeti dopuštaju, jarak može biti svega 100 mm širi od promjera cijevi. Jarci iskopani rovokopa em obi no su široki 450 mm.

Naravno, na mjestima na kojima ljudi moraju u i u jarak zbog spajanja cijevi bit e potrebno proširiti iskop ak i kada se koristi rovokopa .

2. Koliko dubok treba biti jarak? Praksa pokazuje da debljina nasipanog sloja ispod prometnice mora iznositi oko 900 mm (zbog osovinskog pritiska), odnosno oko 500 do 700 mm tamo gdje nema prometa.

3. Koji materijal se koristi za podlogu i nasipanje? To ovisi o lokajnoj regulativi za cijevi koje se ugra uju. Na primjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu podloga se izra uje od zrnatog materijala veli ine zrna do 100 mm, a cijev se do krune pokriva zrnatim materijalom veli ine zrna do 150 mm. Vakumske cijevi ne trebaju druk iju podlogu od one za vodovodne cijevi izra ene od sli nog materijala.

4. Preporu uje li se uporaba vrpce za obilježavanje kod vakumske kanalizacije? Da, to je dobra praksa.

52

Priklju ni ventil

1. Koliki je vijek trajanja priklju nog ventilaIseki priklju ni ventil ima životni vijek duži od 25 godina. Prepru ujemo zamjenu ležajeva i gumenih opni približno svakih sedam godina.

2. Od kojeg materijala i gdje je izra en priklju ni ventil, te jesu li rezervni dijelovi lako dostupni? Ventil je izra en od polipropilena ispunjenog staklom, dok su njegovi metalni dijelovi izra eni od nehr aju eg elika 316(A4). Iseki priklju ne ventile proizvodi Iseki Vacuum Systems u svojoj tvornici u Daventryju, UK. Rezervne dijelove možete nabaviti direktno iz Daventryja ili preko jednog od brojnih ovlaštenih centara za distribuciju ili servisiranje Iseki proizvoda širom svijeta. Svi rezervni dijelovi su raspoloživi.

3. Jesu li za servisiranje ventila potrebni specijalni alati? Ne, standardan komplet alata za održavanje sadrži sve što je potrebno za servisiranje Iseki priklju nih ventila.

4. Koliko korisnika se može priklju iti na jedan ventil? Na to pitanje nije mogu e jednozna no odgovoriti brojkom. Prilikom izrade projekta vodi se ra una o brojnim imbenicima, kao što su veli ina glavne cijevi na koju se ventil priklju uje,položaj ventila u odnosu na cijelu mrežu te broj i konfiguracija susjednih ventila.

Op enito, bolje je imati ve i nego manji broj korisnika po ventilu, jer se njegovim eš imaktiviranjem optimira transport kanalizacijskim cijevima. Što je manje materijala u taložniku, manja je vjerojatnost razvoja septi nosti prije nego otpadne vode stignu do pogona za obradu. Iseki ventil nudi zna ajne prednosti jer njegov promjenjivi tajmer za otvaranje ventila u zra nom ciklusu omogu ava ve u fleksibilnost pri projektiranju i tijekom eksploatacije.

Na osnovi potreba za protokom i skladištenjem, tvrtka Iseki u svim slu ajevima osigurava optimalan u inak, odnosno nudi optimalno tehni ko rješenje uz najkonkurentniju cijenu.

5. Koliko ventila se može priklju iti na jednu vakuumsku kanalizacijsku cijev? Niti na ovo pitanje ne može se jednozna no odgovoriti brojkom. imbenici koji na to utje usu broj korisnika priklju enih na svaki taložnik, veli ina glavne vakuumske cijevi (što je obi no, ali ne i uvijek, odlu uju e), dužina glavne cijevi, uzdužni profil glavne cijevi i udaljenosti od prikupnog mjesta s najve om gusto om korisnika na glavnoj cijevi.

Iseki uzima u obzir sve ove imbenike prilikom projektiranja vakuumskog kanalizacijskog sustava.

Dodatna prednost promjenjivog tajmera zra nog ciklusa ventila, opisanoga u to ki 4, je što omogu ava projektiranje vakuumske kanalizacije prilago ene lokalnim potrebama.

6. Je li cijev osjetnika podložna za epljivanju ili ošte ivanju, te ako jest, kakve su posljedice?Relativan položaj usisne cijevi i cijevi osjetnika u Iseki sustavu pažljivo je planiran, te svako aktiviranje ventila uzrokuje turbulentan usis, ime se zbog blizine usisne cijevi isti i cijev osjetnika.

53

Ipak, do e li do za epljenja cijevi, to e utjecati jedino na ventil u toj doti noj komori, ali ne i na cijeli sustav. Problem se može lako ukloniti bez specijalnih alata i bez potrebe za zatvaranjem bilo kojeg dijela kanalizacijskog sustava. Potrebno iš enje može se lako provesti tijekom provo enja planiranog programa održavanja.

7. Je li odušna cijev podložna za epljivanju ili ošte ivanju, te ako jest, kakve su posljedice?Odušna cijev koja od regulatora na ventilu vodi na otvoreno važna je komponenta sustava, stoga je treba zaštiti od ošte ivanja, što se može posti i na dva razli ita na ina. Prvo, uspravan dio cijevi, odnosno onaj koji je iznad površine tla, treba postaviti uz neku zgradu ili ogradu, što e cijev zaštititi od slu ajnih ošte enja. Druga je mjera njena ugradnja na snažan zaštitni stup, galvaniziran ili izra en od nehr aju eg elika. Iseki e rado s vama detaljno razmotriti tu mogu nost.

Ipak, do e li do ošte enja odušne cijevi, to e utjecati jedino na ventil u toj doti noj komori, ali ne i na cijeli sustav. Ošte enu cijev lako možete zamijeniti bez potrebe za zatvaranjem bilo kojeg dijela sustava.

8. Što je oprema za regulaciju pojedinih ventila? To je sustav koji regulira otvaranje i zatvaranje ventila, nezamjenjiv u otklanjanju problema. Zaslon precizno pokazuje koji ventil ne funkcionira ispravno, što možete provjeriti bez isklju ivanja sustava i po potrebi ventil zamijeniti. Zamjena traje otprilike 15 minuta, dok pritom korisnici mogu nesmetano upotrebljavati sustav.

Komore ventila

1. Moraju li komore ventila biti zašti ene brtvom od kiše i površinskih voda?Ne, to nije neophodno potrebno u svim situacijama, ali je korisno, jer se tada samo otpadne vode transportiraju do postrojenja za preradu. Transport i prerada kišnice o ito su nepotrebni i skupi.

2. Je li potrebno redovito istiti taložnik? Pri normalnom radu taložnik sam sebe isti, a otpadne vode dotje u u komoru kroz lateralne spojeve, ime se ograni ava veli ina predmeta koji može u i u komoru. Ipak, ru no iš enje ili ispiranje mlazom preporu uje se tijekom godišnjeg pregleda sabirne komore i priklju nog ventila. To se može obaviti ulaskom u komoru kroz kanalizacijsko okno ili vodenim mlazom s površine ceste.

Sabirne komore Iseki sustava imaju na pola visine ugra enu plo u koju mi nazivamo platforma za spuštanje; plo a je postavljena izme u prostora za ventil i taložnika te služi kao zapreka za zaustavljanje predmete koji ulaze kroz kanalizacijski otvor. Ona sprije ava njihov prolaz u taložnik. Platformu za spuštanje tako er koriste radnici za održavanje koji na njoj stoje dok vrše planirano održavanje priklju nog ventila.

3. Ako strani predmeti u u u taložnik (plasti na folija, prehrambena ambalaža), kakve su posljedice? Pogledajte Iseki video, “Interface Valve Handling Capabilities” koji pokazuje kako takvi materijali i predmeti prolaze kroz Iseki ventil.

54

Kanalizacija i oprema

1. Od kojeg materijala moraju biti izra ene glavne vakuumske cijevi i koliki tlak moraju biti sposobne podnijeti? Vakuumske cijevi mogu bti izra ene od razli itih materijala ovisno o tome što je u pojedinoj zemlji najekonomi nije. U najširem smislu, prihvatljiv je bilo koji materijal koji može posti ivakuumski nepropusne spojeve i podnijeti osovinsko optere enje, ukopan i pod internim tlakom -1 bar.

Ipak, omiljeni materijal u praksi je bez sumnje polietilen visoke gusto e (HDPE) spajan elektrofuzijskim zavarivanjem. Debljina stijenke koju Iseki specificira za HDPE cijev koja se ugra uje u Ujedinjenom Kraljevstvu je SDR 17.6. Pojedinosti i preporuke glede debljine i vrsto e cijevi u drugim zemljama na i ete u Isekijevim specifikacijama za vaše podru je,

a možete ih dobiti i od Isekijevog zastupnika ili distributera.

Cjevovod je izvanredno vrst i otporan, a kako je prilikom njegova polaganja provedeno ispitivanja vakuuma, koje osigurava njegovu nepropusnost, u njega ne mogu prodrijeti podzemne vode.

2. Koliki je kapacitet skladištenja unutar sustava? To ovisi o pojedinom projektu i planiranom protoku. Prilikom projektiranja izra unat e se potrebni skladišni kapaciteti kojima e se projekt prilagoditi.

Jedan od na ina omogu avanja produženog vremena skladištenja je uporaba dvostrukih komora; npr. “mokre” komore, koja prihva a otpadne vode korisnika gravitacijom, i “suhe” komore, u kojoj je smješten ventil. “Mokra” komora može se projektirati za prihva anje ve ihkapaciteta. Ako se sustav neko vrijeme ne koristi, u komorama e se nakupiti otpadne vode. Njih nije potrebno ispumpavati jer se Iseki vakuumski sustav vra a u pogon potpuno automatski.

Taj proces po inje od sabirališta, pri emu vakuum prazni komore jednu za drugom kako do njih stiže. Pogledajte Iseki Video koji pokazuje primjer planiranja kapaciteta.

3. Kolika je maksimalna duljina glavne vakuumske cijevi? Ograni avaju i imbenik pri planiranju vakuumske kanalizacije nije udaljenost od sabirališta do najudaljenijeg taložnika, ve maksimalno stati ko podizanje od najnižeg taložnika do sabirališta. Veli ina stati kog podizanja ovisi i o drugim imbenicima, poput terena i protoka u cijevi.

Op enito uzevši, duljina vakuumskih cijevi od 2500 do 3000 metara nije neuobi ajena ukoliko to topografske osobine podru ja dopuštaju.

4. ime je opremljeno vakuumsko postrojenje? Oprema vakuumskog postrojenja bit e prilago ena protoku u sustavu, a uglavnom esadržavati sljede e:

jednu sabirnu posudu, izra enu od uglji nog elika ili staklenih vlakana dvije vakuumske pumpe, bilo s teku im prstenom ili rotiraju e dvije pumpe za otpadne vode

55

jednu elektri nu kontrolnu plo u sonde i prekida e za tlak na posudi za kontrolu ure aja kontrolnu plo u Iseki priklju nog ventila

5. Što je oprema za regulaciju pojedinih ventila? To je sustav koji regulira otvaranje i zatvaranje ventila, nezamjenjiv u otklanjanju problema. Zaslon precizno pokazuje koji ventil ne funkcionira ispravno, što možete provjeriti bez isklju ivanja sustava, a po potrebi ventil i zamijeniti. Zamjena traje otprilike 15 minuta, dok korisnici mogu pritom nesmetano upotrebljavati sustav.

6. Je li potreban sustav za odstranjivanje neugodnih mirisa? Možda e biti potrebno ugraditi takav ure aj, naro ito kada se radi o sabirnoj stanici u blizini drugih sadržaja. Vakuumski sustav ispušta zrak kroz jednu ispušnu cijev pa ga je jednostavno spojiti na ure aj za odstranjivanje neugodnih mirisa. Kako je ispust iz vakuumskih pumpi poznat kao definitivan izlaz, mogu e je to no odrediti potreban kapacitet ure aja i tako posti i maksimalan u inak.

7. Koji kvarovi mogu izazvati prekid rada sustava? Svaka pojedina pumpa ima kapacitet prilago en cjelokupnim potrebama. Vrlo rijetko može se dogoditi da obje vakuumske ili kanalizacijske pumpe budu istovremeno neispravne. U tome se ovaj sustav ne razlikuje od klasi nog kanalizacijskog sustava, u kojem u slu ajukvara obje pumpe dolazi do prekida rada sustava. Sustav tada po inje koristiti planirane skladišne kapacitete.

Do e li do kvara ure aja za hla enje vode u sustavu s vakuumskim pumpama s teku imprstenom, to ne e za posljedicu imati prekid rada sustava, jer e vakuumske pumpe nastaviti sa sigurnim radom. S porastom temperature vode smanjila bi se u inkovitost pumpi, zbog ega bi one trebale raditi duže nego u normalnim okolnostima.

Telemetri ki ure aji postrojenja uklju it e uzbunu svega nekoliko minuta nakon pojave problema.

Po izvršenom popravku sustav se automatski uklju uje u normalan rad.

8. Je li za vakuumski kanalizacijski sustav potreban dodatan agregat za struju? Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome koliko je pouzdano snabdijevanje postrojenja elektri nom strujom. Ako je pojedinim projektom predvi eno da e prekidi u opskrbi strujom trajati kra e od etiri sata, što se preporu uje, tada dodatan agregat ne e biti potreban, jer je sustav tome prilago en, te se tijekom tog razdoblja može nesmetano koristiti.

Ako se predvi a mogu nost dužih prekida u snadbijevanju elektri nom energijom, potrebno je razmotriti dodatne opcije. To može biti uklju ivanje dodatnog agregata, pove avanje kapaciteta taložnika ili pove avanje broja taložnika.

56

Rad i održavanje

1. Kakav je pristup održavanju vakuumskog postrojenja?Vakuumski spremnik ne zahtijeva nikakvo održavanje osim premazivanja vanjskih površina bojom. Stoga nije potreban nikakav dodatni spremnik. Svaka od dvije vakuumske pumpe ima dovoljan kapacitet da sama obavi traženi posao, pa ako je jedna u kvaru ili se servisira, druga e obaviti cjelokupan posao. To se odnosi i na pumpe za otpadne vode.

Op enito uzevši, vakuumsko postrojenje ne zahtijeva ve i obim poslova održavanja od konvencionalnog kanalizacijskog sustava.

2. Koji kvarovi mogu dovesti do prekida rada sustava? Kao što je ve objašnjeno, kapacitet pumpi omogu ava da svaka od njih sama obavi predvi eni posao. Vrlo rijetko može se dogoditi da obje vakuumske ili kanalizacijske pumpe budu istovremeno neispravne, što bi dovelo do zaustavljanja sustava. U tome nema razlike od konvencionalnog kanalizacijskog sustava, gdje e tako er u slu aju kvara obje pumpe do i do prekida rada.

Nakon toga po elo bi skladištenje unutar sustava kao što je ve ranije opisano.

Ako do e do kvara ure aja za hla enje vode u sustavu s vakuumskim pumpama s teku imprstenom, sustav e i dalje nesmetano raditi, jer pumpe nastavljaju sa sigurnim radom. S porastom temperature vode smanjila bi se u inkovitost pumpi, zbog ega bi one trebale raditi duže nego u normalnim okolnostima.

Telemetri ki ure aji postrojenja uklju it e uzbunu svega nekoliko minuta nakon pojave problema.

Po izvršenom popravku sustav se automatski uklju uje u normalan rad.

3. Mogu li se vakuumske kanalizacijske cijevi za epiti?To se doga a iznimno rijetko. Otpadne vode kre u se cijevima poput ‘ epa’ velikom brzinom koja dostiže i 6 metara u sekundi. Stoga se cijevi same iste. Uzevši u obzir da zbog snažnog djelovanja sustava dolazi do usitnjavanja materijala, za epljenja su gotovo nemogu a.

4. Je li vakuumska cijev podložna ošte enjima, te ako jest, kojim postupcima se može otkriti kvar? Provode li se predložene mjere vezane uz polietilenske cijevi spojene elektrofuzijskim zavarivanjem, vakuumske cijevi nisu podložne ošte enjima, jer se tako dobiva izuzetno vrst i otporan, cjelovit cjevovod. Jedini na in na koji se takav cjevovod može oštetiti je nedozvoljenim ili neopreznim kopanjem. Ako se to dogodi, uklju it e se telemetri kauzbuna i operativci zaposleni na održavanju mo i e brzo utvrditi koja je cijev ošte ena. Tada e jednostavno trebati prona i mjesto gdje je vršen iskop tijekom kojega je cijev ošte ena. Pronalaženje ošte enja može se izvršiti pomo u Iseki kontrolnog sustava, uporabom trake za obilježavanje ili jednostavnim vizualnim pregledom i traženjem iskopanih rupa na pravcu kojim je jarak za vakuumsku kanalizaciju položen.

57

Do e li do kvara priklju nog ventila u otvorenom položaju i neispravnosti vakuumskog sustava, telemetrijski ure aj doti nog ventila e to registrirati i operativci e odmah mo ilocirati i ukloniti kvar.

U slu aju da do curenja ili blokade vakuumske cijevi do e ne zbog iskopa, ve iz nekog drugog razloga, što je malo vjerojatno, curenje treba prona i na sljede i na in: Na postrojenju se naizmjeni no zatvaraju pojedine cijevi te se brzo utvrdi gdje je curenje. Zatim se zatvaranjem ventila utvrdi na kojem ogranku cijevi je doti ni kvar. Tada se pomo u kontrolnog sustava Iseki ventila i prijenosnog zaslona može utvrditi

izme u kojih ventila se dogodio kvar. U praksi, ta bi udaljenost rijetko kada mogla pre ipedeset metara. Prednost korištenja telemetri kog sustava ventila kod dijagnosticiranja kvara je u tome da je broj uklju enih ventila sveden na minimum. Precizan položaj za epljenja odre uje se uklanjanjem nizvodnog ventila i umetanjem

elasti ne šipke. Kada je to mjesto prona eno, popravak se vrši kao i kod konvencionalnih kanalizacijskih sustava, ali je to kod vakuumskih sustava lakše, jer je dubina minimalna, a polietilenske cijevi se lako popravljaju ugradnjom spojnica elekrtofuzijskim zavarivanjem. Služba za održavanje putem telemetri kog sustava odmah dobiva informaciju o prisutnoj

neispravnosti te se kvar može brzo ukloniti, pa ne može do i do zaga ivanja okolnog tla, što bi se dogodilo kod konvencionalnog kanalizacijskog sustava ako kvar ne bi bio primije en.

Gore navedeni postupci u cjelosti su opisani i prikazani kao dio obuke koju Iseki pruža korisnikovim operaticima koji rade na održavanju.

58

Redivac LimitedIseki Vacuum Systems LimitedHigh March, Daventry,

Northants NN11 4QE

Tel: +44 (0)1327 878777Fax: +44 (0)1327 315232sales@redivac-vacuum.comwww.redivac-vacuum.com© January 2005