VELEUČILIŠTE U RIJECI

POSLOVNI ODJEL

ANA PULIĆ

PRIJAVA POREZA NA DOBIT

SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2015.

VELEUČILIŠTE U RIJECI

POSLOVNI ODJEL

PRIJAVA POREZA NA DOBIT

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Osnove računovodstva

Mentor: Mr. sc. Eda Ribarić Aidone

Student: Ana Pulić, MB 2422000027/14

Rijeka, svibanj, 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD..................................................................................................................................1

2. POJAM DOBITI, RAČUNA DOBITI I GUBITKA I POREZA NA DOBIT...................2

3. RAZLOZI ZA UVOĐENJE I OPRAVDANJE ZA UBIRANJE POREZA NA DOBIT...3

4. POREZNI OBVEZNICI POREZA NA DOBIT.................................................................5

4.1. OBVEZNICI PREDAJE PRIJAVE POREZA NA DOBIT...........................................5

4.2. POREZNI OBVEZNICI KOJI NE PREDAJU POREZNU PRIJAVU.........................6

5. PRIJAVA POREZA NA DOBIT........................................................................................7

5.1. PREDAJA POREZNE PRIJAVE..................................................................................7

5.2. RAZDOBLJE UTVRĐIVANJA POREZA NA DOBIT..............................................8

5.3. PRELAZAK FIZIČKIH OSOBA S OPOREZIVANJA POREZOM NA DOHODAK

NA OPOREZIVANJE POREZOM NA DOBIT....................................................................8

5.4. POPUNJAVANJE OBRASCA POREZA NA DOBIT...............................................10

5.4.1. DOBIT / GUBITAK I RAČUNA DOBITI I GUBITKA......................................10

5.4.2. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA.............................................12

5.4.3. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA.............................................14

5.4.4. POREZNA OSNOVICA, POREZNI GUBITAK I POREZNA OBVEZA..........16

5.4.5. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI I POREZNA OBVEZA

NAKON NJIHOVA ODBITKA.......................................................................................17

6. ZAKLJUČAK....................................................................................................................18

1. UVOD

Pojam poreza ljudskoj je civilizaciji znan još od samog njezina nastanka. Porez datira još od

plemenskih zajednica kada su se zbog zajedničkih potreba davala prava na udio u plijenu

plemena. Najbolji primjer je stari Babilon ili Egipat, gdje su porezi najčešće prikupljani u

naturi, te su bili najvažniji segment među državnim prihodima koji su bili potrebni za

održavanje dvora i gradnju, primjerice piramida. Ovdje još svakako treba spomenuti Rimsku

kulturu i Rimsko carstvo, Grčku ali i ostale drevne civilizacije u čijoj su povijesti porezi bili

usko vezani za religiju1.

Porez je, dakle, star koliko i sam ljudski rod, no što on doista predstavlja? Koja je njegova

svrha i uloga te koje je opravdanje za njegovo ubiranje? Kroz povijest porez se postupno

podjelio na mnoge oblike s kojima se ljudi često susreću i u današnjici. U ovom seminaru biti

će obrađen samo jedan od tih oblika – porez na dobit. U prvom djelu bit će razjašnjeni

najbitniji pojmovi koji se vezuju uz ovaj tip poreza, kao što je dobit, račun dobiti i gubitka i

sam porez. Bit će navedeni glavni razlozi za njegovo ubiranje, zakoni i propisi o porezu na

dobit, te će biti odgovoreno na pitanje tko su porezni obveznici poreza na dobit. Drugi dio

ovog seminara bit će usmjeren glavnoj temi ovog seminara, a to je postupak godišnje prijave

poreza na dobit i popunjavanje obrasca PD, a sve će to biti popraćeno i praktičnim

primjerima.

1 Dražić, I.: Usklađenost računovodstvenih i poreznih propisa Hrvatske sa zemljama Europske Unije, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 2005., str. 6.

2. POJAM DOBITI, RAČUNA DOBITI I GUBITKA I POREZA NA DOBIT

Standardni motiv funkcioniranja svakog poduzeća predstavlja maksimalizacija dobiti. Dobit

ili profit je pozitivan poslovni rezultat poduzeća tj. pozitivna razlika između prihoda i rashoda

poduzeća. Dobit se na kraju poslovnog razdoblja utvrđuje računom dobiti i gubitka.

Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja poduzeća

kroz određeno vremensko razdoblje. On sadrži prikaz svih prihoda i rashoda, te ostvarenog

financijskog rezultata u određenom obračunskom razdoblju i daje odgovor na pitanje je li

poduzeće ostvarilo svoj financijski cilj – profitabilnost. Račun dobiti i gubitka prikazuje sve

prihode i sve rashode određenog vremenskog razdoblja, temeljem kojih se izračunava dobit

ali prikazuje i stopu poreza na dobit te dobit nakon oporezivanja (neto dobit).2

Može se reći da se do današnjih dana nije nametnula jednostavna i općeprihvaćena definicija

poreza, no može se uvidjeti da je pojam poreza tijekom povijesti bio predmetom velikih

promjena.

Do početka Prvog svijetskog rata došla su do izražaja tri osnovna obilježja poreza:

1. Porezi su sredstvo za prikupljanje prihoda kojima se pokrivaju financijske potrebe

javnog sektora;

2. Porezi su prisilno opterećenje ekonomskih snaga fizičkih i pravnih osoba;

3. Porezi su davanja nasuprot kojih ne stoji nikakva direktna protučinidba.3

Porez na dobit jedan je od mlađih oblika poreza koji je uvršten u porezne sustave većine

suvremenih zemalja svijeta, a podloga za njegovo uvođenje bila je pojava društva kapitala

sredinom 19. stoljeća4. Da bi se definirao pojam poreza na dobit bitno je istaknuti dvije

karakteristike, njegov subjekt i njegov objekt. No budući da ovim dvijema karakteristikama

pripadaju različiti sadržaji, logična posljedica su različite definicije ovog oblika poreza.

Općenito se samatra da se o porezu na dobit radi u slučaju kada je objekt oporezivanja rezultat

gospodarske djelatnosti određenje organizacije koja je uređena kao društvo5.

2 Ekonomski fakultet u Osijeku, http://www.efos.unios.hr/financiranje-poduzetnickog-pothvata/wp-content/uploads/sites/224/2013/04/Ra%C4%8Dun-dobiti-i-gubitka_1.pdf (9.5.2015.)3 Jelčić, B.: Porezi opći dio, Visoka poslovna škola Libertas, Zagreb, 2011., str 29.4 Jelčić, B.: Javne financije, RRif, Zagreb 2001., str. 261.5 Jelačić, B.: Porezi opći dio, op.cit., str. 151. – 152.

Temeljni zakonski okviri unutar kojih se definira i po kojima se provodi ubiranje poreza na

dobit u Republici Hrvatskoj jesu Zakon o porezu na dobit i Pravilnik o porezu na dobit. Uz te

propise primjenjuje se još i čitav niz drugih kao što su Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o porezu na dobit, Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika

poreza na dobit i sl.6

3. RAZLOZI ZA UVOĐENJE I OPRAVDANJE ZA UBIRANJE

POREZA NA DOBIT

Kao neki od najistaknutijih razloga za uvođenje i primjenu poreza na dobit u poreznom

sustavu navode se sljedeći7:

a) Porez na dobit može se promatrati kao dopunski porez koji nadopunjuje porez na

dohodak, a funkcija bi mu pritom trebala biti da onemogući izbjegavanje poreza na

raspoređenu i neraspoređenu dobit, u slučaju kada bi bilo izbjegnuto njezino

oporezivanje zbog toga što nije bila prikazana u poreznoj prijavi. U ovom slučaju u

fokusu je fizička osoba tj. dioničar.

b) Porez na dobit može se promatrati i kao samostalni porez utemeljen na načelu plaćanja

poreza prema ekonomskoj/poreznoj snazi. Ovo tumačenje temeljeno je na pretpostavci

da su društva samostalne jedinice kojima upravlja menadžment, na čiji rad dioničari

nemaju bitan utjecaj.

c) Porez na dobit može se sagledati i kao davanje utemeljeno na načelu ekvivalecije.

Prema tom načelu porez na dobit je jamstvo ograničene odgovornosti.

6 Milinović, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi u praksi; vol. 2, 2014. str 106.7 Jelčić,B.: Porezi opći dio, op.cit., str. 153.

Od samog njegovog nastanka porez na dobit prate brojne teorije i različita stajališta koja

nastoje obrazložiti i opravdati potrebu za takvim novim oblikom poreza. Među njima Jelčić8

ističe sljedeće:

a) Teoriju žrtve koja ističe kako promjenom liberalnog kapitalizma u monopolistički

kapitalizam dolazi i do promjene ciljeva koji se mogu ostvariti oporezivanjem. Postoje

tri „žrtve“:

I. Apsolutno jednaka žrtva – svi porezni obveznici plaćaju porez u jednakom

iznosu.

II. Proporcionalno jednaka žrtva – svi porezni obveznici plaćaju porez u istom

postotku od svoje osnovice.

III. Minimalna žrtva – najprije bi se trebali oporezivati oni porezni obveznici s

većom ekenomskom snagom, a zatim oni s manjom.

b) Ekonomsko – političko opravdanje koje se odnosi na argumente koji svoje utemeljenje

nalaze u ekonomskoj politici. Ekenomska politika prezentira porez kao instrument

preraspodjele. Sa ovakvog stajališta porez na dobit trebao bi biti pogodan instrument

za kontrolu „big business-a“, te bi trebao obuzdavati moć menadžera kako bi se

ostvarila bolja preraspodjela imovine i dohotka.9

c) Financijsko – političko opravdanje prema kojemu je porez relativno izdašan izvor

prihoda za fiskus (od lat. fiscus – košara za novac; sinonim za državnu imovinu tj.

državnu blagajnu.10).

8 Ibid., str 1549 Goode, R.: The Corporation Income Tax, New York – London 1961., str. 39.10 Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža < http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19740 > (16.5.2015.)

4. POREZNI OBVEZNICI POREZA NA DOBIT

4.1. OBVEZNICI PREDAJE PRIJAVE POREZA NA DOBIT

Prema Uputi o sastavljanju i podnošenju porezne prijave11, obveznici poreza na dobit su:

Trgovačka društva i druge pravne osobe, rezidenti RH koji svoju gospodarsku

djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, prihoda ili drugih

gospodarskih procjenjivih koristi.

Tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika (nerezidenti), uključujući i

poslovne jedinice kojima je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni.

Fizičke osobe koje su izjavile da će plaćai porez na dobit umjesto poreza na dohodak

te imaju rješenje Porezne uprave da su obveznici poreza na dobit.

Fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit „po sili zakona“ (čl. 2, stavka 4

Zakona o porezu na dobit).

Poduzetnici koji nisu posebno navedeni niti su obveznici poreza na dohodak prema

odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, a čija se

dobit ne oporezuje drugdje.

Društva u stečaju

Ustanove (obrazovne, odgojne, zdravstvene, socijalne, kulturne, umjetničke,

znanstvene i druge) kojima osnivači nisu država ili jedinice reionalne samouprave.

Ostali porezni obveznici koji su ispunili propisane uvjete (kao što su državne

ustanove, ustanove jedinica regionalne samouprave, ustanove jedinica lokalne

samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, sportska društva i savezi, političke

stranke, sindikati i dr.), ako im je Porezna uprava donijela rješenje da su obveznici

poreza na dobit za obavljanje gospodarske djelatnosti.

11 Porezna uprava RH; < http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19197> (16.5.2015.)

4.2. POREZNI OBVEZNICI KOJI NE PREDAJU POREZNU

PRIJAVU

Porezni obveznici koji jesu u sustavu oporezivanja poreza na dobit ali ne predaju poreznu

prijavu su oni obveznici koji nakon registracije u trgovačkom registru nikada nisu obavljali

poduzetničku djelatnost, nemaju evidentirani promet na žiro računu i nemaju evidentirane

poslovne promjene u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati temeljnog kapitala). Ti

porezni obveznici moraju u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu

dostaviti izjavu da od datuma registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost.12

Slika br. 1: Primjer izjave o neobavljanju poduzetničke djelatnosti

Izvor: Milinović, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi u praksi; vol. 2, 2014. str 106.

12 Milinović, I.: op. cit; p. 106. – 107.

5. PRIJAVA POREZA NA DOBIT

5.1. PREDAJA POREZNE PRIJAVE

Porez na dobit prijavljuje se svake godine u unaprijed određenom roku u formi Obrasca

poreza na dobit. Primjerice, prijava poreza na dobit za 2014. godinu podnosila se do 30.

travnja 2015. godine, osim za porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje

po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina.13

Porezni obveznik dužan je razliku poreza na dobit utvrđenu po poreznoj prijavi platiti s

danom podnošenja porezne prijave. Prijava poreza na dobit predaje se u jednom primjerku u

nadležnu ispostavu Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe, odnosno prebivalištu fizičke

osobe.

Porezni obveznik koji je prema računovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje

poduzetnike obavezno podnosi prijavu poreza na dobit elektroničkim putem u okviru sustava

e-porezna na način propisan posebnim propisima i uputama.

Osim prijave poreza na dobit tj. Obrasca PD, u Poreznu upravu obavezno se dostavlja Račun

dobiti i gubitka (Obrazac POD – RDG) i Bilanca (POD BIL). Također, ako za to postoji

osnov, dostavlja se i izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza (ako je predujmovima

plaćeno više poreza nego što je obračunato u poreznoj prijavi), pregled prenesenih poreznih

gubitaka po godinama, Obrazac TZ (obračun članarine turističkoj zajednici), Obrazac SR

(obračun indirektne spomeničke rente), Obrazac KD (obračun komorskog doprinosa) i sl.14

5.2. RAZDOBLJE UTVRĐIVANJA POREZA NA DOBIT

13 Porezna uprava RH; <http://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Stranice/PrijavaDobit.aspx> (23.5.2015.)14 Milinović, I: op. cit.: p. 107.

Razdoblje utvrđivanja poreza na dobit je poslovna godina (npr. poslovna 2013. godina).

Iznimno, na zahtjev poreznog obveznika, Porezna uprava može odobriti da se poslovna i

kalendarska godina razlikuju. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne može mjenjati

pet godina.15

5.3. PRELAZAK FIZIČKIH OSOBA S OPOREZIVANJA

POREZOM NA DOHODAK NA OPOREZIVANJE POREZOM

NA DOBIT

Fizičke osobe (obrtnici, slobodna zanimanja i dr.) koji su na vlastiti zahtjev ili po „sili

zakona“, prešli s oporezivanja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na dobit

obavezni su na dan 1.1.20XY. godine sastaviti početnu bilancu, otvoriti i voditi poslovne

knjige sukladno Zakonu o računovodstvu.16

Te fizičke osobe obvezne su kod izrade prijave poreza na dobit za poslovnu 20XY. godinu

računovodstvenu dobit uvećati i umanjiti za iznose pojedinih pozicija iz početne bilance.17

Porezna osnovica uvećava se u Obrascu PD na rednom broju 19. (Iznos povećanja porezne

osnovice zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice) za vrijednosti iz početne

bilance iskazane na sljedećim pozicijama:

1) Vrijednost zatečenih zaliha

2) Dani predujmovi za robu i usluge

3) Potraživanja od kupaca za robu i usluge

4) Potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz popisa dugotrajne

imovine

5) Aktivna vremenska razgraničenja

6) Zahtjevi za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza

Porezna osnovica se umanjuje u Obrascu PD na redovnom broju 32. (Smanjenje dobiti zbog

promjene metode uvrđivanja porezne osnovice) za vrijednosti iz početne bilance iskazane na

sljedećim pozicijama:

15 Ibid. p. 107.16 Ibid. p. 110.17 Ibid.

1) Obveze prema dobavljačima za robu i usluge

2) Obveze za primjene predujmove od kupaca za robu i usluge

3) Obveze za obračunate, a neisplaćene plaće

4) Pasivna vremenska razgraničenja

5) Dugoročna rezerviranja

6) Obveze za porez na promet i istovrsne poreze18

Slika br. 2: Primjer početne bilance na dan 1.1.20XY.

Izvor: Milinović, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi u praksi; vol. 2, 2014. str 106.

18 Ibid.

5.4. POPUNJAVANJE OBRASCA POREZA NA DOBIT

Na prvoj stranici Obrasca poreza na dobit upisuju se: podaci o poreznom obvezniku, ime i

prezime (ili naziv), osobni identifikacijski broj (OIB), adresa sjedišta, računi kod banaka

(naziv i sjedište), šifra i naziv djelatnosti, broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada na kraju

poreznog razdoblja, ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave, porezno razdoblje,

nadležna ispostava Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu primila.

Na sljedećim stranicama Obrazac se popunjava po rednim brojevima:

I. Dobit / gubitak iz računa dobiti i gubitka

II. Povećanje dobiti / smanjenje gubitka

III. Smanjenje dobiti / povećanje gubitka

IV. Porezna osnovica

V. Porezni gubitak

VI. Porezna obveza

VII. Porezne olakšice, oslobođenja i poticaji

VIII. Porezna obveza nakon odbitka olakšica, oslobođenja i poticaja

U daljnjem tekstu sljedi objašnjenje popunjavanja Obrasca PD po rednim brojevima te

nekoliko primjera knjiženja u glavnoj knjizi.

5.4.1. DOBIT / GUBITAK I RAČUNA DOBITI I GUBITKA

Ovdje se iskazuju ukupni prihodi (poslovni, financijski, udio od dobiti od pridruženih poduzetnika, izvanredni i ostali prihodi), ukupni rashodi (poslovni, financijski, udio u gubitku od pridruženih poduzetnika, izvanredni i ostali prihodi) iz računa dobiti i gubitka, te njihova razlika tj. dobit ili gubitak koji se evidentira u računu dobiti i gubitka.19

19 Ibid. p. 111.

Primjer knjiženja prihoda20:

1) Ispostavljen je račun za najam poslovnog prostora za 3 mjeseca za razdoblje od

1.11.2015. do 31.1.2016. na ukupan iznos od 3 750,00 kn, s obračunatim PDV-om

750,00 kn. Najam za studeni i prosinac 2015. iznosi 2 000,00 kn bez PDV-a, a za

siječanj 2016. iznosi 1 000,00 kn također bez PDV-a.

2) Najam od 3 750,00 kn naplaćen je u 2015. godini.

Slika br. 3: knjiženje prihoda

Izvor: Milinović, I; Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi u praksi; vol. 2, 2014. str 106.

Primjer knjiženja rashoda21:

1) Dobiven je račun od osiguravajućeg društva za kasko osiguranje vozila koje je u

vlasništvu društva na iznos 8 000,00 kn. Vozilo je osigurano za razdoblje od 1.7.2015.

do 30.6.2016., te se kao rashod 2015. evidentira 4 000,00 kn (osiguranje prvih 6

mjeseci)

2) U 2015. godini plaćen je račun osiguravajućem društvu u iznosu od 8 000,00 kn.

20 Ibid. p. 112.21 Ibid.

Slika br. 4: knjiženje rashoda

Izvor: Milinović, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi u praksi; vol. 2, 2014. str 106.

5.4.2. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA

Pod ovom stavkom evidentira se:

Amortizacija iznad propisanog iznosa,

Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz čiji je trošak

nabave veći od 400.000,00 kn,

Plovila, zrakoplovi, apartmani i kuće za odmor,

70 % troškova reprezentacije (troškovi ugošćenja, odmora, športa, darova, rekreacije i

razonode i sl.),

30% troškova za osobni prijevoz,

Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore,

odnosno Hrvatske obrtičke komore,

Troškovi prisilne naplate poreza i drugih davanja,

Troškovi kazne za prekršaje i prijestupe,

Zatezne kamate između povezanih osoba,

Povlastice i drugi oblici imovinske koristi,

Rashodi darovanja iznad dopuštenih iznosa

I ostale stavke koje su navedene u prilogu (Obrazac PD) koji se nalazi na zadnjim

stranicama ovog seminara

Na kraju se evidentiraju ukupna povećanja dobiti / smanjenja gubitka.

Sljedi primjer22 evidentiranja ulaznih računa za reprezentaciju:

1) 13.3.2015. dobiven je R-1 račun od ugostiteljskog objekta „Del Mar“ d.o.o. za

konzumaciju jela i pića u iznosu od 1000,00 kn uz obračunati PDV u iznosu od 200,00

kn. konzumacija jela i pića izvršena je u svrhu ugošćavanja poslovnih partnera. za

nastale troškove reprezentacije poduzetnik nema pravo odbiti PDV, te se iznos računa

od 1000,00 kn dijeli na dio koji je porezno priznat rashod od 300,00 kn i na dio koji

nije porezno priznati rashod od 700,00 kn.

Slika br. 5: knjiženje troškova reprezentacije

Izvor: autor

Sljedeći primjer23 prikazuje knjiženje darovanjau novcu:

1) Trgovačko društvo je doznakom na žiro račun darovalo muzeju 5 000,00 kn za

postavljanje nove izložbe slika. Iznos dara je manji od 2% prihoda prethodne godine.

Slika br. 6.: knjiženje darovanja dugotrajne imovine

Izvor: autor

22 Ibid. p. 113.23 Ibid. p. 116.

5.4.3. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA

U ovoj skupini evidentiraju se:

Prihodi od dividendi i udjela u dobiti,

Reinvestirana dobit,

Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja,

Nerealizirani dobici i ostali rashodi ranijih razdoblja,

Smanjenje dobiti za ostale prihode,

Smanjenje dobiti zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice,

Trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat

I ukupni iznos državnih potpora

Kao i kod povećanja dobiti / smanjenja gubitka, na kraju se evidentiraju ukupna smanjenja

dobiti odnosno povećanja gubitka.

Sljedeći primjer24 prikazuje knjiženje prihoda od dividendi i udjela u dobiti:

1) „Coala“ d.o.o. posjeduje 1000 dionica tvrtke „Palmas“ d.d. što predstavlja 10% udjela

u kapitalu društva. Ukupni troškovi stjecanja iznosili su 51 000,00 kn.

2) „Palmas“ d.d. utvrdio je neto dobit u iznosu 20 000,00 kn. Za dividende je

raspoređeno 50% neto dobiti (1,00 kn po dionici). Prihod od dividendi za „Coala“

d.o.o. iznosi 1000,00 kn ( 1,00 kn x 1000)

3) Dividende su naplaćene u iznosu od 1000,00 kn.

Slika br. 7: knjiženje prihoda od dividendi i udjela u dobiti

24 Ibid. p. 124.

Izvor: autor

Drugi primjer25 prikazuje knjiženje prihoda od naplaćenih otpisanih potraživanja:

1) U 2014. godoni vrijednosno je usklađeno zastarjelo potraživanje od kupca (rashod nije

bio porezno priznat) u iznosu 6 000,00 kn. na dan 1.1.2015. saldo na kontu 120 je

6 000,00 kn, a ma kontu 129 je 6 000,00 kn.

2) U 2015. godini naplaćeno je potraživanje u iznosu od 6 000,00 kn koje je bilo

prethodne godine vrijednosno usklađeno (kao porezno nepriznati rashod)

3) Nakon naplate potraživanja izvršeno je zatvaranje ispravka vrijednosti i evidentiran je

prihod.

Slika br. 8: Knjiženje prihoda od naplaćenih otpisanih potraživanja

Izvor: autor

25 Ibid. p. 127.

5.4.4. POREZNA OSNOVICA, POREZNI GUBITAK I POREZNA

OBVEZA

Porezna osnovica poreza na dobit je dobit što se utvrđuje kao razlika između prihoda i

rashoda prije obračuna poreza na dobit uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o

porezu na dobit. Porez na dobit obračunava se i plaća po stopi od 20%.26

U ovom dijelu Obrasca evidentiraju se dobit tj. gubitak nakon njegova povećanja ili

smanjenja te preneseni porezni gubitak.

Preneseni porezni gubitak iskazuje se kao gubitak iz prethodnih razdoblja. preneseni gubitak

prenosi se i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u idućim poreznim razdobljima.

porezna osnovica umanjuje se najprije za gubitak starijeg datuma. Ako porezni obveznik ima

prenesene porezne gubitke obavezan je sastaviti i priložiti poreznoj prijavi Pregled prenesenih

poreznih gubitaka po godinama.27

Slika br. 9: primjer Pregleda prenesenih poreznih gubitaka po godinama

Izvor: Milinović, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi u praksi; vol. 2, 2014. str 106.

26 Porezna uprava RH; < http://www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/Porez-na-dobit.aspx> (23.5.2015.)27 Milinović, I.: op. cit. p. 134.

Porezna obveza izračunava se na način da se porezna osnovica pomnoži sa poreznom stopom

(20%).28

5.4.5. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI I POREZNA OBVEZA NAKON NJIHOVA ODBITKA

Porezni obveznik može iskoristiti porezne olakšice, oslobođenja i poticaje samo ako je

iskazao određeni iznos porezne osnovice na rednom broj 44. (Porezna osnovica). U protivnom

ako je iskazao određeni iznos na rednom broju 41. (Porezni gubitak za prijenos) ne može

koristiti porezne olakšice, oslobođenja i poticaje jer ne postoji porezna obveza koja se može

umanjiti, a također ne može niti povećati porezni gubitak za navedene porezne olakšice,

oslobođenja i poticaje. Ukupni iznos poreznih olakšica, oslobođenja i poticaja ne može biti

veći od porezne obveze.29

Porezni obveznici koji koriste olakšicu ili oslobođenja obvezni su osigurati posebno porezno

– knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja za djelatnost za koju koriste olakšicu ili

oslobođenje.30

Nakon obračunatih poreznih olakšica, oslobođenja i poticaja izračunava se nova porezna

obveza te se iskazuje:

Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu,

Plaćeni predujmovi,

Razlika za uplatu

Razlika za povrat

28 Ibid. p. 137.29 Ibid.30 Ibid.

6. ZAKLJUČAK

Porez na dobit je relativno mlad porezni oblik koji u Republici Hrvatskoj još uvjek nema

toliku važnost koliku ima u ostalim zemljama članicama Europske Unije. Iako još uvijek nije

standardizirana općeprihvaćena definicija ovakvog oblika poreza, možemo ga promatrati kao

dopunski porez koji upotpunjuje pporez na dohodak, kao samostalni porez utemeljen na

načelu plaćanja poreza prema ekonomskoj/poreznoj snazi, te kao davanje utemeljeno na

načelu ekvivalencije.

Na pitanje zašto se ubira porez na dobit može se odgovoriti teorijom žrtve, ekonomsko –

političkim i financijsko – političkim opravdanjem. To su tri najučestalije teorije koje nastoje

obrazložiti potrebu provođenja ovog poreza.

U Republici Hrvatskoj porez na dobit određen je Zakonom o porezu na dobit i Pravilnik o

porezu na dobit.

Porez na dobit prijavljuje se svake godine u formi Obrasca poreza na dobit koji se ispostavlja

u nadležnu Poreznu upravu, a osim Obrasca potrebno je dostaviti i bilancu te račun dobiti i

gubitka koji je temelj sastavljanja i podnošenja porezne prijave.

Porezna stopa poreza na dobit, koja iznosi 20%, obračunava se na poreznu osnovicu, koja

predstavlja razliku između prihoda i rashoda, uvećanu i umanjenu prema odredbama Zakona o

porezu na dobit.

PRILOZI

Prilog br. 1: Obrazac prijave poreza na dobit

Prilog br. 2: Obrazac POD – BIL (Bilanca)

Prilog br. 3: Obrazac POD – RDG (Račun dobiti i gubitka)

POPIS KORIŠTENE LITERATURE

1. Dražić, I.; Usklađenost računovodstvenih i poreznih propisa Hrvatske sa zemljama

Europske Unije; Sveučilište u Zagrebu; Zagreb, 2005.

2. Ekonomski fakultet u Osijeku; < http://www.efos.unios.hr/ >

3. Goode, R.; The Corporation Income Tax; New York – London, 1961.

4. Hrvatska enciklopedija; Leksikografski zavod Miroslav Krleža;

< http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19740 >

5. Jelčić, B.; Porezi opći dio; Visoka poslovna škola Libertas; Zagreb 2011.

6. Jelčić, B.; Javne financije; RRif; Zagreb, 2001.

7. Milinović, I.; Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi

u praksi; vol. 2, 2014.

8. Porezna uprava RH; < http://www.porezna-uprava.hr/Stranice/Naslovnica.aspx >