1

PRIJEDLOG

Klasa:

Urbroj:

Zagreb,

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Z A G R E B

Predmet: Prijedlog zakona o sudovima (predlagatelj: Klub zastupnika Mosta nezavisnih

lista u Hrvatskome saboru)

- mišljenje Vlade Republike Hrvatske

Veza: Pismo Hrvatskoga sabora, KLASE: 711-01/18-01/03, URBROJA: 65-18-03,

od 10. srpnja 2018. godine

Na temelju članka 122. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne

novine, br. 81/13, 113/16 i 69/17), Vlada Republike Hrvatske o Prijedlogu zakona o sudovima

(predlagatelj: Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista u Hrvatskome saboru) daje sljedeće:

M I Š L J E N J E

Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati

Prijedlog zakona o sudovima (dalje u tekstu: Prijedlog zakona) koji je predsjedniku

Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista u Hrvatskome saboru,

aktom od 10. srpnja 2018. godine, iz sljedećih razloga:

Na 8. sjednici održanoj 6. srpnja 2018. godine Hrvatski sabor donio je Zakon o

izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (Narodne novine, broj 67/18), predlagateljice

Vlade Republike Hrvatske, koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine.

Iako se zbog opsega potrebnih izmjena i dopuna Zakona o sudovima te

ukupnog broja izmjena i dopuna Zakona o sudovima iz 2013. godine moglo predložiti

donošenje cijelog novoga Zakona, zbog potrebe sveobuhvatne pripreme predstojeće

reorganizacije mreže prvostupanjskih sudova u Republici Hrvatskoj nužno je bilo osigurati

odgovarajuće izmjene Zakona o sudovima u istom vremenskom okviru zajedno s izmjenama

drugih propisa koji se odnose na organizaciju pravosuđa.

Glavni ciljevi donesenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

su omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova, unapređenje sustava upravljanja

sudovima te obavljanja poslova sudske i pravosudne uprave, kao i ispunjenje preporuka

2

Izvješća četvrtog evaluacijskog kruga Skupine zemalja protiv korupcije za Republiku

Hrvatsku vezanih uz izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te ograničenje

njegovog mandata.

Iz nenormativnog dijela Prijedloga zakona proizlazi djelomična podudarnost

istaknutih ciljeva s ciljevima donesenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

sudovima, i to u dijelu koji se odnosi na provedbu spajanja općinskih i prekršajnih sudova,

uvođenje stručnog usavršavanja predsjednika sudova za obavljanje poslova sudske uprave,

ograničenje mandata te razradu postupaka imenovanja i prestanka dužnosti predsjednika

Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uvođenje treće vrste radnog mjesta sudskog savjetnika

(višeg savjetnika-specijalista) te propisivanje kamata na sudske pologe namjenskim

proračunskim prihodom koji se koristi za potrebe pravosudnih tijela. S obzirom da su

navedeni ciljevi ispunjeni donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima,

unatoč pojedinim manjim razlikama u predloženim rješenjima, bespredmetno je iste ponovno

predlagati ovim zakonskim prijedlogom, iz kojeg se razloga očitovanje daje samo u odnosu na

prijedloge koji nisu sadržani odnosno istovjetni rješenjima u donesenom Zakonu.

Prijedlogom zakona u člancima 18.- 28. predložena je reorganizacija mreže

prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova, na način da je predloženo spajanje općinskih i

prekršajnih sudova, pri čemu bi prekršajni sudovi prestali postojati kao samostalna vrsta suda

te nastavili djelovati u okviru sadašnjih općinskih sudova, kojima se ovim Prijedlogom

zakona predlaže izmijeniti naziv u osnovne sudove. Nadalje, Prijedlogom zakona se uvode

viši sudovi kao nova vrsta sudova u čijoj bi nadležnosti bilo rješavanje u predmetima koji su

trenutno u nadležnosti županijskih sudova u prvom stupnju te rješavanje o žalbama protiv

rješenja osnovnih sudova u kaznenim predmetima. U odnosu na drugostupanjsko sudovanje

Prijedlogom zakona se predlaže osnivanje žalbenih sudova, i to spajanjem postojećih

županijskih i visokih sudova.

S obzirom da je u reformskom smislu trenutno prepoznata isključivo potreba

provedbe spajanja općinskih i prekršajnih sudova jer je značajniji pad priliva prekršajnih

predmeta nakon izmjena mjerodavnog prekršajnog zakonodavstva pokazao neperspektivnost

daljnjeg zadržavanja posebnog ustroja prekršajnih sudova, donesenim Zakonom o izmjenama

i dopunama Zakona o sudovima proširena je stvarna nadležnost općinskih sudova i na

prekršajno sudovanje, a čime će se omogućiti racionalnije korištenje ukupnih, prvenstveno

ljudskih potencijala (sudaca i službenika) ove dvije vrste suda. Uvažavajući tradicijske

razloge, ali i potencijalne troškove koje bi izazvala promjena naziva pojedinih sudova te

potrebu izmjene brojnih propisa u kojima se navode nazivi sudova, nije se razmatrala

mogućnost izmjene naziva općinskih i županijskih sudova, a ne nalazi se niti posebna

opravdanost ustanovljavanja viših sudova kao nove vrste sudova budući da županijski sudovi

redovno rješavaju prvostupanjske i drugostupanjske predmete koji su im trenutno povjereni u

nadležnost. Prijedlog spajanja županijskih i specijaliziranih visokih sudova također se smatra

neosnovanim s obzirom na u našem sustavu uobičajenu podjelu sudova na redovne i

specijalizirane.

U Prijedlogu zakona je dalje u člancima 29. i 70. izvršeno redefiniranje poslova

sudske i pravosudne uprave te je posljedično člankom 71. službeničko radno mjesto ravnatelja

sudske uprave transformirano u radno mjesto ravnatelja pravosudne uprave. Na opisani je

način iz suda izostavljena jedna osoba koja predsjedniku suda pomaže u obavljanju poslova

sudske uprave te je navedeno radno mjesto uvedeno u sustav samog Ministarstva pravosuđa

radi obavljanja pojedinih poslova pravosudne uprave. Tako su poslovi upravljanja

3

nekretninama dodijeljenim sudovima na korištenje, provedbe postupaka javne nabave,

nadzora nad financijsko-materijalnim poslovanjem suda, izrade i provedbe projekata te

suradnje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u vezi s nabavom opreme

te osiguranjem sredstava za rad sudova postali poslovi u isključivoj nadležnosti Ministarstva

pravosuđa, a koja se centralizacija ne smatra dobrim rješenjem za osiguranje optimalne

ispunjenosti uvjeta za rad sudova. Među poslove pravosudne uprave uvršteni su i poslovi

analize upravljačkih izvješća sudova te poslovi podrške žrtvama i svjedocima u sudovima,

dok se u odnosu na važeći tekst zakona i rješenje usvojenih izmjena iz Prijedloga zakona

izostavlja skrb o stručnom usavršavanju sudaca te službenika i namještenika.

Posebno se napominje i da Prijedlog zakona u sudovima zadržava radno mjesto

tajnika suda, dok se iz donesenog Zakona navedeno radno mjesto izostavlja upravo zbog

jačanja uloge i ovlasti ravnatelja sudske uprave, u čiju se nadležnost stavljaju i poslovi koje

trenutno obavljaju tajnici sudova.

U odnosu na Prijedlogom zakona predložene izmjene u obavljanju pojedinih

poslova sudske uprave nepotrebnim se smatra razrada postupka ispitivanja predstavki na rad

sudova u članku 10. jer takav postupak proizlazi iz same hijerarhije tijela sudske uprave,

propisivanje postupka podnošenja prigovora na godišnji raspored poslova u članku 12. koji je

trenutno uređen odredbama Sudskog poslovnika kao podzakonskog akta ovoga Zakona, te

razdvajanje izvješća o obavljenim i planiranim poslovima sudske uprave na izvješće o

obavljenim poslovima i plan rada za buduće razdoblje u člancima 34. i 35., a koji bi prijedlog

predstavljao dodatno administrativno opterećenje predsjednika sudova.

Vezano uz obavljanje poslova sudske uprave ističe se i da je Prijedlogom

zakona u članku 32. stavku 3. posebno propisana dužnost predsjednika suda da brine o

učinkovitosti rada suda, a posebno o radu na predmetima u kojima postupak traje dulje od

dvije godine. Nejasno je iz kojeg se razloga predlagatelj odlučio za navedeni dvogodišnji rok,

s obzirom na u praksi prihvaćeno stajalište da se rješavanje sudskog predmeta u razdoblju do

tri godine smatra rješavanjem u razumnom roku.

Prijedlogom zakona je iz Zakona o sudovima predloženo izdvojiti odredbe koje

se odnose na stalne sudske vještake, stalne sudske procjenitelje i stalne sudske tumače te

djelatnost službenika pravosudne policije odnosno osiguranje osoba, imovine i objekata

sudova. Unatoč prepoznatoj posebnosti ove materije, utvrđenom problemu različite sudske

prakse i predlagateljevoj namjeri povjeravanja obavljanja svih stručnih poslova vezanih uz

stalne sudske vještake, stalne sudske procjenitelje i stalne sudske tumače u nadležnost

Ministarstva pravosuđa sukladno članku 70. Prijedloga zakona, nisu jasne namjere

predlagatelja u vezi s normativnim uređenjem ovog područja, iz kojeg se razloga Vlada

Republike HRvatske na navedene prijedloge nije u mogućnosti posebno očitovati.

Odredbe važećeg Zakona o sudovima o imunitetu sudaca u članku 8. stavku 3.

predlažu se djelomično izmijeniti u odnosu na važeće zakonsko rješenje, ali predlagatelj nije

dao posebno obrazloženje zbog čega smatra da zatečenost suca u počinjenju najtežih kaznenih

djela te potreba žurnog postupanja ne opravdavaju mogućnost pritvaranja suca ili određivanja

istražnog zatvora bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća.

Ovlast delegacije predmeta drugom stvarno i mjesno nadležnom sudu zbog

nemogućnosti postupanja suda koji je po zakonu stvarno i mjesno nadležan u razumnom roku,

zbog uravnoteženja radne opterećenosti ili drugih promjena u nadležnosti sudova predlagatelj

4

u članku 15. umjesto zajedničkom neposredno višem sudu predlaže povjeriti Vrhovnom sudu

Republike Hrvatske. Bez posebnog obrazloženja ovog prijedloga, može se razumjeti namjera

povjeravanja ove ovlasti najvišem sudu u Republici Hrvatskoj, ali se iz razloga svrsishodnosti

smatra opravdanim zadržati postojeće zakonsko rješenje. Naime, visoki specijalizirani sudovi

bolje su upoznati s problemima trgovačkog odnosno upravnog sudovanja općenito pa s

raspoloživim informacijama mogu lakše odlučivati o potrebi delegacije unutar svojih sustava,

a ujedno se na navedeni način rasterećuje Vrhovni sud Republike Hrvatske, koji će kao i do

sada ostati nadležan za donošenje odluka o delegaciji nadležnosti u odnosu na županijske

sudove međusobno te županijske i visoke sudove.

Propisivanje mogućnosti audio-vizualnog snimanja sudskih rasprava u članku

8. stavku 2. ovoga Zakona također se smatra nepotrebnim, s obzirom da navedena materija

spada u područje primjene postupovnih propisa, a ne Zakona o sudovima kao organizacijskog

propisa.

Prijedlog sadržan u članku 36. Prijedloga zakona o davanju ovlasti sucima

ovlaštenim za obavljanje poslova sudske uprave u slučajevima u kojima predsjednik suda

prestane obnašati svoju dužnost istovjetan je važećem zakonskom rješenju, a u donesenom

Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ova je ovlast povjerena samoj sudbenoj

vlasti odnosno predsjedniku neposredno višeg suda zbog daljnjeg jačanja njezine

samostalnosti i neovisnosti u odnosu na izvršnu vlast te uvažavajući da ministar pravosuđa

nema niti izvornu ovlast imenovanja predsjednika sudova. Prema donesenom Zakonu o

izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, kao i prema važećem zakonskom rješenju,

zadržana je ova ovlast ministra pravosuđa u odnosu na sudove u osnivanju.

U članku 40. Prijedloga zakona izostavljena je razrada osnivanja sudskih odjela

za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i

organiziranog kriminaliteta, koji je prijedlog bez propisane alternative neprihvatljiv s obzirom

da navedena materija trenutno nije razrađena niti jednim drugim propisom.

U članku 57. Prijedloga zakona skraćen je rok za podnošenje izvješća

predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Hrvatskome saboru o stanju sudbene vlasti s

30. travnja na 31. ožujka, također bez posebno obrazložene potrebe pomicanja ovog roka.

Zbog potrebe razmatranja i konsolidacije brojnih statističkih i upravljačkih izvješća pojedinih

sudova, ne smatra se opravdanim mijenjati navedeno vremensko ograničenje, a nejasno je i iz

kojeg se razloga u navedenom članku izostavlja ovlast Hrvatskoga sabora da zauzima

stajališta u vezi sa stanjem sudbene vlasti, pri čemu se podsjeća da predsjednika Vrhovnog

suda Republike Hrvatske imenuje upravo Hrvatski sabor te da i Ustav Republike Hrvatske

(Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 05/14 - Odluka Ustavnog suda Republike

Hrvatske) u članku 4. propisuje suradnju i uzajamnu provjeru nositelja pojedinih vlasti.

Prijedlog zakona ne sadrži odredbe o sudačkim vijećima. Prema obrazloženju

predlagatelja iz nenormativnog dijela Prijedloga zakona ovlasti sudačkih vijeća povjerile bi se

Državnom sudbenom vijeću, ali nije dano nikakvo obrazloženje za ukidanje ovih tijela

sudačke samouprave. Naprotiv, Vlada Republike Hrvatske mišljenja je da ovlasti ovih tijela

treba dalje jačati, iz kojeg je razloga u donesenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o

sudovima ovim tijelima dana i dodatna ovlast davanja mišljenja Državnom sudbenom vijeću o

kandidatima za suce.

5

U Prijedlogu zakona je u članku 77. izostavljena sudačka odora, što

predlagatelj također posebno ne obrazlaže, a pored opće uvriježenog stajališta o potrebi

jačanja autoriteta sudaca sasvim su nejasni razlozi za takav prijedlog.

U članku 79. Prijedloga zakona umjesto Okvirnih mjerila za rad sudaca uvodi

se kriterij prosjeka broja predmeta određene vrste koje su u prethodnoj godini riješili suci

sudova istog stupnja, koji se uzima kao osnova za utvrđivanje ispunjenosti obveza sudaca. S

obzirom na sličnost ovog koncepta s konceptom Okvirnih mjerila, a koja se utvrđuju upravo s

obzirom na prosječnu mogućnost rješavanja sudskih predmeta, ne nalazi se opravdana potreba

prihvaćanja ovako predloženog kriterija.

U članku 88. Prijedloga zakona kao posebno materijalno pravo sudaca priznaje

se pravo na dodatak na plaću u slučaju da dva odnosno tri puta budu ocijenjeni najvišom

mogućom ocjenom. Namjera predlagatelja je prihvatljiva, ali iz ovog Prijedloga zakona nije

sasvim jasno pod kojim bi se uvjetima i u kojoj mjeri nagrađivao rad takvih sudaca, a s

obzirom da je navedena materija predmet Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih

dužnosnika (Narodne novine, br. 10/99, 25/00, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02,

154/02, 17/04, 34/07, 146/08, 39/09, 14/11, 12/12, 143/12, 100/14, 147/14 i 120/16). Istim se

člankom također šire priznaje pravo sudaca na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla

(ne samo ako ne prebivaju u sjedištu suda kao prema važećem Zakonu), ali predlagatelj nije

posebno razradio niti obrazložio financijske učinke ovog prijedloga. Pravo na naknadu za

odvojen život od obitelji prema Prijedlogu zakona se sucima priznaje i ako budu izabrani za

predsjednika odnosno zamjenika predsjednika Državnog sudbenog vijeća, u skladu s

prijedlogom predlagatelja o profesionalizaciji ovih mjesta iznesenim u Prijedlogu zakona o

Državnom sudbenom vijeću.

Pravo sudaca na sudjelovanje u izvođenju nastavnih sadržaja te znanstvenim i

stručnim skupovima i povjerenstvima u članku 89. Prijedloga zakona ograničava se ocjenom

predsjednika suda o utjecaju takvog rada na uredno obnašanje sudačke dužnosti.

Predlagateljeva namjera je opravdana, ali odredba nije dovoljno razrađena i ne precizira

prema kojim bi kriterijima predsjednici sudova donosili takve odluke, a što je naročito

neprihvatljivo po jednakost i ravnopravnost sudaca u situaciji u kojoj o mogućnosti ostvarenja

ovog prava ne odlučuje isto tijelo.

U članku 90. Prijedloga zakona propisuje se mirovanje sudačke dužnost u

slučaju izbora za predsjednika odnosno zamjenika predsjednika Državnog sudbenog vijeća, u

skladu s prijedlogom predlagatelja o profesionalizaciji ovih mjesta iznesenim u Prijedlogu

zakona o Državnom sudbenom vijeću, a o čijoj se neosnovanosti Vlada Republike Hrvatske

već očitovala u odnosu na predlagateljev Prijedlog zakona o Državnom sudbenom vijeću.

U članku 93. Prijedloga zakona predlagatelj apsolutnu zabranu političkog

djelovanja sudaca iz važećeg zakona ograničava na zabranu kandidature na izborima za

predsjednika Republike Hrvatske, zastupnike u Hrvatskome saboru i na lokalnim izborima, iz

čega proizlazi njegov stav o dopustivosti drugih oblika političkog djelovanja sudaca, a što

Vlada Republike Hrvatske smatra potpuno neprihvatljivim po zaštitu samostalnosti i

neovisnosti sudbene vlasti.

U članku 97. Prijedloga zakona predlagatelj kao iznimku od rješavanja

predmeta redoslijedom njihovog zaprimanja u sud navodi i predmete od posebnog interesa za

Republiku Hrvatsku, ali iste ne definira, a što se, nastavno na primjedbu uz članak 93.

6

Prijedloga zakona, također može smatrati potencijalno problematičnim zbog mogućnosti

utjecaja političkih struktura na nepristranost i neovisnost u suđenju.

U članku 99. Prijedloga zakona sažet je postupak utvrđivanja ispunjenja

sudačke obveze, pri čemu koncept iz važećeg Zakona o sudovima nije mijenjan, ali se

postavlja pitanje nužnosti razrade navedenog postupka, dok se u članku 100. Prijedloga

zakona samo navodi da se rad sudaca ocjenjuje sukladno posebnom zakonu, a prema

predlagateljevim prijedlozima ukidanja sudačkih vijeća te prebacivanja njihove nadležnosti u

nadležnost Državnog sudbenog vijeća. S obzirom na navedeno, predlagatelj ovu materiju

dalje razrađuje Prijedlogom zakona o Državnom sudbenom vijeću.

U postupak donošenja Kodeksa sudačke etike u člancima 103. i 104.

predlagatelj uvodi Etičko povjerenstvo kao posebno tijelo čije članove imenuje Proširena opća

sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ali mu povjerava tek izradu nacrta Kodeksa. S

obzirom na njegovu zadaću odlučivanja o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom kako je

predloženo u članku 104., boljim rješenjem se smatra rješenje donesenog Zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o sudovima prema kojem Kodeks donosi Povjerenstvo.

U odnosu na sudske savjetnike predlagatelj uvodi treći stupanj savjetništva

odnosno više sudske savjetnike-specijaliste, ali istovremeno ograničava postojanje viših

sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika-specijalista samo na više sudove. Navedeno

onemogućuje sustav profesionalizacije i napredovanja savjetnika u prvostupanjskim

sudovima, a što je protivno i samom cilju kojeg je predlagatelj iznio i kojeg razrađuje kroz

odredbe članaka 106.-111. Prijedloga zakona.

Sustav savjetništva u sudovima ovim se Prijedlogom zakona dodatno zatvara s

obzirom da na mjesta viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika-specijalista mogu biti

raspoređene samo osobe koje su prethodno obavljale poslove sudskog odnosno

državnoodvjetničkog savjetnika. U tom je smislu nejasno zašto se prednost daje tim osobama

pred osobama koje su bile pravosudni dužnosnici, odvjetnici, javni bilježnici ili koje imaju

duže radno iskustvo na drugim pravnim poslovima.

Za svaku kategoriju savjetnika posebno se propisuju ovlasti, a što u odnosu na

postojeći sustav znači nužno smanjivanje ovlasti savjetnika i viših sudskih savjetnika.

Navedeno bi se negativno odrazilo po učinkovitost sustava jer bi podrazumijevalo nužnu

preraspodjelu predmeta u radu na nove rješavatelje. Pri tome se posebno ukazuje i da odredbe

članaka 109. i 110. Prijedloga zakona koje propisuju ovlasti viših sudskih savjetnika i viših

sudskih savjetnika-specijalista nisu usklađene s predlagateljevom namjerom da ove kategorije

savjetnika rasporedi samo na više sudove, a s obzirom na ovu namjeru u članku 111.

predlagatelj je propustio navesti više sudske savjetnike-specijaliste.

Člankom 106. stavkom 5. Prijedloga zakona propisana je završena Državna

škola za pravosudne dužnosnike kao uvjet za raspored viših sudskih savjetnika-specijalista, a

koji prijedlog nije prihvatljiv s obzirom da je ovaj uvjet u našem sustavu rezerviran za

pravosudne dužnosnike u pravosudnim tijelima prvog stupnja. Državna škola za pravosudne

dužnosnike sukladno članku 22. Zakona o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, br.

153/09, 127/10 i 82/15) djeluje kao ustrojstvena jedinica u sastavu Akademije, u kojoj

kandidati stječu znanje i vještinu za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje

dužnosti suca općinskog, trgovačkog, upravnog i prekršajnog suda odnosno zamjenika

7

općinskog državnog odvjetnika, iz kojeg je razloga neprihvatljivo ovaj uvjet propisivati kao

uvjet za raspored na službenička radna mjesta.

U članku 117. stavku 3. Prijedloga zakona predlagatelj je propustio izostaviti

postupak davanja prisege za suce porotnike Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a kojih više

u našem sustavu nema, što je prethodno ispravno utvrdio u članku 116.

Slijedom navedenog, Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru

da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona.

Za svoje predstavnike, koji će u vezi s iznesenim mišljenjem biti nazočni na

sjednicama Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada Republike Hrvatske je odredila

Dražena Bošnjakovića, ministra pravosuđa, dr. sc. Kristiana Turkalja, mr. sc. Josipa Salapića i

Juru Martinovića, državne tajnike u Ministarstvu pravosuđa te Sandu Kulić, pomoćnicu

ministra pravosuđa.

PREDSJEDNIK

mr. sc. Andrej Plenković

P.Z. br. 402HRVATSKI SABOR

BO — VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

KLASA; 711-01/18-01/03 URBROJ: 65-18-03

n -D7-2D1BPrimljano:Klasii'l!;aoiJs:l;yo2nal;a: / Org. jed.

Zagreb. 10. srpnja 2018.Urudžbeni broj: Vrij.Pril.

' Gr-U'fyi A

-

VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 178. Poslovnika Hrvatskoga sabora u prilogu upućujem, radi davanja mišljenja. Prijedlog zakona o sudovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 10. srpnja 2018. godine.

ftEHSJEDNIK.'•j// cf

^(V?fian Jtii^roković

f"7,1\ . v. „c /

P.Z. br. 40 2REPUBLIKA HRVATSKA

HRVATSKI SA30RZAGREB, Trg Sv. Marka 665

HRVATSKI SABORKlub zastupnika Mosta nezavisnih lista Zagreb, 10.07.2018. godine

1 0 -07- 2018Primljeno:KlasifikauisM jOZHrik^ , Oig jed

Urudžbtiin lnoi VrijPri'

- A^o/\ rjigPREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Hs“NP*711-01/18-01/03*6532-3-18-01**Hs

Predmet: Prijedlog Zakona o sudovima

Na temelju članka 85. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14. - odluka Ustavnog suda broj: SuP-O-1/2014 od 14. siječnja 2014.) i članka 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18.), podnosimo Prijedlog Zakona o sudovima.

Navedeni Prijedlog zakona u Hrvatskom saboru obrazložiti će zastupnici Božo Petrov, Robert Podoljnjak, Šonja Čikotić i Nikola Grmoja.

Predsjednik Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista

Nikola Grmoja

MOST NEZAVISNIH LISTA

PRIJEDLOG

ZAKONA O SUDOVIMA

U Zagrebu, srpanj 2018.

1

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o sudovima nalazi se u odredbama članka 2. stavak 4. podstavak 1. i članka 119. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske («Narodne novine» broj 85/2010 - pročišćeni tekst).

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

Važeći Zakon o sudovima donesen je 2013. („Narodne novine“, broj 28/13). Nakon donošenja zakona 2013. isti je mijenjan ukupno tri puta i to 2015. dva puta i 2016. godine. U zakonima o izmjenama i dopunama ovog Zakona iz 2015. („Narodne novine“, broj 33/15 i 82/15) izmjene su se odnosile na reorganizaciju mreže pravosudnih tijela. Uredbom o dopuni Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 82/16), koja je prestala važiti na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (»Narodne novine«, broj 102/15), omogućeno je propisivanje načina i svrhe korištenja novčanih sredstava koja su predana odnosno položena kod suda radi uporabe u sudskom postupku, a koja se vode na posebnom računu suda, kao i kamata ostvarenih na ova sredstva uredbom Vlade Republike Hrvatske.

Od početka 1990ih godina do otvaranja pregovora o punopravnom članstvu RH u Poglavlju 23. Pravosuđe i temeljna prava, s Europskom unijom 2010. pa sve do danas, pravosudni sustav u Republici Hrvatskoj doživio je razne reforme i promjene. Kada se sagledaju sve zakonske izmjene (samo Zakon o sudovima mijenjanje preko deset puta) te razni službeni strateški dokumenti, vidljivo je nažalost da niti jedna reforma pravosuđa nije u potpunosti privedena kraju uspješno. Neke od bitnih reformiskih aktivnosti koja su bile pokretač modernizacije hrvatskog pravosuđa a koje se spominju u svim reformama bile su racionalizacija mreže pravosudnih tijela te informatizacija pravosuđa. U odnosu na racionalizaciju mreže sudova postignuti su znatni rezultati a najviše je postignuto racionalizacijom mreže u razdoblju 2011. - 2015. Ovaj ciklus racionalizacije nastavlja se i ovim Zakonom. Nažalost u odnosu na inforamtizaciju moramo priznati kako ta mjera nije u potpunosti uspješno privedena kraju obzirom da se danas još ne koriste maksimalni potencijali modeme tehnologije, tehnologije koja je pravosuđu u RH dostupna. Otpor sustava prema tehnologijama i modernizaciji ustajalih procesa, nasljeđenih iz prijašnjih sustava, bio je snažan, i upravo to nas je i dovelo do velike ffagmentiranosti pravsudne mreže ali do pasivnosti organizacije na svakodnevne izazove.

Standarde koje je Republika Hrvatska trebala ispuniti kao uvjet za punopravno članstvo u Europskoj uniji Republika Hrvatska nije dostigla niti nakon 4 godine od ulaska u EU. Od RH je tijekom pregovora u pregovaračkom Poglavlju 23 traženo da se ulože svi raspoloživi resursi i postavi jasan nacionalni strateški okvir kako bi se RH mogla nositi s teškom situacijom u kojoj se pravosudni sustav tada nalazio. Neki od ključnih izazova, prema uputama iz EU, bili su: jačati upravljačka znanja i vještine čelnika tijela, učuniti postupak imenovanja sudaca i predsjednika sudova transparentnim i objektivnim, jačati i razvijati ulogu Pravosudne akademije, poticati izvrsnost, jačati organizaciju sustava, ujednačiti statuse sudaca i sudskih savjetnika i dr.

Dosadašnje izmjene zakona u sferi organizacije pravosuđa nisu dovele do željenih rezultata a posebno ne do učinkovite, transparentne, odgovorne i profesionalne organizacije sustava. Slijedom svega potrebno je

2

pristupiti temeljitim i sveobuhvatnim zakonodavnim izmjenama a ovaj Zakon o sudovima dio je paketa zakona koji će se uputiti u javnu raspravu a potom i u proceduru donošenja u Hrvatskom Saboru, kao prva cjelovita Reforma pravosuđa.

Neučinkovita organizacija rada, nepovezanost sudova s drugim državnim institucijama, nejasna podjela odgovomisti u sustavu, netransparentni i neujednačeni postupci ocjenjivanja sudaca, nedostatak poticiaja stručnosti i profesionalnosti, nepotpuna i nesustavna edukacija sudaca, podcijenjen položaj sudskh savjetnika itd., bili su ključni motivi za izradu ovog Zakona.

Glavni ciljevi ovog Zakona o sudovima su; ojačati profesionalizaciju dionika u pravosudnom susutavu; ojačati transparentnost rada sudova; ujednačiti mrežu sudova s posebnim naglaskom na drugostupanjsko sudovanje, a u skladu s tim i prava i obveze pravosudnih dužnosnika; definirati jasnije odgovomisti u sustavu te maksimalno iskoristiti postojeće kapacitete i resurse kako bi funkcioniranje organizacije bilo temeljeno na izvrsnosti i kvaliteti; smanjiti nepotrebne administrativne korake te povećati odgovornost ali i mobilnost u sustavu.

U skladu s navedenim glavnim ciljevima u ovom Prijedlogu Zakona kao najhitniji prijedlozi izdvajaju se;

Uređenje sustav ovlasti i odgovornosti predsjednika suda za obavljanje poslova sudske uprave.

Uvodi se obvezna edukacija predsjednika sudova kao i detaljnija razrada postupaka donošenja i izmjena godišnjeg rasporeda poslova.

Dosljednije se definiraju i jasnije razgraničavaju poslovi sudske i pravosudne uprave, a u skladu s tim definiraju i ovlasti ravnatelja sudske uprave i tajnika suda.

Uređuje se ustrojstvo, djelokrug i nadležnost sudova. Dosadašnji prvostupanjski sudovi općinski i prekršajni sudovi prestaju postojati i formiraju se sudovi nove nadležnosti, osnovni sudovi. Također, formiraju se novi sudovi prvog stupnja, viši sudovi, čija nadležnost preuzima dosadašnji nadležnost županijskih sudova kada sude u prvom stupnju u kaznenoj grani sudovanja. Drugostupanjsko sudovanje se uređuje na način da se stvara jedinstvena i ujednačena mreža dmgog stupnja koja se sastoji od želbenih sudova. Visoki prekršajni. Visoku trgovački i Visoki upravni prestaju postojati odnosno nadležnost istih se prebacuje na žalbene sudove. Nadležnost VSRH se mijenja na način da se nadležnost rješavanja žalbi na prvostupanjske odluke u kaznenim predmetima u potpunosti prebacuje na žalbene sudove čime se znatno rasterečuje VSRH, koji je po zadnjim analizama jedan od najneučinkovitijih sudova u RH. Ovakvom organizacijom mreže stvara se nova i uređena ,,pravosudna“ okolina u kojoj se ponovno trebaju postavljati temelji transparetnog, učinkovitog i profesionalnog sudstva u RH. Znatno povećavamo specijalizaciju, mobilnost i odgovornost sudaca i samog sustava.

Predlaže se dopuna postupka imenovanja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Uvodi se obveza biranja predsjednika VSRH isključivo iz reda sudaca tog suda. Uvažavajućo ustavnopravnu normu ovim Zakonom smo jasno definiran postupak kandidature za predsjednika Vrhovnog suda, a sve to radi transparentnosti postupka odnosno jačanja povjerenja građana u pravosuđe.

3

Ukidaju se sudačkih vijeća i prenose njihove ovlasti na Državno sudbeno vijeće, a u vezi s tim i pojednostavljuje postupak utvrđivanja ispunjenja sudačkih obveza.

Jačaju se odredbe postupka utvrđivanja kršenja Kodeksa sudačke etike kao i donošenja Kodeksa i osnivanje posebnog Etičkog povjerenstva.

Stvara se novi sustav sudskih savjetnika koji ima tri razine, sudski savjtenik, viši sudski savjetnik i viši sudski savjetnik-specijalist. Na ovaj način se profesionalizira i dodatno vrednuje rad sudskih savjetnika te se pospješuje zadržavanje najkvalitetnijih kadrova u sustavu.

Izdvajaju se odredabe o stalnim sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima te o osiguranju i zaštiti osoba, objekata i imovine sudova koje se namjeravaju regulirati posebnim zakonima. Trebaju se postaviti jasne strukture kod sustava ocjenjivanja vještaka kao i objektivni kriteriji za imenovanje i kontrolu njihovog rada.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Ovim Prijedlogom Zakona ne predviđaju se dodatna sredstva koja bi teretila državni proračun Republike Hrvatske u 2018. godini. U državnom proračunu za 2019. bit će potrebno planirati i osigurati sredstva za plaće ravnatelja pravosudne uprave. Također, u državnom proračunu za 2019., bit će potrebno planirati i sredstva za plaće sudskih savjetnika, ondonso osigurati razliku financijskih sredstava koja će se pojaviti nakon provedenih javnih natječaja odnosno popunjavanja mjesta sudskih savjetnika prema odredbama ovog Zakona.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA

Prilaže se tekst prijedloga Zakona o sudovima.

4

Prijedlog Zakona o sudovima

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo i stvarna nadležnost sudova ako nije određena drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, ovlasti predsjednika suda, poslovi sudske i pravosudne uprave, poslovi ravnatelja pravosudne uprave, poslovi tajnika suda, nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave, zaštita prava na suđenje u razumnom roku, prava i dužnosti sudaca, ovlasti sudskih savjetnika, imenovanje sudaca porotnika te sredstva za rad sudova.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 3.

Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno, u okviru nadležnosti određene zakonom.

Članak 4.

(1) Sudovi štite Ustavom, pravnom stečevinom Europske unije, međunarodnim ugovorima, i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske te osiguravaju jedinstvenu primjenu prava, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom.

(2) Sudovi odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o pravima i obvezama drugih pravnih osoba, izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela i prekršaja utvrđenih zakonom i drugim propisima, odlučuju o zakonitosti općih i pojedinačnih akata javnopravnih tijela, rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke, imovinske i druge građanskopravne sporove te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno.

Članak 5.

(1) Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.

(2) Odlučivanje u pojedinim pravnim stvarima iz sudske nadležnosti ugovorom se može povjeriti arbitražnim sudovima sukladno zakonu.

Članak 6.

5

Sudovi sude na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava.

Članak 7.

(1) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, posebno svaki oblik prisile prema sucima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za svrhu utjecaj na tijek i ishod sudskih postupaka.

(2) Odluku suda smije mijenjati i ukidati samo sud u čiju nadležnost spada predmet u postupku propisanom zakonom.

(3) Svatko je dužan poštivati pravomoćnu i ovršnu odnosno izvršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti.

Članak 8.

Rad sudova je javan, osim kada je Ustavom ili zakonom isključeno sudjelovanje javnosti.

(2) Sudske rasprave mogu se snimati uređajem za audio-video snimanje sukladno zakonu.

Članak 9.

(1) U pravnim stvarima iz sudske nadležnosti u prvom stupnju sudi sudac pojedinac, osim kada je zakonom određeno suđenje u vijeću.

(2) Sudovi višeg stupnja sude u vijeću, osim kada je zakonom određeno da sudi sudac pojedinac.

(3) U suđenju sudjeluju i sudski savjetnici te suci porotnici sukladno zakonu.

Članak 10.

(1) Svatko ima pravo pisano ili usmeno predsjedniku suda podnijeti predstavku na rad suda ili suca zbog odugovlačenja postupka u kojem je stranka ili ima pravni interes odnosno zbog nedoličnog ili neprimjerenog ponašanja suca i drugog zaposlenika u službenim odnosima sa strankom koje je suprotno etičkom kodeksu i dobiti odgovor na podnesenu predstavku.

(2) Predsjednik suda dužan je odgovoriti na predstavku najkasnije u roku od 30 dana od dana njezina zaprimanja.

(3) Ako u roku od 30 dana od dana zaprimanja predstavke u sudu ne dobije odgovor na predstavku, stranka ima pravo podnošenja predstavke predsjedniku neposredno višeg suda, koji će predsjedniku nižeg suda naložiti postupanje po predstavci u daljnjem roku od osam dana.

Članak 11.

(1) Suci imaju imunitet sukladno ovom Zakonu.

(2) Sudac ili sudac porotnik ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudske odluke, osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo.

6

(3) Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren niti mu može biti određen istražni zatvor bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća. (4) Za kaznena djela za koja se postupak pokreće po privatnoj tužbi, prijedlogu ili se radi o preuzimanju kaznenog progona od strane oštećenika, kazneni postupak protiv suca ne može se pokrenuti niti voditi bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća.

(5) Ako se Državno sudbeno vijeće ne može sastati, odobrenje za lišenje slobode suca ili za vođenje kaznenog postupka protiv njega daje i o njegovom imunitetu odlučuje predsjednik Državnog sudbenog vijeća. Odluku predsjednika u roku od osam dana mora raspraviti Državno sudbeno vijeće te donijeti konačnu odluku.

Članak 12.

Plaće sudaca uređuju se zakonom.

Članak 13.

(1) Poslovi se sucima i sudskim vijećima raspodjeljuju prema rasporedu utvrđenom za svaku godinu (godišnji raspored poslova). Predmet koji je prema takvom rasporedu dodijeljen određenom sucu ili vijeću smije biti dodijeljen drugom sucu ili vijeću sukladno Sudskom poslovniku.

(2) Pravomoćan godišnji raspored poslova i izmjene godišnjeg rasporeda poslova predsjednik suda dužan je objaviti na mrežnoj stranici suda te ih dostaviti predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa.

(3) Utvrđen godišnji raspored poslova mora se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja ili smanjenja broja predmeta određene vrste, zbog neujednačenosti dodjele u prethodnom razdoblju, zbog potrebe da se pojedinim vrstama predmeta, odnosno pravnih stvari odredi prvenstvo rješavanja, zbog dulje odsutnosti suca, sudskog savjetnika ili drugog zaposlenika, kao i iz drugih opravdanih razloga.

(4) Predsjednik neposredno višeg suda može po službenoj dužnosti u roku od osam dana od zaprimanja izmijeniti ili dopuniti godišnji raspored poslova ili ga ukinuti i vratiti predsjedniku suda koji gaje donio.

(5) Na godišnji raspored poslova sudac može u roku od osam dana od objave izjaviti prigovor, o kojem odlučuje predsjednik neposredno višeg suda u roku od osam dana od njegovog zaprimanja. Ako predsjednik neposredno višeg suda o prigovoru ne odluči u navedenom roku, podnositelj prigovora može zatražiti da o prigovoru odluči predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 14.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske će po potrebi održavati zajedničke sastanke s predsjednicima žalbenih sudova na kojima će raspravljati i utvrđivati je ti došlo do znatnijeg povećanja ili smanjenja broja određene vrste drugostupanjskih predmeta žalbenih sudova, neujednačenosti dodjele drugostupanjskih predmeta u prethodnom razdoblju, potrebe da se pojedinim vrstama takvih predmeta odnosno pravnih stvari odredi prvenstvo rješavanja te postoje li drugi opravdani razlozi za izmjenama godišnjih rasporeda poslova žalbenih sudova.

7

članak 15.

(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odredit će da u pojedinoj vrsti predmeta postupa drugi stvarno i mjesno nadležni sud, ako sud koji je po zakonu stvarno i mjesno nadležan zbog velikog broja predmeta u radu ne može u razumnom roku raspraviti predmete i donijeti odluku ili zbog postizanja ravnomjerne opterećenosti sudova ili zbog promjena u stvarnoj i mjesnoj nadležnosti sudova.

(2) Prijedlog za donošenje rješenja iz stavka 1. ovog članka mogu dati predsjednik suda i ministar pravosuđa. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odredit će rješenjem koji se predmeti ustupaju na suđenje drugom stvarno i mjesno nadležnom sudu.

(3) Sud prvog stupnja kojem je predmet ustupljen o tome će obavijestiti stranke, odnosno njihove punomoćnike ili zastupnike uz prvo pismeno koje im bude upućeno.

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka strankama i njihovim punomoćnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza. Odvjetnici imaju pravo na naknadu troškova javnog prijevoza i pravo na naknadu troškova za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja određene Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ako putovanje do drugog suda i natrag do mjesta sjedišta ureda traje duže od tri sata.

(5) Naknada troškova iz stavka 4. ovoga članka isplatit će se na teret državnog proračuna, u dijelu u kojem su ti troškovi veći od onih koje bi stranke imale da se postupak vodi pred mjesno nadležnim sudom.

(6) Odluka o troškovima iz ovoga članka donijet će se zajedno s odlukom o troškovima postupka.

Članak 16.

(1) U obavljanju sudbene vlasti sudovi su jedan drugom dužni pružati pravnu pomoć.

(2) Državna tijela i pravne osobe dužni su pružati pomoć sudovima u obavljanju sudbene vlasti.

(3) Sudovi pružaju pravnu pomoć i stranim sudovima sukladno zakonu.

(4) Sudovi pružaju pravnu pomoć arbitražnim sudovima ako je njihov zahtjev utemeljen na zakonu, ako je zatražena pravna radnja dopuštena po zakonu i ako je za poduzimanje te radnje zamoljeni sud nadležan. Pravna pomoć stranim arbitražnim sudovima pruža se po pravilima za pružanje pomoći stranim sudovima.

Članak 17.

(1) Sud ima pečat koji sadrži naziv i sjedište suda te naziv i grb Republike Hrvatske.

(2) Na zgradi u kojoj je smješten sud moraju biti istaknuti naziv suda, grb i zastava Republike Hrvatske.

II. USTROJSTVO I NADLEŽNOST SUDOVA

1. Ustrojstvo sudova

8

članak 18.

(1) U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju osnovni sudovi, trgovački sudovi, upravni sudovi, viši sudovi, žalbeni sudovi i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

(2) Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu.

Članak 19.

(1) Sudovi obavljaju sudbenu vlast u svom sjedištu.

(2) Sudovi mogu iznimno obavljati sudbenu vlast i izvan sjedišta suda u stalnim službama i odjelima.

(3) Stalna služba i odjel iz stavka 2. ovog članka su ustrojstvene jedinice suda koje se osnivaju na području njegove nadležnosti na kojem zbog broja stanovnika, priliva pojedine vrste predmeta i drugih opravdanih razloga postoji potreba za takvim djelovanjem suda.

(4) Odluku 0 osnivanju i prestanku rada stalnih službi i odjela izvan sjedišta suda donosi ministar pravosuđa.

(5) Sudovi sudbenu vlast mogu obavljati i održavanjem sudbenih dana izvan sjedišta.

(6) Odluku o održavanju i prestanku održavanja sudbenih dana donosi ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje predsjednika suda.

(7) Prijedlog za donošenje odluke iz stavaka 4. i 6. ovog članka mogu podnijeti predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

2. Nadležnost sudova

Članak 20.

Nadležnost sudova određuje se ovim Zakonom i drugim zakonima.

Članak 21.

Osnovni sudovi:

1. rješavaju parnične, izvanpamične i ovršne predmete,

2. rješavaju zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige,

3. rješavaju kaznene predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog suda,

4. rješavaju prekršajne predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog tijela,

5. odlučuju 0 priznanju i ovrsi odluka stranih sudova,

6. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti.

9

7. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti,

8. odlučuju u postupcima propisanim drugim zakonima.

Članak 22.

Trgovački sudovi:

1. postupaju u predmetima upisa u sudski registar i vode sudske registre,

2. odlučuju 0 upisima u upisnik brodova i jahti te vode druge postupke propisane Pomorskim zakonikom,

3. rješavaju parnične predmete propisane Zakonom o parničnom postupku,

4. rješavaju izvanpamične predmete propisane Zakonom o trgovačkim društvima,

5. rješavaju stečajne predmete i provode stečajne postupke,

6. provode postupak priznanja inozemnih sudskih odluka, kao i arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima,

7. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,

8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.

Članak 23.

Upravni sudovi:

1. odlučuju o tužbama protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela,

2. odlučuju o tužbama protiv postupanja javnopravnih tijela,

3. odlučuju 0 tužbama zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku,

4. odlučuju o tužbama protiv upravnih ugovora i izvršavanja upravnih ugovora,

5. obavljaju i druge poslove određene zakonom.

Članak 24.

Viši sudovi:

1. rješavaju kaznene predmete u prvom stupnju, osim onih za koje je zakonom propisana nadležnost drugih sudova,

2. odlučuju 0 žalbama podnesenim protiv rješenja osnovnih sudova u kaznenim predmetima,

3. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,

4. odlučuju u postupcima propisanim drugim zakonima.

10

članak 25.

Žalbeni sudovi:

1. odlučuju 0 žalbama podnesenim protiv presuda osnovnih i viših sudova te o žalbama podnesenim protiv rješenja viših sudova u kaznenim predmetima,

2. odlučuju o žalbama podnesenim protiv odluka osnovnih sudova u građanskim predmetima,

S.odlučuju 0 žalbama podnesenim protiv odluka osnovnih sudova u prekršajnim predmetima i odluka tijela državne uprave i drugih tijela koja vode prvostupanjski prekršajni postupak sukladno posebnom zakonu,

4. odlučuju o žalbama podnesenim protiv odluka upravnih sudova,

5. odlučuju 0 žalbama podnesenim protiv odluka trgovačkih sudova,

6. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,

7. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti,

8. provode izvršenje stranih kaznenih odluka,

9. odlučuju u postupcima propisanim drugim zakonima.

Članak 26.

Vrhovni sud Republike Hrvatske:

1. osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni,

2. odlučuje 0 redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano posebnim zakonom,

3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj,

4. rješava o sukobu nadležnosti kad je to propisano posebnim zakonom,

5. razmatra aktualna pitanja sudske prakse,

6. obavlja druge poslove određene zakonom.

Članak 27.

(1) Žalbeni sud dužan je prvostupanjskom sudu ukazati na nedostatke koje je uočio u postupku odlučivanja o pravnom lijeku ili na drugi način.

(2) Žalbeni sud može tražiti od prvostupanjskog suda podatke u svezi s primjenom zakona, problemima koji se javljaju u suđenju, praćenju i proučavanju sudske prakse te druge podatke, a može izvršiti i neposredan nadzor nad radom tog suda i pojedinih sudaca, kao i organizirati zajedničke sastanke radi razmatranja navedenih pitanja.

11

(3) Odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske će radi razmatranja spornih pravnih pitanja koja se odnose na drugostupanjsko sudovanje, u svrhu ujednačavanja sudske prakse, svakih šest mjeseci, a po potrebi i češće, organizirati zajednički sastanak s predsjednicima sudskih odjela svih žalbenih sudova na kojima se mogu donijeti zaključci.

(4) Zaključci iz stavka 3. ovog članka objavljuju se na mrežnoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(5) U provedbi ovlaštenja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka žalbeni sud ne smije ni na koji način utjecati na neovisnost i slobodu prvostupanjskog suda u donošenju odluke u pojedinom predmetu.

Članak 28.

(1) Predsjednik žalbenog suda odredit će u pravilu jednom godišnje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca i sudova na području svoje nadležnosti. Nadzor obavljaju suci žalbenog suda koje odredi predsjednik tog suda.

(2) Pisano izvješće o obavljenom nadzoru suci su dužni u roku od 30 dana dostaviti predsjedniku suda koji je odredio nadzor. Predsjednik suda dostavit će izvješće predsjedniku nadziranog suda, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu pravosuđa.

(3) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka može sadržavati upute i nalog za otklanjanje uočenih nepravilnosti u radu nadziranog suda.

HL UNUTARNJE USTROJSTVO SUDOVA

1. Sudska uprava

Članak 29.

(1) Poslovi sudske uprave obuhvaćaju:

1. osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda,

2. skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu,

3. poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika,

4. poslove osiguranja podrške svjedocima i žrtvama u sudskim postupcima,

5. postupanje po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku,

6. poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu,

7. poslove u svezi s međunarodnom pravnom pomoći i pravosudnom suradnjom,

8. poslove u svezi s predstavkama stranaka na rad suda,

9. poslove vezane uz funkcioniranje informatičkog sustava,

10. poslove financijsko-materijalnog poslovanja suda sa strankama,

11. poslove praćenja naplate sudskih pristojbi.

12

12. stručne poslove u vezi prava i dužnosti sudaca, službenika i namještenika,

13. skrb o stručnom usavršavanju sudaca, službenika i namještenika

14. poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje,

15. poslove analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda,

16. davanje obavijesti o radu suda,

17. druge poslove propisane zakonom i Sudskim poslovnikom.

(2) Ministar pravosuđa može posebnim pravilnikom propisati način obavljanja pojedinih poslova sudske uprave.

1.1. Predsjednik suda

Članak 30.

(1) Predsjednik suda je sudac koji uz poslove sudske uprave može obavljati i sudačku dužnost.

(2) Predsjednik suda odgovoran je za pravilno i zakonito obavljanje poslova sudske uprave u sudu.

(3) Predsjednika suda u slučaju spriječenosti ili odsutnosti u obavljanju poslova sudske uprave zamjenjuje sudac određen godišnjim rasporedom poslova (zamjenik predsjednika suda).

(4) Predsjedniku suda u poslovima sudske uprave pomažu zamjenik predsjednika suda, predsjednici odjela, tajnik suda, voditelj stalne službe ili druga osoba koju odredi predsjednik suda.

Članak 31.

(1) Predsjednik neposredno višeg suda je više tijelo sudske uprave. Predsjednik žalbenog suda je više tijelo sudske uprave u odnosu na predsjednika osnovnog, trgovačkog, upravnog i višeg suda, a predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odnosu na predsjednika žalbenog suda.

(2) Najviše tijelo sudske uprave je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 32.

(1) Predsjednik suda u obavljanju poslova sudske uprave donosi upravne i druge akte, izdaje naredbe i daje upute u okviru svojih ovlasti.

(2) Predsjednik suda obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u sudu sukladno Sudskom poslovniku.

(3) Predsjednik suda dužan je brinuti o učinkovitosti suda u rješavanju predmeta, a posebno o rješavanju predmeta u kojima postupak traje dulje od dvije godine.

Članak 33.

13

(1) Nakon imenovanja na dužnost predsjednik suda dužan je završiti program stručnog usavršavanja za obavljanje poslova sudske uprave.

(2) Predsjednik suda dužan se stalno stručno usavršavati za obavljanje poslova sudske uprave.

(3) Program i način provedbe stručnog usavršavanja predsjednika sudova pravilnikom propisuje ministar pravosuđa.

Članak 34.

(1) Predsjednik suda dužan je do 15. prosinca tekuće godine donijeti plan rada suda za sljedeću kalendarsku godinu.

(2) U izradi plana rada sudjeluje ravnatelj pravosudne uprave, a s nacrtom plana rada predsjednik suda dužan je upoznati sve suce i službenike. Prije donošenja plan rada se dostavlja Ministarstvu pravosuđa na mišljenje. Postupak donošenja plana rada propisuje se Sudskim poslovnikom.

(3) Doneseni plan rada objavljuje se na mrežnoj stranici suda.

Članak 35.

(1) Predsjednik suda dužan je do 31. siječnja svake godine predsjedniku neposredno višeg suda, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu pravosuđa podnijeti izvješće o obavljenim poslovima sudske uprave u prethodnoj godini.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovog članka dostavlja se na obrascu propisanom Sudskim poslovnikom.

Članak 36.

(1) Ako predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost, ministar pravosuđa ovlastit će suca suda iste vrste i istog stupnja ili suca višeg suda da, za vrijeme koje ne može biti dulje od jedne godine, obavlja poslove sudske uprave, dok predsjednik suda ne bude imenovan.

(2) Kada predsjednici sudova prestanu obnašati svoju dužnost radi spajanja, pripajanja ili razdvajanja sudova, ministar pravosuđa ovlastit će suca jednog od tih sudova ili suca višeg suda da za vrijeme, koje ne može biti dulje od jedne godine, obavlja poslove sudske uprave dok ne bude imenovan predsjednik suda nastalog spajanjem, pripajanjem odnosno razdvajanjem.

(3) U sudovima u osnivanju ministar pravosuđa ovlastit će suca suda istog ili višeg stupnja da za vrijeme najduže do početka rada suda obavlja poslove sudske uprave.

1.2. Tajnik suda

Članak 37.

(1) Sud s više od 15 sudaca može imati tajnika koji predsjedniku suda pomaže u obavljanju poslova sudske uprave.

14

(2) Tajnik suda može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava s najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

Članak 38.

(1) Tajnik suda:

- obavlja pravne i stručne poslove iz područja radnopravnih i službeničkih odnosa,

- izrađuje nacrte odluka kojima se odlučuje o pravima i obvezama zaposlenika u sudu,

- prati i planira edukaciju zaposlenika u sudu,

- prati učinkovitost rada službenika i namještenika u sudu,

- izrađuje prijedlog odgovora na predstavke i pritužbe stranaka na rad suda,

- obavlja i druge poslove sudske uprave koje mu povjeri predsjednik suda.

(2) Tajnik suda za svoj rad odgovara predsjedniku suda.

1.3. Voditelj stalne službe

Članak 39.

(1) Stalna služba ima voditelja stalne službe.

(2) Voditelj stalne službe je sudac određen godišnjim rasporedom poslova koji obavlja poslove sudske uprave koje mu povjeri predsjednik suda.

2. Sudski odjeli

Članak 40.

(1) U sudovima u kojima ima više sudskih vijeća odnosno sudaca pojedinaca koji odlučuju o stvarima iz jednog ili više srodnih pravnih područja osnivaju se sudski odjeli, u čiji sastav ulaze suci koji o tim stvarima odlučuju.

(2) Sudski odjel se osniva godišnjim rasporedom poslova, kojim se određuju suci i sudski službenici za rad na predmetima iz nadležnosti sudskog odjela te predsjednik sudskog odjela koji rukovodi njegovim radom.

(3) Predsjednik sudskog odjela prati rad sudaca raspoređenih u odjel, obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u odjelu te brine o učinkovitosti u iješavanju predmeta.

(4) Predsjednik sudskog odjela može se osloboditi obveze rada na sudskim predmetima razmjerno priljevu predmeta u odjel, o čemu odlučuje predsjednik suda.

(5) Predsjednik odjela za svoj rad odgovara predsjedniku suda.

15

članak 41.

(1) Na sjednicama sudskog odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice organizacija unutarnjeg poslovanja, sporna pravna pitanja, ujednačavanje sudske prakse i pitanja važna za primjenu propisa iz pojedinih pravnih područja te praćenje rada i stručnog usavršavanja sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika raspoređenih na rad u odjel.

(2) Sjednicu sudskog odjela saziva i njezinim radom rukovodi predsjednik odjela.

(3) Predsjednik suda može sudjelovati u radu sjednice sudskog odjela. Predsjednik sudskog odjela može na sjednicu odjela pozvati i istaknute znanstvenike i stručnjake iz pojedinoga pravnog područja.

(4) Odluke na sjednici sudskog odjela donose se većinom glasova svih sudaca tog odjela.

(5) O radu sjednice sudskog odjela vodi se zapisnik.

Članak 42.

(1) Na sjednicama sudskih odjela žalbenih sudova razmatraju se i pitanja od zajedničkog interesa za sudove nižeg stupnja.

(2) Na sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatraju se pitanja od zajedničkog interesa za pojedine ili sve sudove s područja Republike Hrvatske te se razmatraju i daju mišljenja o nacrtima propisa iz pojedinoga pravnog područja.

Članak 43.

(1) Sjednicu svih sudaca suda saziva predsjednik suda. Sjednica svih sudaca mora se sazvati i kad to zahtijeva sudski odjel ili jedna četvrtina svih sudaca.

(2) O radu sjednice svih sudaca vodi se zapisnik.

(3) Predsjednik suda može na sjednicu svih sudaca pozvati i istaknute znanstvenike i stručnjake iz pojedinoga pravnog područja.

(4) Odluke na sjednici svih sudaca donose se većinom glasova svih sudaca tog suda.

Članak 44.

(1) Kad o pitanjima primjene zakona postoje razlike u shvaćanjima između pojedinih sudskih odjela, vijeća ili sudaca ili kad u jednom sudskom odjelu vijeće ili sudac odstupi od ranije prihvaćenog pravnog shvaćanja sazvat će se sjednica odjela ili sjednica svih sudaca.

(2) Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici svih sudaca odnosno sjednici sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i žalbenih sudova obvezno je za sve suce tog odjela odnosno suda.

Članak 45.

Predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova određuje jednog ili više sudaca za praćenje i proučavanje sudske prakse.

16

3. Glasnogovornik suda

Članak 46.

(1) Sud ima glasnogovornika suda koji daje obavijesti o radu suda u skladu sa zakonom i Sudskim poslovnikom.

(2) Glasnogovornik suda je sudac, sudski savjetnik ili osoba koju odredi predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova.

(3) Glasnogovorniku se može odrediti zamjenik.

IV. POSEBNE ODREDBE O UNUTARNJEM USTROJSTVU VRHOVNOG SUDA REPUBLIKEHRVATSKE

Članak 47.

(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske osnivaju se sljedeće ustroj stvene jedinice: Ured predsjednika. Kazneni odjel, Građanski odjel te Centar sudske prakse.

(2) Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske obuhvaća područja građanskog, trgovačkog i upravnog prava.

(3) Kazneni odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske obuhvaća područja kaznenog i prekršajnog prava te stegovnih postupaka prema posebnim propisima.

(4) Unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske pobliže se uređuje Pravilnikom o unutarnjem redu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 48.

(1) U Uredu predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske obavljaju se poslovi sudske uprave, poslovi međunarodne suradnje i poslovi protokola za potrebe toga suda.

(2) Na poslove protokola Vrhovnog suda Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju propisi o protokolu Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske.

Članak 49.

(1) Centar sudske prakse je ustrojstvena jedinica Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja prati, analizira i objavljuje sudsku praksu sudova u Republici Hrvatskoj i praksu sudova koji odlučuju na razini Vijeća Europe i Europske unije.

(2) Voditelj Centra sudske prakse je sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske određen godišnjim rasporedom poslova.

17

(3) Unutarnje ustrojstvo i način rada Centra sudske prakse pobliže se uređuje Pravilnikom o unutarnjem redu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 50.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske i sudbenu vlast te obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 51.

(1) Za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca tog suda.

(2) Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog Predsjednika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.

(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuje se na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Nitko ne može biti imenovan na ovu dužnost više od dva puta.

Članak 52.

(1) Postupak za imenovanje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz drugih zakonom određenih razloga.

(2) Javni poziv iz stavka 1. ovog članka objavljuje se u „Narodnim novinama“ i na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu i podatke o svom radu.

(3) Državno sudbeno vijeće utvrđuje kandidate koji su podnijeli prijavu na poziv te izrađuje mišljenje o kandidatima i njihovom planu rada.

(4) Državno sudbeno vijeće dostavlja porijave kandidata Općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske radi davanja mišljenja o kandidatima u roku od 30 dana od primitka prijava.

(4) Prijave kandidata, mišljenje Državnog sudbenog vijeća i mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske Državno sudbeno vijeće dostavlja Uredu Predsjednika Republike Hrvatske.

Članak 53.

Prije stupanja na dužnost predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske pred predsjednikom Hrvatskog Sabora polaže prisegu koja glasi:

18

„Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka.“.

Članak 54.

(1) Predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužnost prestaje:

1. smrću

2. kad navrši 70 godina života

3. danom stupanja na dužnost u drugo pravosudno ili državno tijelo.

(2) Odluku kojom se utvrđuje nastup okolnosti prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi Državno sudbeno vijeće.

Članak 55.

(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bit će razriješen ako:

1. sam to zatraži

2. ako protiv njega bude pravomoćno potvrđena optužnica za kazneno djelo

3. postane trajno nesposoban za obavljanje dužnosti

4. počini osobito tešku povredu Kodeksa sudačke etike.

(2) Prijedlog za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnosi Predsjednik Republike Hrvatske po prethodno pribavljenom mišljenju Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a u slučaju iz stavka 1. točke 4. ovog članka i uz prethodno mišljenje Etičkog povjerenstva. U prijedlogu se mora navesti osnova i razlog za razrješenje.

(3) O prijedlogu za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.

Članak 56.

Ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne bude ponovno imenovan na istu dužnost ili bude razriješen, nastavlja obnašati dužnost suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 57.

(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužan je jednom godišnje, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine. Hrvatskom saboru podnijeti izvješće o stanju sudbene vlasti u protekloj godini.

(2) U godišnjem izvješću predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može upozoriti na stanje i djelovanje sudbene vlasti, organizacijske probleme u sudovima i nedostatke u zakonodavstvu te dati prijedloge za unaprjeđenje rada sudova.

19

(3) Hrvatski sabor neće raspravljati niti zauzimati stajališta o stanju pojedinih sudskih predmeta ili o radu pojedinih sudaca niti će na drugi način dovoditi u pitanje samostalnost i neovisnost sudaca i sudbene vlasti.

Članak 58.

(1) Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske čine predsjednik i svi suci toga suda.

(2) Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske saziva i njom predsjeda predsjednik suda. Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske mora biti sazvana ako to zatraži sudski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili jedna četvrtina svih sudaca tog suda.

(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može prema potrebi na Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske pozvati profesore prava, istaknute znanstvenike ili stručnjake.

(4) Za donošenje odluka na Općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske potrebna je nazočnost većine svih sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(5) Odluke Opće sjednice Vrhovnog suda se donose većinom glasova svih sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 59.

Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske:

1. daje mišljenje o nacrtu zakona ili drugog propisa kojim se ureduju pitanja od važnosti za rad sudova ili obavljanje sudbene vlasti,

2. utvrđuje upute sudovima za praćenje sudske prakse,

3. daje mišljenje Ministarstvu pravosuđa o visini sredstava potrebnih za redovito obavljanje poslova u sudovima,

4. daje mišljenje o kandidatima u postupku imenovanja i mišljenje o prijedlogu za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

5. obavlja druge poslove propisane Poslovnikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 60.

(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može sazvati Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz sudjelovanje predstavnika drugih sudova (Proširena opća sjednica).

(2) Sjednicu iz stavka 1. ovoga članka čine svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske te po dva predstavnika svakog žalbenog suda.

(3) Proširena opća sjednica imenuje članove Povjerenstva za izbor članova Državnog sudbenog vijeća, razmatra aktualna pitanja iz sudske prakse, razmatra nacrte zakona ili drugih propisa kojim se uređuju pitanja od važnosti za rad sudova i raspravlja druga pitanja od važnosti za obavljanje sudbene vlasti.

(4) Za donošenje odluka na Proširenoj općoj sjednici potrebna je nazočnost većine svih sudaca iz stavka2. ovog članka.

20

(5) Proširena opća sjednica odluke donosi većinom glasova svih sudaca iz stavka 2. ovog članka.

V. ZAŠTITA PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU

Članak 61.

Stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo ima pravo na sudsku zaštitu sukladno odredbama ovog Zakona.

Članak 62.

(1) Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku su:

1. zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku,

2. zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

(2) Postupak odlučivanja o zahtjevima iz stavka 1. ovog članka provodi se uz odgovarajuću primjenu pravila izvanpamičnog postupka, u pravilu bez održavanja ročišta.

Članak 63.

(1) Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku se podnosi sudu pred kojim se postupak vodi.

(2) O zahtjevu odlučuje predsjednik suda, a ako se radi o predmetu u kojem kao sudac postupa predsjednik suda, o zahtjevu odlučuje zamjenik predsjednika suda.

(3) Predsjednik suda će u roku od 15 dana od primitka zahtjeva zatražiti od suca koji postupa u predmetu izvješće o duljini trajanja postupka, razlozima zbog kojih postupak nije okončan i mišljenje o roku u kojem se postupak može dovršiti. Predsjednik suda može obaviti i neposredan uvid u spis predmeta.

(4) Sudac koji postupa u predmetu dužan je izvješće dostaviti odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od traženja predsjednika suda.

(5) Pri odlučivanju o podnesenom zahtjevu predsjednik suda osobito će voditi računa o vrsti predmeta, činjeničnoj i pravnoj složenosti predmeta, ponašanju stranaka te postupanju suda.

(6) Predsjednik suda dužan je odlučiti o podnesenom zahtjevu u roku od 60 dana od njegovog zaprimanja.

Članak 64.

(1) Ako predsjednik suda utvrdi daje zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku osnovan, odredit će rok od najdulje šest mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje duljeg roka, u kojem sudac mora donijeti odluku u predmetu. Rješenje kojim je utvrđena osnovanost zahtjeva ne mora biti obrazloženo i protiv njega nije dopuštena žalba.

(2) Ako sudac ne donese odluku u predmetu u roku koji je odredio predsjednik suda, dužan je u roku od 15 dana od isteka određenog roka o razlozima dostaviti pisano izvješće predsjedniku suda. Predsjednik suda dostavit će bez odgode izvješće suca i svoje očitovanje predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa.

21

članak 65.

(1) Ako predsjednik suda utvrdi daje zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku neosnovan, odbit će ga rješenjem protiv kojeg stranka ima pravo žalbe u roku od osam dana od primitka rješenja.

(2) Stranka ima pravo žalbe i ako predsjednik suda u roku od 60 dana od zaprimanja o zahtjevu ne donese odluku.

(3) O žalbi iz stavka 1. i 2. ovog članka odlučuje predsjednik neposredno višeg suda. Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, o žalbi odlučuje vijeće od tri suca tog suda. Predsjednik neposredno višeg suda odnosno vijeće može žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje ili preinačiti rješenje.

Članak 66.

(1) Ako sud u predmetu iz članka 64. ovoga Zakona ne donese odluku u roku koji je odredio predsjednik suda, stranka može neposredno višem sudu u daljnjem roku od šest mjeseci podnijeti zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

(2) Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred žalbenim sudom, o zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.

(3) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje rješenjem sudac pojedinac.

(4) Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, o zahtjevu odlučuje vijeće od tri suca tog suda.

(5) Neposredno viši sud dužan je o podnesenom zahtjevu odlučiti u roku od šest mjeseci.

Članak 67.

(1) Neposredno viši sud ili vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske odredit će rok u kojem sud pred kojim je postupak u tijeku mora donijeti odluku u predmetu te primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegovog prava na suđenje u razumnom roku.

(2) Ukupno određena primjerena naknada u jednom predmetu ne može iznositi više od 35.000,00 kuna.

(3) Protiv rješenja o zahtjevu za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku može se u roku od osam dana podnijeti žalba Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. O žalbi odlučuje sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ako je rješenje donijelo vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz članka 66. stavka 4. ovog Zakona, o žalbi odlučuje vijeće od tri suca tog suda.

(4) Rješenje kojim se dosuđuje isplata primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku dostavlja se odmah nakon pravomoćnosti predsjedniku suda pred kojim je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ministarstvu pravosuđa.

(5) Naknada iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se iz sredstava državnog proračuna.

(6) Ako odluka u predmetu ne bude donesena u roku određenom u stavku 1. ovoga članka, predsjednik suda dužan je o razlozima u roku od 15 dana od isteka određenog roka dostaviti pisano izvješće predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa.

22

članak 68.

Ako je pred Europskim sudom za ljudska prava pokrenut postupak za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i zastupnik Vlade Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava zatraži podatke o predmetu od suda pred kojim je u tijeku postupak, taj sud je dužan o zahtjevu zastupnika Vlade Republike Hrvatske i razlozima dugotrajnosti postupka obavijestiti predsjednika neposredno višeg suda, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa.

VI. PRAVOSUDNA UPRAVA

Članak 69.

(1) Ministarstvo pravosuđa obavlja poslove pravosudne uprave.

(2) U obavljanju poslova pravosudne uprave Ministarstvo pravosuđa obraća se predsjedniku odgovarajućeg suda.

(3) Ministar pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave može izvan snage staviti svaki nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova sudske uprave ili sam donijeti akt koji nije donesen ili nije pravodobno donesen.

Članak 70.

U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe obavljanju sudbene vlasti;

1. izrada nacrta prijedloga zakona i prijedloga drugih propisa za ustanovljavanje, nadležnost, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima,

2. osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova i sudaca,

3. određivanje načina korištenja nekretnina te nadzor nad upravljanjem nekretninama dodijeljenih sudu na korištenje,

4. informatizacija sudova,

5. prikupljanje statističkih i drugih podataka o djelovanju sudova,

6. ispitivanje predstavki građana na rad sudova koje se odnose na odugovlačenje sudskog postupka, na ponašanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji,

6. nadzor nad fmancijsko-materijalnim poslovanjem sudova,

7. nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u sudu te provođenjem Sudskog poslovnika,

8. poslove analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda,

9. obavljanje međunarodne pravne pomoći i pravosudne suradnje,

10. poslove u svezi sa sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima.

23

11. poslove osiguranja podrške svjedocima i žrtvama u sudskim postupcima,

12. obavljanje drugih poslova određenih zakonom.

(2) Ministar pravosuđa može posebnim pravilnikom propisati način obavljanja pojedinih poslova pravosudne uprave.

Članak 71.

(1) Ministarstvo pravosuđa može odrediti ravnatelja pravosudne uprave za obavljanje poslova pravosudne uprave iz članka 70. ovog Zakona, a osobito:

- skrbi o održavanju zgrade sudova, radnih prostorija i opreme za rad te investicijskim ulaganjima,

- organizacije i koordinacije izrade godišnjeg plana nabave sukladno zakonu i potrebama sudova,

- postupaka javne nabave,

- obavljanja nadzora nad fmancijsko-materijalnim poslovanjem,

- sudjelovanja u izradi i provedbi projekata pravosudne uprave te nadzora provedbe projekata pravosudne uprave,

- suradnje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u svezi s nabavom opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti sudova.

(2) Ravnatelj pravosudne uprave može se odrediti za više sudova različitog stupnja i vrste.

(3) Ravnatelj pravosudne uprave može biti osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili diplomski specijalistički stručni studij ekonomske, pravne ili druge društvene struke te odgovarajuće iskustvo na upravljačkim, organizacijskim i financijskim poslovima.

Članak 72.

Ministarstvo pravosuđa vodi evidenciju sudaca te sudskih službenika i namještenika.

Članak 73.

(1) Evidencija sudaca sadrži sljedeće podatke:

1. osobne podatke,

2. podatke o imenovanju i raziješenju,

3. ocjene obnašanja sudačke dužnosti,

4. podatke o pravomoćno izrečenim stegovnim kaznama.

(2) Osobni podaci sadrže sljedeće podatke: ime, prezime, ime roditelja, dan, mjesec i godina rođenja, OIB, nacionalnost, podatke o prebivalištu, završenom diplomskom sveučilišnom studiju prava.

(3) Sudovi i Državno sudbeno vijeće dužni su Ministarstvu pravosuđa dostaviti podatke za potrebe vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.

24

članak 74.

Evidenciju sudskih službenika i namještenika Ministarstvo pravosuđa vodi na temelju podatka koje mu dostavljaju sudovi sukladno posebnom naputku ministra pravosuđa.

Članak 75.

Ministarstvo pravosuđa od sudova može tražiti izvješća i podatke o radu suda i obavljanju poslova sudske uprave, a u okviru svojega djelokruga može obaviti neposredan uvid u rad suda i informacijski sustav u uporabi u sudu, tražiti izvješća o razlozima nepostupanja u pojedinom predmetu i dostavu pojedinog predmeta na uvid te održati zajednički sastanak s predsjednicima sudova radi razmatranja pitanja u svezi s radom suda i primjenom novih propisa.

Članak 76.

(1) Sudskim poslovnikom određuje se ustrojstvo sudova i poslovanje u sudovima.

(2) Sudski poslovnik donosi ministar pravosuđa.

Članak 77.

(1) Sucima i službenim osobama u sudu Ministarstvo pravosuđa izdaje službenu iskaznicu.

(2) Ministar pravosuđa propisat će pravilnikom obrazac, sadržaj i postupak izdavanja službene iskaznice.

Članak 78.

(1) Broj sudaca u pojedinom sudu određuje ministar pravosuđa u skladu s mjerilima za određivanje broja sudaca, vodeći računa o prilivu predmeta, strukturi predmeta, zaostacima u radu suda i prosjeku broja predmeta određene vrste koje su prethodne godine riješili suci sudova istog stupnja.

(2) Odluka iz stavka 1. ovog članka objavljuje se na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa.

Članak 79.

(1) Prosjek broja predmeta određene vrste koje su prethodne godine riješili suci sudova istog stupnja Ministarstvo pravosuđa utvrđuje svake godine do 31. siječnja i objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

(2) Prosjek broja predmeta iz stavka 1. ovog članka uzima se u obzir u postupku donošenja odluke o određivanju broja sudaca u pojedinom sudu i o utvrđivanju ispunjenja sudačke obveze.

VII. PRAVOSUDNA INSPEKCIJA

Članak 80.

(1) Poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima obavljaju pravosudni inspektori i službenici Ministarstva pravosuđa.

25

(2) Poslove pravosudnog inspektora mogu obavljati osobe koje imaju završen diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i najmanje osam godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

(3) Nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave iz članka 29. stavka 1. točaka 4.,7., 8.,9., 10., 11. i 12. ovog Zakona mogu obavljati i službenici Ministarstva pravosuđa koji ispunjavaju uvjete za višeg stručnog savjetnika ili višeg upravnog savjetnika.

(4) Osobama iz stavka 2. i 3. ovog članka izdaje se službena iskaznica.

Članak 81.

(1) Inspekcijski nadzor provodi se u skladu s godišnjim planom nadzora, kojeg donosi ministar pravosuđa do kraja kalendarske godine za iduću godinu (redoviti inspekcijski nadzor).

(2) U godišnjem planu nadzora navest će se i sudovi u kojima je prema rezultatima nadzora provedenog tijekom kalendarske godine u idućoj kalendarskoj godini potrebno ponoviti nadzor (kontrolni inspekcijski nadzor).

(3) Prijedlog za provedbu izvanrednog inspekcijskog nadzora mogu dati predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Državnog sudbenog vijeća.

(4) Ministar pravosuđa rješenjem određuje provođenje inspekcijskog nadzora.

Članak 82.

Inspekcijski nadzor provodi se kao:

1. neposredan inspekcijski nadzor, izravnim uvidom u dokumentaciju, podatke, uvjete i način rada nadziranog suda,

2. posredan inspekcijski nadzor, uvidom u dostavljenu dokumentaciju, informacijski sustavi druge podatke o radu nadziranog suda.

Članak 83.

(1) Rješenje o provedbi neposrednog inspekcijskog nadzora dostavit će se nadziranom sudu, najkasnije dan prije početka nadzora.

(2) Iznimno od stavka I. ovog članka, u slučaju postojanja razloga za hitno postupanje, izvanredni inspekcijski nadzor može biti proveden i bez prethodne dostave rješenja.

Članak 84.

(1) Predsjednik nadziranog suda dužan je omogućiti nesmetanu provedbu inspekcijskog nadzora, što uključuje osiguranje radnog prostora za provedbu nadzora, korištenje tehničkih pomagala, dokumentacije i podataka koji su predmet nadzora.

(2) U provedbi nadzora od predsjednika suda i drugog sudskog osoblja prema potrebi se mogu uzimati izjave.

26

članak 85.

(1) O provedenom neposrednom inspekcijskom nadzoru sastavlja se zapisnik koji mora sadržavati podatke o utvrđenim činjenicama, mjerama koje se predlažu poduzeti radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti, mjerama koje se predlažu poduzeti radi povećanja učinkovitosti u djelovanju suda te rokove za poduzimanje mjera.

(2) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru može sadržavati prijedlog ministru pravosuđa da iz osnova predviđenih u odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću podnese prijedlog za razrješenje predsjednika nadziranog suda.

(3) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru dostavlja se predsjedniku suda. Predsjednik nadziranog suda može se pisano očitovati na zapisnik, najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja.

(4) Zapisnik o provedenom neposrednom inspekcijskom nadzoru i očitovanje predsjednika nadziranog suda dostavit će se predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjedniku neposredno višeg suda i Državnom sudbenom vijeću.

(5) Predsjednik suda dužan je otkloniti utvrđene nepravilnosti u radu sudske uprave u rokovima utvrđenim u zapisniku o provedenom nadzoru. O poduzetim mjerama predsjednik suda dužan je pisanim putem obavijestiti predsjednika neposredno višeg suda, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa i Državno sudbeno vijeće.

VII. PRAVA I DUŽNOSTI SUDACA

1. Obnašanje sudačke dužnosti

Članak 86.

Sudac obnaša sudačku dužnost samostalno ili sudjelujući u radu sudskog vijeća.

Članak 87.

(1) Poslovi u sudu raspoređuju se na kraju svake kalendarske godine za sljedeću godinu.

(2) U sudovima se predmeti u rad sucima dodjeljuju automatskom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma.

(3) Ako u sudu nije u primjeni sustav za automatsku dodjelu predmeta, predmeti se sucima dodjeljuju ručno, po redoslijedu njihovog primitka, slijedeći abecedni red prezimena sudaca.

(4) Pri dodjeli predmeta u rad na način propisan stavcima 2. i 3. ovoga članka vodit će se računa o ravnomjernoj podjeli predmeta te vrsti i složenosti predmeta.

(5) Postupak dodjele predmeta u rad sucima uredit će se Sudskim poslovnikom i posebnim pravilnicima.

2. Prava suca

Članak 88.

(1) Sudac ima pravo na:

27

- plaću koja je utvrđena za suca suda u koji je imenovan,

- dodatak na plaću kada je upućen na rad u drugi sud,

- dodatak na plaću kada je za ocijenjen s „izvrsno obnaša sudačku dužnost“ dva (alt.3) puta uzastopce,

- naknadu umjesto plaće kad je spriječen obnašati sudačku dužnost,

- mirovinsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima,

- odmore i dopuste koje imaju zaposlenici u sudu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnib dana,

- naknadu materijalnih troškova pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima,

- naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnih blagdana, kada je sudac privremeno upućen na rad u drugi sud ili raspoređen na rad u Ministarstvo pravosuđa ili obnaša dužnost suca najvišeg suda određene vrste ili suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili je izabran za predsjednika ili zamjenika predsjednika Državnog sudbenog vijeća,

- naknadu troškova prijevoza na posao i s posla,

- naknadu za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,

- stručno usavršavanje u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.

(2) Uvjeti za ostvarivanje prava i visina plaće, dodataka i naknada iz st. 1 ovog članka propisuju se posebnim zakonom.

Članak 89.

(1) Sudac može pisati stručne i znanstvene radove te u tu svrhu koristiti anonimizirani sadržaj pravomoćnih sudskih odluka i sudjelovati u izradi nacrta propisa.

(2) Sudac može biti predavač na Pravosudnoj akademiji te sudjelovati u radu stručnih radnih skupina za izradu nacrta prijedloga i prijedloga propisa.

(3) Sudac može biti nastavnik ili suradnik u nastavi iz područja prava na sveučilišnom i stručnom studiju te sudjelovati u radu drugih stručnih ili znanstvenih skupova i povjerenstava, ako takav rad odnosno sudjelovanje prema ocjeni predsjednika suda ne bi utjecalo na uredno obnašanje sudačke dužnosti.

(4) Za obavljanje poslova iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka sudac može primati naknadu.

Članak 90.

(1) Ako sudac bude imenovan za ministra pravosuđa ili drugog državnog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa ili za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske ili izabran za predsjednika ili zamjenika predsjednika Državnog sudbenog vijeća, sudačka dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je imenovan odnosno izabran. Odluku kojom se utvrđuje činjenica mirovanja sudačke dužnosti donosi predsjednik suda u kojem sudac obnaša dužnost.

(2) Sudac uz svoj pristanak može biti raspoređen i na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa. Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće na vrijeme do četiri godine. Za vrijeme na koje je sudac

28

raspoređen u Ministarstvo pravosuđa. Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće sudačka dužnost mu miruje. Rješenje o rasporedu suca u Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće donosi ministar pravosuđa, ravnatelj Pravosudne akademije odnosno predsjednik Državnog sudbenog vijeća uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(3) Ako sudac bude imenovan za ministra pravosuđa ili drugog državnog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa ima pravo na plaću koja Je za njega povoljnija.

(4) Sucu koji na prijedlog Vlade Republike Hrvatske bude imenovan za suca međunarodnog suda ili na neku drugu dužnost u međunarodnim sudovima, međunarodnim misijama ili međunarodnim organizacijama miruju sva prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja sudačke dužnosti u tijelima sudbene vlasti Republike Hrvatske.

(5) Prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja sudačke dužnosti miruju i sucu koji bude imenovan ili izabran za rad u institucijama, agencijama, tijelima, uredima, misijama i projektima Europske unije ili za rad u drugim međunarodnim organizacijama, institucijama, tijelima, misijama i projektima za vrijeme na koje Je imenovan ili izabran. Za imenovanje odnosno izbor za rad u institucijama, agencijama, tijelima, uredima, misijama i projektima Europske unije ili za rad u drugim međunarodnim organizacijama, institucijama, tijelima, misijama i projektima sudac mora dobiti prethodnu suglasnost ministra pravosuđa, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednika suda u kojem obnaša dužnost. Odluku o mirovanju prava i dužnosti suca donosi predsjednik suda u kojem sudac obnaša dužnost.

(6) Sudačka dužnost miruje i sucu koji sudjeluje u programima razmjene ili bude upućen u institucije, agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije, institucije, tijela, misije i projekte za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja. Odluku o mirovanju sudačke dužnosti donosi predsjednik suda u kojem sudac obnaša dužnost. Za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja sudac ostvaruje pravo na plaću utvrđenu za suca suda u kojem Je imenovan.

(7) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati postupak razmjene i upućivanja sudaca u institucije, agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije, institucije, tijela, misije i projekte.

(8) Sucu se vrijeme provedeno na poslovima iz stavka 1., 2. i 4. ovog članka priznaje kao vrijeme obnašanja sudačke dužnosti.

Članak 91.

Suci se mogu slobodno udruživati u sudačke udruge radi zaštite neovisnosti i interesa sudaca.

Članak 92.

(1) Sudac može obavljati drugu službu, posao ili aktivnost koji ne utječu na njegovu samostalnost, nepristranost i neovisnost, ne umanjuju njegov društveni ugled i nisu nespojivi s obnašanjem sudačke dužnosti.

(2) Odobrenje za obavljanje službe, posla ili aktivnosti iz stavka 1. ovog članka sucu daje Državno sudbeno vijeće.

3. Dužnosti suca

29

članak 93.

Sudac ne smije biti član političke stranke niti se kandidirati na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske, izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru ni lokalnim izborima.

Članak 94.

(1) Sudac se mora ponašati tako da čuva svoj ugled i ugled sudbene vlasti te ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti.

(2) Sudac se ne smije koristiti svojim radom u sudu i ugledom suda za ostvarenje svojih privatnih interesa.

Članak 95.

(1) Sudac je dužan stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije.

(2) Sudac je dužan sudjelovati u programu stručnog usavršavanja Pravosudne akademije najmanje jednom godišnje. Predsjednik suda određuje godišnji raspored stručnog usavršavanja sudaca u Pravosudnoj akademiji, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih sudaca.

(3) Sudac može sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.

Članak 96.

Sudac ne smije obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu ni poslove člana upravnih ili nadzornih organa trgovačkih društava.

Članak 97.

(1) Sudac je dužan predmete koji su mu raspoređeni u rad rješavati redoslijedom njihova zaprimanja u sud, vodeći računa i o predmetima koji su posebnim propisom utvrđeni kao hitni ili kao predmeti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Sudac je odgovoran za pravodoban, potpun i točan unos podatka o predmetu u informacijski sustav koji se primjenjuje u sudu, sukladno Sudskom poslovniku i propisima kojima se propisuje rad u tom sustavu.

4. Praćenje rada sudaca

Članak 98.

Rad sudaca prati se utvrđivanjem ispunjava li sudac svoje sudačke obveze i ocjenjivanjem rada sudaca.

Članak 99.

30

(1) Predsjednik suda redovno nadzire ispunjavaju li suci svoje sudačke obveze.

(2) Ispunjavanje sudačkih obveza utvrđuje se svake godine do 31. ožujka za prethodnu godinu sukladno članku 79. ovog Zakona.

(3) Ako predsjednik suda utvrdi da je broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju bez opravdanog razloga bitno ispod prosjeka broja donesenih odluka u predmetima iste vrste u sudovima istog stupnja sukladno članku 79. ovog Zakona, dužan je protiv takvog suca pokrenuti stegovni postupak.

Članak 100.

Rad sudaca ocjenjuje se sukladno posebnom zakonu.

5. Odgovornost za štetu

Članak 101.

(1) Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti.

(2) Republika Hrvatska zatražit će od suca povrat isplaćene naknade samo kad je sudac štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.

(3) Republika Hrvatska tražit će od suca povrat isplaćene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku ako je povreda nastala namjerom ili krajnjom nepažnjom suca.

(4) Predsjednik suda pred kojim je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku u smislu stavka3. ovog članka dužan je nadležnom državnom odvjetništvu dostaviti podatke potrebne za pokretanje postupka iz stavka 3. ovoga članka.

IX. KODEKS SUDAČKE ETIKE

Članak 102.

(1) Kodeks sudačke etike (u daljnjem tekstu: Kodeks) utvrđuje etička načela i pravila ponašanja sudaca radi čuvanja dostojanstva i ugleda sudačke dužnosti.

(2) U obavljanju dužnosti i u svoje slobodno vrijeme suci su dužni poštovati Kodeks.

Članak 103.

(1) Kodeks donosi Proširena opća sjednica.

(2) Nacrt Kodeksa izrađuje Etičko povjerenstvo i dostavlja ga svim sudovima, koji će u roku od 30 dana na sjednici svih sudaca dati svoje prijedloge i primjedbe.

(3) Na temelju dostavljenih prijedloga i primjedbi Etičko povjerenstvo utvrđuje konačni tekst nacrta Kodeksa i dostavlja ga Proširenoj općoj sjednici.

31

(4) Kodeks se mijenja i nadopunjuje po istom postupku po kojem je donesen.

(5) Kodeks se objavljuje na mrežnoj stranici svakog suda.

Članak 104.

(1)0 usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom i povredama Kodeksa odlučuje Etičko povjerenstvo.

(2) Etičko povjerenstvo je neovisno tijelo koje ima devet članova, od kojih dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dva suca žalbenih sudova, jednog suca višeg suda i četiri suca prvostupanjskih sudova.

(3) Članove Etičkog povjerenstva na pet godina imenuje Proširena opća sjednica. Član Državnog sudbenog vijeća ne može biti biran za člana Etičkog povjerenstva.

X. SUDSKI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI

Članak 105.

(1) Broj sudskih službenika i namještenika za obavljanje stručnih, uredskih i tehničkih poslova određuje ministar pravosuđa.

(2) Radna mjesta u sudovima mogu se popunjavati samo uz odobrenje Ministarstva pravosuđa.

(3) Zapošljavanje državnih službenika i namještenika u sudu, obavljanje vježbeničke prakse, postupak i način te program polaganja državnog stručnog ispita, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada te odgovornost za povrede službene dužnosti uređuju se propisima o državnim službenicima i namještenicima i općim propisima o radu.

(4) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati potreban stupanj i vrstu obrazovanja sudskih službenika i namještenika.

1. Sudski savjetnici

Članak 106.

(1) Sud može imati sudske savjetnike, više sudske savjetnike i više sudske savjetnike - specijaliste. Viši i žalbeni sudovi te Vrhovni sud Republike Hrvatske mogu imati više sudske savjetnike i više sudske savjetnike - specijaliste.

(2) Sudski savjetnici iz stavka 1. ovog članka mogu biti osobe koje imaju završen diplomski sveučilišni studij prava i ispunjavaju druge uvjete propisane ovim Zakonom.

(3) Sudski savjetnik može biti osoba koja ima položen pravosudni ispit.

(4) Viši sudski savjetnik može biti osoba koja ima položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik.

32

(5) Viši sudski savjetnik - specijalist može biti osoba koja ima položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje četiri godine kao sudski ili državnoodvj etnički savjetnik i završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike.

Članak 107.

(1) Sudski savjetnici sudjeluju u suđenju i ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice te na temelju tako provedenog postupka izraditi nacrt odluke.

(2) Ako sudac ne prihvati nacrt odluke koji je izradio sudski savjetnik, sam će provesti postupak odnosno donijeti odluku.

(3) Po ovlaštenju suca sudski savjetnici objavljuju donesenu odluku.

Članak 108.

Sudski savjetnici ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka:

1. u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 30.000,00 kuna i u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna.

2. u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu.

3. u ovršnim postupcima na novčanoj tražbini ovršenika u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi30.000,00 kuna, odnosno u postupcima osiguranja radi osiguranja novčane tražbine u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 30.000,00 kuna.

4. u ostavinskim postupcima, osim odlučivanja po prigovoru na rješenje koje donosi javni bilježnik kao povjerenik suda.

5. u zemljišnoknjižnim postupcima, osim provođenja zemljišnoknjižnog pojedinačnog ispravnog postupka i provođenja postupka povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora.

6. u prekršajnim postupcima u kojima je za prekršaj propisana novčana kazna u iznosu do 30.000,00 kuna, osim u postupcima u kojima je za prekršaj uz novčanu kaznu propisana i kazna zatvora.

7. u izvanpamičnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu.

8. o troškovima sudskih postupaka.

Članak 109.

33

Viši sudski savjetnici ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka;

1. u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna.

2. u radnim sporovima proizašlim iz kolektivnih ugovora u kojima vrijednost premeta spora ne prelazi50.000, 00 kuna.

3. u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela i u upravnim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi50.000,00 kuna, u predmetima izvršenja odluka upravnih sudova, u predmetima koji se vode radi ocjene zakonitosti odluka donesenih u upravnim postupcima izvršenja te upravnim sporovima iz područja mirovinskog i zdravstveno-socijalnog osiguranja.

4. u ovršnim postupcima na novčanoj tražbini ovršenika u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi50.000,00 kuna, odnosno u postupcima osiguranja radi osiguranja novčane tražbine u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna.

5. u ostavinskim postupcima.

6. u zemljišnoknjižnim postupcima.

7. u prekršajnim postupcima u kojima je za prekršaj propisana novčana kazna u iznosu do 50.000,00 kuna, osim u postupcima u kojima je za prekršaj uz novčanu kaznu propisana i kazna zatvora.

8. u izvanpamičnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu.

9. u registarskim postupcima.

10. u skraćenim stečajnim postupcima.

11.0 troškovima sudskih postupaka.

Članak 110.

Viši sudski savjetnici - specijalisti ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka:

1. u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna.

34

2. u radnim sporovima proizašlim iz kolektivnih ugovora.

3. u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela i u upravnim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi100.000,00 kuna.

4. u ovršnim postupcima.

5. u ostavinskim postupcima.

6. u zemljišnoknjižnim postupcima.

7. u prekršajnim postupcima.

8. u izvanpamičnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu.

9. u registarskim postupcima.

10. u skraćenim stečajnim postupcima.

11. u kaznenim postupcima izdavati kaznene naloge.

12. o troškovima sudskih postupaka.

Članak 111.

(1) Sudski savjetnici i viši sudski savjetnici ovlašteni su na postupanje i donošenje odluka u pojedinim postupcima kada je to propisano posebnim zakonima.

(2) U dmgostupanjskom postupku i postupku po izvanrednim pravnim lijekovima sudski savjetnici i viši sudski savjetnici izvještavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluke.

2. Sudački vježbenici

Članak 112.

(1) Sud može imati sudačke vježbenike.

(2) Sudački vježbenik može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava.

(3) Uvjeti i način primanja sudačkih vježbenika u sudove, kao i trajanje i način obavljanja vježbeničke prakse, uređuju se posebnim zakonom.

35

3. Stručni suradnici

Članak 113.

(1) Sud može imati i službenike sa završenim odgovarajućim stručnim studijem, završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem i propisanim radnim iskustvom defektološkog, sociološkog, pedagoškog, ekonomskog, knjigovodstveno-fmancijskog i drugog odgovarajućeg obrazovanja.

(2) Stručni suradnici iz stavka 1. ovoga članka kao stručni pomoćnici pomažu sucu u radu u stvarima u kojima su potrebna stručna znanja.

XI. SUCIPOROTNICI

Članak 114.

Za suca porotnika može biti imenovan punoljetni hrvatski državljanin dostojan obnašanja dužnosti suca porotnika.

Članak 115.

(1) Suci porotnici imenuju se na četiri godine i istekom toga roka mogu biti ponovno imenovani.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na suce, na odgovarajući se način primjenjuju i na suce porotnike, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 116.

1) ( Suce porotnike osnovnih i viših sudova imenuje županijska skupština odnosno Gradska skupština Grada Zagreba po pribavljenim prijedlozima općinskog, odnosno gradskog vijeća, sindikata, udruge poslodavaca i gospodarske komore.

(2) Prije imenovanja sudaca porotnika o predloženim kandidatima pribavlja se mišljenje predsjednika suda u koji se suci porotnici imenuju.

Članak 117.

(1) Prije stupanja na dužnost sudac porotnik polaže prisegu.

(2) Prisega glasi: »Prisežem svojom čašću da ću se u obnašanju dužnosti suca porotnika pridržavati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću dužnost suca porotnika obnašati savjesno i nepristrano.«.

(3) Suci porotnici osnovnih i viših sudova prisegu daju pred predsjednikom županijske skupštine odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba, a suci porotnici Vrhovnog suda Republike Hrvatske prisegu daju pred predsjednikom Hrvatskog sabora ili zastupnikom kojeg predsjednik ovlasti.

36

članak 118.

Kad je protiv suca porotnika pokrenut kazneni postupak ili postupak za njegovo razrješenje od porotničke dužnosti, predsjednik suda neće pozvati suca porotnika da obavlja dužnost dok se ovi postupci pravomoćno ne dovrše.

Članak 119.

(1) Sucima porotnicima za obnašanja dužnosti pripada pravo na naknadu nastalih troškova, naknadu za neostvarenu plaću ili zaradu i nagrada.

(2) Uvjete, visinu naknada i nagrade iz stavka 1. ovoga članka određuje pravilnikom ministar pravosuđa.

XII. ČUVANJE TAJNOSTI PODATAKA

Članak 120.

(1) Suci, suci porotnici te sudski službenici i namještenici dužni su za sebe zadržati sve što su u obnašanju sudačke dužnosti odnosno obavljanju drugih poslova doznali o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima te čuvati tajnost svih podataka koji tijekom sudskog postupka nisu bili predmet javne rasprave.

(2) Pod tajnom se posebno podrazumijeva:

- sve ono što je kao tajna određeno zakonom ili drugim propisom,

- sve ono što je kao tajna određeno općim aktom pravne osobe, drugog tijela, organizacije ili institucije,

- podaci i isprave posebno označene kao tajna od strane državnog tijela ili pravne osobe, drugog tijela, organizacije ili institucije,

- podaci i isprave koje su predsjednik suda ili ovlašteni službenik suda označili kao tajne.

Članak 121.

(1) Obveza čuvanja tajne traje i nakon prestanka rada u sudu.

(2) Predsjednik suda može suca, suca porotnika, sudskog službenika ili namještenika, osloboditi obveze čuvanja tajne ako u pojedinom slučaju za to postoje opravdani razlozi. Za predsjednika suda odluku o tome donosi predsjednik neposredno višeg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Opća sjednica tog suda.

XIII. SREDSTVA ZA RAD SUDOVA

Članak 122.

(1) Sredstva za rad sudova osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske u visini koja će osigurati redovito obavljanje svih poslova u sudu.

(2) Sud može ostvarivati vlastite prihode.

37

(3) Kamate ostvarene od sredstava koja se vode na računima sudova su namjenski prihod državnog proračuna i koriste se za potrebe pravosudnih tijela.

(4) U izgradnji objekata i nabavi opreme za sudove mogu sudjelovati i županije, gradovi i općine.

(5) U osiguranju sredstava za pojedine aktivnosti sudova od interesa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sudjelovati i županije, gradovi i općine.

Članak 123.

(1) Prijedlog za osiguranje sredstava potrebnih za rad suda za iduću proračunsku godinu Ministarstvu pravosuđa podnosi predsjednik suda u roku određenom Zakonom o proračunu.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovog članka sadrži sredstva potrebna za rashode za zaposlene, materijalne rashode i sredstva za ulaganje u zgrade, tehničku i informatičku opremu suda.

(3) Na temelju prijedloga predsjednika suda Ministarstvo pravosuđa utvrđuje sredstva potrebna za rad suda u idućoj proračunskoj godini.

Članak 124.

Uvjete za isplatu i visinu naknade za izlaske na očevid te dežurstva pravilnikom propisuje ministar pravosuđa.

Članak 125.

Financijsko-materijalno poslovanje sudova obavlja se na način propisan za tijela državne uprave, a fmancijsko-materijalno poslovanje sa strankama na način određen pravilnikom koji donosi ministar pravosuđa.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 126.

Do stupanja na snagu zakona o izvanparničnom postupku sve izvanpamične predmete rješavat će u prvom i drugom stupnju sudac pojedinac, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Članak 127.

(1) Do stupanja na snagu propisa koje po odredbama ovoga Zakona donosi ministar pravosuđa, primjenjivat će se važeći propisi.

(2) Okvirna mjerila za rad sudaca prestaju važiti 1.siječnja 2019.

(3) Propise za čije je donošenje ovlašten po odredbama ovoga Zakona iz članka 29. stavka 2., članka 33. stavka 3., članka 47. stavka 4., članka 49. stavka 3., članka 70. stavka 2., članka 76. stavka 2., članka 77.

38

stavka 2., članka 90, stavka 7., članka 105. stavka 4., članka 119. stavka 2, članka 124. i članka 125. ovog Zakona ministar pravosuđa donijet će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 128.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sudovima (»Narodne novine«, broj 28/13, 33/15 i 82/15), osim:

- članka 15., 18., 19., 20., 24., 25., 26., koje će se primjenjivati do osnivanja osnovnih, viših i žalbenih sudova,

- 109. i 110. koji će se primjenjivati do ostvarivanja uvjeta iz članka 135. ovoga Zakona,

- glave XII. „Osiguranje osoba, imovine i objekata sudova“ i glave XIV. „Stalni sudski tumači, vještaci i procjenitelji“ koje će se primjenjivati do stupanja na snagu posebnih zakona.

Članak 129.

Stupanjem na snagu ovog Zakona s radom prestaju izabrana sudačka vijeća, a nedovršene postupke ocjenjivanja sudaca dovršit će Državno sudbeno vijeće sukladno Zakonu o Državnom sudbenom vijeću.

Članak 130.

U roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti će se poseban zakon o područjima i sjedištima sudova.

Članak 131.

(1) Stupanjem na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona u svim zakonima naziv: „općinski sud“ i „prekršajni sud“ u određenom broju i padežu zamjenjuje se nazivom: „osnovni sud“ u odgovarajućem broju i padežu.

(2) Stupanjem na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona, u svim zakonima naziv: „Visoki trgovački sud“, „Visoki upravni sud“ i „Visoki prekršajni sud“ u određenom broju i padežu zamjenjuju se nazivom: „žalbeni sud“ u odgovarajućem broju i padežu.

(3) Stupanjem na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona, u svim zakonima naziv: „županijski sud“ u određenom broju i padežu, kada je njihova nadležnost uređena posebnim zakonom a odnosi se na nadležnost u rješavanju predmeta drugog stupnja u odnosnu na odluke prvostupanjskih sudova, zamjenjuje se nazivom „žalbeni sud“ u odgovarajućem broju i padežu.

(4) Stupanjem na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona, u svim zakonima naziv „županijski sud“, u određenom broju i padežu, kada je njihova nadležnost uređena posebnim zakonom a odnosi se na nadležnost u rješavaju kaznenih predmeta u prvom stupnju, zamjenjuje se nazivom: „viši sud“.

(5) Stupanjem na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona, u svim zakonima naziv „Vrhovni sud Republike Hrvatske", kada se to odnosi na nadležnost u rješavaju predmeta u drugom stupnju sukladno

39

odredbi stavka 2. članka 20. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 28/13, 33/15 i 82/15), zamjenjuje se nazivom: „žalbeni sud“.

Članak 132.

(1) Do stupanja na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona, Državno sudbeno vijeće, uz mišljenje ministra pravosuđa i predsjednika Vrhovnog suda, donijeti će Plan rasporeda sudaca, službenika i namještenika na osnovnim, višim i žalbenim sudovima. Plan rasporeda sudaca temeljiti će se na objektivnim kriterijima za određivanje broja sudaca sukladno ovom Zakonu.

(2) Stupanjem na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona svi suci općinskih i prekršajnih sudova postaju suci osnovnih sudova.

(3) Suci županijskih sudova koji se u vrijeme osnivanja žalbenih sudova bili raspoređeni na predmetima drugog stupnja postaju suci žalbenih sudova.

(4) Suci županijskih sudova koji su u vrijeme osnivanja viših sudova bili raspoređeni na kaznenim predmetima prvog stupnja postaju suci viših sudova.

Članak 133.

(1) U roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona predsjednici upravnih i trgovačkih sudova dužni su završiti program stručnog usavršavanja za obavljanje poslova sudske uprave.

(2) Imenovanje predsjednika svih osnovnih, viših i žalbenih sudova provest će se u roku od 2 godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona a sukladno posebnom zakonu.

(3) U roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona Pravosudna akademija dužna je donijeti program stručnog usavršavanja za obavljanje poslove sudske uprave.

Članak 134.

U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona Proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužna je imenovati Etičko povjerenstvo i donijeti Kodeks sudačke etike.

Članak 135.

(1) Tajnici sudova i sudski savjetnici koji su u državnoj službi na dan stupanja na snagu ovog Zakona nastavljaju s radom neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članka 38. i članka 106. ovog Zakona.

(2) Položaj tajnika suda uskladit će se s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu.

(3) U roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Zakona provest će javni natječaj za sudske savjetnike prema uvjetima iz članka 106. ovog Zakona.

(4) Članci 108., 109, 110. i 111. ovog Zakona stupaju na snagu 30 dana od okončanja javnih natječaja iz stavka 3. ovog članka.

40

(5) Do stupanja na snagu odredbi iz stavka 4 ovog članka, primjenjivat će se važeći propisi o sudskim savjetnicima iz članka 109. i 110. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 28/13, 33/15 i 82/15).

Članak 136.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

41

OBRAZLOŽENJE

Ovim člankom propisuje se ustrojstvo i stvarna nadležnost sudova ako nije određena drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, ovlasti predsjednika suda, poslovi sudske i pravosudne uprave, poslovi ravnatelja pravosudne uprave, poslovi tajnika suda, nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave, zaštita prava na suđenje u razumnom roku, prava i dužnosti sudaca, ovlasti sudskih savjetnika, imenovanje sudaca porotnika te sredstva za rad sudova.

Uz članak. 1.

Uz članak 2.

Ovim člankom propisuje se da se izrazi koji se koriste u ovom Zakonu za osobe u muškom rodu, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Uz članak 3.

Ovim člankom propisuje se da su Sudovi tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno, u okviru nadležnosti određene zakonom.

Uz članak 4.

Ovim člankom propisuje se da Sudovi štite Ustavom, pravnom stečevinom Europske unije, međunarodnim ugovorima, i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske te osiguravaju jedinstvenu primjenu prava, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom te odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o pravima i obvezama drugih pravnih osoba, izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela i prekršaja utvrđenih zakonom i drugim propisima, odlučuju o zakonitosti općih i pojedinačnih akata javnopravnih tijela, rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke, imovinske i druge građanskopravne sporove te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno.

Uz članak 5.

Ovim člankom propisuje se da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela te da se odlučivanje u pojedinim pravnim stvarima iz sudske nadležnosti ugovorom može povjeriti arbitražnim sudovima sukladno zakonu.

Uz članak 6.

Ovim člankom propisuje se da Sudovi sude na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava.

42

Ovim člankom propisuje se da je zabranjen svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, posebno svaki oblik prisile prema sucima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za svrhu utjecaj na tijek i ishod sudskih postupaka. Odluku suda smije mijenjati i ukidati samo sud u čiju nadležnost spada predmet u postupku propisanom zakonom te da je svatko dužan poštivati pravomoćnu i ovršnu odnosno izvršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti.

Uz članak 7.

Uz članak 8.

Ovim člankom propisuje se da je rad sudova javan, osim kada je Ustavom ili zakonom isključeno sudjelovanje javnosti te da se sudske rasprave mogu se snimati uređajem za audio-video snimanje sukladno zakonu.

Uz članak 9.

Ovim člankom propisuje se da u pravnim stvarima iz sudske nadležnosti u prvom stupnju sudi sudac pojedinac, osim kada je zakonom određeno suđenje u vijeću, da sudovi višeg stupnja sude u vijeću, osim kada je zakonom određeno da sudi sudac pojedinac, te da u suđenju sudjeluju i sudski savjetnici te suci porotnici sukladno zakonu.

Uz članak 10.

Ovim člankom propisuje se da svatko ima pravo pisano ili usmeno predsjedniku suda podnijeti predstavku na rad suda ili suca zbog odugovlačenja postupka u kojem je stranka ili ima pravni interes odnosno zbog nedoličnog ili neprimjerenog ponašanja suca i drugog zaposlenika u službenim odnosima sa strankom koje je suprotno etičkom kodeksu i dobiti odgovor na podnesenu predstavku. Predsjednik suda dužan je odgovoriti na predstavku najkasnije u roku od 30 dana od dana njezina zaprimanja te ako u roku od 30 dana od dana zaprimanja predstavke u sudu ne dobije odgovor na predstavku, stranka ima pravo podnošenja predstavke predsjedniku neposredno višeg suda, koji će predsjedniku nižeg suda naložiti postupanje po predstavci u daljnjem roku od osam dana.

Uz članak 11.

Ovim člankom propisuje se da suci imaju imunitet sukladno ovom Zakonu, da sudac ili sudac porotnik ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudske odluke, osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo, da sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren niti mu može biti određen istražni zatvor bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća. Ovaj članak također određuje da za kaznena djela za koja se postupak pokreće po privatnoj tužbi, prijedlogu ili se radi o preuzimanju kaznenog progona od strane oštećenika, kazneni postupak protiv suca ne može se pokrenuti niti voditi bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća te ako se Državno sudbeno vijeće ne može sastati, odobrenje za lišenje slobode suca ili za vođenje kaznenog postupka protiv njega daje i o njegovom imunitetu odlučuje

43

predsjednik Državnog sudbenog vijeća. Odluku predsjednika u roku od osam dana mora raspraviti Državno sudbeno vijeće te donijeti konačnu odluku

Uz članak 12.

Ovim člankom propisuje se da se plaće sudaca uređuju zakonom.

Uz članak 13.

Ovim člankom propisuje se da se poslovi sucima i sudskim vijećima raspodjeljuju prema rasporedu utvrđenom za svaku godinu (godišnji raspored poslova), da predmet koji je prema takvom rasporedu dodijeljen određenom sucu ili vijeću smije biti dodijeljen drugom sucu ili vijeću sukladno Sudskom poslovniku, da je pravomoćan godišnji raspored poslova i izmjene godišnjeg rasporeda poslova predsjednik suda dužan objaviti na mrežnoj stranici suda te ih dostaviti predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa te da utvrđen godišnji raspored poslova mora se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja ili smanjenja broja predmeta određene vrste, zbog neujednačenosti dodjele u prethodnom razdoblju, zbog potrebe da se pojedinim vrstama predmeta, odnosno pravnih stvari odredi prvenstvo rješavanja, zbog dulje odsutnosti suca, sudskog savjetnika ili drugog zaposlenika, kao i iz drugih opravdanih razloga. Ovaj članak također određuje da predsjednik neposredno višeg suda može po službenoj dužnosti u roku od osam dana od zaprimanja izmijeniti ili dopuniti godišnji raspored poslova ili ga ukinuti i vratiti predsjedniku suda koji gaje donio. Na godišnji raspored poslova sudac može u roku od osam dana od objave izjaviti prigovor, o kojem odlučuje predsjednik neposredno višeg suda u roku od osam dana od njegovog zaprimanja. Ako predsjednik neposredno višeg suda o prigovoru ne odluči u navedenom roku, podnositelj prigovora može zatražiti da o prigovoru odluči predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Uz članak 14.

Ovim člankom propisuje se da će Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske po potrebi održavati zajedničke sastanke s predsjednicima žalbenih sudova na kojima će raspravljati i utvrđivati je li došlo do znatnijeg povećanja ili smanjenja broja određene vrste drugostupanjskih predmeta žalbenih sudova, neujednačenosti dodjele drugostupanjskih predmeta u prethodnom razdoblju, potrebe da se pojedinim vrstama takvih predmeta odnosno pravnih stvari odredi prvenstvo rješavanja te postoje li drugi opravdani razlozi za izmjenama godišnjih rasporeda poslova žalbenih sudova.

Uz članak 15.

Ovim člankom propisuje se da će Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta postupa drugi stvarno i mjesno nadležni sud, ako sud koji je po zakonu stvarno i mjesno nadležan zbog velikog broja predmeta u radu ne može u razumnom roku raspraviti predmete i donijeti odluku ili zbog postizanja ravnomjerne opterećenosti sudova ili zbog promjena u stvarnoj i mjesnoj nadležnosti sudova, da prijedlog za donošenje rješenja mogu dati predsjednik suda i ministar pravosuđa. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odredit će rješenjem koji se predmeti ustupaju na suđenje

44

drugom stvarno i mjesno nadležnom sudu. Sud prvog stupnja kojem je predmet ustupljen o tome će obavijestiti stranke, odnosno njihove punomoćnike ili zastupnike uz prvo pismeno koje im bude upućeno. Strankama i njihovim punomoćnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza. Odvjetnici imaju pravo na naknadu troškova javnog prijevoza i pravo na naknadu troškova za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja određene Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ako putovanje do drugog suda i natrag do mjesta sjedišta ureda traje duže od tri sata. Naknada troškova isplatit će se na teret državnog proračuna, u dijelu u kojem su ti troškovi veći od onih koje bi stranke imale da se postupak vodi pred mjesno nadležnim sudom. Odluka o troškovima iz ovoga članka donijet će se zajedno s odlukom o troškovima postupka.

Uz članak 16.

Ovim člankom propisuje se da u obavljanju sudbene vlasti sudovi su jedan drugom dužni pružati pravnu pomoć kao i državna tijela i pravne osobe koji su dužni pružati pomoć sudovima u obavljanju sudbene vlasti. Sudovi pružaju pravnu pomoć i stranim sudovima sukladno zakonu. Sudovi pružaju pravnu pomoć arbitražnim sudovima ako je njihov zahtjev utemeljen na zakonu, ako je zatražena pravna radnja dopuštena po zakonu i ako je za poduzimanje te radnje zamoljeni sud nadležan. Pravna pomoć stranim arbitražnim sudovima pruža se po pravilima za pružanje pomoći stranim sudovima.

Uz članak 17.

Ovim člankom propisuje se da sud ima pečat koji sadrži naziv i sjedište suda te naziv i grb Republike Hrvatske. Na zgradi u kojoj je smješten sud moraju biti istaknuti naziv suda, grb i zastava Republike Hrvatske.

Uz članak 18.

Ovim člankom propisuje se da u Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju osnovni sudovi, trgovački sudovi, upravni sudovi, viši sudovi, žalbeni sudovi i Vrhovni sud Republike Hrvatske. Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu

Uz članak 19.

Ovim člankom propisuje se da Sudovi obavljaju sudbenu vlast u svom sjedištu. Sudovi mogu iznimno obavljati sudbenu vlast i izvan sjedišta suda u stalnim službama i odjelima. Stalna služba i odjeli izvan sjedišta suda su ustrojstvene jedinice suda koje se osnivaju na području njegove nadležnosti na kojem zbog broja stanovnika, priliva pojedine vrste predmeta i drugih opravdanih razloga postoji potreba za takvim djelovanjem suda. Odluku o osnivanju i prestanku rada stalnih službi i odjela izvan sjedišta suda donosi ministar pravosuđa. Sudovi sudbenu vlast mogu obavljati i održavanjem sudbenih dana izvan sjedišta. Odluku o održavanju i prestanku održavanja sudbenih dana donosi ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje predsjednika suda. Prijedlog za donošenje odluke mogu podnijeti predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske

45

Uz članak 20.

Ovim člankom propisuje se da se nadležnost sudova određuje ovim Zakonom i drugim zakonima.

Uz članak 21.

Ovim člankom propisuje se osnovni sudovi rješavaju parnične, izvanpamične i ovršne predmete, rješavaju zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige, iješavaju kaznene predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog suda, rješavaju prekršajne predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost dmgog tijela, odlučuju o priznanju i ovrsi odluka stranih sudova, obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti, obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti i odlučuju u postupcima propisanim drugim zakonima.

Uz članak 22.

Ovim člankom propisuje se da trgovački sudovi postupaju u predmetima upisa u sudski registar i vode sudske registre, odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti te vode druge postupke propisane Pomorskim zakonikom, iješavaju parnične predmete propisane Zakonom o parničnom postupku, rješavaju izvanpamične predmete propisane Zakonom o trgovačkim društvima,, rješavaju stečajne predmete i provode stečajne postupke, provode postupak priznanja inozemnih sudskih odluka, kao i arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima, obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti i obavljaju i druge poslove određene zakonom.

Uz članak 23.

Ovim člankom propisuje se da upravni sudovi odlučuju o tužbama protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela, odlučuju o tužbama protiv postupanja javnopravnih tijela, odlučuju o tužbama zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku, odlučuju o tužbama protiv upravnih ugovora i izvršavanja upravnih ugovora i obavljaju i druge poslove određene zakonom

Uz članak 24.

Ovim člankom propisuje se da viši sudovi rješavaju kaznene predmete u prvom stupnju, osim onih za koje je zakonom propisana nadležnost drugih sudova, odlučuju o žalbama podnesenim protiv rješenja osnovnih sudova u kaznenim predmetima, obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti i odlučuju u postupcima propisanim drugim zakonima.

Uz članak 25.

Ovim člankom propisuje se da žalbeni sudovi, odlučuju o žalbama podnesenim protiv presuda osnovnih i viših sudova te o žalbama podnesenim protiv rješenja viših sudova u kaznenim predmetima, odlučuju o žalbama podnesenim protiv odluka osnovnih sudova u građanskim predmetima, odlučuju o žalbama

46

podnesenim protiv odluka osnovnih sudova u prekršajnim predmetima i odluka tijela državne uprave i drugih tijela koja vode prvostupanjski prekršajni postupak sukladno posebnom zakonu, odlučuju o žalbama podnesenim protiv odluka upravnih sudova, odlučuju o žalbama podnesenim protiv odluka trgovačkih sudova, obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti, obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti, provode izvršenje stranih kaznenih odluka i odlučuju u postupcima propisanim drugim zakonima.

Uz članak 26.

Ovim člankom propisuje se da Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, odlučuje o redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano posebnim zakonom, odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj, iješava o sukobu nadležnosti kad je to propisano posebnim zakonom, razmatra aktualna pitanja sudske prakse te obavlja druge poslove određene zakonom.

Uz članak 27.

Ovim člankom propisuje se da je žalbeni sud dužan je prvostupanjskom sudu ukazati na nedostatke koje je uočio u postupku odlučivanja o pravnom lijeku ili na drugi način. Žalbeni sud može tražiti od prvostupanjskog suda podatke u svezi s primjenom zakona, problemima koji se javljaju u suđenju, praćenju i proučavanju sudske prakse te druge podatke, a može izvršiti i neposredan nadzor nad radom tog suda i pojedinih sudaca, kao i organizirati zajedničke sastanke radi razmatranja navedenih pitanja. Odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske će radi razmatranja spornih pravnih pitanja koja se odnose na drugostupanjsko sudovanje, u svrhu ujednačavanja sudske prakse, svakih šest mjeseci, a po potrebi i češće, organizirati zajednički sastanak s predsjednicima sudskih odjela svih žalbenih sudova na kojima se mogu donijeti zaključci. Zaključci se objavljuju na mrežnoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske te žalbeni sud ne smije ni na koji način utjecati na neovisnost i slobodu prvostupanjskog suda u donošenju odluke u pojedinom predmetu.

Uz članak 28.

Ovim člankom propisuje se da će predsjednik žalbenog suda odrediti u pravilu jednom godišnje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca i sudova na području svoje nadležnosti. Nadzor obavljaju suci žalbenog suda koje odredi predsjednik tog suda. Pisano izvješće o obavljenom nadzoru suci su dužni u roku od 30 dana dostaviti predsjedniku suda koji je odredio nadzor. Predsjednik suda dostavit će izvješće predsjedniku nadziranog suda, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu pravosuđa. Izvješće može sadržavati upute i nalog za otklanjanje uočenih nepravilnosti u radu nadziranog suda.

Uz članak 29.

47

Ovim člankom propisuje se koje poslove obuhvaća sudska uprava: osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu, poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika, poslove osiguranja podrške svjedocima i žrtvama u sudskim postupcima, postupanje po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu, poslove u svezi s međunarodnom pravnom pomoći i pravosudnom suradnjom, poslove u svezi s predstavkama stranaka na rad suda, poslove vezane uz funkcioniranje informatičkog sustava, poslove financijsko-materijalnog poslovanja suda sa strankama, poslove praćenja naplate sudskih pristojbi, stručne poslove u vezi prava i dužnosti sudaca, službenika i namještenika, skrb o stručnom usavršavanju sudaca, službenika i namještenika poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje, poslove analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda, davanje obavijesti o radu suda i druge poslove propisane zakonom i Sudskim poslovnikom. Ministar pravosuđa može posebnim pravilnikom propisati način obavljanja pojedinih poslova sudske uprave.

Uz članak 30.

Ovim člankom propisuje se daje predsjednik suda sudac koji uz poslove sudske uprave može obavljati i sudačku dužnost te je odgovoran je za pravilno i zakonito obavljanje poslova sudske uprave u sudu. Predsjednika suda u slučaju spriječenosti ili odsutnosti u obavljanju poslova sudske uprave zamjenjuje sudac određen godišnjim rasporedom poslova (zamjenik predsjednika suda), te mu u poslovima sudske uprave pomažu zamjenik predsjednika suda, predsjednici odjela, tajnik suda, voditelj stalne službe ili druga osoba koju odredi predsjednik suda.

Uz Članak 31.

Ovim člankom propisuje se da predsjednik neposredno višeg suda više tijelo sudske uprave. Predsjednik žalbenog suda je više tijelo sudske uprave u odnosu na predsjednika osnovnog, trgovačkog, upravnog i višeg suda, a predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odnosu na predsjednika žalbenog suda. Najviše tijelo sudske uprave je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Uz članak 32.

Ovim člankom propisuje se da Predsjednik suda u obavljanju poslova sudske uprave donosi upravne i druge akte, izdaje naredbe i daje upute u okviru svojih ovlasti. Predsjednik suda također obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u sudu sukladno Sudskom poslovniku te je dužan je brinuti o učinkovitosti suda u rješavanju predmeta, a posebno o rješavanju predmeta u kojima postupak traje dulje od dvije godine.

Uz članak 33.

Ovim člankom propisuje se da nakon imenovanja na dužnost predsjednik suda dužan je završiti program stručnog usavršavanja za obavljanje poslova sudske uprave i dužan se stalno stručno usavršavati za obavljanje poslova sudske uprave. Program i način provedbe stručnog usavršavanja predsjednika sudova pravilnikom propisuje ministar pravosuđa.

48

Ovim člankom propisuje se daje predsjednik suda dužan do 15. prosinca tekuće godine donijeti plan rada suda za sljedeću kalendarsku godinu. U izradi plana rada sudjeluje ravnatelj pravosudne uprave, a s nacrtom plana rada predsjednik suda dužan je upoznati sve suce i službenike. Prije donošenja plan rada se dostavlja Ministarstvu pravosuđa na mišljenje. Postupak donošenja plana rada propisuje se Sudskim poslovnikom te se doneseni plan rada objavljuje se na mrežnoj stranici suda.

z članak 34.

Uz članak 35.

Ovim člankom propisuje se da je predsjednik suda dužan do 31. siječnja svake godine predsjedniku neposredno višeg suda, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu pravosuđa podnijeti izvješće o obavljenim poslovima sudske uprave u prethodnoj godini te se to izvješće dostavlja na obrascu propisanom Sudskim poslovnikom.

Uz članak 36.

Ovim člankom propisuje se da ako predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost, ministar pravosuđa ovlastit će suca suda iste vrste i istog stupnja ili suca višeg suda da, za vrijeme koje ne može biti dulje od jedne godine, obavlja poslove sudske uprave, dok predsjednik suda ne bude imenovan. Kada predsjednici sudova prestanu obnašati svoju dužnost radi spajanja, pripajanja ili razdvajanja sudova, ministar pravosuđa ovlastit će suca jednog od tih sudova ili suca višeg suda da za vrijeme, koje ne može biti dulje od jedne godine, obavlja poslove sudske uprave dok ne bude imenovan predsjednik suda nastalog spajanjem, pripajanjem odnosno razdvajanjem. U sudovima u osnivanju ministar pravosuđa ovlastit će suca suda istog ili višeg stupnja da za vrijeme najduže do početka rada suda obavlja poslove sudske uprave.

Uz članak 37.

Ovim člankom propisuje se da sud s više od 15 sudaca može imati tajnika koji predsjedniku suda pomaže u obavljanju poslova sudske uprave te da tajnik suda može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava s najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

Uz članak 38.

Ovim člankom propisuje se da tajnik suda obavlja pravne i stručne poslove iz područja radnopravnih i službeničkih odnosa, izrađuje nacrte odluka kojima se odlučuje o pravima i obvezama zaposlenika u sudu, prati i planira edukaciju zaposlenika u sudu, prati učinkovitost rada službenika i namještenika u sudu, izrađuje prijedlog odgovora na predstavke i pritužbe stranaka na rad suda, obavlja i druge poslove sudske uprave koje mu povjeri predsjednik suda. Tajnik suda za svoj rad odgovara predsjedniku suda.

Uz članak 39.

49

Ovim člankom propisuje se da stalna služba ima voditelja stalne službe te da je voditelj stalne službe sudac određen godišnjim rasporedom poslova koji obavlja poslove sudske uprave koje mu povjeri predsjednik suda.

Uz članak 40.

Ovim člankom propisuje se da se u sudovima u kojima ima više sudskih vijeća odnosno sudaca pojedinaca koji odlučuju o stvarima iz jednog ili više srodnih pravnih područja osnivaju sudski odjeli, u čiji sastav ulaze suci koji o tim stvarima odlučuju te se sudski odjel osniva godišnjim rasporedom poslova, kojim se određuju suci i sudski službenici za rad na predmetima iz nadležnosti sudskog odjela te predsjednik sudskog odjela koji rukovodi njegovim radom. Predsjednik sudskog odjela prati rad sudaca raspoređenih u odjel, obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u odjelu te brine o učinkovitosti u rješavanju predmeta. Predsjednik sudskog odjela može se osloboditi obveze rada na sudskim predmetima razmjerno priljevu predmeta u odjel, o čemu odlučuje predsjednik suda. Predsjednik odjela za svoj rad odgovara predsjedniku suda.

Uz članak 41.

Ovim člankom propisuje se da na sjednicama sudskog odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice organizacija unutarnjeg poslovanja, sporna pravna pitanja, ujednačavanje sudske prakse i pitanja važna za primjenu propisa iz pojedinih pravnih područja te praćenje rada i stručnog usavršavanja sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika raspoređenih na rad u odjel. Sjednicu sudskog odjela saziva i njezinim radom rukovodi predsjednik odjela. Predsjednik suda može sudjelovati u radu sjednice sudskog odjela, može na sjednicu odjela pozvati i istaknute znanstvenike i stručnjake iz pojedinoga pravnog područja. Odluke na sjednici sudskog odjela donose se većinom glasova svih sudaca tog odjela. O radu sjednice sudskog odjela vodi se zapisnik.

Uz članak 42.

Ovim člankom propisuje se da na sjednicama sudskih odjela žalbenih sudova razmatraju se i pitanja od zajedničkog interesa za sudove nižeg stupnja, a na sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatraju se pitanja od zajedničkog interesa za pojedine ili sve sudove s područja Republike Hrvatske te se razmatraju i daju mišljenja o nacrtima propisa iz pojedinoga pravnog područja.

Uz članak 43.

Ovim člankom propisuje se da sjednicu svih sudaca suda saziva predsjednik suda. Sjednica svih sudaca mora se sazvati i kad to zahtijeva sudski odjel ili jedna četvrtina svih sudaca. O radu sjednice svih sudaca vodi se zapisnik. Predsjednik suda može na sjednicu svih sudaca pozvati i istaknute znanstvenike i stručnjake iz pojedinoga pravnog područja. Odluke na sjednici svih sudaca donose se većinom glasova svih sudaca tog suda.

50

Uz članak 44.

Ovim člankom propisuje se da kad o pitanjima primjene zakona postoje razlike u shvaćanjima između pojedinih sudskih odjela, vijeća ili sudaca ili kad u jednom sudskom odjelu vijeće ili sudac odstupi od ranije prihvaćenog pravnog shvaćanja sazvat će se sjednica odjela ili sjednica svih sudaca. Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici svih sudaca odnosno sjednici sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i žalbenih sudova obvezno je za sve suce tog odjela odnosno suda.

Uz članak 45.

Ovim člankom propisuje se da predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova određuje jednog ili više sudaca za praćenje i proučavanje sudske prakse.

Uz članak 46.

Ovim člankom propisuje se da sud ima glasnogovornika suda koji daje obavijesti o radu suda u skladu sa zakonom i Sudskim poslovnikom. Glasnogovornik suda je sudac, sudski savjetnik ili osoba koju odredi predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova. Glasnogovorniku se može odrediti zamjenik.

Uz članak 47.

Ovim člankom propisuje se da se u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske osnivaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: Ured predsjednika. Kazneni odjel. Građanski odjel te Centar sudske prakse. Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske obuhvaća područja građanskog, trgovačkog i upravnog prava. Kazneni odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske obuhvaća područja kaznenog i prekršajnog prava te stegovnih postupaka prema posebnim propisima. Unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske pobliže se uređuje Pravilnikom o unutarnjem redu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Uz članak 48.

Ovim člankom propisuje se da se u Uredu predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske obavljaju se poslovi sudske uprave, poslovi međunarodne suradnje i poslovi protokola za potrebe toga suda, a na poslove protokola Vrhovnog suda Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju propisi o protokolu Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske.

Uz članak 49.

Ovim člankom propisuje se da je Centar sudske prakse ustrojstvena jedinica Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja prati, analizira i objavljuje sudsku praksu sudova u Republici Hrvatskoj i praksu sudova koji odlučuju na razini Vijeća Europe i Europske unije. Voditelj Centra sudske prakse je sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske određen godišnjim rasporedom poslova. Unutarnje ustrojstvo i način rada

51

Centra sudske prakse pobliže se uređuje Pravilnikom o unutarnjem redu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Uz članak 50.

Ovim člankom propisuje se da Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske i sudbenu vlast te obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Uz članak 51.

Ovim člankom propisuje se da se za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca tog suda. Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuje Hrvatski sabor, na prijedlog Predsjednika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske imenuje se na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Nitko ne može biti imenovan Predsjednikom Vrhovnog suda više od dva puta.

Uz članak 52.

Ovim člankom propisuje se da Postupak za imenovanje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz drugih zakonom određenih razloga. Javni poziv iz stavka 1. ovog članka objavljuje se u „Narodnim novinama" i na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu i podatke o svom radu. Državno sudbeno vijeće utvrđuje kandidate koji su podnijeli prijavu na poziv te izrađuje mišljenje o kandidatima i njihovom planu rada. Državno sudbeno vijeće dostavlja porijave kandidata Općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske radi davanja mišljenja o kandidatima u roku od 30 dana od primitka prijava. Prijave kandidata, mišljenje Državnog sudbenog vijeća i mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske Državno sudbeno vijeće dostavlja Uredu Predsjednika Republike Hrvatske.

Uz članak 53.

Ovim se člankom definira prisega koju predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske polaže pred predsjednikom Hrvatskog Sabora prije stupanja na dužnost te koja glasi:

„Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka.".

Uz članak 54.

Ovim člankom propisuje se da Predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužnost prestaje smrću, kad navrši 70 godina života ili danom stupanja na dužnost u drugo pravosudno ili državno tijelo. Odluku

52

kojom se utvrđuje nastup okolnosti prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi Državno sudbeno vijeće.

Uz članak 55.

Ovim člankom propisuje se da će Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske biti razriješen ako sam to zatraži, ako protiv njega bude pravomoćno potvrđena optužnica za kazneno djelo, ako postane trajno nesposoban za obavljanje dužnost ili počini osobito tešku povredu Kodeksa sudačke etike. Prijedlog za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnosi Predsjednik Republike Hrvatske po prethodno pribavljenom mišljenju Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a u slučaju osobito teške povrede Kodeksa sudačke etike i prethodno mišljenje Etičkog povjerenstva. U prijedlogu se mora navesti osnova i razlog za razrješenje. O prijedlogu za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.

Uz članak 56.

Ovim člankom propisuje se da ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne bude ponovno imenovan na istu dužnost ili bude razriješen dužnosti, nastavlja obnašati dužnost suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Uz članak 57.

Ovim člankom propisuje se da je Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužan jednom godišnje, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine. Hrvatskom saboru podnijeti izvješće o stanju sudbene vlasti u protekloj godini. U godišnjem izvješću predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može upozoriti na stanje i djelovanje sudbene vlasti, organizacijske probleme u sudovima i nedostatke u zakonodavstvu te dati prijedloge za unaprjeđenje rada sudova. Hrvatski sabor neće raspravljati niti zauzimati stajališta o stanju pojedinih sudskih predmeta ili o radu pojedinih sudaca niti će na drugi način dovoditi u pitanje samostalnost i neovisnost sudaca i sudbene vlasti.

Uz članak 58.

Ovim člankom propisuje se da Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske čine predsjednik i svi suci toga suda. Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske saziva i njom predsjeda predsjednik suda. Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske mora biti sazvana ako to zatraži sudski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili jedna četvrtina svih sudaca tog suda. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može prema potrebi na Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske pozvati profesore prava, istaknute znanstvenike ili stručnjake. Za donošenje odluka na Općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske potrebna je nazočnost većine svih sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Odluke Opće sjednice Vrhovnog suda se donose većinom glasova svih sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Uz članak 59.

53

Ovim člankom propisuje se da Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske daje mišljenje o nacrtu zakona ili drugog propisa kojim se uređuju pitanja od važnosti za rad sudova ili obavljanje sudbene vlasti, utvrđuje upute sudovima za praćenje sudske prakse, daje mišljenje Ministarstvu pravosuđa o visini sredstava potrebnih za redovito obavljanje poslova u sudovima, daje mišljenje o kandidatima u postupku imenovanja i mišljenje o prijedlogu za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, obavlja druge poslove propisane Poslovnikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Uz članak 60.

Ovim člankom propisuje se da Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može sazvati Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz sudjelovanje predstavnika drugih sudova (Proširena opća sjednica). Sjednicu iz stavka 1. ovoga članka čine svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske te po dva predstavnika svakog žalbenog suda. Proširena opća sjednica imenuje članove Povjerenstva za izbor članova Državnog sudbenog vijeća, razmatra aktualna pitanja iz sudske prakse, razmatra nacrte zakona ili drugih propisa kojim se uređuju pitanja od važnosti za rad sudova i raspravlja druga pitanja od važnosti za obavljanje sudbene vlasti. Za donošenje odluka na Proširenoj općoj sjednici potrebna je nazočnost većine svih sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i odluke se donose većinom glasova.

Uz članak 61.

Ovim člankom propisuje se da stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo ima pravo na sudsku zaštitu sukladno odredbama ovog Zakona.

Uz članak 62.

Ovim člankom propisuje se da su pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Postupak odlučivanja o zahtjevima iz stavka 1. ovog članka provodi se uz odgovarajuću primjenu pravila izvanpamičnog postupka, u pravilu bez održavanja ročišta.

Uz članak 63.

Ovim člankom propisuje se da se zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnosi sudu pred kojim se postupak vodi. O zahtjevu odlučuje predsjednik suda, a ako se radi o predmetu u kojem kao sudac postupa predsjednik suda, o zahtjevu odlučuje zamjenik predsjednika suda. Predsjednik suda će u roku od 15 dana od primitka zahtjeva zatražiti od suca koji postupa u predmetu izvješće o duljini trajanja postupka, razlozima zbog kojih postupak nije okončan i mišljenje o roku u kojem se postupak može dovršiti. Predsjednik suda može obaviti i neposredan uvid u spis predmeta. Sudac koji postupa u predmetu dužan je izvješće dostaviti odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od traženja predsjednika suda. Pri odlučivanju o podnesenom zahtjevu predsjednik suda osobito će voditi računa o vrsti predmeta, činjeničnoj i pravnoj složenosti predmeta, ponašanju stranaka te postupanju suda. Predsjednik suda dužan je odlučiti o podnesenom zahtjevu u roku od 60 dana od njegovog zaprimanja.

54

Uz članak 64.

Ovim člankom propisuje se da ako predsjednik suda utvrdi da je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku osnovan, odredit će rok od najdulje šest mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje duljeg roka, u kojem sudac mora donijeti odluku u predmetu. Rješenje kojim je utvrđena osnovanost zahtjeva ne mora biti obrazloženo i protiv njega nije dopuštena žalba. Ako sudac ne donese odluku u predmetu u roku koji je odredio predsjednik suda, dužan je u roku od 15 dana od isteka određenog roka o razlozima dostaviti pisano izvješće predsjedniku suda. Predsjednik suda dostavit će bez odgode izvješće suca i svoje očitovanje predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa.

Uz članak 65.

Ovim člankom propisuje se da ako predsjednik suda utvrdi da je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku neosnovan, odbit će ga rješenjem protiv kojeg stranka ima pravo žalbe u roku od osam dana od primitka rješenja. Stranka ima pravo žalbe i ako predsjednik suda u roku od 60 dana od zaprimanja o zahtjevu ne donese odluku.

O žalbi odlučuje predsjednik neposredno višeg suda. Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, o žalbi odlučuje vijeće od tri suca tog suda. Predsjednik neposredno višeg suda odnosno vijeće može žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje ili preinačiti rješenje.

Uz članak 66.

Ovim člankom propisuje se da ako sud u predmetu iz članka 64. ovoga Zakona ne donese odluku u roku koji je odredio predsjednik suda, stranka može neposredno višem sudu u daljnjem roku od šest mjeseci podnijeti zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred žalbenim sudom, o zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje rješenjem sudac pojedinac. Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, o zahtjevu odlučuje vijeće od tri suca tog suda. Neposredno viši sud dužan je o podnesenom zahtjevu odlučiti u roku od šest mjeseci.

Uz članak 67.

Ovim člankom propisuje se da će neposredno viši sud ili vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske odrediti rok u kojem sud pred kojim je postupak u tijeku mora donijeti odluku u predmetu te primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegovog prava na suđenje u razumnom roku. Ukupno određena primjerena naknada u jednom predmetu ne može iznositi više od 35.000,00 kuna. Protiv rješenja o zahtjevu za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku može se u roku od osam dana podnijeti žalba Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. O žalbi odlučuje sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ako je rješenje donijelo vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz članka 66. stavka 4. ovog Zakona, o žalbi odlučuje vijeće od tri suca tog suda. Rješenje kojim se dosuđuje isplata primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku dostavlja se odmah nakon pravomoćnosti predsjedniku suda pred kojim je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom

55

roku, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ministarstvu pravosuđa. Naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku isplaćuje se iz sredstava državnog proračuna. Također ovaj članak određuje da ako odluka u predmetu ne bude donesena u roku određenom od strane neposredno višeg suda ili vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednik suda dužan je o razlozima u roku od 15 dana od isteka određenog roka dostaviti pisano izvješće predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa.

Uz članak 68.

Ovim člankom propisuje se da ako je pred Europskim sudom za ljudska prava pokrenut postupak za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i zastupnik Vlade Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava zatraži podatke o predmetu od suda pred kojim je u tijeku postupak, taj sud je dužan o zahtjevu zastupnika Vlade Republike Hrvatske i razlozima dugotrajnosti postupka obavijestiti predsjednika neposredno višeg suda, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa.

Uz članak 69.

Ovim člankom propisuje se da Ministarstvo pravosuđa obavlja poslove pravosudne uprave. U obavljanju poslova pravosudne uprave Ministarstvo pravosuđa obraća se predsjedniku odgovarajućeg suda. Ministar pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave može izvan snage staviti svaki nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova sudske uprave ili sam donijeti akt koji nije donesen ili nije pravodobno donesen.

Uz članak 70.

Ovim člankom propisuju su poslovi u pravosudnoj upravi koji služe obavljanju sudbene vlasti: izrada nacrta prijedloga zakona i prijedloga drugih propisa za ustanovljavanje, nadležnost, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima, osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova i sudaca, određivanje načina korištenja nekretnina te nadzor nad upravljanjem nekretninama dodijeljenih sudu na korištenje, infonnatizacija sudova, prikupljanje statističkih i drugih podataka o djelovanju sudova, ispitivanje predstavki građana na rad sudova koje se odnose na odugovlačenje sudskog postupka, na ponašanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji, nadzor nad fmancijsko-materijalnim poslovanjem sudova, nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u sudu te provođenjem Sudskog poslovnika, poslove analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda, obavljanje međunarodne pravne pomoći i pravosudne suradnje, poslove u svezi sa sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima, poslove osiguranja podrške svjedocima i žrtvama u sudskim postupcima, obavljanje drugih poslova određenih zakonom. Ministar pravosuđa može posebnim pravilnikom propisati način obavljanja pojedinih poslova pravosudne uprave.

56

Uz članak 71.

Ovim člankom propisuje se da Ministarstvo pravosuđa može odrediti ravnatelja pravosudne uprave za obavljanje poslova pravosudne uprave iz članka 70. ovog Zakona, a osobito: skrbi o održavanju zgrade sudova, radnih prostorija i opreme za rad te investicijskim ulaganjima, organizacije i koordinacije izrade godišnjeg plana nabave sukladno zakonu i potrebama sudova, postupaka javne nabave, obavljanja nadzora nad fmancijsko-materijalnim poslovanjem, sudjelovanja u izradi i provedbi projekata pravosudne uprave te nadzora provedbe projekata pravosudne uprave, suradnje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u svezi s nabavom opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti sudova. Ravnatelj pravosudne uprave može se odrediti za više sudova različitog stupnja i vrste. Ravnatelj pravosudne uprave može biti osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili diplomski specijalistički stručni studij ekonomske, pravne ili druge društvene struke te odgovarajuće iskustvo na upravljačkim, organizacijskim i financijskim poslovima.

Uz članak 72.

Ovim člankom propisuje se da Ministarstvo pravosuđa vodi evidenciju sudaca te sudskih službenika i namještenika.

Uz članak 73.

Ovim člankom propisuje se da evidencija sudaca sadrži sljedeće podatke: osobne podatke, podatke o imenovanju i razrješenju, ocjene obnašanja sudačke dužnosti, podatke o pravomoćno izrečenim stegovnim kaznama. Osobni podaci sadrže sljedeće podatke: ime, prezime, ime roditelja, dan, mjesec i godina rođenja, OIB, nacionalnost, podatke o prebivalištu, završenom diplomskom sveučilišnom studiju prava. Sudovi i Državno sudbeno vijeće dužni su Ministarstvu pravosuđa dostaviti podatke za potrebe vođenja evidencije sudaca.

Uz članak 74.

Ovim člankom propisuje se da evidenciju sudskih službenika i namještenika Ministarstvo pravosuđa vođi na temelju podatka koje mu dostavljaju sudovi sukladno posebnom naputku ministra pravosuđa.

Uz članak 75.

Ovim člankom propisuje se da Ministarstvo pravosuđa od sudova može tražiti izvješća i podatke o radu suda i obavljanju poslova sudske uprave, a u okviru svojega djelokruga može obaviti neposredan uvid u rad suda i informacijski sustav u uporabi u sudu, tražiti izvješća o razlozima nepostupanja u pojedinom predmetu i dostavu pojedinog predmeta na uvid te održati zajednički sastanak s predsjednicima sudova radi razmatranja pitanja u svezi s radom suda i primjenom novih propisa.

Uz članak 76.

Ovim člankom propisuje se da se sudskim poslovnikom određuje ustrojstvo sudova i poslovanje u sudovima. Ministar pravosuđa donosi sudski poslovnik.

57

Uz članak 77.

Ovim člankom propisuje se da se sucima i službenim osobama u sudu Ministarstvo pravosuđa izdaje službena iskaznica. Ministar pravosuđa propisat će pravilnikom obrazac, sadržaj i postupak izdavanja službene iskaznice.

Uz članak 78.

Ovim člankom propisuje se da broj sudaca u pojedinom sudu određuje ministar pravosuđa u skladu s mjerilima za određivanje broja sudaca, vodeći računa o prilivu predmeta, strukturi predmeta, zaostacima u radu suda i prosjeku broja predmeta određene vrste koje su prethodne godine riješili suci sudova istog stupnja. Odluka o tome se objavljuje na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa.

Uz članak 79.

Ovim člankom propisuje se da Ministarstvo pravosuđa utvrđuje prosjek broja predmeta koje su prethodne godine riješili suci sudova istog stupnja do 31. siječnja i objavljuje na svojoj mrežnoj stranici. Prosjek broja predmeta uzima se u obzir u postupku donošenja odluke o određivanju broja sudaca u pojedinom sudu i o utvrđivanju ispunjenja sudačke obveze.

Uz članak 80.

Ovim se člankom propisuje da poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima obavljaju pravosudni inspektori i službenici Ministarstva pravosuđa. Poslove pravosudnog inspektora mogu obavljati osobe koje imaju završen diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i najmanje osam godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima. Nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave iz članka 29. stavka 1. točaka 4.,7., 8.,9., 10., 11. i 12. ovog Zakona mogu obavljati i službenici Ministarstva pravosuđa koji ispunjavaju uvjete za višeg stručnog savjetnika ili višeg upravnog savjetnika. Osobama koje obavljaju nadzor izdaje se službena iskaznica.

Uz članak 81.

Ovim se člankom propisuje da se inspekcijski nadzor provodi u skladu s godišnjim planom nadzora, kojeg donosi ministar pravosuđa do kraja kalendarske godine za iduću godinu (redoviti inspekcijski nadzor). U godišnjem planu nadzora navest će se i sudovi u kojima je prema rezultatima nadzora provedenog tijekom kalendarske godine u idućoj kalendarskoj godini potrebno ponoviti nadzor (kontrolni inspekcijski nadzor). Prijedlog za provedbu izvanrednog inspekcijskog nadzora mogu dati predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Državnog sudbenog vijeća. Ministar pravosuđa rješenjem određuje provođenje inspekcijskog nadzora.

Uz članak 82.

58

Ovim člankom se propisuje da se Inspekcijski nadzor provodi kao: neposredan inspekcijski nadzor, izravnim uvidom u dokumentaciju, podatke, uvjete i način rada nadziranog suda, i posredan inspekcijski nadzor, uvidom u dostavljenu dokumentaciju, informacijski sustavi druge podatke o radu nadziranog suda.

Uz članak 83.

Ovim se člankom propisuje da će se Rješenje o provedbi neposrednog inspekcijskog nadzora dostaviti nadziranom sudu, najkasnije dan prije početka nadzora. Iznimno, u slučaju postojanja razloga za hitno postupanje, izvanredni inspekcijski nadzor može biti proveden i bez prethodne dostave rješenja.

Uz članak 84.

Ovim člankom propisuje se daje predsjednik nadziranog suda dužan je omogućiti nesmetanu provedbu inspekcijskog nadzora, što uključuje osiguranje radnog prostora za provedbu nadzora, korištenje tehničkih pomagala, dokumentacije i podataka koji su predmet nadzora. U provedbi nadzora od predsjednika suda i drugog sudskog osoblja prema potrebi se mogu uzimati izjave.

Uz članak 85.

Ovim se člankom propisuje da se o provedenom neposrednom inspekcijskom nadzoru sastavlja se zapisnik koji mora sadržavati podatke o utvrđenim činjenicama, mjerama koje se predlažu poduzeti radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti, mjerama koje se predlažu poduzeti radi povećanja učinkovitosti u djelovanju suda te rokove za poduzimanje mjera. Zapisnik o inspekcijskom nadzoru može sadržavati prijedlog ministru pravosuđa da iz osnova predviđenih u odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću podnese prijedlog za razrješenje predsjednika nadziranog suda. Zapisnik o inspekcijskom nadzoru dostavlja se predsjedniku suda. Predsjednik nadziranog suda može se pisano očitovati na zapisnik, najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja. Zapisnik o provedenom neposrednom inspekcijskom nadzoru i očitovanje predsjednika nadziranog suda dostavit će se predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjedniku neposredno višeg suda i Državnom sudbenom vijeću. Predsjednik suda dužan je otkloniti utvrđene nepravilnosti u radu sudske uprave u rokovima utvrđenim u zapisniku o provedenom nadzoru. O poduzetim mjerama predsjednik suda duž.an je pisanim putem obavijestiti predsjednika neposredno višeg suda, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa i Državno sudbeno vijeće.

Uz članak 86.

Ovim člankom propisuje se da sudac obnaša sudačku dužnost samostalno ili sudjelujući u radu sudskog vijeća.

Uz članak 87.

Ovim se člankom propisuje da se poslovi u sudu raspoređuju na kraju svake kalendarske godine za sljedeću godinu. U sudovima se predmeti u rad sucima dodjeljuju automatskom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma. Ako u sudu nije u primjeni sustav za automatsku dodjelu predmeta.

59

predmeti se sucima dodjeljuju ručno, po redoslijedu njihovog primitka, slijedeći abecedni red prezimena sudaca. Pri dodjeli predmeta u rad vodit će se računa o ravnomjernoj podjeli predmeta te vrsti i složenosti predmeta. Postupak dodjele predmeta u rad sucima uredit će se Sudskim poslovnikom i posebnim pravilnicima.

Uz članak 88.

Ovim člankom propisuje se da sudac ima pravo na: plaću koja je utvrđena za suca suda u koji je imenovan, dodatak na plaću kada je upućen na rad u drugi sud, dodatak na plaću kada je za ocijenjen s „izvrsno obnaša sudačku dužnost“ dva (alt.3) puta uzastopce, naknadu umjesto plaće kad je spriječen obnašati sudačku dužnost, mirovinsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima, odmore i dopuste koje imaju zaposlenici u sudu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana, naknadu materijalnih troškova pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima, naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnih blagdana, kada je sudac privremeno upućen na rad u drugi sud ili raspoređen na rad u Ministarstvo pravosuđa ili obnaša dužnost suca najvišeg suda određene vrste ili suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili je izabran za predsjednika ili zamjenika predsjednika Državnog sudbenog vijeća, naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, naknadu za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti, stručno usavršavanje u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu. Uvjeti za ostvarivanje prava i visina plaće, dodataka i naknada iz st. 1 ovog članka propisuju se posebnim zakonom.

Uz članak 89.

Ovim člankom propisuje se da sudac može pisati stručne i znanstvene radove te u tu svrhu koristiti anonimizirani sadržaj pravomoćnih sudskih odluka i sudjelovati u izradi nacrta propisa. Sudac može biti predavač na Pravosudnoj akademiji te sudjelovati u radu stručnih radnih skupina za izradu nacrta prijedloga i prijedloga propisa, može biti nastavnik ili suradnik u nastavi iz područja prava na sveučilišnom i stručnom studiju te sudjelovati u radu drugih stručnih ili znanstvenih skupova i povjerenstava, ako takav rad odnosno sudjelovanje prema ocjeni predsjednika suda ne bi utjecalo na uredno obnašanje sudačke dužnosti. Za obavljanje navedenih poslova sudac može primati naknadu.

Uz članak 90.

Ovim člankom propisuje se da ako sudac bude imenovan za ministra pravosuđa ili drugog državnog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa ili za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske ili izabran za predsjednika ili zamjenika predsjednika Državnog sudbenog vijeća, sudačka dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je imenovan odnosno izabran. Odluku kojom se utvrđuje činjenica mirovanja sudačke dužnosti donosi predsjednik suda u kojem sudac obnaša dužnost. Sudac uz svoj pristanak može biti raspoređen i na druge poslove u Ministarstvo pravosuđa. Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće na vrijeme do četiri godine. Za vrijeme na koje je sudac raspoređen u Ministarstvo pravosuđa. Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće sudačka dužnost mu miruje. Rješenje o rasporedu suca u Ministarstvo pravosuđa. Pravosudnu akademiju i Državno sudbeno vijeće donosi ministar pravosuđa, ravnatelj Pravosudne akademije odnosno predsjednik Državnog sudbenog vijeća uz suglasnost

60

predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Ako sudac bude imenovan za ministra pravosuđa ili drugog državnog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija. Sucu koji na prijedlog Vlade Republike Hrvatske bude imenovan za suca međunarodnog suda ili na neku drugu dužnost u međunarodnim sudovima, međunarodnim misijama ili međunarodnim organizacijama miruju sva prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja sudačke dužnosti u tijelima sudbene vlasti Republike Hrvatske. Prava i dužnosti koje proizlaze iz obnašanja sudačke dužnosti miruju i sucu koji bude imenovan ili izabran za rad u institucijama, agencijama, tijelima, uredima, misijama i projektima Europske unije ili za rad u drugim međunarodnim organizacijama, institucijama, tijelima, misijama i projektima za vrijeme na koje je imenovan ili izabran. Za imenovanje odnosno izbor za rad u institucijama, agencijama, tijelima, uredima, misijama i projektima Europske unije ili za rad u drugim međunarodnim organizacijama, institucijama, tijelima, misijama i projektima sudac mora dobiti prethodnu suglasnost ministra pravosuđa, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednika suda u kojem obnaša dužnost. Odluku o mirovanju prava i dužnosti suca donosi predsjednik suda u kojem sudac obnaša dužnost. Sudačka dužnost miruje i sucu koji sudjeluje u programima razmjene ili bude upućen u institucije, agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije, institucije, tijela, misije i projekte za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja. Odluku o mirovanju sudačke dužnosti donosi predsjednik suda u kojem sudac obnaša dužnost. Za vrijeme trajanja razmjene ili upućivanja sudac ostvaruje pravo na plaću utvrđenu za suca suda u kojem je imenovan. Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati postupak razmjene i upućivanja sudaca u institucije, agencije, tijela ili urede Europske unije ili druge međunarodne organizacije, institucije, tijela, misije i projekte. Sucu se vrijeme provedeno na navedenim poslovima priznaje kao vrijeme obnašanja sudačke dužnosti.

Uz članak 91.

Ovim se člankom propisuje da se suci mogu slobodno udruživati u sudačke udruge radi zaštite neovisnosti i interesa sudaca.

Uz članak 92.

Ovim člankom propisuje se da sudac može obavljati drugu službu, posao ili aktivnost koji ne utječu na njegovu samostalnost, nepristranost i neovisnost, ne umanjuju njegov društveni ugled i nisu nespojivi s obnašanjem sudačke dužnosti, a sucu odobrenje daje Državno sudbeno vijeće.

Uz članak 93.

Ovim se člankom propisuje da sudac ne smije biti član političke stranke niti se kandidirati na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske, izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru ni lokalnim izborima.

Uz članak 94.

Ovim se člankom propisuje da se sudac mora ponašati tako da čuva svoj ugled i ugled sudbene vlasti te ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti. Sudac se ne smije koristiti svojim radom u sudu i ugledom suda za ostvarenje svojih privatnih interesa.

61

Uz članak 95.

Ovim se člankom propisuje da je sudac dužan stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije. Sudac je dužan sudjelovati u programu stručnog usavršavanja Pravosudne akademije najmanje jednom godišnje. Predsjednik suda određuje godišnji raspored stručnog usavršavanja sudaca u Pravosudnoj akademiji, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih sudaca. Sudac može sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.

Uz članak 96.

Ovim člankom propisuje se da sudac ne smije obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu ni poslove člana upravnih ili nadzornih organa trgovačkih društava.

Uz članak 97.

Ovim se člankom propisuje da je sudac dužan predmete koji su mu raspoređeni u rad rješavati redoslijedom njihova zaprimanja u sud, vodeći računa i o predmetima koji su posebnim propisom utvrđeni kao hitni ili kao predmeti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Sudac je odgovoran za pravodoban, potpun i točan unos podatka o predmetu u informacijski sustav koji se primjenjuje u sudu, sukladno Sudskom poslovniku i propisima kojima se propisuje rad u tom sustavu.

Uz članak 98.

Ovim se člankom propisuje da se rad sudaca prati utvrđivanjem ispunjava li sudac svoje sudačke obveze i ocjenjivanjem rada sudaca.

Uz članak 99.

Ovim člankom propisuje se da predsjednik suda redovno nadzire ispunjavaju li suci svoje sudačke obveze. Ispunjavanje sudačkih obveza utvrđuje se svake godine do 31. ožujka za prethodnu godinu sukladno članku 79. ovog Zakona. Ako predsjednik suda utvrdi da je broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju bez opravdanog razloga bitno ispod prosjeka broja donesenih odluka u predmetima iste vrste u sudovima istog stupnja sukladno članku 79. ovog Zakona, dužan je protiv takvog suca pokrenuti stegovni postupak.

Uz članak 100.

Ovim se člankom propisuje da se rad sudaca ocjenjuje sukladno posebnom zakonu.

Uz članak 101.

Ovim člankom propisuje se da Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti. Republika Hrvatska

62

zatražit će od suca povrat isplaćene naknade samo kad je sudac štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje. Republika Hrvatska tražit će od suca povrat isplaćene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku ako je povreda nastala namjerom ili krajnjom nepažnjom suca. Predsjednik suda pred kojim je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku u smislu ako je povreda nastala namjerom ili krajnjom nepažnjom suca dužan je nadležnom državnom odvjetništvu dostaviti podatke potrebne za pokretanje postupka povrata isplaćene naknade od suca.

Uz članak 102.

Ovim člankom propisuje se da Kodeks sudačke etike utvrđuje etička načela i pravila ponašanja sudaca radi čuvanja dostojanstva i ugleda sudačke dužnosti. U obavljanju dužnosti i u svoje slobodno vrijeme suci su dužni poštovati Kodeks.

Uz članak 103.

Ovim člankom propisuje se da Kodeks donosi Proširena opća sjednica. Nacrt Kodeksa izrađuje Etičko povjerenstvo i dostavlja ga svim sudovima, koji će u roku od 30 dana na sjednici svih sudaca dati svoje prijedloge i primjedbe. Na temelju dostavljenih prijedloga i primjedbi Etičko povjerenstvo utvrđuje konačni tekst nacrta Kodeksa i dostavlja ga Proširenoj općoj sjednici. Kodeks se mijenja i nadopunjuje po istom postupku po kojem je donesen. Kodeks se objavljuje na mrežnoj stranici svakog suda.

Uz članak 104.

Ovim člankom propisuje se da o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom i povredama Kodeksa odlučuje Etičko povjerenstvo. Etičko povjerenstvo je neovisno tijelo koje ima devet članova, od kojih dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dva suca žalbenih sudova, jednog suca višeg suda i četiri suca prvostupanjskih sudova. Članove Etičkog povjerenstva na pet godina imenuje Proširena opća sjednica. Član Državnog sudbenog vijeća ne može biti biran za člana Etičkog povjerenstva.

Uz članak 105.

Ovim člankom propisuje se da broj sudskih službenika i namještenika za obavljanje stručnih, uredskih i tehničkih poslova određuje ministar pravosuđa. Radna mjesta u sudovima mogu se popunjavati samo uz odobrenje Ministarstva pravosuđa. Zapošljavanje državnih službenika i namještenika u sudu, obavljanje vježbeničke prakse, postupak i način te program polaganja državnog stručnog ispita, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada te odgovornost za povrede službene dužnosti uređuju se propisima o državnim službenicima i namještenicima i općim propisima o radu. Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati potreban stupanj i vrstu obrazovanja sudskih službenika i namještenika.

Uz članak 106.

Ovim člankom propisuje se da Sud može imati sudske savjetnike, više sudske savjetnike i više sudske savjetnike - specijaliste. Viši i žalbeni sudovi te Vrhovni sud Republike Hrvatske mogu imati više sudske savjetnike i više sudske savjetnike - specijaliste. Sudski savjetnici mogu biti osobe koje imaju završen

63

diplomski sveučilišni studij prava i ispunjavaju druge uvjete propisane ovim Zakonom. Sudski savjetnik može biti osoba koja ima položen pravosudni ispit. Viši sudski savjetnik može biti osoba koja ima položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik. Viši sudski savjetnik - specijalist može biti osoba koja ima položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje četiri godine kao sudski ili državnoodvj etnički savjetnik i završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike

Uz članak 107.

Ovim člankom propisuje se da sudski savjetnici sudjeluju u suđenju i ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice te na temelju tako provedenog postupka izraditi nacrt odluke. Ako sudac ne prihvati nacrt odluke koji je izradio sudski savjetnik, sam će provesti postupak odnosno donijeti odluku. Po ovlaštenju suca sudski savjetnici objavljuju donesenu odluku.

Uz članak 108.

Ovim člankom propisuje se da su sudski savjetnici ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka: u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 30.000,00 kuna i u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna, u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, u ovršnim postupcima na novčanoj tražbini ovršenika u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 30.000,00 kuna, odnosno u postupcima osiguranja radi osiguranja novčane tražbine u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 30.000,00 kuna, u ostavinskim postupcima, osim odlučivanja po prigovoru na rješenje koje donosi javni bilježnik kao povjerenik suda, u zemljišnoknjižnim postupcima, osim provođenja zemljišnoknjižnog pojedinačnog ispravnog postupka i provođenja postupka povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, u prekršajnim postupcima u kojima je za prekršaj propisana novčana kazna u iznosu do 30.000,00 kuna, osim u postupcima u kojima je za prekršaj uz novčanu kaznu propisana i kazna zatvora, u izvanpamičnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu i o troškovima sudskih postupaka.

Uz članak 109.

Ovim člankom propisuje se da su viši sudski savjetnici ovla.šteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka: u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna, u radnim sporovima proizašlim iz kolektivnih ugovora u kojima vrijednost premeta spora ne prelazi 50.000, 00 kuna.

u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela i u upravnim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi

64

50.000,00 kuna, u predmetima izvTŠenja odluka upravnih sudova, u predmetima koji se vode radi ocjene zakonitosti odluka donesenih u upravnim postupcima izvršenja te upravnim sporovima iz područja mirovinskog i zdravstveno-socijalnog osiguranja, u ovršnim postupcima na novčanoj tražbini ovršenika u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna, odnosno u postupcima osiguranja radi osiguranja novčane tražbine u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna, u ostavinskim postupcima, u zemljišnoknjižnim postupcima, u prekršajnim postupcima u kojima je za prekršaj propisana novčana kazna u iznosu do 50.000,00 kuna, osim u postupcima u kojima je za prekršaj uz novčanu kaznu propisana i kazna zatvora, u izvanpamičnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu, u registarskim postupcima, u skraćenim stečajnim postupcima i o troškovima sudskih postupaka.

Uz članak 110.

Ovim člankom propisuje se da su viši sudski savjetnici - specijalisti ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka: u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna, u radnim sporovima proizašlim iz kolektivnih ugovora, u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela i u upravnim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna, u ovršnim postupcima, u ostavinskim postupcima, u zemljišnoknjižnim postupcima, u prekršajnim postupcima, u izvanpamičnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu, u registarskim postupcima, u skraćenim stečajnim postupcima, u kaznenim postupcima izdavati kaznene naloge i o troškovima sudskih postupaka.

Uz članak 111.

Ovim člankom propisuje se da su sudski savjetnici i viši sudski savjetnici ovlašteni na postupanje i donošenje odluka u pojedinim postupcima kada je to propisano posebnim zakonima. U drugostupanjskom postupku i postupku po izvanrednim pravnim lijekovima sudski savjetnici i viši sudski savjetnici izvještavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluke.

Uz članak 112.

Ovim člankom propisuje se da sud može imati sudačke vježbenike.Sudački vježbenik može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava, a uvjeti i način primanja sudačkih vježbenika u sudove, kao i trajanje i način obavljanja vježbeničke prakse, uređuju se posebnim zakonom.

Uz članak 113.

Ovim člankom propisuje se da sud može imati i službenike sa završenim odgovarajućim stručnim studijem, završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem i propisanim radnim iskustvom

65

defektološkog, sociološkog, pedagoškog, ekonomskog, knjigovodstveno-financijskog i drugog odgovarajućeg obrazovanja. Stručni suradnici kao stručni pomoćnici pomažu sucu u radu u stvarima u kojima su potrebna stručna znanja.

Uz članak 114.

Ovim se člankom propisuje da za suca porotnika može biti imenovan punoljetni hrvatski državljanin dostojan obnašanja dužnosti suca porotnika.

Uz članak 115.

Ovim člankom propisuje se da se suci porotnici imenuju na četiri godine i istekom toga roka mogu biti ponovno imenovani. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na suce, na odgovarajući se način primjenjuju i na suce porotnike, ako zakonom nije drukčije određeno

Uz članak 116.

Ovim člankom propisuje se da suce porotnike osnovnih i viših sudova imenuje županijska skupština odnosno Gradska skupština Grada Zagreba po pribavljenim prijedlozima općinskog, odnosno gradskog vijeća, sindikata, udruge poslodavaca i gospodarske komore. Prije imenovanja sudaca porotnika o predloženim kandidatima pribavlja se mišljenje predsjednika suda u koji se suci porotnici imenuju.

Uz članak 117.

Ovim člankom propisuje se da prije stupanja na dužnost sudac porotnik polaže prisegu, koja glasi: »Prisežem svojom čašću da ću se u obnašanju dužnosti suca porotnika pridržavati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću dužnost suca porotnika obnašati savjesno i nepristrano.«. Suci porotnici osnovnih i viših sudova prisegu daju pred predsjednikom županijske skupštine odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba, a suci porotnici Vrhovnog suda Republike Hrvatske prisegu daju pred predsjednikom Hrvatskog sabora ili zastupnikom kojeg predsjednik ovlasti.

Uz članak 118.

Ovim člankom se propisuje da kad je protiv suca porotnika pokrenut kazneni postupak ili postupak za njegovo razrješenje od porotničke dužnosti, predsjednik suda neće pozvati suca porotnika da obavlja dužnost dok se ovi postupci pravomoćno ne dovrše.

Uz članak 119.

Ovim člankom propisuje se da sucima porotnicima za obnašanja dužnosti pripada pravo na naknadu nastalih troškova, naknadu za neostvarenu plaću ili zaradu i nagrada. Uvjete, visinu naknada i nagrade određuje pravilnikom ministar pravosuđa.

66

Uz članak 120.

Ovim člankom propisuje se da su suci, suci porotnici te sudski službenici i namještenici dužni za sebe zadržati sve što su u obnašanju sudačke dužnosti odnosno obavljanju drugih poslova doznali o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima te čuvati tajnost svih podataka koji tijekom sudskog postupka nisu bili predmet javne rasprave. Pod tajnom se posebno podrazumijeva sve ono što je kao tajna određeno zakonom ili drugim propisom, sve ono što je kao tajna određeno općim aktom pravne osobe, drugog tijela, organizacije ili institucije, podaci i isprave posebno označene kao tajna od strane državnog tijela ili pravne osobe, drugog tijela, organizacije ili institucije, podaci i isprave koje su predsjednik suda ili ovlašteni službenik suda označili kao tajne.

Uz članak 121.

Ovim člankom propisuje se da obveza čuvanja tajne traje i nakon prestanka rada u sudu. Predsjednik suda može suca, suca porotnika, sudskog službenika ili namještenika, osloboditi obveze čuvanja tajne ako u pojedinom slučaju za to postoje opravdani razlozi. Za predsjednika suda odluku o tome donosi predsjednik neposredno višeg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Opća sjednica tog suda.

Uz članak 122.

Ovim člankom propisuje se da sredstva za rad sudova osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske u visini koja će osigurati redovito obavljanje svih poslova u sudu. Sud može ostvarivati vlastite prihode. Kamate ostvarene od sredstava koja se vode na računima sudova su namjenski prihod državnog proračuna i koriste se za potrebe pravosudnih tijela. U izgradnji objekata i nabavi opreme za sudove mogu sudjelovati i županije, gradovi i općine te u osiguranju sredstava za pojedine aktivnosti sudova od interesa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sudjelovati i županije, gradovi i općine.

Uz članak 123.

Ovim člankom propisuje se da prijedlog za osiguranje sredstava potrebnih za rad suda za iduću proračunsku godinu Ministarstvu pravosuđa podnosi predsjednik suda u roku određenom Zakonom o proračunu. Prijedlog sadrži sredstva potrebna za rashode zn zaposlene, materijalne rashode i sredstva za ulaganje u zgrade, tehničku i informatičku opremu suda i na temelju prijedloga predsjednika suda Ministarstvo pravosuđa utvrđuje sredstva potrebna za rad suda u idućoj proračunskoj godini.

Uz članak 124.

Ovim se člankom propisuje da uvjete za isplatu i visinu naknade za izlaske na očevid te dežurstva pravilnikom propisuje ministar pravosuđa.

Uz članak 125.

67

Ovim se člankom propisuje da se fmancijsko-materijalno poslovanje sudova obavlja na način propisan za tijela državne uprave, a financijsko-materijalno poslovanje sa strankama na način određen pravilnikom koji donosi ministar pravosuđa.

Uz članak 126.

Ovim člankom se propisuje da do stupanja na snagu zakona o izvanpamičnom postupku sve izvanpamične predmete rješavat će u prvom i drugom stupnju sudac pojedinac, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Uz članak 127.

Ovim člankom propisuje se da do stupanja na snagu propisa koje po odredbama ovoga Zakona donosi ministar pravosuđa, primjenjivat će se važeći propisi. Okvirna mjerila za rad sudaca prestaju važiti 1.siječnja 2019. Propise za čije je donošenje ovlašten po odredbama ovoga Zakona iz članka 29. stavka 2., članka 33. stavka 3., članka 47. stavka 4., članka 49. stavka 3., članka 70. stavka 2., članka 76. stavka 2., članka 77. stavka 2., članka 90. stavka 7., članka 105. stavka 4., članka 119. stavka 2, članka 124. i članka 125. ovog Zakona ministar pravosuđa donijet će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uz članak 128.

Ovim člankom propisuje se da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sudovima (»Narodne novine«, broj 28/13, 33/15 i 82/15), osim članka 15., 18., 19., 20., 24., 25., 26., koje će se primjenjivati do osnivanja osnovnih, viših i žalbenih sudova, te članaka 109. i 110. koji će se primjenjivati do ostvarivanja uvjeta iz članka 135. ovoga Zakona i glave XII. „Osiguranje osoba, imovine i objekata sudova“ i glave XIV. „Stalni sudski tumači, vještaci i procjenitelji“ koje će se primjenjivati do stupanja na snagu posebnih zakona.

Uz članak 129.

Ovim člankom propisuje se da stupanjem na snagu ovog Zakona s radom prestaju izabrana sudačka vijeća, a nedovršene postupke ocjenjivanja sudaca dovršit će Državno sudbeno vijeće sukladno Zakonu o Državnom sudbenom vijeću.

Uz članak 130.

Ovim člankom propisuje se da u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti će se poseban zakon o područjima i sjedištima sudova.

68

Uz članak 131.

Ovim člankom propisuje se da stupanjem na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona u svim zakonima naziv: „općinski sud“ i „prekršajni sud“ u određenom broju i padežu zamjenjuje se nazivom: „osnovni sud“ u odgovarajućem broju i padežu. Stupanjem na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona, u svim zakonima naziv: „Visoki trgovački sud“, „Visoki upravni sud“ i „Visoki prekršajni sud“ u određenom broju i padežu zamjenjuju se nazivom: „žalbeni sud“ u odgovarajućem broju i padežu. Stupanjem na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona, u svim zakonima naziv: „županijski sud“ u određenom broju i padežu, kada je njihova nadležnost uređena posebnim zakonom a odnosi se na nadležnost u rješavanju predmeta drugog stupnja u odnosnu na odluke prvostupanjskih sudova, zamjenjuje se nazivom „žalbeni sud“ u odgovarajućem broju i padežu. Stupanjem na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona, u svim zakonima naziv „županijski sud“, u određenom broju i padežu, kada je njihova nadležnost uređena posebnim zakonom a odnosi se na nadležnost u rješavaju kaznenih predmeta u prvom stupnju, zamjenjuje se nazivom: „viši sud“ i stupanjem na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona, u svim zakonima naziv „Vrhovni sud Republike Hrvatske“, kada se to odnosi na nadležnost u rješavaju predmeta u drugom stupnju sukladno odredbi stavka 2. članka 20. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 28/13, 33/15 i 82/15), zamjenjuje se nazivom: „žalbeni sud“.

Uz članak 132.

Ovim člankom propisuje se da će do stupanja na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona, Državno sudbeno vijeće, uz mišljenje ministra pravosuđa i predsjednika Vrhovnog suda, donijeti Plan rasporeda sudaca, službenika i namještenika na osnovnim, višim i žalbenim sudovima. Plan rasporeda sudaca temeljiti će se na objektivnim kriterijima za određivanje broja sudaca sukladno ovom Zakonu. Stupanjem na snagu zakona iz članka 130. ovoga Zakona svi suci općinskih i prekršajnih sudova postaju suci osnovnih sudova. Suci županijskih sudova koji se u vrijeme osnivanja žalbenih sudova bili raspoređeni na predmetima drugog stupnja postaju suci žalbenih sudova. Suci županijskih sudova koji su u vrijeme osnivanja viših sudova bili raspoređeni na kaznenim predmetima prvog stupnja postaju suci viših sudova.

Uz članak 133.

Ovim člankom propisuje se da u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona predsjednici upravnih i trgovačkih sudova dužni su završiti program stručnog usavršavanja za obavljanje poslova sudske uprave. Imenovanje predsjednika svih osnovnih, viših i žalbenih sudova provest će se u roku od 2 godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona a sukladno posebnom zakonu te daje u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona Pravosudna akademija dužna donijeti program stručnog usavršavanja za obavljanje poslove sudske uprave.

Uz članak 134.

Ovim člankom propisuje se da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona Proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske je dužna imenovati Etičko povjerenstvo i donijeti Kodeks sudačke etike.

69

Uz članak 135.

Ovim člankom propisuje se da tajnici sudova i sudski savjetnici koji su u državnoj službi na dan stupanja na snagu ovog Zakona nastavljaju s radom neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članka 38. i članka 106. ovog Zakona. Položaj tajnika suda uskladit će se s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu. U roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Zakona provest će javni natječaj za sudske savjetnike prema uvjetima iz članka 106. ovog Zakona. Članci 108., 109, 110. i 111. ovog Zakona stupaju na snagu 30 dana od okončanja javnih natječaja za sudske savjetnike prema uvjetima iz članka 106. ovog Zakona, a do stupanja na snagu odredbi ovog Zakona primjenjivat će se važeći propisi o sudskim savjetnicima iz članka 109. i 110. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 28/13, 33/15 i 82/15).

Uz članak 136.

Ovim člankom propisuje se da ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

70