1

Prijedlog programskih smjernica rada HDD-a 2015. − 2017.

Lista kadidata za UO HDD-a: Ivana Borovnjak, Igor Kuduz, Nataša Mihaljčišin, Ivica

Mitrović, Mirna Ptiček, Nikola Radeljković i Zlatka Salopek

Zamjenski članovi: Damir Bralić i Ivana Fabrio

Obrazloženje izbora članova Upravnog odbora 2015. − 2017.

Prijedlog članova Upravnog odbora temeljen je na postavkama multidisciplinarnog i

interdisciplinarnog pristupa struci. Kandidati stoga pripadaju različitim sferama dizajna,

različitim društvenim krugovima, područjima djelovanja i generacijama.

Pritom se vodilo računa da unutar odbora postoje članovi čija je primarna djelatnost produkt,

grafički, modni dizajn, ali također i rubna, te još uvijek nedovoljno zastupljena područja

dizajna kao što su socijalno poduzetništvo, dizajn interakcija, edukacija u dizajnu isl. U tom

smislu smatra se da odabir kandidata predstavlja kvalitetan uzorak koji će adekvatno zastupati

stavove članstva.

U protekle dvije godine ovaj je izbor pokazao da Upravni odbor funkcionira kao tim i

međusobno se nadopunjava u različitim područjima dizajna. Smatra se da je HDD na

kvalitetan način predstavljen i zastupan postojećim Upravnim odborom, te se predlaže da on

ostane istog saziva. Nakon dvije godine uviđeno je da za temeljne strukturne promjene nije

dovoljan period od 2 godine, te se stoga predlaže izmjena trajanja mandata na 4 godine, u

Statutu Društva.

2

Sadržaj dokumenta:

1. Uvod

2. Programske smjernice djelovanja 2.1. Prema članstvu

2.2. Prema institucijama i srodnim strukovnim udrugama

2.3. Prema nevladinim organizacijama i inicijativama

a) udruge i inicijative u Hrvatskoj

b) organizacije i inicijative u regiji i Europi

2.4. Prema gospodarstvu

2.5. Prema javnosti

2.6. Interno / unutar organizacije

3. Specifični ciljevi 3.1. Prava članova

3.2. Odgovornost

3.3. Edukacija u dizajnu

a) edukacija javnosti

b) edukacija dizajnera

3.4. Zagovaranje dizajna

a) zagovaranje dizajna u javnom i civilnom sektoru

b) zagovaranje dizajna u gospodarskom sektoru

3.5. Kontinuirani arhiv dizajna

3.6. Umrežavanje

3.7. Decentralizacija djelovanja

a) geografska decentralizacija aktivnosti HDD-a

b) uključivanje članstva u aktivnosti HDD-a

4. Životopisi kandidata za sastav Upravnog odbora

3

1. Uvod

Uloga Hrvatskog dizajnerskog društva kao krovnog strukovnog udruženja proizlazi ne samo

iz unutarnjih potreba struke, nego i iz dinamičnog, širokog i slojevitog okruženja u kojem

dizajneri djeluju. Priroda dizajnerske profesije nužno uključuje povezivanje i skladno

djelovanje s drugim strukama i specijalizacijama, no i više od toga - ona podrazumijeva čvrstu

svijest o tome na koji način participiramo u društvenom, ekonomskom i kulturnom kontekstu

u kojem djelujemo. Vrijedi i obratno, dakle: dok sami kao profesionalci s jedne strane često

inzistiramo na osvještavanju društva i gospodarskih subjekata o važnosti naše uloge, rjeđe

smo skloni biti receptivni prema istom tom društvenom i gospodarskom kontekstu kao

prostoru čiji smo neodvojivi dio i iz kojeg i sami svakodnevno učimo. Uloga HDD-a je

potencirati tu vrstu uzajamnosti. Drugim riječima, HDD svojim djelovanjem mora

kontinuirano stvarati i razvijati kvalitetno društveno, ekonomsko i kulturno okruženje za

dizajnersku praksu.

Takvo djelovanje detaljno je razrađeno i Statutom Društva (vidi http://dizajn.hr/#/26-statut/),

a u predloženim programskim smjernicama djelovanja i specifičnim ciljevima detaljno smo

razradili ne samo zadatke koji proizlaze iz tog dokumenta, već i prioritete. Prioriteti za

slijedeće dvije godine, su i dalje zaštita prava unutar dizajnerske zajednice; sustavno

ustrajanje na odgovornosti dizajnerske profesije; edukacija – kako dizajnerske zajednice

tako i javnosti; zagovaranje dizajna na svim razinama; kontinuirani arhiv dizajna u smislu

trajnog dokumentiranja svih aktivnosti na području dizajna; umrežavanje – kao pretpostavka

sudjelovanja struke u društvu kojeg je i sama dio; te konačno – decentralizacija djelovanja

Društva i općenito afirmacija dizajna kao profesije u svim dijelovima Hrvatske.

Programske smjernice djelovanja, koncipirane su promatrajući HDD kao aktivnog medijatora

između različitih sfera, koje uključuju naše članstvo, institucije, druge organizacije,

gospodarstvo, javnost i unutrašnju infrastrukturu.

4

2. Programske smjernice djelovanja

2.1. Prema članstvu

Potrebno je sustavno širiti tzv. neposredne aktivnosti usmjerene svim kategorijama

članova, osim već postojećih poput ostvarivanja prava na poreznu olakšicu: — ugovaranje popusta na profesionalne usluge i proizvode za članove (poput nabave radne

opreme, softverskih paketa, prezentacijskih i produkcijskih usluga, ulaznica u muzejske i

galerijske prostore, popusta na kotizacije za sudjelovanje u izložbama dizajna)

— pronalaženje mogućih dodatnih prostora za aktivnosti koje bi omogućile uključivanje 1većeg broja članova u programsko djelovanje Društva (radionice, radne sastanke)

— organizacija tematskih strukovnih radionica i edukacijskih programa, s povlaštenim

uvjetima sudjelovanja za članove te još jasnije određivanje HDD-a kao platforme za razmjenu

znanja i iskustava unutar dizajnerske zajednice, kao i interdisciplinarno

— ugovaranje mogućnosti pravnog savjetovanja za članove i edukacija o pravnim pitanjima

— istraživanje zakonskog okvira za osnivanje institucije s ovlastima uspostavljanja

regulatornih mehanizama struke poput obvezujućeg cjenika i pravilnika o natječajima te

dovršavanje postojećih smjernica u tim segmentima

— poticanje razvoja mreže distribucijskih točaka za dizajnerske proizvode (prodajne izložbe)

2.2. Prema institucijama i srodnim strukovnim udrugama

HDD kroz različite projekte gravitira partnerskim odnosima s institucijama i

organizacijama. Takve suradnje moraju biti u budućnosti sustavne i kontinuirane. U

području edukacije, Društvo treba tražiti partnere u postojećim, visokoškolskim,

srednjoškolskim i osnovnoškolskim obrazovnim institucijama i organizacijama koje se

bave edukacijom. U području zagovaranja dizajna i promocije dizajna u Hrvatskoj i

inozemstvu ključna je trajna suradnja s ministarstvima, veleposlanstvima i kulturnim

predstavništvima, odnosno srodnim udruženjima i organizacijama. U tom smislu,

osnovne smjernice su: — suradnja s obrazovnim institucijama u zemlji i inozamstvu s posebnim naglaskom na

Školu za primijenjenu umjetnost, Studij dizajna, Grafički i Tekstilno-tehnološki fakultet u

Zagrebu, DVK UMAS u Splitu, Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Akademiju

likovnih umjetnosti u Zagrebu, Medijski dizajn u Koprivnici

— suradnja sa srednjoškolskim i osnovnoškolskim institucijama kroz projekte financirane

sredstvima EU

— suradnja s ministarstvima, komorama i drugim subjektima iz javnog sektora

(Ministarstvom kulture, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvom

gospodarstva, Ministarstvom poduzetništva i obrta, Ministarstvom turizma)

— suradnja s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom,

Zajednicom za industrijski dizajn, Hrvatskim drvnim klasterom, HKKKI

— suradnja sa srodnim strukovnim udrugama, posebno sa Hrvatskom udrugom likovnih

umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH), Hrvatskim društvom likovnih umjetnika

(HDLU), Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA)

— suradnja s inicijativama, platformama, organizacijama, festivalima, događanjima i

institucijama iz inozemstva (2.3 b)

— suradnja s nevladinim udrugama usmjerenim na vizualno obrazovanje (npr. OPA)

— aktivno sudjelovanje u implementaciji Strategije razvoja kreativnosti u osnovnoškolskom i

srednjoškolskom odgoju i obrazovanju

1 posredna korist članova HDD-a ostvaruje se ukupnošću aktivnosti kojima HDD upravlja za dobrobit dizajna kao struke

5

2.3. Prema nevladinim organizacijama i inicijativama

HDD treba koristiti prednost činjenice da dijeli slična područja djelovanja s brojnim

inicijativama i organizacijama, od kojih su neke bliske po svojoj ulozi, druge imaju

podudarne ciljeve, dok neke motivira razmjena znanja i ravnopravna suradnja s

dizajnerskom strukom u cilju pozitivnih društvenih promjena. Nije zanemariva ni

činjenica kako se upravo kroz programe interdisciplinarne i međunarodne suradnje

proširuju i mogućnosti financiranja zahtjevnijih projekata kroz EU fondove.

a) inicijative, udruge i platforme u Hrvatskoj

— nastavak postojećih i otvaranje novih suradničkih i partnerskih projekata s udrugama koje

se bave različitim aspektima dizajna

— nastavak postojećih i otvaranje novih suradničkih i partnerskih projekata s udrugama koje

se bave socijalnom inkluzijom i društvenim poduzetništvom (serija radionica inkluzivnog

dizajna sa svrhom poboljšanja položaja socijalno i/ili ekonomski ugroženih društvenih

skupina)

— iniciranje suradnje na konkretnim projektima s dizajnerskim inicijativama,udrugama i

platformama iz područja nezavisne kulture, civilnog društva i slično.

b) inicijative, udruge i platforme u regiji i Europi — osnaživanje suradnje s organizacijama, iz drugih zemalja koje za cilj imaju promociju

dizajna. Između ostalih, riječ je o sve brojnijim dizajnerskim manifestacijama i festivalima u

regiji, koji stječu sve veću vidljivost te potiču razmjenu ideja i projekata, i događanjima s

dugom tradicijom. Među njima npr: BIO, Mikser (Beograd), Belgrade Design Week

(Beograd), Dizajner: Autor ili univerzalni vojnik, Resonate (Beograd), SOS (Sarajevo),

Skopje Design Week (Skopje), Magdalena, Vienna Design Week, Milan Design Week, Sofia

Design Week, FLUID forum Cetinje i sl.

Poseban naglasak je na poticanju regionalne suradnje i umrežavanja s udrugama,

inicijativama, festivalima, gospodarskim subjektima kroz djelovanje novooformljene

Balkanske dizajnerske mreže, u suradnji s organizacijama Mikser iz Beograda i Public Room

iz Skopja.

2.4. Prema gospodarstvu

HDD provodi natječaje u skladu s načelima i vrijednostima dizajnerske struke, a u

mnogim slučajevima i savjetuje dizajnere i gospodarstvenike kako bi se povećala

kvaliteta procesa i rezultati suradnje. U djelovanju ‘prema gospodarstvu’ važnu ulogu

ima razvoj novih strukovnih suradničkih i natječajnih metodologija, kao i izgradnja

konteksta za približavanje i bolju komunikaciju između dizajnera i gospodarstvenika

kroz zajedničke edukativne i poduzetničke projekte.

— implementacija novih metodologija unutar prakse natječaja ovisno o potrebama naručitelja

i karakteru zadatka, razvijanih kroz proteklih nekoliko godina

— uloga inicijatora, organizatora i voditelja događanja, platformi i projekata koji potiču

susrete i povezuju poduzetnike, profesionalne dizajnere i mlade dizajnere

— uspostavljanje i održavanje suradnje s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK),

Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom poduzetništva i obrta, Hrvatskom obrtničkom

komorom, Ministarstvom turizma, Hrvatskim drvnim klasterom itd. s ciljem poticanja udjela

dizajna u gospodarstvenim djelatnostima kroz zajedničke sastanke i projekte

— provođenje mapiranja radi prikupljanja podataka o članstvu HDD-a kao pripreme za

mapiranje sektora dizajna u svrhu izrade strateškog plana razvoja dizajna kroz HDD

6

Konačni cilj mapiranja je sistematičnija uspostava baze podataka dizajnera i naručitelja u

dizajnu kao osnove za uspostavu razvoja strateškog plana.

2.5. Prema javnosti

Djelovanje HDD-a prema javnosti ima svrhu edukacije o ulozi i važnosti dizajna za

društvo, ekonomiju, kulturu i kvalitetu života. Dizajn čini iznimno velik udio u našem

svakodnevnom okruženju, nedjeljiv je od konteksta u kojem djeluje te odnos prema

njemu treba razvijati kod najšire populacije. Razvijena javna svijest o dizajnu

neposredno utječe i na stanje i status same struke u društvu i gospodarstvu i mjerljiv je

pokazatelj razvijenosti društva.

— kontinuirana nadgradnja internetske stranice Društva

— izdavaštvo (edicije ključnih prijevoda, monografskih izdanja o pojedinim autorima,

digitalne edicije)

— okrugli stolovi, intenziviranje diskurzivnih programa

— predavanja

— strateška medijacija problematike suvremenog dizajna prema medijima

— organizacija izložbi, festivala, manifestacija, konferencija koje tematiziraju povijest

dizajna i vizualne kulture, adekvatno predstavljaju suvremenu dizajnersku produkciju i

obogaćuju razumijevanje uloge i pojma dizajna danas

— organizacija bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna

— razvijanje godišnjih / periodičnih tematskih izložbi s područja najslabije zastupljenih

kategorija dizajna s ciljem poticanja razvoja produkcije u tim segmentima

2.6. Interno / unutar organizacije

Ova točka obuhvaća sve aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se održali i

poboljšali organizacijski, radni i stručni kapaciteti samog Društva, a redovita

programska djelatnost učinila održivijom i učinkovitijom. — održavanje dosadašnjeg nivoa financiranja iz sredstava državnog i gradskog proračuna za

financiranje javnih potreba u kulturi te sredstava EU (europski projekti, regionalna suradnja,

mikrofinanciranje, sponzorstva)

— provođenje mapiranja radi prikupljanja podataka o članstvu HDD-a

— osnivanje radnih skupina za pojedine segmente (članovi UO i neovisni stručnjaci) s ciljem

izrade dugoročnog strateškog plana Društva

— prilagodba organizacijskih kapaciteta rastućem obimu aktivnosti te poboljšavanje nužnih

tehničkih uvjeta rada u skladu s raspoloživim sredstvima financiranja

— povisivanje razine transparentnosti rada Upravnog odbora: odabir adekvatnih metoda

dokumentiranja i praćenja aktivnosti, s rezultirajućom dokumentacijom dostupnom članovima

(godišnja izvješća, objave u članskoj zoni na internetskoj stranici, newsletter)

— uvođenje vanjskih suradnika za područje PR-a i pisanje kompleksnih projekata

— iniciranje proširenja prostornih kapaciteta u skladu s potrebama aktivnosti organizacije i

članstva: istraživanje mogućnosti za aktivaciju sekundarnog prostora za provođenje

edukativnih programa i brojnih ostalih aktivnosti Društva

7

3. Specifični ciljevi

Prijedlog programskih smjernica upravljanja Hrvatskim dizajnerskim društvom u sljedeće

dvije godine temelji se na ciljevima djelovanja definiranim Statutom, kao i specifičnim

prioritetima u sljedećem dvogodišnjem razdoblju u skladu s načelima kontinuiteta i

evaluacije.

U prva dva mjeseca rada, Upravni odbor će definirati načine i zadati kratkoročne i dugoročne

terminske planove za ostvarenje pojedinih aktivnosti unutar navedenog strateškog okvira

djelovanja.

Sve planirane aktivnosti u skladu su s općim ciljevima Društva:

3.1. PRAVA

Štititi moralna i materijalna prava HDD-a i članova HDD-a Iako je Društvo i do sada bilo aktivno u zaštiti moralnih i materijalnih prava svojih članova,

kako u poslovnom, tako i u javnom kontekstu, toj aktivnosti i dalje nedostaje sustavnost i

kontinuitet. HDD bi, zbog svoje pozicije i uloge krovne strukovne organizacije, trebao biti

vodeći subjekt kojemu se članovi, ali i njihovi naručitelji, obraćaju kad im je potreban savjet,

podrška, pomoć i reagiranje. Sustavnost i kontinuitet u ovom području djelovanja može se

kratkoročno i učinkovito postići kroz razvoj programa javnih diskusija, predavanja i edukacije

koje se tiču autorskih prava, financijskih savjeta, profesionalnih i etičkih načela prakse

dizajna i poslovanja. U skladu s tim, HDD će nastaviti trajnu suradnju s ekspertima iz

navedenih područja, organizirati i dalje predavanja i inicirati javne rasprave o svim

relevantnim pravnim, etičkim i materijalnim pitanjima vezanima uz ovu tematiku. Dugoročno,

kroz takvu se aktivnost oko Društva razvija mreža stručnjaka za savjetovanje. Također,

potrebno je još intenzivnije motivirati same članove koji imaju specifična iskustva vezana uz

navedenu tematiku da ih kroz panele i izlaganja podijele sa svojim kolegama. Sva edukacijska

i savjetodavna aktivnost bit će kvalitetno dokumentirana i učinjena trajno dostupnom putem

komunikacijskih kanala HDD-a (web stranica, publikacije, itd.). Dugoročan cilj je angažirati i

vanjske suradnike (u skladu s financijskim mogućnostima) koji bi bili trajno dostupni svim

članovima za savjetodavnu i praktičnu pomoć po pitanju njihovih moralnih i materijalnih

prava.

3.2. ODGOVORNOST

Njegovati i poticati etički pristup struci te poticati i razvijati dizajnerske akcije od općeg

društvenog interesa HDD treba vrednovati i postavljati primjere strukovnog djelovanja u užem i širem

profesionalnom smislu, koji demonstriraju krajnji mogući doseg dizajna kao aktivnog

društvenog faktora i pokretača procesa razvoja. Fokus treba biti na cjelovitom društvenom

kontekstu dizajnerskog djelovanja i isticanju stvarne moralne odgovornosti dizajnera s ciljem

promjene razine prepoznavanja uloge dizajna u javnosti te izgradnju povjerenja prema

dizajnerskoj metodologiji kao legitimnoj, sustavnoj i učinkovitoj projektnoj metodi.

Potrebno je kontinuirano isticati važnost i implikacije odgovornog djelovanja dizajnera, kako

prema pripadnicima struke, edukacijom i poticanjem na izgradnju etičkog stava u

profesionalnom djelovanju, tako i prema partnerima: institucijama, organizacijama civilnog

društva, gospodarskim subjektima – naručiteljima dizajna.

8

3.3. EDUKACIJA

a) Edukacija javnosti

Kontinuirano informirati i educirati širu javnost o kvalitetnom suvremenom dizajnu Snažna edukacijska aktivnost HDD-a u narednom razdoblju ključna je odrednica daljnjeg

djelovanja, za koju već postoji vrlo kvalitetna podloga. Osim kontinuiteta bijenalnih Izložbi

hrvatskog dizajna, koje se održavaju od 1999. i pružaju širok i reprezentativan uvid u

suvremenu dizajnersku produkciju, osnivanje HDD galerije 2009. otvorilo je mogućnost

frekventnih manjih izložbi suvremenih autora, kao i jednako važnu mogućnost refleksije na

dizajnersku baštinu iz ranijih desetljeća. Obje komponente (povijest i suvremenost) su

izuzetno važne, a o tome puno govori i činjenica da su inicijatori istraživanja i reaktualizacije

djela i autora dizajna iz proteklih razdoblja najčešće upravo mladi dizajneri. Potrebno je i

dalje graditi tendenciju istraživačkog i eksperimentalnog pristupa galerijskom izlaganju

dizajnerskih radova, sa svrhom razvoja novih i učinkovitijih modela predstavljanja

suvremenog dizajna u galerijskom okruženju.

U bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna potrebno je uključiti veći broj angažiranih pojedinaca iz

dizajnerske zajednice te raditi na osvještavanju naručitelja o važnosti ovakvog načina

vrednovanja kvalitetnih dizajnerskih ostvarenja sa svrhom snažnijeg povezivanja svih

uključenih u realizaciju kvalitetnih ostvarenja – od autora, preko naručitelja, do publike.

Pojedine kategorije i vidljivost produkcije unutar njih potrebno je osnažiti, što je moguće

učiniti organiziranjem kvalitetnih popratnih tematskih izložbi posvećenih slabije zastupljenim

područjima – primjerice modnom/odjevnom dizajnu i dizajnu elektroničkih medija. Također u

sljedećem razdoblju bitno je kritički propitati postojeći format izlaganja i predložiti nove

smjerove razvoja Bijenalne izložbe dizajna, iz revijskog prema kritičkom i kuriranom

formatu.

Festival Dan D kroz proteklih pet godina postao je zahvalno mjesto za brzo i učinkovito

promoviranje produkcije mladih autora, osobito studenata kojima je iskorak u javnost i među

buduće suradnike i naručitelje dragocjeno iskustvo i prilika za afirmaciju. Dan D potrebno je

snažnije povezati s obrazovnim institucijama kako bi se edukacija i znanja mladih dizajnera

učinili još vidljivijim, te predlažemo trajno partnerstvo prvenstveno sa Studijem dizajna i

DVK UMAS u organizaciji projekta od osmišljavanja do izvedbe. Radi internacionalne

vidljivosti i otvaranja novih mogućnosti gostovanja hrvatskih autora na regionalnim i

europskim dizajnerskim manifestacijama, Dan D je potrebno snažnije umrežiti s drugim

inicijativama i manifestacijama u regiji – od Miksera, Belgrade Design Weeka, Skopje Design

Weeka, Sofia Design Weeka, sarajevskog SOS festivala, do Magdalene, pa i tradicionalnih

izložbi poput ljubljanskog BIO. Također, ideja je proširiti postojeći program Dana D na niz

novih lokacija, imajući na umu prvenstveno napuštene gradske prostore u centru Zagreba, kao

i produžiti trajanje festivala, odnosno omogućiti da se određene aktivnosti trajno nastave i

nakon završetka festivala.

Potrebno je povećati broj platformi za predstavljanje suvremenog dizajna. Iste će se profilirati

prema različitim temama i područjima, kako bi kroz niz manjih i brzih projekata obuhvatile

što širu sliku – tematske produkcije grafičkog dizajna, dizajna elektroničkih medija, mode itd.

Upravo takva predstavljanja trend su u svijetu zahvaljujući sve većem broju internacionalnih

dizajnerskih događanja, festivala i izložbi. Brojna gostovanja izložbi kao što su In a Nutshell i

Design Tourism dokaz su uspješnosti takve strategije.

9

Osim kroz postojeće vlastite aktivnosti u području edukacije mladih, programe kao što je

Dizajnerska početnica, HDD u budućnosti mora utjecati i na podizanje kvalitete

institucionalnog obrazovanja o temi dizajna u osnovnom, srednjem i visokom školstvu,

posebice kroz programe kao što su Ruksak pun kulture Ministarstva kulture i druge programe

EU. Potrebno je proširiti i postojeće aktivnosti u vlastitom prostoru, uvesti radionice za

srednjoškolski uzrast, studente dizajna i profesionalce kao vrstu fakultativnog programa

unutar kojih bi zainteresirani dizajneri mogli proširiti dosad stečena znanja.

Nastavit će se informiranje putem web stranice dizajn.hr. Uz već sada dobro dokumentiranje

programskih aktivnosti Društva, aktivnije će se raditi na praćenju svjetskih zbivanja u dizajnu.

Već sada vrlo visoku razinu kritičkih osvrta i razgovora o temama dizajna, potrebno je

posebno usmjeriti i proširiti na sustavan istraživački rad o ključnim autorima i ostvarenjima.

Time bi se, uz postojeći Indeks dizajnera, sama stranica postupno pretvorila u ekstenzivnu

referentnu bazu podataka o svim dizajnerima i dizajnerskim aktivnostima u hrvatskom

dizajnu.

b) Edukacija dizajnera

Poticati razmjenu znanja unutar dizajnerske zajednice Činjenica je da upravo među članstvom HDD-a leži ogroman edukacijski potencijal.

Profesionalni dizajneri različitih profila, kompetencija i radnih iskustava, svoja znanja mogu

podijeliti ne samo studentima izvan službenih nastavnih programa, već i među sobom u

smislu dodatnih, neformalnih edukacijskih programa. HDD će kroz slijedeće dvije godine

nastaviti seriju predavanja i radionica za dizajnere, usmjerene na specijalistička znanja u

pojedinim područjima djelovanja. To se posebice odnosi na rubna i još uvijek neafirmirana

područja dizajna kod nas, primjerice: design as art, dizajn i novi mediji, filozofija dizajna,

dizajn research, dizajn usluga isl.).

Uspostaviti program edukacije članova i kadra HDD-a kroz radionice, predavanja i

javne rasprave nužne za obavljanje dizajnerske prakse Formalno dizajnersko obrazovanje često je suženo na određena područja kompetencija, koja

nisu u skladu sa zahtjevnim zadacima u praksi. HDD će podržavati održavanje stručnih

radionica i predavanja koje se odnose na takva specifična znanja (primjerice: dizajn research,

retorika, kreativno pisanje, autorsko pravo, vođenje financija, korištenje EU fondova, pisanje

briefa, primjena novih tehnologija isl.).

Dio takvih neformalnih programa obrazovanja trenutno se provode kroz suradničku platformu

Balkan Design Network (kroz radionice i rezidencije) i programe usavrđavanja kao što je

Tipografski kolegij. Ovakvi i slični programi od ključne su važnosti za dizajnersku zajednicu

kojoj u Hrvatskoj nakon završetka školovanja manjka sustavne nadgradnje u specijalističkim

područjima i usavršavanja koji su kompatibilna zahtjevima tržišta rada.

3.4. ZAGOVARANJE DIZAJNA

a) Prema javnom i civilnom sektoru

HDD će poduzimati aktivnosti koje vode afirmaciji dobrog dizajna u javnom sektoru te

posredno, djelovati na kvalitetu fizičke i društvene infrastrukture javnog prostora i

opću kvalitetu života.

Planira se nastavak dugoročne strateške suradnje s ministarstvima RH, lokalnim vlastima,

udrugama i institucijama na pojedinim programima i projektima (iniciranim bilo od partnera,

10

bilo od HDD-a), s ciljem uspostave stvarnih društvenih promjena. U tom smislu aktualizirat

će se i rasprava o potrebi provedbe nacionalne strategije dizajna na višem državnom nivou.

Pokretanjem i poticanjem partnerskih interdisciplinarnih projekata, inicijativa i akcija, kao i

unapređenjem natječajne i radioničke metodologije HDD će pružati pomoć partnerima u

organizaciji natječaja i vezanih aktivnosti.

HDD će nastaviti samostalno djelovati kao organizator predavanja, seminara i radionica u

cijeloj Hrvatskoj u suradnji s članovima u drugim dijelovima zemlje. HDD će zagovarati

suradnju s institucijama kako bi zajedno definirali prijedloge smjernica i/ili standarda vezanih

uz korištenje javnog prostora u smislu dostupnosti korisnicima, prostornog usmjeravanja i

označavanja.

Bitan segment u budućem djelovanju HDD-a odnosit će se na poticanje razvoja kreativnih

industrija u gradovima. To znači otvaranje dijaloga s udrugama i institucijama sa sličnim

područjima interesa i djelovanja i njihova organizacija u radne klastere i centre kompetencija.

Potrebno je kreirati još više dugoročnih programa za povezivanje dizajnera i studenata dizajna

s proizvođačima (obrti, industrija) i dizajnerskim tvrtkama i pojedincima kroz rad na

projektima, sastanke i radne grupe. Nedostatak radnih mjesta za mlade dizajnere potrebno je

sustavno premostiti poticanjem prakse stažiranja (internships), što se već dijelom provodi

kroz program Young Balkan Designers.

b) Prema gospodarskom sektoru

Pružati stručnu pomoć u provođenju i savjetovanju prilikom organizacije i provedbe

dizajnerskih natječaja, izložbi isl.

Potrebno je intenzivirati rad na afirmaciji dobrog dizajna u poslovnom sektoru, vodeći brigu o

dignitetu struke i interesima naručitelja, a imajući na umu izravne i neizravne društvene

benefite koje generira zdrava gospodarska aktivnost. Cilj je uspostaviti mehanizme koji će

omogućiti najvišu mjeru sudjelovanja dizajna u gospodarskim procesima na svim razinama te

njegov istovremeni doprinos i afirmaciju:

— provođenjem i savjetovanjem prilikom provođenja strukovnih natječaja u kojima HDD, uz

artikulaciju natječajne metodologije, ima ulogu moderatora te usklađuje interese dizajnera i

naručitelja dizajna

— kontinuiranom suradnjom s relevantnim institucijama (HOK, HGK, MINGO, HKKKI) čiji

programi su namijenjeni gospodarstvenicima

Preduvjet za kvalitetan razvoj ovog segmenta djelatnosti je sustavna provedba i aktivna

nadogradnja pravilnika o natječajima

Nastavit će se s uvođenjem radnih formi alternativnih konvencionalnoj natječajnoj

metodologiji (razvijenih na temelju specifičnih uvjeta projekta te iskustva u vođenju natječaja

i radionica različitih stupnjeva zahtijevnosti) s ciljem poboljšanja kvalitete kako radnog /

suradničkog procesa, tako i njegovih rezultata.

Potrebno je dovršiti rad na aktualnom prijedlogu strukovnog cjenika (grafički dizajn, produkt

dizajn, modni dizajn, web dizajn)

11

3.5. KONTINUIRANI ARHIV DIZAJNA

Arhiviranje podataka o dizajnerskim aktivnostima, kontinuirano popunjavanje fonda

znanja o važnim ostvarenjima, autorima i fenomenima vezanim uz dizajn od

dalekosežne je važnosti i za širu javnost, za sve koje tema dizajna zanima, kao i za

praktičare i edukaciju u području dizajna. Arhiv dizajna formira se “pasivnom” i

“aktivnom” metodom. Pasivno - kroz sustavnu dokumentaciju (kataloge i publikacije)

različitih programskih aktivnosti Društva, poput izložbi, festivala, predavanja,

gostovanja itd. Aktivno - kroz profiliranu izdavačku aktivnost u tiskanom i

elektroničkom obliku.

— optimiziranje izdavačke djelatnosti kroz elektronička izdanja knjiga. Sve rasprostranjenija

elektronička izdanja učinit će produkciju jednostavnijom i bržom i sadržaj dostupniji širem

krugu korisnika/čitatelja. Tiskana izdanja, koja ostaju među temeljnim aktivnostima,

predstavljaju nezanemarive budžetne i produkcijske zahtjeve koji često odgađaju realizaciju.

— sistematizacija i lokalno arhiviranje digitalnih i materijalnih dokumenata prikupljenih kroz

sve aktivnosti društva (izložbe, natječaje, publikacije itd.) koji će biti dostupni istraživačima,

teoretičarima, studentima, novinarima i široj javnosti

— izdavanje stručnih publikacija, knjiga, brošura, kataloga, biltena, kvartalnih tiskanih

programa. Očekuje se kontinuitet u izdavanju galerijskih brošura, reprezentativnih Pregleda

hrvatskog dizajna, Dan D novina isl.

— snažnije profiliranje matične web stranice Društva www.dizajn.hr prema digitalnom arhivu

hrvatskog dizajna

3.6. UMREŽAVANJE

— Snažan naglasak na međusobnom umrežavanju članova Društva (kroz radionice, izložbe,

festivale, neformalne i moderirane razgovore)

— Ostvarivanje suradnje s lokalnim (poglavlje 2.3 a) i međunarodnim akterima (udruge,

institucije, platforme) (2.3 b), kao nužan preduvjet za djelovanje HDD-a na Hrvatskoj i

inozemnoj sceni u smislu razmjene znanja, iskustava, ideja i sl.

— Gostovanja kuriranih projekata HDD-a na inozemnim festivalima, izložbama i

dizajnerskim konferencijama.

3.7. DECENTRALIZACIJA

a) Prostorna decentralizacija aktivnosti HDD-a Organizacijom projekata (predavanja, izložbi, prezentacija, natječaja u lokalnim centrima –

osobito Split, Osijek, Rijeka) i poticanjem organizacije dizajnerskih događanja i aktivnosti u

lokalnim sredinama, čiji je rezultat porast kvalitetne dizajnerske produkcije izvan Zagreba.

b) Uključivanje članstva u aktivnosti Cilj je uključiti što veći broj članova u aktivnosti i projekte Društva. HDD će u tom smislu

preferirati razvoj programa koji omogućavaju participaciju svih kategorija članstva.

12

4. Životopisi kandidata za sastav Upravnog odbora (abecednim redom)

Ivana Borovnjak Rođena 1982. godine u Zagrebu. Diplomirala na Studiju dizajna u Zagrebu 2005. godine

produkt dizajn. Iste godine upisuje magisterij iz Konceptualnog dizajna pri Akademiji za

dizajn u Eindhovenu, u Nizozemskoj. Po završetku magisterija, 2007. živi i radi u

Amsterdamu, gdje surađuje na projektima s umjetnicima, grafičkim i produkt dizajnerima.

Od 2009. živi i radi kao samostalna umjetnica na projektima iz područja produkt i grafičkog

dizajna u Zagrebu, posebice u kulturi i na nezavisnoj sceni. Unutar interdisciplinarnih timova,

dobitnica je nekoliko priznanja i nagrada u Hrvatskoj i regionalno. Kao članica Upravnog

odbora, od 2010. aktivno sudjeluje na realizaciji projekata HDD-a. Od 2012 – 2014

Predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva. Članica Umjetničke organizacije Oaza koja

djeluje u Zagrebu. Članica HZSU-a.

Igor Kuduz Rođen u Zagrebu 1967. 1995. diplomirao na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti

u Zagrebu. Od 1995. vodi uspješan studio za vizualne komunikacije specijaliziran za

izdavačke i event-projekte s područja kulture. Surađuje sa većim brojem kulturnih institucija,

galerija i muzeja na izložbenim projektima i oblikovanju publikacija i vizualnih identiteta.

Suradnja je ostvarena sa kućama kao što su: Muzej suvremene umjetnosti Zagreb; Institut za

povijest umjetnosti; Galerija Klovićevi dvori; Gliptoteka HAZU; Hrvatsko društvo likovnih

umjetnosti; Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb; Profil; Meandar; Udruženje hrvatskih

arhitekata i dr. Surađuje na izdavačkim projektima sa uglednim međunarodnim kulturnim

institucijama: Museum of Modern Art New York (MoMA); časopis za suvremenu fotografiju

Camera Austria, Beč; Centre Georges Pompidou, Pariz; Ludwigsmuseum, Budimpešta,

Goethe-Institut... Dobitnik uglednih priznanja i nagrada: Type Directors Club (New York),

International Society of Typographic Designers (London), AIGA (SAD), How magazine

(SAD) i dr. Član stručnog savjeta Hrvatskog fotosaveza. Član Hrvatskog društva likovnih

umjetnika i Hrvatskog društva dizajnera. Jedan od osnivača Instituta za suvremenu umjetnost.

Nataša Mihaljčišin Rođena u Prnjavoru, BiH, 30.01.1966. nakon završene srednje škole upisuje Studij

građevinskih znanosti u Zagrebu. Modnim dizajnom se počinje baviti 1993. Od 1993. do

1997. Sudjelovala je nekoliko puta na međunarodnim modnom natjecanju «Fashion News» u

Opatiji gdje je tri puta nagrađena, a 1994. osvaja posebnu nagradu Tekstilno tehnološkog

fakulteta u Zagrebu s pravom upisa modnog dizajna bez polaganja prijemnog ispita. 1997.

godine selektirana je za predstavnika Hrvatske u kategoriji modnog dizajna na Bijenalu

Europe i Mediterana u Torinu. Uvrštena je više puta u selekciju Zagrebačkog salona i Salona

mladih. Izlagala je na Izložbi europskog dizajna u Helsinkiju 1997., a iste je godine s

Martinom Vrdoljak Ranilović osnovala studio I-GLE sa kojom je u proteklom razdoblju

realizirala 17 projekata, (različitih modnih revija i nekoliko skupnih izložbi). Kao kostimograf

je realizirala nekoliko kazališnih predstava i televizijskih emisija.

Ivica Mitrović Ivica Mitrović, rođen 1972. godine u Splitu, docent je na Odsjeku za dizajn vizualnih

komunikacija Umjetničke akademije u Splitu, gdje predaje sadržaje vezane uz dizajn

interakcija i dizajn u interaktivnim medijima. Doktorirao je na Sveučilištu u Splitu, te se

usavršavao na nekoliko međunarodnih institucija. Kao gost predavač ili voditelj radionica

pozivan je od strane uglednih ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je voditelj, mentor ili

komentor brojnih izloženih i nagrađenih studentskih radova na domaćim i međunarodnim

13

žiriranim izložbama dizajna. Inicirao je mnogobrojne aktivnosti vezane uz unaprjeđenje

dizajnerske djelatnosti i edukacije, te sudjelovao u njima. Od 2001. godine radi na promociji

te uvođenju dizajna interakcija kao nove specijalizacije na području dizajna u Hrvatskoj i

regiji. Aktivnosti vezane uz promociju dizajna interakcija uključuju seriju radionica iz ovog

područja, a rezultirale su međunarodnim simpozijem dizajna interakcija na Akademiji u Splitu

2009. godine. Autor je retrospektivnih izložaba radionica dizajna interakcija Interakcije 2004

– 2012 i pregleda hrvatske scene u području dizajna u novim medijima u Galeriji HDD-a u

Zagrebu. Krajem 2012. godine izlazi njegova knjiga Dizajniranje novih medija, Dizajn i novi

mediji – hrvatski kontekst (1995 – 2010) koja donosi pregled hrvatske scene u području

dizajna u novim medijima. Zadnje dvije godine sudjeluje u realizaciji europskog projekta

Urban IxD – Designing Human Interactions in the Networked City u sklopu kojeg realizira

izložbu City | Data | Future – Interactions in hybrid urban space.

Mirna Ptiček Mirna Ptiček (ex Reinprecht, 1978.), dizajnerica vizualnih komunikacija iz Zagreba s više od

13 godina iskustva rada u brojnim suradnjama i samostalnom statusu. Studirala na Studiju

dizajna pri Arhitektonskom fakultetu. 2001. započinje suradnju sa studijem Graffiti, a 2003.

stiče status samostalnog umjetnika. 2006. započinje suradnju sa studijem Cavarpayer te

kasnije iste godine, Nukleus kreativnom agencijom u kojoj kao art direktorica realizira niz

projekata. 2008. započinje projektnu suradnju s Hrvatskim dizajnerskim društvom u ulozi

voditeljice strukovnih natječaja i razvija interes za strukovne i suradničke radne metodologije.

Iste godine osniva studio u kojem okuplja suradnike usredotočene na društveno korisne,

održive i lokalne projekte te iskustvo i korist krajnjeg korisnika bez obzira na medij

realizacije. 2010. ulazi u Upravni odbor Hrvatskog dizajnerskog društva. 2011. suvoditeljica

je radionice inkluzivnog dizajna Extra Ordinary Design (u Udruzi za promicanje inkluzije

Zagreb), a u sljedećih nekoliko godina, voditeljica niza dizajnerskih radionica koje rezultiraju

društvenim poduzetništvom u udrugama čiji korisnici pripadaju nekoj od socioekonomski

ugroženih društvenih skupina (ženska udruga Prospero, Centar za inkluzivne radne aktivnosti,

udruga Kamensko) Inicijatorica i suvoditeljica inicijativa Coworking.hr i Prostor za vrt. 2014.

godine osmišljava i suvodi novu radionicu za udrugu Kamensko pod imenom Solidarnost. Iste

godine s obitelji pokreće seriju radionica izrade igračaka i edukativnih igraonica za djecu, od

kojih se do početka 2015. održava prvih nekoliko radionica iz serije 'Dućan čudovišta'.

Više od 13 godina kontinuirano radi na dizajnerskim projektima za naručitelje, uglavnom s

područja vizualne komunikacije, proteklih 6 godina bavi se vođenjem strukovnih natječaja u

dizajnu, a zadnje 3 godine osmišljavanjem i izvođenjem radionica i drugih projekata koji

afirmiraju dizajn kao alat socijalne inkluzije, socijalnog poduzetništva ili edukacije.

Nikola Radeljković Rođen 1971. u Sarajevu, BiH. 2000. diplomirao na Studiju dizajna u Zagrebu. 1998. sa

Svenom Jonkeom i Christophom Katzlerom osniva produkt dizajn studio For Use, koji

neposredno po osnutku realizira internacionalne projekte u sferi dizajna namještaja. 1999. u

suradnji s Svenom Jonkeom, Jelenkom Hercogom i Tonijem Urodom osniva

multidisciplinarnu dizajnersku grupu Numen. Od 2004. Numen / For Use projektira kazališne

scenografija, inicira Element — prvi dizajn orijentirani brand u Hrvatskoj, projektira interijere

i javne prostore u suradnji sa studiom 3LHD, a od 2008. dizajnira objekte i koncepte bez

unaprijed definirane funkcije. Grupa je osvojila više međunarodnih nagrada za radove u

području industrijskog dizajna i scenografije od kojih dvije zlatne medalje za najbolje svjetske

scenografije na Quadriennalu u Pragu 2011. i DMY nagradu u Berlinu 2010. Radovi su im

publicirani u velikom broju relevantnih periodičkih publikacija i antologijama suvremenog

svjetskog dizajna. Od 2001. do 2003. Nikola Radeljković je član Upravnog odbora i

14

potpredsjednik HDD-a. 2006. i 2007. sudjeluje u izradi prvih studija implementacije dizajna u

drvnu industriju i izradi Hrvatske nacionalne strategije dizajna. 2009. zajedno s Koraljkom

Vlajo, Ivanom Fabrio i Andreom Hercog osniva neprofitnu udrugu za promicanje kulture

produkt dizajna ReAktor. Povremeni je gost predavač na Studiju dizajna i Tekstilno

tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Od 2007. do 2009. predavač je u zvanju višeg umjetničkog

suradnika na Akademiji primijenjih umjetnosti u Rijeci, a 2010. promoviran je u zvanje

Docenta. Objavljuje članke u stručnim publikacijama kao što su ČIP, Agenda, Business HR...

Zlatka Salopek Zlatka Salopek (Petrinja 1981.) diplomirala je na Studiju dizajna pri Arhitektonskom

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2005. Sljedeće godine započinje profesionalnu karijeru u

vlastitom studiju kao polovica dvojca Kuna zlatica gdje i danas djeluje kao grafička

dizajnerica i umjetnička direktorica. Većina suradnji koje ostvaruje su sa polja kulture,

obrazovanja i nezavisne kulturne scene. Članica je Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) i

Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske (ULUPUH) od 2008. Od

2011. je članica HZSU. Od 2012. je članica Izvršnog odbora Međunarodne izložbe

grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija Zgraf, potpredsjednica ULUPUH-ove sekcije za

grafički dizajn i vizualne komunikacije te članica Izvršnog odbora Hrvatskog dizajnerskog

društva. Redovito izlaže na žiriranim izložbama i objavljuje u međunarodnim strukovnim

publikacijama.

--

Damir Bralić Damir Bralić rođen je 1978. u Rijeci. Diplomirao na Studiju dizajna – vizualne komunikacije

pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Samostalno ili kao suradnik radi

poglavito na projektima dizajna vizualnih komunikacija u području kulture, gospodarstva i

usluga (vizualni identiteti izložbi: Europa 2020, 040506, 37. zagrebački salon; Vizualni

identitet izdavačke kuće Ex Libris i dizajn biblioteka: Luna, Natura, Ecumenica, Ars Heretica,

Judaica; Dizajn časopisa: Oris, Up&Underground, Concilium; Vizualni identitet i sustav

signalizacije: Centar Zamet...). U umjetničko nastavnom zvanju docenta predaje na Studiju

dizajna i na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te na Umjetničkoj akademiji

Sveučilišta u Splitu, smjer Dizajn vizualnih komunikacija.

Ivana Fabrio Ivana Fabrio, magistar dizajna, Design Academy Eindhoven, Nizozemska. Zaposlena na

Arhitektonskom fakultetu, Studij dizajna, na kojem djeluje od 2003 godine, kao asistent, te od

2008. godine kao docent na odjelu Industrijskog dizajna. Na Prediplomskom i Diplomskom

studiju uz asistenturu na kolegiju Projektiranje, vodi dva kolegija. Profesionalno se bavi

istraživanjem u dizajnu, te edukacijom u području metodologije istraživanja i teorije dizajna.

Organizira i vodi projekte u suradnji sa Studijem dizajna, Hrvatskim dizajnerskim društvom i

ReAktorom, udrugom za afirmaciju hrvatskog produkt dizajna.