Fakultet za saobraaj i komunikacije

Fakultet za saobraaj i komunikacije

Odsjek:Zrakoplovni saobraaj

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

SISTEMSKO ININJERSTVO

Tema:Prijevoz tereta u zranom saobraaju

Predmetni nastavnik: Student:V.prof dr.Samir auevi Kobiljak LejlaAsistent:

Mirza Berkovi Maj, 2009.UvodZrani saobraaj se poeo razvijati velikom brzinom.Poseban znaaj ima u prijevozu putnika, njegova uloga u prijevozu roba je jo uvijek skromna.Zbog visoke cijene prijevoza pogodan je samo za transport najskuplje lahkokvarlijve robe, kao i za transport robe u rejone i punktove koje su teko dostupni drugim vidovima saobraaja.Posljednjih decenija intenzivno su se poveale brzine aviona i duine direktinih letova, a usavravanjem komunikacijskih sredstava i izgradnjom savremenih aerodroma omoguilo je polijetanje i slijetanje u svim vremenskim prilikama.Razvoj aviona kao prijevoznih sredstava uvijek je zavisio od elemenata tehnike(brzine, snege i veliine) i ekonomskih interesa (nosivost, cijena, iskoritenje)Zato su se gradili avioni za kratke, srednje i duge linije. Kvalitet u ovim fazama igra veliku ulogu tako je vano utvrditi elemente sistema kvalitete procesa, karakteristike usluge kao rezultata procesa i izraditi model kontinuiranog poboljanja kvalitete procesa prihvata i otpreme tereta i pote.Svaki od njih utjee na kvalitetu usluge kao rezultata procesa. To ini upravljanje kvalitetom ovog procesa vrlo zahtjevnom zadaom. Da bi to bilo mogue u mjeri koja ispunjava zahtjeve potrebno je ovaj proces identificirati, modelirati, dokumentirati i implementirati u postojeu funkcijsku organizaciju u zrane luke. Ovim seminarskim radom elim na najbolji mogui nain opisati ovu tehnolokog procesa prijevoza robe ovim vidom saobraaja.PRIJEVOZ TERETA U ZRANOM SAOBRAAJU

Proces prihvata i otpreme tereta i pote (Cargo) jedan je od glavnih poslovnih procesa koji se odvijaju u zranim lukama. Rezultat ovog procesa je usluga prihvata i otpreme tereta i pote zrakoplovom, odnosno, pod odredenim uvjetima i kamionom. Radi se o sloenom rezultatu procesa za kojeg je karakteristican velik broj sudionika.Organizacija zranog prijevoza i eksploatacije vazdune flote moe se podijeliti na

1. prijevoz putnika,

2. prijevoz robe i 3. privredno zrakoplovstvo.Prijevoz putnika i robe organizuje se kao linijski ili slobodni(charter ugovoreni).

Linijski moe biti:

1. interkontinentalni,

2. kontinentalni i

3. unutranji.

U prijevozu putnika je potrebno u mnogim sluajevima organizovanje prikljunih linija, dok za prijevoz tereta iji je udio neznatan to nije potrebno.U ukupnom robnom prijevozu uee zranog saobraaja se kree oko 40 000 tona godinje, odnosno 100 miliona tkm/god.U mnogim razvijenim zemljama taj udio je mnogo vei posebno uvoenjem aviona irokog trupa.

Zrani saobraaj ima prednosti, jer su trokovi objekata i ureaja manji.Ali nedostaci ovog vida prijevoza se ogledaju u :

1. Nizak koeficijent iskoritenja teine(oko 25 30 %)

2. Veliki gubitak energije;

3. Znatno vee uee potronje goriva po jedinici prijevozne usluge nego u drugim vidovima saobraaja.

U karakteru budueg razvoja slijede dvije faze i to :1. Dinamian razvoj nosivosti i kapaciteta aviona i 2. Stalno poveanje brzine aviona, a samim tim i brzine prijevoza robe.

Izvrenje prijevoznog procesaPod izvrenjem procesa prijevoza neemo podrazumjevati izvrenje leta u njegovom tehnikom i navigacijskom smislu, iako je dakako, let kao savladavanje prostornih razlika sredstvima zranog saobraaja onaj aspekt prijevoznog procesa koji daje karekter i definie specifinosti prijevoznog procesa u zranom saobraaju.Sa stajalita tehnologije prijevoznog procesa, u prvom redu nas zanimaju radnje pripreme, to jest radnje koje prethode izvrenju leta kao prijevoznog zadatka.Let je prema tome prijevozni zadataka, kojem predhode neke radnje( predradnje) kako bi se on mogao nesmetano i u redu obaviti.S obzirom na sve navedene elemente moe se zakljuiti da je proces prijevoza tereta u zranom saobraaju rezultata djelovanja nekoliko procesa od kojih su dominantni:

1. proces industrijskog razvoja visokovrijednih proizvoda u raznim vrlo udaljenom krajevima svijeta rezultirao je specifiim oblicima prijevozne potranje za brzim i sigurnim prijevozom uz prihvatljive trokove;

2. proces tehniko tehnolokog razvoja u zrakoplovstvu nudio je takva tehnoloka rjeenja u prijevozu tereta koja su isticala prednosti zranog saobraaja u odnosu na druge saobraajne grene u zadovoljavanju specifinih prijevozinih potreba.

Tehniko tehnoloki razvoj zrakoplovstva u oblasti prijevoza tereta zrakoplovima, rezultirao je pojavom specijalnih tipova cargo zrakoplova.

Najprije su to bili zrakoplovi kratkog doleta (Short Skyvan, Hawker Siddeley Angosy, Canadair CL 44).Razvoj je ubrzano doveo do pojave mlaznih zrakoplova, gdje dominiraju proizvoai Boeing( sa najveim zrakoplovom B- 747/F), Douglas(KC 10 Cargo tanker verzija zrakoplova DC 10), Locheed(civilna verzija vojnog zranog transportera c 5 Glaxy, nosivosti 120 tona tereta), te AN- 22 etveromotorni turbo jet zrakoplov, kapaciteta 100 tona tereta. Meutim, nova tehiko tehnoloka era obiljeena je ne samo pojavom specijalnih zrakoplpva velikog prijevoznog uinka, nego i pojavom novih letjelica (zranih brodova), ali i istovremeno i odgovarajuimm rjeenjima u sredstvima i ureejima za utovar, istovar i petovar tereta te ureaja infrastrukture za manipulaciju tertima (cargo skladita u zrakoplovim lukama).Letjelice za prijevoz teretaDanas se tereti u zranom saobraaju prevoze :

1. zrakoplovima, tj. letjelicama s fiksnim krilima,

2. helikopterima, tj. letjelicama s rotacijskim krilima te3. zranim brodovima, tj. upravljivim balonima.

Zrakoplovi kojima se prevoze tereti dijele se u dvije skupine:

teretni zrakoplovi (freighter) i

kombinirani zrakoplovi (combi).

Gotovo se svaki teretni zrakoplov moe jednostavnim ubacivanjem sjedala u kabinu pretvoriti u putniki i obratno.Pravi teretni zrakoplovi imaju neke tehnike modifikacije koje ne nalazimo u putnikim zrakoplovima.Radi lakeg manipulisanja teretom, teretni zrakoplovi imaju poveana vrata, a esto i posebna dodatna vrata za utovar i istovar tereta. Radi vee nosivosti, krila su modificirana i izabrani su odgovarajui aerodinamiki profili. Time se gubi na brzini, to u teretnom saobraaju predstavlja zanemarljiv gubitak zbog poveane korisne nosivosti.Teretni zrakoploviTeretne zrakoplove mogli bismo razvrstati prema raznim kriterijima.Jedan je kriterij prema broju motora i vrsti propulzije.1. etveromotorni mlazni 2. etveromotorni turboprop3. Tromotorni mlazni 4. Dvomotorni mlazni (A 310 - AIRBUS )5. Dvomotorni turboprop Teretni zrakoplov (eng.: freighters) je zrakoplov projektiran ili prilagoen za prijevoz robe. Ima ugraena jedna ili vie velikih teretnih vrata za utovar i istovar. Teretni zrakoplovi projektirani za prijevoz tereta razlikuju se od konvencionalnih putnikih aviona: imaju iri promjer trupa, visoko ugraeno krilo s ime se omoguuje da teretni prostor bude to blie zemlji, veliki broj tokova za slijetanje na loe pripremljene terene i visoko postavljene repne povrine kako bi se teret mogao direktno uvesti i izvesti iz zrakoplova.Veina teretnih zrakoplova za smjetaj tereta koristi standardnu ULD oprem(kontejnere i palete) s ime se skrauje i pojednostavljuje utovar i istovar.Slika 1. Kontejneri za prijevoz tereta u zranom saobraajuULD oprema (eng. Unit Load Device), su palete ili kontejneri standardnih veliina i oznaka koji se koriste za utovar prtljage, tereta i pote na irokotrupne zrakoplove. Oni omoguavaju utovar vee koliine tereta sloenog u jednom prostoru. S time se smanjuje broj jedinica koji se eli utovariti u zrakoplov, to tedi vrijeme i zemaljsku posadu koja radi na utovaru/istovaru. Svaki ULD ima svoju listu (ili manifest) tako da se njegov sadraj moe pratiti kao cjelina.ULD dolazi u dva oblika: palete i kontejneri. ULD paleta je ploa od aluminija s ojaanim rubovima dizajniranim za zabravljivanje na teretnoj liniji u zrakoplovu. U rubovima se nalaze i otvori za kope pomou kojih se uvruje mrea za osiguravanje tereta. ULD kontejneri su u potpunosti zatvoreni prostori od aluminijskih stranica ili stranica od umjetnih vlakana na ojaanoj limenoj ploi.PROCES PRIHVATA I OTPREME TERETAU Zranoj luci. utvrena su dokumentirana i implementirana tri tipa poslovnih procesa: glavni, upravljaki i procesi podrke. Glavni poslovni procesi (core processes) su: 1 .Proces prihvata i otpreme zrakoplova 2. Proces prihvata i otpreme putnika i prtljage 3. Proces prihvata i otpreme tereta i pote(Cargo).

Upravljaki ili menadment procesi (managementprocesses) su: 1. Proces upravljanja razvojem 2. Proces marketinga 3. Proces koordinacije saobraaja Logistiki ili procesi potpore (support processes)su: 1. Proces upravljanja ljudskim potencijalima 2. Proces upravljanja nansijama 3. Proces nabavke 4. Proces prodaje 5. Proces odravanja infrastrukture.Proces P/O tereta i pote jedan je od glavnih poslovnih procesa zato to njegova realizacija predstavlja uslugu prihvata i otpreme tereta i pote i putem kojeg se neposredno stvara dodana vrijednost za korisnika. Cilj procesa je prihvat i otprema tereta i pote zbog zadovoljenja korisnika u pogledu sigurnosti, redovitosti i kvalitete obavljanja usluge. Zahtjevi ovog procesa odreeni su prema normama i propisima. Norme se sastoje od meunarodnih i nacionalnih, koje odreuju nain P/O tereta i pote u zranom prijevozu; norme ISO 9001:2000 vezane za kvalitetu, socijalne norme SA 8000:2001 te norme ISO 14001:1996 koja regulira sistem,upravljanja okoliem. Ovaj proces hijerarhijski je ustrojen.Dijeli se na dva pod-procesa: otpreme (u odlasku)i prihvata (u dolasku), a pod-procesi u nekoliko procesnih koraka ili faza. Korisnici rezultata ovog procesa mogu se podijeliti na vanjske i unutranje. Vanjski se dijele na: zrakoplovne kompanije, poiljatelje, primatelje, uu i iru drutvenu zajednicu. Pod unutranjim podrazumijevaju se pojedini organizacijski dijelovi i organi: sektor nancija, sluba prodaje, poslovi statistika te zaposleni, uprava i vlasnici.Upravljanje kvalitetom procesa prihvata i otpreme tereta i poteSvjetski trend i prognoze u saobraaju tereta za razdoblje od 2001. do 2021. godine predviaju tendenciju porasta svjetskog saobraaja prosjeno oko 6,4% na godinjoj razini. Dugorone prognoze potranje za uslugama prijevoza tereta i pote u zranom saobraaju predviaju blagi porast potranje sa 7.577 tona u 2000. godini na oko 43.000 tona u 2020. godini, to bi znailo porast od oko 600 %.

Ove prognoze smatraju se dovoljnim razlogom za poduzimanje aktivnosti u cilju kontinuiranog poboljanja kvalitete procesa P/O tereta i, kao i ulaganje u infrastrukturu, kako bi se moglo ispuniti sve vee zahtjeve korisnika za pruanjem ove specine usluge. Da bi se kvaliteta procesa mogla poboljati, potrebno je nedvosmisleno utvrditi elemente kvalitete procesa P/O tereta i pote.Proces se sastoji od dva pod procesa: 1) otpreme u odlasku i 2) prihvata u dolasku, a svaki od njih odvija se u nekoliko procesnih koraka.Pod proces otpreme u odlasku sastoji se od pet procesnih koraka:1. Planiranje potrebno je temeljem ulaznih podataka izraditi planove: saobraanja robe, pote, prihoda, investicija, investicijskog odravanja, radne snage, kolovanja.

2. Prihvat robe i pote potrebno je sigurno i kvalitetno obaviti prihvat robe i pote u

skladu s meunarodnim i domaim zakonima i ugovornim odnosima s korisnicima.

3. Priprema robe, pote i dokumenata potrebno je kvalitetno, sigurno i redovito pripremiti robu i potu za carinjenje (izdavanje Zranog tovarnog lista i Cargo manifesta),

4. Otprema robe, pote i dokumenata temeljem Cargo manifesta i ostalih dokumenata potrebno je pripremiti robu, potu i dokumente za odreeni let te obaviti njihovu primopredaju.

5. Zavrne radnje temeljem zakona i ugovora s korisnicima treba obaviti: izdavanje robe, pote i dokumenata, razduenje skladine evidencije, obraun, naplatu i fakturiranje, poslati operativne poruke, arhivirati robne dokumente, poslati podatke na statistiku obradu.Sudionici procesa prihvata i otpreme tereta i pote u procesu P/O tereta je veliki, zbog toga je vana dobra koordinacija izmeu svih sudionika u procesu. Sudionici procesu su:

1. Poiljatelj vlasnik robe ili trea, od njega ovlatena osoba koja sklapa ugovor o

prijevozu robe.

2. pediter (otpremnik) pravna ili zika osoba koja se bavi organiziranjem otpreme,

prihvata i provoza (tranzita) robe u domaem i meunarodnomsaobraaju.

3. Carina ustrojstvena jedinica Carinske uprave ovlatena za obavljanje poslove carinskog nadzora i carinske kontrole meunarodnog robnogsaobraaja. Provjerava

postojanje, vjerodostojnost i istinitost isprava podnesenih u carinskom postupku.

4. Policija provodi graninu kontrolu koja obuhvaa provjeru identiteta i ispravnosti dokumenata osoba, te reagira u izvanrednim situacijama.

5. Inspekcijski organi topatolozi, granini veterinarski i sanitarni inspektori uvidom

u dokumentaciju obavljaju kontrole zdravstvene ispravnosti hrane, biljaka i ivotinja.

6. Zrakoplovne kompanije (prevozitelji) temeljna im je obaveza uredno, na ugovoren

nain i ugovorenim putem obaviti prijevoz tereta ili pruiti bilo koje druge usluge glede zranog prijevoza.7. Ostale slube (poslovni procesi) zrane luke.

8. Primatelj osoba navedena u ugovoru o prijevozu (Zrani tovarni list) kao primatelj robe ili trea osoba od nje ovlatena.Karakteristike rezultata procesaUsluga kao rezultat procesa prijevoza tereta i pote vrlo je kompleksna i u njezinom stvaranju sudjeluju brojni sudionici. U svakoj fazi odvijanja procesa npotrebno je voditi rauna o kompleksnosti i karakteristikama usluge, jer o njima u znatnoj mjeri ovisi stepen zadovoljstva korisnika. Uslugu kao rezultat procesa prijevoza tereta karakteriziraju:1. Frekventnost mjerena brojem zrakoplova, koliinom tereta i potanskih poiljaka, statistiki je pokazatelj opsega saobraaja 2. Visoki kontakt s vlasnikom i posrednikom (pediterom) uvaavanje korisnika usluge i njegovih zahtjeva, na najvioj razini.3. Brojnost manipulacija ponuda velikog broja manipulacija vezanih na mogunost prihvata, otpreme i skladitenja robe koja zahtjeva posebne i esto zahtjevne postupke.4. Usluga je neopipljiva to je jedna od temeljnih karakteristika usluge, to znai

da korisnik pri donoenju odluke o kupnji usluge ne moe prethodno provjeriti njezinu kvalitetu ve e se osloniti iskljuivo na opi dojam o davatelju usluge.5. Heterogenost poiljaka velika mogunost primitka raznovrsnih poiljaka, osigurana adekvatnim smjetajnim kapacitetima. Trezor za vrijednosne poiljke, rashladne komore za lako pokvarljivu robu, posebne komore za opasne tvari, posebne komore za radioaktivne tvari sa zidovima od baritne buke i olovnim vratima, posebni odjeljci za posmrtne ostatke, teka koleta, servisne poiljke, diplomatsku potu, ive ivotinje.6. Podlonost zlouporabi roba, pota dokumenti podloni su razliitim zlouporabama, npr. prijetnje koje proistiu iz meunarodnog prometa narkotika, psihotropskih tvari, malog oruja, kao i meunarodnog terorizma, pranja novca, krijumarenja ljudi, te ostalih oblika meunarodnih carinskih i ostalih prijevara i prekraja.7. Vrijednost zrani saobraaj smatra se temeljna im je obaveza uredno, na ugovoren nain i ugovorenim putem obaviti prijevoz tereta ili pruiti bilo koje druge usluge glede zranog prijevoza. najbrim prijevozom tereta a samim tim i najskupljim, to dovodi do zakljuka da je s aspekta isplativosti vrijednost poiljaka koje se prevoze zrakom u prosjeku vea nego kod stalih grana prometa

8. Vie zainteresiranih strana za rezultat proces ima vie zainteresiranih korisnika: zrakoplovne kompanije kao prevozitelji, poiljatelji, primatelji, ua i ira drutvena zajednica.

9. Vie sudionika u pruanju usluge kao rezultata procesa usluga prijevoza kao rezultat jednog od glavnih procesa ne bi bila mogua bez potpore ostalih procesa.

Pretpostavke koje treba ispuniti u cilju poboljanja kvalitete upravljanja procesom prihvata i otpreme tereta i pote:1. Marketinka orijentacija marketing zahtijeva kontinuiranu analizu, istraivanje,

planiranje i praenje rezultata koritenjem standardnih i alternativnih metoda. Kontakt s korisnicima usluge ne bi trebao biti samo reaktivni ve proaktivni u kojem inicijativu

za kontakt daje kompanija.2. Izrada plana i programa poboljanja kvalitete planiranje je polazna funkcija rukovoenja manifestirana u procesu denisanja ciljeva koje treba ostvariti, zatim utvrivanja preduvjeta u kojima e se ti ciljevi realizirati, izbora pravaca djelovanja, sredstava, metoda i tehnika za njihovo kvalitetno postignue.3. Osigurati odgovarajue procese podrke procesi podrke jednim su dijelom vani za odvijanje glavnih procesa, a drugim dijelom predstavljaju njihov servis i od izuzetnog su znaaja za potpuno i pravilno funkcioniranje procesa.4. Inovacija ili reinenjering procesa inovacija podrazumijeva izmjene i dodatke kojih do tada uope nije bilo u procesu, moe se rei da se radi o manjoj promjeni i poboljanju postojeeg procesa. Reinenjering meutim predstavlja temeljito redenisanje i korijenito redizajniranje poslovnih procesa radi postizanja poboljanja.5. Informatizacija poslovanja uvoenjem informatike tehnologije eli se postii

maksimalna racionalizacija i optimizacija koja podrazumijeva: Znaajno ubrzanje procesa rada te znatno smanjenje broja pogreaka, to bitno utie na poveanje sigurnosti zranog saobraaja kao sistema u cjelini,

Putem raunarske mree, a na odgovarajua radna mjesta usmjerenu distribuciju svih aktualnih informacija bitnih za tanu i pravovremenu koordinaciju svih dogaaja i aktivnosti,

Nunost apsolutnog slijeenja obvaveznog tehnolokog postupka na kojem je utemeljena logika raunarskog programa, a to ne samo da onemoguuje samovoljno mijenjanje ili izbjegavanje pojedinih faza, ve istodobno bitno olakava njegovu kontrolu u cjelini,

Velike prednosti i utede od koritenja integriranog informacijskog sustava,

Edukacija kadrova organizacijom adekvatnih obrazovnih sadraja omoguuju se nova saznanja u cilju poveanja e kasnosti poslovanja kako bi se izgradilo suvremeni poslovniZAKLJUAK

Nadam se da sam ovim seminarskim radom obuhvatila najznaajnije elenmete bitne za odvijanje ove tehnoloke faze prijenosa terta zrakoplovima.Akcentirala sam specifinost u ogranienja koja su prisutna, kao i istakla bitnost usaglaenosti svih faza za postizanje kvaliteta koji je veoma bitan i postie se mehanizmima upravljanja kvalitetom.Upravljanje kvalitetom procesa prijevoza tereta i pote u zranom saobraaju veoma je

sloeno. Osim specinosti koji su u vezi sa samim procesom vano je i praenje svjetskih trendova u zranom saobraaju koji znaajno napreduju.Da bismo mogli konkurirati na svjetskom tritu kvaliteta nam je od presudnog znaaja. Kvaliteta nastaje u svim segmentima poslovanja, u svim fazama procesa, te u svim postupcima pruanja usluga i na svakom radnom mjestu. Neophodna je izrada modela kontinuiranog poboljanja kvalitete koja se bazira na visokom stepenu zadovoljstva korisnika uslugom, njegovoj analizi te utvrivanju prioriteta u donoenju planova korektivnih aktivnosti.

Na to se vee i provedba preventivnih mjera i aktivnosti koja ukljuuje stalnu izobrazbu, modernu tehniku i tehnologiju,modernu organizaciju i nain upravljanja.Ti svi elementi ujedinjeni u jedno dovest e do masovnije upotrebe i ovog vida saobraaja u prijevozu tereta.LITERATURA

1. Ivan Sui dipl.in.prom. i Prof dr eljko Radai dipl.in.prom., Tehnologija zranog prometa, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb 1992.godina 2. Dr.Risto Perii, Sistem kvaliteta usluga, logistika i informatika, Institut tehnikih nauka SANU, Beograd, 2002.godineInternet:

1. hr.wikipedia.org/wiki/Avion2. hr.wikipedia.org/wiki/Teretni_zrakoplov3. www.kvalis.info/dmdocuments/6_249.pdfPRILOGTabela 1. Promet terata na aerodromu komparacija za 2008/2009. godinu

U prilogu data Tabela br.1. sa komparacijom ovih vrijednosti.

Preuzeto iz izvjeaja: Zrana luka Zagreb d.o.o., Godinji izvjetaji o poslovanju 2001. i 2002. godine

Internet stranica:www.dhl.ba/publish/ba/ba/products/a_o/okeanski_prevoz/lcl.high.html -

PAGE 10