prikaz naučnog članka - struktura

Upload: andjelija-kocic

Post on 02-Apr-2018

254 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

  • 7/27/2019 prikaz naunog lanka - struktura

    1/6

    STRUKTURA PRIKAZA NAUNOG LANKA

    1. Segment 1: Uvod u prikaz lanka. U uvodnom delu prikaza, najpre

    je potrebno ukratko (u jednoj do dve reenice) predstaviti iri

    teorijski kontekst iz kog proizilazi istraivanje prikazano u

    lanku. (Npr. Ovo istraivanje je jedno u nizu istraivanja koja

    se bave problemima mentalne reprezentacije prostornih odnosa...,

    ili Istraivanje proistie iz psiholeksikog pristupa opisu

    linosti..., ili Istraivanje prikazano u radu moe se

    okarakterisati kao razvojno-psiholoka studija afektivnog

    vezivanja...). Trebalo bi navesti karakter istraivanja ( da li

    je ono laboratorijsko / naturalistiko, eksplorativno/

    replikativno/ parametarsko/ eksplanatorno) i namenu istraivanja

    (fundamentalno / primenjeno).

    Primeri (preuzeti iz prikaza knjiga)1:

    Uvod u prikaz knjige KREATIVNOSTI U KOLI

    GDE SMO SADA I KUDA DALJE?

    Od humanistikih shvatanja o kreativnom individualizmu do danas,

    diskursi o kreativnosti su se smenjivali i proimali, omoguavajui

    niz razliitih naina da se opojmi kreativnost. Diskursi pedagogije,klinike psihologije, psihologije inteligencije, ali i ekonomije,

    tokom vremena su oblikovali obrazovne politike I odgovarajue

    drutvene prakse. U skladu sa tim diskursima, kreativni subjekt

    mogao je da bude pozicioniran kao poseban, autentian,

    produktivan ili inteligentan. Tokom poslednjih decenija XX veka

    u evropskoj obrazovnoj politici dominira diskurs o drutvu znanja, u

    kome se znanje konceptualizuje kao, pre svega, ekonomski resurs.

    Uvod u prikaz knjige VEZA IZMEU DEPRESIJE I ANKSIOZNIH STANJA JEDAN, DVA ILI TRI POREMEAJA

    1 Prikazi knjiga donekle se razlikuju od prikaza lanaka, ali uvodi u prikaz imaju mnogo slinosti.

    Informacije date u prikazu i njegovu sloenost treba prilagoditi formatu lanka, odnosno sadraju

    konkretnog lanka koji se prikazuje.

  • 7/27/2019 prikaz naunog lanka - struktura

    2/6

    Konceptualni i empirijski odnos izmeu anksioznosti i depresije je

    predmet dugotrajne naune debate. Monografija daje pregled

    razliitih stanovita, ukazuje na zajednike elemente meu

    istraivanjima i stanovitima i pronalazi razloge konfuzije koja

    postoji u svakom segmentu ovog problema.

    Uvod u prikaz knjige THE CHILD`S RIGHT TO PLAY

    A Global Approach

    Jedno od osnovnih deijih prava po Konvenciji o pravima deteta

    Ujedinjenih nacija jeste pravo na igru. Iako se ini kao neto emu

    ne treba posvetiti previe panje (dovoljno je napraviti samo par

    igralita za decu), knjiga koja je ovde predstavljena pokazuje svu

    kompleksnost ovog problema. Sama knjiga nastala je kao rezultat

    meunarodne konferencije odrane 2001. godine u Njujorku na kojoj su

    se okupili istraivai i praktiari iz celog sveta. Svima njima bilo

    je zajedniko interesovanje za deiju igru, ali na sasvim ozbiljan i

    struan nain.

    Dakle, u uvodu u prikaz lanka potrebno je odgovoriti na sledea

    pitanja:

    a) Kojoj oblasti (psiholokoj disciplini) pripada istraivanje koje

    se opisuje u lanku?

    b) Kako se, prema kriterijumima predstavljenim u udbeniku, moe

    klasifikovati istraivanje? (Odrediti vrstu istraivanja prema

    stepenu kontrole, uslovima izvoenja, cilju i nameni.)

    2. Segment 2: Prikaz uvodnog dela lanka. U ovom delu, treba

    formulisati osnovni problem istraivanja i navesti hipoteze,

    ukoliko ih autori daju. Ukoliko autori nisu eksplicitno naveli

    hipoteze, ali se one mogu naslutiti na osnovu problema i

    teorijskog konteksta, potrebno ih je naznaiti. Trebalo bi

    predstaviti nain na koji autori argumentuju vanost i vrednost

    problema istraivanja.

  • 7/27/2019 prikaz naunog lanka - struktura

    3/6

    Vana stavka su osnovne teorijske postavke iz kojih proizilazi

    problem istraivanja. Meutim, teorijske koncepcije ne treba suvie

    detaljno prikazivati niti prosto nabrajati (dakle, ne treba ih

    detaljno prepriavati), ve je potrebno predstaviti njihovu vezu sa

    problemom istraivanja, odnosno logiki sled koji vodi od teorijskih

    postavki ka konkretnom problemu.

    Pitanja:

    a) ta je osnovni problem istraivanja? Da li je on jednostavan ili

    sloen (da li podrazumeva vie specifinih problema

    istraivanja)? Da li su se autori osvrnuli na teorijski i

    praktini znaaj problema istraivanja?

    b) Kako je autor formulisao hipoteze? (Da li postoje eksplicitno

    formulisane hipoteze? Ako postoje da li su u formi nultih ili

    alternativnih hipoteza? Da li su nabrojane ili su navedene na

    drugaiji nain, i kako? Ako autor nije jasno formulisao

    hipoteze, da li to predstavlja nedostatak istraivanja odnosno,

    da li su ovakvom istraivanju uopte potrebne hipoteze? Ako

    hipoteze nisu eksplicitno formulisane, da li se moe naslutiti

    ta autor pretpostavlja? Ukoliko smatrate da moe, pokuajte da

    sami formuliete hipoteze.)

    c) Kako je autor organizovao uvodni deo? Da li je uvodni deo

    strukturisan po principu levka, obrnutog levka, ili na neki

    trei nain (kako)?

    d) Na kojim teorijskim postavkama se zasniva problem istraivanja?

    (Odgovoriti to krae, ako je mogue u najvie 5 reenica).

    e) Da li autor uverljivo prikazuje vezu izmeu teorijskih znanja,

    odnosno rezultata dosadanjih istraivanja, i problema

    istraivanja?

    f) Mislite li da je autor u uvodnom delu izostavio neke vane

    informacije, ili naveo neke suvine?

    3. Segment 3:Prikaz odeljka Metod. Potrebno je navesti sve bitne

    stavke odeljka Metod. Kada su u pitanju eksperimentalna

    istraivanja, to su subjekti, stimulusi, nacrt ipostupak, a kada

    je re o korelacionim studijama uzorak, instrumenti, metodi

    obrade podataka ipostupak (ili drugaije, ukoliko su autori tako

  • 7/27/2019 prikaz naunog lanka - struktura

    4/6

    naveli2). Budui da neki od ovih segmenata sadravaju mnotvo

    informacija koje bi oteale itljivost prikaza, mogue ih je

    saeti, ali tako da se najvanije informacije zadre. Npr:

    Na mapi Kraljeva odabrano je dva puta po etiri ulice koje

    ine dva trapeza, sa sledeim vrednostima uglova = 90,

    = 90, = 118, = 62 (uglovi su na oba trapeza bili

    identini). Na mapi Kosovske Mitrovice odabrane su etiri

    ulice koje ine trapez (sa uglovima = 78, = 92, =

    101, = 89) i pet ulica koje ine petougao (sa uglovima

    = 91, = 87, = 138, = 136, =88).

    Na mapi Kraljeva odabrano je dva puta po etiri ulice koje

    ine trapeze nepravilne forme, a na mapi Kosovske

    Mitrovice etiri ulice koje ine trapez nepravilne forme i

    pet ulica koje ine nepravilan petougao.

    U istraivanju je inicijalno uestvovalo 939 ispitanika, ali

    je taj broj, nakon iskljuenja neadekvatno popunjenih

    upitnika, sveden na 901. Uzorkom su obuhvaena 394

    (43,7 %) mukarca i 507 (56,3 %) ena.Starost ispitanika

    kretala se u rasponu od 18 do 65 godina, sa modalnom

    vrednou 21, pri emu je prosena starost iznosila 28,96

    godina (SD= 10,96). Meu polovima nema starosnih

    razlika (AS= 29,67; S= 28,4; t= 1,73, df = 899,

    p>0,05; Levinov F= 0,84, df= 901, p>0,1).

    Uzorkom je obuhvaen 901 ispitanik (43,7 % mukaraca i

    56,3 % ena). Starost ispitanika bila je izmeu 18 i 65

    godina, sa prosenom vrednou 28,96. Polovi su bili

    ujednaeni po starosti.

    Pored kratkog prikaza segmenata odeljka Metod, treba odgovoriti na

    sledea pitanja:

    a) Da li su autori prikazali sve vane pojedinosti? Ima li

    informacija koje nisu potrebne?

    b) Da li struktura odeljka Metod odgovara konvencionalnoj strukturi

    karakteristinoj za paradigmu kojoj ovo istraivanje pripada

    (preciznije da li je struktura odeljka Metod karakteristina za

    eksperimentalna, odnosno neeksperimentalna istraivanja)?

    4. Segment 4: Prikaz odeljka Rezultati. Potrebno je prikazati

    rezultate koji predstavljaju direktan odgovor na istraivako

    pitanje, a deskriptivne pokazatelje ne treba uvrtavati u prikaz.

    Prikaz ne treba da bude optereen numerikim pokazateljima;

    najbolje bi bilo da se rezultati prepriaju, a ukoliko je neka

    brojana vrednost posebno vana za razumevanje ishoda

    istraivanja, moe se navesti. Najvanije je da rezultati budu

    2 Odeljakpostupakse u nekim korelacionim studijama ne javlja samostalno, ve u okviru segmenta uzorak.

  • 7/27/2019 prikaz naunog lanka - struktura

    5/6

    opisani ili prikazani tako da odgovor na istraivako pitanje

    bude jasan.3

    Npr.:

    Rezultati ukazuju na znaajnu povezanost Traenja

    senzacija i dimenzija PEN modela (R = 0,582,

    p

  • 7/27/2019 prikaz naunog lanka - struktura

    6/6

    ija nulta taka moe biti svojstvena ba za datu analizu - iakoodnos izmeu ajtema i ispitanika (njihovih sposobnosti ili nekedruge karakteristike ponaanja) ostaje nepromenjen. Zbog ovakvihsluajeva bi bilo vano da autori neto vie kau o principimavezanim za nalaenje sidrine take skale kako bi razlike izmeuponovljenih analiza mogle biti precizno otkrivene.

    Uprkos iznesenoj zamerci eleli bismo da preporuimo ovu knjigusvima koji se bave naunim radom i istraivanjima, bez obzira naoblast kojom se bave (...)

    Pitanja:

    1. Da li su autori adekvatno odgovorili na istraivako

    pitanje?

    2. Da li su rezultati adekvatno interpretirani (objanjeni)?

    3. Da li su autori na zadovoljavajui nain doveli u vezurezultate svog istraivanja i ranije nalaze?

    4. Ima li formalnih propusta poput ponovnog navoenja

    rezultata (na nain na koji su ve navedeni), ili

    predstavljanja teorijskih koncepcija koje nisu navedene u

    Uvodu?

    5. Jesu li autori istakli teorijske i praktine implikacije

    svojih nalaza?