prikazi br. 10 reviews n¡ 10prikazi br. 10 reviews n¡ 10 pra˘enje i ocjena klime u 2000. godini...

Zagreb, sijeËanj 2001.Zagreb, January 2001

PRIKAZI br. 10REVIEWS N° 10

PRA∆ENJE I OCJENA KLIME U 2000. GODINI

CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 2000

REPUBLIKA HRVATSKADRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

REPUBLIC OF CROATIAMETEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE

Dubrovnik

1.7

0.9

99

2.1

1.5

>99

Osijek>99

Knin

>99

2.6

1.6

Komiæa

>99

1.5

1.1

>99

>99

2.2

M. Loπinj

Rijeka>99

Zaviæan

2.4

Varaædin>99

>99Zagreb Bjelovar

Sisak>99

2.3

Sl. Brod1.8

>99

1.6

Pazin1.5

Ogulin

Zadar>99

1.6

2.1GospiÊ>99

1.4Split

Daruvar

2.3

>99

1.7Karlovac

>99

1.1Hvar

>99

1.3Lastovo

>99

>99

>99

>99

REPUBLIKA HRVATSKADRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

REPUBLIC OF CROATIA

METEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE

PRIKAZI br. 10

REVIEWS N° 10

PRA∆ENJE I OCJENA KLIME U 2000. GODINI

CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 2000

Zagreb, sijeËanj 2001Zagreb, January 2001

UDK 551.582 ISSN 1331-775X

IzdavaË Dræavni hidrometeoroloπki zavodKlimatoloπko-meteoroloπki odjel

Odgovorni urednik dr.sc. Branko Gelo

Glavni urednik Zvonimir Katuπin, dipl. inæ.

Tekst napisao Zvonimir Katuπin, dipl. inæ.

Izrada i analiza slika Lidija Srnec, dipl. inæ.Zvonimir Katuπin, dipl. inæ.Marina Mileta, dipl.inæ.

Lektor Alemko Gluhak

Prijepis Viπnja Zdelarec

GrafiËki urednik Ivan Lukac, graf. inæ.

Tisak: Dræavni hidrometeoroloπki zavod, Zagreb 2001.

Slika na naslovnoj strani:

Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 2000. godinu od prosjeËnih vrijednosti, u Hrvatskoj.

Front cover ilustration:

Yearly air temperature anomalies in Croatia for 2000 year, reference period 1961—1990.

Slika na zadnjoj strani:

Godiπnje koliËine oborine (%) za 2000. godinu, izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990)

Back cover ilustration:

Yearly precipitation amounts of Croatia for 2000 year, expressed as percentage of normals (1961—1990)

PREDGOVOR

Prema prethodnom izvjeπÊu centra Svjetske meteoroloπke organizacije (World MeteorologicalOrganization — WMO), koju ulogu obavlja Nacionalni centar za klimatoloπke podatke (NationalClimatic Data Center — NCDC) u okviru Nacionalne sluæbe za ocean i atmosferu (National Oceanicand Atmospheric Administration — NOAA) u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama, globalna tem-peratura Zemlje (atmosfera, tlo i ocean) za 2000. jest 0,4 ˚C iznad dugogodiπnjeg prosjeka (1880—1999). To je peta godina po toplini u posljednjih 120 godina (toplije su bile 1998, 1997, 1995. i1990), i dokazuje da se trend globalnog zatopljenja nastavlja. Ista je situacija i na podruËju Hrvatske,gdje je 2000. svrstana u klasu ekstremno.

Kao i prethodnih godina, ova publikacija sluæi kao priopÊenje za javnost i da daje sustavni pre-gled ocjena klime na temelju mjeseËnih, sezonskih i godiπnjih analiza podataka, nastalih operativ-nim praÊenjem klime tijekom 2000. i predstavlja temelj za razliËite primjene i ocjene u djelatnosti-ma koje bitno zavise od vremena i klime.

dr.sc. Branko Geloravnatelj

SADRÆAJ

1. Ocjena globalne klime za 2000 ............................................................................................ 1

1.1. Globalna temperatura ........................................................................................................... 11.2. Trend temperature ................................................................................................................ 11.3. Regionalne temperature ....................................................................................................... 11.4. Globalne oborine .................................................................................................................. 11.5. Regionalne oborine .............................................................................................................. 2

2. Monitoring klime u Hrvatskoj ............................................................................................. 2

3. Ocjena anomalija temperature i koliËine oborine u Hrvatskoj za 2000 .............................. 3 3.1. Ekstremne klimatske anomalije u 2000. na podruËju Hrvatske ......................................... 4 3.2. Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja od srednjih mjeseËnih

temperatura i srednjih mjeseËnih koliËina oborine za svaki mjesec u 2000 ....................... 5 3. 3. Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u 2000 ...................................................... 7 3.4. Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 2000 .............................................................. 83.5. OpÊa ocjena klime za Hrvatsku za 2000. godinu ................................................................ 8

4. Slike ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 2000 ...................................................... 9

5. Dogaanja u svezi promjene klime u 2000 ....................................................................... 275.1. Meunarodna razina .................................................................................................... 275.2. Hrvatska ....................................................................................................................... 28

6. Literatura ............................................................................................................................ 30

Prilog Prikaz promjena globalne temperature u razdoblju instrumentalnogmjerenja (140 godina) i posljednjeg tisuÊljeÊa te izlaznirezultati klimatskih modela ............................................................................................. 31

1. OCJENA GLOBALNE KLIME ZA 2000.

1.1. Globalna temperatura

Globalna temperatura Zemlje (zrak, tlo, ocean) u 2000. godini jest 0.4 ˚C iznad dugogodiπnjegprosjeka (1880—1999), sliËno kao u 1999. godini. Za to razdoblje bile su toplije samo 1998, 1997,1995. i 1990.

Temperatura tla toplija je 0.6 ˚C iznad srednjaka za razdoblje 1980—1999., a temperaturaoceana za 0.3 ˚C.

Jak utjecaj LaNine koja je poËela u srpnju i kolovozu 2000., joπ se osjeÊao krajem godine. Zbogtoga su temperature u istoËnom ekvatorskom dijelu Tihog oceana bile niæe od prosjeka i snizile sred-nje temperature u tropskom dijelu.

Srednje temperature u netropskom dijelu sjeverne polukugle bile su blizu rekordnima.Temperature sjeverno od 20 ˚N (sjeverne geografske πirine) bile su druge po redu po toplini (raz-doblje XII. 1999. do XI. 2000.). Godiπnje anomalije koje su prelazile 1.0 ˚C bile su na podruËjuKanade, Skandinavije, IstoËne Europe i Balkana.

1.2. Trend temperature

Za vrijeme proteklog, XX stoljeÊa, globalna temperatura zraka rasla je 0.6 ˚C/stoljeÊe, ali tajtrend je dramatiËno porastao dostiæuÊi 2.0 ˚C/stoljeÊe za vrijeme posljednjih 25 godina. Bila su dvaneprekidna razdoblja zatopljenja, jedan poËetkom 1910. i zavrπetkom 1945. i drugi, koji joπ traje, od1976. do 2001. Temperature za vrijeme posljednjeg razdoblja zatopljenja rasle su po gradijentu kojise oËekuje u sljedeÊem stoljeÊu na temelju kontinuiranog porasta koncentracije plinova staklenika,uzrokovanog ËovjeËjim djelovanjem. Porast temperature u troposferi (0—8 km), na temelju satelit-skih mjerenja (od 1979.) takoer pokazuje zatopljenje, ali manje nego u prizemnom sloju. Mjerenjau sloju 0—8 km upotrebom radiosondi pokazuju porast kakav je i u prizemnom sloju. To ukazuje nato da se prilikom analize trebaju uvaæavati razliËite metode mjerenja.

1.3. Regionalne temperature

Godiπnje anomalije temperature odraz su zatopljenja na veÊem dijelu zemaljske kugle.Temperature veÊe od 1—2 ˚C iznad prosjeka 1961—1990. bile su iznad Kanade, Skandinavije,IstoËne Europe i Balkana. Produæeni val topline zahvatio je veÊi dio Juæne Europe tijekom lipnja isrpnja i prouzroËio temperature preko 43 ˚C u Turskoj, GrËkoj, Italiji, Hrvatskoj, Rumunjskoj,Bugarskoj. Temperature u Kanadi u 2000. bile su 1.0 ˚C iznad normale i to je bila πesta godina potoplini, dok je to u Japanu bila peta godina po toplini u posljednjih 105 godina.

Na juænoj hemisferi je Australija imala temperature ispod prosjeka, (prvih sedam mjeseci), akasnije je bila temperatura iznad normale, tako da je godiπnja anomalija temperature neπto ispod nor-male, prvi put od 1984.

1.4. Globalne oborine

KoliËina oborine u 2000. znatno je iznad prosjeka 1961—1990. Iako su mnoga podruËja nazemaljskoj kugli bila pogoena suπom, pokazuje se da je 2000. jedna od deset najvlaænijih godina,2.9% iznad normale.

PRIKAZI br. 10 1

1.5. Regionalne oborine

Na koliËinu oborine u tropskom pojasu utjecala je La Nina tijekom cijele godine. Indonezija,tropski Indijski ocean i zapadni tropski Tihi ocean imali su produæeno kiπno razdoblje, dok central-ni tropski Tihi ocean nije imao oborina. Druga podruËja na koja je utjecala La Nina jesu JuænaAmerika, Juæna Afrika, ekvatorijalna istoËna Afrika i Golfska obala Sjedinjenih Dræava.

NajveÊe πtete poljoprivredi kroz rekordan broj poæara i suπa, bile su u Iraku, Afganistanu, Iranu,Juænoj Europi i na Balkanu, te u juænim i zapadnim podruËjima SAD.

2. MONITORING KLIME U HRVATSKOJ

U okviru mreæe meteoroloπkih postaja u Hrvatskoj djeluje sustav za praÊenje klime, na temeljusvakodnevnog izvjeπÊivanja klimatoloπkih podataka (termini 7, 14, 21h) s 30 Glavnih meteoroloπkihpostaja. Tako prikupljeni podaci kompatibilni su s postojeÊim dugogodiπnjim nizovima, koji sunastali na temelju istovrsnih opaæanja.

Operativni sustav praÊenja klime u Hrvatskoj ima komponente:

1. Meteoroloπka mjerenja i javljanja podataka na glavnim meteoroloπkim postajama;

2. Dostava podataka u sabirne centre izvjeπtajima HR KLIMA, svaki dan do 9 h za klimatoloπketermine prethodnog dana.

3. Kontrola podataka na raËunalu u DHMZ-u.

4. Spremanje klimatoloπkih podataka u raËunalo s moguÊnoπÊu koriπtenja upotrebom koris-niËkih programa, najËeπÊe u obliku mjeseËnog klimatoloπkog izvjeπtaja (oblik kakav se izrauje duginiz godina).

5. MjeseËna analiza klimatoloπkih podataka s izradom ocjene za svaki mjesec na temeljutridesetogodiπnjih srednjih mjeseËnih temperatura i koliËina oborina, upotrebom raËunalnih progra-ma.

6. Ocjena klime za Hrvatsku za godiπnja doba i godinu.

7. Redovito mjeseËno, sezonsko i godiπnje obavjeπÊivanje javnosti, korisnika i struËnih krugo-va o ocjeni klime kroz priopÊenja za javnost, izravnih dostava ocjene, javnih medija, mjeseËnikaDHMZ—a Bilten, godiπnjeg Ëasopisa DHMZ—a Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike, tedostavom ocjena meunarodnim tijelima Svjetske meteoroloπke organizacije, npr. za Klimatski bil-ten za podruËje VI (Europa) i glasilo Svjetske meteoroloπke organizacije Bulletin.

Postupak ocjene jest uobiËajen, upotrebom modificirane Conrad—Chapmanove metode koja daje natemelju odstupanja od normalnog tridesetogodiπnjeg niza 1961—1990. sljedeÊu klasifikaciju:

Za temperature Percentili

— ekstremno hladno < 2— vrlo hladno 2—9— hladno 9—25— normalno 25—75— toplo 75—91— vrlo toplo 91—98— ekstremno toplo > 98

2 PRIKAZI br. 10

Za oborine Percentili

— ekstremno suπno < 2— vrlo suπno 2—9— suπno 9—25— normalno 25—75— kiπno 75—91— vrlo kiπno 91—98— ekstremno kiπno > 98

Percentili predstavljaju procjenu vjerojatnosti (izraæenu u %) da odgovarajuÊa vrijednost ano-malije nije u promatranom razdoblju bila nadmaπena. Npr. percentila 98 ukazuje da u 98% sluËajevaprethodnih godina odgovarajuÊa vrijednost nije prekoraËena, tj. da se u stogodiπnjem razdobljumogu oËekivati samo 2 godine u kojima Êe opaæena vrijednost biti viπa od razmatrane. PomoÊu per-centila (P) moæe se procijeniti povratni period T (u godinama) iz relacije:

T = 100/P ako je P < 50

T = 100/100—P ako je P > 50

Pr. Za P=2% ® T = 50 godina.

ZnaËi za percentil 2% vjerojatnost je da Êe se npr. ta temperatura javiti 2 puta u 100 godina ili1 put u 50 godina.

Na temelju napravljene ocjene izrauju se karte klimatskih anomalija (odstupanja od srednjih“normalnih” tridesetogodiπnjih vrijednosti) za Hrvatsku i iscrtavaju podruËja ocjene klimatskih ele-menata prema razredima.

Te su ocjene jedini naËin koji na temelju podataka daje toËan smjeπtaj pojedinog razdoblja uodnosu na dugogodiπnje prosjeËne vrijednosti. Potrebne su zbog toga jer se neki puta donosezakljuËci o odreenim razdobljima prema nekim sporednim utjecajima i subjektivnim mjerilima.

Na kartama anomalija uz svaku postaju napisana su dva broja. Gornji broj oznaËava odstupanjeod viπegodiπnjeg srednjaka za temperaturu u °C i % za oborinu, a donji broj percentile prema koji-ma se postaja svrstava u odgovarajuÊi razred.

Gornji broj omoguÊava da unutar svake klase detaljnije uoËimo odstupanje od srednjaka, jernpr. unutar klase normalno koja obuhvaÊa 50 percentila mogu postojati podruËja s viπom ili niæomtemperaturom ili koliËinom oborina, u odnosu na dugogodiπnji prosjek.

Takve detaljnje analize mogu se napraviti za sve spomenute klase klasifikacije.

Poπto klasa normalno obuhvaÊa 50% podataka radi detaljnije ocjene u poglavlju 3 za tu je klasuuvijek spomenuto je li vrijednost iznad prosjeka ili ispod prosjeka.

3. OCJENA ANOMALIJA TEMPERATURE I KOLI»INE OBORINE U

HRVATSKOJ ZA 2000.

Analiza je napravljena na temelju 12 karata odstupanja srednje mjeseËne temperature zraka odprosjeka 1961—1990, za 12 mjeseci, 12 karata odstupanja mjeseËne koliËine oborina od prosjeka1961—1990. za 12 mjeseci, te po Ëetiri karte odstupanja sezonske temperature i oborine od prosje-ka 1961—1990. i 2 karte odstupanja godiπnje temperature i oborine od prosjeka 1961—1990. Kartesu pokazane u poglavlju 4.

PRIKAZI br. 10 3

3.1. Ekstremne klimatske anomalije u 2000. na podruËju Hrvatske

Daju se samo klase ekstremno toplo, ekstremno hladno, ekstremno suπno i ekstremno kiπno,πto znaËi da se takvi dogaaji javljaju 2 i manje puta u 100 godina.

—razdoblje promatranja: mjesecekstremno toplo— travanj 2000. PodruËje Zagreba, Varaædina, Bjelovara, Siska i Osijeka

svibanj 2000. PodruËje zapadno i juæno od linije M. Loπinj — Split.

lipanj 2000. Cijela Hrvatska izuzev Daruvara i Knina.

kolovoz 2000. VeÊi dio Hrvatske izuzev podruËja juænije i istoËnije

od linije Ogulin—Komiæa, Karlovca, Bjelovara i Daruvara.

studeni 2000. Juæno od linije M. Loπinj — Ogulin—Zagreb—Bjelovar —Daruvar, te Knina i Dubrovnika.

prosinac 2000. Zapadno od linije Ogulin—Krk—Zadar—Lastovo.

ekstremno hladno— Niti jedno podruËje

ekstremno suπno— sijeËanj 2000. PodruËje Pazina

travanj 2000. PodruËje Zaviæana

lipanj 2000. PodruËje Istre, Kvarnera, Zadra, Knina, GospiÊa, Splita,

Osijeka i Slavonskog Broda.

kolovoz 2000. PodruËje Hrvatskog primorja, Like, Gorskog kotara,

Karlovca i Knina.

ekstremno kiπno— studeni 2000. PodruËje Pazina i Rijeke.

— razdoblje promatranja: godiπnja doba

ekstremno toplo— proljeÊe 2000. PodruËje Ogulina, Zagreba, Varaædina, Bjelovara i

Siska.

ljeto 2000. Cijela Hrvatska izuzev podruËja oko Dubrovnika

jesen 2000. VeÊi dio Hrvatske izuzev Karlovca, Rijeke, Daruvara i

juæno od linije GospiÊ—Hvar.

ekstremno hladno— Niti jedno podruËje.

ekstremno suπno — proljeÊe 2000. PodruËje Dubrovnika.

ljeto 2000. PodruËje Zadra, Splita, Karlovca i Osijeka.

ekstremno kiπno— Niti jedno podruËje.

— razdoblje promatranja: godina 2000.

4 PRIKAZI br. 10

ekstremno toplo— Cijelo podruËje Hrvatske

ekstremno suπno— IstoËno od Daruvara i usko podruËje oko Lastova.

3.2. Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja od sred-

njih mjeseËnih temperatura i srednjih mjeseËnih koliËina oborine, za svaki

mjesec u 2000.

U ovom pregledu daju se ocjene (klase) koje su povrπinski najviπe zastupljene, bez opisapodruËja koja zahvaÊaju. Detaljniji raspored pojedinih klasa vidljiv je iz karata raspodjele anomali-ja (poglavlje 4). Za klasu NORMALNO dano je jesu li temperature ili oborine ispod viπegodiπnjegprosjeka (+) ili ispod njega (-). To je radi detaljnije ocjene jer klasa NORMALNO ima velik raspon(obuhvaÊa 50% podataka promatranog niza).

Mjesec: SIJE»ANJ klasa % u odnosu na odnos u klasi NORMALNOukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak

Temperatura: normalno 80 manje od srednjaka hladno 20

Oborina: suπno 70vrlo suπno 22normalno 6 manje od prosjeka

ekstremno suπno 1Mjesec: VELJA»A

Temperatura: normalno 60 veÊinom viπe od srednjakatoplo 40

Oborina: suπno 60normalno 40 niæe od prosjeka

Mjesec: OÆUJAK

Temperatura: normalno 80 veÊinom viπe od srednjakatoplo 20

Oborina: normalno 50 veÊinom viπe od prosjekasuπno 19

vrlo suπno 1

Mjesec: TRAVANJ

Temperatura: vrlo toplo 60ekstremno toplo 40

Oborina: normalno 55 niæe od prosjekasuπno 40

vrlo suπno 4ekstremno suπno 1

Mjesec: SVIBANJ


PRIKAZI br. 10 5

toplo 25

Oborina: suπno 75normalno 20 veÊinom niæe od prosjeka

kiπno 5Mjesec: LIPANJ

Temperatura: ekstremno toplo 97vrlo toplo 3

Oborina: vrlo suπno 55ekstremno suπno 40

suπno 5

Mjesec: SRPANJ

Temperatura: normalno 97 viπe od srednjakatoplo 2

hladno 1

Oborina: normalno 96 kontinentalni dio niæe odprosjeka, priobalni viπe

vrlo suπno 2vrlo kiπno 2

Mjesec: KOLOVOZ


toplo 2


suπno 4Mjesec: RUJAN

Temperatura: normalno 100 veÊinom viπe od srednjaka

Oborina: normalno 95 veÊinom niæe od prosjekasuπno 3

vrlo suπno 2Mjesec: LISTOPAD

Temperatura: vrlo toplo 80toplo 20

Oborina: normalno 75 niæe od prosjeka, izuzev5 postaja

kiπno 25suπno 5

Mjesec: STUDENI


6 PRIKAZI br. 10

klasa % u odnosu na odnos u klasi NORMALNOukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak

Oborina: normalno 55 6 postaja viπe, ostale niæeod prosjeka

kiπno 40ekstremno kiπno 4

vrlo kiπno 1Mjesec: PROSINAC


toplo 15

Oborina: kiπno 54normalno 40 veÊinom viπe od prosjekavrlo kiπno 5

suπno 1

3.3. Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u 2000


Godiπnje doba: ZIMA 1999/2000. (XII. 1999, I. i II. 2000)

Temperatura: normalno 100 veÊinom viπe od srednjaka

Oborina: normalno 70 veÊinom niæe od prosjekasuπno 30

Godiπnje doba: PROLJE∆E 2000. (III, IV, V)


Oborina: suπno 50normalno 28 veÊinom niæe od prosjekavrlo suπno 20

ekstremno suπno 2

Godiπnje doba: LJETO 2000. (VI, VII, VIII)



suπno 3normalno 2 niæe od prosjeka

Godiπnje doba: JESEN 2000. (IX, X, XI)


PRIKAZI br. 10 7


Oborina: kiπno 50normalno 40 veÊinom niæe od prosjekavrlo kiπno 10

Godiπnje doba: PRVA TRE∆INA ZIME 2000/2001. (obuhvaÊa XII. 2000)

Za prvu treÊinu zime: isto kao XII. 2000.Temperatura: vrlo toplo 60

ekstremno toplo 25toplo 45

Oborina: kiπno 54normalno 40 veÊinom viπe od prosjekavrlo kiπno 5

suπno 1

3.4. Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 2000.


Razdoblje: GODINA 2000.

Temperatura: ekstremno toplo 100

Oborina: suπno 60normalno 30 oko prosjekavrlo suπno 15

ekstremno suπno 15

3.5. OpÊa ocjena klime za Hrvatsku u 2000.

2000. godina na cijelom je podruËju Hrvatske bila u klasi ekstremno toplo. Zabiljeæene su najviπesrednje godiπnje temperature npr. za Zagreb—GriË od poËetka mjerenja, tj. od 1861. godine. NajveÊimanjak oborine bio je na podruËju istoËno od Daruvara i Lastova i ta su podruËja svrstana u klasuekstremno suπno, pa na podruËjima Varaædina, Bjelovara, Daruvara i Splita, gdje je bila klasa vrlosuπno. NajveÊi dio Hrvatske bio je u klasi suπno, dok je podruËje Istre i Hrvatskog primorja s otoci-ma sjeverno od Zadra bilo u klasi normalno.S obzirom na to da klase ekstremno suπno, vrlo suπno i suπno oznaËuju nedostatak oborine, moæe sereÊi: 2000. godina na podruËju Hrvatske bila je ekstremno topla i suπna, s veÊim nedostatkom

oborine u kontinentalnom i juænom dijelu.

8 PRIKAZI br. 10

4. SLIKE OCJENA TEMPERATURE I OBORINE ZA HRVATSKU U 2000.

U ovom dijelu prikazane su 34 slike:

— Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) za svaki mjesec 2000, od prosjeka (1961—1990), 12 slika (sijeËanj—prosinac)

— MjeseËne koliËine oborine (%) za svaki mjesec 2000. izraæene su u % prosjeËnih vrijednosti(1961—1990),12 slika (sijeËanj—prosinac)

— Odstupanje srednje sezonske temperature zraka za godiπnja doba 2000. od prosjeËnih vrijednos-ti (1961—1990) za svaku sezonu — 4 slike (zima, proljeÊe, ljeto, jesen)

— Sezonske koliËine oborine (%) za godiπnja doba 2000. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti(1961—1990), za svaku sezonu — 4 slike (zima, proljeÊe, ljeto, jesen)

— Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 2000. godinu od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990), 1 slika

— Godiπnje koliËine oborine za 2000. u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990), 1 slika

PRIKAZI br. 10 9

10 PRIKAZI br. 10

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SIJE»NJU 2000. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in JANUARY 2000, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u SIJE»NJU 2000. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in JANUARY 2000, expressed as percentage of normals1961—1990.

Dubrovnik

-0.7

-1.3

18

-0.4

39

-0.9

27

Osijek45

Knin

-2.1

31

-0.6

-1.4

Komiæa

41

-1.0

-1.8

16

11

Karlovac22

-0.5

M. Loπinj

Rijeka35

35Zaviæan

-0.8

Varaædin43

38Zagreb Bjelovar

Sisak37

-1.0

Sl. Brod-1.2

33

-0.9

Pazin-2.2

-0.8Ogulin

Zadar28

-0.6

33

-1.4GospiÊ30

-1.5Split

17

19

-1.2Hvar

Lastovo-1.1

20

Daruvar

GospiÊ

DubrovnikLastovo

3

36

12

40

19

5

38

Ogulin20

2

2

50

20

Pazin17

Split

Knin

30Daruvar

9

12

31

Komiæa

76

46

3

39

24

9

1

Karlovac11

16

M. Loπinj

Rijeka2

9Zaviæan

26

14

37

Varaædin6

18Zagreb Bjelovar

26

56

17

Zadar79

39

48Hvar

49

31

Sisak

Sl. Brod41

Osijek

deviation (°C)met. stationpercentile

A

P

odstupanje temp. (°C)postaja

percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm

PERCENTILI PERCENTILE

deviation (%)met. stationpercentile

A

P

odstupanje oborine (%)postaja

percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


PRIKAZI br. 10 11

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u VELJA»I 2000. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in FEBRUARY 2000, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u VELJA»I 2000. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in FEBRUARY 2000, expressed as percentage of normals1961—1990.

Dubrovnik

1.3

0.2

55

2.7

0.8

69

Osijek83

Knin

1.9

77

3.5

2.2

Komiæa

89

1.5

0.6

61

63

Karlovac75

3.5

M. Loπinj

Rijeka75

71Zaviæan

2.7

Varaædin88

83Zagreb Bjelovar

Sisak85

3.2

Sl. Brod2.1

77

0.6

Pazin0.7

Ogulin

Zadar63

0.4

60

1.3GospiÊ69

0.4Split

59

47

-0.1Hvar

Lastovo0.4

61

Daruvar

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

GospiÊ

DubrovnikLastovo

82

43

17

29

40

20

38

Ogulin55

20

34

75

41

Pazin17

Split

Knin

50Daruvar

35

64

64

Komiæa

34

19

29

61

32

16

11

Karlovac19

64

M. Loπinj

Rijeka45

25Zaviæan

12

9

43

Varaædin33

11Zagreb Bjelovar

38

74

35

Zadar47

21

30Hvar

39

24

Sisak

Sl. Brod67

Osijek


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


12 PRIKAZI br. 10

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u OÆUJKU 2000. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in MARCH 2000, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u OÆUJKU 2000. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in MARCH 2000, expressed as percentage of normals1961—1990.

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

Dubrovnik

0.5

-0.7

31

0.9

0.6

66

Osijek64

Knin

1.3

60

2.1

0.6

Komiæa

82

0.3

-0.4

42

68

Karlovac72

1.9

M. Loπinj

Rijeka61

55Zaviæan

2.0

Varaædin80

82Zagreb Bjelovar

Sisak77

1.7

Sl. Brod0.6

61

0.3

Pazin0.8

Ogulin

Zadar58

0.3

59

1.2GospiÊ68

-0.1Split

48

50

0.0Hvar

Lastovo0.0

50

Daruvar

2.1

80

GospiÊ

DubrovnikLastovo

152

111

63

57

38

13

91

Ogulin99

53

111

63

Pazin51

Split

Knin

92Daruvar

64

81

110

Komiæa

41

22

33

100

111

63

67

Karlovac46

64

M. Loπinj

Rijeka84

55Zaviæan

15

29

82

Varaædin17

36Zagreb Bjelovar

62

109

45

Zadar93

27Hvar

33

23

Sisak

Sl. Brod86

Osijek

116

52


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


PRIKAZI br. 10 13

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u TRAVNJU 2000. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in APRIL 2000, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u TRAVNJU 2000. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in APRIL 2000, expressed as percentage of normals1961—1990.

Dubrovnik

2.3

1.8

97

3.6

1.9

97

Osijek99

Knin

95

4.1

2.6

Komiæa

>99

3.3

1.8

92

97

3.6

M. Loπinj

Rijeka98

98Zaviæan

3.6

Varaædin99

>99Zagreb Bjelovar

Sisak99

3.5

Sl. Brod3.1

97

1.6

Pazin2.1

Ogulin

Zadar95

2.0

97

3.2GospiÊ98

2.3Split97

96

1.7Hvar

Lastovo1.9

97

Daruvar

3.4

98

2.7Karlovac

97

GospiÊ

DubrovnikLastovo

76

70

15

68

45

17

50

Ogulin30

3

47

9

Pazin14

Split

Knin

40Daruvar

49

83

92

Komiæa

53

25

43

30

76

29

13

Karlovac7

44

M. Loπinj

Rijeka32

1Zaviæan

62

27

84

Varaædin14

43Zagreb Bjelovar

59

105

43

Zadar122

109Hvar

116

65

Sisak

Sl. Brod90

Osijek

59

71


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


14 PRIKAZI br. 10

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SVIBNJU 2000. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in MAY 2000, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u SVIBNJU 2000. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in MAY 2000, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

2.6

3.0

99

1.9

2.9

99

Osijek90

Knin

76

2.8

1.0

Komiæa

97

2.6

1.4

86

97

1.9

M. Loπinj

Rijeka98

95Zaviæan

2.2

Varaædin93

95Zagreb Bjelovar

Sisak94

2.0

Sl. Brod1.5

86

3.0

Pazin2.1

Ogulin

Zadar>99

3.0

>99

2.2GospiÊ95

3.1Split99

99

2.8Hvar

Lastovo3.3

>99

Daruvar

2.0

94

1.5Karlovac

85

GospiÊ

DubrovnikLastovo

43

82

38

25

5

6

44

Ogulin59

21

45

15

Pazin17

Split

Knin

49Daruvar

19

48

55

Komiæa

3

11

16

50

113

65

28

Karlovac14

60

M. Loπinj

Rijeka12

12Zaviæan

7

13

49

Varaædin20

16Zagreb Bjelovar

7

32

Zadar75

5Hvar

8

20

Sisak

Sl. Brod37

Osijek

69

42

14


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


PRIKAZI br. 10 15

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LIPNJU 2000. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in JUNE 2000, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u LIPNJU 2000. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in JUNE 2000, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Komiæa2.6

Dubrovnik

3.0

2.1

99

2.9

3.1

>99

Osijek99

Knin

95

3.7

1.8>99

2.7

2.1

98

>99

2.4

M. Loπinj

Rijeka>99

99Zaviæan

3.1

Varaædin99

>99Zagreb Bjelovar

Sisak>99

2.9

Sl. Brod2.6

99

3.0

Pazin2.8

Ogulin

Zadar>99

>99

2.6GospiÊ>99

2.7Split>99

>99

2.6Hvar

Lastovo2.8

>99

Daruvar

2.7

>99

2.4Karlovac

99

GospiÊ

DubrovnikLastovo

19

36

6

14

8

7

11

Ogulin49

10

17

3

Pazin<1

Split

Knin

42Daruvar

4

61

41

Komiæa

10

9

12

19

7

1

<1

Karlovac4

52

M. Loπinj

Rijeka3

<1Zaviæan

13

1

47

Varaædin6

6Zagreb Bjelovar

8

52

Zadar0

15Hvar4

7

Sisak

Sl. Brod29

Osijek16

<1

1


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


16 PRIKAZI br. 10

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SRPNJU 2000. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in JULY 2000, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u SRPNJU 2000. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in JULY 2000, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

-0.6

-0.2

40

0.6

-0.1

45

Osijek70

Knin

43

1.1

-0.2

Komiæa

82

-1.0

-0.1

46

39

0.1

M. Loπinj

Rijeka31

19Zaviæan

0.8

Varaædin54

76Zagreb Bjelovar

Sisak74

0.6

Sl. Brod0.6

70

0.1

Pazin-0.3

Ogulin

Zadar55

0.5

69

0.4GospiÊ

65

0.3Split

62

50

0.0Hvar

Lastovo-0.1

46

Daruvar

0.3

62

0.2Karlovac

57

GospiÊ

DubrovnikLastovo

147

135

76

68

142

74

97

Ogulin134

74

123

68

Pazin56

Split

Knin

89Daruvar

53

109

94

Komiæa

31

37

62

116

63

39

64

Karlovac47

79

M. Loπinj

Rijeka83

66Zaviæan

95

95

Varaædin41

52Zagreb Bjelovar

50

95

Zadar111

352Hvar

396

96

Sisak

Sl. Brod106

Osijek

113

64

60

46


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


PRIKAZI br. 10 17

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u KOLOVOZU 2000. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in AUGUST 2000, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u KOLOVOZU 2000. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in AUGUST 2000, expressed as percentage of normals1961—1990.

Dubrovnik

3.6

1.0

82

3.4

2.6

99

Osijek>99

Knin

97

3.4

2.1

Komiæa

98

2.8

2.9

98

98

3.4

M. Loπinj

Rijeka>99

98Zaviæan

3.7

Varaædin>99

>99Zagreb Bjelovar

Sisak>99

3.3

Sl. Brod3.1

>99

2.3

Pazin2.6

Ogulin

Zadar99

2.1

3.0GospiÊ99

2.9Split

89

1.3Hvar

Lastovo2.6

Daruvar

3.0

99

2.3Karlovac

98

98

98

97

GospiÊ

DubrovnikLastovo

7

4

<1

0

29

20

9

Ogulin4

1

10

4

Pazin2

Split

Knin

7Daruvar

25

4

40

Komiæa

0

6

1

5

0

1

5

Karlovac1

8

M. Loπinj

Rijeka1

2Zaviæan

2

11

Varaædin2

3Zagreb Bjelovar

10

24

Zadar0

0Hvar

0

8

Sisak

Sl. Brod16

Osijek25

<1

3

2


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


18 PRIKAZI br. 10

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u RUJNU 2000. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in SEPTEMBER 2000, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u RUJNU 2000. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in SEPTEMBER 2000, expressed as percentage of normals1961—1990.

Dubrovnik

0.7

0.0

50

0.1

0.8

74

Osijek53

Knin

31

0.5

-0.7

Komiæa

64

-0.4

0.1

53

66

0.7

M. Loπinj

Rijeka69

41Zaviæan

0.8

Varaædin71

72Zagreb Bjelovar

Sisak67

0.6

Sl. Brod0.0

50

0.7

Pazin0.6

Ogulin

Zadar72

0.5

67

0.6GospiÊ67

0.2Split

55

47

-0.1Hvar

Lastovo0.2

56

Daruvar

0.4

61

0.2Karlovac

56

GospiÊ

DubrovnikLastovo

69

158

83

85

37

20

51

Ogulin65

26

71

41

Pazin28

Split

Knin

75Daruvar

60

155

106

Komiæa

62

39

84

160

76

41

17

Karlovac34

94

M. Loπinj

Rijeka39

84Zaviæan

32

108

Varaædin48

61Zagreb Bjelovar

62

109

Zadar60

59Hvar

11

67

Sisak

Sl. Brod80

Osijek39

39

44

48


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


PRIKAZI br. 10 19

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LISTOPADU 2000. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in OCTOBER 2000, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u LISTOPADU 2000. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in OCTOBER 2000, expressed as percentage of normals1961—1990.

Dubrovnik

2.1

1.1

81

2.8

1.5

89

Osijek96

Knin

92

2.8

2.3

Komiæa

97

1.7

1.6

88

95

2.6

M. Loπinj

Rijeka95

83Zaviæan

2.8

Varaædin95

98Zagreb Bjelovar

Sisak98

2.7

Sl. Brod2.8

96

2.3

Pazin2.4

Ogulin

Zadar97

1.9

93

3.0GospiÊ97

1.6Split89

Daruvar

2.3

93

2.0Karlovac

92

1.4Hvar

87

1.2

83Lastovo

GospiÊ

DubrovnikLastovo

147

138

73

118

177

85

24

Ogulin202

91

165

80

Pazin16

Split

Knin

196Daruvar

38

55

61

Komiæa

37

27

32

154

79

48

69

Karlovac90

91

M. Loπinj

Rijeka77

79Zaviæan

59

133

Varaædin53

73Zagreb Bjelovar

63

111

Zadar81

102Hvar81

45

Sisak

Sl. Brod79

Osijek125

53

42

66


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


20 PRIKAZI br. 9

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u STUDENOM 2000. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in NOVEMBER 2000, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u STUDENOM 2000. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in NOVEMBER 2000, expressed as percentage of normals1961—1990.

Dubrovnik

2.5

2.6

97

4.5

2.4

98

Osijek99

Knin

96

4.6

4.2

Komiæa

98

2.7

2.9

97

98

4.2

M. Loπinj

Rijeka96

97Zaviæan

3.9

Varaædin97

98Zagreb Bjelovar

Sisak99

4.3

Sl. Brod4.6

99

3.2

Pazin3.1

Ogulin

Zadar99

3.2

5.1GospiÊ99

2.9Split

99

Daruvar

4.5

98

3.7Karlovac

96

2.5Hvar

98

2.5

99Lastovo

>99

GospiÊ

232

158

85

151

74

Ogulin121

70

157

86

Pazin36

Split

Knin

109Daruvar

63

87

11149

180

154

82

99

Karlovac62

111

M. Loπinj

Rijeka99

91Zaviæan

135

Varaædin63

74Zagreb Bjelovar

54

98

Zadar132

235Hvar

Sisak

Sl. Brod75

Osijek264

75

40

83

DubrovnikLastovo171

89

Komiæa

103

58

9893

52


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


PRIKAZI br. 10 21

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u PROSINCU 2000. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Monthly air temperature anomalies in Croatia in DECEMBER 2000, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine (%) u PROSINCU 2000. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Monthly precipitation amounts of Croatia in DECEMBER 2000, expressed as percentage of normals1961—1990.

Dubrovnik

2.6

1.3

91

2.1

2.5

99

Osijek85

Knin

93

3.2

3.3

Komiæa

94

2.7

2.4

96

99

3.0

M. Loπinj

Rijeka99

Zaviæan

3.7

Varaædin92

97Zagreb Bjelovar

Sisak96

3.8

Sl. Brod2.2

87

2.8

Pazin2.8

Ogulin

Zadar99

2.5

4.4GospiÊ98

2.1Split

97

Daruvar

5.2

99

4.2Karlovac

98

1.9Hvar

98

2.0Lastovo

99

92

99

GospiÊ

175

161

83

95

71

Ogulin118

67

177

88

Pazin42

Split

Knin

164Daruvar

56

134

10076

225

136

75

80

Karlovac88

133

M. Loπinj

Rijeka88

98Zaviæan

203

Varaædin74

95Zagreb Bjelovar

94

197

Zadar166

84Hvar

Sisak

Sl. Brod137

Osijek150

83

76

54

DubrovnikLastovo

118

67

Komiæa

42

4873

41

22


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


22 PRIKAZI br. 10

Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za ZIMU 1999/2000. (XII. 1999, I i II 2000)od prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Seasonal air temperature anomalies in Croatia for WINTER 1999/2000 (December 1999 —February2000), from normal 1961—1990.

Sezonske koliËine oborine (%) za ZIMU 1999/2000. (XII. 1999, I i II 2000) izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Seasonal precipitation amounts of Croatia in WINTER 1999/2000 (December 1999 — February 2000)expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

0.2

-0.2

40

0.6

0.1

54

Osijek61

Knin

-0.3

60

1.3

0.5

Komiæa

75

-0.1

-0.4

38

30

Karlovac44

1.1

M. Loπinj

Rijeka57

48Zaviæan

0.8

Varaædin71

67Zagreb Bjelovar

Sisak69

1.0

Sl. Brod0.2

54

0.2

Pazin-0.6

Ogulin

Zadar58

0.3

63

0.6GospiÊ63

-0.3Split

37

31

-0.4Hvar

Lastovo-0.1

45

Daruvar

GospiÊ

DubrovnikLastovo

92

90

42

69

76

32

94

Ogulin

54

76

31

Pazin49

Split

Knin

70Daruvar

43

69

89

Komiæa

71

25

18

102

69

23

13

Karlovac

23

75

M. Loπinj

Rijeka49

55Zaviæan

14

23

91

Varaædin29

44Zagreb Bjelovar

52

99

49

Zadar84

36

51Hvar

43

7

Sisak

Sl. Brod96

Osijek


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


PRIKAZI br. 10 23

Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za PROLJE∆E 2000. (III, IV V) odprosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SPRING 2000 (March — May), from normal1961—1990.

Sezonske koliËine oborine (%) za PROLJE∆E 2000. (III, IV V) izraæene u % prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Seasonal precipitation amounts of Croatia in SPRING 2000 (March — May), expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

1.8

1.4

96

2.1

1.8

98

Osijek98

Knin

1.7

91

3.0

1.4

Komiæa

>99

2.1

0.9

82

97

Karlovac95

2.4

M. Loπinj

Rijeka98

95Zaviæan

2.6

Varaædin99

>99Zagreb Bjelovar

Sisak99

2.4

Sl. Brod1.7

95

1.6

Pazin1.6

Ogulin

Zadar98

1.8

98

2.2GospiÊ98

1.8Split

97

96

1.5Hvar

Lastovo1.7

98

Daruvar

2.5

99

GospiÊ

DubrovnikLastovo

93

87

31

51

33

1

60

Ogulin

81

70

11

Pazin10

Split

Knin

60Daruvar29

69

83

Komiæa

37

5

13

60

101

54

26

Karlovac6

56

M. Loπinj

Rijeka43

3Zaviæan

8

5

70

Varaædin8

13Zagreb Bjelovar

22

78

8

Zadar96

48

47Hvar

56

20

Sisak

Sl. Brod67

Osijek

62

5


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


24 PRIKAZI br. 10

Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za LJETO 2000. (VI, VII, VIII) odprosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SUMMER 2000 (June — August), from normal1961—1990.

Sezonske koliËine oborine (%) za LJETO 2000. (VI, VII, VIII) izraæene u % prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Seasonal precipitation amounts of Croatia in SUMMER 2000 (June — August) expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

1.9

0.9

94

2.3

1.9

>99

Osijek>99

Knin

1.6

99

2.7

1.3

Komiæa

>99

1.5

1.6

99

99

Karlovac99

2.0

M. Loπinj

Rijeka>99

99Zaviæan

2.5

Varaædin>99

>99Zagreb Bjelovar

Sisak>99

2.3

Sl. Brod2.1

>99

1.9

Pazin1.7

Ogulin

Zadar>99

1.7

>99

2.0GospiÊ>99

1.9Split

>99

99

1.4Hvar

Lastovo1.7

>99

Daruvar

2.0

>99

GospiÊ

DubrovnikLastovo

49

49

3

20

45

16

38

Ogulin

44

39

4

Pazin1

Split

Knin

45Daruvar

9

57

59

Komiæa

10

3

5

39

17

<1

2

Karlovac<1

46

M. Loπinj

Rijeka3

2Zaviæan

47

1

49

Varaædin3

3Zagreb Bjelovar

5

55

16

Zadar26

1

89Hvar

80

45

Sisak

Sl. Brod52

Osijek

58

4


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


PRIKAZI br. 10 25

Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za JESEN 2000. (IX, X, XI) od prosjeËnihvrijednosti (1961—1990).

Seasonal air temperature anomalies in Croatia for AUTUMN 2000 (September —November), fromnormal 1961—1990.

Sezonske koliËine oborine (%) za JESEN 2000. (IX, X, XI) izraæene u % prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Seasonal precipitation amounts of Croatia in AUTUMN 2000 (September —November) expressed aspercentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

1.7

1.3

92

2.4

1.6

97

Osijek>98

Knin

96

2.7

2.0

Komiæa

>98

1.3

1.5

95

>98

2.5

M. Loπinj

Rijeka98

Zaviæan

2.5

Varaædin>98

>98Zagreb Bjelovar

Sisak>98

2.5

Sl. Brod2.5

>98

2.0

Pazin2.1

Ogulin

Zadar>98

1.8

2.9GospiÊ>98

1.5Split

94

Daruvar

2.4

>98

2.0Karlovac

97

1.3Hvar

92

1.3

92Lastovo

>98

91

GospiÊ

DubrovnikLastovo

151

152

92

124

141

88

52

Ogulin129

77

133

79

Pazin6

Split

Knin

125Daruvar

46

101

95

Komiæa

26

55

167

106

62

90

Karlovac78

99

M. Loπinj

Rijeka93

95Zaviæan

86

125

Varaædin51

79Zagreb Bjelovar

59

105

Zadar94

140Hvar

95

50

Sisak

Sl. Brod78

Osijek151

49

9

79

69


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


26 PRIKAZI br. 10

Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 2000. godinu od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990).

Yearly air temperature anomalies in Croatia for year 2000, from normals 1961—1990.

Godiπnje koliËine oborine (%) za 2000. godinu izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990).

Yearly precipitation amounts of Croatia for 2000 year, expressed as percentage of normals1961—1990.

Dubrovnik

1.7

0.9

99

2.1

1.5

>99

Osijek>99

Knin

>99

2.6

1.6

Komiæa

>99

1.5

1.1

>99

>99

2.2

M. Loπinj

Rijeka>99

Zaviæan

2.4

Varaædin>99

>99Zagreb Bjelovar

Sisak>99

2.3

Sl. Brod1.8

>99

1.6

Pazin1.5

Ogulin

Zadar>99

1.6

2.1GospiÊ>99

1.4Split

Daruvar

2.3

>99

1.7Karlovac

>99

1.1Hvar

>99

1.3Lastovo

>99

>99

>99

>99

GospiÊ

100

100

53

71

48

Ogulin82

12

95

41

Pazin<1

Split

Knin

80Daruvar

5

74

754

101

78

12

29

Karlovac9

67

M. Loπinj

Rijeka52

55Zaviæan

84

Varaædin2

15Zagreb Bjelovar

19

87

Zadar86

85Hvar

Sisak

Sl. Brod69

Osijek90

24

DubrovnikLastovo78

15

Komiæa

47

2469

11

<1

<1

3


A

P


percentili

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely cold

very cold

cold

normal

warm

very warm

extremely warm



A

P


percentili

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2—9

9—25

25—75

75—91

91—98

>98

extremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet


PRIKAZI br. 10 27

5. DOGA–ANJA U SVEZI PROMJENE KLIME U 2000.

5.1. Meunarodna razina

Svjetska meteoroloπka organizacija (WMO) (osnovana 1873. kao Meunarodna meteoro-loπka organizacija) koordinira poslove prikupljanja i razmjene podataka na svjetskoj razini. Vaæandio njene djelatnosti jest praÊenje i prouËavanje klime, na svjetskoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Globalne promjene upuÊuju na moguÊe nepovoljne utjecaje koji bi zahvatili Zemlju kaoplanet. Jedna od moguÊih globalnih promjena jest i globalna promjena klime koja bi se zbograzliËitih terestiËkih i neterestiËkih razloga mogla dogoditi u sljedeÊih 100 godina. Opasnost je utome da u sluËaju globalne promjene klime presudnu ulogu moæe imati Ëovjek, koji svojim djelo-vanjem drastiËno poveÊava koncentracije plinova staklenika, πto moæe biti impuls presudan za glo-balno zatopljenje.

Osnivanjem Svjetskog klimatskog programa (WCP) 1979. godine predoËeni su pokazateljikoji su ukazivali da se promjena klime na globalnoj razini poËinje dogaati.

Radi intenziviranja prouËavanja promjene klime kao globalne promjene 1988. ustanovljenje Meuvladin sastanak o promjeni klime (IPCC), kao potpora za znanstveno istraæivanje na tompodruËju (osnivaËi: Svjetska meteoroloπka organizacija WMO i Program Ujedinjenih naroda zaËovjekov okoliπ — UNEP).

Na temelju tih istraæivanja odræan je Svjetski skup u Rio de Janeiru 1992, koji je zemljamaponudio na potpis Okvirnu konvenciju o promjeni klime UNFCCC, koja je poËela vaæiti 21. oæujka1994.

Okvirna konvencija o promjeni klime okuplja 186 zemalja koje imaju zadatak dogovaranjao metodama i konkretnim akcijama koje bi sprijeËile ili ublaæile moguÊe posljedice zbog globalnogzatopljenja. U okviru tog dogovaranja, koje je postalo interdisciplinarno (znanstvenici, ekolozi,pravnici, ekonomisti, biznismeni, politiËari, nevladine udruge i sl.), dolazi do konfrontacija na svimpodruËjima i razinama, zavisno od ekonomskih i politiËkih posljedica.

Primjer za to jesu dogaanja na sastanku zemalja uËesnica COP6. Okvirne konvencije opromjeni klime UNFCCC, gdje nisu donesene odluke koje bi omoguÊile provoenje KyotoProtocola (do razdoblja 2008—2012. smanjiti emisije CO2, 5% ispod razine 1990).

Sastanak COP6 nastavit Êe se u svibnju 2001. i oËekuje se da Êe se postiÊi dogovor stehniËkim i organizacijskim pitanjima koja Êe omoguÊiti provoenje Kyoto Protokola.

U okviru daljih istraæivanja IPCC je pripremio materijale za treÊe izvjeπÊe procjene. Jedanod vaænijih rezultata jest uvoenje promjene cirkulacijskog kruga CO2 u postojeÊe modele. Iskazani

rezultati pokazuju da se globalno poveÊanje temperature nad kontinentalnim dijelovima predvia ido 6 ˚C, πto je viπe nego πto se predvialo bez uvoenja promjena u cirkulacijskom krugu CO2.

Drugo izvjeπÊe procjene IPCC SAR—1995 zakljuËilo je: “Ravnoteæa Ëinjenica ukazuje naprimjetan ljudski utjecaj na globalnu klimu”. To izvjeπÊe ukazivalo je da antropogeni signal posto-ji u sklopu prirodne klimatske promjenljivosti.

Od Drugog izvjeπÊa procjene IPCC SAR—1995, napravljen je napredak u smanjenju neiz-vjesnosti, posebno u odnosu na razliËite vanjske utjecaje. Iako su mnoge neizvjesnosti u odnosu naglobalnu promjenu klime joπ ostale, u planu TreÊeg izvjeπÊa procjene, IPCC TAR, koje Êe biti prih-vaÊeno tijekom 2001, kaæe se: “Postoje novi i jaËi dokazi da se najviπe opaæenih zatopljenja una-trag 50 godina moæe dovesti u vezu s ljudskim djelovanjem.“

5.2. Hrvatska

Dræavni hidrometeoroloπki zavod redovito provodi monitoring klime, πto ukljuËuje prikup-ljanje i kontrolu podataka te ocjenu klime.

Klimatoloπko-meteoroloπki odjel DHMZ-a radi u skladu s preporukom Komisije za klima-tologiju, Svjetskog klimatoloπkog programa i Meunarodnog sastanka o promjeni klime.

Uz ostale dræavne organizacije u okviru Nacionalnog klimatskog odbora, DHMZ sudjelujeu ispunjavanju obveza prema Okvirnoj konvenciji o promjeni klime, UNFCCC.

Tim pristupom praÊenju i ocjeni klime DHMZ ispunjava preporuke WMO, koja potiËe radna praÊenju i prouËavanju klimatskih promjena, kao doprinosu ukupnoj akciji spreËavanja i ublaæa-vanja moguÊih posljedica klimatskih promjena.

28 PRIKAZI br. 10

Tablica 1. Srednje godiπnje temperature zraka u 2000. u usporedbi s prethodnim najviπimsrednjim godiπnjim temperaturama (nivoi su razliËitih duæina)

MeteoroloπkaSrednja godiπnja temperatura zraka (˚C)

postaja 2000.razdoblje.

1994. 1992. 1961. 1951. 1950. 1948. 1863.61—90

Osijek 12.9 10.8 12.2 12.1

Slavonski brod 12.3 10.5 12.2 11.9 — — — —

Daruvar 12.2 10.6 12.2 11.8 — — — —

Bjelovar 12.9 10.3 11.8 11.7 11.3

Varaædin 12.1 9.9 11.7 11.3 11.1

Zagreb-GriË 13.8 11.4 13.3 13.0 12.6 13.1

Zagreb-Maksimir 12.7 10.3 12.2 11.9 11.6

Sisak 12.9 10.6 12.2 12.1

Puntijarka 8.4 6.2 7.9 7.6 — — —

Zaviæan 5.0 3.5 5.1 4.7 — — —

Karlovac 12.5 10.8 11.9 12.3 12.0

Ogulin 12.0 9.7 11.6 10.9 11.2

GospiÊ 10.5 8.4 9.9 9.3 9.9

Knin 14.0 12.9 14.2 13.5 14.2 14.4

Pazin 12.5 11.0 12.6 11.7 —

Rijeka 15.3 13.6 15.0 14.5 14.7 15.0 15.1

Mali Loπinj 16.6 15.1 16.3 15.6 — — —

Zadar 16.3 14.7 16.1 15.6 — — —

Split—Marjan 17.3 15.9 17.4 16.6 16.8 16.7 17.4

Hvar 17.4 16.3 17.5 16.8 16.9 16.8 17.2

Komiæa 17.9 16.3 18.0 17.3 — — — —

Lastovo 16.7 15.4 16.7 16.0 15.9 16.4

Dubrovnik 17.2 16.3 17.8 17.0 — — — —

PRIKAZI br. 10 29

Srednja godiπnja temperatura zraka na meteoroloπkim postajama u Hrvatskoj za 2000. znat-no je iznad prosjeËnih temperatura za razdoblje 1961—1990, πto je godina 2000. klasificirala nacijelom podruËju kao ekstremno toplu (vjerojatnost tako tople godine jest 2 i manje puta u sto god-ina).

Dræavni hidrometeoroloπki zavod poËetkom rujna izdao je priopÊenje za javnost zbogekstremno visokih temperatura u razdoblju od sijeËnja do rujna i kontinuiranog nedostatka oborine.

To izvanredno ekstremno stanje visokih srednjih temperatura vrijedi za cijelu 2000. godinu,jer su i jesen i prosinac 2000. svrstani u klase ekstremno i vrlo toplo.

Potrebno je obratiti paænju na studeni i prosinac 2000, u kojim su se mjesecima istovre-meno javile klase ekstremno i vrlo toplo te kiπno i vrlo kiπno. To takoer vrijedi za godiπnja dobaljeto i jesen.

Radi potvrde da je 2000. godina bila najtoplija ili druga po redu od kada postoje mjerenjana meteoroloπkim postajama (nizovi razliËitih duæina), dajemo tablicu 1. sa srednjim godiπnjim tem-peraturama zraka u 2000. godini, srednjom godiπnjom temperaturom za razdoblje 1961—1990. igodine sa sljedeÊim najviπim srednjim godiπnjim temperaturama, i to za 23 postaje. Na veÊini mete-oroloπkih postaja (16 njih) srednje godiπnje temperature jednake su ili viπe nego u bilo kojoj drugojgodini, a na ostalim postajama su vrlo blizu najviπoj srednjoj godiπnjoj temperaturi.

Na temelju ovog prikaza sve grane gospodarstva i ljudske djelatnosti mogu napraviti prveprocjene utjecaja neuobiËajenih ekstremnih klimatskih prilika za svoje podruËje.

LITERATURA

WMO, 1983: Guide to climatological practice, WMO No 100, Geneva.Conrad V., Pollak L. W., 1950: Methods in Climatology, Harvard University Press, Cambridge,

Massachuttes.Katuπin Z., Juras V., 1983: Klimatska analiza srednjih mjeseËnih temperatura zraka i mjeseËnih

koliËina oborine na podruËju Hrvatske u Specijalnom Alpex periodu; Simpozij Dinamika vje-tra i strujanja u sjevernom Jadranu — Alpex rezultati, Institut za oceanografiju Split.

Katuπin Z., Juras V., 1983: Klimatska analiza srednjih mjeseËnih koliËina oborina i srednjihmjeseËnih temperatura zraka u 1983. godini na podruËju RH; RHMZ RH Zagreb, Izvanrednemeteoroloπke i hidroloπke prilike u SR Hrvatskoj.

Katuπin Z., Juras V., PandæiÊ K., 1989: Analiza klimatskih elemenata na podruËju SRH u1988.god., RHMZ SRH, Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u SRH u 1988. godini.

Katuπin Z., Cividini B., Dimitrov T., GajiÊ—»apka M., Hrabak—Tumpa G., JurËec V., Juras V.,KauËiÊ D., LukπiÊ I., MilkoviÊ J., PandæiÊ K., Pleπko N., Poje D., VidiÊ S., VuËetiÊ M.,ZaninoviÊ K., 1990.: Hrvatski klimatski program (1991—2000), RHMZ RH, Prikazi br. 6; str.1—80.

Katuπin Z., 1991: Kontinuirana nadolazeÊa opasnost zbog predviene promjene klime; Izvanrednemeteoroloπke i hidroloπke prilike 1990. u Republici Hrvatskoj, RHMZ RH, Zagreb.

Katuπin Z., 1991: Monitoring klime na podruËju Hrvatske, RHMZ RH, Zagreb.Katuπin Z. et ol., 1993: Croatian Climate Programme, Projects Rewiew 1991—2000,

Meteorological and hydrological Service of the Republic of Croatia, Zagreb p. 1—25.GalekoviÊ G., 1994: Izrada programa za obradu HRKLIMA izvjeπtaja, DHMZ RH, struËni rad.KobeπËak T., 1994: Algoritam za operativno praÊenje klime na temelju sustava HRKLIMA

izvjeπtaja, DHMZ RH, struËni rad.Bilten iz podruËja meteorologije, hidrologije i zaπtite Ëovjekova okoliπa 2000., br. 1—10, DHMZ,

Zagreb.WMO, 1995: The World Climate Programme, 1996—2005; WMO/TD—No.701, GenevaIPCC, 1998: The Regional Impacts of Climate Change, Cambridge University Press, Cambridge.NOAA, 2001: Climate of 2000, Annual Review; National Climatic Data Center, Asheville, USAHadley Centre 1995: Modeling Climate Change, 1860—2050, The Met. Office, Bracknell, UK.European Climate Support Network 1995: Climate of Europe, KNMI, De Bilt, Netherland.

30 PRIKAZI br. 10

PRILOG ANNEX

PRIKAZ PROMJENA GLOBALNE TEMPERATURE U RAZDOBLJU INSTRUMENTALNOG MJERENJA (140 GODINA) I POSLJEDNJEG

TISU∆LJE∆A TE IZLAZNI REZULTATI KLIMATSKIH MODELA

GLOBAL TEMPERATURES CHANGES REVIEW IN INSTRUMENTALMEASUREMENTS PERIOD (140 YEARS), IN LAST MILENIUM

PERIOD AND CLIMATE CHANGE MODELS OUTPUTS

32 PRIKAZI br. 10

1972

-73

1973

-74

1975

1982

1982

-83

1986

-88

1991

1991

-95

1997

-98

1998

1963

1954

-55

1956

1940

-41

1944

1912

1913

-15

1916

-191

819

2019

25-2

6

1899

-190

019

0219

04-0

5

1883

1876

-78

0.6

0.4

0.2

0.0

-0.2

-0.4

-0.6

OD

STU

PAN

JE O

D 1

961-

1990

(°C

)

1860 1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000

GODINE

El N

iño

La N

iña

PoËe

tak

zato

plje

nja

kraj

em 2

0. s

tolje

Êa

Erup

cija

El C

hich

ón v

ulka

naEl

Niñ

oEl

Niñ

o

Erup

cija

Pin

atub

o vu

lkan

am s

tolje

Êu)

El N

iño

(naj

veÊi

u 2

0. s

tolje

Êu)

El N

iño

(naj

veÊi

u 2

0. s

tolje

Êu)

Naj

top

lija

god

ina

20. s

tolje

Êa

Erup

cija

Ag

ung

vul

kana

La N

iña

Erup

cija

Bez

imja

nnyj

vul

kana

El N

iño

Naj

top

lija

god

ina

stol

jeÊa

prij

e 19

83.

Erup

cija

Nov

arup

ta (K

atm

ai) v

ulka

naEl

Niñ

oLa

Niñ

aPo

Ëeta

k za

top

ljenj

a u

20. s

tolje

ÊuEl

Niñ

o

El N

iño

Erup

cija

Pel

ée/S

oufr

ère

vulk

ana

El N

iño

Erup

cija

Kra

kato

a vu

lkan

a

El N

iño

(naj

veÊi

u 1

9. s

tolje

Êu)

Slika 1. Anomalije globalne kombinirane temperature prizemnog sloja zraka i povrπinemora za razdoblje 1860—2000. godine u odnosu na normalni klimatoloπki niz

1961—1990, i dogaaji koji su utjecali na globalnu klimu (WMO No. 896)

Slika 2. Varijacije srednje godiπnje temperature zraka za sjevernu hemisferu, rekonstrukcijaprema proxy podacima. Zatopljenje u 20. stoljeÊu najveÊe je u tisuÊljeÊu, a oËito je da su

devedesete godine najtoplija dekada u tisuÊljeÊu, a 1998. najtoplija godina

Podaci s termometra (1902—1999)Rekonstrukcija proxy podaci (1000—1980)Krivulja na temelju 40-godiπnjeg srednjaka

Izvor: The U.K. Meteorological Office. 1997. Climate Change and its Impacts: A Global Perspective.

Od

stup

anje

tem

per

atur

e (˚C

) od

pro

sjek

a (1

961.

-199

0)

Izvor: Mann et al. 1999.

1000 1200 1400 1600 1800 2000 Godina

1.0

0.5

0.0

0.5

1.0

PRIKAZI br. 10 33

Tem

per

atur

ne a

nom

alije

(˚C

)

1850 1900 1950 2000Godina

a) Prirodni utjecaji

1.0

0.5

0.0

-0.5

1.0

modelmjerenja

Tem

per

atur

ne a

nom

alije

(˚C

)

1850 1900 1950 2000Godina

c) Svi utjecaji

1.0

0.5

0.0

-0.5

1.0

modelmjerenja

Tem

per

atur

ne a

nom

alije

(˚C

)

1850 1900 1950 2000Godina

b) Antropogeni utjecaji

1.0

0.5

0.0

-0.5

1.0

modelmjerenja

Slika 2.Kompjutersko simuliranje varijacija prizemne temperature zraka i usporedba rezul-tata s izmjerenim promjenama moæe dati uvid u uzroke klimatskih promjena.

Kompjuterski model klime moæe se koristiti za simuliranje promjena temperature koje suse dogodile zbog prirodnih i antropogenih uzroka. Simulacije prikazane na dijagramu a)napravljene su samo uzimanjem u obzir prirodnih uzroka promjene klime: solarnih varijaci-ja i vulkanskih aktivnosti. Simulacije sadræane na dijagramu b) napravljene su uzimanjem uobzir antropogenih promjena klime: plinova staklenika i sumpornih aerosola, i simulacijesadræane na dijagramu c) napravljene su s ukljuËivanjem u model i prirodnih i antropogenihuzroka promjene klime.

U dijagramu b) moæe se vidjeti da ukljuËivanje antropogenih utjecaja pribavlja vjerojat-no objaπnjenje za stvarne promjene temperature tijekom proπlog stoljeÊa, ali najbolje sla-ganje s izmjerenim dobiveno je u dijagramu c), gdje su ukljuËeni i prirodni i antropogeniËinitelji.

Ti rezultati pokazuju da su ukljuËeni utjecaji dovoljni za objaπnjenje opaæenih promje-na, ali ne iskljuËuju moguÊnost da su i drugi utjecaji takoer mogli imati doprinos. Ovdje pri-kazani dijagrami izlaznih rezultata klimatskih modela jesu za Ëetiri simulacije istog modela.Rezultati sliËni onima u dijagramu b) dobiveni su i drugim modelima koji su uzimali u obzirantropogeni utjecaj.

GospiÊ

100

100

53

71

48

Ogulin82

12

95

41

Pazin<1

Split

Knin

80Daruvar

5

74

754

101

78

12

29

Karlovac9

67

M. Loπinj

Rijeka52

55Zaviæan

84

Varaædin2

15Zagreb Bjelovar

19

87

Zadar86

85Hvar

Sisak

Sl. Brod69

Osijek

90

24

DubrovnikLastovo

78

15

Komiæa

47

2469

11

<1

<1

3

prikazi br. 10 reviews n¡ 10prikazi br. 10 reviews n¡ 10 pra˘enje i ocjena klime u 2000. godini...

Documents