primjedbe operatora na nacrt pravilnika o uslovima … na primjedbe u jk...primjedbe operatora na...
TRANSCRIPT
Primjedbe operatora na Nacrt pravilnika o uslovima za planiranje, izgradnju, održavanje i korišćenje elektronskih
komunikacionih mreža, elektronske komunikacione infrastrukture i povezane opreme
Član Tekst nacrta Pravilnika Komentar/primjedba Crnogorskog
Telekoma Komentar/primjedba Telenora Odgovor Agencije
Generalna primjedba
Generalni komentar vezano za Nacrt
dokumenta je da on sadrži mnogo
imperativnih normi koje po svojoj prirodi
pripadaju najvišim pravnim aktima ,
Ustavu i zakonima , u najmanju ruku je
neuobičajeno da takve norme sadrži
podzakonski akt. Ono što je materija
zakona treba da bude u zakonu a
podzakonski akt ne može definisati ono što
je materija zakona.Smatramo da tekst
Pravilnika treba preformulisati na način da
odražava normiranje koje pripada
podzakonskom aktu. Podsjeticemo na
odredbu clana 10. Ustava Crne Gore
Agencija ne prihvata primjedbu CT. Naime,
članom 39 Zakona o elektronskim
komunikacijama je nedvosmisleno propisana
nadležnost Agencije da propisuje upotrebne i
druge uslove za planiranje, izgradnju,
održavanje i korišćenje pojedinih vrsta
elektronskih komunikacionih mreža,
elektronske komunikacione infrastrukture i
povezane opreme. Agencija je u skladu sa
navedenom nadležnošću pripremila nacrt
pravilnika koji je bio predmet javnih
konsultacija, te nije ni u jednom dijelu
prekoračila svoja zakonom predviđena
ovlašćenja.
2.
Stav 1, alineja 11:
“- na način da se omogući razvoj
konkurencije u sektoru
elektronskih komunikacija;”
CT predlaže da se umjesto termina "u
sektoru elektronskih komunikacija" koristi
termin "na području elektronskih
komunikacija"
Agencija ne prihvata predlog CT, iz razloga
što je termin "Sektor elektronskih
komunikacija" prikladniji u navedenom
kontekstu
2.
Stav 3:
“Elektronska komunikaciona
mreža, elektronska
komunikaciona infrastruktura i
povezana oprema treba da
očuvaju integritet i neprekidnost
pružanja javnih elektronskih
komunikacionih usluga i
sigurnost podataka koji se u
čuvaju i obrađuju.”
CT predlaže da se umjesto formulacije
"podataka koji se u čuvaju ", koristi
formulacija "podataka koji se
Razmijenjuju/prenose/ "
Agencija djelimično prihvata primjedbu CT,
pa vrši preformulaciju ovog stava, tako da
glasi:
“Elektronska komunikaciona mreža,
elektronska komunikaciona infrastruktura i
povezana oprema treba da očuvaju integritet
i neprekidnost pružanja javnih elektronskih
komunikacionih usluga i sigurnost podataka
koji se čuvaju, prenose i obrađuju.”
2. Stav 5:
“Elektronska komunikaciona
CT predlaže brisanje riječi ” i licima sa
invaliditetom”, uz komentar: “Zasto se to
Agencija ne prihvata predlog CT, jer je i u
članu 39 Zakona o elektronskim
mreža, elektronska
komunikaciona infrastruktura i
povezana oprema planira se,
projektuje, proizvodi, gradi,
održava i koristi na način da se i
licima sa invaliditetom omogući
dostupnost i korišćenje javnih
elektronskih komunikacionih
usluga.”
posebno naglasava kada je to uslov za sve
objekte ili korisnike na ravnopravnoj
osnovi”
komunikacijama, stav 2, propisano sljedeće:
“(2) Elektronska komunikaciona mreža,
elektronska komunikaciona infrastruktura i
povezana oprema planira se, projektuje,
proizvodi, gradi, održava i koristi u skladu
sa međunarodnim i crnogorskim
standardima i tehničkim specifikacijama koji
se primjenjuju u Crnoj Gori, na način da:
1) ne izaziva smetnje u radu drugih
elektronskih komunikacionih mreža i
elektronske komunikacione infrastrukture i
povezane opreme;
2) se licima smanjene pokretljivosti, kao i
licima sa invaliditetom omogući pristup i
dostupnost javnih elektronskih
komunikacionih usluga.”
3.
Stav 2:
“Prostorno planska dokumenta,,
u dijelu koji se odnosi na
elektronske komunikacine
mreže elektronsku
komunikacionu infrastrukturu i
povezanu opremu, treba da
omoguće razvoj savremenih
širokopojasnih elektronskih
komunikacionih mreža
baziranih na otvorenom
pristupu.”
Telenor smatra da stav 2 člana 3,
kojim se predviđa da prostorno
planska dokumenta treba da
omoguće razvoj mreže, treba
dopuniti tj. precizirati u smislu da bi
postojeći objekti trebali da se unesu
direktno prilikom izrade prostorno
planskih dokumenata, a da se svi
novi objekti tretiraju kao privremeni
do usvajanja prostorno planskih
dokumenata. Navedene korekcije bi
znatno olakšale operatorima
procedure regulisanjapotrebnih
dokumenata kod nadležnih organa.
Agencija ne prihvata primjedbu Telenora, jer
se navedeni stav odnosi na prostorne
planove koje usvajaju nadležni organi, a za
čiju pripremu, u odgovarajućoj proceduri u
dijelu EKM, svoje planove i predloge daju svi
operatori. Primjedba Telenora se odnosi na
tretman izgrađenih objekata, pa u tom smislu
Agencija smatra da nije predmet ovog
pravilnika.
4.
Stav 4:
“Prilikom izgradnje elektronske
komunikacione mreže,
elektronske komunikacione
infrastrukture i povezane
opreme treba sprovesti mjere za
CT primjedba:
“Ili brisati ili objasniti na sta se odnosi, da li
je to neki postojeci ili novi elaborate koji to
tretira.”
Agencija prihvata komentar Crnogorskog
Telekoma i, u cilju preciziranja, dopunjava
stav, na način da isti glasi:
"Prilikom izgradnje elektronske
komunikacione mreže, elektronske
komunikacione infrastrukture i povezane
njihovu zaštitu od oštećenja do
kojih bi moglo da dođe
korišćenjem zemljišta, objekata i
sistema u njihovoj okolini.”
opreme treba sprovesti mjere za njihovu
zaštitu od oštećenja do kojih bi moglo da
dođe korišćenjem zemljišta, objekata i
sistema u njihovoj okolini, poštovanjem
standarda iz ove oblasti".
5.
Stav 4, alineja 2:
“- očuvanje integriteta i
sigurnosti svih mreža, a posebno
kritičnih srdstava;”
CT primjedba je da treba ispraviti slovnu
grešku kod termina “srdstava”
Agencija prihvata primjedbu CT, i vrši
ispravku, tako da alineja glasi:
“- očuvanje integriteta i sigurnosti svih
mreža, a posebno kritičnih sredstava;”
6.
Stav 1:
“Spremnost elektronske
komunikacione mreže,
elektronske kmomunikacione
infrastrukture i povezane
opreme za korišćenje utvrđuje se
tehničkim pregledom, koji
obuhvata kontrolu usklađenosti
izvedene elektronske
komunikacione mreže,
elektronske kmomunikacione
infrastrukture i povezane
opreme sa glavnim projektom i
drugim relevantnim tehničkim
propisima i standardima”
CT primjedba:
“Prilicno nejasna formulacija u dijelu
nadleznosti. Da li je to interna stvar
operatora ili neka uobicajena procedura”
Agencija ne prihvata primjedbu CT, iz
razloga što je Tehnički pregled utvrđen kao
obaveza Zakonom o uredjenju prostora i
izgradnji objekata, pa samim tim svi koji
grade elektronske komunikacione mreže,
elektronsku komunikacionu infrastrukturu i
povezanu opremu, su dužni da prije
njihovog korišćenja izvrše odgovarajući
tehnički pregled.
6.
Stav 2, alineja 6:
“- dostupnost održivih
alternativnih načina
veleprodajnog pristupa fizičkoj
mrežnoj infrastrukturi koje
pruža mrežni operator i koji su
prikladni za obavljanje
djelatnosti širokopojasnih
elektronskih komunikacionih
mreža pod uslovom da je takav
pristup
ponuđen pod pravičnim i
CT primjedba:
“Nejasna stavka na sta se stvarno odnosi,
jer bilo koji drugi zahtijev operatora
korisnika I operatora vlasnika je drugim
pravilnicima uredjen.”
Agencija smatra da je navedena alineja
dovoljno jasna, jer predstavlja jedan od
kriterijuma koje mrežni operator uzima u
obzir prilikom zahtjeva drugog operatora za
korišćenjem elemenata elektronske
komunikacione mreže, elektronske
komunikacione infrastrukture ili povezane
opreme. Kao primjer se može uzeti situacija u
kojoj operator traži korišćenje
telekomunikacione kanalizacije, ali mu
mrežni operator iz tehničkih uslova ne može
ponuditi traženu uslugu. U tom slučaju,
razumnim uslovima.” mrežni operator treba da razmotri da li ima
alternativnu uslugu koju može ponuditi
operatoru (npr. Dark fiber).
7.
Stav 4:
“Komplet tehničke
dokumentacije izvedene
elektronske komunikacione
mreže, elektronske
komunikacione infrastrukture i
povezane opreme obuhvata
najmanje”
CT primjedba:
“Ovo ce svakako nepotrebno
prouzrokovati dodatno angažovanje
resursa operatora nove troskove,te
smatramo ad Agencija treba da raymotri
potrebu propisivanja ovako kompleksnih
obaveza , finansijski I organizaciono
previse zahtjevnih. Posatvlja se pitanje da li
je uyeta u obyir uobicajena praksa , da li su
ovo uobicajene obaveye EU operatora I
operatora u Regionu. Bilo bi dobro da
Agencija u odgovorima na komentare da
takvo pojasnjenje.”
Agencija ne prihvata primjedbu CT. Naime,
navedena obaveza koja se odnosi na sadržaj
tehničke dokumentacije je već propisana
Zakonom o planiranju prostora i izgradnji
objekata, tako da Agencija u odnosu na to ne
propisuje nikakve dodatne obaveze. Agencija
je, u ovom pravilniku, samo izdvojila
obaveze koje svi operaori već imaju u skladu
sa Zakonom, pa samim tim njihova primjena
neće izazvati nikakve dodatne troškove.
7.
Stav 4., alineja 9:
“- priručnike za instalaciju,
upotrebu, održavanje i servis
pasivne i aktivne mrežne i
terminalne opreme u sastavu
elektronske komunikacione
mreže, kao i opreme pratećih
instalacija/sistema, uključujući i
potreban softver i druge
elektronske zapise na izvornom
elektronskom mediju
proizvođača.”
CT primjedba:
“Ovo je malo pretenciozno odnosno
previse da bude dio ove tehnicke
dokumentacije Prosto to je stvar operatora
na koji nacin ce sve ovo da organizuje. Na
kraju krajeva ni Zakonom o izgradnji
objekata ovako nesto ne postoji.Ovaj
dokument je po našoj ocjeni pravi primjer
pretjerane regulacije.”
Agencija ne prihvata primjedbu CT. Naime,
predmetnom alinejom je samo navedena
obaveza operatora da u okviru tehničke
dokumentacije ima dokumentaciju
proizvođača opreme, koju operator za svaki
dio svoje mreže, infrastrukture i prateće
opreme već posjeduje. Iz toga razloga je
potpuno neobjašnjiva primjedba CT da će to
stvoriti neku posebnu i zahtjevnu obavezu
operatorima. Pored toga, navedena
dokumentacija će omogućiti nadležnim
institucijama, da kvalitetnije izvrše provjere
načina instalacije, održavanja i korišćenja
elektronske komunikacione mreže,
infrastrukture i povezane opreme.
9.
Stav 2:
“Proširenja elektronske
komunikacione mreže,
elektronske komunikacione
infrastrukture i povezane
CT primjedba:
“Ovo bi značilo da ovaj podzakonski akt
ima retroaktivno dejstvo što nije
dozvoljeno.
Član 147 Ustava Crne Gore propisuje
Agencija ne prihvata primjedbu CT. Naime,
nije tačna konstatacija CT da ovaj pravilnik
ima retroaktivno dejstvo. Naime, navedenim
stav znači, da se u slučajevima proširenja
(koja će se desiti nakon stupanja na snagu
opreme izgrađene prije stupanja
na snagu ovog pravilnika
moraju se izvesti u skladu s
odredbama ovog pravilnika.”
zabranu povratnog dejstva propisa na
sljedeći način:
,,Zakon i drugi propis ne može imati
povratno dejstvo.
Izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to
zahtijeva javni interes utvrđen u postupku
donošenja zakona, mogu imati povratno
dejstvo.
Odredba krivičnog zakona može imati
povratno dejstvo samo ako je blaža za
učinioca krivičnog djela.’’ ”
ovog pravilnika) elektronske komunikacione
mreže, elektronske komunikacione
infrastrukture i povezane opreme koja je bila
prethodno izgrađena, ta proširenja treba da
budu usklađena sa odredbama ovog
pravilnika.
Prilog 1
Član 3
Stav 4:
“Polaganje telekomunikacionog
kabla direktno u zemlju nije
dozvoljeno. Polaganje
telekomunikacionog kabla
obavlja se uvlačenjem ili
uduvavanjem u cijevi
telekomunikacione kablovske
kanalizacije.”
CT primjedba:
“Izuzev u specijalnim slucajevima koo sto
je podmorski kabal I sl.”
Agencija ne prihvata primjedbu CT, tj.
izuzimanje slučajeva prilikom polaganja
telekomunikacionog kabla, i zadržava
postojeći tekst.
Prilog 1
Član 4
Stav 7:
“Planiranje telekomunikacione
kablovske kanalizacije za
uvlačenje bakarnih kablova,
kapaciteta ne većeg od 300
parica, dozvoljeno je samo u
pristupnom segmentu
elektronske komunikacione
mreže i to na posljednjoj dionici
do korisnika ili gdje za to postoje
opravdani tehnički razlozi”
CT primjedba:
“NIje jasan ovaj stav sta znaci, da vise od
300 parica je dozvoljeno
Svakako ovaj clan je nepotreban iz vise
razloga:
Samo CT ima izgradjenu bakarnu
pristupnu mrezu, koju vec godinama siri
samo u slucajevima kada je to neophodno I
jedino isplativo rijesenje u datom
momentu, u dijelu kada na odgovarajuci
nacin skracuje pretplatnicku petlju isl.”
Agencija smatra da postoji potreba za ovim
stavom i djelimično prihvata komentar u cilju
jasnijeg formulisanja. S tim u vezi, Agencija
mijenja postojeći tekst na sledeći način:
"Planiranje telekomunikacione kablovske
kanalizacije za uvlačenje bakarnih kablova,
kapaciteta do 300 parica, dozvoljeno je samo
u pristupnom segmentu elektronske
komunikacione mreže i to na posljednjoj
dionici do korisnika ili gdje za to postoje
opravdani tehnički razlozi."
Prilog 1
Član 5
Stav 2:
“Pri izgradnji
telekomunikacione kablovske
kanalizacije koriste se sljedeći
CT primjedba:
“Ovi pojmovi se kod nas ne koriste/ osim u
Hrvatskoj/, trebalo bi ih drugacije nazvati
ili ako ne detaljno za svaki tip opisati sta to
Agencija djelimično prihvata komentar CT iz
razloga što su navedeni pojmovi u upotrebi i
nije ih potrebno dodatno definisati. U cilju
obuhvatanja i rješenja koja su zastupljena u
tipovi kakablovskih
okana:
- betonska monolitna okna
- betonska montažna okna
- plastična monolitna okna
plastična montažna okna”
stvarno znaci tj. obuhvata” praksi., Agencija mijenja postojeći tekst na
sledeći način:
“Pri izgradnji telekomunikacione kablovske
kanalizacije koriste se sljedeći tipovi
kakablovskih okana:
- betonska okna koja mogu biti monolitna,
montažna od betonskih blokova i zidana;
- plastična okna koja mogu biti monolitna i
montažna.”
Prilog 1
Član 10
Stav 1, alineja 7:
“- za rovove do dubine 60 cm
najmanja širina je 30 cm, za
rovove dublje od 60 cm
minimalna širina je 40 cm. Za
rovove izrađene lančanim
rovokopačem najmanja širina je
15 cm;”
CT primjedba:
“Sirina rova nema znacaja, u smislu da se
definise minimalna sirina rova.
Zavisi od nacina I tehnologije vrsenja
iskopa”
Agencija ne prihvata komentar CT i zadržava
postojeći tekst. Naime, Agencija smatra da je
potrebno defiisati minimalnu širinu rova u
zavisnosti od načina i tehnologije vršenja
iskopa, kako je predviđeno postojećim
tekstom.
Prilog 1
Član 10
Stav 5:
“Minimalni kapacitet
telekomunikacione kablovske
kanalizacije treba da bude:”
CT primjedba:
“Potrebna je detaljnija analiza I objasnjenje
prilikom definisanja minimalnih kapaciteta
kao I koristene terminologije.
Na neki nacin kontradiktorno vezano za
Prilog 2 upustva za opticku pristupnu
mrezu / distributivni cvor, distributivna
mreza…/”
Agencija ne prihvata komentar CT i zadržava
postojeći tekst.
Agencija smatra da detaljna analiza nije
predmet pravilnika, a terminologija
korišćena u tekstu je poznata i prihvaćena u
predmetnoj oblasti, pa je nije potrebno
definisati.
Prilog 1
Član 10
Stav 5, alineja 5:
“jedna cijev uz lokalne i
regionalne puteve;”
CT primjedba:
“Nejasno zasto 1 a ne 2 cijevi, imajuci u
vidu I pokrivanja usputnih naselja.
Nejasna logika za kasnije slucajeve koja je
logika u dupliranju kapaciteta”
Agencija ne prihvata primjedbu CT, već
smatra da je 1 cijev dovoljna kao minimum
za navedene namjene.
Prilog 1
Član 10
Stav 8:
“Pri izboru tipa (dimenzija)
telekomunikacionog kablovskog
okna potrebno je voditi računa o
potrebnom prostoru za smještaj
CT primjedba:
“Ovako definisano vrlo nejasno, da li se
odnosi na dimenzije tk okana ili se odnosi
na broj tk okana. Potrebna je jasna
formulacija”
Agencija ne prihvata komentar CT i zadržava
postojeći tekst. Navedeni stav se odnosi na
dimenzije telekomunikacionog okna.
kabla, smještaj rezervnih dužina
kabla i svih planiranih spojnica
na kablovima. Osim planiranih
spojnica vodi se računa i o
budućim potrebama za
određenim procentom
neplaniranih spojnica, zbog
neplaniranih potreba i kvarova
na kablovima. Na trasama gdje
je predviđeno polaganje samo
spojnih kablova potrebno je
predvidjeti prostor za 30%
dodatnih neplaniranih spojnica,
a na trasama
telekomunikacionih kablovskih
kanalizacija u pristupnom dijelu
do 50% dodatnih neplaniranih
spojnica. Broj planiranih
spojnica se povećava za
navedeni procenat.”
Prilog 1
Član 10
Stav 9:
“Ukoliko se kod korišćenja
postojeće telekomunikacione
kablovske kanalizacije ne može
osigurati potreban prostor u
postojećem
telekomunikacionogm
kablovskom oknu isti se, u cilju
osiguranja potrebnog prostora,
može proširiti ugradnjom
dodatnog okna ili postavljanjem
uličnog kablovskog ormara uz
postojeće telekomunikaciono
kablovsko okno.”
CT primjedba:
“Rekonstrukcija- prosirenje postojeceg
okna je u praksi najcesca situacija za
ovakve slucajeve.”
Agencija prihvata komentar CT mijenja
postojeći tekst na sljedeći način:
" Ukoliko se kod korišćenja postojeće
telekomunikacione kablovske kanalizacije ne
može osigurati potreban prostor u
postojećem telekomunikacionom
kablovskom oknu isti se, u cilju osiguranja
potrebnog prostora, može povećati
proširenjem postojećeg okna, ugradnjom
dodatnog okna ili postavljanjem uličnog
kablovskog ormara uz postojeće
telekomunikaciono kablovsko okno.".
Prilog 1
Član 10
Stav 12:
“Nakon izgradnje
CT primjedba:
“Postupak kalibracije i odgovarajuci
Agencija djelimično prihvata primjedbu CT,
pa vrši preformulaciju navedenog stava, tako
telekomunikacione kablovske
kanalizacije potrebno je
sprovesti ispitivanje prohodnosti
cijevi postupkom kalibracije i
izraditi odgovarajući protokol o
ispitivanju koji se prilaže kod
tehničkog pregleda.”
protocol bi trebalo opisati s obzirom da se
kao takvo nije primjenjivalo u praksi.”
da glasi:
„Nakon izgradnje telekomunikacione
kablovske kanalizacije potrebno je sprovesti
ispitivanje prohodnosti cijevi.“
Prilog 1
Član 11
Stav 4:
“Kada se pristupa rekonstrukciji
ili potpunoj zamjeni određenih
infrastruktura, kao što su
vodovod i atmosferska
kanalizacija, umjesto njihove
demontaže preporučuje se
njihovo korišćenje za izgradnju
telekomunikacione kablovske
kanalizacije uvlačenjem cijevi
malog prečnika, mikrocijevi i
mikrocijevnih struktura u
napuštene instalacije.”
CT komentar:
“Vrlo pozitivna preporuka, s tim da nije
jasno sta u ovom slucaju predstavlja
tehnicka dokumentacija, glavni projekat,
sertifikati I sl.”
Agencija ne prihvata komentar CT i zadržava
postojeći tekst. Tehnicka dokumentacija,
glavni projekat, sertifikati I sl nisu predmet
ovog pravilnika, već su propisani zakonom i
propisima iz oblasti uređenja prostora i
izgradnje objekata.
Prilog 1
Član 14
Stav 2, alineja 1:
“Infrastrukturni operator
obavezan da pripremi plan
održavanja telekomunikacione
kablovske
kanalizacije. Planom održavanja
potrebno je minimalno
predvidjeti:
- preventivno održavanje i”
CT komentar:
“komentar kao ranije po ovom stavu.”
Agencija ne prihvata komentar CT je nije
jasna suština komentara.
Prilog 2
Opšta primjedba Telenor primjedba:
“Molimo za pojašnjenje da li je
izgradnja jednog privodnog optičkog
kabla do jednog biznis korisnika ili
jedne bazne stanice (bilo
tehnologijom micro, mini ili
klasičnog rova i kabla) definisana
Ovim pravilnikom su propisani uslovi za
planiranje, izgradnju, korišćenje i održavanje
pristupnih elektronskih komunikacionih
mreža koji se grade kablovima sa optičkim
vlaknima koje grade operatori u Crnoj Gori.
Gradnja jednoj privodnog optičkog kabla do
korisnika, po Zakonu o elektronskim
ovim pravilnikom i na koji način? ” komunikacijama nije obaveza operatora
(mada ga i operator može graditi), pa u tom
konteksu nije direktno predmet ovog
pravilnika. Takođe, instalacija optičkog kabla
do jedne bazne stanice ne predstavlja
pristupnu elektronsku komunikacionu
mrežu koja se gradi kablovima sa optičkim
vlaknima, pa u tom smislu nije predmet ovog
pravilnika.
Prilog 2
Opšta primjedba Telenor primjedba:
“Ostaje nejasno da li su uslovi iz
Priloga 2 predviđeni i za
distributivnu mrežu planiranu na
bazi bakarnih parica i/ili koaksijalnih
kablova ili ne?”
Uslovi iz Priloga 2 se odnose na planiranje,
izgradnju, korišćenje i održavanje pristupnih
elektronskih komunikacionih mreža koji se
grade kablovima sa optičkim vlaknima, što
znači da nijesu propisani uslovi za
distributivne mreže koje se grade kablvima
sa bakarnim paricama i/ili koaksijalnim
kablovima.
Prilog 2
Član 1
Ovim uputstvom se propisuju
uslovi za planiranje, izgradnju,
korišćenje i održavanje
pristupnih elektronskih
komunikacionih mreža koji se
grade kablovima sa optičkim
vlaknima.
CT primjedba:
“Kakve su obaveze Operatora optičke
distributivne mreže koji ulazi u područje, u
kojem je drugi Operator optičke
distributivne mreže već prisutan i izgradio
je svoju mrežu u ranijem periodu. Da li se
dozvoljava multipliciranje infrastrukture?”
Operator optičke distributivne mreže, koji
ulazi na područije u kojem je drugi operator
optičke distributivne mreže već prisutan i
izgradio je svoju mrežu u ranijem periodu, a
prije stupanja na snagu ovog pravilnika,
mogu da izaberu da li žele da grade svoju
distributivnu mrežu ili, ako postoje tehničke
mogućnosti, koriste već izgrađenu mrežu.
Prilog 2
Član 2
CT primjedba:
“Generalni komentar je da pojmovi nijesu
razumljivi tj. interpretacija njihovog
znacenja.”
Agencija prihvata komentar CT i vrši
izmjenu objašnjenja određenih pojmova u
članu 2.
Prilog 2
Član 2
Stav 1, alineja 1:
“Distributivni čvor: točka
koncentracije kablova optičke
distributivne mreže s jedne
strane i
pristupnih optičkih kablova
spojne mreže sa druge strane.
CT primjedba:
“ovdje a i u daljem tekstu se odredjuje
unaprijed definisani izgled tj. izgradnju
buducih pristupnih mreza sto za CT kao
najveceg a ujedno i najstarijeg operatora
koji posjeduje I opticku I bakarnu
pristupnu mrezu izgradjenu na sasvim
Agencija djelimično prihvata primjedbu CT i
vrši preformulaciju alineje 1, tako da glasi:
“Distributivni čvor: tačka koncentracije
kablova optičke distributivne mreže s jedne
strane i spojnih (feeder) optičkih kablova
spojne mreže sa druge strane.”
Distributivni čvor može biti
smješten u tipskom uličnom
ormaru ili u tehničkom prostoru
objekta koji služi za smještaj
opreme elektronskih
komunikacionih mreža.”
drugaciji koncept od ovog sto se ovim
upustvom propisuje. Ovako definisani
koncept ima smisla samo za operatore koji
su u prethodnom periodu 20,30…50 godina
izgradili tj. posjeduju ovako dizajniranu
pristupnu mrezu ili za operatore koji tek
treba da je izgradjuju.
S druge strane smjestaj distributivnog
cvora u tehnickom prostoru objekta I
kasnije definisanim minimalnim
kapacitetom od 300 korisnickih jedinica na
neki nacin vraca pristupnu mrezu na
koncept RSS-a u bakarnoj tehnologiji, na
nacin da iako ‘’prihvata’’ P2MP u ovom
dijelu ga eliminise I propisuje da mora biti
P2P.
Stoga je neophodno da se odredba
preformulise.na način da uvažava
postojeću situaciju , da uvažava stvarnost”
Agencija ne prihvata primjedbu CT, da
uvođenjem koncepta optičke pristupne
mreže sa distribitivnim čvorom, se na bilo
koji način ograničavaju operatori u primjedni
različitih arhitektura u optičkim pristupnim
mrežama. Naime, čak je i relevatnim
međunarodnim preporukama (npr. ITU-T
L.90, FTTH Handbook; Edition 6) je
predviđeno postojanje distibutivne tačke
(čvora) ili tačke koncentracije (različita je
terminologija), u generalnoj arhitekturi, pri
čemu se ni na koji način ne ograničava razvoj
bilo kog tehnološkog rješnja, pa samim tim ni
P2MP arhitekture.
Prilog 2
Član 2
Stav 1, alineja 3:
“Korisnik optičke distributivne
mreže: operator ili drugo pravno
ili fizičko lice koja upravlja i
održava komunalne sisteme iz
člana 4 stava 3 ovoga
pravilnika.”
CT primjedba:
“Znacenje ovog pojma nema smisao, ili ga
je potrebno kompletnog ispraviti.
Takodje, nedoumica je da li ovo treba da ‘’
stvori’’ novog operatora koji ce graditi
distributivne mreze I kao takve davati ih na
koriscenje zainteresovanim operatorima
pod odredjenim uslovima”
Agencija prihvata primjedbu CT i vrši
izmjenu navedenog pojma, tako da glasi:
“Korisnik optičke distributivne mreže:
operator ili drugo pravno ili fizičko lice koja
upravlja i održava komunalne sisteme iz
člana 4 stava 3 ovoga pravilnika, a koji mogu
da koriste izgrađenu optičku distributivnu
mrežu.”
Prilog 2
Član 2
Stav 1, alineja 5:
“Optička distributivna mreža:
završni dio optičke pristupne
mreže kojim se omogućavaju
priključenja korisničkih jedinica,
odnosno koji povezuje interfejs
spoljnje pristupne elektronske
komunikacione mreže i
distributivni čvor. To je pasivna
CT primjedba:
“Vec komentarisano: na ovaj nacin uvodi
P2P pristup u ovom dijelu pristupne mreze
sto je u suprotnosti I sa konceptom I sa
arhitekturom koju ima CT.
Takodje iako nije usvojen Pravilnik o
unutrasnjim instalacijama objekta posto je
nacrt bio predmet javnih konsultacija,
mozemo reci da je u jednom dijelu
Agencija ne prihvata komentar CT, da se na
ovaj način uvodi koncept koji je suprotan
konceptu i arhitekturi koju ima CT. Naime,
optička distributivna mreža je samo jedan
dio optičke pristupne mreže, koji predstavlja
vezu krajnih korisnika, ondosno terminalnih
tačaka mreže, sa distributivnim čvorom, dok
je drugi dio pristupne mreže “spojna mreža”,
koja spaja pristupni čvor sa distributivnim
optička mreža u cjelini
sastavljena od optičkih kablova
bez aktivne opreme i opreme za
dijeljenje kapaciteta, a može biti
izvedena kao podzemna i/ili
nadzemna.”
protivrjecan -u dijelu planiranih objekata
stambenih i/ili poslovnih”
čvorom. Po informacijama koje posjeduje
Agencija CT svoju pristupnu optičku mrežu
razvija primjenom PON tehnologija, koje su
potpuno u skladu sa opštom arhitekturom
koju je predložila Agencija u Prilogu 2.
Agencija vrši preformulaciju predmetnog
pojma, zbog usklađivanja sa drugim
propisima iz ove oblasti, tako da glasi:
“Optička distributivna mreža: završni dio
optičke pristupne mreže kojim se
omogućavaju priključenja korisničkih
jedinica, odnosno koji povezuje priključnu
tačku mreže i distributivni čvor. To je
pasivna optička mreža u cjelini sastavljena od
optičkih kablova bez aktivne opreme i
opreme za dijeljenje kapaciteta, a može biti
izvedena kao podzemna i/ili nadzemna.
Prilog 2
Član 2
Stav 1, alineja 7:
“Tačka priključenja na jezgro
mreže (eng. metropolitan point
of presence (MPoP): tačka
povezivanja između pristupne
mreže i jezgra mreže. Sve veze
optičke pristupne mreže
pretplatnika u nekom području
(obično grad ili dio grada)
završavaju u MPoP-u na
optičkom distributivnom
razdjelniku (engl. Optical
Distribution Frame-ODF). Od
ODF-a petlje
optičke pristupne mreže se
povezuju na jezgro mreže
operatora.”
CT primjedba:
“Nejasno znacenje ovog pojma posebno u
dijelu P2MP pristupnih mreza pitanje je da
li je primjenljivo.”
Agencija Djelimično prihvata primjedbu CT,
pa mijenja ovu alineju na sljedeći način:
“Pristupni čvor (eng. point of presence (PoP):
tačka povezivanja između pristupne mreže i
jezgra mreže. Sve veze optičke pristupne
mreže pretplatnika u nekom području
završavaju u PoP-u na optičkom
distributivnom razdjelniku (engl. Optical
Distribution Frame-ODF). Od ODF-a petlje
optičke pristupne mreže se povezuju na
aktivnu opremu mreže operatora.”
Navedeno značenje ovog pojma je potpuno
primjenjivo za sve topologije optičkih
pristupnih mreža, uklučujući i P2MP.
Prilog 2
Član 4
Stav 3:
“Područje zahvata optičke
CT predlog, da se poslije riječi “mreže”
umetnu riječi “Prilikom izrade prostornih
Agencija prihvata predlog CT, pa vrši
dopunu stava 3, tako da glasi:
distributivne mreže planira se na
način da omogućava pružanje
elektronskih komunikacionih
usluga, kao i daljinska mjerenja,
upravljanje i nadzor komunalnih
sistema na tom području.”
planova” “Područje zahvata optičke distributivne
mreže prilikom izrade prostornih planova
planira se na način da omogućava pružanje
elektronskih komunikacionih usluga, kao i
daljinska mjerenja, upravljanje i nadzor
komunalnih sistema na tom području.”
Prilog 2
Član 5
Stav 1:
“Područje zahvata optičke
distributivne mreže utvrđuje se
u zavisnosti od broja i kapaciteta
izgrađenih i planiranih
korisničkih jedinica. Korisničkim
jedinicama, u smislu mogućnosti
povezivanja na optičku
distributivnu mrežu, smatraju se
jedinice u stambenim i
poslovnim objektima kao i razni
drugi objekti (semafori,
trafostanice, crpne stanice,
nadzorne kamere,
elektronske informativne tačke,
bankomati i sl.).”
CT primjedba:
“Ovakvom interpretacijom ovog stava,
stice se utisak da porodicne kuce nijesu
ukljucene.Dakle treba preformulisati”
Agencija ne prihvata primjedbu CT, jer
porodične kuće spadaju u jedinice u
stambenim objektima, tako da su
obuhvaćene sve korisničke jedinice.
Prilog 2
Član 5
Stav 6:
“U urbanističkim planovima
uređenja prostora planira se
upotreba postojećeg slobodnog
prostora u izgrađenoj
telekomunikacinoj kablovskoj
kanalizaciji, primjenom
tehnologije mikrocijevi
namijenjenih za mikro optičke
kablove.”
CT primjedba:
“Ovaj stav ne moze da stoji, jer da bi
planeri ovo planirali trebaju imaju podatke
o raspolozivosti kapaciteta izgradjene
kablovske kanalizacije, minimalnoj rezervi
operatora vlasnika, njegovim planovima I
sl…”
Agencija ne prihvata primjedbu CT, jer bi
planeri prilikom izrade prostornih planova
trebali da imaju sve raspoložive podatke o
trenutnom stanju (kapacitetu/zauzetosti/
slobodnom prostoru) izgrađene
telekomunikacione kanalizacije.
Prilog 2
Član 6
Stav 1:
“Ukupni kapacitet optičke
distributivne mreže zavisi od
postojećeg i planiranog broja
CT primjedba:
“Da li je ovo broj 1.2 ili 1 i/ili2.
U svakom slucaju jedino ima smisla
ukoliko je definisano za svaku vrstu
Agencija ne prihvata primjedbu CT.
Navedeni broj je 1,2. Taj broj predstavlja
minimalni broj optičkih vlakana po
korisničkoj jedinici u distributivnoj mreži.
korisničkih jedinica u
određenom području. Za svaku
korisničku jedinicu treba da se
projektuje minimalno kapacitet
od 1,2 optičkih vlakana.”
korisnicke jedinice koliko je potrebno
optickih vlakana.
CT nema P2P koncept u ovom dijelu
pristupne mreze a imajuci u vidu da je
dobar dio urbanog podrucja CG vec pokrio
optickom pristupnom mrezom P2MP, koja
se bitno razlikuje od koncepta predlozenog
ovim pravilnikom.”
Agencija smatra da CT ima P2P koncept u
dijelu distributivne mreže. Naime, od tačke u
kojoj je smješten spliter u P2MP arhitekturi
(što je distributivni čvor po generalnoj
arhitekturi koja je navedena u ovom prilogu),
do svakog korisnika ide jedno ili više
dediciranih optičkih vlakana.
Prilog 2
Član 6
Stav 4:
“Optička distributivna mreža
projektuje se tako da ima samo
jedan distributivni čvor.”
CT primjedba:
“Nejasno na sta se ovo odnosi. Da li se
potencijalno zabranjuje redundansa u
ovom dijelu pristupne mreze?”
Agencija prihvata primjedbu CT, pa briše
navedeni stav.
Prilog 2
Član 6
Stav 7:
“Distributivni čvor treba
projektovati tako da se na jedan
distributivni čvor može
priključiti najmanje 300
korisničkih jedinica.”
CT primjedba:
“Sta se desava sa ruralnim ili slabo
naseljenim podrucjima I podrucjima
definisanim stavom 3 ovog clana?”
Agencija prihvata primjedbu CT, pa briše
navedeni stav.
Prilog 2
Član 8
CT primjedba:
“U citavom Pravilniku koji se odnosi na
ovaj Prilog 2, AEK apsolutno ne uzima u
obzir ni jednu formu finansijske analize I sl.
Vec daje jedan jedini koncept buducih
optickih pristupnih mreza I to skoro pa
najskuplji s jedne strane, dok s druge strane
dodatno usporava potencijalne planove
izgradnje optickih pristupnih mreza, ne
nudeci nikakvu pogodnost u cijeloj prici za
samog operatora I njegovu korist.
Veliki rizik da se ovim Pravilnikom
zaustavi dalji razvoj FTTH”
Agencija ne prihvata primjedbu CT. Naime,
kako je navedeno u članu 4 stav Priloga 2,
Agencija podstiče planiranje i gradnju
optičkih distributivnih mreža kao
jedinstvenih mreža u skladu s principima
otvorenog pristupa i zajedničkog korišćenja.
Takav način se pokazao kao najefikasniji i
najekonomičniji, za razvoj i podsticanje
konkurencije u dijelu pristupnih mreža sa
optičkim kablovima.
Kao sto je više puta prethodno navedeno,
opšta arhitektura koju je dala Agencija u
Prilogu 2 ovog pravilnika, potpuno
ravnopravno obuhvata sve topologije FTTH
mreža, ne favorizujući ni jednu od njih.
Prilog 2
Član 8
Stav 1 i 2:
„Operator nvestitor koji planira
instalaciju optičke distributivne
CT primjedba:
“Smatramo da je ovo pretjerana regulacija .
Nepotrebno je objavljivanje namjere jer
Agencija ne prihvata primjedbu CT da je ov
pretjerana regulacija. Naime, na ovaj način
Agencija dodatno podstiče zajedničko
mreže na određenom području,
dužan je da objavi svoju namjeru
o instalaciji, najmanje 60 dana
prije početka postavljanja.
Namjera o instalaciji optičke
distributivne mreže iz
prethodnog stava mora se
objaviti u najmanje jednom
štampanom mediju koji se
distribuira na cijeloj teritoriji
Crne Gore i na početnoj internet
strani operatora investitora.“
uvjek može da se dogodi da operator iz
odredjenih razloga, bilo subjektivne bilo
objektivne prirode, mora da osustane od
namjere. Pa se postavlja I pitanje
obaveznosti realizacije iskazane namjere.
To svakako ne moze biti obavezujuće ali
svako odustajanje može prouzrokovati
negativnu percepciju.
Ukoliko Agencija ostaje pri stavu da je
objavljivanje neophodno onda mislimo da
je rok od 60 dana predug , objektivno i 30
dana bi bilo dovoljno, ali svakako treba
propisati i procedure i mogucnost
odustajanja od namjere.
Takodje smatramo nepotrebnim
objavljivanje i u stampanim medijima i
predlažemo brisanje kakav god bio
konacan stav donosioca akta u odnosu na
prethodno receno u ovom komentaru.”
korišćenje i otvoreni pristup optičkoj
distributivnoj mreži.
Agencija smatra da operator koji namjerava
da instalira optičku distributivnu mrežu, je
prethodno stvorio sve preduslove za to, u
smislu ispunjavanja zakonkih obaveza, pa
svako odustajanje od te namjere bi bilo
izuzetak.
Agencija prihvata primjedbe CT u vezi roka
za objavljivanje namjere o instalaciji, kao i
obaveze objavljivanja u stampanim
medijima. Stavovi 1 i 2 nakon izmjena glase:
„Operator investitor koji planira instalaciju
optičke distributivne mreže na određenom
području, dužan je da objavi svoju namjeru o
instalaciji, najmanje 30 dana prije početka
postavljanja.
Namjera o instalaciji optičke distributivne
mreže iz prethodnog stava mora se objaviti
na početnoj internet strani operatora
investitora.“
Prilog 2
Član 9
Cio član Telenor predlaže da dio “Iskazivanje
interesa za pristup i korišćenje
optičke distributivne mreže” koji je
predviđen u Prilogu 2 (Član 9), a koji
se odnosi na optičke kablove, treba
da bude adekvatno prilagođen i
definisan i u okviru Priloga 1 koji se
odnosi na kablovsku kanalizaciju.
Agencija smatra da je navedeno pitanje
potpuno obuhvaćeno rješenjima koja su
propisana Pravilnikom o zajedničkom
korišćenju elektronske komunikacione
infrastrukture i povezane opreme
Prilog 2
Član 9
Stav 1:
“Korisnici optičke distributivne
mreže koji žele pristup i
korišćenje optičke distributivne
CT komentar:
“Ukoliko ne žele, ili im ne odgovaraju
komercijalni uslovi, da li korisnici optičke
distributivne mreže mogu samostalno
Ukoliko iz bilo kog razloga operatori ne
iskažu interes za zajedničko korišćenje
optičke distributivne mreže u skladu sa
članom 8 stav 1, oni nakon toga mogu
mreže iz člana 8 stav 1 ovog
pravilnika, dužni su da pisanim
putem iskažu svoj interes
operatoru investitoru, u roku od
30 dana od dana objavljivanja
namjere o instalaciji optičke
distributivne mreže.”
graditi mrežu i samim tim multiplicirati
infrastrukturu?”
izabrati kao jedan od modela pružanja
usluga i samostalno da grade svoju optičku
distributivnu mrežu.
Prilog 2
Član 9
Stav 3, alineja 3:
“Broja prespojnih (konektorskih)
pozicija za koje se planira da se
instaliraju u ormariću, ako je
distributivni čvor smješten u
prostoru ormara ili ormarića (u
ovaj tip distributivnog čvora
spadaju samostojeći ormarići za
instalaciju unutar stambenog
objekta/zgrade i ulični
ormarići);”
CT primjedba:
“Nemoguca varijanta ako je ranije
definisan minimalni kapacitet 300
korisnickih jedinica….”
Promijenjen je uslov da se distibutivni čvor
projektuje za papacitet od minimalno 300
korisničkih jedinica.
Prilog 2
Član 9
Stav 4:
“Nakon isteka roka od 30 dana
iz stava 1 ovog člana, operator
investitor sa korisnicima optičke
distributivne mreže koji su
iskazali interes u skladu sa
stavovima 1, 2 i 3 ovog člana,
ugovara uslove pristupa i
korišćenja optičke distributivne
mreže koju namjerava da
instalira u skladu sa propisima
kojima se regulišu način i uslovi
pristupa i zajedničkog korišćenja
elektronske komunikacione
mreže, elektronske
komunikacione infrastrukture i
druge povezane opreme,
potpisuje ugovor o pristupu i
CT primjedba:
“Prema članu 7 stav 1 Operator optičke
distributivne mreže dužan je (mora?)da sa
vlasnicima zgrade ugovori instalaciju,
održavanje i upravljanje optičke kućne
instalacije do svake pojedine korisničke
jedinice u toj zgradi, u slučaju da zgrada
koja se nalazi u području zahvata optičke
distributivne mreže, nema optičku
instalaciju. Sa druge strane prema
Pravilniku o zaj.korišćenju El.komunik.
infr. i pov. Opreme član 13 takva kućna
instalacija je vlasništvo vlasnika zgrade.
Kako se može sa trećom stranom
(Korisnikom distributivne optičke mreže)
ugovoriti korišćenje nečega što nije u
vlasništvu Operatora optičke distributivne
mreže? Kako se može nametnuti obaveza
Telenor Primjedba:
“U Prilogu 2, član 9, stav 4 navode se
neodređeni propisi kojima se
regulišu način i uslovi pristupa i
zajedničkog korišćenja mreže,
infrastrukture i druge povezane
opreme. Smatramo da ovo treba
konkretnije definisati kao i pod kojim
komercijalnim i tehničkim uslovima
je operator investitor dužanda
ugovori korišćenje optičke
distributivne mreže sa
zainteresovanim operatorima?”
Agencija djelimično prihvata primjedbu CT,
pa vrši izmjenu člana 7 kojim se utvrđuje
obaveza operatora da ugovori sa vlasnicima
zgrade instalaciju, održavanje i upravljanje
optičke instalacije u zgradi.
Ugovorom se ugovara samo korišćenje
optičke distributivne mreže koja se završava
u priključkoj tački mreže.
Agencija ne prihvata primjedbu Telenora , jer
su u predmetnom stavu navedeni potpuno
određeni propisi koji važe u ovoj oblasti.
korišćenju.” izgradnje kućne instalacije za potrebe
pružanja servisa druge kompanije, ako
nema mogućnost povrata investicije bar
kroz zakup?
Ukoliko smo dobro razumjeli ovu odredbu
ona nameće nerazumne obaveze i
zanemaruje osnovne postulate vlasništva .”