primjer iz prakse za oie

8/22/2019 Primjer Iz Prakse Za OIE

1/44

Informativna broura zapromicanje obnovljivih izvoraenergije namijenjena graanima,

malom i srednjem poduzetnitvui obrtnitvu


2/44

22

Izdava

Grad Zagreb, Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvojZagreb, Dukljaninova 3www.eko.zagreb.hr

Brouru izradila Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske uzpotporu Gradskog ureda za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj Grada Zagreba

Glavni urednici

Marijan Maras, dipl.ing.Dr.sc. Julije Domac

Autori

Sanda Djuki, dipl.ing.Ivana Horvat, dipl.ing.Hrvoje Maras, dipl.oec.Ivan Prulj, dipl.ing.Mr.sc. Velimir egonMilka eok, dipl.ing.Melita Bori, dipl. ing.Matko Ugrin, dipl.ing.

Lektura

Marijana Togonal, prof.

Design

Novi val d.o.o., Zagreb

TisakStega-tisak, Zagreb

Naklada

2500 kom

Autorska prava/CopyrightGrad Zagreb Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj i Regionalnaenergetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice uZagrebu pod brojem ISBN 978-953-7479-22-0

Zagreb, travanj 2012.


3/44

33

SadrajPredgovor ..........................................................................................................................................................................................................................5

1. to je energija ..............................................................................................................................................................................................................6

1.1. Oblici i izvori energije...........................................................................................................................................................................................6

1.2. Potronja energije u Republici Hrvatskoj .......................................................................................................................................................7

2. Obnovljivi izvori energije ...........................................................................................................................................................................................9

2.1. Stanje i mogunosti koritenja .........................................................................................................................................................................10

2.2. Tehnologija i naini koritenja obnovljivih izvora energije .........................................................................................................................11

2.2.1. Suneva energija .......................................................................................................................................................................................11

2.2.2. Energija vjetra ........................................................................................................................................................................................... 15

2.2.3. Energija iz biomase .................................................................................................................................................................................162.2.4. Male hidroelektrane .................................................................................................................................................................................20

2.2.5. Geotermalna energija .............................................................................................................................................................................20

3. Zakonska regulativa i procedure .............................................................................................................................................................................22

3.1. Legislativa i dokumenti Europske unije .........................................................................................................................................................22

3.2. Legislativa i dokumenti Republike Hrvatske ................................................................................................................................................23

3.2.1. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) ...............................................................................................23

3.2.2. Energetski zakoni i podzakonska regulativa .....................................................................................................................................23

3.2.3. Podzakonski akti za podruje obnovljivih izvora energije i kogeneracije ...................................................................................24

3.3. Openite procedure pri provedbi projekata za graane i poduzetnike ..................................................................................................25

3.3.1. Tehnika dokumentacija ..........................................................................................................................................................................25

3.3.2. Financijska dokumentacija ....................................................................................................................................................................27

3.4. Procedure pri provedbi projekata sustava proizvodnje toplinske energije ............................................................................................28

3.4.1. Ugradnja solarnih kolektora ...................................................................................................................................................................28

3.4.2. Ugradnja postrojenja na biomasu........................................................................................................................................................28

3.4.3. Ugradnja dizalica topline .......................................................................................................................................................................28

3.5. Procedure pri provedbi projekata sustava proizvodnje elektrine energije...........................................................................................29

3.5.1. Ugradnja otonog fotonaponskog sustava .........................................................................................................................................29

3.5.2. Ugradnja mrenog fotonaponskog sustava i postupak stjecanja statusa povlatenog proizvoaa ..................................29


4/44

4BROURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

4. Financiranje i isplativost ulaganja u obnovljive izvore energije ......................................................................................................................31

4.1. Izvori nanciranja namijenjeni graanima .....................................................................................................................................................31

4.1.1. Program nancijske potpore Grada Zagreba ......................................................................................................................................31

4.1.2. Kreditne linije poslovnih banaka ...........................................................................................................................................................31

4.1.3. Cro-PSSF SEFF okvir .............................................................................................................................................................................32

4.2. Pregled izvora nanciranja za male i srednje poduzetnike .......................................................................................................................32

4.2.1. Posebni razvojni programi ......................................................................................................................................................................32

4.2.2. Banke i specijalizirani fondovi ...............................................................................................................................................................34

4.2.3. Fondovi rizinog kapitala .......................................................................................................................................................................36

4.3. Ocjena isplativosti ulaganja u sustave iskoritavanja obnovljivih izvora energije ...............................................................................36

5. Primjeri koritenja obnovljivih izvora energije .....................................................................................................................................................38

5.1. Kako graani mogu koristiti obnovljive izvore energije ..............................................................................................................................38

5.1.1. Sustavi grijanja ...........................................................................................................................................................................................38

5.1.1.1. Zamjena dotrajalog kotla na lo ulje visokouinskim kotlom na pelete ........................................................................385.1.1.2. Zamjena dotrajalog kotla na lo ulje geotermalnom dizalicom topline ........................................................................39

5.1.2. Sustavi pripreme potrone tople vode .................................................................................................................................................39

5.1.2.1. Ugradnja solarnog kolektorskog sustava za zagrijavanje potrone tople vode (PTV) umjesto elektrinog

sustava (elektrini bojleri) .......................................................................................................................................................................40

5.1.3. Sustavi proizvodnje elektrine energije ...............................................................................................................................................40

5.1.3.1. Ugradnja fotonaponskog sustava za proizvodnju elektrine energije izdvojeni sustav ............................................405.1.3.2. Ugradnja fotonaponskog sustava za proizvodnju i prodaju elektrine energije mreni sustav .............................41

5.1.4. Sunanciranje koritenja obnovljivih izvora energije u Gradu Zagrebu .......................................................................................42

5.2. Kako mali i srednji poduzetnici i obrtnici mogu koristiti obnovljive izvore energije ...........................................................................42

5.2.1. Projekt poticanja poduzetnika na ugovornu prodaju topline iz biomase ...................................................................................42

5.2.2. Projekt poticanja poduzetnika na ugovornu prodaju elektrine energije iz fotonaponskih sustava ...................................43


5/44

5 BROURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Mogu li gradovi uiniti ono to drave i vlade jo uvijek ne mogu?to potie gradove da nastoje postati fossil fuel free, odnosnogradovi bez koritenja fosilnih goriva? U travnju 2012. ak je 3773gradova irom Europe odluilo otii korak dalje od ciljeva smanjenjastaklenikih plinova postavljenih na razinu Europske unije zazemlje lanice. Ovo smanjenje namjerava se postii poveanjemenergetske uinkovitosti i veim koritenjem obnovljivih izvoraenergije, a rije je o ve poznatom Sporazumu gradonaelnika(engl. Covenant of Mayors), jednoj od najire prihvaenih inicijativaEuropske komisije koje su ikada pokrenute.

Znate li da je Grad Zagreb drugi europski glavni grad koji jepristupio Sporazumu gradonaelnika i time pokazao jasnu vizijui strateko opredjeljenje za odrivi energetski razvoj. Sporazumgradonaelnika je prihvatila Gradska skuptina Grada Zagreba jo30. listopada 2008., a prihvaanje i provoenje naela i obvezaiz tog dokumenta jedan je od vanih preduvjeta za poveanjeenergetske uinkovitosti u Gradu Zagrebu.

Jedan od glavnih ciljeva europske energetske politike usmjerenje na zatitu okolia kroz smanjenje potronje energije te to

vee koritenje obnovljivih izvora energije. Europska unija putemEuropske komisije postavlja ciljeve, donosi Direktive koje obvezujulanice te pokree brojne programe nancijske i institucionalnepodrke. Prednosti koritenja obnovljivih izvora energije u europskimgradovima odavno su poznate i politiarima i javnosti. Tako podrkaobnovljivim izvorima ne samo da postaje sastavni dio dravnepolitike i dio programa politikih stranaka Europske unije vepostaje i dio civilizacijskog naslijea lokalnih zajednica i cjelokupnogstanovnitva koje takve projekte zahtjeva, podrava i provodi. Na tajse nain otvaraju nova radna mjesta, pridonosi razvitku ruralnihpodruja, otvaraju nove mogunosti zarade za poljoprivrednike,smanjuje uvoz energije kojom je Europa siromana, uva vlastitiokoli i smanjuje globalna emisija staklenikih plinova te pridonosizdravlju ljudi u urbanim podrujima. Od iznimne vanosti pokazalose djelovanje na lokalnoj razini te direktno ukljuivanje graana.Graani su kljuni dionici koji promjenom svog ponaanja i navikauistinu mogu potaknuti promjene u vidu zatite okolia lokalnihsredina i to je glavni razlog za pripremu ove broure.

Zagreb je barem za nas Zagrepanenajljepi grad na svijetu.

Pored svih nedaa, on raste, cvate, iri se,pretvarajui se iz grada u velegrad.Antun Gustav MatoPredgovor

Ukljuivanje javnosti od presudne je vanosti za uinkovitodgovor na klimatske promjene. Vano je informirati graane teih upoznati s opasnostima i negativnim posljedicama klimatskihpromjena kao i mjerama koje se mogu i trebaju poduzeti kako bise te posljedice ublaile i opasnosti smanjile. Pozitivan utjecaj naklimatske promjene ne moe zapoeti bez promjena u ponaanjugraana, odustajanja od starih navika i usvajanja novih. Izmjenavrijednosnog sustava, naina razmiljanja i stavova jedini je praviput za sprjeavanje daljnjih negativnih utjecaja.Iz perspektive zatite okolia i zatite zdravlja graana, obnovljiviizvori energije su manje tetni za okoli nego konvencionalni izvori,posebno u smislu isputanja staklenikih plinova, krutih estica,tekih metala, plinova uzronika kiselih kia i plinova uzronikaprizemnog ozona. Takve oneiujue tvari i njihovi derivatidovode do unitavanja ekosustava, usjeva i uma, a kod ljudiuzrokuju probleme dinih organa i razne bolesti. Ako govorimo ogospodarskim utjecajima na ivot graana, koritenjem obnovljivihizvora energije smanjuje se ovisnost o uvozu energenata, poveavasigurnost opskrbe energijom i smanjuje cijena energije na lokalnomtritu. Obuzdavanjem rasta cijena energije na podruju gradovaizravno se pridonosi porastu kupovne moi i ivotnog standardagraana.

Davanjem Izjave o politici energetske uinkovitosti i zatiteokolia 2008. godine u ime Grada Zagreba, gradonaelnik MilanBandi je istaknuo strateko opredjeljenje i primarne ciljevepolitike odgovorne Gradske uprave Grada Zagreba u primjenimjera energetske uinkovitosti, odrivog razvoja i zatite okoliauporabom obnovljivih izvora energije i ekoloko prihvatljivihgoriva uz primjenu najsuvremenijih energetskih tehnologija nacjelokupnom podruju Grada Zagreba. Od tada u punom opseguzapoinju opsene aktivnosti i projekti koji bi do 2020. godinetrebali rezultirati smanjenjem potronje energije na podruju GradaZagreba za najmanje 21%.

Ova broura je nastala kao rezultat sustavnih napora Grada Zagrebana podizanju svijesti i informiranosti o vanosti odrivog koritenjaenergije i pozitivnim uincima koji iz tog proizlaze za pojedinca izajednicu.


6/44


1. to je energija

1.1. Oblici i izvorienergijeEnergija je osnova dananjeg visoko tehniki razvijenog svijeta.Ugljen je omoguio ulazak u industrijsku epohu, nafta jerevolucionirala transport i smanjila udaljenosti, a nuklearnaenergija je omoguila dalji razvitak i otvorila brojna pitanja. Danas,meutim, kad je koritenje energije dostiglo takvu razinu da seocjenjuje da e zalihe fosilnih goriva biti uskoro iscrpljene, sve viena znaenju dobivaju obnovljivi izvori energije, ali i energetskauinkovitost.

Fizikalno, energija se najee defnira kao sposobnostobavljanja rada. Energija se pojavljuje u razliitim oblicimakoji se mogu podijeliti u nagomilani (sakupljeni, akumulirani)oblik energije i prijelazni oblik energije. Nagomilani oblikenergije moe se odrati u svom obliku po volji dugo, a zaprijelazne oblike karakteristina je kratkotrajnost pojave. Unagomilane oblike energije ubrajamo potencijalnu, kinetiku iunutranju energiju. Prijelaznu energiju ine mehanika energija(ne moe se nagomilavati, iskoritava se istodobno kada se javlja),elektrina energija (proizvodi se u elektrani u trenutku koritenja)

te toplinska energija (prelazi npr. od plinova izgaranja na vodu ivodenu paru u parnom kotlu i sl.).

Meunarodni sustav jedinica (SI sustav) za osnovnu mjernujedinicu za energiju ima dul (joule, kratica J) kojom se mjeri radi svi oblici energije. Budui da je u SI sustavu jedinica za snaguvat, (wat, kratica W), proizlazi da je energija 1 vatsekunde (Ws)upravo jednaka 1 dulu (J). Jedinica J, odnosno Ws, premalenaje za praktinu upotrebu u energetici, pa je vrlo esto u upotrebijedinica kilovatsat (kWh), koja se upotrebljavala i znatno prije

nego to je uveden SI sustav. Vrijedi da je:

1 kWh = 3,6 x 106 Ws = 3,6 x 106 J = 3,6 MJ.

Oblici energije mogu se podijeliti i na primarne, transormirane ikorisne oblike energije.

Primarni oblici energije su oni koji se nalaze u prirodi ili se unjoj pojavljuju, a mogu se podijeliti na obnovljive i neobnovljive.Primarni se oblici energije veinom ne mogu upotrijebiti u svom

prirodnom obliku te se transformiraju u pogodniji energetski oblik,bilo zbog toga to ne mogu posluiti u primarnom obliku, biloto je koritenje u transformiranom obliku tehniki pogodnije iekonominije, ili zato to transport u primarnom obliku nije mogu.Potroai trebaju odreeni oblik energije (toplina, mehanikaenergija, elektrina energija), to ovisi o njezinoj namjeni.

Obnovljivi izvori energije su: kinetika energija vjetra (energija vjetra), Suneva energija, biomasa, toplinska energija Zemljine unutranjosti i

vrui izvori (geotermalna energija), Potencijalna energija vodotoka (vodne snage)

Potencijalna energija plime i oseke i morskihvalova, Toplinska energija mora.

Neobnovljive izvore energije ine ugljen, sirova nafta, prirodni plin(fosilna goriva) i nuklearna energija.U posljednje vrijeme postaje oito da e opskrba energijomu budunosti morati biti istovremeno i gospodarski i ekolokipotpuno odriva. Uporaba obnovljivih izvora te formiranje

zatvorenog kruga proizvodnje i uporabe energije te koritenjaenergije otpada postaje najvanija toka svih buduih strategijarazvitka i opskrbe energijom.Gospodarski razvitak je usko povezan s raspoloivou i koritenjemsuvremenih izvora energije. Alexander King, predsjednik Rimskogkluba, jo je 1985. godine upozorio na novu globalnu krizu:Nacionalne ekonomije bi se trebaleupravljati energetskom bilancom, ane samo novanom dimenzijom.

Novac je relativan i prolazan,a energija je nuna i vjena.Trebamo shvatiti da suproblemi energije, okolia,klime i razvoja meusobnousko povezani.


7/44


1.2. Potronja

energije u RepubliciHrvatskojUkupna potronja elektrine energije u Republici Hrvatskoj u 2010.godini iznosila je 18 870 GWh te je bila za 2,2 posto vea u odnosu

na prethodnu godinu (Izvor: MINGORP -: Energija u Hrvatskoj 2010).U usporedbi sa slinim zemljama Europske unije, u Hrvatskoj sejo uvijek troi znatno manje energije (tablica 1.1.) to je dobrimdijelom posljedica i gubitka proizvodnih kapaciteta uslijed tranzicijei Domovinskog rata, gospodarske krize nakon 2008. godine i sl.Za usporedbu, ukupna potronja energije u Hrvatskoj u 2010. jouvijek nije premaila ukupnu potronju energije iz 1988. godine.

Tablica 1.1. Usporedni pokazatelji potronje energije (Izvor: IEA Key

World Energy Statistics 2011)

Jedno od loih obiljeja hrvatskog energetskog sektora je i prosjenaenergetsku intenzivnost (potronja energije po jedinici BDP) koja jeu Hrvatskoj vea za 14,6 posto u odnosu na Europsku uniju (EU 27)to znai da za isti proizvod potroimo vie energije, odnosno dasmo barem za taj iznos manje konkurentni na globalnom tritu.

Sigurnost opskrbe energijom je uz trgovinsku bilancu kao

makrogospodarski, jedan i od najznaajnijih stratekih problemaza svaku zemlju. Rastua ovisnost Europske unije o uvozu energije(procijenjena na 70%, a ak 90% za naftu do 2030.), ima zaposljedicu niz zakonskih inicijativa, programa i projekata kako bi seona smanjila. U Hrvatskoj je vlastita opskrbljenost energijom(odnos ukupne proizvodnje primarne energije i ukupne potronjeenergije) u 2010. godini iznosila 55,5 %, odnosno ovisnosto uvozu iznosila je oko 44,5%. Od 1991. godine sve do danasstalno je poveanje ovisnosti o uvozu energije pa se pretpostavlja

se da e ovisnost o uvozu u 2030. godini iznositi ak preko 70%.Vano je istaknuti i da smanjenje ovisnosti o uvoznim izvorimaenergije nee biti mogue postii bez aktivnog ukljuivanja jedinica

lokalne i regionalne samouprave te krajnjih potroaa energije, kaoto su graani, poduzetnici te mali i srednji obrtnici. Kao rezultatpoveane ovisnosti o uvoznim izvorima energije javlja se i ovisnosto cijenama energenata, to moe znatno utjecati na standard

graana i konkurentnost malih gospodarstvenika.

Austrija 368 206 3,79 7 947

Danska 216 434 3,37 6 248

Slovaka 194 454 3,09 4 926

HRVATSKA 101 181 1,96 3 709

ZemljaUkupna

potronjaenergije, GWh

Ukupna potronjaenergije postanovniku,

toe/stanovniku

Potronjaelektrine energije

po stanovniku,kWh/stanovniku

Kad se govori o proizvodnji energije u Hrvatskoj,proizvodnja primarne energije u 2010. godinipoveana je za oko 7 posto u odnosu naprethodnu godinu uglavnom zbog izrazito

povoljnih hidrolokih prilika (iskoritenih vodnihsnaga). Takoer je poveana proizvodnja energijeiz obnovljivih izvora, a porast proizvodnjetoplinske energije iz toplinskih crpki u odnosuna prethodnu godinu iznosio je 15,4 posto(Izvor: MINGORP -: Energija u Hrvatskoj 2010).

Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji energije iznosio je

u 2010. godini oko 24 posto. Ukupna proizvodnja elektrine energijeu 2010. godini je iznosila 14 105 GWh, pri emu je iz obnovljivihizvora energije, ukljuujui i velike hidroelektrane, proizvedenooko 61 posto. U tome postotku velike hidroelektrane sudjelovalesu s 58,9 posto, dok je 2,1 posto elektrine energije proizvedenoiz ostalih obnovljivih izvora (male hidroelektrane, energija vjetra,biomasa, deponijski i bioplin). U ukupnoj potronji je elektrinaenergija proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjelovalas 45,6 posto. Pri tome je elektrina energija proizvedena u velikim

hidroelektranama ostvarila udio od 44 posto, dok je elektrinaenergije proizvedena iz ostalih obnovljivih izvora sudjelovala s 1,6posto (Izvor: MINGORP -: Energija u Hrvatskoj 2010).


8/44


Opa potronja 48,4%

Promet 32,7%

Industrija 18,9%

2010. godina

Slika 1.1. Udjeli sektora u neposrednoj potronji energije(Izvor: MINGORP - Energija u Hrvatskoj 2010).

Kuanstva 62,8%

Graevinarstvo 4,5%

Poljoprivreda 8,0%

Usluni sektor 24,7%

2010. godina

Slika 1.2. Udjeli podsektora ope potronje u potronji energije(Izvor: MINGORP - Energija u Hrvatskoj 2010).

Pogledamo li strukturu potronje energije na ukupnoj razini RepublikeHrvatske, vidjet emo da su najvei udio u ukupnoj potronji energijeostvarili tekua goriva i prirodni plin (neobnovljivi izvori energije) kojisu inili oko 70 posto ukupne potronje. Uzmemo li u obzir injenicuda se upravo koritenjem fosilnih goriva znatno poveava ovisnosto uvoznim izvorima energije Republike Hrvatske te ekonomska i

energetska nesigurnost graana i ostalih dionika, uvidjet emovanost potrebe veeg koritenja obnovljivih izvora energije.

Potronju energije u gradovima moemo naelnopodijeliti prema sektorima:

Industrijski sektor; Promet; Opa potronja koju ine graanstvo

(kuanstva), uslune djelatnosti,poljoprivredne djelatnosti i graevinarstvo.

Najvie energije u Republici Hrvatskoj konzumira se usektoru ope potronje (oko 50% ukupne potronje). Unjemu se posebno istiu kuanstva te uslune djelatnostikoje zajedniki troe oko 40% ukupne potronje energije uRepublici Hrvatskoj, dok su kuanstva sama odgovorna zaoko 30% ukupne potronje energije.

Kako bi se smanjila potronja energije u gradovima, gospodarenjeenergijom treba zahvatiti sve sudionike unutar gradova, aposebno je vano da se u taj proces aktivno ukljue graani,ali i obrtnici, mali i srednji poduzetnici te ostali potroaienergije u sektoru ope potronje.


9/44


0

10

20

30

40

50 Broj projekata

Sunana elektrana VjetroelektranaElektrana na biomasu Geotermalna elektranaElektrana na bioplin

KogeneracijaHidroelektrana

Elektrana na deponijski plin i plin iz postrojenja za proiavanje otpadnih voda

Bjelovarsko-bilogorskaBrodsko-posavskaDubrovako-neretvanskaGrad ZagrebIstarskaKarlovakaKoprivniko-krievaka

Liko-senjskaMeimurskaOsjeko-baranjskaPrimorsko-goranskaSplitsko-dalmatinskaibensko-kninskaVaradinska

Virovitiko-podravskaVukovarsko-srijemskaZadarskaZagrebakaPoeko-slavonskaSisako-moslavakaKrapinsko-zagorska

ABCDEFG

HIJKLMN

OPRSTUV

A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V

2. Obnovljivi izvori energije2.1. Stanje imogunostikoritenjaObnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj, ukoliko uzmemou obzir i proizvodnju energije iz velikih hidroelektrana, sudjelujuu ukupnoj potronji u iznosu od 24 posto. Taj podatak Hrvatsku, uusporedbi s prosjekom Europske unije (EU-27) od 11,7 posto udjelakoritenja obnovljivih izvora energije u neposrednoj potronjienergije, svrstava meu najuspjenije u EU (Izvor: EUROSTAT, 2012).

No ukoliko promatramo proizvodnju energije iz obnovljivih izvorabez velikih hidroelektrana, dobivamo potpuno drugaiju sliku. Utom sluaju vidjet emo da obnovljivi izvori energije sudjeluju uukupnoj potronji s 0,35%, to je iznimno malo u odnosu na drugeeuropske zemlje. Oekuje se da e do 2030. godine njihov udio uukupnoj potronji porasti na 6,7% (Izvor: MINGORP -: Energija u

Hrvatskoj 2010). Da bi se to doista ostvarilo, potrebno je aktivnodjelovanje unutar svih sektora potronje u gradovima.

Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj se koriste za proizvodnjutoplinske i elektrine energije. Za proizvodnju elektrine energijenajvie se iskoritava energija vode, dok se ostali izvori relativnomalo koriste, posebno sunce i biomasa.

Slika 2.1 Udio pojedinih obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnjielektrine energije u Republici Hrvatskoj u 2010. godini (Izvor: MINGORP- Energija u Hrvatskoj 2010)

Biomasa je najee koriteni obnovljivi izvor energije u ukupnojproizvodnji toplinske energije u Republici Hrvatskoj u 2010. godini,dok se solarna i geotermalna energija izrazito malo koriste.

Slika 2.2 Udio pojedinih obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnjitoplinske energije u Republici Hrvatskoj u 2010. godini (Izvor: MINGORP -

Energija u Hrvatskoj 2010)

Nakon uvoenja podzakonskih akata koji su denirali koritenjeobnovljivih izvora energije, zamjetan je porast interesa investitoraza ovaj sektor. Iako energija iz obnovljivih izvora, s izuzetkom velikihhidroelektrana, u malom postotku sudjeluje u ukupnoj bilancienergije, zamjetan je godinji rast proizvodnih kapaciteta i njihovprodor na trite. Prema broju prijavljenih projekata u Registruprojekata obnovljivih izvora, oekuje se daljnji rast energije iz

obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj bilanci, posebno elektrineenergije iz vjetroelektrana.

Slika 2.3 Broj projekata po upanijama i prema vrsti postrojenja (Izvor:MINGORP www.mingorp.hr)

Sunce 1%

Geotermalna energija 5%

Biomasa 94%

Vjetar 33%

Male hidroelektrane 30%

Biomasa 8%

Sunce 29%


10/44


Slika 2.4 Broj postrojenja i ukupna instalirana elektrina snaga po vrstamapostrojenja (Izvor: MINGORP www.mingorp.hr)

Jasno je kako u Republici Hrvatskoj treba znaajnije djelovati ucilju poticanja koritenja vlastitih izvora energije. No, upravljanjeenergijom ne spada iskljuivo u domenu drave, ve podrazumijevaodgovornost gradskih uprava u poticanju i informiranju stanovnikai poduzetnika na podruju grada o koristima koritenja obnovljivih

izvora energije. To je mogue uiniti provoenjem niza edukacijskihradionica i strunih seminara, organizacijom energetskih dana,uspostavom informacijskih centara te pronalaenjem nancijskihmehanizama, a sve u cilju poticanja dionika na postizanje navedenihciljeva. Dakle, poveanje upotrebe obnovljivih izvora energije je procesmeusobne interakcije dionika na podruju grada i gradske uprave.

Da bi se postigli navedeni ciljevi, jedinice lokalne samoupraveprije svega trebaju jasno i javno izraziti svoju energetsku politiku,

uspostaviti odgovarajui nain komunikacije s graanima te pruitiprimjer uspjene provedbe opisane energetske politike.

Koristi od upotrebe obnovljivih izvora energije za lokalnezajednice te njihove stanovnike su mnogobrojne: Obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu ulogu u smanjenju

emisije ugljinog dioksida (CO2) u atmosferu i smanjenjuzagaenja u gradovima;

Poveanje udjela obnovljivih izvora energije poveava energetskusamoodrivost gradova i drava tako da se smanjuje ovisnost

o uvoznim energentima te se osigurava ekonomska stabilnostcijena to znatno utjee na standard graana;

Koritenje obnovljivih izvora energije omoguava graanimasmanjenje trokova za energiju to rezultira poveanjemnjihovog ivotnog standarda;

Koritenje obnovljivih izvora energije omoguava malimgospodarstvenicima, poduzetnicima i obrtnicima smanjenjetrokova za energiju to rezultira poveanjem njihovekonkurentnosti;

Koritenje obnovljivih izvora energije omoguava lokalnigospodarski razvoj, tj. otvaranje novih radnih mjesta.

Trendovi europske energetske politike idu u smjeru poveanjaudjela obnovljivih izvora energije i smanjenja potronje u svimsektorima. Novi europski energetski ciljevi do 2020. godine supoveanje udjela obnovljivih izvora na 20% potronje, smanjenjeemisija staklenikih plinova za 20%, te poveanje energetskeuinkovitosti za 20%.

Ove ciljeve zemlje Europske unije nastoje postii zajednikimdjelovanjem s jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Na primjer,opina Gssing u Austriji, na svega 263 kilometara udaljenosti odZagreba, jedno je od podruja s najveom proizvodnjom energije zavlastite potrebe u Europi te pokriva 71 % svojih potreba iz vlastitihizvora. To su ostvarili nizom energetskih projekata. Na primjer, u

mjestu Gttenbachu, gdje ivi 1000 stanovnika sagraena je toplanana biomasu na koju je prikljueno 80 % kuanstava u tom mjestu.

Sve je vie primjera malih zajednica na podruju Europske unijekoje su uspjele postii potpunu energetsku neovisnost te proizvodedovoljno energije za svoje potrebe. Selo Feldheim u Njemakojsvoju neovisnost bazira na 43 vjetroturbine ukupne snage 4,3 MW

to je puno vie nego to sama zajednica treba. Takoer imajuizgraena i bioplinska postrojenja u kojima se iz biomase proizvodielektrina energija. Freiamt je jo jedno naselje u Njemakoj kojeproizvodi vie energije nego to je potrebno pomou vjetrotubina,fotonaponskih sustava i bioplinskih postrojenja. Grad Freiburg inaselje Wildpoldsried u Njemakoj su postigli energetsku neovisnostprimjenjujui istovjetne elemente kao i prethodno navedena dvanaselja. Sve je vie primjera energetski neovisnih naselja u Europi:selo Varese u Italiji, pokrajina Thisted u Danskoj, otok Samsoe uDanskoj, grad Kristianstad u vedskoj te grad Reykjavik na Islandu.Ovisnost bilo koje vrste pa tako i energetska ovisnost ograniavate usporava odrivi stabilni razvoj zajednice.

34,15

9

46,64

1

5

25

125

625

3125

15625

142

54,4394

191,24 147

6803,66

89

221,39

1

4,71

5476,05

Broj projekata

Elektrina snaga (MW)

Sunana elektrana

Hidroelektrana

Vjetroelektrana

Elektrana na biomasu

Elektrana na bioplin

Elektrana na deponijski plin i plin

iz postrojenja za proiavanje

otpadnih voda

Kogeneracija

Geotermalna elektrana


11/44


2.2. Tehnologija i

naini koritenjaobnovljivih izvoraenergije

2.2.1. Suneva energija

Suneva energija predstavlja praktiki neogranien izvor energijeod kojeg, izravno ili neizravno, potjee veina drugih oblika energijena Zemlji. Koliina energije dobivena sunevim zraenjem izrazito

je velika, no s druge strane, tehnike mogunosti predstavljajuograniavajui faktor njezinog iskoritavanja.

S obzirom na neiskoriten potencijal koji Hrvatska imau iskoritavanju suneve energije, potreban je zaokret unacionalnoj i lokalnoj energetskoj politici. Hrvatska imagotovo idealne insolacijske i klimatske uvjete za iskoritavanjeenergije Sunca.

Na koliinu dozraene suneve energije (insolaciju) najvie utjeuzemljopisna irina mjesta i njegove lokalne klimatske karakteristike.Za podruje Republike Hrvatske prosjena dozraena sunevaenergija kree se oko 1,20-1,6 MWh/m2, ovisno o tome radi li seo kontinentalnom ili primorskom dijelu.

Podruje srednje i sjeverne Europe ima znatno loije klimatske uvjeteza iskoritavanje suneve energije, meutim, istovremeno je punobolje iskoritava. Za usporedbu, Austrija, kao zemlja s prosjenomdozraenom sunevom energijom manjom od 1,1 MWh/m2 imala je

2004. godine instaliranu snagu solarnih kolektora od ukupno 134MW toplinske energije, a instaliranu snagu fotonaponskih modula19 180 MW elektrine energije. Vano je istaknuti kako RepublikaHrvatska ima znatno viu prosjenu dozraenu sunevu energiju,a znatno je manje iskoritava.

Suneva energija moe se iskoritavati aktivno ilipasivno.Pasivno koritenjesuneve energije znai izravno iskoritavanjesuneve topline odgovarajuom izgradnjom graevina (smjetajemu prostoru, primjenom odgovarajuih materijala, prikladnimrasporedom prostorija, ostakljenih ploha i dr.).

Osnovni principi aktivnog iskoritavanja energije sunca su koritenje:

Solarnih kolektora; Fotonaponskih modula.

Solarna energija se moe izravno konvertirati u toplinsku energijuili u elektrinu energiju, tj. u korisne oblike energije.

Pomou solarnih kolektora suneva energija se izravno pretvarau toplinsku energiju. Solarni kolektori postavljaju se na krovovekua pod odreenim kutom, uvijek na junoj strani, te se u njimazagrijava voda pod utjecajem suneve energije. Budui da upadnikut sunevih zraka varira tijekom godine, mijenja se i kut pod kojimtreba postaviti solarni kolektor kako bi se prikupile maksimalne

koliine suneva zraenja.

Slika 2.5 Solarni kolektori za pripremu tople vode


12/44


Vano je istaknuti da, ukoliko elimo dobiti maksimalne koliinesunevog zraenja tijekom odreenog dijela godine (primjericezagrijavanje vode tijekom ljetnih mjeseci u turistike svrhe),prilagodba upadnog kuta ima smisla. Ukoliko solarne kolektorekoristimo tijekom cijele godine te ih postavimo pod ksnim kutomod 37-43 u smjeru juga, razlika u prikupljenoj energiji bit e manjaza oko 6%.

Solarni kolektori se danas najee pojavljuju u dvijeizvedbe:

Ploasti solarni kolektori; Solarni kolektori s vakuumskim cijevima.

Ploasti kolektori koriste izravno sunevo zraenje i manji diodifuznog, dok cijevni vakumski kolektori koriste izravno sunevozraenje i vei dio difuznog sunevog zraenja.

Slika 2.6. Princip rada: ploasti solarni kolektor

Ploasti solarni kolektor ima oblik kutije koja prikuplja toplinskuenergiju preko tanke (0,3-0,5 mm) tamne staklene povrine dimenzije(0,8-1)x(1,9-2) m koja je izloena sunevoj svjetlosti. Staklo kojese koristi za kolektore trebalo bi biti sa to manjom reeksijomjer na taj nain omoguava maksimalni ulazak suneve svjetlosti.Kolektor se nalazi odmah ispod povrine stakla, a sastoji se od

sustava bakrenih ili elinih cijevi kroz koje prolazi tekuina koja setreba zagrijati. Tekuina mora biti otporna na smrzavanje kako biostala u funkciji i tijekom niskih temperatura. Cijevi su postavljeneu izolirano kuite (mineralna vuna, stiropor ili spuva) kako nebi dolazilo do gubitka prikupljene energije, a sve je smjeteno umetalno kuite s okvirom koji uvruje gornje staklo.

Kolektor apsorbira sunevo zraenje i predaje ga tekuemnosiocu topline (voda ili mjeavina vode i propilenglikola)koje cirkulira izmeu kolektora i spremnika tople vode.

Slika 2.7. Vakuumski solarni kolektor

Vakumski solarni kolektor sastoji se od odreenog broja staklenihvakumskih cijevi u kojima se nalazi apsorber (ravna tamna traka ilitraka obavijena oko unutranjosti staklene cijevi) i bakrene cijevi krozkoje protjee nosilac topline (voda, mjeavina vode i propilenglikola,alkohol, freon i dr.). Iz staklenih cijevi izvuen je zrak kako bi sesmanjili toplinski gubici s apsorbera na okolini zrak. Na taj nainse poveava stupanj iskoristivosti suneve energije.Osnovno svojstvo po kojem se odreuje kvaliteta kolektora jestnjegova sposobnost pretvaranja to vie dozraene suneveenergije u toplinsku energiju uz to manje gubitke (predavanjetopline u okolinu).

Vakumski cijevni kolektori imaju bolju efkasnost iskoristivosti

suneve energije u odnosu na ploaste kolektore, to znaida se mogu postii vie temperature u zimskim i ljetnimmjesecima. Ovi kolektori se mogu ekasno koristiti i kod oblanogvremena, tj. kad nema izravnog sunevog zraenja. Vakumskisolarni kolektori mogu biti i 30% ekasniji od ploastih kolektora.Meutim, vano je istaknuti da vakumski solarni kolektori tijekomnekoliko godina zbog gubitka vakuuma u cijevima znatno gubena svojoj ekasnosti, a njihova je cijena bitno via.Tipine potrebne povrine solarnih kolektora za zadovoljenjepotreba za grijanjem tople vode za obitelj s 4-5 lanova iznose 4-6m2 u kontinentalnom dijelu Hrvatske te 4 m2 u primorskom dijeluHrvatske uz spremnik zapremnine 200-300 litara.Solarni sustavi se koriste za pripremu potrone tople vode i grijanjeprostora. Tipian solarni sustav sastoji se od:

Kolektora; Akumulacijskog spremnika; Cirkulacijske pumpe; Regulacije.


13/44


Slika 2.8. Princip rada solarnog sustava za grijanje i pripremu potronetople vode

Nosilac topline (voda, mjeavina vode i propilenglikola, alkohol, freon)preuzima apsorbirano sunevo zraenje u kolektoru i predaje gavodi u akumulacijskom spremniku preko izmjenjivaa topline kojise sastoji od spiralnih cijevi. U akumulacijskom spremniku nalazise i dodatni izmjenjiva topline koji je spojen na kotao ili elektrinigrija kako bi se u razdobljima nedovoljne suneve insolacije vodadogrijavala. Topla voda koristi se u kuanstvima za sanitarne svrhe,

a moe i cirkulirati kroz sustav grijanja.

Otprilike 30% ukupne potronje toplinske energije u kuanstvimasvodi se na grijanje vode. U kontinentalnom dijelu Hrvatskeupotrebom solarnih panela mogue je zadovoljiti 60% ukupnihpotreba za toplom vodom, dok je u primorskom dijelu moguezadovoljiti oko 85% ukupnih potreba. Iz podataka je vidljivoda moemo znatno smanjiti potronju energije upotrebomsolarnih kolektora.

Nou i za vrlo oblanih dana solarna energija nije potpuno dostupnapa se ona u razdobljima vie insolacije pohranjuje u dobro izoliranimakumulacijskim spremnicima.Osnovna pretpostavka za primjenu solarne energije u sustavimagrijanja je primjena niskotemperaturnog sustava grijanja,poput podnog toplovodnog grijanja, kod kojeg je temperaturapolaznog voda grijanja izmeu 35 i 45 C. Vano je istaknuti daje u kontinentalnom dijelu Hrvatske mogue zadovoljiti do 10%ukupnih potreba za grijanjem, a u primorskom dijelu do 30%. Za

upotrebu solarnih kolektora u tu svrhu potrebno je dogrijavanjepomou dodatnog kotla.

Koristi koju graani, poduzetnici, obrtnici i ostali dionicimogu ostvariti koritenjem solarnih kolektora za grijanjetople vode su: smanjenje trokova za energiju, poveanjekonkurentnosti te pozitivan utjecaj na kvalitetu ivota uvlastitoj lokalnoj sredini.Fotonaponski moduli izravno pretvaraju energiju sunevog zraenjau elektrinu energiju. Ekasnost im je oko 15%. Jakost proizvedene

elektrine energije proporcionalna je intenzitetu suneva zraenja.Za proizvodnju fotonaponskih modula koristi se silicij. To je druginajvei element u izobilju na Zemlji.

Slika 2.9. Potencijal iskoritavanja suneve energije u zemljama Europskeunije i Republici Hrvatskoj (Izvor: Europska komisija Joint Research Centre)

Jedan kvadratni metar fotonaponskih modula moe proizvesti do150 W pri idealnim uvjetima, tj. insolaciji od 1 000 W/m2.


14/44


Solarni paneli

Regulator

punjenja

Solarna baterija Inverter

Potroa

230/50Hz

Slika 2.10. Fotonaponski moduli za proizvodnju elektrine energije i solarni

kolektori za pripremu tople vode

imbenici koji utjeu na uinkovitost fotonaponskih modula, tj.proizvodnju elektrine energije su: Vremenskiuvjeti(oblaci,magla isl.)-50Wmodulabitrebaoproizvesti50W/satelektrineenergijepriinsolacijiod1000W/m2.Modulieproizvestiokopola

togiznosa(25W/sat)kadasuizloeniinsolacijiod1/2svjetlosti(500W/m2).Difuznosvjetlokojeprolazikroztankeoblakemoglobirezultiratiinsolacijomdo300W/m2.Uvrloloimvremenskimuvjetimasdebelim,tamnimoblacima,intenzitetsvjetlostimogaobipastina100W/m2tobirezultiraloproizvodnjomelektrineenergijeoko5W/sat;

Intenzitetsunca,tj.visinasuncaiznadhorizonta(ovisiogodinjemdobu);

Brojsunanihdana,tj.razlikaubrojusunanihsatiizmeugodinjihdoba;

Kutpostavljanjaoptimalnopremajuguoko30-50C.

Koritenjem fotonaponskih modula mogue je smanjiti trokove zaelektrinu energiju u kuanstvima ili postati povlateni proizvoaenergije.

Slika 2.12. Off-gridi on-gridsustavi za proizvodnju elektrine energije

Off-grid sustavi su samostalni sustavi za proizvodnju elektrine energije

u kuanstvima.

Slika 2.13. Princip rada off-gridsustava za proizvodnju elektrine energije

u kuanstvimaSlika 2.11. Sustav fotonaponskih modula


15/44


Izlaz AC el. energije

Sunevasvjetlost Solarni

moduli

Dvosmjerno

brojilo

Izlaz na gra s u

elekrtodistribucijsku mreu

Izmjenjiva DC/AC el. energije

sa automatskim

ukljuenjem/iskljuenjem

to je potrebno za samostalni fotonaponski sustav: Solarni otonaponski moduli pretvaraju sunevu energiju

u istosmjernu struju; Baterije - istosmjerna struja se pohranjuje u baterije i

mogue ju je koristiti kada je potrebno; Regulator punjenja - prati stanje i punjenje baterije, sprjeava

prekomjerno punjenje ili potpuno pranjenje baterije; Inverter - istosmjerna elektrina energija proizvedena solarnim

modulima moe se pretvoriti u izmjeninu za ureaje kojikoriste izmjeninu elektrinu energiju. Za ureaje i potroaena istosmjernu elektrinu energiju inverter nije potreban.Oni mogu biti spojeni izravno na regulator punjenja.

On-gridsustav je sustav prikljuenja na elektrinu mreu. Prikljuenjem

na elektrinu mreu graani, poduzetnici, investitori i ostalizainteresirani dionici mogu postati povlateni proizvoai elektrineenergije. Elektrinu energiju koja se proizvede vlastitim fotonaponskimsustavom mogue je prodati u javnu mreu po povlatenoj tari. Usvakom sluaju ne samo da fotonaponskim sustavima tedimo novacve je mogue i ostvariti odreene nancijske koristi.

to je potrebno za prikljuenje na mreu: Solarni otonaponski moduli pretvaraju sunevu energiju

u istosmjernu struju;

Inverter - istosmjerna struja proizvedena solarnim modulimainverterom se pretvara u izmjeninu struju kompatibilnusa strujom javne mree;

Brojilo elektrine energije instalira se pored postojeegbrojila elektrine energije. Ono mjeri koliinu elektrineenergije koja se proizvodi u javnu mreu i pokazuje koliko jeproizvedeno elektrine energije otonaponskim sustavom.

Slika 2.14. On-grid sustavi za proizvodnju elektrine energije

2.2.2. Energija vjetra

Vjetar je posljedica suneva zraenja. Energija vjetra je kinetikaenergija koja ovisi o brzini vjetra. Ljudi iskoritavaju energiju vjetrave stoljeima. Poznati primjer su vjetrenjae iz stare Nizozemskekoje su se koristile na farmama za crpljenje vode ili mljevenje ita.Danas se pomou vjetroturbina energija vjetra koristi za proizvodnjuelektrine energije. Vjetroturbine se postavljaju na stupove visine 30metara ili vie kako bi se iskoristio bri i manje turbulentan vjetar.

Za iskoritavanje energije vjetra posebno su pogodna priobalnapodruja te podruja vie nadmorske visine gdje su brzine vjetra

znatno vee od onih na kopnu. Kinetika energija vjetra moe sepretvoriti u druge oblike energije, i to mehaniku ili elektrinuenergiju.

Za pretvorbu kinetike energije vjetra u mehanikuenergiju upotrebljavaju se vjetrenjae s dvije ili trilopatice. Mehanika energija proizvedena vrtnjomlopatica moe se upotrijebiti za pumpanje vode.

Nekadanja upotreba vjetrenjaa za pogon mlinovadanas je u velikom dijelu nestala.

Kinetiku energiju vjetra pretvaramo u elektrinu energiju pomouvjetroturbine. Lopatice vjetroturbine hvataju energiju vjetra touzrokuje okretanje rotora i generatora koji proizvodi elektrinuenergiju. Vjetroturbine se pokreu brzinom vjetra veom od 18km/h,a postiu najveu snagu pri brzinama od 54 km/h. Ta brzina ostajekonstantna sve do 108 km/h kada dolazi do zaustavljanja lopaticazbog sprjeavanja oteenja.

Slika 2.15. Princip rada vjetroturbine


16/44


Prije instaliranja svake turbine potrebno je provesti mjerenjaprosjene brzine vjetra tijekom jedne ili vie godina. Prosjenabrzina vjetra kljuni je uvjet za odabir lokacije za postavljanjevjetroturbina.

Vjetroturbine se mogu koristiti kaosamostalne aplikacije ili ih se moe

spojiti na elektrinu mreu. Ako se koristesamostalno, zbog promjena u brzini vjetra, asamim time i snage tijekom rada, potroaiprikljueni na vjetroturbine trebaju imatidodatni izvor elektrine energije.

Vjeroturbine se mogu podijeliti na male (do 30 kW), srednje(30-1500 kW) i velike (vee od 1500 kW). Za razliku od sunevihelektrana, vjetroelektrane do sada nisu isplative za potrebe

malih kuanstava. Visoka cijena, sloeni zahtjevi zainstalaciju i opa efkasnost ine vjetroelektrane

isplativima iskljuivo stanovnicima podrujau kojima puu relativno snanivjetrovi tijekom itave godine

i to samo u velikim komercijalnimizvedbama. Iskoritavanje energije vjetrau Hrvatskoj je na vrlo niskoj razini.

2.2.3. Energija izbiomaseBiomasa je najsloeniji oblik obnovljivih izvora energije jer kaosirovina obuhvaa umsku i poljoprivrednu biomasu, biomasunastalu prilikom proizvodnih procesa razliitih industrija ili otpadu smislu komunalnog otpada, proiavanja voda i kanalizacijskogmulja i slino. Biomasa se koristi za dobivanje elektrine itoplinske energije te kao gorivo za promet.

S obzirom na veliku sloenost moguih izvora odnosno sirovine,

procesa za preradu sirovine te tehnologija za iskoritavanje biomase,ogranien je opseg obraenih izvora biomase, tehnologija preradei iskoritavanja. Kao osnovni kriterij odabira obraenih podrujauzeta je praktina primjenjivost za graane i poduzetnike.

Ukoliko biomasu koristimo na odriv nain, ako je promatramokroz zatvoren ciklus, tj. ako su sjea i prirast biomase u odrivomodnosu, nema vika emisije CO

2koji bi se gomilao u okoliu i

uzrokovao klimatske promjene. Dakle, koliina biomase koja se

troi kao gorivo mora biti stalno nadomjetana istom koliinomrastue biomase. Tako e se emisija CO2nastala izgaranjem biomase

utroiti na rast nove biomase.

Postoje razni naini kako se iz biomase dobije energija. Ona semoe izravno pretvarati u energiju jednostavnim izgaranjemte se tako proizvodi pregrijana vodena para za grijanje uindustriji i kuanstvima ili za dobivanje elektrine energijeu malim termoelektranama. Takva postrojenja nisu rijetkost uzemljama Europske unije, a kao gorivo slui drvni otpad iz umarstva

i drvne industrije, slama i drugi poljoprivredni ostaci te komunalnii industrijski otpad.

Dakle, biomasa se moe podijeliti na drvni, nedrvni(ostaci i otpaci iz poljoprivrede) i ivotinjski otpad.

Slika 2.16. umska biomasa


17/44


Drvnu biomasu ine umska biomasa i biomasa iz drvne industrije(ostaci i otpad pri piljenju, bruenju, blanjanju).umsku biomasu ine ostaci i otpad koji nastaje pri redovitomgospodarenju umama (drvna sjeka) te prostorno i ogrjevno drvo(cjepanice). U Hrvatskoj se od biomase za grijanje najee koristecjepanice. One se obino sijeku u nekontroliranim uvjetima, nevodei rauna o odrivosti uma. Cjepanice imaju dugu tradicijuupotrebe za potrebe grijanja, no vano je istaknutu da se koristeicjepanice na tradicionalan nain u tradicionalnim energetskineuinkovitim peima, ne vodei brige o ouvanju uma, znatnopridonosi klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju.

Slika 2.17. Drvna sjeka

umsku biomasu, tj. otpad kod sjee i izradbe panjevinu, sitnodrvee, granjevinu, ovrinu, cijepano drvo i druge oblike pri konanom

sijeku, ienjima i prorjedima ili mjeovitim zahvatima nazivamodrvnom sjekom.

Biomasu iz drvne industrije ine ostaci i otpad pri piljenju, bruenjui blanjanju koji se koristi za proizvodnju peleta ili briketa.

Pelet je proizvod koji se dobije iskljuivo preanjem piljevine istrugotina suhog, visoko kalorinog drveta (hrasta, bukve, jasena,graba, topole, lipe i dr.) pod velikim tlakom, bez dodavanja bilo kakvihvezivnih sredstava. Nedopustivo je da se u njima nau ljepila i/iliumjetni materijali, biozenozna drva i sredstva za zatitu trupacate lakovi i druga povrinska zatitna sredstva. Vlanost peletaiznosi manje od 10% to mu daje visoku energetsku vrijednost.Cilindrinog je oblika i moe biti razliitih veliina za domainstvai male sustave veliine 6 do 8 mm te za vee sustave veliina od 10do 12 mm. Zbog oblika i veliine peleti se vrlo lako transportirajui jednostavno pune u loita pei koje koristimo za zagrijavanjeu kuanstvima. Koliina energije koja se dobiva izgaranjem 2 kgpeleta jednaka je litri loivog ulja.

Slika 2.19. Pei na pelete u kuanstvima

Hrvatsko trite predstavlja primjer razvoja proizvodnihkapaciteta za pelete bez organiziranih fnancijskih mehanizamapoticaja. U pogledu potronje ono gotovo i ne postoji, atrenutno stanje upuuje na nedostatak nacionalnih zakonskihokvira i standarda kontrole kvalitete. ak i u ovim nepovoljnimuvjetima, u posljednjih nekoliko godina proizvodnja peleta u RepubliciHrvatskoj znatno se poveala, s ukupnim instaliranim kapacitetomod preko 210 tisua tona godinje. Treba, meutim, naglasiti da jeu svih osam postrojenja za proizvodnju peleta, ukupne proizvodnemogunosti od 212 100 tona/godinje, u 2009. godini proizvedenosvega 92 000 tona, od ega je 90 150 tona (98 %) izvezeno, a

samo 1 850 tona (2%) je prodano na domaem tritu.

Slika 2.18. Peleti


18/44


0

50000

100000

150000

200000

250000

2007. 2008. 2009.

Slika 2.20. Ukupan instalirani kapacitet proizvodnje peleta u RepubliciHrvatskoj od 2007. godine do danas

Peleti su kao gorivo iz drvnog ostatka otkriveni u kasnim sedamdesetimgodinama 20. stoljea u SAD-u, a danas su najnaprednije i najviekoriteno gorivo iz biomase. Razvoj trita peleta uzrokovan je nizomdrutveno-gospodarskih imbenika, a izazvao je niz zanimljivihdrutveno-gospodarskih implikacija.

Slika 2.21. Briketi

Briketi su proizvod slini peletima, ali mnogo vei. Takoer nastajuu procesu preanja suhog usitnjenog drvnog otpada bez dodavanja

vezivnih sredstava. Veliine su razliite i one mogu varirati odpromjera oko 50 do 100 mm ili veeg. Obino su dugaki oko 60i 150 mm. Briketi su ia opcija od cjepanica, veeg energetskogpotencijala i boljeg izgaranja. Koliina energije koju dobijemoizgaranjem 2 kg briketa ekvivalentna je jednoj litri loivog ulja.

Biomasa se najee koristi kao gorivo za pei u kuanstvima,malim kotlovima u zgradama ili za sustave podrunog grijanjai termoelektrane.

Noviji sustavi za grijanje u kuanstvima koriste najee pelete ilidrvnu sjeku. Prednost drvne sjeke nad peletima jest to je jeftinije

i teorijski energetski ekasnije gorivo budui da je manje energijepotrebno za njegovu proizvodnju. Automatika sagorijevanja u peimai kotlovima stavlja pelete i drvnu sjeku u isti rang s loivim uljem iplinom. Pei se automatski pale i gase, postiu i odravaju zadanutemperaturu te imaju automatsko doziranje to drvnoj sjeki daje

prednost u usporedbi s grijanjem na drva.

Slika 2.22. Kotlovi na pelete sa spremnikom za gorivo i automatskomregulacijom punjenja

Moderni kotlovi na biomasu mogu se loiti svim vrstama krutihgoriva i drvnim ostacima. Kotlovi se odlikuju najsuvremenijomkonstrukcijom, visokim koecijentom iskoristivosti i stupnjemautomatizacije. Stupanj iskoristivosti kotla na kruta goriva ovisi onainu loenja i iznosi od 74 do 92%, ovisno o kapacitetu kotla.

Kotlovi na biomasu se pojavljuju u dvije osnovne izvedbe: S runim punjenjem (za cjepanice); S automatskim punjenjem (za pelete, sjeku, piljevinu i sl.).

Kotlovi na biomasu s runim punjenjem imaju ugraen spremnik izkojeg gorivo drvo samo upada u prostor loita odnosno u komoruza izgaranje, ime se ostvaruje potpuna udobnost primjene (netreba stalno ubacivati gorivo, dovoljno je jednom dnevno) i veakvaliteta izgaranja budui da se promjene temperature dimnihplinova i ogrjevnog medija svode na najmanju moguu mjeru.Stupanj djelovanja suvremenih izvedbi takvih kotlova uobiajenoiznosi 75 - 90%.

Kotlovi na biomasu s automatskim punjenjem omoguavajugotovo posve automatiziran pogon, dok stupnjevi djelovanjaiznose 85 - 92%.


19/44


Slika 2.23. Kotao na pelete

Malim toplinskim sustavom smatra se postrojenje za grijanjezgrada, javnih prostorija i poduzea snage do 1000 kW (1 MW).Radi se o manjim postrojenjima koja se djelomino razlikuju odsustava podrunog grijanja. U zemljama Europske unije takva supostrojenja brojna pa se procjenjuje da u Danskoj samo na slamupostoji preko 8 000 takvih postrojenja.

Za takav tip postrojenja kao gorivo se mogu koristitisve vrste drvne i nedrvne biomase. Ona su u pravilu

automatizirana, a vrui plinovi izgaranja nastajuizravnim izgaranjem biomase. Njihovim hlaenjemu kotlu energija se prenosi na vodu koja se odvodiu toplinski sustav. Sustav se sastoji od skladitagoriva, automatiziranog ureaja za dopremanjegoriva, loita, kotla i sustava za kontrolu. Pri gradnjije potrebno predvidjeti vei prostor za skladitenje goriva. Stupanj

iskoristivosti goriva u takvim postrojenjima iznosi od 72 do 78%.Sustavi podrunog grijanja na biomasu najee su sustavi zaproizvodnju topline snage od 1 do 10 MW toplinske energije. Kaogorivo upotrebljava se slama ili drvna biomasa razliitog podrijetla.Sustavi podrunog grijanja na biomasu razlikuju se od onih nafosilna goriva samo u malom broju dijelova. Pri koritenju umskedrvne mase mogue je postii vrlo visok stupanj iskoristivosti goriva(koritenje gornje gorive vrijednosti) ako se postrojenje opremisustavom kondenzacije vodene pare u dimnim plinovima. U takvimse postrojenjima kondenzira vodena para koja nastaje izgaranjem

goriva. Budui da je uobiajeno da se toplina iz kondenzacijskogsustava ne rauna kao dio gorive vrijednosti goriva, mogue je

postii stupanj iskoristivosti goriva vei od 100%. Prosjenaiskoristivost goriva kree se od 92 do 115% u odnosu na donjuogrjevnu vrijednost.

Daleko najznaajniji nain proizvodnje elektrine energije iz

biomase danas ine kogeneracijska postrojenja (istovremenaproizvodnja toplinske i elektrine energije). Biomasa (najvieotpad iz drvne industrije i poljoprivrede te komunalni otpad) se koristiza proizvodnju elektrine energije u sustavima s konvencionalnomparnom turbinom. Iako su takva postrojenja prilino male snage,najee oko 20 MW elektrine energije, a zahtijevaju relativnovisoke investicijske trokove, ipak je mogue proizvesti elektrinuenergiju koja je cijenom konkurentna, i to u onim podrujima ukojima se raspolae s dovoljno koliine jeftine biomase.

U kogeneracijskim postrojenjima elektrina energija seproizvodi na isti nain kao i u klasinim termoelektranama,samo to se otpadna toplina ne predaje u okoli sustavimaza hlaenje, nego se koristi u toplinskim sustavima. Ova supostrojenja najuinkovitija, osim toga su i ekoloki prihvatljivarjeenja za proizvodnju elektrine i toplinske energije. Cijena jediniceenergije proizvedene u njima moe biti i do 40% nia od cijene izcentraliziranih energetskih sustava. Ukupni stupanj uinkovitostiiznosi i do 93%. Za energetsko iskoritavanje biomase posebno su

pogodna mala kogeneracijska postrojenja, i to s plinskoturbinskimagregatom (metan, bioplin) te parnoturbinskim agregatom (drvo,slama i ostala biomasa krutog stanja).

Prva kogeneracija na biomasu u Hrvatskoj podignutaje 1881. godine u urenovcu, u pilani grofaLadislava Pejaevia. Tamo je uz parni strojmontiran generator od 120 kW koji je radio samo

nedjeljom jer je radnim danom parni kotao radioza pogon pilane. Ovaj je generator temelj prve elektrikacijeurenovca jer su i stanovi rukovoditelja imali rasvjetu, a za pogonsu se koristili otpadci iz pilana. Od tada do danas u pogonu je bilonekoliko kogeneracijskih postrojenja na biomasu, ali su ona zbograzliitih razloga izvan pogona (Klas d.d. Nova Gradika unitenotijekom rata, DIP urenovac izvan pogona uslijed tekoa uposlovanju i sl.).


20/44


2.2.4. MalehidroelektraneSuneva energija je uzrok kretanja vode u prirodi. Kretanjem vode uprirodi nastaje energija vodenih tokova koja se stoljeima koristilaza dobivanje mehanikog rada u vodenicama, a danas se najeekoristi za dobivanje elektrine energije u hidroelektranama raznihizvedbi.

Dakle, energija vodenih tokova (jednostavnije hidroenergija) nastajestrujanjem vode u prirodi:

Iz kopnenih vodotokova (rijeka, potoka, kanalai sl.);

Iz morskih mijena - plime i oseke; Iz morskih valova.

Ako govorimo o obnovljivim izvorima energije uglavnom sepodrazumijevaju samo hidroelektrane malih snaga (do 10 MW)

koje iskoritavaju energiju kopnenih vodotokova, a imaju minimalannegativan utjecaj na okoli.

Hidroelektrane su elektrane koje energiju vode, njezinupotencijalnu i kinetiku energiju, pretvaraju u elektrinuenergiju. Brana u hidroelektrani omoguava kontrolu toka rijeke,stvarajui akumulacijsko jezero koje slui kao priuva vode.

Voda iza brane tee kroz cjevovod i kroz sapnice (cijevi posebnogoblika) meu lopatice rotora turbine koji se zbog toga okree.Turbina je slina propeleru, iako malo drugaije izgleda jer se pokreevodom koja je znatno gua od zraka. Rotor turbine okree rotorgeneratora kako bi se proizvela elektrina energija.

2.2.5. GeotermalnaenergijaGeotermalna energija se odnosi na koritenje topline iz unutranjostiZemlje. Ona obuhvaa onaj dio energije Zemlje koji u obliku vrueili tople vode ili pare dolazi do povrine Zemlje i prikladan je zaiskoritavanje. Geotermalna energija se moe koristiti za proizvodnjutoplinske ili elektrine energije. Geotermalna elektrana je kao svakadruga elektrana, osim to se para ne proizvodi izgaranjem gorivave se crpi iz zemlje.

Geotermalna toplinska crpka ili dizalica topline koristitoplinu zemlje, vode i zraka za grijanje ili hlaenje zgrada tepripremu tople vode. U prirodi koja nas okruuje uskladitenoje mnogo suneve energije koju je mogue iskoristiti na tajnain. U tlo u blizini zgrade polau se cijevi kroz koje strujitekuina i slui za izmjenjivanje topline izmeu vode i tlate se stoga i naziva izmjenjiva topline. Zimi toplina iz zemlje

preko izmjenjivaa topline zagrijava zrak koji struji u zgradi. Ljeti jeproces obrnut, vrui zrak iz unutranjosti zgrade preko izmjenjivaatopline prelazi na relativno hladnije tlo. Toplina uklonjena ljeti izzraka moe se iskoristiti za grijanje vode.

Slika 2.25. Postavljanje toplinskih sondi u podrunoj koli Donja StubicaSlika 2.24. Hidroelektrana


21/44


Slika 2.26. Dizalica topline u horizontalnoj i vertikalnoj izvedbi

Slika 2.27. Vrste toplinskih pumpi prema izvoru topline: a) zrak b) podzemnevode c) stijene d) tlo

a

c

b

d

Osnovna zamisao geotermalnih dizalica topline je iskoritavanjedijela topline iz neposredne okoline ime se zamjenjujejedan dio potronje pogonske energije (elektrine energije ilienergije dobivene izgaranjem plina). Najvaniji parametar zavrednovanje energetske uinkovitosti sustava dizalice topline

je godinji toplinski mnoitelj (SPF) koji predstavlja omjergodinje proizvedene topline i godinje utroene elektrineenergije za pogon kompresora, ventilatora, pumpi i ostalihsustava. Najee toplinski mnoitelj kree se u rasponu od 2,5 do4. Toplinski mnoitelj 4 znaio bi da je dizalica topline proizvela 4puta vie toplinske energije nego to je potroila elektrine energijeza pogon u promatranom razdoblju.

Dizalica topline radi prema termodinamikom naelu: energija

s nie temperaturne razine prelazi na viu uz dodatnu energijuprikladnog medija. Spremnik nie temperaturne razlike nazivase toplinski izvor, a spremnik vie temperaturne razine toplinskiponor. Toplinski ponor moe biti spremnik potrone tople vode,radijatorsko tijelo ili ventilokonvektor.

Dizalice topline najee dijelimo prema izvoru topline zanjihov rad: Dizalice topline zrak/zrak koriste zrak iz okoline kao izvor

topline;

Dizalice topline voda/zrak koriste vodu (potoke, rijeke,podzemne vode ili jezera) kao izvor topline;

Dizalice topline tlo/zrak koriste tlo kao izvor topline. Postojedvije izvedbe ove dizalice topline: horizontalna izvedba izmjenjivaaili kolektorsko polje i vertikalna izvedba izmjenjivaa odnosnosondiranje.

Osnovni elementi toplinske pumpe su ispariva, kompresor,

ukapljiva (kondenzator) i ekspanzijski ventil. Toplina preuzetaiz toplinskog izvora prenosi se u toplinsku pumpu preko izmjenjivaatopline (ispariva). Zagrijavanjem tekueg medija u toplinskojpumpi on prelazi u plinovito stanje. U kompresoru se radnommediju poveava tlak, a time istovremeno dolazi i do zagrijavanja.Ovako zagrijana tekuina odvodi se do drugog izmjenjivaa topline(kondenzator) koji toplinu predaje vodi ili mediju za zagrijavanjeobjekta. Nakon izmjenjivaa topline medij je u tekuem stanju,ima niu temperaturu i pod tlakom se dovodi do ekspanzijskogventila gdje se na sapnici naglo iri, pri emu mu temperatura naglopada. Ekspanzijom se smanjuje tlak medija. Zatim se postupakcikliki ponavlja.

Slika 2.28. Princip rada toplinske pumpe


22/44


3. Zakonska regulativai procedure

3.1. Legislativai dokumentiEuropske unijeKoritenje obnovljivih izvora energije je prepoznato kao vaan

imbenik za postizanje sigurne opskrbe energijom. Glavni legislativnidokumenti koji reguliraju razvitak energetskog sektora na raziniEuropske unije su: Bijela knjiga o energetskoj politici (White Paper on an Energy

Policy for the European Union), sijeanj 1996.; Bijela knjiga o obnovljivim izvorima energije (Energy for the

Future: Renewable Sourcesof Energy, White Paper for a CommunityStrategy and Action), studeni 1997.;

Zelena knjiga prema europskoj strategiji za sigurnost energetskeopskrbe (Green Paper Towards a European Strategy for the

Securityof Energy Supply), studeni 2000.; Zelena knjiga o energetskoj uinkovitosti ili kako uiniti vie smanje (Green Paper on Energy Efciency or Doing More withless), lipanj 2005.;

Zelena knjiga o europskoj strategiji za odrivu, konkurentnu isigurnu opskrbu energijom (Green Paper on an European Strategyfor Sustainable, Competitive and Secure Energy Supply), oujak2006.;

Akcijski plan o energetskoj uinkovitosti: ostvariti potencijal -utedjeti 20% do 2020. godine (Action plan for Energy Efciency:Realising the potential - Saving 20% by 2020), listopad 2006.;

Prijedlog europske energetske politike (The proposal for EuropeanEnergy Policy), sijeanj 2007.

U Zelenoj knjizi o europskoj strategiji za odrivu, konkurentnu isigurnu opskrbu energijom kao i u Zelenoj knjizi prema europskojstrategiji za sigurnost energetske opskrbeglavni je naglasak stavljenna sigurnost opskrbe energijom, zatitu okolia te konkurentnostindustrije, pri emu je posebno istaknuto da je u energetsku

infrastrukturu na razini Europske unije tijekom sljedeih 20godina potrebno uloiti preko 1 000 milijardi eura. Direktiva o

promociji koritenja obnovljivih izvora energije (2009/28/EC), kojadopunjuje i naknadno ukida Direktive 2001/77/EC i 2003/30/

EC (Directive 2009/28/EC on the promotion of the use of energyfrom renewable sources and amending and subsequently repealingDirectives 2001/77/EC and 2003/30/EC), usvojena je 23. travanj2009. godine.

Direktiva 2009/28/EC pridaje veliku vanost koritenju obnovljivihizvora energije i poveanju energetske uinkovitosti kroz etiriglavna zahtjeva iji je cilj ispunjenje do 2020. godine:

Smanjenje emisije staklenikih plinova (CO2) za

20%; Poveanje energetske uinkovitosti za 20%; Poveanje udjela obnovljivih izvora energije na

20%; Poveanje udjela biogoriva u prometu na 10%.

Ispunjenje cilja da se do 2020. godine 20% goriva u cestovnomprometu zamijeni alternativnim gorivima zahtijeva znatan napor i

zajedniku koordinaciju svih zemalja lanica. U tu svrhu Europskakomisija objavljuje tri dokumenta vezana uz koritenje alternativnihgoriva u prometu (COM(2001) 547, 2001/0265 (COD) i 92/81/EEC). Osim na podruju tekuih goriva, Europska komisija znaajnupodrku daje i koritenju obnovljivih izvora za proizvodnju elektrineenergije te za kombiniranu proizvodnju elektrine i toplinske energije,to je regulirano direktivama 2001/77/EC (Direktiva o promocijielektrine energije iz obnovljivih izvora) i 2004/8/EC (Direktiva opromociji kogeneracije).

Direktiva 2009/28/EC i ostale spomenute direktive odreujunacionalne ciljeve za sve zemlje lanice EU i mjere koje je potrebnopoduzeti da se ciljevi ostvare do 2020. godine. Direktive propisujuusvajanje nacionalnih akcijskih planova o obnovljivim izvorimaenergije, defniraju kriterije koje je potrebno zadovoljiti vezanouz odrivost koritenja odnosno zatitu okolia te kriterijeo garanciji podrijetla proizvedene energije. Svaka zemljalanica u tom smislu donosi vlastitu strategiju i legislativni(zakonodavni) okvir unutar koje predlae svoj doprinos

ukupnom cilju te navodi planirane poticajne mjere i akcijskeplanove neophodne za njegovo ostvarenje.


23/44


3.2. Legislativa

i dokumentiRepublike Hrvatske

3.2.1. Strategijaenergetskog razvojaRepublike Hrvatske(NN 130/09)

Koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije ima irokudeklarativnu potporu u stratekim dokumentima razvoja energetskogsektora i zatite okolia u Republici Hrvatskoj posebno u Strategijienergetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) koju je nasjednici 16. listopada 2009. godine donio Hrvatski sabor. Cilj Strategijeje dati glavne odrednice razvoja hrvatskog energetskog sektora do2020. godine. Osim spomenute strategije i Nacionalna strategijazatite okolia (NN 46/02) potie i promie koritenje obnovljivihizvora energije u slubi ouvanja i zatite okolia.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske postavljasljedee strateke ciljeve za koritenje obnovljivih izvoraenergije do 2020. godine:

Poveanje udjela obnovljivih izvora u neposrednojpotronji energije za 20%;

Poveanje udjela proizvodnje elektrine energijeiz obnovljivih izvora energije (ukljuujui velikehidroelektrane) u ukupnoj proizvodnji elektrineenergije za 35%;

Poveanje udjela biogoriva u potronji benzinai dizelskog goriva u prometu za 10%.

Navedeni strateki ciljevi slue kao smjernica za izradu i dopunusvih legislativnih dokumenata Republike Hrvatske (zakona ipodzakonskih akata) koji odreuju razvoj energetskog sektora.

3.2.2. Energetski

zakoni i podzakonskaregulativa

Hrvatski je sabor u razdoblju od 2001. do 2012. godine donio sljedeezakone koji odreuju zakonodavni okvir energetskog sektora: Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04 i 76/07, 152/08 i 127/10); Zakon o tritu elektrine energije (NN 177/04, 76/07, 152/08

i 14/11); Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04 i 76/07); Zakon o tritu nafte i naftnih derivata (NN 57/06 i 18/11); Zakon o tritu plina (NN 40/07, 152/08, 83/09,91/11 i 114/11); Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom

(NN 42/05 i 20/11); Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji

(NN 152/08);

Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09, 145/10 i 26/11).

Zakon o energiji kao temeljni energetski zakon regulira razvitakenergetskog sektora Hrvatske te denira Strategiju energetskograzvitka kao osnovni akt kojim se utvruje energetska politika iplanira energetski razvitak Republike Hrvatske. Zakon o energijieksplicitno izraava pozitivno stajalite Republike Hrvatske premaobnovljivim izvorima energije i kogeneraciji. U lanku 14. stavku

1. Zakona izrijekom se kae da je koritenje obnovljivih izvora ikogeneracije u interesu Republike Hrvatske.

Energetski razvitak Hrvatske, u smjeru koritenja obnovljivihizvora energije i poveanja energetske uinkovitosti, potporunalazi i u Zakonu o Fondu za zatitu okolia i energetskuuinkovitost (FZOEU) (NN 107/03) te u Uredbi o dravnimpotporama (NN 121/03). Uspostavom FZOEU osiguran je novanifond za realizaciju projekata javnog i privatnog sektora (trgovakihdrutava i zikih osoba) na podruju koritenja obnovljivih izvora

energije u skladu sa Strategijom Republike Hrvatske.

Zakon o tritu plina (NN 83/09) u opim odredbama navodi da sepravila utvrena ovim Zakonom i propisima donesenim na temeljunjega primjenjuju i na bioplin, plin iz biomase i druge vrste plina,ako se te vrste plina mogu tehniki i sigurno transportirati krozplinski sustav. Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskomenergijom (NN 42/05) sustavno i cjelovito ureuje uvjete i naineprovoenja energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbetoplinskom energijom, prava i obveze subjekata koji obavljajupredmetne djelatnosti, prava i obveze kupaca toplinske energije,osiguravanje sredstava za obavljanje tih djelatnosti te nanciranje


24/44


izgradnje objekata i ureaja za proizvodnju, distribuciju i opskrbutoplinskom energijom. Zakon je usuglaen s relevantnimdirektivama Europske unije, a osnovni mu je cilj poticanjerazvitka novih centraliziranih toplinskih sustava i poboljanjeenergetske uinkovitosti postojeih sustava. Vano je naglasiti

da Zakon izriito potie koritenje obnovljivih izvora energijeza proizvodnju toplinske energije.

Zakoni koji reguliraju podruje energetske uinkovitosti itednje energije u zgradarstvu: Zakon o gradnji (NN 175/03, 100/04, 76/07, 101/07, 116/07,

86/08 i 152/08); Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11,

90/11);

Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji(NN 152/08); Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja

(NN 69/09 i NN 128/10).

Jedan od vanih hrvatskih zakona koji regulira podruje obnovljivihizvora energije je Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09) kojije stupio na snagu 13. lipnja 2009. godine, a ureuje proizvodnju,trgovinu i skladitenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva, koritenjebiogoriva u prijevozu, donoenje programa i planova za poticanje

proizvodnje i koritenja biogoriva u prijevozu, ovlasti i odgovornostiza utvrivanje i provoenje politike poticanja proizvodnje i koritenjabiogoriva u prijevozu te mjere poticanja proizvodnje i koritenjabiogoriva u prijevozu.

3.2.3. Podzakonski

akti za podrujeobnovljivih izvoraenergije i kogeneracije

Podzakonski akti koji reguliraju podruje obnovljivih izvoraenergije i kogeneracije u Hrvatskoj su sljedei: Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije

(NN 67/07); Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine

energije (NN 67/07 i 35/11); Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih

izvora energije i kogeneracije (NN 33/07); Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije

iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07, 133/07,155/08, 155/09, 8/11 i 144/11); Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene

iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnjapotie (NN 33/07 i 8/11);

Opi uvjeti za opskrbu elektrinom energijom (NN 14/06); Mrena pravila elektroenergetskog sustava (NN 36/06); Pravila djelovanja trita elektrine energije (NN 135/06 i 146/10).

Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije(NN 67/07) denira obnovljive izvore energije i kogeneracijskapostrojenja koja se koriste za proizvodnju energije, propisuje uvjetei mogunosti te ureuje druga pitanja od znaenja za koritenjeobnovljivih izvora energije i kogeneracije. Ovim se Pravilnikompropisuje i oblik, sadraj i nain voenja Registra projekata ipostrojenja za koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracijete povlatenih proizvoaa.Temeljem Zakona o energiji donesena je Uredba o naknadama zapoticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije

i kogeneracije (NN 33/07) kojom se odreuje nain koritenja,visina, obraun, prikupljanje, raspodjela i nain plaanja naknadeza poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvoraenergije i kogeneracije. Sredstva naknade za poticanje koristese za isplatu poticajne cijene povlatenim proizvoaima zaisporuenu elektrinu energiju sukladno odredbama Tarinogsustava za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivihizvora energije i kogeneracije (NN 33/07). Vie o Tarinomsustavu nalazi se u poglavlju 3.4. ove Broure.Temeljem Zakona o tritu elektrine energije (NN 177/04) donesena

je Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene izobnovljivih izvora (OIE) i kogeneracije (NN 33/07), koja propisujeminimalni udio elektrine energije proizvedene iz OIE i kogeneracije.


25/44


3.3. Openite

procedure priprovedbi projekataza graane ipoduzetnikeZa provedbu projekta potrebna je potpuna, pregledna i dobroizraena projektna dokumentacija. Projektna dokumentacija je irokpojam koji obuhvaa sve to se na papiru mora pripremiti kako bise projekt osmislio, razradio i opisao te za njega dobile potrebnedozvole. Rije je o neobino znaajnom, ali i esto zanemarenomili podcijenjenom dijelu pripreme i provedbe projekata. U praksismo esto svjedoci da se i dobri projekti ne uspiju provesti upravozbog manjkave, neuredne ili pogreno pripremljene dokumentacije.

Kvalitetna dokumentacija klju je i za osiguranje nanciranjaprojekta iz razliitih domaih i europskih fondova bez obzira radili se o nepovratnim sredstvima ili kreditima poslovnih banaka.Ovdje ukratko donosimo pregled tehnike dokumentacije koja seza razliite projekte moe ili treba pripremiti. Obveza ishoenjapojedine dokumentacije, odnosno termini koji se koriste u ovompoglavlju sukladni su sljedeim zakonima: Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 49/11,

55/11, 90/11); Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04 i 76/07, 152/08 i 127/10);

Zakon o tritu elektrine energije (NN 177/04 i 76/07);

3.3.1. Tehnikadokumentacija

Idejno rjeenjeIdejno rjeenje je temelj za izradu idejnog projekta. Ukljuuje odabirnajpovoljnijih varijanti koje se provjeravaju tijekom izrade s ciljemodabira optimalnog rjeenja. Sadri osnovne principe rjeenja zapojedine inenjerske sustave te ukljuuje sljedee sastavne dijelove: Uvod; Opis tehnikog rjeenja; Trokovnik;

Izvori nancijskih sredstava; Dinamika provedbe projekta;

Oekivani uinci; Izraun smanjenja emisija CO2, SO2 i NOx; Razni prilozi (karte, fotograje, prospekti).

Idejni projektIdejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenatakojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja.Ovaj dokument je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojimse izdaje rjeenje o uvjetima graenja te izdaje potvrda glavnogprojekta (za jednostavne graevine, povrine manje od 400 m,rjeenje o uvjetima graenja izdaje se na temelju idejnog projekta).Ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi sadri i idejno-tehniko-tehnoloko rjeenje u skladu s objedinjenim uvjetima zatite okoliate druge nacrte i dokumente ako su oni znaajni za izradu glavnog

projekta (smjetaj graevine na graevnoj estici na odgovarajuojposebnoj geodetskoj podlozi). Investitor ga je duan trajno uvatizajedno s lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima gradnje.Mora sadravati podatke za obraun komunalnog i vodnog doprinosau skladu s posebnim propisima.

Lokacijska dozvolaLokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakonao prostornom ureenju i gradnji i propisa donesenih na temeljutog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i

posebnim propisima. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvolepodnosi se Podrunom uredu za prostorno ureenje, graditeljstvo,stambene i komunalne poslove i promet, odnosno pripadajuimpodrunim odsjecima na ijem se podruju planira zahvat uprostoru, na slubenim obrascima. Iznimno, za neke graevine kojesu od vanosti za Republiku Hrvatsku te za zahvate u prostoru kojiobuhvaaju podruje dvije ili vie upanija, lokacijsku dozvolu izdajeMinistarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva.Lokacijsku dozvolu izdaje upanijski ured, odnosno ured GradaZagreba, nadlean za poslove prostornog ureenja na ijem sepodruju planira zahvat u prostoru, ako Zakonom o prostornomureenju i gradnji ili posebnim zakonima nije drugaije odreeno.Lokacijskom dozvolom se odreuje: Oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u

prostoru; Namjena graevine; Veliina i povrina graevine; Smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, odnosno

unutar zahvata u prostoru, oblikovanje graevine;

Ureenje graevne estice; Nain i uvjete prikljuenja estice, odnosno graevine najavnoprometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu;

Nain sprjeavanja nepovoljnih utjecaja na okoli i druge elementevane za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima.

Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi investitor te sepritom zahtjevu prilae: Izvadak iz katastarskog plana; Idejni projekt arhitekture - projekt u mjerilu 1:100 budue

graevine; Idejni projekt statike;


26/44


Suglasnosti nadlene slube HEP-ODS-a (vidi elektroenergetskasuglasnost u poglavlju 2.2.), vodovoda, kanalizacije, plinare, MUP-a,prometa, sanitarne inspekcije;

Opis i idejno rjeenje namjeravana zahvata u prostoru; Pismena dozvola susjeda koji granie s parcelom.

Ako je rije o graevini za koju nije potrebno ishoditi graevnudozvolu, zahtjevu se prilae: Idejni projekt u smislu posebnog propisa; Dokaz o pravu vlasnitva graevine ili ugovor, odnosno akt

nadlenog tijela na temelju kojega je podnositelj zahvata stekaopravo izvoenja zahvata u prostoru.

Graevinska dozvolaGraevinska dozvola je dokument na temelju kojeg se moe zapoetigradnja graevine. Njime se utvruje da je glavni, odnosno idejniprojekt izraen u skladu s propisima i utvrenim uvjetima kojemora ispunjavati graevina na odreenoj lokaciji te da su ispunjeni

svi potrebni preduvjeti za gradnju. Graevnu dozvolu izdaje ureddravne uprave u upaniji, odnosno ured Grada Zagreba, nadleanza poslove graditeljstva na ijem podruju se graevina gradi, akoZakonom o prostornom ureenju i gradnji ili posebnim zakonimanije drugaije odreeno. Ministarstvo zatite okolia, prostornog

ureenja i graditeljstva izdaje graevne dozvole za graevineprometa i veza, energetske graevine, vodne graevine, industrijskegraevine, graevine za postupanje s otpadom i graevine zaposebne namjene.

Zahtjev za izdavanje graevne dozvole podnosi investitor te sepritom zahtjevu prilae: Dokaz o pravu gradnje na odreenoj nekretnini; Glavni projekt u etiri primjerka s potvrdom da je izraen u skladu

s posebnim uvjetima; Pisano izvjee o kontroli glavnog projekta; Potvrdu o nostrikaciji (iznimno u sluaju stranih projekata); Popis stranaka s objanjenjem.

Glavni projektGlavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima sedaje tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje bitnihzahtjeva za graevinu, kao i drugih zahtjeva prema Zakonu oprostornom ureenju i gradnji i posebnih propisa te tehnikih

specikacija. U pogledu lokacijskih uvjeta, glavni projekt ne smijebiti u suprotnosti s idejnim projektom. Graevinsku dozvolu izdajenadleno upravno tijelo, dok Ministarstvo samo u odreenimsluajevima, kao to je navedeno u dijelu o izdavanju graevinskedozvole. Investitor je duan trajno uvati graevinsku dozvoluodnosno potvrdu glavnog projekta.

Ovisno o vrsti graevine sadri: arhitektonski projekt, graevinskiprojekt, elektrotehniki projekt, strojarski projekt, proraun zikalnihsvojstava glede utede energije i toplinske zatite te trokovnikprojektiranih radova. Takoer moe sadravati i tehniko-tehnolokorjeenje (za graevine na koje se odnosi obveza utvrivanjaobjedinjenih uvjeta zatite okolia prema posebnim propisima),geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt, geotehnikiprojekt (za graevine za koje je potreban dokaz mehanike otpornostii stabilnosti). Projekt mora sadravati podatke iz elaborata koji suposluili kao podloga za njegovu izradu te projektirani vijek uporabegraevine i uvjete za njezino odravanje.

Izvedbeni projektIzvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnimprojektom. Graevina se gradi na temelju izvedbenog projekta teizvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.Nije obvezan za graevine ija graevinska (bruto) povrina nijevea od 400 m2, graevine za obavljanje iskljuivo poljoprivrednihdjelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2i jednostavne graevine. Investitor ga je duan uvati sve dokgraevina postoji.


27/44


3.3.2. Financijska

dokumentacijaPoslovni planPoslovni plan je temeljni dokument koji sadri cjelovito i potankorazraeno obrazloenje o ulaganjima u projekt s ocjenom oekivanihuinaka i rjeenja za razliite situacije. U pravilu se izrauju zaprojekte do 200 000 kuna predraunske vrijednosti ulaganja i to zapotrebe poslovnih banaka radi izdavanja kredita, u cilju kvalitetneprovjere izvedivosti i isplativosti projekta. Preporueni sadrajPoslovnog plana (prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj -HBOR): Podaci o nositelju projekta (opi podaci, procjena kreditne/

poduzetnike sposobnosti); Polazite (nastanak projektne ideje, razlozi pokretanja projekta,

vizija i zadaa projekta /poduzetnikog pothvata); Predmet poslovanja (proizvod, usluga, utede); Trina opravdanost; Tehnoloko-tehniki elementi pothvata (opis tehnologije, struktura

trokova, struktura i broj zaposlenih); Lokacija; Zatita okolia; Financijski elementi projekta (investicije u osnovna sredstva,

proraun amortizacije, kalkulacija cijena, trokovi poslovanja,investicije u obrtna sredstva, izvori nanciranja, raun dobiti,pokazatelji uinkovitosti, nancijski tok (primici i izdaci));

Zakljuak.

Investicijska studijaInvesticijska studija poznata je i pod nazivom investicijski program,studija isplativosti, studija izvedivosti. U pravilu se izrauju zaprojekte preko 200 000 kuna predraunske vrijednosti ulaganja i toza ishoenje bankovnih kredita, nepovratnih sredstava pojedinih EUfondova ili poticaja pojedinih ministarstava, a najbitniji rezultati suizraun oekivane protabilnosti projekta kroz niz uobiajenih tzv.statikih i dinamikih pokazatelja projekta te nancijskih izvjetaja.Preporueni sadraj Investicijske studije (prema HBOR-u):

Uvod; Saetak ulaganja; Informacije o investitoru; Predmet poslovanja investitora; Postojea imovina investitora; Analiza dosadanjeg nancijskog poslovanja; Ocjena razvojnih mogunosti ulagaa; Analiza trita (trite nabave, trite prodaje, saetak analize

trita i procjena ostvarenja prihoda);

Dinamika i struktura zaposlenih (analiza potrebnih kadrova,proraun godinjih bruto plaa);

Tehniki elementi ulaganja (opis tehniko-tehnolokog procesa,utroak sirovina, materijala i energenata, tehnika struktura

ulaganja, karakteristike graevinskog objekta (poslovni prostor); Lokacija; Zatita ovjekove okoline; Dinamika realizacije ulaganja; Ekonomsko-nancijska analiza (ulaganje u osnovna sredstva,

ulaganje u obrtna sredstva, struktura ulaganja u osnovna i obrtnasredstva, izvori nanciranja i kreditni uvjeti, obraun kreditnihobveza, proraun amortizacije, proraun trokova i kalkulacijacijena, projekcija rauna dobiti i gubitka, nancijski tok, ekonomskitok, projekcija bilance);

Ekonomsko-trina ocjena (statika ocjena ekasnosti investicijskogprojekta, dinamika ocjena projekta, metoda razdoblja povratainvesticijskog ulaganja, metoda neto sadanje vrijednosti, metodarelativne sadanje vrijednosti, metoda interne stope rentabilnosti);

Analiza osjetljivosti; Zakljuna ocjena projekta.


28/44


3.4. Procedure

pri provedbiprojekata sustavaproizvodnje

toplinske energijeNa poetku ovog poglavlja potrebno je spomenutiPravilnik o jednostavnim graevinama i radovima (NN21/09, 48/11). Ovim se Pravilnikom odreuju jednostavnegraevine i radovi koji se mogu graditi odnosno izvoditibez rjeenja o uvjetima graenja, potvrenog glavnog

projekta i graevinske dozvole (u daljnjem tekstu: aktkojim se odobrava graenje) i/ili lokacijske dozvole. PremaPravilniku, meu navedene objekte spadaju svi sustavinavedeni u nastavku ovog poglavlja (solarni kolektori,postrojenja na biomasu, dizalice topline).

3.4.1. Ugradnjasolarnih kolektoraPostupak ugradnje sustava za pripremu potrone tople vode igrijanje od dokumentacije zahtijeva proraun statike zgrade, kakobi se prije montae kolektora provjerila statika nosivost krova.Potrebna je provjera cijele kolektorske konstrukcije, pogotovo

u snjenim podrujima i podrujima velikih brzina vjetrova teobratiti panju na lokalne vremenske nepogode (vjetar, oluje itd.)koje pridonose poveanom optereenju kolektorske konstrukcije.Dodatnu dokumentaciju potrebnu za provedbu projekta ine idejnorjeenje i poslovni plan/investicijska studija.

3.4.2. Ugradnja

postrojenja na biomasuZa ugradnju sustava za grijanje i/ili pripremu potrone tople vodekoritenjem biomase, potrebno je uzeti u obzir opasnost od poarau zgradama, posebno onim u kojima se okuplja vei broj ljudi

primjer iz prakse za oie

Documents