PRIMJERI DOBRE PRAKSE U ZELENOJ

EKONOMIJI I ZELENOM PREDUZETNIŠTVU

Projekat sufinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore

GEAR Zelena ekonomija za razvoj regiona

Izdavač: FORSMontenegro-FondacijazarazvojsjeveraCrneGore

Ul.IvanaMilutinovića10 81400Nikšić Tel:040212484 E-mail:mailbox@forsmontenegro.org

Uredništvo: SonjaVuković FORSMontenegro

Autoritekstova: SonjaVuković GordanaĆorić DraganaLisjak

Grafičkaobrada: Pronbid.o.o.

Lektura: JankoJelić

Štampa: RasPressd.o.o.

Tiraž: 500komada

SADRŽAJ:

1. UVOD ........................................................................ 5

2. ZELENAEKONOMIJA .......................................... 6

3. ZELENAEKONOMIJAUEVROPSKOJUNIJI ................................................. 8

4. PRIMJERIDOBREPRAKSEZELENEEKONOMIJE ......................................... 11

4.1. DobrapraksaZELENOGTRANSPORTA .......... 15

4.2. DobrapraksaUPRAVLJANJAOTPADOM ........ 18

4.3. DobrapraksaUPRAVLJANJAVODAMA .......... 20

4.4. DobrapraksaZELENIHULAGANJA .................. 22

4 55

1. UVOD

Ovabrošuranastala jeuokviruprojektaGEAR – Zelena ekonomija za razvoj regiona (Green Economy for Advanced Region)kojiimazaciljpovećanjeaktivnostiiuticajaorganizacijacivilnogdruštvaizCrneGore,Srbije,BosneiHercegovine,SjeverneMakedonijeiAlbanijeuzaštitiživotnesredinekrozumrežavanje,jačanjekapacitetaipromovisanjezeleneekonomije.ProjekatfinansiraEvropskaunijauokviruProgramapodrškecivilnomdruštvuimedijimaza2016-2017,arealizujeFORSMontenegroupartnerstvusaorgani-zacijamaSMARTKolektivizSrbije,CentarzarazvojipodrškuizBiH,EKOSvestizSjeverneMakedonije,EDENCentarizAlbanijeiUdruženjemSlapizHrva- tske.ProjekatuCrnojGorisufinansiraMinistarstvojavneuprave.Brošurajenamijenjenasvimakojiživeirazmišljaju„zeleno”iodrživoikrozaktivnostisvojihorganizaci-ja,aliikrozličnestavoveipostupkecijeneičuvajuprirodnonasljeđečovječanstva.Krozkratkiuvodutemu,aposebnokrozprimjeredobreprakseizEvropskeunijeotvaraseprostorzasagledavanjeiširenjepogledanasamkonceptipokretzeleneekonomijeizelenogpreduzetništva.Ovojesamouvodnoštivokojećevasuvestiuzahtjevnuivažnutemustvaranjajednenove,zelenijeiodrživijesvjetskeekonomije.

6 7

ZELENAEKONOMIJA

Tojeekonomijakojadoprinosiopštemdobruidru- štvenojjednakostidokistovremenoznatnosmanjujeri- zikepoživotnusredinuidaljeiskorišćavanjeprirodnihresursa.(United Nations Environment Programme - UNEP)

Ekonomijakojajeotpornaiustanjudastvoriboljikvalitetživotazasveunutarekološkihgranicaplanete.(Green Economy Coalition)

2. ZELENA EKONOMIJA

Zelenaekonomijajerezultatnastojanjadaekonomijapostaneekološkiodgovornija ipritomnaprednija,stvarajućiravnomjeranipozitivanuticajnadruštvoiživotnusredinu.Tojeekonomijakojapodstičerazvoj,inkluzivna je ipodstičedruštvenujednakost ivodiračunaoočuvanjuživotnesredine.Nastalajeirazvijasekaokonceptpredkojimsestavljajuvelikiivažniciljevioporavkasvjetskeekonomije,stvaranjanovih,kvalitetnijihičistijihradnihmjestaiiznalaženjemodelaodgovornijegupravljanjaresursimačovječanstva.Ovajsveobuhvatnikonceptrazvoja,kojiistovremenopodsti- česmanjenjesiromaštva,razvojruralnihpodručja,apritomvodiračunaobezbjednostihrane,omoguća-vanjupristupačistojvodiienergijikaoičitavomnizupitanjazaštiteživotnesredineibiodiverziteta,zbogsvojekompleksnostinijelakosprovodljiv.Stoga,sva-kazemljatrebadaimadugoročniplanrazvojazeleneekonomijesjasnoodređenimprioritetnimpodručji-mauključujućiobnovljiveizvoreenergije,odlaganjeotpadaiupravljanjeotpadom,zelenugradnju,zelenisaobraćajitd.

7

8 9

2050,ekonomskeaktivnostiće seutrostručiti istvoritidodatniekološkipritisak;

građaniteškoisporomijenjajuživotnenavike-konstantna i rastućapotrošnjaudomaćinstvimastvaradodatnipritisaknapotrošnju energije,odlaganjeotpada iemisijuCO2;urazdobljuod1996.do2012,uprkosekonomskojkrizi,bilježiseporastpotrošnjeunutardomaćinstavaodčak23%;

svevećaurbanizacija ipritisakna infrastrukturuvelikihgradovaukojimaživivišeod72%ukupnepopulacijeEU–svevećinivozagađenjavazduha,buke,većaemisijagasovakoji izazivajuefekatstaklenebašte,pritisaknatransportizbrinjavanjeotpada;gradoviispuštaju69%CO2unutarEU.

Nekaodmogućihrješenjairazvojnihsmje- rnica: Modernizacijasiveinfrastrukture1koja

podrazumijeva savremeni i pametniurbanidizajniprojektovanjeuskladusaprincipimaodrživograzvoja;naprimjer,kolektivnitransportistvaranjemrežesigurnihiugodnihpješačkihibiciklističkihstaza.

Stvaranjemultifunkcionalnezeleneinfrastrukture2unutargradovaiunjihovomneposrednomokruže- nju;naprimjerzelenezonekaoštosudrvoredii

1 Sivainfrastruktura(eng.Gray Infrastructure)označavaputeve,metro,željeznicu,zgradeinjihovoredovnoodržavanje.2 Zelenainfrastruktura(eng.Green Infrastructure)jenačinsara- dnjesprirodomkojimsepostižudruštvene,ekonomskeiekološkedobrobitizaurbanupopulaciju,auključujefiltracijuvazduha,regu- lacijutemperature,smanjenjebuke,zaštituodpoplavaiuređenjerekreacionihzona.

3. ZELENA EKONOMIJA U EVROPSKOJ UNIJI

StrategijomEvropa2020,EvropskakomisijaodredilajesmjerEvropskeunijeidalanaglasaknapametnom,inkluzivnom i održivom rastu.Cjelokupniprogramrazvojauvelikojjemjeri zasnovannaprincipimaodrživograzvoja,odnosnozeleneekonomije, od koje se očekujestvaranjeradnihmjestaismanjenjesiromaštvakrozodrživoiodgovornoupravljanjeprirodnimresursima.Nekiodpostavljenihciljevasu:

Smanjenjeemisijagasovakojiizazivajuefekatsta-klenebaštezanajmanje20%upoređenjusanivoimaiz1990.godine

Povećanjeprocentaobnovljiveenergijeufinalnojpotrošnjienergijena20%

Kretanjeprema20%-tnompovećanjuenergetskeefikasnosti

Povećanjestopezaposlenostitakoštoće75%ljudiudobiod20do64godineimatiposao

Smanjenjebrojaljudikojiživenagranicisiromaštvazanajmanje20miliona

PolitikeEvropskeunije samosuodgovornabrojneizazoveskojimasečlaniceEUsusrijeću: velikipritisaknaograničeneresursekrozrastuće

ekonomskeaktivnosti–urazdobljuod2010.do

10 11

parkovikojidirektnoutičunačistoćuvazduhaizdravljegrađana.

Pametnigradovi–upotrebapametnihtehnologijaiuslugakojasezasnivanasavremenimiinovativnimkomunikacionimtehnologijamaupodručjureci- klaže,praćenjukorišćenjaresursa,proizvodnjiene-rgijeizobnovljivihizvora,održivomprevozuidr.

UvođenjenovihiunapređenjepostojećihpolitikazaštiteživotnesredineiprirodnihresursakaoštosuDirektivaoeko-dizajnu,Direktivaoenergetskomoznačavanju,Regulativaooznačavanjueko-pro-izvodailiSmjernicezazelenujavnunabavku.3

Uključivanjedruštva–prelaznaodrživegradovezahtijevapromjenuuponašanjupagradovispro-vodebrojneakcijepodizanjaekološkesvijesti ipodržavanjagrađanskihakcija i inicijativakaoštojezajedničkokorišćenjeautomobila,urbanobaštovanstvoiliakcijezajedničkepotrošnje.4

Podržavanje ipodsticanje inicijativa smanjenjaotpadakrozRepair and Reuse(popraviiponovnokoristi)akcijeipreduzetničkeincijative.

Podsticanjeproizvođača,posebnovelikihpro-izvodnihkompanijadapraktikujuprincipezeleneproizvodnje, transparentneidosljednenabavke,dakoristeeko-dizajnikrozpromotivneaktivnostiutičunaoblikovanjezelenijihnavikakodpotrošača.

3 Izvorno:Ecodesign Directive, Energy Labelling Directive, Ecolabel Regulation i Green Public Procurement Communication4 Zajedničkapotrošnja(eng.Collaborative consumption)označavainicijativekrozkojesegrađani/potrošačiumjestopojedinačnekupovineproizvodaradijeodlučujuzazajedničkokorišćenjekrozsuvlasništvoiliiznajmljivanjeproizvoda.Natajnačinsmanjujuseproizvodnjaiprodaja,aracionalizujepotrošnja.

11

4. PRIMJERI DOBRE PRAKSE ZELENE EKONOMIJE

Eko-centar Zlatna Greda

IdejniosnivačiupravnikKućeuprirodiZlatnaGredajeUdruženjeZeleniOsijek,koje jeosnovaloprvuhrvatskueko-turističkuagenciju.Kućauprirodi jepomnoosmišljenkonceptkojipružapraktičnaiskustvasuživotačovjekaiprirode,mjestojeučenja,aliizabave.Kućafunkcionišekrozpraktičneprimjereodrživograzvoja,poputobnovljivihizvoraenergije,odvajanjaotpada,društvenogpreduzetništva iodgovornogposlovanja.Team buildingprogrami,adrenalinskipark,vožnjakanuima,šetnjaedukativnimstazama,školauprirodi,smještajirestoransamosunekeoduslugakojesenudeuEko-centru5.Poredtoga,Eko-centarZlatnaGreda jekaodruštvenopreduzećeujednoiprimjeručestvovanjauodlučivanju;članoviudruženjaimajumogućnostzajedničkogkreiranjaprogramaikrozparticipativnoupravljanjedijeleodgovornostzarastirazvoj.

5 Dabistesaznaliviše,posjetitehttp://zlatna-greda.org/

12 13

UHrvatskoj, Zelena energetska zadruga-ZEZ6 podstičerazvojdruštvenihenergetskihprojekata-projekataodrživih izvoraenergije (OIE)ukoristlokalnezajednice.Takoje,naprimjer,pokrenula isprovelacrowdinvesting7pilotprojekatusaradnjisGra-domKriževci(grupnofinansiranjezafotonaponskuelektranu).TojesamojednaodinicijativakojuZEZsprovodiuokviruevropske inicijative „Sporazumgradonačelnika”kojapodstičemnogegradoveuEUdaaktivnostinamijenjeneublažavanjuklimatskihpromjenabuduplanskiosmišljene,realnosprovodljiveismjerljivimrezultatima.Hrvatskojinicijativinapo- dsticajZEZ-apristupilojeod2008.godine70gradovaiopština.OnitakopostajudioEvropskemrežekojaokupljavišeod1.000gradovau30zemaljasciljempripremeakcionihplanovazaodrživuenergiju(SEAPiSECAP8)kojimaseplaniradostićismanjenjeemisijeCO2do2030.godineza40%.UokviruisteinicijativegradPleternicapostaojeprvigraduHrvatskojkojiusvomvlasništvuimamaluhidroelektranunarijeciOdri.Hidroelektranajepuštenaurad2012.godineisvojimučincimaštedičetvrtinugradskogbudžeta.Utokujeizradadokumentacijezadruguelektranu.

6 Dabistesaznaliviše,posjetitehttp://www.zez.coop/ 7 Crowdinvesting=grupnoinvestiranje.Predstavljavrstufinansi- ranjagdjegrupaljudiulaženovacunekiprojekatuzamjenuzaudioudobiti.Processeobičnoodvijaputeminterneta,aimazaciljda,različitimmotivacionimfaktorima,uključivećibrojljudikojimalimuplatamakumulativnodovodedoznačajnogiznosadovoljnogzarealizacijučakivelikihprojekata.8 SEAP–Sustainable Energy Action Plan–Akcioniplanko-rišćenjaodrživeenergijeSECAP–Sustainable Energy and Climate Action Plans–Akcioniplanovikorišćenjaodrživeenergijeiuticanjanaklimatskepromjene

Plutajuća vjetroelektrana

Kadajeriječovjetroelektranama,nasjeveroistočnojobaliŠkotskerazvijenajeprvaplutajućafarmavje-trenjačausvijetukojeskladišteenergijudubokopodvodom.NapučiniSjevernogmora,24kmodgradaPeterheda,postavljenoje5ogromnihvjetroturbinakojesupričvršćenezamorskodnosidrimateškim111tonakojaobezbjeđujustabilnost iuspravanpoložajovihplutajućihturbina.UinženjeringuisastavljanjuučestvovalajenorveškanaftnakompanijaStatoilkojajeupartnerstvuspreduzećemMasdarizUjedinjenihArapskihEmirataosmislilaipostavilaoveinovativnefarmevjetrenjača.Kapacitetovih5vjetroelektranajeukupno30megavatačimeseobezbjeđujeelektričnaenergijaza20.000domaćinstava.Energijasečuvaupodvodnimlitijumskimbaterijama,kojeimajukapacitetvećiod2milionaiPhone-a.Projekatjefinansiralaškotskavlada,aupripremijeizgradnjaznatnovećihvjetroturbinapojedinačnogkapacitetaod12megavata.Škotskaveć sada50%električneenergijeobezbjeđujekrozobnovljiveizvo- re.ZahvaljujućiovompilotprojektunoveplutajućefarmevjetrenjačaplanirajusenapodručjuJapana,naHavajimaiuKaliforniji.

14 15

Zgrada i kupola njemačkog parlamenta kao primjer zelene gradnje

Posjetiocizgradenjemačkogparlamenta-RajhstagauBerlinuulazeustaklenukupolukojaomogućavapogledod360°nagradskuvizuruBerlina.SamakonstrukcijakupolepovrhzgradeParlamentasimbolizujeodređenjenoveNjemačkedasugrađaniiznadvladeiparlamenta.Energetski sistemzasniva senamješavini solarneenergije,geotermalneenergije,generatorabiogorivai inovativneventilacije.Posebna izolacijazgrade,postavljanjesunčanihštitnikaikonstrukcijaspiralnihrampiuoblikudvostrukoghelixaznatnoograničavagubitak toplote.Višeod80%potrebneelektričneenergijegenerišeseiznutra.Geotermalnainstalacijahladizgraduljetiidajepotrebnutoplotuzimi.TakosegodišnjeemisijeCO2smanjujusa7.000tonanamanjeod1.000tona.

4.1. Dobra praksa ZELENOG TRANSPORTA

Rent-a-scooter

Scooty jestart-upkompanijakojusu2016.godinepokrenuladvaprijateljauBriselu.Naime,njihovapreduzetničkaidejabilajedastanovnicimaužurbanogBriselaponudeekološkiprihvatljivijinačinprevoza.Usaobraćajsustavilielektričneskuterekojisemoguiznajmitiiliuzetinapretplatu.Zatosupotrebnisamomobilnitelefon,aplikacijaikreditnakartica.Ovakvamogućnost semoževidjeti iuBarseloni.Tamošnjupreduzetničkuidejupokrenula jegrupamladihFrancuzakojisurazvilimobilnuaplikacijuiodlučili seza iznajmljivanjeelektričnihVespiretroizgleda.NazvalisuihYUGOipreplaviligradelektri- čnimskuterimakojigotovobešumnoiuz0%emisijeCO2prevozeiujednouveseljavajugrađaneiposjetioceovogšpanskoggrada.

Biciklizam

Holandijajejednaodpredvodnicapokorišćenjubiciklauodnosunaauto.Amsterdamjepremrežensavišeod500kmdobrouređenihioznačenihbiciklističkihstaza.Saobraćajnasignalizacija,raskrsnice iznaciucjelinisuprilagođenisigurnojvožnjibiciklačimejeuAmsterdamujasnostavljenodoznanjadabicikliimajuprednostuodnosunaličnavozila.Takograđaničak70%svojihputovanjaobavljajubiciklom,a63%

14 15

16 17

stanovnikabiciklkoristisvakodnevno.Procjenjujesedajeugradu263.000automobilaičak800.000bicikala.Takođe,Francuskanimalonezaostajeumjeramapo-dsticanjavožnjebicikla,odnosnopodsticanjazaposlenihdazaodlazaknaposaokoristebicikle.Odpočetka2016.godinedostupnesuimporeskeolakšiceprikupovininovogbicikladočak25%.Istotako,zasvakipređenikmodkućedoposladobiju25centikompenzacije.Dakle,nesamodaštedenagorivunegosuifinansijskinagrađenizasvakikmvožnjebicikla.PoznatojedasuipaknajsrećnijaevropskanacijaDancisnajvišomoznakomkvalitetaživota.Kopenhagenjejedanodnajpoželjnijihgradovazaživotsabrojnimparkovima,uređenimjavnimprostorima,čistomvodomimrežomuređenihbiciklističkihstaza.Zanimljivojedasamo29%domaćinstavaKopenhagenaposjedujeautomobiljeronočitonijeneophodanzaosjećajličnesrećeizadovoljstva.

ElectriCity bus – Austrija

Procjenjujesedagradskiautobusičine60%javnogprevozauEU,a95%koristibenzinilidizelskagoriva.Tokom2012.godinegradskaupravaBečaodlučilajedaobnovigradskivozniparkpasunabavili12auto-busanaelektričnipogon.Baterijeelektrobusapunesenastarimokretnicamatramvajaizatoimtreba10-15minuta.TehničkiuniverzitetuGracuprocjenjujedasekorišćenjemelektrobusevaemisijaCO2smanjilasa5,3tonena1,7tonagodišnje.

16 17

18 19

-

BlueCityjepreduzetničkihub10nastaounapuštenomkompleksutropskihbazenaTropicanauRoterdamu.Napovršiniod12.000m2stvorenjepoligonzainovacijeupodručjurecikliranjaiponovneupotrebe.Okupljavišeod25preduzetnikanajrazličitijihprofilakojepo-vezuježeljazastvaranjem,istraživanjem,spremnostnasaradnjuiljubavpremacirkularnompreduzetništvu.ProjekatjepokrenutusaradnjisGradomRoterdamom,grupompreduzetnika i Impact hub-om. Inspirisaniprincipimaplaveekonomije(autorGunter Pauli),stanariovogco-workingprostoradijeleviziju,infrastrukturu,laboratorijskui informatičkuopremu,učejednioddrugihizajedničkimnastupimaprivlačeinvestitore.Nedjeljnoihposjetestotinepotencijalnihposlovnihpartnera. Isto tako,dijele i sirovine, jeronošto jejednomproizvođačuotpad,drugomjesirovina.OtpadkojiAloha Bar-Restaurantdobijeodkuvanjakafe,RotterZwam-uslužikaopodlogazaproizvodnjugljiva.CO2koji seu tomprocesuoslobađakoristi firmaSpireauxzaproizvodnjuspiruline11.Odmicelija seuBluCity Lab-uproizvodimaterijalzapakovanje,agljive,naravno,završavajuuponudiAloharestorana.

10 Hubjenazivzazajedničkiradniprostorkojidijelivećibrojindividualacailipravnihlica.Usvijetuseljudinajčešćeokuplja-juuhub-ovekakobizajedničkiradilinanekimprojektimaiudružilisvojeradnekapacitete,aprednostiovakvogudruživanjasuvišestruke(smanjivanjetroškovazakupaposlovnogprostora,timskiradisl.)11 Spirulina jevrstamodrozelenihalgikojepronalazimoujezerimaiokeanima.Bogatajevitaminimaivažnimhranjivimmaterijama.Spirulinajekompletniproteinštoznačidasadržisvih9esencijalnihmasnihkiselina.Takođe,spirulinasadržičak10putavišebetakarotenaodmrkve.

18 19

4.2. Dobra praksa UPRAVLJANJA OTPADOMReduce, Reuse, Recycle Upitanjujekonceptkojiobuhvatasmanjivanjeupo-trebeproizvoda,ambalaže,energije,zatimprikupljanjeipreraduvećkorišćenihproizvodaimaterijalaunoveupotrebnepredmeteiponovnokorišćenje.Timesezna-tnosmanjujekoličinaproizvedenogotpadaidajemusenovaupotrebnavrijednost.Najvećakoristodovogkonceptaipraksejepovećanjesvijestikoddjeceimladihistvaranjenavikaodgovornijegodnosapremastvarima,otpadu,energijiiživotnojsredini.Dobarprimjersu

brojneprakseprikupljanjatekstilnogotpada injihovaprenamjenau

noveodjevnepredmete,kućnepotrepštineilipakvrijedanizolacionimaterijal.Soci-jalna zadruga Huma-na Nova iz Čakovca9,Hrvatska,ododbačenihpredmetaproizvodino- vesavremenodizajni- raneproizvode:patch-work prekrivače,torbiceiodjeću.

9 Višenawww.humananova.org

20 21

ulaganjimapredviđaznačajneuštedeipozitivneefektenacijeliekosistem.

Novy Prales – Češka NVOČmelákublizini češkoggradaLibereca, pokrenula je2004.godinekampanjuobnovezapuštenesmrekovešumeiusaradnji sa šumarskim stru- čnjacimastvorilanovušumupunu života.Umjestooro-nulihsmrekana35hazasađe-no je više od 70.000 novihstabalabukve, javora idrugogautohtonograstinja.Monokultu- rna,gotovobeživotna šumaustu-pila jemjestonovimkulturamakojesemeđusobnonadopunjuju iponovopostajustaništebrojnimšumskimbićima,posebnobumbarima.Ovdjeseodržavajuibrojnajavnadogađanja, istra- živanja,radionicezadjecuiodrasle.Građanisemoguuključitivolonterskimradom ilidonacijamakojeomogućujuusvajanjesove,dijelašumeilinekedrugeživotinjskevrste.PokroviteljipromoterakcijeječeškiglumacPavelLiška.13

13 Višena:www.cmelak.cz/novyprales

20 21

4.3. Dobra praksa UPRAVLJANJA VODAMA

Freewa je aplikacijakojanudipopisbesplatnihizvorapitkevodekakobivodabiladostupnasvima,astart-upizHrvatske,osimaplikacije,nudiistaklenubocustorbicomodrecikli-ranogmaterijala.Natajnačin svojimdjelovanjem Freewapodstičenaponovnokori- šćenjematerijalakojijeteškorazgra-

divuprirodiiukazujenavažnostoču- vanja izvorapitkevodekoja trebada

budedostupnasvima12.

Praćenje i evaluacija – Švedski model

Metodepraćenjaievaluacijeupravljanjavodamamogubitirazličiteupojedinimzemljama.ŠvedskajeusvojProgramodrživogurbanogupravljanjavodamaugradila5kriterijumaodrživosti:nezagađenaživotnasredina,zdravljeihigijena,ljudskiresursi,finansijskiresursi,fu- nkcionalnostifleksibilnost.Programobuhvata:a)upra-vljanjepodzemnimipovršinskimvodama;b)kontrolupoplavaiupravljanjevodamanastalimusljedoluja;c)izvo- reisnabdijevanjevodom;d)upravljanjeotpadnimvo- dama.Ovajnaprednisistemupravljanjasastavni jediosistemaprostornogplaniranjaiuprkospočetnim

12 Dabistesaznaliviše,posjetitehttps://freewa.org/

22 23

solarnuopremuuzakupCentru,kojijevlasnikzgrade.Projektomsenamjeravajuprivućimaliulagačikojibiinačeoročilinovacuoblikuštednje.SviinvestitorićesklopitiugovorozajmusaZadrugom,krozkojićeostvarivatiodređenugodišnjukamatunapozajmljenasredstva.

Reciklirano imanje Vukomerić i ZMAG

Recikliranoimanje2000.godinepokrenulajegrupamladihprijateljaipoznanikaizZagreba,između18i20godina,tekupisanihnafakultete,kojajehtjeladaoplemenisvojživotipokažeokolinidasemožeživjetidrugačije,usuživo-tu sprirodom,poštujućiprincipeodrživosti.Pronašli su imanjeubliziniVelikeGorice,30-akkmjužnoodZagreba,ubrdovitomkraju,nerazvijenom,pomalozabačenomizaboravljenom,bez industrijeizagađenja,idealnomzaostvarenjenjihovevizije.Kakosuimalisamoneštoteoretskogznanjaobio-po- vrtlarstvu,permakulturi,ekološkojgradnjiiobnovljivimizvorimaenergije,apraktičnoznanje imnikonijemogaopokazatiuHrvatskoj,odlučilisusezasticanjeznanjaiiskustavanavlastitimpokušajimaigreškama.Nemajućifinansijskihsredstava,krenulisuugradnjuprvihobjekatanaimanjuodrecikliranihmaterijala,starihautomobilskihguma,boca,cigli,gredaisvegaostalogaštoimjeutomtrenutkubilodostupnoibe-splatnoilivrlojeftino.

22

4.4. Dobra praksa ZELENIH ULAGANJA

Zelena investiciona banka (Green Investment Bank) izVelikeBritanijedobarjeprimjerstvaranjazeleneinvesticionebanke,uovomslučajuodstranebritanskevlade,kojajepredbankustavilavisokeciljevesmanje- njaemisijeCO2.Poreddržavnihsredstavapametniminvesticijamanastojeseprivućiiprivatniinvestitori,aodosnivanja2012.godinedo2015.uspjelajepridobitivišeod70su-ulagačakojisunasvakuuloženufuntudržavnognovcauložili3funteizprivatnihizvora.Mini- malnipovratje3,5%godišnjenaukupnuinvesticijuprijeoporezivanja.Uloženinovacvraćenjevećnakon2-3godine.Nefinansijskirezultatipokazujudaje,naprimjer,urazdobljuod2014.do2015.godineemisijaCO2smanjenaza4,2milionatona,štobibilojedna-koučinkukojibisepostigaokadbisesulicaVelikeBritanijeuklonilo1,9milionaautomobilagodišnje.Istovremeno,ulaganjauobnovljiveizvoreenergijestvo- riloje16,3TWhenergije,kojajedovoljnazazado- voljavanjepotreba3,9milionadomaćinstavazaele- ktričnomenergijomgodišnje.

Zelena energetska zadruga (ZEZ) iz Hrvatske pokrenulajeprojekatcrowdinvesting-akojimjeplani- ranopostavljanjeintegrisanefotonaponskeelektranenakrovKriževačkogpreduzetničkogcentrakakobisezadovoljilepotrebekorisnikazaelektričnomenergijom.ZEZće,kaokupacivlasnikopremeFNelektrane,ipredstavnikzadrugaraigrađana-investitora,ustupiti

24

DanasjeZMAGrazviobogateedukativneprogramekojisesprovodenaimanju,širomHrvatskeiregionakojeprati ibesplatna literaturanavebu iznjihoveizdavačkedjelatnosti.14

OsnovalisuiPermakulturnuakademijukaoiAka- demijuprirodnoggraditeljstvaukojimapolazniciprolazevišemjesečnuteoretskuipraktičnuobukusodrađenimzavršnimradom,nakončegadobijaju iverifikovanisertifikat.NaosnovuedukativnihprogramauZMAG-ujesta- lnozaposleno8članovakojisamisebikreirajuposao,samofinansirajućisekrozradioniceiliputemprojekata.Useptembru2014.godineZMAGjeosnovaoZadruguzadobruekonomijukaopraktičnialatzaprimjenudobreekonomije.Uznjih,osnivači suzadrugari izadrugarke iz slavonskogselaDalj igradaKutine.Zadrugazadobruekonomijutemeljisvojpočetakuradunatriglavnedjelatnosti,atosuHrana-Fondsolidarnostikaodirektnapomoćmalimekološkimproizvođačima,Gradnja-kaoprocessertifikovanjai stvaranjaregulatornogokvirazabaliranuslamu, iEnergija-kaoCentarzajednostavnetehnologijekojiistražujeigenerišeupotrebljivarješenjaimodelezaširokuprimjenuudruštvu.Zadrugačlanovimapomažeunabavcipotrebnihmašinaiopremezapreraduipakovanjehraneipronalaziimtržište.Radisveganavedenog,ZMAGjevrlopoznatulokalnojzajedniciišire,pajekaotakavpouzdanpartnerGraduVelikaGoricaposvimpitanjimaodrživograzvoja.

14 https://www.zmag.hr/edukacija25

Svremenomsunaimanjuizgradiliinekolikokućaodprirodnihmaterijala(slame,gline,drvetaikamena),podiglipermakulturnivrtukojemproizvodehranuzaimanjeiujednočuvajusjemestarihsorti.Dvijegodinekasnije,nakonpokretanjarecikliranogimanja,grupajeosnovalaorganizacijuZelenamrežaaktivističkihgrupa–ZMAGsciljempromovisanja,zagovaranja ipraktičneprimjeneodrživihrješenjaimodelakrozpermakulturnidizajn,promovisanjaekološkihznanja i zelenih tehnologija injihovogpovezivanjasasocijalnimiekonomskimpodručjimadruštvenogživota.Paralelnosudjelovaliiedukativnonasvojevršnjakeidjecuizlokalnihosnovnihškola,organizujućiedukacijeizpodručjakojimasusebavili.Danasnaimanjuiuobližnjemselustalnoživečetiriporodicekojesučlanoviudruženja,adugoročniciljimjestvoritisamoodrživuoazuukojojćemoćidaživiiprivređuještovećibrojčlanovaudruženja.Naimanjukoristeobnovljiveizvoreenergije,sunce,vjetar,biodizelinadajusedaćeimjednogdanajedinirežijskitrošakbitiinternet.

24

27

CIP - Kaталогизација у публикацијиНационална библиотека Црне Горе, Цетиње

ISBN978-9940-528-07-2COBISS.CG-ID38907152

ISBN 978-9940-528-07-2

>

Za više informacija o projektu „GEAR – Zelena ekonomija za razvoj regiona“

možete kontaktirati:

FORS MontenegroIvana Milutinovića 10

81 400 Nikšić, Crna GoraTel/fax: +382 40 212 484

e-mail: mailbox@forsmontenegro.orgili posjetiti veb-sajt

www.forsmontenegro.org

Ovapublikacija je izrađenauzfinansijskupodrškuEvropskeunijeiMinistarstvajavneupraveCrneGore.SadržajpublikacijejeisključivaodgovornostUdruženjazakreativnirazvojSlapiFORSMontenegrainipodkojimseuslovimanemožesmatratidaodražavastavoveEvropskeunijeiMinistarstvajavneupraveCrneGore.

Projekat sufinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore

Udruga za kreativni razvoj