PRIMJERI DOBRE PRAKSE OPĆINE ZENICA U DEFINIRANJU STANJA NAKON KATASTROFALNIH POPLAVA I POJAVE VELIKOG BROJA KLIZIŠTA, TE PLANIRANJU I IZVRŠENJU PRIORITETNIH MJERA

SANACIJE

Zenica, oktobar 2014. godine

Uvod

Od 13. do 18. maja kiša je neprekidno padala na prostoru Općine Zenica. 15. maja je proglašeno stanje prirodne nesreće zbog poplava i klizišta na području općine Zenica. Prema već postojećim planovima izvršena je mobilizacija ljudi i materijalnih sredstava. Sva potrebna mehanizacija stavljena je na raspolaganje Šatabu civilne zaštite. U prvim danima radilo se danonoćno. Mehanizacija je radila neprekidno na: otkopavanju naselja Topčić Polje, probijanju puta za naselja u slivu Bistričke rijeke i Orahovičke rijeke, Pored ovih radova radilo se paralelno na sanciji korita i putava uz Gračaničku rijeku, Babinu rijeku. Na terenu je bilo aktivno nekoliko stručnih ekipa u obilasku klizišta, koji su odmah predlagali sanacione radove. Tokom poplava, pojave klizišta i bujica na prostoru općine Zenica: • porušeno je 97 objekata, • oštećeno 610 objekata, • evakuirano je 5000 ljudi • ukupna šteta je procjenjena na 124.000.000 KM.

Velike padavine su prouzrokovale : • - poplave • - pojava velikog broja klizišta, • - bujice.

Poplave

Na području općine Zenica poplavljena su naselja:

• Dolipolje – MZ Lašva

• Lukovo Polje – MZ Lukovo Polje

• Bilmišće - MZ Lukovo polje

• Podrumske prostorije u naselju Blatuša

• Nemila – MZ Nemila

• Luke – MZ Lokvine

• dijelovi MZ Gornja Gračanica

Naselje Dolipolje – MZ Lašva

Naselje Bilmišće – Zenica

naselje Nemila – Zenica

rijeka Bosna u centru Zenice (15. maj 2014. godine)

Klizišta

Pod klizištem podrazumjevamo stjenovitu ili rastresitu masu koja odvojena od podloge, pod uticajem gravitacije, klizi po kliznoj površini.

Na nastanak klizište u maju 2015. godine utjecalo je: 1. izuzetno strme padine 2. velika količina voda

3. podizanje nivoa podzemnih voda

4. izgradnja puteva na strmim padinama

5. velika degradacija šume

klizište u slivu Gračaničke rijeke

Klizište u naselju Mošćanica

Klizišta u naselj Arnauti

klizište u Miljkovićima

Klizište je prekinulo putnu komunikaca za naselja u slivu Babine rijeke gdje živi oko 10.000 stanovnika. Klizište je još aktivno.

Klizište na putu za naselje Živkovići MZ Seoci

klizište u slivu Male Rijeke (pritoka Orahovičke rijeke)

jedno od klizišta u slivu Starinske rijeke

klizište u slivu Ciganskog potoka

Klizište je prekinulo alternativnu putnu komunikaciju za naselje Bistrica. Masa zemlje iz klizišta je zatrpala korito Ciganskog potoka u naselje Topčić Polje.

klizište Šerići

Klizište je dužine preko 500 m, maksimalne širine 200 m i dubine 40 m. Uništilo ili oštetilo 8 stambenih objekata i lokalno mezarje.površina klizišta je oko 47 ha, a zapremina odnešenog ili pokrenutog

koluvijalnog materijala oko 1.000.000 kubnih metara.

Bujice

Bujice ili bujični tokovi su povremeni ili stalni prirodni vodotoci (jaruge, suhodoline, potoci i rječice), čija su slivna područja zahvaćena erozijskim procesima. Karakterizirane su naglim nadolascima poplavnih voda koje nastaju neposredno poslije jakih kiša ili ubrzanog topljenja snijega, kao i velikim količinama nanosa i razornom snagom toka.

Karakteristike bujičnih tokova (Orahovička, Bistrička, Starinska rijeka, Potok Bartnjak i Ciganski potok) gdje su desile najveće destrukcije korita:

• velik pad korita, • velika devastacija šume, • povećana erozija u posljednjih dvadesetak godina, • manji broj kamenih pregrada od potrebnih, • stvaranje većih ogoljenih površina za

poljoprivredne svrhe ili za stvaranje pašnjaka

aviosnimak Topčić Polja

Topčić Polje 23.05.2014. godine (djelovanje Ciganskog potoka)

Topčić Polje – Starinska rijeka

potok Baretnjak - Topčić Polje

Ciganski potok (MZ Topčić Polje)

Starinska rijeka (Topčić Polje)

Orahovička rijeka

Bistrička rijeka 19.0.2014.godine

Bistrička rijeka 06.06.2014.godine

Bistrička rijeka (19.maj 2014.godine

Procjena rizika od poplava

Vlada Federacije donijela Uredbu o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda ("Sl. novine Federacije BiH", broj 26/09) Program za izradu Plana upravljanja rizicima od poplava u slivu rijeke Save Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine (izrađen 03/04.12.2012. godine Program predviđa sljedeće korake u implementaciji:

• Preliminarna procjena poplavnih rizika / Rok izrade: 2013. godina,

• Karte opasnosti od poplava i Karte rizika od poplava / Rok izrade: 2015. godina

• Planovi upravljanja poplavnim rizicima /Rok izrade: 2017. godina

Uzroci plavljenja / nedostaci upravljanja poplavnim rizikom u BiH

Tokom 2000. godine poplavljena su područja Dolipolja (MZ "Lašva"), Nemila i u gradskom dijelu naselje Bilmišće. Bistrička rijeke i Babina rijeka su se izlile iz korita i prekinule putne komunikacije za Bistričak i putnu komunikaciju za naselja u slivu Babine rijeke. Uzroci plavljenja u maju 2014. Godine:

• Izuzetno velike padavine u rangu 500 godišnjih kiša • Neuređenost korita rijeka, riječica, potoka, • Divlja izgradnja mostova, potpornih zidova, i drugih

objekata od strane stanovnika, • problem oko podjele nadležnosti oko održavanja

obaloutvrda, • Neredovno čišćenje i redovno održavanje dijelova

vodotoka

Mala Rijeka – potok u zaseoku Mala Rijeka MZ “Orahovica”

Posljedice poplava Procjena troškova za uređenje vodotoka na prostoru Općine Zenica

Red. br.

Naziv vodotoka

Dužina potreben regulacije vodotoka

(m)

ukupna cijena

regulacije vodotoka

broj poprečnih pregrada potrebna

sanacija ili nova

izgradnja

ukupna cijena

poprečnih pregrada

dužina dionica

potrebih za čišćenje

km

Ukupna cijena čišćenja korita

Ukupni troškovi 4 + 7 + 11

1 2 5 6 8 9 11 12

1 Bosna – I kategorija 1300 3700

300.000 10.000.000 1.000.000 1.000.000

0 1,3 1,0 2,5 0,9

50.000 100.000 200.000

12.300.000

2 Babina rijeka – II kategorija

19

2280000

6

600000

2.880.000

3 Kočeva – II kategorija 10000

880000 25

3000000

3 300000 1.180.000

4 Bistričak – II kategorija 5200

11440000 5

600000

6.3 630000 12.670.000

5 Šerićka rijeka

5

600000

3,0 300000 900.000

6 Ograjina

5

600000

1,0 100000 700.000

7 Gračanicka rijeka 740

1480000 6

720000

3 300000 2.500.000

8 Orahovička rijeka 600

1020000 18 5

900000 600000

5,5 550000 3.070.000

9 Ciganski potok

0 2 1

100000 120000

0,68 68000 288.000

10 Baretnjak potok (Begovića potok)

480 576000 3 3

150000 360000

1 50000 1.136.000

11 Starinski potok 700

1050000 5 5

250000 600000

2,6 260000 1.900.000

Ukupno: 39.524.000

Prijedlozi odgovarajućih mjera, rješenja za unapređenjem postojećeg stanja:

• izrada elaborata te redovno čišćenje i održavanje korita vodotoka,

• izrada potrebne dokumentacije za izradu regulacije kroz nasljena mjesta,

• izgradnja obaloutvrda kroz naseljena mjesta,

• izgradnja poprečnih (kamenih ili betonskih) pregrada u bujičnim tokovima,

• pošumljavanje goleti i zasutavljanje divlje sječe,

• uklanjanje svih objekat koji su izgrađeni u koritima rijeka,

• izrada zaštitnih objekat za korita gdje postoji projektana dokumentacija (rijeka Bosna na lokacijama u Lukovom polju, Nemili i Dolipolju)

Proces donošenja odluka:

Postojeće poplave, pojava klizišta i bujica su direktno pogodile Općinu Zenica i stanovnike na ugroženim područjima. Stanovnici su direktno tražili pomoć od Općine. Općina je pokrenule kompletnu regulative kako materijalno-tehnička sredstva tako i sve ljudske resurse. Općine su prije proglašavale stanje prirodne nesreće zbog poplava i klizišta nego što je to učinio Kanton ili Federacija

Postojeća regulative na osnovu koje se vršila organizacija odbrane od poplava

• Kantonalni operativni plan odbrane od poplava,

• Općinski operativni plan odbrane od poplava,

Zaključak

• ubrzati izradu Planova upravljanja poplavnim rizicima,

• poboljšati saradnju između sektora vodoprivrede i šumarstva radi zaštite erozivnih područja koja direktno utiču na stanje korita,

• poboljšati vertikalnu komunkaciju i formirati preduzeća koja će se brinauti od bujčnim vodotocima,

• poboljšati sektor meteorologije,

• hitno izraditi elaborate za redovno čišćenje i održavanje korita vodotoka

• izvršti izradu zaštnih objekata (izvršiti regulaciju rijeka) gdje su rizici najveći