document.doc

MREŽE RAČUNALA

Mreža računala (Computer Network) je skup povezanih računala koji omogućuje brzu razmjenu podataka neovisno o njihovoj udaljenosti.

Da bismo ostvarili mrežu računala potreban je odgovarajući hardver i softver.

Primjeri korištenja mreže:

Svi ste otvorili istu datoteku s istog diska – dijeljenje podataka. (Koji su alternativni načini da svaki učenik dobije istu datoteku?)

Svi možete spremati na disk istog računala (npr. PC1) - dijeljenje diska.

Svako može ispisati svoju datoteku na jedan pisač – dijeljenje pisača. (Koji su alternativni načini ispisa? Koliko pisača je potrebno s mrežom i bez mreže?)

Svi se spajate preko iste veze na Internet – dijeljenje veze s Internetom. (Koji su alternativni načini da se svako računalo može spojiti na Internet?)

Zašto računala spajamo u mrežu?

1. Prijenos i dijeljenje podataka.

2. Dijeljenje raspoloživih resursa: hardvera i softvera. Mrežni resurs je dio strojne ili programske opreme računalnog sustava kojem ostala računala i korisnici u mreži mogu slobodno pristupiti i koristiti ga.

3. Komunikacija među korisnicima.

4. Povezivanje računala s različitim operacijskim sustavima.

Radna grupa – Workgroup pod Windowsima

Radna grupa je grupa računala na lokalnoj mreži koja dijeli zajedničke resurse i odgovornosti. Radna grupa omogućuje jednostavno dijeljenje datoteka, pisača i drugih mrežnih resursa koje svaki korisnik računala može i želi staviti na raspolaganje.

Zadaci:

- provjeriti ime radne grupe i ime računala

- pronaći dijeljenu mapu na računalu

- otvoriti datoteku s tuđeg računala

- spremiti datoteku na tuđe računalo

- net send * poruka

- NetMeeting

NetMeeting

NetMeeting je program koji omogućuje komunikaciju dva ili više korisnika posredstvom lokalne mreže ili Interneta i to "razgovorom", crtanjem, prijenosom datoteka, dijeljenjem programa i najatraktivnijim: audio/video konferencijom.

12.4.2023. 1

document.doc

Pokretanje NetMeeting-a:

12.4.2023. 2

document.doc

Alati NetMeeting-a: Share Program, Chat, Whiteboard, Transfer Files.

ShareProgram

Chat WhiteboardTransfer

Files

Na početku treba namjestiti automatsko prihvaćanje poziva.

Ukoliko ne uključite automatsko prihvaćanje poziva, dolazni poziv se prihvaća klikom na Accept, a odbija klikom na Ignore.

Poziv na razgovor i prihvaćanje poziva:

U okvir treba napisati ime računala koje se poziva. Osoba koju pozivate mora imati otvoren program NetMeeting

Nakon prihvaćenog poziva vidi se popis svih korisnika u vezi.

Poziv se završava klikom na End Call.

Chat - program za "razgovor" između 2 ili više korisnika.

1. U okviru Message upišite poruku

2. U okviru Send To odaberite kome šaljete poruku: svima - Everyone In Chat ili jednoj osobi - kliknite na njeno ime.

3. Kliknite na gumb Send Message.

4. Za promjene u izgledu poruka odaberite View > Options.

12.4.2023. 3

document.doc

Whiteboard - program za zajedničko crtanje.

Share Program se upotrebljava za zajednički rad u nekom programu (Word, PowerPoint,…).

1. Pokrenite program u kojem želite raditi

2. Kliknite na gumb Share Program.

3. Sudionici mogu jedan po jedan raditi u programu, radi samo onaj koji ima kontrolu, ostali gledaju. Kontrola se može prenositi s jednog sudionika na drugog - prvi otpusti, a drugi preuzme kontrolu.

 

Vrste računalnih mreža

Mreže prema veličiniNajčešći tipovi mreža prema njihovoj veličini su: LAN, WAN, MAN i PAN.

Lokalna mreža (LAN) i globalna mreža (WAN) činile su prvu podjelu mreža prema veličini. Ostale podjele nastajale su tijekom razvoja mrežne tehnologije. Granice između pojedinih tipova mreža nisu čvrste.

Lokalna mreža (LAN – Local Area Network)

...povezuje računala na relativno malom i ograničenom prostoru, npr. ustanova, zgrada, tvornica, učonica,... LAN obično posjeduje i održava jedna organizacija ili osoba. Računala se povezuju kabelima (Ethernet tehnologija) ili bežično (WLAN).

Globalna mreža (WAN –Wide Area Network)

...je mrežu na velikim udaljenostima. Najpoznatija globalna mreža je Internet. WAN nije mreža pojedinačnih računala, nego su u nju povezane lokalne mreže računala. WAN je mreža mreža. Globalna mreža nije u ničijem posjedu.

Područna mreža (MAN – Metropolian Area Network)

...je mreža računala povezanih u nekom gradskom ili širem području (5 – 50 km) i najčešće je to nekoliko lokalnih mreža poveznih optičkim kabelima ili bežično.

Osobna mreža (PAN – Personal Area Network)

...služi za spajanje raznih uređaja koja se mogu naći u neposrednoj blizini neke osobe. Domet joj je nekoliko metara. Najčešće povezuju bežičnim tehnologijama: IrDA i Bluetooth.Npr. računala, dlanovnika, mobitela i ostalih uređaja.

Zadatak: Pronaći slike svih kratica i skicirati LAN i WAN!

12.4.2023. 4

document.doc

Uređaji za povezivanje računala u mrežu

Nacrtati shemu spajanja!

1. Mrežna kartica, NIC, Network Interface Card računalu služi za spajanje na mrežu. Svaka mrežna kartica ima tvornički upisanu jedinstvenu MAC, Media Access Control adresu.

2. Medij za prijenos podataka: a) Žičani

i. Bakrena žica, može biti oklopljene – STP (shieled twisted pair) i neoklopljene – UTP (unshielded twisted pair) s RJ45 konektorima (utikačima). Jeftine su i jednostavne za montažu. Koriste se za povezivanje računala u LAN.

ii. Svjetlovodi (optička vlakna, fiber optic) su staklena vlakna u plastičnim ovojnicama koja prenose svjetlost. Omogućuju najbrži prijenos podataka i u odnosu na bakrene vodiče smetnje i gubitak snage signala su manji. Ne mogu se savijati i teško se popravljaju ako dođe do loma ili kvara. Koriste za povezivanje udaljenih lokacija.

b) Bežični - računala nisu povezana nikakvim materijalom, podaci se prenose kroz prostorom nekom vrstom elektromagnetskih valova. Prva bežična veza među računalima (njih 7 + poslužitelj) uspostavljena je 1970. godine.

12.4.2023. 5

document.doc

3. Preklopnik, switch je uređaj na koji su spojena sva računala u lokalnoj mreži. Predstavlja središnju, sabirnu točku mreže. Preko njega komuniciraju sva računala u mreži.

4. Usmjernik, usmjerivač, router povezuje dvije ili više mreža i usmjerava podatke do njihova odredišta.

Zadaci: Pronaći slike za svaki uređaj.

Više:

http://fcit.usf.edu/network/default.htm

Arhitektura mreža

Prema funkciji (ulozi) koju pojedino računalo ima u mreži, mreže možemo podijeliti na:- korisničko-poslužiteljske mreže (Client-Server) i - mreže ravnopravnih računala (Peer-To-Peer,

P2P).

U korisničko-poslužiteljskom modelu korisnik i poslužitelj su neravnopravni. Korisničko računalo zahtjeva uslugu od poslužiteljskog koje nudi takve usluge (browser traži web-stranicu od web-poslužitelja). Poslužitelj čeka zahtjeve korisnika, ispunjava ih i vraća korisniku. Korisnik-poslužitelj je način komunikacije među računalima i programima. Poslužitelji su obično jaka računala jer istovremeno moraju obraditi puno korisničkih zahtjeva.

P2P, mreža ravnopravnih računala je mreža na istoj razini komunikacije, s jednakim programima i podacima. Svako računalo djeluje samostalno i u jednom trenutku može imati ulogu poslužitelja, a u drugoj korisnika. Zajedničke resurse dijele ravnopravno, bez posebnih ograničenja i prava pristupa.

Provjera znanja

12.4.2023. 6

document.doc

INTERNET

Internet i internetske usluge

Zadatak: Pronaći definiciju Interneta (na webu) i nabrojati nekoliko glavnih usluga.

Što je Internet?Internet je spoj različitih mreža računala u jedinstvenu svjetsku računalnu mrežu koja nudi velik broj usluga.

Danas Internet prerasta obično fizičko umrežavanje i zahvaljujući uslugama koje nudi, postaje temeljno sredstvo razmjene podataka i komunikacije pojedinaca, grupa i organizacija.

Ne postoji središnja vlast koja upravlja Internetom. Učešće u radu Interneta zasnovano je na slobodi i suradnji uz obavezu poštivanja tehničkih standarda kako bio se ostvarila prisutnost na mreži.

Računala na Internetu međusobno komuniciraju pomoću upravljačkog mrežnog protokola / internetskog protokola – TCP/IP (Transmission Control Protocol / Internet Protocol).

Ako se kućno računalo ili lokalna mreža, poveže s davateljem internetskih usluga (ISP) i ono postaje dio Interneta.

Internetske uslugeUsluge ili servisi su podaci, mrežni programi i računala koji ljudima-korisnicima omogućuju razne načine razmjene podataka i komunikacije. Neke usluge Interneta su: 1. World Wide Web, WWW, web, sastoji se od web-stranica (mrežnih stranica) najrazličitije tematike. To

su datoteka koje sadrže veze (linkove) na druge web-stranice i resurse dostupne na Internetu. Protokol za prijenos web-stranica je HTTP, napisane su u HTML jeziku, pregledavaju se pomoću preglednika (browsera) i omogućuju grafičku i hipertekstovnu navigaciju i korištenje multimedije.

2. Elektronička pošta, e-mail, omogućuje razmjenu tekstualnih poruka putem Interneta između 2 korisnika. Svaki od korisnika mora imati adresu elektroničke pošte i za komunikaciju nije potrebno da oba korisnika budu istovremeno na mreži. Poruka koja je poslana čekat će u poštanskom sandučiću dok se korisnik ne spoji na Net. Programi za rad s e-poštom zovu s e-mail klijenti.

3. Razmjena datoteka, File transfer protocol, FTP, mrežna usluga koja korisniku omogućuje preuzimanje (download) datoteka s poslužitelja. Programi za download (i upload) datoteka na poslužitelj zovu se FTP klijenti, ali i browseri imaju tu mogućnost.

4. Telnet je usluga priključivanja na udaljeno računalo na kojem radimo kao na svojemu. Naše računalo postaje terminal udaljenog računala.

5. Forumi su mrežna mjesta na kojima korisnici mogu pisati svoje poruke i odgovarati na tuđe. To je oblik grupnog komuniciranja u kojem su sve poruke javne i svima dostupne. Forumima se pristupa pomoću browsera.

6. Mrežne novine, news, Usenet je sustav interesnih grupa korisnika koji razmjenjuju iskustva i znanja o odrađenoj temi. Servis je sličan forumima, ali stariji i zahtijeva poseban program za čitanje i pisanje poruka na Usenet mreži. Sastoji se od članaka (poruka korisnika) organiziranih po interesnim grupama. Korisnici pristupaju news poslužitelju preko kojeg šalju svoje poruke grupi koje su vidljive svima.

7. Chat, razgovaranje, IRC, IM, omogućuje razmjenu poruka u realnom vremenu između 2 ili više korisnika istodobno prijavljenih na chat servis.

8. Internet telefonija, VoIP, Voice over Internet Protocol, prijenos glasa preko mreže

9. Videokonferencija je interaktivna usluga koja uz pomoć telekomunikacijskih tehnologija omogućuje istovremenu komunikaciju između više lokacija.

10. WAP, Wireless Application Protocol je suluga za pristup Internetu pomoću mobilnog telefona

12.4.2023. 7

document.doc

Povezivanje s Internetom

Razlikuju se dva načina povezivanja:dial-up i stalna veza.

Dial-up vezaKorisnik se spaja na Internet samo onda kada mu je to stvarno potrebno. Kada više ne postoji potreba za vezom, veza se prekida. (Kao kada se nekome telefonira). Veza se naplaćuje prema provedenom vremenu na Internetu.

Stalna vezaStalne veze omogućuju korisniku da bude 24 sata povezan s Internetom. Naplaćuju se prema količini podataka koji su prošli vezom. (Kao da se tel. poziv naplaćuje prema broju riječi.)

Uređaji za povezivanjeSvi uređaji za povezivanje s Internetom primaju podatke iz računala, obrade ih i šalju vezom do poslužitelja i nalaze se između računala i 'zida'.Osnovna osobina svake vrste veze je brzina prijenosa podataka. Mjeri se u bitovima u sekundi - bps. Veće mjerne jedinice su kbps, Mbps, Gbps,...

Gbps 1Mbps 1024=210 1kbps 1024*1024 = 210*210

= 1 048 5761024 = 210 1

bps 1024*1024*1024 = 210*210*210

= 1 073 741 8241024*1024 = 210*210

= 1 048 5761024 = 210

Modem (MOdulator i DEModulator)

Modemom se uspostavlja dial-up veza s udaljenim računalom preko tel. linije.

Modem pretvara (modulira) digitalni signal računala u analogni signal (ton, frekvenciju) koji se može slati telefonskom linijom. Obzirom na način ugradnje, dva su osnovna tipa modema: vanjski (interni) i unutarnji (eksterni).

Najveća brzina modema je 56 kbps.

ISDN (Integrated Services Digital Network)

ISDN dial-up vezom omogućuje digitalan prijenos podataka preko tel. linije (nema pretvaranja kao kod modema). Najveća brzina ISDN veze je 128 kbps.

ISDN ima 2 tel. linije brzine 64 kbps od kojih se jedna može koristiti za telefoniranje, a druga za pristup Internetu ili se obje mogu koristiti za pristup Internetu. Od hardvera je potreban Network Terminal kojeg uglavnom ustupa provider i ISDN Terminal Adapter (kartica u računalu).

DSL (Digital Subscriber Line)

Omogućuje stalnu vezu s Internetom preko telefonske linije. Obuhvaća grupu standarda: ADSL, HDSL, SDSL i VDSL. Od hardvera potreban je DSL usmjernik (router). Trenutna najveća brzina prijenosa je 24 Mbps. Nedostatak ove tehnologije je što udaljenost korisnika od ADSL centrale ne smije biti veća od 5,5 km.

12.4.2023. 8

document.doc

Satelitski internet

Satelitska veza radi kao kombinacija neke druge veze koja služi za slanje (upload) korisničkih zahtjeva i satelitske veze koja služi za primanje (download) traženih podataka. Od hardvera je potrebno imati 'zemaljsku' vezu s Internetom, DVB (Digital Video Broadcasting) uređaj (router, karticu) i satelitsku antenu.

Kabelski internet

Povezivanje na Internet preko infrastrukture kablovske TV. Potrebno je imati kabelski modem.

Mobilni Internet

Omogućava prijenos podataka bežičnim putem koristeći bežične veze mobilnih mreža. Potrebno je imati pristupni uređaj (USB stick, kartica) povezan s računalom i signal mobilne mreže. Tehnologije koje se koriste u mobilnom Internetu su raznolike, npr. GPRS, EDGE, UMTS, HDSPA,.. s različitim brzinama prijenosa.

Bežične veze

Ukoliko u blizini postoji bežična lokalna mreža (WLAN) koja je povezana na Internet i takva veza se može koristiti za pristup. Potrebno je imati bežičnu mrežnu karticu

Pružatelji internetskih usluga – ISP (Internet Service Provider)

ISP je poduzeće koje nudi mrežne usluge. Jedna od osnovnih usluga je pristup Internetu.

Od izabranog ISP-a korisnik dobiva korisnički račun (user account).

Njime je definirano kojim uslugama se korisnik može služiti i pod kojim uvjetima. Većina providera uz osnovnu uslugu pristupa Internetu daje i e-mail adresu i nešto besplatnog prostora na web-poslužitelju za postavljanje osobnih stranica.

Korisnički račun sadrži: korisničko ime (user name) i lozinku (password). Korisničkim imenom je račun jednoznačno određen, a lozinka služi kao zaštita.

Osim toga, od ISP-a ćete se dobiti i potrebne tehničke podatke (broj telefona, vrsta ADSL veze,...) za povezivanje s pristupnim poslužiteljem vašeg ISP-a. Poslužitelj je stalno spojen na Internet i preko njega pristupate svim ostalim računalima i uslugama.

Zadaci:

- Pronaći što još nude provideri osim povezivanja s Internetom?

- Nabrojati najmanje 4 hrvatska providera koji nude uslugu povezivanja s Internetom.

- Usporediti cijene 2 providera za povezivanje preko ADSL-a u obliku

tablice koja sadrži: ime providera, ime korisničkog paketa, brzina veze, pretplata, cijena 1 GB, dodatne usluge.

- Nudi li koji provider satelitsku i bežičnu vezu s Internetom?

- Što je zakup voda za velike korisnike (poduzeća)?

CARNetNa stranicama www.carnet.hr pronaći odgovore na sljedeća pitanja:

1. Što znači riječ CARNet?

2. Kada je osnovan CARNet?

3. Čime se bavi CARNet?

4. Kada je uspostavljena prva hrvatska internetska veza?

5. Kada je Hrvatska dobila vršnu domenu .hr?

6. Što je elektronički identitet i čemu služi?

7. Koje usluge nudi CARNet školama, učenicima i nastavnicima?

8. Što su www.skole.hr i www.hr?

12.4.2023. 9Provjera znanja

document.doc

TCP/IPInternet je mreža raznolikih mreža i jedinstvenim ga čini «jezik» komuniciranja, tj. protokol.

Protokol je dogovoreni postupak ili pravilo ponašanja koje treba slijediti u određenoj situaciji. Internetski protokol je protokol za komunikaciju računala preko mreže.

Skup internetskih protokola poznatiji kao TCP/IP koristi se za komunikaciju na Internetu i sličnim mrežama. Dobio je ime po 2 najvažnija i najstarija protokola: TCP i IP, TCP – Transmission Control Protocol, IP – Internet Protocol.

TCP/IP postaje standard za komunikaciju na Internetu 1982./83. godine i po njemu je Internet i dobio ime.

Paketni prijenos podataka je prijenos u kojem se jedna datoteka razbija na male pakete podataka (datagram) koji se zasebno šalju do istog odredišta gdje se ponovo spajaju.

Paketni prijenos omogućuje korištenje istih mrežnih veza od strane više korisnika odjednom. Veličina datagrama na Internetu je oko 576 byte.

Usporedba – telefoniranje i mreža računala:Ako nazovemo nekoga telefonom onda se izmedju nas i onoga s druge strane zice ostvaruje fizicka komunikacija. Takav tip mreze kod koje se ostvaruje fizicki kontakt izmedju korisnika se naziva circuit switching.

Takav nacin komunikacije se ne koristi kod Interneta. Svi podaci se prenose pomocu paketa kao jedna smjesa raznih sadrzaja. Takvu vrstu mreze nazivaju Packet switching-mreza. U takvoj mrezi se razmjenjuju paketi informacija.

IP ima zadaću prijenosa paketa podataka između susjednih čvorova mreže bez potvrde prijema, dok TCP ostvaruje vezu između krajnjih odredišta paketa vršeći neprestanu komunikaciju između njih i provjeru veze.

TCP priprema paket za prijenos na jednoj strani i spaja paket u izvornu datoteku na prijemnoj strani. Dizajniran je tako da osigura pouzdani tok podataka u različitim i nepouzdanim mrežama. U slučaju greške traži ponovno slanje neispravnog paketa.

TCP radi na višem «nivou» (sloju) od IP.

IP prima pakete od TCP i dodaje im zaglavlje sa svim informacijama potrebnim da paket stigne na odredište. Npr.: polazišna i odredišna adresa, duljina, vrsta prometa, identifikacijska vrijednost, vrijeme života datagrama, kontrolni broj, ... itd. Takav paket – datagram šalje susjednom čvoru koji ga preusmjerava dalje, sve do odredišta.

Zadaci:

Pogledati shemu internetskih protokola na www.informatika.buzdo.com/pojmovi/tcpip.htm.

Probati naredbu tracert (u cmd modu). To je program koji ispituje put kojim zahtjev ide od korisnika ka poslužitelju i računa vrijeme odaziva poslužitelja.

12.4.2023. 10

document.doc

-

- Probati naredbu ping. Brojevi predstavljaju vrijeme u ms koje je potrebno datagramima da dođu od korisničkog do poslužiteljskog računala.

-

Adrese na InternetuAdrese su načini označavanja svakog sudionika komunikacije u mreži i dio su protokola. Svaki sudionik, bilo čovjek, bilo stroj, mora imati jednoznačnu oznaku – adresu po kojoj će ga drugi prepoznati.

Adresiranje sudionika komunikacije također je određeno protokolima.

Na Internetu se koriste 3 vrste adresa:1. Adrese računala: IP adresa, simbolička adresa

2. Adrese sadržaja (resursa): URL

3. Adrese osoba: adresa elektroničke pošte, ICQ broj, Windows Live ID,...

12.4.2023. 11

document.doc

Adrese računala

IP (Internet Protocol) adresaSvako računalo u mreži mora imati svoju jedinstvenu IP adresu po kojoj se prepoznaje i pomoću koje mu je moguće pristupiti.

IP adresa sastoji se od 4 broja međusobno odvojena točkama. Brojevi u dekadskom brojevnom sustavu mogu biti između 0 i 255.

- Napisati nekoliko primjera

IP adresa je zamišljena kao 32-bitni binarni broj grupiran u 4 bajta.

10100001 00110101 00000011 00101001

Pretvorimo li ove binarne brojeve u dekadske dobit ćemo IP adresu u dekadskom obliku.

10100001 00110101 00000011 00101001

161 53 3 41

IP adresa može biti stalna ili privremena. Poslužitelji imaju stalnu IP adresu, a klijenti privremenu.

Više:

- http://hr.wikipedia.org/wiki/IP_broj

- http://www.ipv6.carnet.hr/

- http://ipadresa.com/

- http://www.mojaipadresa.com/

- http://www.ip-adress.com/

- http://www.ipcatcher.net/

12.4.2023. 12

document.doc

Simbolička adresa

Radi lakšeg pamćenja adresa računala ljudi koriste simboličke adrese ili FQDN (Fully Qualified Domain Name). Simbolička adresa je tekstualna adresa računala koja se sastoji od imena računala i imena domene u kojoj se računalo nalazi. Jedno računalo može imati više (FQDN) imena - aliasa.

Primjeri....

Simbolička adresa sastoji se od vršne domene, poddomena i imena računala međusobno odvojenih točkom. Duljina simboličke adrese smije biti 255 znakova. Simbolička adresa ne smije sadržavati prazna mjesta i specijalne znakove.

Vršna domena je krajnji desni dio naziva, a ime računala krajnji lijevi. Sve između su poddomene.

Vršna domena daje informaciju o geografskoj ili tematskoj pripadnosti računala. Poddomene govore o temi ili vlasniku stranice, a ime računala najčešće upućuje na internetsku uslugu koja se nalazi na njemu.

- Objasniti na primjerima

- Nslookup (pretraživanje DNS-a): http://www.zoneedit.com/lookup.html

- cmd -> ipconfig (adresa u lokalnoj mreži)

Uloga DNS-a

Dok je ljudima lakše pamtiti simboličke adrese, računala razumiju samo brojeve. Sustav zadužen za pretvaranje simboličkih adresa u brojčane i obratno zove se DNS (Domain Name System).

Kada se u preglednik web stranica (browser) upiše simboličko ime računala koje se želi posjetiti, preglednik najprije kontaktira DNS poslužitelj, ne bi li saznao IP adresu traženog računala, jer samo s njom može pronaći put do traženog resursa (web stranice).

Simbolička adresa IP adresa

www.bug.hr 213.202.123.24

user.t-com.hr

ls239.t-com.hr

195.29.150.133

www.net.hr 213.202.98.137

mrav.ffzg.hr 193.198.212.7

www.monitor.hr 67.228.49.11

www.google.hr 74.125.39.103

Zaključak: Ukoliko 'padne' DNS poslužitelj nemoguće je pristupiti sadržajima na Internetu jer ih se ne može pronaći.

12.4.2023. 13

document.doc

Domena

Domena je jedinstveni internetski naziv koji se dodjeljuje nekoj osobi ili organizaciji, a određuje mrežu računala na nekom području. Npr. bug.hr, pliva.com, novilist.hr,... Domene NISU adrese na Internetu! One čine samo DIO simboličke adrese poslužitelja.

Domene su organizirane hijerarhijski i sastoje se od 2 dijela: vršne domene i poddomena. Poddomena i vršna domena zajedno zovu se imenom domenom ili kraće domena.

Vršne domene (Top Level Domains) mogu biti generičke (označavaju mrežu unutar određene vrste djelatnosti) ili oznake država (označavaju mrežu na nekom zemljopisnom području).

Na http://iana.org/ pronaći i prepisati kratice i značenje gTLS i ccTLD, nekoliko generičkih i nekoliko domena zemalja.

- http://skole.t-com.hr/os-kraljevica-001/ucenik2/ - http://skole.t-com.hr/os-kraljevica-001/ucenik3/

12.4.2023. 14

Domena – dio naziva računala, informacijskog sustava ili e-mail adrese na Internetu, koja najčešće označava organizacijsku ili zemljopisnu pripadnost .hr, .it, .ffst.hr, .fer.hr, ... Poddomena je domena na nižoj hijerarhijskoj razini registrirana unutar druge domene

document.doc

Adrese sadržaja na Internetu (resursa)

Kao i računalo, tako i svaki sadržaj dostupan na Internetu mora imati svoju jedinstvenu adresu - URL (Uniform Resource Locator).

URL kaže kako se resurs zove, gdje se nalazi i kako je moguće doći do njega.

Ime resursa: ime datotekeGdje se nalazi: ime računala i mapa u kojima je datotekaKako doći do njega: protokol

 

Adresa datoteke na lokalnom računalu:

D:/Internet/Usenet/forumasi.htm

D: Internet/Usenet forumasi.htm

disk mape datoteka (ime+nastavak)

Adresa datoteke na računalu u lokalnoj mreži:

//PC3/Internet/Usenet/forumasi.htm

PC3 Internet/Usenet forumasi.htm

računalo mape datoteka (ime+nastavak)

Adresa datoteke na Internetu:

http://www.srce.hr/helpdesk/index.html

ftp://ftp.is.co.za/rfc/rfc1808.txt

http://www.ietf.org/rfc/rfc2396.txt

http www.srce.hr helpedsk index.html

ftp ftp.is.co.za rfc rfc1808.txt

http www.ietf.org rfc rfc2396-1.jpg

protokol poslužitelj mape datoteka (naziv resursa)

Opći oblik URL adrese: protokol://posluzitelj/putDoResursa/resurs

Uoči znakove koji odvajaju pojedine dijelove adrese!

12.4.2023. 15

document.doc

Razvoj Interneta

 

Tijekom 60-tih počinje istraživanje za potrebe američke vojske (ARPA)

1969. razvijena prva eksperimentalna mreža nazvana ARPANET

1973. ostvarena prva međunarodna veza APRANET-a

Tijekom 70-tih nastaje skup TCP/IP protokola

1982./83. Zbir TCP/IP protokola (pravila ponašanja) postaje standard na Internetu. Upravo su protokoli postali okosnicom onoga što danas nazivamo Internet, čije ime se prvi put spominje te godine.

90-tih počinje ekspanzija Interneta. Na Internetu je 100 tisuća poslužitelja, a ime ARPANET prestaje službeno postojati. -->>

o 1991. službeno predstavljanje WWW usluge

Sa sljedećih izvora zabilježiti ključne događaje u razvoju Interneta

http://skole.t-com.hr/os-kraljevica-001/ucenik2/povijest.htm http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0//index.php?id=132 http://15godinainterneta.carnet.hr/ http://vimeo.com/2696386 http://computer.howstuffworks.com/internet-infrastructure3.htm

http://computer.howstuffworks.com/fact-or-fiction-internet-quiz.htm

Kontrolni

12.4.2023. 16