priruČnik o lekovitim biljkama
DESCRIPTION
autori Dr Novica Ranđelović i mr. Danijela AvramovićTRANSCRIPT
Novica Ran|elovi}, Danijela Avramovi}
PRIRU^NIK O LEKOVITIMPRIRU^NIK O LEKOVITIMBILJKAMABILJKAMA
raspoznavanje, branje i za{tita
SOKOBANJA, 2011.
Novica Ran|elovi} i Danijela Avramovi}PRIRU^NIK O LEKOVITIM BILJKAMA
Izdava~I:Udru`enje za lekovito bilje DR. JOVAN TUCAKOV - Sokobanja
DO FILM PUBLIK ART
Za izdava~a:Neboj{a Stanojevi}
Urednik:Milica Buha
Recenzent:Dr Vlastimir Stamenkovi}
Dizajn i priprema za {tampu:FPA CREATIVE TEAM
[tampa:COLORGRAFX
Tira`: 1000
Izrada ove publikacije omogu}ena je uz pomo} ameri~kog naroda preko AgencijeSjedinjenih Ameri~kih Dr`ava za me|unarodni razvoj (USAID). "Udru`enje DrJovan Tucakov" je u potpunosti odgovorno za sadr`aj ove bro{ure, koji ne moranu`no odra`avati stavove USAID-a ili vlade Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava.
P R E D G O V O R
Ova publikacija nastala je iz na{eg li~nog iskustva i iskustva na{ihprakti~ara na terenu u prikupljanju i prou~avanju lekovitih biljaka. Novinaovog priru~nika je {to on sadr`i vi{e informacija o za{titi lekovitih bilja-ka, dok su ostale informacije na pre|a{njem nivou.
Publikacija }e biti koristan priru~nik svim sakuplja~ima lekovitihbiljaka na terenima {irom Srbije, a naro~ito u podru~jima gde je ovadelatnost ve} tradicionalna - u okolini Sokobanje (Rtanj, Ozren, Devica),Zaje~ara (Stara planina, Tupi`nica, Mali i Veliki Stol), Svrljiga (Svrlji{keplanine, Tresibaba), Prokuplja (Pasja~a, Radan, Sokolovica), Ni{a (Suvaplanina, Kalafat, Seli~evica) i dr. Ova knjiga }e predstavljati dragocenipriru~nik za raspoznavanje, branje i za{titu lekovitih biljaka.
U priru~niku je obra|eno oko stotinu lekovitih biljnih vrsta na{ihkrajeva koje bera~i mogu sakupljati, vode}i ra~una o Naredbi o zabranisakupljanja pojedinih za{ti}enih vrsta divlje flore i faune (koja se donosipo~etkom svake godine) s ciljem da se ne ugrozi njihov opstanak. Svizainteresovani bera~i se moraju obratiti nadle`nim istitucijama (Zavodza za{titu prirode, Inspekciji za za{titu `ivotne sredine i dr.) kako bidobili dozvolu za branje odre|enih koli~ina lekovitih biljnih vrsta zateku}u godinu. Osim toga, data su kratka uputstva o na~inu sakuplja-nja, lagerovanja, pakovanja i prerade, kao i kalendar sakupljanja lekovi-tih biljaka.
U priru~niku je za svaku biljnu vrstu dat opis i tip stani{ta na kojemse mo`e na}i, vreme cvetanja, delovi koji se koriste (droga, sirovina),primena u narodnoj medicini (etnomedicini).
Autori
S A D R @ A J
3
5
6
11
14
15
17
95
95
96
PREDGOVOR ......................................................................................
OP[TI DEO
- BRANJE, SU[ENJE, LAGEROVANJE I PRERADA LEKOVITIH BILJAKA ...............................................................
- RE^NIK BOTANI^KIH POJMOVA ...........................................
- KALENDAR BRANJA LEKOVITIH BILJAKA .............................
- ADRESAR OTKUPLJIVA^A LEKOVITOG, AROMATI^NOG I ZA^INSKOG BILJAI [UMSKIH PLODOVA .....................................................
- ZA[TITA LEKOVITIH BILJAKA ..............................................
POSEBNI DEO
- LEKOVITE BILJKE NA[IH KRAJEVA ....................................
INDEX NARODNIH IMENA ...............................................................
INDEX LATINSKIH IMENA ................................................................
LITERATURA .......................................................................................
BRANJE, SU[ENJE, LAGEROVANJEI PRERADA LEKOVITIH BILJAKA
Razli~iti delovi samoniklih lekovitih, aromati~nih i za~inskih biljaka koriste sekako u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, tako i u narodnoj medicinikao fitoterapeutska sredstva, ili u kulinarstvu. Iz napred navedenih razloga jeneophodno poznavanje na~ina prikupljanja tih delova.
Koren (radix) jednogodi{njih biljaka se sakuplja na kraju vegetacijskesezone, u jesen, a vi{egodi{njih u jesen i prole}e. Aromati~no korenje bi tre-balo samo krpom o~istiti, a nearomati~ne oprati u vodi, a nakon toga ise}i nasitne delove i osu{iti. Su{enje se mo`e obaviti nizanjem na konac ili reza-njem na tanke listi}e i su{enjem na specijalnim mre`ama. Su{enje se vr{iprirodnim putem, mo`e i na suncu, ili u su{arama. Osu{eni korenovi sepakuju u kartonske kutije (nearomati~ni) ili u staklene posude (aromati~ni).^uvaju se u suvim i hladnim prostorijama. Posebno treba naglasiti da jenakon va|enja korena neophodno odse}i korenovu glavu i vratitije u zemlju, kako bi se slede}e godine iz nje razvila nova biljka.
Stablo (caulus) i listovi (folium) - nadzemni delovi biljaka (herba)se sakupljaju dok su jo{ mladi i so~ni, uglavnom pre cvetanja. Sakupljanjese obavlja tokom suvih i sun~anih dana, a najpovoljniji period za ve}inubiljnih vrsta je prepodne od 10 do 11 i od 14 do 15 sati. Za branje se koristemakaze ili no`, a za odlaganje papirna ili pamu~na ambala`a. Plasti~ne kesenisu preporu~ljive jer se biljni materijal zapari i gubi na kvalietu. Svi delovibiljke bi trebalo da budu sve`i. Tako sakupljeni se raprostiru u tankim sloje-vima na lesama (drvene ili od platna), a mo`e se koristiti i ~ista hartija (pak-papir) i povremeno okre}u. Na taj na~in se dobija suva, zelena i zdrava siro-vina spremna za upotrebu. Ovako dobijena sirovina se pakuje u posebnekutije ili d`akove od hartije, etiketira i skladi{ti.
Cvetovi (flos) se sakupljaju kada su u punom razvoju (procvetale biljke).Aromati~ni cvetovi se sakupljaju pre izgrevanja sunca, a nearomati~ne okopodneva, kada se osu{e od rose. Su{enje se obavlja u tankom sloju napovoljnoj podlozi (hartija, platno, drvo, mre`a). Nearomati~ni cvetovi sepakuju u kartonske kutije ili kese, a aromati~ni u staklenke. Cvetovi se tako|e~uvaju na suvom i hladnom mestu.
Plodovi (fructus) i semenke (semen) se beru kada su potpuno zreli, alipostoje i izuzeci. Tako se {ipurak ru`e bere kad zarudi, jer kao potpuno zreomo`e da omek{a. Zarudeli {ipurak ima vi{e vitamina C od potpuno zrelog,lak{e se su{i i prera|uje.
5
Kora (cortex) se skida rano u prole}e, jer se u to vreme lako odvaja oddrveta. Skida se samo zdrava, glatka, mlada i `iva kora. Ispucala, stara imrtva kora nema lekovita svojstva. Kora se odmah se~e na sitnije delove,su{i i pakuje u kese od hartije.
Pupoljci se beru u rano prole}e, kada se naj~e{}e i razvijaju. Pupoljci breze,bora, topole i jo{ nekih biljaka se beru jo{ u februaru. Su{e se na promajnommestu i pakuju u kese od hartije.
RE^NIK BOTANI^KIH POJMOVA
DELOVI BIJKE
6
PRA[NIK@IG TU^KA
STUBI] TU^KA
PLODNIK TU^KA
KRUNI^NILISTI]
^A[I^NI LISTI]
CVETNA DR[KA
LISKA
LISNA DR[KA
LISNA OSNOVA
CVETNA DR[KA
LIST
KOREN
CVET
RAZLI^ITI OBLICI LISTA
7
IGLI^AST LINEARAN LANCETAST JAJASTO JAJAST IZDU@ENO OBJAJASTLANCETAST JAJAST
ROMBI^AN TROUGLAST STRELAST KOPLJAST PERAST
SRCAST OBRNUTO DLANOLIK PRSTASTOSRCAST SLO@EN
LOPATI^AST OKRUGLAST [TITAST BUBRE@AST
OBOD LISKE
8
CEO VIJUGAV NAZUBLJEN TUPO NAZUBLJEN
NA LISNOJ DR[CI SEDE]I OBUHVATA STABLJIKU SA RUKAVCEM
TESTERAST DVOJNO TESTERAST TRNOVITO TESTERAST GRUBO TESTERAST
NERVATURA LISTA
PERASTA MRE@ASTA PARALELNA
POLO@AJ LISTA
SLO@ENI LISTOVI
9
NEPARNO PARNO TROJNOPERASTO SLO@ENI PERASTO SLO@ENI PERASTO SLO@ENI
RASPORED LISTOVA NA GRANI
NASPRAMAN UNAKRSNO NASPRAMAN NAIZMENI^AN
PR[LJENAST
RAZLI^ITI TIPOVI CVASTI
10
GLAVICA KLIP UVOJAK JEDNOSTRANI GROZD KLAS(MONOHAZIJUM) GROZD
[TIT METLICA GRONJA SLO@ENI [TIT
RIZOM
OSOVINSKI KOREN
LUKOVICA
GOMOLJ(KRTOLASTA LUKOVICA)
KRTOLA
REPA
[TITASTA METLICA DIHAZIJUM
PODZEMNI ORGANI
11
Doma}i naziv
An|
elika
divlja
Bela
mrtva
kop
riva
Bok
vica
Borov
nica
Breza
Br{lja
nVerbe
naVidov
a trav
aVilino
sito
Vijo
{nica
Vira
kVranilova
trava
Vrba
bela
Gav
ez c
rni
Glog
Dan
i n
o}Divizma
Biljna vrs
ta
Angelic
a pan~i}ii
Van
das
Lamium album L.
Plantago sp. L.
Vaccinium myrtillus L.
Betula pendula Roth.
Hedera helix
L.
Verbena officinalis
L.
Euphrasia officinalis
L.
Carlina acaulis
L.
Parietaria officinalis
L.
Alchemilla vulgaris L.
Origanum vulgare L.
Salix
alba L.
Symphytum officinale L.
Crataegus monogyna Ja
cq.
Viola tricolor L.
Verbascum phlomoides L.
Deo koji se bere
koren
cvet
list
list i plod
list,
kora p
upoljci
list,
plod
herba
herba
koren
herba
herba
herba
kora
rizom
, lis
tplod
, cv
ethe
rba
cvet
Vre
me sakupljanja
XI - III
IV - X
V - X
V - V
III
- VII
X - IV
VI - VI
VII
- IX
VII
- IX
VI - IX
VI - IX
VIII - X
II - IV
III; XI;
V - V
IIV - X
V - V
IIIVII
- VIII
Koli~ina sve`e sirovine
(u kg) za 1 kg suve
4 5 4-4.5
(P. maj. .4.5
P. lan. 4
)
list 3.5
- plod
6.5
list 2.5
- ko
ra 3
3.5
3.5
3.5
3.5 - 4 4 2 rizom
3.5
plod
2.5 - c
vet 3.5
5 7
KA
LE
ND
AR
BR
AN
JA
LE
KO
VIT
IH B
ILJA
KA
Sve
bilj
ne v
rste
, pa
tak
o i l
ekov
ite b
iljke
odl
ikuj
u se
sm
enom
odr
e|en
ih f
aza
razv
i}a
(feno
faze
) to
kom
`iv
ota
i tok
omgo
dine
, odn
osno
toko
m je
dnog
veg
etac
iono
g ci
klus
a. K
od s
vih
biljn
ih v
rsta
raz
likuj
u se
~et
iri k
arak
teris
ti~ne
feno
faze
:pu
plje
nje,
list
anje
, cve
tanj
e i p
lodo
no{e
nje.
Zaj
edno
sa
klija
njem
, to
su o
snov
ne fa
ze ra
zvi}
a bi
ljke.
Faz
e ra
zvi}
a i f
eno-
faze
je n
eoph
odno
dob
ro p
ozna
vati
za s
vaku
vrs
tu, k
ako
bi s
e m
ogao
izra
diti
kale
ndar
sak
uplja
nja
leko
vitih
bilj
aka.
Taj
kale
ndar
ne}
e bi
ti is
ti za
sva
ki d
eo n
a{e
zem
lje, j
er ra
zli~
ite b
iljke
imaj
u ra
zli~
ito v
rem
e po
javl
jivan
ja o
dre|
enih
feno
faza
u za
visn
osti
od m
nogi
h fa
ktor
a: n
adm
orsk
e vi
sine
, m
akro
- i m
ezok
lime,
rel
jefa
, ge
ogra
fske
{iri
ne i
dr.
Naj
va`n
ije je
znat
i da
se b
iljke
ber
u to
kom
cel
e go
dine
i da
akt
ivno
st s
akup
lj~a
biljk
a ni
jedn
og tr
enut
ka n
e pr
esta
je.
Tab
ela
1. K
alen
dar
sak
uplja
nja
leko
vitih
bilj
aka
obra
|en
ih u
knj
izi,
sa k
oli~
inam
a sv
e`e
siro
vine
pot
reb
nim
za
dob
ijanj
e 1
kgos
u{en
e. Z
bog
ned
osta
tka
rele
vant
nih
pod
atak
a za
nek
olik
o b
iljak
a ov
i pod
aci n
isu
dat
i.
12
Doma}i naziv
Divlji k
esten
Dim
nja~
aDob
ri~ica
Dra~a
Dun
jaZdrav
ac c
rven
iZe~
ji trn
Zlatnica
Zov
a crna
Imela
bela
Ivan
jsko
cve
}eJa
gor~ev
ina
Kan
tario
nKi~ica
Kleka
Kok
otac
Kon
oplju
{aKop
itnjak
Kop
itnjak
krstas
tiKop
riva
Krestu{
acKup
ina
Laza
rkinja
Lipa
poz
naMaj~ina
du{
ica
Malina
Mas
la~a
kMed
unika
Oman
beli
O~a
jnica
Biljna vrs
ta
Aesculus hippocastanum L.
Fumaria officinalis
L.
Glechoma hirsuta L.
Paliu
rus spina chrysti
Mill.
Cydonia oblonga Mill.
Geranium robertianum L.
Ononis spinosa L.
Solid
ago virgaurea L.
Sambucus nigra L.
Viscum album L.
Galiu
m verum L.
Primula officinalis
(L.) H
ill.
Hypericum perforatum L.
Centaurium umbella
tum
Gilib.
Juniperus communis L.
Melilotus officinalis
(M
ed.) L
am.
Eupatorium cannabinum L.
Asarum europaeaum L.
Hepatica nobilis Mill.
Urtica dioica L.
Polygala comosa
Sch
uhr.
Rubus fruticosus
L.Galiu
m odoratum
(L.) S
cop.
Tilia cordata Mill.
Thymus serpyllu
m L.
Rubus idaeus L.
Taraxacum officinale
Web
.Filipendula ulm
aria
(L.) M
ax.
Inula helenium L.
Marrubium vulgare L.
Deo koji se bere
plod
herba
herba
plod
list,
plod
herba
koren
herba
list,
cvet, plod
i k
ora
herba
herba
koren, list,
cvet
herba
herba
plod
herba
herba
herba
list
koren, h
erba
herba
plod
, lis
the
rba
cvet
herba
plod
, lis
tko
ren, list
koren, h
erba
koren
herba
Vre
me sakupljanja
V - V
I; IX
- X
IV - V
IIV
- V
VII
- X
IV - V
VII
- VIII
XI - III
VII
- VIII
IV - V
III
- V
VII
- IX
IV - V
IIIVII
- X
VII
- IX
XV - V
IIVII
- VIII
IV - V
III - IV
IV - X
IV - V
IIIVII-X
IV - V
IVI - VIII
IV - IX
IV - V
IIV
- IX
VI - X
X - III
VI - IX
Koli~ina sve`e sirovine
(u kg) za 1 kg suve
- 4 3 - - 4 3 4 cvet 4
- p
lod
63 3.5
koren
3 - cv
et 6
3 4 1.5
4 - herba
4 - lis
t 4.5
3 koren
3 - he
rba
5- 4.5
4 3 3 4.5 - - 3.5
3.5
13
Doma}i naziv
Petrova
cPire
vina
Plu}n
jak
Pod
bel
Pod
ubica
Poto~
njak
,Ran
ilist
Ras
tavi}
poljski
Raz
gon
Rus
aRus
oma~
aSvilovina
Sitn
ica
Slatka
paprat
Slez
beli
Slez
crni
Srda~
ica
Sremu{
Suru~
ica
Trava
iva
Trnjin
aTrosk
otHajdu
~ka
trav
aHmelj
Hrast lu`
njak
Cikorija
^i~ak
^ub
arplan
insk
i[ipak
[um
ska
jago
da
Biljna vrs
ta
Agrim
onia e
upatoria
L.Agropyron repensL.
Pulm
onaria
officinalis
L.Tussilago farfara
L.Teucrium chamaedrysL.
Lythrum salicaria
L.Stachys officinalis
L.
(Betonica o
ff. L
.)Equisetum a
rvense
L.Veronica o
fficinalis
L.Chelidonium m
ajus
L.Capse
lla b
ursa-pastoris (L.) Med
ic.
Epilobium sp.
Herniaria
glabra
L.Polypodium vulgare
L.Althaea o
fficinalis
L.Malva sylve
stris
L.Leonurus ca
rdiaca
L.Allium u
rsinum L
.Filipendula vulgaris M
ch.
Teucrium m
ontanum L
.Prunus sp
inosa
L.Polygonum a
vicu
lare
L.Ach
illea m
illefolium
L.Humulus lupulus
L.Quercus roburL.
Cichoriu
m intybus
L.Arctium lappa
L.Satureja kitaibelii W
uerzb.
Rosa
canina
L.Fragaria
vesca
L.
Deo koji se bere
herba
rizom
herba
herba
herba
herba
herba, k
oren
herba
herba
rizom
, he
rba
herba
herba
herba
rizom
koren, h
erba
cvetov
i, lis
tovi
herba
list,
luko
vica
herba
herba
cvet, plod
i list
herba
herba
(cvt +
list)
{i{a
rice
kora, plod
i list
koren, h
erba
herba
herba
plod
i c
vet
list,
plod
Vre
me sakupljanja
V - IX
V - V
IIV
- V
II - V
VI - VIII
VI - X
VII
- VIII
V - X
VI - VIII
V - IX
III - V
IIV - IX
V - V
IIIIII - IV; X
VII
- IX
V - IX
VI - VIII
IV - V
IV - V
IIVII
- VIII
III - V
V - V
IIIVI - VIII
V - V
IIIIV
- V
XI - VII
VII
- VIII
VIII - IX
IV - V
V - V
I
Koli~ina sve`e sirovine
(u kg) za 1 kg suve
3.5
- 4 5 3 - - 3.5
3.5
4 4 4 3 - koren
3.5
- he
rba
6cv
et 5
- list 4
3.5
list 10
- 3 4 4.5
4.5 - kora 2
koren
3.5
- he
rba
44 3 plod
2.1
3.5
14
ADRESAR OTKUPLJIVA^A LEKOVITOG, AROMATI^NOG IZA^INSKOG BILJA I [UMSKIH PLODOVA
^LANOVI I SARADNICI UDRU@ENJA”DR JOVAN TUCAKOV” - SOKOBANJA
^LANOVI NACIONALNOG UDRU@ENJA PRERA\IVA^AI IZVOZNIKA LEKOVITOG BILJA ''SRBOFLORA''
ADONISAlekse Markisica 166, Sokobanjatel.: 018 830 076 web: www.adonis-sb.come-mail: [email protected]
BETULARadeta Spasica 30, @itkovactel.: 018 886 592e-mail: [email protected]
BILJE BOR^APreliva~ka 98, Bor~a, Beogradtel.: 011 3321 126, fax: 011 3324 651web: www.biljeborca.rse-mail: [email protected]
ZDRAVACIlije Zivulovica bb, Svrljig tel.: 018 823 277 i 018 823 665e-mail: [email protected]
KIRKA PHARMABulevar M. Pupina 10z/IV, Novi Beogradtel./faks: 011 3114 189; tel: 011 2145 701web: www.kirkapharma.come-mail: [email protected]
MACVAL TEANarodnog Fronta br. 57/411, Novi Sadtel./faks: 021 4722 468web: www.macval.rse-mail: [email protected]
MELISA FARM[umska br. 8, Apatintel.: 025 774 197 i 025 798 100web: www.melisa-farm.come-mail: [email protected]
SRBIJA[UMEBulevar M. Pupina 113, Novi Beogradtel.: 011 3112 367 web: www.srbijasume.rse-mail: [email protected]
FRUCTUSNovosadski put 15/2, Ba~ka Palankatel.: 021 752 898, fax: 021 752 899web: www.fructus.rse-mail: [email protected]
HERBAUstani~ka 194, Beogradtel.: 011 3471 147, fax: 011 3470 608web: www.herba.co.rse-mail: [email protected]
ADONIS d.o.o.A.Marki{i}a 166,Sokobanjatel.: 018 830 076
BETULA d.o.o.R. Spasi}a, @itkovactel.: 018 886 592
BIOGAL d.o.o.Omladinska 67, Svrljigtel.: 018 822 950
EKOLIFETaskovi}i, Gad`in Hantel.: 018 860 161
ZDRAVAC u.t.r.Ilije @ivulovi}a, Svrljigtel.: 018 823 665
INSTITUT JOSIFPAN^I]Tadeu{a Ko{}u{ka 1,Beogradtel.: 011 30 31 616
JELIGOR d.o.o.Jocina 40, Svrljigtel.: 018 824 110
PETROVI] d.o.o.Omladinska 49, Svrljigtel.: 063 404 410
PLANTA SPONTANEAd.o.o.Industrijska zona bb, Dobra tel.: 030 590 247
SINICULA CO d.o.o.Gornja Mutnica, Para}intel.: 035 571 647
[UMSKO BLAGO d.o.o.Selo Bresnica, Vranjetel.: 017 446 159
[UMSKI PLODOVIZmijanac bb, Boljevactel.: 030 63 449
ZA[TITA LEKOVITIH BILJAKA
Za{tita prirode i prirodnih resursa, a samim tim i lekovitih biljaka je problemod globalnog zna~aja i zadatak je svake dr`ave da svojim zakonima predvi-di re{avanje ovog problema. Porastom interesovanja za lekovite, aromati~ne,za~inske i jestive biljke zapa`a se velika haoti~nost u kori{}enju ove grupebiljaka, {to se pre svega odnosi na neracionalno kori{}enje prirodnih poten-cijala. Procenjuje se da je oko 700 biljnih vrsta u Srbiji ugro`enoljudskom delatno{}u. Od tih biljaka najbrojnije su lekovite biljke.Da ne bi do{lo do njihovog potpunog i{~ezavanja one su zakonom za{ti}enerazli~itim stepenom i merama za{tite. Na osnovu najnovijih odluka Vlade Re-publike Srbije za{ti}ene lekovite biljne vrste podeljene su u ~etiri kategorije:
I Biljne vrste za koje va`i potpuna zabrana kori{}enja i prometa.II Biljne vrste koje su pod kontrolom kori{}enja i prometa.
III Biljne vrste koje su kao prirodne retkosti pod zabranom sa-kupljanja, branja i uni{tavanja.
IV Biljne vrste za ~ije je prikupljanje potrebna dozvola.
Kako bi smo pojednostavili ovu podelu dajemo spisak vrsta ~iji je otkup pot-puno zabranjen ili ograni~en:
LEKOVITE VRSTE ZA KOJE VA@I STROGA ZABRANA (I i III kategorija):-- Gorka detelina (Menyanthes trifoliata L.)-- Medve|e gro`|e (Arctostaphyllos uva-ursi (L.) Spreng.)-- @alfija (Salvia officinalis L.)-- Izop (Hyssopus officinalis L.)-- Smilje (Helichrysum arenarium (L.) DC.)-- Rosulja (Drosera rotundifolia L.)-- Lincura (Gentiana lutea L.)-- Maljava breza (Betula pubescens Ehrh.)
VRSTE ^IJE JE PRIKUPLJANJE OGRANI^ENO (II i IV kategorija):-- Borovnica (Vaccinium myrtyllus L.)-- Kleka (Juniperus communis L.)-- An|eoski koren (Angelica pan~i}ii Vand.)-- Jagor~evina (Primula veris Huds.)-- I|irot (Acorus calamus L.)-- Ki~ica (Centaurium umbellatum Gilib.)-- Kilavica (Herniaria glabra L.)-- Dlakava kilavica (Herniaria hirsuta L.)-- Kantarion (Hypericum perforatum L.)-- Beli slez (Althaea officinalis L.)
15
-- Crna zova (Sambucus nigra L.)-- Odoljen (Valeriana officinalis L.)-- Crni gavez (Symphytum officinale L.)-- Divizma (Verbascum densiflorum Bertol.)-- Mati~njak (Melissa officinalis L.)-- Vranilova trava (Origanum vulgare L.)-- ^ubar (Satureja kitaibelii Wierzb. ex Heuff.)-- Divlja maj~ina du{ica (Thymus sp.)-- Pelin (Artemisia absinthium L.)-- Zlatica (Solidago virgaurea L.)-- Oman (Inula helenium L.)-- Slatki koren (Glycyrrhiza glabra L.)-- Ka}un (Orchis morio L.).
Neophodno je napomenuti da postoje razli~ite me|unarodne konvencije oza{titi biljnih vrsta, od kojih se jedna odnosi samo na divlje orhideje. Prilogombr. 2 "Konvencije o me|unarodnoj trgovini ugro`enim vrstama divlje flore ifaune" - Washington, 1973. za{ti}ene su sve vrste divljih orhideja.Biljke iz I i III grupe bi trebalo potpuno za{tititi od eksploatacije saprirodnih stani{ta, a potrebne sirovine obezbe|ivati isklju~ivo saplanta`a.
Biljke iz II i IV grupe trebalo bi koristiti samo u meri koju dopu{tajuprirodni potencijali, stru~no i odgovorno, kako se njihov status nebi pogor{ao. I ovde je potrebno planta`iranje, naro~ito na prirod-nim stani{tima.
Berba lekovitih biljaka bi trebalo da bude racionalna, odnosno potrebno jesakupljati samo one delove koji se upotrebljavaju za dobijanjesirovine. Koli~ina koja se sakuplja trebalo bi da predstavlja koli~inudovoljnu za godinu dana. Tako|e je neophodno da se prilikom sakuplja-nja samoniklih iekovitih biljaka 1/3 jedinki ostavi radi dalje reprodukcije.
U cilju o~uvanja lekovitih biljnih vrsta neophodno je na podru~jima na kojimase ono sakuplja organizovati kurseve i letnje {kole za obuku sakuplja~a bilja-ka, radi upoznavanja sa pravilnim i racionalnim sakupljanjem biljaka. Kursevebi trebalo da vode nau~ni i stru~ni radnici iz oblasti botanike i fitoterapije.
Radi poznavanja - o ugro`enosti flore Srbije najbolje govori Crvena knjigaflore Srbije (1999) u kojoj je obra|eno 50 is~ezlih i 121 krajnje ugro`eni tak-son (biljne vrste i podvrste). Me|u krajnje ugro`enim taksonima nalaze semnoge biljne vrste koje mogu da se koriste kao lekovite.
16
LEKOVITE BILJKE NA[IH KRAJEVA
Edicija Flora Srbije (I-X) donosi 3115 biljnih vrsta za ovu teritoriju, dok uCrvenoj knjizi flore Srbije (1999) stoji podatak da na ovom podru~ju raste3662 taksona i to 3272 vrste i 390 podvrsta. One su u klasifikacionom smis-lu svrstane u 766 rodova i 141 familiju.
Me|utim, u knjizi Lekovite biljke SR Srbije (1989) navodi se 874 lekovitebiljke. To zna~i da od ukupnog broja biljaka koje rastu kod nas lekovitim pri-pada 1/4, {to nije u potpunosti ta~no. Naime, veliki broj biljaka jo{ nijedovoljno ispitan, pa se tako i o njihovoj lekovitosti nedovoljno zna. Verovatno}e budu}a istra`ivanja pokazati da je broj lekovitih biljaka mnogo ve}i.
Lekovite biljke su one biljne vrste koje je ~ovek koristio kao pristupa~ni lek ilisirovinu za dobijanje lekova od davnina. Poznavanje ve{tine le~enja biljem(fitoterapija) je kulturno nasle|e ranijih civilizacija. Danas, u eri visokihtehnologija mogu}e je dobijanje i sinteti~kih lekova, ali se i dalje veliki brojbazira na sastojcima ekstrahovanim iz biljaka. Neminovan i nezamenljiv jepovratak prirodnim lekovitim sredstvima jer su se sinteti~ke materije od kojihse izra|uju lekovi pokazale nedovoljno sigurnim, sa mnogim ne`eljenim pro-pratnim pojavama.
Zbog toga su u medicinsku praksu uvedene nau~ne discipline kojeprou~avaju ispitivanje i upotrebu lekovitih prirodnih sirovina - farmakognozi-ja i fitoterapija. Svaki narod ima svoju knjigu lekovitih biljaka. Nave{}emosamo nekoliko imena koja su zna~ajna za na{u (srpsku) fitoterapiju: ZaharijeOrfelin (1783), Vuk Karad`i} (1818), Josif Pan~i} (1868), Sava Petrovi}(1883), Jovan Tucakov (1971), Gostu{ki (1979), Vlastimir Stamenkovi}(1995) i dr.
U daljem tekstu navodimo neke od najpoznatijih i lekovitih biljakana podru~ju jugoisto~ne Srbije, kao i onih ~ija je potra`nja natr`i{tu najve}a.
17
19
Plantago major
Plantago major
Plantago lanceolata Plantago lanceolata
BOKVICA - Plantago sp.
BOROVNICA - Vaccinium myrtillus
AN\ELIKA DIVLJA - Angelica pan~i}ii Vandas. - Fam.: Apiaceae(drugi narodni nazivi: an|eoski koren, an|elika, trubaljka, kravojec, {iviz)
Opis biljke: vi{egodi{nja zeljasta biljka sa debelim, razgranatimrizomom. Stablo visoko do 1,5 m, golo, {uplje i izbrazdano. Listovi pera-sto deljeni, liske na duga~kim {upljim dr{akama. Cvetovi sakupljeni u{titaste cvasti sa 20-30 zrakova. Cvetovi beli ili ru`i~asti. Plodovi elipsoid-ni, sa rebrima, aromati~ni.Stani{te: vla`na mesta - livade, listopadne {ume, obale reka i potoka,naj~e{}e u brdskom i planinskom regionu.Vreme cvetanja: od juna do oktobra.Deo biljke: zreo plod (Angelicae fructus), koren (Angelicae pan~i}ii radix).Koren se vadi rano u prole}e ili kasno u jesen, o~isti se od nadzemnih delo-va, uzdu` rase~e i su{i se na promaji.Primena: koristi se kod gastritisa, enteritisa i kolitisa, za otklanjanje `gar-avice, podrigivanja, omek{avanje sluzi u disajnim organima, olak{avaiska{ljavanje, protiv nadimanja i za pospe{ivanje rada `eluda~no-crevnogsistema, protiv uboja i otoka spolja{njem delu tela.
BELA MRTVA KOPRIVA - Lamium album L. - Fam.: Lamiaceae(drugi narodni nazivi: ziprat, maronica, medi})
Opis vrste: vi{egodi{nja zeljasta biljka sa razgranatim rizomom, sa zeljas-tim ~etvorougaonim stablom, visine do 40 cm, sa naspramnim dvousnimcvetovima koji su raspore|eni u pazuhu listova. Plod je ora{ica.Stani{te: raste naj~e{}e kraj potoka i {umskih puteva i po {ikarama u ni`embrdskom-hrastovom regionu.Vreme cvetanja: od aprila do oktobra.Deo biljke: beru se dobro razvijeni cvetovi (Lamii albi flos) bez cvetnihdr{ki, su{e se na vazduhu i ~uvaju u papirnim kesama.Primena: kod belog pranja, neurednih i bolnih menstruacija. Koristi se ukombinaciji sa hajdu~kom travom. Jo{ se koristi za apetit, slabokrvnost,ko`ne ne~isto}e, kao i umiruju}e i uspavljuju}e sredsvo, kod gnojnih rana iza izradu obloga za zarastanje rana.
20
BOKVICA - Plantago sp. L. - Fam.: Plantaginaceae(drugi narodni nazivi: bokvica, mu{ka- uskolisna i `enska- {irokolisna)
Opis biljke: od zavisnosti od vrste (P. lanceolata mu{ka bokvica, P. major -`enska bokvica), to je biljka sa jednom ili vi{e uspravnih, rebrastih cvetnih sta-bljika. Listovi su u prizemnoj rozeti kod svih vrsta. Kod mu{ke elipti~no lan-cetasti, u{iljeni, goli ili dlakav. Kod `enske {iroko jajasti sa dugim dr{akama,manji u odnosu na listove mu{ke i su`eni u kratku lisnu dr{ku. Klasovi kodmu{ke gusti, glavi~asti ili cilindri~ni, cvetovi sitni, sme|i. Kod `enske klasovi navrhu stabljike, ~a{ica zelena, sitna, antere ljubi~aste, {tr~e iz kruni~ne cevi.
Stani{te: raste na su{nim livadama, pored puteva, na zapu{tenim mestima,na vla`nim i mo~varnim livadama, od brdskih do planinskih predela.
Vreme cvetanja: od aprila do septembra
Deo biljke: list (Plantaginis folium) i seme (Plantaginis semen).
Primena: mu{ka bokvica se koristi kod upale disajnih puteva, astme, kataramokra}nog mehura i jetre, za previjanje rana i dr. @enska bokvica ima sli~nuprimenu i korsti se kod hemoroida koji krvare, hroni~nog bronhitisa, razli~itih`eluda~nih problema i bolova u `elucu.
BOROVNICA - Vaccinium myrtillus L. - Fam.: Ericaceae(drugi narodni naziv: borovinka)
Opis biljke: listopadni vi{egodi{nji `bun visok do 50 cm. Stablo golo,zeleno, sa o{trim ivicama, uspravno. Listovi prosti, celi, okruglasto jajasti doelipti~ni, po obodu fino testerasti, bledozeleni, u jesen crvenkasti. Cvetovicrvenkasti. Plod vi{esemena bobica (borovnica, borovinka) slatko kiselkasta.Stani{te: bukove i sun~ane {ume planinskog i subalpskog regiona, visoko-planinski pa{njaci i vri{tine.Vreme cvetanja: maj i juni.Deo biljke: list (Myrtilli folium) i plod (Myrtilli fructus).Primena: kod proliva, srdobolje, krvarenja, zapaljenja creva (katara), {ulje-va, enterokolitisa, protiv {e}erne bolesti, ja~anje o~nog vida, pobolj{anjakrvne slike i dr.
21
35
Glechoma hederacea
Glechoma hirsuta
Glechoma hirsuta
DOBRI^ICA - Glechoma hirsuta
DIMNJA^A - Fumaria officinalis
DIVIZMA - Verbascum phlomoides L. - Fam.: Scrophulariaceae(drugi narodni nazivi: krupnocvetna divizma, lopen)
Opis biljke: dvogodi{nja biljka visine do 120 cm. Stablo uspravno, okru-glo, pokriveno filcanim dlakama. Listovi naizmeni~ni, prizemni su`eni udr{ku, gornji listovi sede}i obuhvataju stablo. Cvetovi `ute boje sakupljeni uvr{nu cvast na vrhu glavne i bo~nih grana. Plod je ~aura.
Stani{te: raste kraj puteva, na osun~anim mestima, na livadama, na spru-dovima reka, po vinogradima u ravni~arskim, brdskim i planinskim predelima.
Vreme cvetanja: od juna do avgusta
Deo biljke: cvetovi (Verbasci flos). Koriste se samo latice cvetova, jer su sviostali dalovi biljke otrovni.
Primena: koristi se kod katara grla, promuklosti, hroni~nog bronhitisa,astme. Spolja kao melem za rane, ~ireve, hemoroide i li{ajeve.
DIVLJI KESTEN - Aesculus hippocastanum L. - Fam.: Hippocastanaceae
Opis biljke: drvo visine do 25 m. Pupljci krupni i lepljivi, listovi prstastoslo`eni sa 4-9 liski, cvetovi belo roze boje u metli~astim cvastima, plodoviokrugli, bodljasti, semenke sjajne braonkasto-crvenkaste.
Stani{te: raste pored potoka, u klisurama (Grdeli~ka klisura) i kao gajenavrsta na zelenim povr{inama u naseljima.
Vreme cvetanja i sazrevanja: cveta od maja do juna, plod sazreva sep-tembra i oktobra.
Deo biljke: seme (Hippocastanii semen), masno ulje (Hippocastani oleum),kora (Hippocastani cortex), retko cvet i list (Hippocastani flos et folium).
Primena: kod pro{irenih vena, hemoroida, tromboflebitisa, proliva, pegana licu i dr.
36
DIMNJA^A - Fumaria officinalis L. - Fam.: Fumariaceae(drugi narodni nazivi: rosopas, rosnica, runjavac)
Opis biljke: to je jednogodi{nja biljka visine 50 cm, sa `ili~astim korenom.Stablo zeljasto, izbrazdano, golo, granato. Li{}e dvojno perasto rascepljenona linearno lancetaste delove. Cvetovi sakupljeni u grozdaste cvasti. Cvetoviru`i~asti sa ostrugom. Plod je jednosemena ora{ica.
Stani{te: na obradivim povr{inama (pod vinogradima, `itaricama idetelinom), pored puteva, od ravnice do planinskih predela.
Vreme cvetanja: od aprila do juna
Deo biljke: nadzemni deo biljke u cvetu (Fumariae herba), su{i se u tankomsloju, u hladu, da zadr`i boju.
Upotreba: sredstvo za pobolj{anje apetita i normalizaciju rada `eluda~no-crevnog sistema, naro~ito kod smanjene koli~ine `eluda~ne kiseline, gr~eva,zatvora i gasova. Pobolj{ava krvnu sliku, kada se koristi 7-8 dana, du`omupotrebom je naru{ava. U me{avinama se koristi kod cisti na jajnicima,~vori}a na {titnoj `lezdi, dojkama, karcinoma mekog tkiva, bolova u venama...
DOBRI^ICA - Glechoma hirsuta L. - Fam.: Lamiaceae(drugi narodni nazivi: samobajka, gro{i}, br{tan-trava, dobri~avka)
Opis biljke: vi{egodi{nja biljka sa puze}im stolonama, du`ine do 50 cm,koje se ukorenjuju te se biljka razmno`ava vegetativno. Cvetna stabla suuspravna. Listovi bubre`asti, izverugani. Cvetovi u pazuhu listova od 1-3,plavi~aste boje. Plod je ora{ica.
Stani{te: na obodu {uma, kraj puteva, na suvim mestima.
Vreme cvetanja: april
Deo biljke: nadzemni deo biljke u cvetu (Glechomae herba ili Hederae ter-restris herba). Beru se cvetni vrhovi i su{e u hladu, na promaji, da zadr`eboju.
Primena: uglavnom se koristi kao narodni lek kod proliva i hemoroida, zatimkod bronhitisa, kod le~enja rana, za pobolj{anje apetita, kao antidot pritrovanju olovom i sl.
37
KOKOTAC - Melilotus officinalis (Med.) Lam. - Fam.: Fabaceae(drugi narodni nazivi: `uta `draljika, konjska detelina)
Opis biljke: dvogodi{nja ili jednogodi{nja biljka visine do 90 cm. Listovitrodelni, srednji listi} na du`oj dr{ci, liske izdu`ene i testeraste. Cvetovi saku-pljeni u grozdaste cvasti, `ute boje. Plod je mahuna jajastog oblika.
Stani{te: raste na zapu{tenim povr{inama, kraj puteva, u vinogradima,pored useva od ravnice do planinskih predela.
Vreme cvetanja: od maja do juna.
Deo biljke: nadzemni deo biljke u cvetu (Meleloti herba). Odsecaju se gornjepolovine biljke u cvetu, su{e se u kiticama ili u tankom sloju na promaji u hladu.
Primena: koristi se kod hroni~nih insuficijencije vena, rana, hemoroida, tvrdihi upaljenih mle~nih `lezda, reumatskih tegoba, upaljenih limfnih ~vorova i dr.
KONOPLJU[A - Eupatorium cannabinum L. - Asteraceae(drugi narodni nazivi: resnik, grozni~nica)
Opis biljke: vi{egodi{nja zeljasta biljka visine 50-150 cm. Stablo zeljasto,kasnije odrveni. Listovi trajno (3-5) perasti, dlakavi, nazubljeni, lancetasti iza{iljeni. Cvetovi sakupljeni u brojne glavice na vrhu stabla, beli ili ru`i~astobraonkaste boje. Plod je ahenija koja se rasejava dlakavim papusom.
Stani{te: kraj potoka i reka na vla`nim mestima.
Vreme cvetanja: od jula do avgusta.
Deo biljke: Koren (Eupatorii radix), nadzemni deo (list i cvet) (Eupatoriiherba). Koren se vadi rano u prole}e, a herba pre cvetanja.
Primena: koren kod zatvora, herba kod oboljenja `u~i, ko`nih bolesti, zalu~enje mokra}e, smanjenje holesterola - masno}e u krvi, sni`ava pritisak. Ume{avinama se koristi kod holesterola, triglicerida, gripa, pro{irenih venanogu, pro{irenih vena sa ranama, zakre~enja arterija (arterioskleroza) i otvr-dle aorte.
52
KOPITNJAK - Asarum europaeum L. - Aristolochiaceae(drugi narodni nazivi: gorski kopitac, mastlica, tamnjani~e)
Opis biljke: vi{egodi{nja zeljasta, kojoj rizom puzi neposredno ispodpovr{ine zemlji{ta. Biljka je niskog rasta, svega 5-10 cm, a iz svakog pupolj-ka polegle stabljike izrastu uvek po dva lista koji su uspravni s dugomdr{kom. Listovi su u obliku kopita, sjajni, ko`asti, s lica tamnozeleni, a nanali~ju mutni, mre`asti, obi~no prezimljuju. Cvetovi su neugledni, spoljazeleno sme|i, a iznutra crvenkasto crni i imaju izgled malog le{nika, kriju seu bazi listova.
Stani{te: u vla`nim, me{ovitim listopadnim {umama, naro~ito u bukovim.
Vreme cvetanja: od marta do maja.
Deo biljke: upotrebljava se rizom s nadzemnim delom biljke i zelenimplodovima (Asari rhizoma cum herba) ili samo rizom (Asari rhizoma).
Primena: kod gihta, i{ijasa, groznice, neuredne menstruacije, opstipacije, ka{lja,glavobolje, migrene, angine pektoris, histerije, za izazivanje povra}anja, kaodiure-ti~no sredstvo, kod odvikavanja od pu{enja i dr. Ne koristi se bez nadzora.
KOPITNJAK KRSTASTI - Hepatica nobilis Mill. - Fam.: Ranunculaceae
Opis vrste: Listovi na dugim dr{kama, ko`asti, sa lica zeleni, sa nali~jaobi~no ljubi~asti. Pri osnovi srcasti, use~eni do polovine, na tri jednaka,{iroko-jajasta, obodom dlakava re`nja. Listovi ostaju preko zime, do prole}a.Cvetovi pojedina~ni na vrhovima maljavih stabljika. Kruni~nih listi}a 6-7-(10),usko-jajasti, plavi~asti, retko ru`i~asti, ili beli. Mnogo pra{nika.
Stani{te: mezofilne {ume kitnjaka, graba, bukve, jele, smr~e i bora krivulja,jako kiselom i humusnom zemlji{tu.
Vreme cvetanja: od marta do juna.
Deo biljke: list (Hepaticae folium), re|e cela biljka (Hepaticae herba).
Primena: kod nekih oboljenja jetre (`utica), nadra`aja u grlu, plu}nih bolestii za zarastanje rana. Koristi se u homeopatiji. U ve}oj koli~ini je otrovani nestru~na primena se ne preporu~uje.
53
SREMU[ - Allium ursinum L. - Fam.: Alliaceae(drugi narodni nazivi: medve|i luk, cremo{)
Opis biljke: vi{egodi{nja zeljasta biljka. Lukovica beli~asta 2-6 cm duga izkoje polaze dva lista i trouglasto stablo koje na vrhu nosi bele cvetove saku-pljene u {titaste cvasti. Nakon precvetavanja nastaju ~aure sa trouglastimcrnim semenkama.
Stani{te: bukove {ume.
Vreme cvetanja: od aprila do juna.
Deo biljke: nadzemni deo biljke (Allii ursini herba) i sve`a lukovica (Allii ursi-ni bulbus recens).
Primena: kod smetnji u varenju hrane, gubljenja apetita, crevnog katara,arterioskleroze, protiv nesanice, za sni`avanje i uravnote`enje krvnog pri-tiska i dr.
SURU^ICA - Filipendula vulgaris Mch. - Rosaceae(drugi narodni nazivi: siri{tarka, svinjurak, suru~arka
Opis biljke: vi{egodi{nja zeljasta biljka visine do 80 cm. Rizom tanak~vornovat, na krajevima adventivni korenovi sa krtolastim zadebljanjima. Stablozeljasto, izbrazdano, golo, sa perastim listovima nalik na list hajdu~ke trave. Cve-tovi `u}kasto beli ili ru`i~asti u metli~astim cvastima. Plod nije spiralan - ora{ica.
Stani{te: na suvim i umereno vla`nim livadama brdskih i predplaninskihpredela, na po`ari{tima i {umskim ~istinama
Vreme cvetanja: od maja do jula
Deo biljke: koren i nadzemni deo biljke u cvetu (Filipendulae radix etherba). Koren se vadi u jesen ili rano prole}e, a za upotrebu se izdvajaju krto-lasta zadebljanja. Su{e se u tankom sloju na suncu. Nadzemni deo se priku-plja kada je biljka u cvetu, su{i se u tankom sloju, u hladu da sa~uva boju.
Primena: kod upala crevnog trakta, nekih benignih tumora, upala mokra}nebe{ike, anacidnog gastritisa i ~ira `eluca, hemoroida i krvarenja.
84
TRAVA IVA - Teucrium montanum L. - Fam.: Lamiaceae(drugi narodni nazivi: planinska podubica)
Opis biljke: vi{egodi{nja zeljasta biljka visoka do 30 cm. Stablo tankopole`u}e, pokriveno dlakama. Listovi lancetasti, naspramni. Cvetovibledo`ute boje, u pazuhu listova, sakupljeni u dihazije na vrhu cvetnih glava.Plodi}i sitni malo mre`asti. Biljka je veoma gorkog ukusa, ali prijatnog mirisa.
Stani{te: suva, topla, kamenita, kra~nja~ka mesta od 400-1500 m nad-morske visine, na ju`nim ekspozicijama. Isto~na Srbija: Tupi`nica, Svrlji{keplanine, Suva planina i dr.
Vreme cvetanja: od jula do septembra.
Deo biljke: nadzemni deo biljke za vreme cvetanja: (Teucrii herba).
Primena: kao sredstvo za ja~anje, le~enje `eludca, `u~nih puteva, peska u`u~i, za le~enje hemoroida, belo pranje kod `ena, le~i gnojne rane,reumati~ne bolove, upalu o~iju.
TRNJINA - Prunus spinosa L. - Fam.: Amygdalaceae(drugi narodni nazivi: crni trn, trlika, trn)
Opis vrste: vi{egodi{nja biljka, grmolikog izgleda, visine 1-3 m, sa brojnim{ilastim bodljama (trnovima) na stablu i granama, sa sitnim brojnim listovimai belim cvetovima. Plod je ko{tunica, najpre zelene, a kasnije plave pa tamnoplave boje, veli~ine do 1 cm.
Stani{te: od nizijskog do planinskog regiona, u {ikarama i {ibljacima, na ivi-cama {uma.
Vreme cvetanja: od marta do maja, zavisno od nadmorske visine.
Deo biljke: cvet (Pruni spinosae flos), plod (P. s. fructus) i list (P. s. folium).
Primena: kod `eluda~nih gr~eva, ko`nih osipa kod dece, ka{lja i promuk-losti, za pobolj{anje apetita, poja~ano izlu~ivanje, ~i{}enje krvi, redovnumenstruaciju, grgljanje kod obolelnih desni usne {upljine i grla.
85
INDEX DOMA]IH NAZIVA
INDEX LATINSKIH NAZIVA
An|elika divlja...........18Bela mrtva kopriva....18Bokvica......................19Borovnica..................19Breza......................22Br{ljan......................22Verbena.....................23Vidova trava...............23Vilino sito...................26Vijo{nica....................26Virak......................27Vranilova trava...........27Vrba bela...................30Gavez crni..................30Glog...........................31Dan i no}...................31Divizma......................34Divlji kesten...............34Dimnja~a...................35Dobri~ica...................35Dra~a.........................38Dunja.........................38Zdravac crveni...........39Ze~ji trn.....................39Zlatnica......................42Zova crna...................42
Imela bela..................43Ivanjsko cve}e...........43Jagor~evina.............46Kantarion.................46Ki~ica......................47Kleka........................47Kokotac.....................50Konoplju{a...............50Kopitnjak................51Kopitnjak krstasti.......51Kopriva...................54Krestu{ac.................54Kupina.....................55Lazarkinja...............55Lipa pozna.................58Majkina du{ica...........58Malina.......................59Masla~ak...................59Medunika..................62Oman beli..................62O~ajnica....................63Petrovac....................63Pirevina.....................66Plu}njak....................66Podbel.......................67Podubica...................67
Poto~njak..................70Ranilist......................70Rastavi} poljski..........71Razgon.....................71Rusa........................74Rusoma~a.................74Svilovina...................75Sitnica..................75Slatka paprat.............78Slez beli.....................78Slez crni.....................79Srda~ica..................79Sremu{....................82Suru~ica.................82Trava iva....................83Trnjina.....................83Troskot....................86Hajdu~ka trava.........86Hmelj......................87Hrast lu`njak............87Cikorija...................90^i~ak.....................90^ubar planinski..........91[ipak.........................91[umska jagoda.......94
Achillea millefolium ....86Aesculus hippocastanum ....34Agrimonia eupatoria ...63Agropyron repens ......66Alchemilla vulgaris .....27Allium ursinum ............82Althaea officinalis .......78Angelica pan~i}ii .......18Arctium lappa .............90Asarum europaeaum .....51Betula pendula ...........22Capsella bursa-pastoris ..74Carlina acaulis ...........26Centaurium umbellatum ...47Chelidonium majus ....74Cichorium intybus ......90Crataegus monogyna ....31Cydonia oblonga ........38Epilobium sp. .............75Equisetum arvense .....71Eupatorium cannabinum ..50Euphrasia officinalis ...23Filipendula ulmaria .....62Filipendula vulgaris ....82Fragaria vesca ............94Fumaria officinalis ......35
Galium odoratum .......55Galium verum .............43Geranium robertianum ...39Glechoma hirsuta .......35Hedera helix ...............22Hepatica nobilis .........51Herniaria glabra .........75Humulus lupulus ........87Hypericum perforatum ...46Inula helenium ...........62Juniperus communis .....47Lamium album ...........18Leonurus cardiaca .....79Lythrum salicaria ........70Malva sylvestris ..........79Marrubium vulgare .....63Melilotus officinalis .....50Ononis spinosa ..........39Origanum vulgare .....27Paliurus spina chrysti ......38Parietaria officinalis ....26Plantago sp. ..............19Polygala comosa ........54Polygonum aviculare .....86Polypodium vulgare ...78Primula officinalis .......46
Prunus spinosa ..........83Pulmonaria officinalis .....66Quercus robur ............87Rosa canina ...............91Rubus fruticosus ........55Rubus idaeus .............59Salix alba ....................30Sambucus nigra .........42Satureja kitaibelii ..........91Solidago virgaurea .....42Stachys officinalis ......70Symphytum officinale .....30Taraxacum officinale ..59Teucrium chamaedrys ...67Teucrium montanum ..83Thymus serpyllum ......58Tilia cordata ...............58Tussilago farfara .........67Urtica dioica ...............54Vaccinium myrtillus ....19Verbascum phlomoides ...34Verbena officinalis ......23Veronica officinalis .....71Viola tricolor ..............31Viscum album .............43
95
LITERATURA:
-- Adamovi}, D. 1994: Proizvodnja lekovitih, za~inskih i aromati~nih biljaka -stanje i perspektive. Medicinal Plant Report '94.
-- Glasnik 24/7.III 2008. Glasnik, Beograd-- Gorunovi}, M. i dr. 1989: Priru~nik o lekovitim biljkama, Savez farmaceutskih
dru{tava Jugoslavije, Beograd.-- Gostu{ki R. 1967: Le~enje lekovitim biljem. Brograd.-- Grli}, Lj. 1980: Samoniklo jestivo bilje. Prosveta. Zagreb.-- Jordanov, D., Nikolov, R. 1969: Fitoterapija. Medicina i fizkultura. Sofia.-- Ki{geci, J., Adamovi}, D., Kata, E. 1987: Proizvodnja lekovitog bilja. Nolit, Beograd-- Nikolova, M., Manolov, P. 1990: Nar~nik po bilkole~enie. Medicina i fizkulturaSofia.-- Maru{i}, R. 1984: Lekovitim biljem do zdravlja. Mladost. Zagreb.-- Messegue, M. 1975: Moj herbar zdravlja. "Otokar Ker{ovani", Opatija-- Mijatovi}, J. 1972: Trave i melemi. Beograd-- Pelagi}, V. 1970. Narodni u~itelj. Beograd.-- Petrovi}, S. 1883: Lekovite biljke Srbije. Beograd.-- Ran|elovi}, N., Stamenkovi}, V., Jeremi}, @. 1994: Lekovito bilje Timo~ke krajne
(Fitoterapija I). Zaje~ar.-- Ran|elovi}, N., Stamenkovi}, V., Jeremi}, @. 1995: Lekovito bilje Timo~ke krajne
(Fitoterapija II). KPZ Zaje~ar.-- Ran|elovi}, N., Stamenkovi}, V. 1974: Priru~nik o lekovitom bilju, Savez |a~kih
zadruga, Beograd.-- Ran|elovi}, N., Stamenkovi}, V. 1998.: Priru~nik o lekovitom bilju, 2M Komerc
multilevel, Pirot..-- Sari}, M. (ed.) 1989: Lekovite biljke SR Srbije. Posebna izdanja SANU. Beograd.-- Simonovi}, D. 1959: Botani~ki re~nik. SANU, knjiga CCXVIII, Institut za srpsko-
hrvatski jezik, knjiga 3. Beograd.-- Stamenkovi}, V., 1995: Ne{kodljive lekovite biljke. Solaris, Leskovac.-- Stepanovi}, B., Kilibarda, M., Hmeljevski, S. 19 : Gajenje lekovitog i aromati~nog
bilja. Savremena administracija. Beograd.-- Tasi}, S. i dr. 2004: Vodi~ kroz svet lekovitog bilja. Valjevac, Valjevo.-- Tucakov, J. 1967: Lije~enje ~ajevima ljekovitog bilja. August Cesarec, Zagreb.-- Tucakov, J. 1984: Le~enje biljem Rad. Beograd.-- Turova, A.D., Sapo`nikova, E.N. 1984: Lekarstvennie rastenija SSSR i ih
primenenie. Medicina. Moskva.-- Wichtl, M. (Hrsg.) 1989: Teedrogen. Wissenschaftliche Verlagsgesellschaft
mbH. Stuttgart.-- Willfort, R. 1989: Lekovito bilje i njihova upotreba. Mladost. Zagreb.
IZVOR ILUSTRACIJA I FOTOGRAFIJA:
-- Otto Wilhelm Thomé: Flora von Deutschland Österreich und der Schweiz,1885.(http://caliban.mpiz-koeln.mpg.de/)
-- Jacob Sturm, Johann Georg Sturm: Deutschlands Flora in Abbildungen (1796),Tafeln 1796 (http://caliban.mpiz-koeln.mpg.de)
-- Privatna elektronska zbirka Autora-- Privatna zbirka Udru`enja DR JOVAN TUCAKOV - Sokobanja-- Kire Stoj~evski, profesor Poljoprivredne {kole sa domom u~enika u Futogu
96