prirucnik screen (3) (1).pdf

Profesionalni razvoj na nivou kole/vrtiaprirunik za kole/vrtie

Podgorica, 2013.

Crna GoraZavod za kolstvo

Zavod za kolstvoOdsjek za kontinuirani profesionalni razvoj

Profesionalni razvoj na nivou kole/vrtiaprirunik za kole/vrtie(drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje)

Autorke prvog izdanja:dr Duanka Popovi, Zavod za kolstvomr Ljiljana Suboti, Zavod za kolstvoNataa Gazivoda, Zavod za kolstvodr Lidija Stefanovi Kaljaj, Zavod za kolstvoBorka evriz, O M. M. BurzanNataa Vujinovi, O Vladimir NazorMirjana ukanovi, O Ratko ari

Za drugo izdanje Prirunik dopunile i izmijenile:dr Duanka Popovi, Zavod za kolstvomr Ljiljana Suboti, Zavod za kolstvoNataa Gazivoda, Zavod za kolstvo

Autorke cjeline Razvojne faze u karijeri nastavnika (od poetnika do eksperta):dr Duanka Popovi, Zavod za kolstvomr Ljiljana Suboti, Zavod za kolstvoAleksandra Veovi Ivanovi, Zavod za kolstvoVesna Dimitrijevi, JPU Ljubica V. Jovanovi-Mae BudvaJadranka Radunovi, Centar za struno obrazovanjemr Vesna Stojanovi, O Radojica PeroviLjiljana Adi, O Narodni heroj Savo IliDragana Jankovi, O Vuk Karadi

Potrebama predkolske ustanove Prirunuk prilagodili:Pero Vuksanovi, Zavod za kolstvoFran Vuljaj, Zavod za kolstvoVesna Dimitrijevi, JPU Ljubica V. Jovanovi-Mae Nevenka Krui, JPU Jevrosima Rabrenovi-Jevra Izdava: Zavod za kolstvo i Britanski savjetUrednik: Pavle GoranoviDizajn i tehnika obrada: MASgroup tampa: BirokontoTira: 1000

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna biblioteka Crne Gore, CetinjeISBN: 978-9940-24-044-8COBISS-CG.ID: 22163216

Podgorica, mart 2013.

Potovane koleginice i kolege, uvaene itateljke i itaoci!

Model profesionalnog razvoja na niovu kole/vrtia nastao je kao dio sistema profesionalnog razvoja nastavnika, u okviru projekta reforme obrazovanja u Crnoj Gori. Sa uvoenjem ovog modela poelo se kolske 2008/09. u A, B i C grupe osnovnih kola ukljuenih u reformu, a zatim u D i E grupe kola, predkolske ustanove i gimnazije kolske 2009/10. godine. U srednje strune kole i resurs centre, u saradnji sa Centrom za struno obrazovanje, model je uveden 2011. godine.

Uvoenju modela prethodila je obuka direktora predkolskih ustanova, kola i resurs centara, koordinatora i timova za profesionalni razvoj, kao i izrada prirunika za njegovu implementaciju. Savjetnici Odsjeka za KPR imenovani su za koordinatore za profesionalni razvoj za odreeni broj kola, vrtia i resus centara na nacionalnom nivou. Svake godine organizuju se regionalna savjetovanja i sastanci sa koordinatorima za profesionalni razvoj na nivou kole (PRN) i profesionalni razvoj na nivou vrtia (PRNV). Istraivanja i analize1 koje je Odsjek za KPR realizovao pokazuju da je ovaj model u vaspitno-obrazovnim ustanovama prihvaen, to daje podstrek za njegovo stalno unapreivanje i razvijanje.

Kako bi se ovaj model, ali i sistem profesionalnog razvoja nastavnika kao cjelina unapreivao i razvijao, neophodno je pratiti savremena deavanja u ovoj oblasti u regionu i ire. Rezultat takvih aktivnosti Odsjeka za KPR jeste unaprijeeni i izmijenjeni prirunik za PRN i PRNV. Prepoznajui znaaj postojanja odreenog okvira kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnika na osnovu kojeg e nastavnici pronalaziti svoju trenutnu poziciju u odnosu na razvojne faze u profesionalnoj karijeri, te prepoznati potrebe i mogunosti za dalje profesionalno napredovanje, prihvatili smo inicijativu Britanskog savjeta da Okvir za profesionalni razvoj nastavnika engleskog jezika2 prilagodimo svim nastavnicima i tako im obezbijedimo dodatnu alatku za planiranje i uspjenu realizaciju linog profesionalnog razvoja. Prethodno pomenuti Okvir Britanskog savjeta prihvaen je kao zvanini dokument za razvoj nastavnika engleskog jezika u Crnoj Gori.

S obzirom na to da smo kroz implementaciju modela i sami uoavali odreene nedostatke, te vrili korekcije, smatrali smo da je potrebno uraditi novo, unaprijeeno i dopunjeno izdanje Prirunika za profesionalni razvoj nastavnika na nivou vaspitno-obrazovne ustanove. Poglavlje 1.4. nastalo je prilagoavanjem Okvira za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika engleskog jezika Britanskog savjeta, a rad na adaptaciji ovog dokumenta i njegovo prilagoavanje potrebama svih nastavnika u Crnoj Gori podrao je Britanski savjet, kancelarija u Podgorici. Britanski savjet je, takoe, omoguio i tampanje i objavljivanje drugog, unaprijeenog i dopunjenog izdanja ovog Prirunika. Takoe, publikacije Britanskog

1 Suboti, Lj.; Grbovi, S. (2012): Evaluacija sistema profesionalnog razvoja na nivou kole (20082011), u: Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, br. 9, Zavod za kolstvo; Luterek, N.; Gazivoda, N. (2012): Analiza PRN/PRNV-a na osnovu izvjetaja Odsjeka za utvrivanje kvaliteta, u: Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, br. 10, Zavod za kolstvo.

2 Handbook for the Continuing Professional Development (CPD) Framework for Teachers of English, (c) British Council, 2010

savjeta koje prate pomenuti Okvir, koriene su za inoviranje pojedinih segmenata linog plana profesionalnog razvoja i profesionalnog portfolija3.

Prvu verziju Prirunika u kojem je predstavljen model profesionalnog razvoja na nivou kole, uradile su lanice Radne grupe Zavoda za kolstvo formirane u okviru Projekta Razvoj sistema profesionalnog razvoja nastavnika, realizovanog u okviru Projekta reforme obrazovanja u Crnoj Gori (2005-2009).

U osmiljavanju koncepta profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove, kao i u njegovoj primjeni imali smo podrku kola i vrta u kojima smo realizovali pilot projekat, a posebno njihovih koodinatora za profesionalni razvoj. Na tome smo im posebno zahvalni.

Konana verzija Prirunika uraena je nakon pilotiranja PRN/V modela u tim kolama i predkolskim ustanovama: O tampar Makarije Podgorica, O Ratko ari Niki, O Duan Kora Bijelo Polje, O Milorad Musa Burzan Podgorica, O Orjenski bataljon Bijela, O 29. novembar Dinoa, SM Mladost Tivat, JPU Ljubica V. Jovanovi-Mae Budva, JPU Jevrosima Rabrenovi-Jevra Mojkovac, JPU ina Vrbica Podgorica i JPU Dragan Kovaevi Niki.

Prirunik je namijenjen kolama, predkolskim ustanovama i resus centrima (nastavnicima, pedagoko-psiholokoj slubi i upravi) za primjenu modela profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove. Takoe, i svim zainteresovanim stranama u vaspitno-obrazovnoj ustanovi i van nje koje mogu da utiu na proces i da ga podre.

Nadamo se da e primjena profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove pozitivno uticati na unapreenje cjelokupnog rada u njoj, odnosno njenog krajnjeg cilja kvaliteta uenja i razvoja uenika/djece.

dr Duanka Popovi, voditeljka Odsjeka za KPRmr Ljiljana Suboti, samostalna savjetnica

3 Lifelong learning portfolio for teachers of English, Teaching English, British Council, 2012.

SADRAJ

1. O profesionalnom razvoju 61.1. ta je profesionalni razvoj? 61.2. Zato je vaan profesionalni razvoj? 81.3. PRN/V u sistemu profesionalnog razvoja i u obrazovnom sistemu 101.4. Razvojne faze u karijeri nastavnika od poetnika do eksperta 101.5. Rukovoenje profesionalnim razvojem nastavnika 132. Kako se odvija proces PRN/V-a 142.1. Uesnici u procesu 142.2. Plan profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove 152.3. Lini plan profesionalnog razvoja (LPPR) 162.4. Portfolio o profesionalnom razvoju 172.4.1. Sadraj portfolija o profesionalnom razvoju 182.5. Aktivnosti PRN/V-a 203. Evaluacija PRN/V-a 244. Praenje i podrka PRN/V-a od strane Zavoda za kolstvo 255. Pojmovnik 266. Literatura 277. Prilozi 297.1. Razvojne faze u karijeri nastavnika 307.2. Standardi nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada 427.3. Rukovoenje profesionalnim razvojem nastavnika 487.4. Formular za izradu plana PRN/V-a (primjer plana) 547.5. Formular za lini plan profesionalnog razvoja (primjer plana) 557.6. Plan praenja i osvrt na realizaciju LPPR-a 567.7. Upitnik za samovrednovanje rada nastavnika 577.8. Upitnik za samovrednovanje rada vaspitaa 607.9. Instrument za evaluaciju profesionalnog razvoja na nivou kole 637.10. Instrument za evaluaciju profesionalnog razvoja na nivou predkolske ustanove 667.11. Izvjetaj o samoevaluaciji profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove 697.12. ematski prikaz modela PRN/V 70

6

O profesionalnom razvoju

1.1. ta je profesionalni razvoj?

Profesionalni razvoj nastavnika1, u osnovi, jeste proces unapreivanja vjetina i kompetencija nastavnika sa ciljem unapreenja kvaliteta nastave/vaspitno-obrazovnog rada2, kao i uenja/razvoja i postignua uenika/djece. Osim seminara koji se nude eksterno, znaajan dio profesionalnog razvoja pojedinca odvija se u vaspitno-obrazovnoj ustanovi. To znai da se profesionalni razvoj ne moe svesti na povremene seminare i profesionalna okupljanja. Profesionalni razvoj jeste dugoroan integrativni proces tokom kojeg se, kroz uenje, praktian rad i istraivaku djelatnost, razvijaju i unapreuju znanja, vjetine i sposobnosti pojedinca. Prolazei kroz ovaj proces, nastavnik postaje praktiar koji promilja i u skladu sa svojim potrebama i potrebama vaspitno-obrazovne ustanove postavlja ciljeve vlastitog profesionalnog razvoja.

Cilj prethodno navedenog jeste nastavnik koji uspjeno pomae i podrava proces uenja uenika, tj. vaspita koji uspjeno pomae i podrava proces vaspitno-obrazovnog rada usmjerenog na dijete. To znai da i on sam treba da postane uspjean uenik da bude odgovoran za odluke koje se tiu sopstvenog procesa uenja i sposoban da osmisli line strategije uenja koje su u direktnoj vezi sa razvojnim potrebama cijele vaspitno-obrazovne ustanove. Da bi organizovali savremen i kvalitetan nastavni proces, nastavnici treba da poznaju najnovija struna i metodika dostignua, kao i dostignua iz oblasti tehnologije.

Da bi profesionalni razvoj odista bio kontinuirani proces, on se mora odvijati i u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, kroz razliite vidove planiranog prenoenja i razmjene znanja na nivou jedne ili vie kola/vrtia/resurs centara.

Preduslovi za kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika:

Obrazovni sistem koji omoguava i podrava profesionalni razvoj Profesionalna i lina autonomija Ispoljavanje kreativnosti i inicijative u implementaciji promjena Nastava usmjerena na dijete/uenika Timski rad prilikom planiranja, pripreme, realizacije i analize nastavnog procesa Saradnja sa roditeljima i lokalnom zajednicom Stalna procjena i samoprocjena sopstvenog rada Napredovanje u profesiji koje je stimulisano na razliite naine

Profesionalni razvoj je rezultat meudejstva obuke i iskustva, tako da ukljuuje:

formalno iskustvo (bazino obrazovanje, seminare, mentorstvo, radionice, profesionalna okupljanja),

neformalno iskustvo (praenje strune literature, interneta, emisija posveenih obrazovnim pitanjima),

samoevaluaciju i istraivanje obrazovno-vaspitne prakse.

1 Termin nastavnik odnosi se na sva lica koja obavljaju obrazovno-vaspitni rad: nastavnici, vaspitai, struni saradnici, saradnici u nastavi i drugi izvoai obrazovno-vaspitnog rada, u skladu sa zakonom (Opti zakon o vaspitanju i obrazovanju, l. 10), kao i nastavnici, struni saradnici, saradnici u nastavi, nastavnici praktinog obrazovanja i isntruktori praktinog obrazovanja (Zakon o strunom obrazovanju, l. 100).

2 Vaspitno-obrazovni rad je proces koji se odvija u vrtiu, kao to se nastava odvija u koli.

1. O profesionalnom razvoju

7 Profesionalni razvoj na nivou kole/vrtia


Kraft navodi deset principa uspjenog profesionalnog razvoja nastavnika koje povezuje s unapreivanjem kole u cjelini3:

Pojedincima je teko napredovati u vaspitno-obrazovnoj ustanovi u kojoj se nita ne mijenja.

Vaspitno-obrazovne ustanove ne mogu se mijenjati bez promjene onoga to rade nastavnici.

Ako nastavnici profesionalno napreduju samo individualno, vjerovatno nee biti u stanju da promijene svoju ustanovu.

Ponekad, kad se ustanove mijenjaju, nastavnici se ne mijenjaju zajedno s njima. Organizacija koja ui sastoji se od pojedinaca koji uporedo sa izvravanjem svojih osnovnih poslova i obaveza, imaju mogunost da ue.

Profesionalni razvoj nastavnika je kontinuiran proces koji poinje prvim, a zavrava se zadnjim danom njihove profesionalne karijere. To je uenje tokom itavog ivota.

Usvajanje novih informacija i uspjeno sueljavanje s novim situacijama od centralnog je znaaja za uenje tokom itavog ivota.

Promjene su proces, a ne dogaaj. Svaki pojedinac je nosilac promjena. Teorije promjena i teorije obrazovanja potrebne su jedne drugima.

3 Craft, 2000, str. 47

Tradicionalno shvatanje Savremeno shvatanje

Profesionalni razvoj baziran je na transmisionom modelu.

Profesionalni razvoj bazira se na modelu konstrukcije znanja.

Sprovodi se kroz povremene aktivnosti. To je kontinuiran, dugoroan proces.

Podrazumijeva povremenu podrku i praenje primjene steenih znanja.

Podrazumijeva kontinuiranu sistematsku podrku i praenje.

Profesionalni razvoj nije u skladu sa potrebama svakodnevne prakse.

Profesionalni razvoj je usklaen sa potrebama svakodnevne prakse.

Profesionalni razvoj nastavnika se ne shvata kao dio procesa obrazovne reforme.

Profesionalni razvoj je povezan sa obrazovnom reformom.

Nastavnici su interpretatori tuih istraivanja i teorija.

Nastavnici su refleksivni praktiari i istraivai.

Kontekst u kojem se znanja implementiraju rijetko se uzima u obzir.

Vaan je kontekst u kome e se znanja implementirati.

Tabela 1: Razlike izmeu tradicionalnog i savremenog shvatanja profesionalnog razvoja nastavnika mogu se prikazati na sljedei nain (E.Villegas-Reimers, 2001):

8


Biti uspjean u obavljanju bilo koje profesije gotovo je nemogue bez kontinuiranog profesionalnog razvoja koji se moe sagledati u kontekstu koncepcije doivotnog uenja. Ako elimo da nai nastavnici uspjeno pomau i podravaju proces uenja uenika i razvoj djece u vaspitno-obrazovnoj ustanovi4, onda i oni sami treba da budu uspjeni uenici. Ako su nae kole i vrtii organizacije u kojima se ui, onda i one same moraju biti organizacije koje ue5.

Kao organizacija koja ui, vaspitno-obrazovna ustanova treba sama da prati i evaluira svoj rad, te da ga na osnovu toga unapreuje. Takva vaspitno-obrazovna ustanova treba da ima: jasan i zajedniki etos, timsku strukturu koja zamjenjuju hijerarijsku strukturu, rukovodei kadar osposobljen za rukovoenje i ukljuivanje drugih u proces rukovoenja, kulturu saradnje i razmjene iskustava, mogunost poduavanja i mentorisanja kolega i mogunost da se prenosi i stvara znanje 6.

U vaspitno-obrazovnoj ustanovi koja ui: u centru svega su djeca/uenici i njihovo napedovanje/uenje, nastavnici su podstaknuti da i sami budu oni koji ue, nastavnici se podstiu da sarauju i ue jedni od drugih, vapitno-obrazovna ustanova (svi oni koji ine ustanovu) ue kako da napreduju, direktor je vodei uenik 7.

1.2. Zato je vaan profesionalni razvoj?

Profesionalni razvoj nastavnika omoguava kontinuirano sticanje, proirivanje i produbljivanje znanja, razvijanje vjetina i sposobnosti koje su relevantne za uspjenost nastavnih i vannastavnih aktivnosti uenika i vaspitno-obrazovnih aktivnosti djece u vrtiu.

Isto tako, prua mogunost sticanja znanja i vjetina kojima se obezbjeuje kvalitetna i uspjena saradnja sa kolegama i upravom vaspitno-obrazovne ustanove, kao i kvalitetan odnos sa roditeljima i lokalnom zajednicom. Takoe, omoguava pripremu za prihvatanje sistemskih promjena, njihovu uspjenu primjenu i aktivno uee i inicijativnost u sprovoenju reforme.

4 Pod nazivom vaspitno-obrazovne ustanove podrazumijevamo vrtie, osnovne kole, sve srednje kole i resurs centre.

5 Senge, P. (1990): Organizacije koje ue su one organizacije u kojima ljudi stalno ire svoje kapacitete kako bi ostvarili rezultate koje zaista ele, u kojima se novi i ekspanizivni oblici miljenja podravaju, gdje je kolektivna ambicija slobodna i gdje ljudi stalno ue kako da ue zajedno.

6 Hargreaves, D. (1995) 7 Holly, P & Southworth, G. (1989)



Slika 1 Povezanost i meuzavisnost segmenata sistema profesionalnog razvoja nastavnika

nacionalna obrazovna politika samoevaluacija kole/vrtia eksterna evaluacija evaluacija profesionalnog

razvoja na nivou kole/vrtia nacionalni sistem procjene uspjenosti rada nastavnika istraivanja obrazovne prakse

procjena potreba

sakupljanje i razmatranje informacija o mogunostima profesionalnog razvoja na nacionalnom nivou

korienje strune literature i drugih izvora pruanje savjeta i podrke uee u radu fokus grupa uee u radu okruglog stola uee i realizacija seminara realizacija otvorenih (oglednih i uglednih)

asova/aktivnosti sprovoenje akcionih istraivanja uee u radu strunih foruma pruanje podrke nastavniku pripravniku (mentorstvo) podravanje individualnog uenja1 saradniko uenje uee u danima profesionalnog razvoja

u koli/vrtiu voenje dokumentacije o profesionalnom razvoju

1 Termin koji se koristi u literaruri na engleskom jeziku je coaching

aktivnosti profesionalnog razvoja na nivou kole/vrtia

planovi plan profesionalnog razvoja na nivou kole/vrtia

(PPRN) lini plan profesionalnog razvoja (LPPR)

programi strunog usavravanja

katalog programa strunog usavravanja

narueni MPN ZZ

ponueni fakulteti NVO pojedinci

seminari konferencije simpozijumi

oblici strunog

usavravanja koordinator za profesionalni razvoj tim za profesionalni razvoj

profesionalni razvoj na nivou kole (PRN/V)

Profesionalni portfolio (diplome, sertifikati, potvrde, primjeri dobre prakse...)

odvija se periodino u procesu uestvuju nastavnik i

direktor kole rezultati procjene koriste se u procesu

sticanja viih zvanja i za izradu plana profesionalnog razvoja za naredni period

procjena uspjenosti rada nastavnika

zvanja nastavnika

sistem viih zvanja nastavnik mentor nastavnik savjetnik nastavnik vii savjetnik nastavnik istraiva

ostala zvanja trener mentor nastavniku

poetniku i studentu

SISTEM PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA U CRNOJ GORIPROFESIONALNI RAZVOJ NA NIVOU KOLE/VRTIA

10


1.3. PRN/V u sistemu profesionalnog razvoja i u obrazovnom sistemu

Nastavnicima se nude razliite mogunosti profesionalnog razvoja: dogaaji zbog koji se najee mora ii van vaspitno-obrazovne ustanove: seminari, kursevi, konferencije..., i aktivnosti koje se mogu realizovati i u vaspitno-obrazovnoj ustanovi: radionice, ogledni i ugledni asovi/aktivnosti, istraivanja, itanje i analiza strunih tekstova, analize razliitih vrsta, itanje i analiza prirunika i slino.

Profesionalni razvoj na nivou vaspitno-obrazovne ustanove omoguava kontinuirani profesionalni razvoj svim nastavnicima. Uestvujui u razliitim aktivnostima profesionalnog razvoja i popunjavajui dokazima svoj profesionalni portfolio, nastavnici stiu uslove za dobijanje jednog od viih zvanja. Sistem viih zvanja ima ulogu motiviueg faktora iji krajnji cilj jeste podizanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada i, u skladu sa tim, postignia uenika, odnosno ukupnog napredovanja i razvoja djece. Nastavnici nosioci viih zvanja su oni koji dalje podravaju i pokreu profesionalni razvoj u vaspitno-obrazovnoj ustanovi i ire (lanovi timova za profesionalni razvoj u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, treneri u sistemu, treneri na nivou vaspitno-obrazovne ustanove, inovatori i sl.). Osim to je dio sistema profesionalnog razvoja, PRN/V je neposredno povezan i sa drugim segmentima obrazovog sistema:

razvojnim planiranjem, samoevaluacijom vaspitno-obrazovne ustanove, eksternom evaluacijom vaspitno-obrazovne ustanove, nacionalnim testiranjima.

1.4. Razvojne faze u karijeri nastavnika od poetnika do eksperta

Model razvojnih faza u karijeri nastavnika uraen je sa ciljem da poslui kao vodi za sveobuhvatni pristup profesionalnom razvoju i prui detaljne informacije o profesionalnom ponaanju koje te faze karakterie.

Nastavnicima je na raspolaganju sve vie razliitih resursa za profesionalni razvoj, posebno zahvaljujui internetu. Cilj ovog modela jeste da:

bude sveobuhvatan, tj. da promovie i nudi itav niz mogunosti profesionalnog razvoja nastavnika u razliitim fazama njihove karijere,

obezbijedi nastavnicima pravce razvoja i napredovanja, ohrabri nastavnike da preuzmu odgovornost za sopstveni profesionalni razvoj.

Model je zasnovan na aktuelnom shvatanju profesionalnog razvoja i istraivanjima ove oblasti ivota i rada vaspitno-obrazovne ustanove kod nas i u svijetu. Istraivanja pokazuju da uspjena nastava/vaspitno-obrazovni rad i uenje zavise od toga da li su nastavnici aktivni u planiranju i realizaciji sopstvenog profesionalnog razvoja.



Slika 2 Kolbov ciklus uenja

Konkretno iskustvo(svakodnevna praksa)

Aktivno eksperimetisanje(primjena)

Refleksivna opservacija(promiljanje o uraenom)

Apstraktna koceptualizacija(razmiljanje)

U modelu su istaknute znaajne faze u profesionalnom ivotu nastavnika. Takoe, ukazuje se na to da razvoj nije linearan ili poput penjanja uz stepenice, sa pravilnim napredovanjem na skali kompetentnosti, ve da obuhvata periode u kojima se mora analizirati stanje i obnoviti kompetentnost, te da za promjene u karijeri (npr. prelazak iz osnovne u srednju kolu i obrnuto), mogu biti potrebna dodatna znanja i vjetine. Profesionalni razvoj nastavnika ne mora se odvijati, i najee se ne odvija, u formi stalnog napredovanja.

U modelu se ukazuje na glavne faktore koji utiu na profesionalni razvoj nastavnika. To su znaajni dogaaji u njihovom profesionalnom ivotu: promjena radnog mjesta, preuzimanje novih uloga, pohaanje programa strunog usavravanja, upoznavanje sa novim izvorima znanja, razmjena iskustava sa kolegama i sl.

Takoe, modelom se promovie refleksivni pristup profesionalnom razvoju, kao to je opisao Kolb (slika 2). Razvijanje refleksivne prakse podrazumijeva da nastavnik kontinuirano analizira svoj rad, primjenjuje svrsishodne postupke i internalizuje proces koji omoguava kontinuirani profesionalni razvoj. Kolb to smatra ciklusom uenja, koji se sastoji od etiri razliite faze uenja polazei od iskustva, i u koji se moe ukljuiti u bilo kojoj fazi. Da bi dolo do uenja, kroz faze se mora proi odreenim redoslijedom. Ciklusom uenja ukazuje se na to da za uenje nije dovoljno samo iskustvo. Potreban je osvrt na to iskustvo kako bi dolo do uoptavanja i formulisanja koncepata, koji se onda mogu primijeniti na nove situacije. Ovakav vid uenja se, zatim, mora potvrditi u novim situacijama. Nastavnik treba da uspostavi vezu izmeu teorije i prakse pomou planiranja, realizacije planiranog, refleksije i povezivanja iskustva sa teorijom.

Ovi principi refleksivne prakse i ciklusa uenja vae, ne samo u cjelokupnoj karijeri nastavnika, ve i za svaku fazu razvoja pojedinano. Pri tome, nastavnik koji se koristi refleksijom uvia da razvoj nije linearan, ve ciklian.

12


U modelu se, takoe, zastupa shvatanje da standardi nastavne prakse odnosno prakse vaspitno-obrazovnog rada ine osnovu profesionalnog razvoja nastavnika. Standardi obuhvataju sljedee aspekte obrazovno-vaspitnog rada:

planiranje i pripremanje nastave i uenja/vaspitno-obrazovnog rada, podrka uenicima/djeci,

organizacija i realizacija nastave i uenja/vaspitno-obrazovnog rada, procjenjivanje i ocjenjivanje uenika/procenjivanje razvojnog napretka djece, poznavanje struke, profesionalni razvoj.

U modelu su predstavljene razvojne faze kroz koje nastavnik moe napredovati od poznavanja i razumijevanja principa nastave i uenja/vaspitno-obrazovnog rada, preko njihove praktine primjene, pa sve do nivoa na kome on postaje uzor svojim kolegama i raspolae ekspertskim znanjima i vjetinama.

RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA

Razvojna faza Kratak profil

1.Nastavnik bez odgovarajue strune spreme

Nestruno zastupljena nastava: studenti apsolventi i nastavnici bez odgovarajue kvalifikacije.

2. Nastavnik poetnikPripravnik i nastavnik nakon poloenog strunog ispita u prvoj godini samostalnog rada.

3. Nastavnik u razvoju

Nastavnik koji je poloio struni ispit sa vie od dvije godine radnog iskustva koji unapreuje svoja znanja i vjetine u odnosu na nastavu i uenje/vaspitno-obrazovni rad.

4. Kompetentan nastavnik

Nastavnik koji aktivno prati deavanja u struci, stie vjetine i znanja i primjenjuje ih u praksi; mentor nastavniku pripravniku; lan tima za PRN/V, lan tima za samoevaluaciju vaspitno-obrazovne ustanove; realizator akcionih istraivanja u svom odjeljenju/vaspitnoj grupi.

5. Uzoran nastavnik

Nastavnik koji je primjer ostalim kolegama, ispunjava uslove za zvanje nastavnik mentor, ima vanu ulogu u stunim udruenjima i mreama, lan je tima za akciona istraivanja u koli/predkolskoj ustanovi.

6. Nastavnik ekspert

Nastavnik koji svojim znanjima i vjetinama doprinosi razvoju i unapreenju obrazovnog sistema, stie uslove za via zvanja (savjetnik, vii savjetnik i istraiva u nastavi), lan je istraivakog tima na niovu obrazovnog sistema.

Tabela 2 Prikaz razvojnih faza u karijeri nastavnika i kratak profil nastavnika u odreenoj fazi



Glavni cilj ovog modela jeste da podstakne nastavnike da preuzmu odgovornost za svoj profesionalni razvoj. Njime se nastavnici upuuju na koncepte i sredstva pomou kojih mogu da pronau sopstvene pravce razvoja i ostvare svoje ciljeve i ambicije. Model, takoe, moe pomoi da se podigne nivo svijesti nastavnika o tome kako navedeno ostvariti i kako unaprijediti sopstveno profesionalno samopouzdanje i kompetentnost. Lini profesionalni razvoj svakog pojedinca nee se odvijati prema jedinstvenom modelu. Moemo rei da sami ucrtavamo put dok njime koraamo, a ovaj model uraen je sa ciljem da pomogne nastavnicima da pronau pravi put linog profesionalnog razvoja.

U tabeli u prilogu 7.2. navedene su karakteristike nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada za razvojne faze u karijeri nastavnika 2, 3 i 4. Karakteristike su uraene u odnosu na sljedee kljune segmente: Planiranje i pripremanje nastave i uenja/vaspitno-obrazovnog rada, Podrka uenicima/djeci, Organizacija i realizacija nastave i uenja/vaspitno-obrazovnog rada, Procjenjivanje i ocjenjivanje uenika/Procjenjivanje razvojnog napretka djece i Profesionalni razvoj. Svi nastavnici bi, tokom svoje profesionalne karijere, trebalo da dostignu razvojnu fazu 4 (kompetentan nastavnik). Napredovanje u razvojne faze 5 i 6 jeste lini izbor nastavnika.

1.5. Rukovoenje profesionalnim razvojem nastavnika

Profesionalni razvoj nastavnika u velikoj mjeri zavisi od prepoznavanja vanosti ovog segmenta za razvoj vaspitno-obrazovne ustanove i, u skladu sa tim, podrke koju uprava u tom procesu prua nastavnicima. Kako bismo pomogli upravi vaspitno-obrazovne ustanove da svrsishodno reaguje na pozitivne znake razvoja nastavnika, ali i onda kada oni izostaju, nudimo naine koji e im u tome pomoi. Koristei smjernice ponuene u prilogu 7.3. pravovremeno i na odgovarajui nain, uprava moe podrati dobru praksu profesionalnog razvoja nastavnika, ali i svrsishodno reagovati ukoliko je ona izostala. To je prikaz moguih ponaanja kada uprava uoava pozitivne odnosno negativne znake u odreenoj fazi razvoja nastavnika i eli na njih da reguje.

Bez podrke i pomoi direktora vaspitno-obrazovne ustanove profesionalni razvoj nastavnika odvijao bi se oteano, pa su u ovom Priruniku smjernice navedene za razvojne faze 2, 3 i 4. Nastavnici koji se nalaze u fazama 5 i 6 mogu i samostalno uspjeno upravljati svojim profesionalnim razvojem.

14

Kako se odvija proces PRN/V-a

U poreenju sa obukom koja se odvija van vaspitno-obrazovne ustanove i veinom predstavlja usamljen dogaaj koji se desi s vremena na vrijeme u ivotu jednog nastavnika, profesionalni razvoj na nivou vaspitno-obrazovne ustanove (PRN/V) predstavlja kontinuirani proces koji obuhvata aktivnosti kao to su mentorstvo, refleksivna praksa, samousavravanje, samopraenje i samoocjenjivanje, individualna i grupna promiljanja o sopstvenim iskustvima i sl. Deavajui se u vaspitno-obrazovnoj ustanovi i imajui direktan uticaj na nju, ovakav vid profesionalnog razvoja moe da utie na poveanje kvaliteta poduavanja i uenja, ali i na uspjenost rada vaspitno-obrazovne ustanove u cjelini.

Profesionalni razvoj na nivou vaspitno-obrazovne ustanove za razliku od obuka koje se odvijaju pojedinano, van ustanove pokree nastavno osoblje obezbjeujui, ne samo osjeaj pripadnosti odgovarajuoj zajednici obrazovanja, ve i zajedniku viziju u pogledu poboljanj koja e u budunosti biti neophodna. Jedan od ciljeva razvoja PRN/V-a jeste da se razvije timski duh u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, u kome postignua pojedinca postaju dio opteg procesa profesionalnog razvoja.

PRN/V obuhvata itav ciklus profesionalnog razvoja:

1. Procjenu potreba2. Utvrivanje prioriteta profesionalnog razvoja3. Planiranje profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove4. Implementaciju 5. Praenje i evaluaciju

2.1. Uesnici u procesu

Svaka vaspitno-obrazovna ustanova imenuje svog koordinatora za profesionalni razvoj. To je, po pravilu, pedagog ili psiholog u vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Ukoliko ustanova nema pedagoko-psiholoku slubu, koordinator za profesionalni razvoj moe biti direktor, pomonik direktora ili neko koga direktor imenuje iz redova nastavnika.

U vaspitno-obrazovnoj ustanovi formira se tim za profesionalni razvoj. Timom rukovodi koordinator. Tim ine: koordinator za profesionalni razvoj, direktor vaspitno-obrazovne ustanove i najvie est nastavnika (u koli to mogu biti etiri nastavnika iz predmetne nastave i dva iz razredne nastave, na predlog koordinatora).

Koordinator vodi dnevnik o profesionalnom razvoju. Dnevnik slui za praenje sopstvenih aktivnosti, kao i za praenje aktivnosti predvienih planom PRN/V-a. Moe biti u narativnoj formi ili imati formu tabele. Takoe, evidentira i sve druge aktivnosti profesionalnog razvoja koje ne organizuje vaspitno-obrazovna ustanova.

Koordinator za profesionalni razvoj:

promovie ideju profesionalnog razvoja, koordinira rad tima, vri analizu potreba, zajedno sa timom utvruje prioritete,

2. Kako se odvija proces PRN/V-a



priprema plan profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove, prua podrku u izradi individualnih planova profesionalnog razvoja, prati proces profesionalnog razvoja, informie nastavnike o mogunostima profesionalnog usavravanja, sarauje sa koordinatorima za PRN/V iz drugih vaspitno-obrazovnih ustanova, uspostavlja saradnju sa svim institucijama i pojedincima koji mogu pomoi realizaciju PRN/V-a.

lanovi tima za profesionalni razvoj:

podravaju koordinatora, uestvuju u pripremanju plana profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove,

pruaju podrku nastavnicima u svim segmentima profesionalnog razvoja za koje su kompetentni,

uestvuju u rjeavanju problema i donoenju kljunih odluka koje se tiu profesionalnog razvoja.

Direktor1:

obezbjeuje uslove za nesmetano odvijanje profesionalnog razvoja (finansijski i ljudski resursi),

uestvuje u radu tima za profesionalni razvoj, uestvuje u izboru priroriteta i izradi plana PRN/V-a, uestvuje u radu komisije za evaluaciju.

Nastavnik2:

formira i dopunjava portfolio o profesionalnom razvoju, izrauje lini/individualni plan profesionalnog razvoja, uestvuje u realizaciji aktivnosti (pojedinano ili u grupi), vri samoevaluaciju (prilog 3).

2.2. Plan profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove

Koordinator, u saradnji sa timom, tokom septembra priprema plan profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove za period od dvije godine na osnovu izvrene procjene potreba. Procjena potreba vri se na osnovu rezultata samoevaluacije rada ustanove i eksterne evaluacije, kao i korienjem drugih relevantnih instrumenata. Taj plan dio je godinjeg i razvojnog plana ustanove, i iskljuivo se odnosi na profesionalni razvoj nastavnika. Vano je da prati i odraava potrebe i priroritete ustanove kao cjeline, zatim uenika/djece i nastavnika. Njegov cilj jeste da unaprijedi rad nastavnika, a time i nain uenja/dostizanja razvojnih ciljeva i kvalitet znanja i vjetina koje uenici/djeca stiu u vaspitno-obrazovnoj ustanovi.

1 Opti zakon o obrazovanju i vaspitanju, lan 82. 2 Opri zakon o obrazovanju i vaspitanju, lan 112.

16


Plan PRN/V-a treba da sadri :

konkretne i operativne prioritetne ciljeve, aktivnosti za realizaciju postavljenih ciljeva, ciljnu grupu, vrijeme za realizaciju, odgovornu osobu, indikatore za praenje realizacije (prilog 7.4).

2.3. Lini plan profesionalnog razvoja (LPPR)

Nastavnici treba da posjeduju lini plan profesionalnog razvoja (LPPR) koji pripada razvojnom dijelu profesionalnog portfolija. LPPR se pie za period od jedne godine i obino se izrauje tokom mjeseca oktobra. Izrada ovog plana podrazumijeva, izmeu ostalog, prepoznavanje onih segmenata rada koje pojedinac obavlja dobro, kao i onih uloga i aspekata rada koje bi elio da unaprijedi.

Kada govorimo o linom planu profesionalnog razvoja (LPPR) mislimo na izradu dokumenta koji pomae zaposlenima i upravi u vaspitno-obrazovnoj ustanovi da na sistematski nain unapreuju obrazovno-vaspitni rad. Lini plan profesionalnog razvoja treba da se zasniva na analizi potreba uenika/djece sa kojima nastavnik radi, analize sopstvenih profesionalnih potreba i potreba vaspitno-obrazovne ustanove kao organizacije u kojoj nastavnik radi. Zato izrada plana profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanove prethodi izradi LPPR-a.

O svom planu profesionalnog razvoja nastavnik razgovara sa koordinatorom za profesionalni razvoj ili sa nekim od lanova tima za profesionalni razvoj.

Nastavnik treba da vri samoprocjenu kako bi identifikovao line potrebe i prioritete. U tu svrhu moe da koristi Upitnik za samovrednovanje rada nastavnika (prilog 7.7) ili Upitnik za samovrednovanje rada vaspitaa (prilog 7.8) iz ovog Prirunika, ali i instrumente iz drugih izvora. Takoe, nastavnik moe da koristi rezultate eksterne i interne evaluacije, rezultate procjene uspjenosti rada nastavnika, kao i ankete uenika. Nakon to se identifikuju potrebe, postavljaju se ciljevi i definiu aktivnosti ijom realizacijom e se postavljeni ciljevi ostvariti, a identifikovane potrebe zadovoljiti.

Samoprocjena rada nastavnika:

podstie dijalog o kvalitetu, izgrauje kulturu vrednovanja i razvijanje vjetina procjenjivanja, obezbjeuje informisanost na svim nivoima, objektivizuje potrebe za profesionalnim razvojem, omoguava razvojno planiranje, podstie organizaciono uenje, omoguava objektivno utvrivanje kvaliteta procesa, sagledavanjem njegovih dobrih i loih strana.



Samoprocjenom je vano utvrditi: okolnosti, uslove rada, lino zadovoljstvo, komunikaciju na poslu, opis radnog dana, opis posla (kako ga ja vidim, to se oekuje od mene, ta mi je saopteno da je moj posao), uticaje na posao (moja odgovornost, odgovornost drugih, rezultati), komunikaciju, te preporuke i zakljuke.

Ciljevi i aktivnosti u LPPR-u treba da budu: usmjereni na uenika/dijete, konkretni, mjerljivi, u domenu ostvarljivosti, te vremenski definisani i ogranieni.

LPPR se pie u jedinstvenom formularu i obavezno sadri: razvoju oblast koju nastavnik eli da unaprijedi, aspekt razvojne oblasti (fokus), ciljeve, obrazloenje (zato je izabran taj cilj), odgovarajue aktivnosti i vremensku dinamiku realizacije cilja (prilog 7.5). U literaturi LPPR se smatra uspjenim ako je dvije treine plana realizovano.

Prilikom realizacije LPPR-a ne treba ekati da se planirane aktivnosti zavre, pa tek onda procjenjivati da li je cilj koji smo postavili ostvaren. Poeljno je da se prati odvijanje samog procesa, na osnovu ega je mogue vriti odreene promjene u LPPR-u. Na primjer: elimo da promijenimo planiranu aktivnost ili nam treba vie vremena za njenu realizaciju; na raspolaganju su nove mogunosti koje smatramo korisnijim od onih koje smo postavili planom itd. Na taj nain kontinuirano procjenjujemo napredak u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Plan treba da bude fleksibilan kako bi se postavljeni ciljevi postigli.

Plan praenja realizacije LPPR-a (prilog 7.6) istovremeno je osvrt na realizaciju i smjernica za izradu novog LPPR-a i moe da odgovori na sljedea pitanja:

ta sam realizovao, a ta nisam? Kako sam radio? ta sam uradio dobro? Sa ime sam imao problema? ta bih promijenio?

2.4. Portfolio o profesionalnom razvoju

Portfolio o profesionalnom razvoju jeste materijal koji sadri podatke o radu nastavnika koji on uva kod sebe. To je registar ciljeva, napretka, postignua i profesionalnih kompetenci koje se razvijaju tokom vremena i u saradnji sa kolektivom. Svi nastavnici u vaspitno-obrazovnoj ustanovi treba da imaju portfolio o profesionalom razvoju. Portfolio o profesionalnom razvoju nastavnik treba da formira jo tokom pripravnikog staa, uz pomo svog mentora.

U portfoliju o profesionalnom razvoju prikazan je razvoj, kao i ciljevi koji se postiu vremenom, a ne samo najbolja postignua nastavnika. To je paljivo organizovana kolekcija podataka koja ilustruje profesionalni status, znanje, poznavanje razvojnog procesa, profesionalnih i linih osobina koje doprinose daljem angaovanju profesionalaca na unapreivanju ustanove u kojoj radi. To je, takoe, opipljiv dokaz o kontinuiranom profesionalnom razvoju, koji je veoma vaan za rad i napredovanje u dinaminoj i kompleksnoj oblasti kao to je obrazovanje.

18


Profesionalni portfolio rezultat je procesa promiljanja i procjenjivanja. Izraz profesionalni portfolio predstavlja spoj procesa i rezultata (proizvoda). Portfolio sadri rezultate sloenih procesa samovrednovanja i vrednovanja (prilog 7.7. i 7.8). To je mehanizam koji, zajedno sa procjenom uspjenosti rada nastavnika koju realizuje direktor vaspitno-obrazovne ustanove, omoguava nastavnicima da o svom radu razmiljaju na sistematian nain. To podrazumijeva ciklini proces postavljanja ciljeva, promiljanja o razvoju i prepoznavanja postignua, nakon ega slijedi ponovno postavljanje ciljeva kojim se podstie kontinuirani profesionalni razvoj (slika 3).

Standardi za nastavnike jesu polazna taka nastavnicima za prepoznavanje vjetina koje ve posjeduju, ali i onih koje mogu usvojiti u razliitim etapama svoje karijere.

2.4.1. Sadraj portfolija o profesionalnom razvoju

Portfolio o profesionalnom razvoju obino se sastoji iz dva dijela.

Prvi dio sadri dokaze o postignutom: diplome, sertifikati o zavrenim programima obuke i kursevima, potvrde o steenim zvanjima, te posebne odgovornosti i zaduenja (koordinator projekata u u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, rukovodilac istraivakog tima i sl). Ovaj dio profesionalnog portfolija formira se na samom poetku radne karijere i vremenom se dopunjava3.

Drugi dio je razvojni i u njemu se:

evidentiraju sopstvena iskustva, vjetine i osobine, evidentira lino napredovanje i proces uenja, razmilja o nainima na koje se ui i poduava, analiziraju jake strane i one koje treba dalje usavravati, postavljaju prioriteti i planiraju sljedei koraci.

3 Vidi: Program rada mentora sa nastavnikom pripravnikom, Zavod za kolstvo, Savjet za opte obrazovanje, Odluka br. 01-229/1, od 02.11.2006. godine.

Slika 3 Prikaz ciklinog procesa postavljanja ciljeva, promiljanja o razvoju i prepoznavanja postignua

1. Postavljanje ciljeva 2. Promiljanje o razvoju i prepoznavanje postignua

3. Ponovno postavljanje ciljeva



Jedna od moguih formi organizacije profesionalnog portfolija:

1. Opti podaci: ime i prezime, struna sprema, godine iskustva, u kojim razredima/grupama nastavnik predaje/realizuje vaspitno-obrazovni rad, urast uenika/djece, programi koje realizuje, kole/vrtii u kojima je predavao, zaduenja u koli/vrtiu (koordinator za PRN/V, ICT koorinator, rukovodilac aktiva...)

2. Pohaanje programa strunog usavravanja3. Trenersko iskustvo4. Mentorske aktivnosti5. lanstvo u raznim organizacijama6. Lina vizija nastavnike prakse7. Vjetine i jake strane (npr.: organizacija rada u grupi, primjena interaktivnih

metoda u nastavi...)8. Interesovanja (npr.: motivacija uenika/djece, rad sa adolsecentima, akciona

istraivanja...)9. Ciljevi sopstvenog profesionalnog razvoja (LPPR...)10. Lina postignua (izrada nastavnih materijala, uee u izradi predmetnih

programa, uee u izradi udbenika, objavljivanje strunih tekstova...)11. Podrka uprave, strunih saradnika i razliitih institucija/organizacija,

kolega sa kojim razmjenjujete ideje i iskustva, razvojne ciljeve i njihovo ostvarivanje, planirate zajednike akcije...

Portfolio o profesionalnom razvoju potreban je:

a) da bi se pripremili materijali i dokazi za: razgovor radi zaposlenja, konkurisanje za vie zvanje, sastanak i razgovor o izabranoj temi, akreditaciju onoga sto se nauilo.

b) da bi se planirala karijera: voenjem istorije karijere, sakupljanjem dokaza o trenutnim postignuima razmiljanjem o napredovanju u svom pozivu.

c) da bi se planirala obuka i usavravanje: razmiljanjem o nainu na koji se poduava i ui, analiziranjem svojih kvaliteta sa kolegom ili mentorom, usmjeravanjem ka mogunostima usavravanja na osnovu standarda, planiranjem sticanja odreenih vjetina i znanja.

20


Realizaciju svakog novog cilja potrebno je dokumentovati u profesionalnom portfoliju:

a) da bi se pripremili materijali za: ilustraciju pojedinih segmenata rada na postizanju postavljenog cilja, uporeivanje, analizu, diskusiju;

b) da bi se pripremili dokazi za: realizaciju planiranih koraka, napredovanje u oblasti na kojoj se radi;

c) da bi se planirali: nastavak rada na postizanju cilja, nain prezentacije uraenog, nastavak rada na slinoj problematici, novi cilj profesionalnog razvoja.

Profesionalni portfolio treba da postane: registar i prikaz profesionalnih ciljeva, razvoja i postignua, osnova za samoevaluaciju i evaluaciju, osnova za usmjeravani profesionalni razvoj tokom cijele karijere.

2.5. Aktivnosti PRN/V-a

Profesionalni razvoj u vaspitno-obrazovnoj ustanovi odvija se kroz horizontalno uenje (nastavnici ue jedni od drugih) i podrazumijeva razliite vidove organizovanog i planiranog prenoenja znanja ili razmjene profesionalnih iskustava unutar ustanove ili izmeu ustanova. Istraivanja prakse pokazuju da se najbolji rezultati, to se tie profesionalnog razvoja, postiu primjenom razliitih vidova horizontalnog uenja.

Za realizaciju horizontalnog uenja vaan je timski rad. Ovakav nain rada doprinosi boljem ostvarivanju profesionalnog razvoja zaposlenih u ustanovi, pod uslovom da se odvija po principima koji obezbjeuju uzajamnu usaglaenost i produktivnost. Timski rad daje mogunosti stvaranja i razvijanja novih ideja, kao i znatno veu efikasnost u odnosu na rad pojedinca. I najproduktivnijem pojedincu potrebno je mnogo vie vremena nego jednom usaglaenom timu.

Timski rad je nain na koji se ostvaruju mnogi oblici uenja i razvijaju uspjeni pristupi koji se grade na bogatstvu i raznovrsnosti znanja, miljenja i pogleda.

Aktivnosti koje slijede jesu, u stvari, naini kroz koje se ostvaruje horizontalno uenje, u koli/vrtiu kao organizaciji koja ui.

1. Sakupljanje i razmatranje informacija o mogunostima profesionalnog razvoja na nacionalnom nivou: informacije o strunoj literaturi, informacije o seminarima i drugim aktivnostima profesionalnog razvoja u kojima nastavnici mogu da uestvuju, informacije o akreditovanim programima strunog usavravanja nastavnika (Katalog programa strunog usavravanja Zavoda za kolstvo), povezivanje sa vaspitno-obrazovnim ustanovama,



razmjena iskustava sa nastavnicima iz drugih ustanova, informacije o tome ta pojedine NVO i meunarodne organizacije planiraju za odreeni period.

2. Korienje strune literature i drugih izvora: itanje strunih asopisa, zbornika i knjiga, korienje sajtova posveenih nastavi uopte ili nastavi predmeta koji nastavnik predaje. Takoe, pripremanje i objavljivanje sopstvenih tekstova.

3. Pruanje savjeta i podrke nastavnicima na zahtjev ili na osnovu opservacija u ustanovi. To moe da obuhvata: savjete i mentorstvo nastavniku pripravniku, savjete nastavnicima o razliitim vrstama profesionalnog razvoja, savjete nastavnicima koji se pripremaju da konkuriu za vie zvanje, savjete nastavnicima koji imaju potekoa u radu.

4. Uee u radu fokus grupa koje se formiraju na osnovu razliitih oblasti za koje postoji zajedniko interesovanje nastavnika ili potreba unapreena vaspitno-obrazovnog rada. Na primjer: interaktivne metode u nastavi pojedinih predmeta, razvoj instrumenta za formativno ocjenjivanje itd. Interesnu grupu moe da ini vie osoba koje rade zajedno. Rezultati aktivnosti ovih grupa mogu da budu: materijali za nastavu i uenje, nove nastavne tehnike i metode, ogledni asovi/aktivnosti, korelacija itd.

5. Uee u radu okruglih stolova, panel diskusija, poster prezentacije i debata i sl. Mogu biti pozvani i nastavnici iz drugih vaspitno-obrazovnih ustanova. Na ovim sastancima razmatraju se teme znaajne za ustanovu. Meupredmetni pristupi i konkretne aktivnosti u uionici/radnoj sobi mogu da budu sastavni dio tih aktivnosti.

6. Uee i realizacija seminara u vaspitno-obrazovnoj ustanovi koje mogu da izvode nastavnici koji su autori akreditovanih programa obuke ili su uestvovali u obuci za trenere, kao i treneri van ustanova. Teme mogu biti vezane za pojedine predmete/podruja aktivnosti ili mogu biti opteg tipa i namijenjene svim nastavnicima. Ako su vezane za predmet, obuka moe biti organizovana za nastavnike koji predaju isti predmet iz nekoliko susjednih kola. Veoma je efikasna obuka kojoj prisustvuju svi nastavnici, a odnosi se na oblasti kao to su: organizacija rada u uionici/radnoj sobi, savremene metode nastave i uenja, razvoj kritikog miljenja kroz nastavne predmete/aktivnosti, korelacija i integracija nastavnih predmeta, meupredmetne teme itd.

7. Realizacija otvorenih (oglednih i uglednih) asova/aktivnosti. Ovi asovi mogu se organizovati na nivou predmetne i razredne nastave ili u okviru jedne struke. Preporuuje se da se takvi asovi izvode na temu koja bi mogla biti interesantna za sve nastavnike ili veinu njih. To su: interaktivne metode u nastavi, formativno ocjenjivanje, individualna podrka uenicima/djeci, korienje ICT-a u nastavi/vaspitno-obrazovnom radu itd.

8. Sprovoenje akcionih istraivanja. Akciono istraivanje jeste temeljna strategija profesionalnog razvoja koju uopteno moemo definisati kao individualno ili grupno ispitivanje vlastite profesionalne prakse u svrhu samounapreivanja, ime se poveava vjerovatnost uspjenijeg uenja uenika. ak tavie, tako se unapreuje i profesionalnost nastavnika, jer pokazuju da su sposobni da sami rjeavaju probleme u nastavi i osnauju se da to i rade. Ovaj oblik istraivanja moe se posmatrati i kao jasna metodologija koja praktiarima omoguava dubinsko posmatranje unutranjeg pitanja poduavanja i uenja. Na osnovu izvedenih zakljuaka, nastavnik moe odluiti kako da unaprijedi odreenu

22


oblast i/ili vrednuje uinak obrazovne prakse. Svrha akcionog istraivanja jeste unapreenje vlastite prakse u tano odreenom podruju.

9. Uee u radu strunih foruma za nastavnike. To su jednodnevne aktivnosti profesionalnog razvoja koje se mogu realizovati po sljedeem programu: uvodno predavanje/radionica na temu foruma, okrugli sto na temu foruma, prezentacija primjera dobre prakse, teme iz oblasti profesionalnog razvoja.

10. Pruanje podrke nastavniku pripravniku (mentorstvo) jeste proces u kojem nastavnici daju podrku studentu ili nastavniku poetniku, kako bi ih uveli u praksu i doprinijeli sticanju odreenog iskustva za uspjean zavretak studija, odnosno svrsishodan i uspjeno okonan pripravniki sta. Mentorski proces prua mogunost profesionalnog razvoja i mentoru i mentorisanom4.

11. Podravanje individualnog uenja5. To je proces tokom kojeg se pojedinac, uz podrku kolege razvija i poboljava svoj radni uinak. Kolega kao medijator u procesu razmiljanja i donoenja odluka, ne iznosi vrednosne sudove, ve podrava pojedinca u nalaenju sopstvenih rjeenja. Vjetine vane za onoga ko podrava individualno uenje su: aktivno sluanje, postavljanje pitanja, davanje povratne informacije i izgraivanje dobrih odnosa. Principi podravanja individualnog uenja su: (1) posveenost pruanju podrke pojedincu, (2) odnos izgraen na istini, otvorenosti i povjerenju, (3) onaj ko ui sam je odgovoran za svoje rezultate, (4) onaj ko ui uvijek moe da postigne vie, (5) onaj ko ui do najboljih rjeenja dolazi sam uz odgovarajuu podrku.

12. Saradniko uenje jeste aktivnost profesionalnog razvoja u koli/vrtiu koja obezbjeuje razmjenu i podrku izmeu kolega, pa time i uvoenje odreene promjene u praksu. To je strategija profesionalnog razvoja u kojoj nastavnici ue zajedno tako to razmatraju i razmjenjuju svoja iskustva, meusobno opserviraju asove i razmjenjuju povratne informacije, te primjenjuju nove ideje kako bi se obezbijedilo kvalitetno poduavanje svih uenika. Ovakav nain uenja podstie refleksiju i analizu nastavne prakse, obezbjeuje povratnu informaciju o primjeni novih znanja i vjetina, pospjeuje saradnju izmeu nastavnika i umanjuje osjeaj izolovanosti.

Saradniko uenje moe se odvijati i kroz osnivanje i pridruivanje grupama na internetu, osnivanje i pridruivanje nastavnikim udruenjima, uee u projektima na nacionalnom i meunarodnom nivou i slino.

13. Uee u danima profesionalnog razvoja u koli/vrtiu. Aktivnosti profesionalnog razvoja u vaspitno-obrazovnoj ustanovi odvijaju se u okviru erdesetoasovnog radnog vremena nastavnika. Predlaemo da se, na nivou kole/vrtia, planira pet dana koji bi iskljuivo bili posveeni profesionalnom razvoju. Ove dane treba uskladiti sa kalendarom rada ustanove, na primjer: dva dana u avgustu, dva dana u januaru i jedan u junu (period kada nema nastave).

4 Optu definiciju mentorstva vidi u Pojmovniku, str. 16.5 Termin koji se koristi u literaruri na engleskom jeziku je coaching.



Tokom dana rad se sastoji iz dva dijela. Prvi dio je zajednika rasprava/razgovor o odabranoj temi (najvie dvije koje je predloio tim za profesionalni razvoj). U drugom dijelu radi se po principu interesnih grupa, na teme koje su predloili nastavnici najmanje 15 dana prije realizacije sastanka.

14. Voenje dokumentacije o profesionalnom razvoju. To je najee voenje dnevnika i izrada plana profesonalnog razvoja, voenje profesionalnog portfolija, razmatranje pravca i mogunosti daljeg profesionalnog razvoja i slino.

24

Evaluacija PRN/V-a

3. Evaluacija PRN/V-a

U vaspitno-obrazovnoj ustanovi formira se Komisija za samoevaluaciju PRN/V-a koja svake dvije godine vri evaluaciju na osnovu ponuenih instrumenata (prilozi 7.5. i 7.6).

Komisiju ine:

direktor vaspitno-obrazovne ustanove, koodinator za profesionalni razvoj, jedan, najvie tri nastavnika, zavisno od veliine vaspitno-obrazovne ustanove (po mogunosti nosilac vieg zvanja).

Predsjednik Komisije pie Izvjetaj o samoevaluaciji profesionalnog razvoju na nivou vaspitno-obrazovne ustanove (7.11) koristei ponueni instrument (prilog 7.9. i 7.10). Jedan primjerak izvjetaja dostavlja se Zavodu za kolstvo, Odsjeku za kontinuirani profesionalni razvoj u junu tekue godine.


Praenje i podrka PRNV-a od strane Zavoda za kolstvo

U Zavodu za kolstvo, Odsjeku za kontinuirani profesionalni razvoj, formira se portfolio o profesionalnom razvoju vaspitno-obrazovne ustanove. Portfolio formira i vodi savjetnik zaduen za odreenu vaspitno-obrazovnu ustanovu. Portfolio o profesionalnom razvoju kole/vrtia sadri:

izvjetaje vaspitno-obrazovne ustanove o samoevaluaciji profesionalnog razvoja, PRN/V protokole za posjete vaspitno-obrazovnim ustanovama, komunikaciju koju Odsjek ima sa vaspitno-obrazovnim ustanovama, a tie se profesionalnog razvoja,

specifine dogaaje iz oblasti profesionalog razvoja realizovane u vaspitno-obrazovnim ustanovama,

konkretne primjere dobre prakse.

Savjetnik u Odsjeku za kontinuirani profesionalni razvoj:

kontinuirano prua podrku vaspitno-obrazovnim ustanovama za koje je zaduen, na osnovu dostavljenih izvjetaja i posjeta vaspitno-obrazovnim ustanovama pie sumativan izvjetaj o profesionalnom razvoju vaspitno-obrazovnih ustanova za koje je zaduen za protekli period,

sakuplja primjere dobre prakse koji e biti redovno objavljivani u publikaciji Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, Zavoda za kolstvo.

Na osnovu sumativnih izvjetaja Odsjek pie izvjetaj o profesionalnom razvoju nastavnika u Crnoj Gori.

Savjetnik u Odsjeku, nakon dostavljanja izvjetaja vaspitno-obrazovnih ustanova, obilazi ustanove za koje je zaduen, sa ciljem pruanja podrke u daljem planiranju i realizaciji profesionalnog razvoja na nivou vaspitno-obrazovne ustanovame (razgovara sa nastavnicima i uenicima, realizuje radionice na odreene teme i sl.).

4. Praenje i podrka PRN/V-a od strane Zavoda za kolstvo

26

Pojmovnik

Akciono istraivanje Akciono istraivanje je istovremeno i akcija (u smislu mijenjanja i unapreivanja) i istraivanje (u smislu spoznavanja efekata tih akcija, odnoso promjena). Akciono istraivanje u nastavi izvode nastavnici s ciljem unapreivanja nastave i uenja. To je promiljeno i planirano nastojanje da se rijei konkretan problem i obuhvata planiranje, realizaciju i evaluaciju.

Mentorstvo Mentorstvo je kompleksan, interaktivan proces koji se odvija izmeu pojedinaca razliitog nivoa iskustva i strunosti, u kojem strunjak daje podrku svom kolegi kako bi postao efikasniji u radu i doprinio ostvarenju ciljeva ustanove u kojoj radi1. Mentorstvo podrazumijeva partnerski odnos izmeu mentora i mentorisanog. Krajnji cilj jeste profesionalni razvoj i napredovanje u karijeri.

Ogledni as/vaspitno-obrazovna aktivnost asovi/aktivnosti koji imaju izrazito inovativnu notu. Oni na sasvim novi i do sada neuobiajeni nain prezentiraju neku nastavnu jedinicu/temu. Radi se, dakle o ogledu (pokuaju), koji moe, a ne mora da bude obrazac za budue ponaanje nastavnika.2

Refleksivna praksa Praksa u okviru koje nastavnik promilja o uinjenom sa ciljem uoavanja dobrih strana i slabosti svog rada, te planiranja koraka za unapreenje nastave/uenja.

Ugledni as/vaspitno-obrazovna aktivnost Ugledni asovi/aktivnosti su po svojoj osnovnoj emi i organizaciji strukturirani na uobiajeni nain, ali na jednom viem i kvalitetnijem nivou. U njima nita nije potpuno novo i nepoznato, ali je pripremljeno i realizovano na uzoran nain, tj. za ugled drugima i moe da poslui za primjer.3

1 Carmin, C.: Issues in Research on Mentoring: Definitional and Methodological. International Journal of Mentoring 2.2. 1988, 9-13)

2 Trnavac N., Isto, 1996., str. 1183 Trnavac N., 1996, str. 118

5. Pojmovnik


Literatura

1. Craft, A. (2000): Continuing professional development: a practical guide for teachers and schools, London and New York: Routledge/Falmer

2. Bei, M.; Rekovac, T. (2012): Evaluacija reforme obrazovanja u Crnoj Gori (2010-2012), Ministarstvo prosvjete sporta.

3. Bruce Joyce & Beverli Showers (2002): Postignua uenika kroz usavravanje nastavnika u: Kreiranje obuke i vrnjake edukacije: Nae potrebe za uenjem

4. Bruner, J. (2000): Kultura obrazovanja, Educa, Zagreb. 5. Dryden, G.; Vos, J. (2004): Revolucija u uenju: kako promeniti nain na koji svet ui, Timgraf, Beograd.6. Donato, R. (2003): Action Research: Reseeing Learning and Rethinking Practice in the LOTE Classroom.

LOTE CED Communique, 8.7. Going Forward: Continuing Professional Development of English Teachers in the UK, (c) British Council

20118. Going Forward: Managing the Continuing Professional Development of English Teachers in the UK, (c)

British Council 20129. Gordon, T. (1998): Kako biti uspean nastavnik, Kreativni centar, Beograd. 10. Hargreaves, D. (1995): School culture, school effectiveness and school improvement, School effectiveness

and school improvement, Lisse Netherlands, 6 (1), 23-46.11. Hassel, E. (1999): Professional development: learning from the best. Illinois: NCREL.12. Handbook for the Continuing Professional Development (CPD) Framework for Teachers of English, (c)

British Council, 201013. Holly, P & Southworth, G. (1989): The developing school, Falmer, London 14. Crisan, A. (2006): School-based Professional Development of Teachers a Challenge of the Romanian

World Bank Rural Education Projekct, Procedings of 2nd International Forum on Teacher Educatin, Shanghai, China.

15. Istraivanje: uticaj primjene sistema profesionalnog razvoja na nivou kole (PRN) na ukljuivanje nastavnika u doivotno uenje, Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, br. 4, Zavod za kolstvo, 2009.

16. Joyce, B., & Showers, B. (1996): The evolution of peer coaching. Educational leadership , 53 (6)17. Joyce, B., & Showers, B. (2002): Student achievement through professional development. In Joyce,

B., & Showers, B. (Eds): Designing training and peer coaching: Our need for learning, Alexandria, VA: Association for Supervision and Curriculum Development

18. Lifelong learning portfolio for teachers of English, Teaching English, British Council, 2012, 19. Kolb, D.A. (1984): Experiential Learning, Experience as the Source of Learning and Development. NJ:

Prentice Hall20. Luterek, N.; Gazivoda, N. (2012): Analiza PRN/PRNV-a na osnovu izvjetaja Odsjeka za utvrivanje

kvaliteta, u: Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, br. 10, Zavod za kolstvo.21. Miller, B., Myers, K. and Richardson, A. (2002): A professional portfolio for educational inspectors advisers

and consultants, Leadership for Learning, Faculty of Education, University of Cambridge.22. Markowitz, A. (2012): Akciona istraivanja nastavnika u nastavi: drugaiji pogled, u: Profesionalni razvoj

nastavnika u Crnoj Gori, br. 9, Zavod za kolstvo.23. Mre, S., Boovi, S. i dr. (2005): Vodi za unapreenje rada nastavnika i kola, prvo izdanje, Beograd.24. Opti zakon o obrazovanju i vaspitanju, Slubeni list RCG, br. 64/2002. god.25. Peikan, A. (...): Profesionalni razvoj nastavnika ta je tu novo?, Institut za psihologiju, Beograd.26. Popovi, D. (2010): Profesionalni razvoj i promijenjene uloge nastavnika, Crna Gora u XXI stoljeu u eri

kompetitivnosti, obrazovanje, CANU, 73/10, Podgorica, str. 239256.27. Popovi, D.; Suboti,Lj. (2010): Kako obezbijediti primjenu nauenog ili: saradniko uenje promjena

nastavne prakse i postignua uenika, u: Profesionalni razvoj nastavnika, br. 5, Zavod za kolstvo.28. Program rada mentora sa nastavnikom pripravnikom, Zavod za kolstvo, Savjet za opte obrazovanje,

Odluka br. 01-229/1, od 02.11.2006. godine.

6. Literatura

28

Literatura

29. Russo, A. (2004): School-based coaching. Harvard Education Letter Research Online30. Sahlberg, Pasi (2005): Okvir za kreatore obuke u obrazovnoj reformi, materijal sa seminara o

profesionalnom razvoju nastavnika, Podgorica.31. Stoll, Louise i Fink, Dean (2000): Mijenjajmo nae kole, Educa, Zagreb.32. Rieman, P. L. (2000): Teching Portfolios: Presenting Your Proffesional Best. Boston: Mc Graw Hill.33. Senge, P. (1990): The fifth discipline: The art and practice of the learning organization, Doubledaz, New

York.34. Suboti, Lj.; Grbovi, S. (2012): Evaluacija sistema profesionalnog razvoja na nivou kole (20082011), u:

Profesionalni razvoj nastavnika u Crnoj Gori, br. 9, Zavod za kolstvo.35. Trnavac,N. (1996): Pedagog u koli, Uiteljski fakultet, Beograd.36. VanBalkom, D., Mijatovi, S. (2006): Struno usavravanje iskustva edukatora za edukatore (zbornik

radova o profesionalnom razvoju), Kanadska agencija za meunarodni razvoj, Grafiki atelje Dereta, Beograd. 37. Villegas-Reimers, E. (2001): Jaanje obrazovanja nastavnika: nove strategije i dobra praksa, Harvard.


Prilozi

7. Prilozi

30

Prilozi

Razvojna faza 1: Nastavnik bez odgovarajue strune spreme (sticanje osnovnih znanja i vjetina)

Kratak profil Nekvalifikovani nastavnik koji radi u obrazovnoj ustanovi, student zavrne godine odgovarajueg fakulteta

U ovoj razvojnoj fazi moete imati neke od sljedeih karakteristika

Ne posjedujete odgovarajuu kvalifikaciju.

Nastavnik ste sa ili bez iskustva, kvalifikovan za odreeni predmet, a trenutno predajete neki drugi predmet. Student ste zavrne godine odgovarajueg fakulteta.

Razvojne potrebe

Osnovno poznavanje struke i unapreenje znanja i vjetina u oblasti struke. Osnovne nastavne vjetine/vjetine vaspitno-obrazovnog rada. Primjenjivanje nastavnih znanja i vjetina iz drugih predmeta u nastavi. Uenje od iskusnijih kolega i korienje primjera dobre prakse. Saznati neto vie o potrebama i problemima sa kojima se susreu uenici/djeca. Poznavanje osnovnih reusursa za profesionalni razvoj.

Kako ostvarujete napredak u ovoj razvojnoj fazi?

U ovoj razvojnoj fazi moete napredovati tako to ete: sticati odgovarajue nastavnike kvalifikacije, pronalaziti efikasne metode organizacije i voenja asa/vaspitno-obrazovnog rada, traiti pomo u pripremanju i planiranju asova/vaspitno-obrazovnog rada i hospitovati kod iskusnijih kolega, pohaati programe obuke koji Vas upoznaju sa osnovnom metodikom rada u okviru samog predmeta, koristiti sajtove namijenjene nastavnicima, se ulaniti u udruenja nastavnika.

Prelazak na sljedeu razvojnu fazu

Sljedea faza poinje kada steknete odgovarajuu kvalifikaciju. Zato treba da iskoristite priliku koju Vam je pruilo izvoenje nastave/vaspitno-obrazovnog rada, kako biste stekli lino iskustvo koje e Vam obezbijediti uspjeno postizanje kvalifikacije i uspjeno prikljuivanje profesiji.

7.1. Razvojne faze u karijeri nastavnika


Prilozi

Planiranje narednih koraka

Poinjete kao potpuno kvalifikovan nastavnik i susreete se sa izazovom da naueno primijenite u praksi sa uenicima/djecom.Biljeite utiske i vane pojedinosti to e Vam pomoi da utvrdite oblasti u kojima biste eljeli dalje da uite, kao i da pronaete programe obuke, seminare i radionice, asopise, lanke i druge resurse i mogunosti koje e Vam pomoi da napredujete kao nastavnik.

Sagledajte i dugoroni plan: Kako vidite sebe kao nastavnika nakon nekoliko godina? Koje iskustvo e Vam pomoi da doete do toga? ta treba da uradite?

Sve ove informacije moete uvati u profesionalnom portfoliju, koji e Vam pomoi da pratite razvoj svoje karijere.

Da li u ovoj razvojnoj fazi pokazujete sljedee pozitivne znake razvoja?

Puni ste entuzijazma i elite da budete uspjeni u onome to radite. Potrebna Vam je podrka kako biste pravilno usmjeravali svoj profesionalni razvoj. elite da dobijete povratne informacije o svom radu i koristite ih kako biste taj rad unaprijedili. Nalazite dodatne resurse koji pomau Vae uenje. Traite i razmjenjujete nove ideje i primjenjujete ih u uionici/radnoj prostoriji. Imate viziju kako biste eljeli da napredujete u nastavi/vaspitno-obrazovnom radu. Spremni ste da odgovorite na poveani obim obaveza koje su pred Vama.

Da li postoje neke oblasti koje biste mogli da unaprijedite?

Nerado inite vie od onog to se od Vas trai. Oslanjate se na ono to Vam kau oni od kojih uite i ne koristite dodatnu literaturu. Smatrate da Vam povratne informacije nijesu korisne. Ne razmjenjujete svoje ideje i sporna pitanja sa kojima se susreete sa kolegama. Smatrate da je u uionici/prostoriji najvaniji nastavnik.

32

Prilozi

Razvojna faza 2: Nastavnik poetnik (primjena steenih znanja i vjetina)

Kratak profil Kvalifikovani nastavnik tokom prve dvije godine rada


Posjedujete poetnu kvalifikaciju. Radite na odreenom nivou obrazovnog sistema (predkolskoj ustanovi, osnovnoj koli, gimnaziji, srednjoj strunoj koli). Nemate vie od dvije godine radnog iskustva.

Razvojna polazita i potrebe

Uspjeno ste poloili struni ispit i poeli samostalno da radite u vaspitno-obrazovnoj ustanovi.Potrebe:

Formiranje line vizije nastavnikog poziva (planiranje karijere). Primjenjivanje teorije u praksi. Sticanje samopouzdanja u razliitim ulogama nastavnika. Prepoznavanje primjera dobre nastavne/vaspitno-obrazovne prakse. Dobijanje povratnih informacija o nastavnom/vaspitno-obrazovnom radu. Kvalitetnije pruanje podrke uenicima/djeci. Pronalaenje i korienje razliitih resursa za rad u uionici/radnoj prostoriji.


Tokom studija stekli ste osnovna znanja i vjetine u sljedeim aspektima vaspitno-obrazovnog rada: planiranje i pripremanje nastave i uenja/vaspitno-obrazovnog rada, podrka uenicima/djeci, organizacija nastave i uenja/vaspitno-obrazovnog rada, procjenjivanje i ocjenjivanje znanja/praenje razvoja djece i poznavanje struke.U ovoj razvojnoj fazi moete napredovati tako to ete:

steena znanja i vjetine primjenjivati u praksi, promiljati o svakodnevnom radu u uionici/radnoj prostoriji, eksperimentisati novim resursima i idejama, posmatrati ponaanje i napredak vaih uenika/djece, pokuavati da naete rjeenja za probleme na koje nailazite, razmjenjivati iskustva sa drugim nastavnicima i, kada je to mogue, opservirati njihov rad, pohaati programe obuke u organizaciji Zavoda za kolstvo i drugih organizacija (nevladinih i meunarodnih) koje se bave obukom nastavnika, postati lan strunog udruenja nastavnika, uestvovati na njihovim konferencijama i drugim aktivnostima, koristiti strunu literaturu, ukljuiti se u aktivnosti profesionalnog razvoja na niovu kole/predkolske ustanove, pridruiti se grupi nastavnika na Fejsbuku ili Tviteru, pratiti blogove posveene nastavi predmeta koji predajete/ vaspitno-obrazovnom radu, pratiti elektronske asopise...


Radite ve dvije godine u koli i stekli ste odreeno iskustvo u planiranju nastave i uenja/vaspitno-obrazovnog rada. Imate odreena znanja i vjetine kada je u pitanju motivisanje i usmjeravanje uenika/djece, koristite relevantne metode i tehnike rada, nastavna sredstva i druge resurse. Stekli ste odreeno iskustvo, znanja i vjetine u odnosu na proces proocjenjivanja uenika/djece.Razvili ste osjeaj pripadnosti kolektivu, razumjeli znaaj profesionalnog razvoja i poeli da ga usmjeravate. elite da produbite ta osnovna znanja i vjetine i poinjete da analizirate sopstveni nain rada kako biste ga dalje unapreivali..


Prilozi


Stekli ste odreeno iskustvo u nastavi/vaspitno-obrazovnom radu. Razmislite o tome ta je dalo pozitivne rezultate u radu sa uenicima/djecom, a ta je to to jo treba usavravati. Utvrdite te potrebe. Ponite da pravite plan sopstvenog razvoja i vodite profesionalni portfolio koji e vam pomoi da pratite razvoj svoje karijere.Imajte u vidu dugoroni plan svoje karijere. ta elite da postignete u roku od nekoliko godina? Kako to to trenutno radite moe da Vam pomogne da ostvarite te dugorone ciljeve?Biljeite zapaanja o svom radu i onome to ste nauili to e Vam pomoi da utvrdite oblasti u kojima biste eljeli jo da se usavravate i da pronaete razliite resurse koji e Vam omoguiti da napredujete kao nastavnik.


Uestvujete u razliitim aktivnostima profesionalnog razvoja i aktivno nastojite da unapreujete kvalitet nastave i uenja/vaspitno-obrazovnog rada. Traite, razmjenjujete i primjenjujete nove ideje u praksi. Smatrate da obraanje za pomo mentoru i iskusnom kolegi predstavlja pozitivan oblik razvoja. Puni ste entuzijazma i volite da razgovarate o onome to je u Vaem radu bilo uspjeno. Biljeite pozitivna iskustva iz prakse. Traite podrku kako da se pravilno usmjeravate. Razumijete potrebe uenika/djece i nastojite da im pruite to kvalitetniju podrku. Pokazujete opte znake profesionalizma (tanost, ponaanje, adekvatna odjea ...). Shvatate znaaj dobre pedagoke dokumentacije. Dobijate pozitivne povratne informacije od uenika/djece. Trudite se da u svom radu primjenjujete razliite metode i tehnike rada, kao i nastavna sredstva. Spremni ste da uspjeno odgovorite na poveani obim obaveze koje su pred Vama.


Nerado pohaate razliite programe obuke. Nastavu/vaspitno-obrazovni rad realizujete uz korienje preporuenog udbenika i nijeste zainteresovani da nabavite i koristite dodatni nastavni materijal. Ne volite da redovno piete dnevne pripreme za asove/aktivnosti. Pretjerujete sa detaljnim planiranjem asa/aktivnosti to se negativno odraava na dinamiku asa/aktivnosti. Ne uzimate u obzir potrebe uenika/djece i rad organizujete na osnovu linog stava o njihovim potrebama. Smatrate da obraanje za pomo kolegama predstavlja slabost. Kasnite, odsustvujete s posla ili se neadekvatno oblaite. Zanemarujete znaaj pedagoke dokumentacije. Nemate dobru saradnju sa kolegama. Ne koristite na pravi nain negativne povratne informacije od uenika/djece. Ne primjenjujete razliite metode, tehnike rada i nastavna sredstva.

34

Prilozi

Razvojna faza 3: Nastavnik u razvoju (sticanje samopouzdanja kroz razvoj znanja i vjetina)

Kratak profil Nastavnik sa vie od dvije godine radnog iskustva.


Poloili ste struni ispit. Radite na odreenom nivou obrazovnog sistema (predkolskoj ustanovi, osnovnoj koli, gimnaziji, srednjoj strunoj koli). Imate najmanje dvije, a mogue i vie godina radnog iskustva. elite da se dalje profesionalno razvijate. Mijenjate radnu sredinu (npr. iz osnovne kole prelazite u srednju i obratno). U prethodnom periodu nijeste mnogo radili na profesionalnom razvoju.


Uspjeno ste zavrili prve dvije godine rada u vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Moda imate i vie staa u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, ali uviate da Vam je potreban dalji profesionalni razvoj.Potrebe:

Pohaanje programa obuke u oblastima interesovanja. Razvijanje znanja i vjetina u okviru struke. Uestvovanje u aktivnostima profesionalnog razvoja (konferencije, prezentacije, okrugli stolovi, javne rasprave...) i razmjenja iskustava sa drugim nastavnicima. Upoznavanje i primjena novih/inoviranih predmetnih programa/programa vaspitno-obrazovnog rada, novih zahtjeva, razliitih tipova uenika/djece, novih materijala. Osavremenjavanje znanja i vjetina. Uenje novih znanja i vjetina. Razvoj samopouzdanja u nastavi/vaspitno-obrazovnom radu. Dobijanje povratnih informacija o Vaem radu (eksterna i interna evaluacija i samoevaluacija rada) i definisanje ciljeva daljeg razvoja. Kvalitetnije pruanje podrke uenicima/djeci. Korienje raznovrsnih i novih resursa u uionici/radnoj prostoriji. Korienje ICT za profesionalni razvoj (sajtovi sa primjerima dobre prakse, umreavanje nastavnika, forumi, blogovi, onlajn kursevi, elektronski asopisi, tviter, fejsbuk...).


U ovoj razvojnoj fazi moete napredovati tako to ete: planirati redovno uee u kontinuiranom profesionalnom razvoju, utvrivanjem svojih konkretne potreba i sakupljanjem informacija o tome koji su najbolji naini da ih zadovoljite (obuka, dodatni resursi, itanje, istraivanje na internetu, rad sa drugim nastavnicima...), se povezivati sa drugim nastavnicima, preko strunih udruenja i drugih mrea; razmjena iskustva sa kolegama je izvrstan nain da dobijete nove ideje i prenesete sopstvena iskustva.


Postigli ste sigurnost, znanje i kompetentnost u domenu osnovnih vjetina u nastavi/vaspitno-obrazovnom radu. Te osnovne vjetine postale su dio Vae nastavne prakse. Spremni ste da proirite domen svog rada: da ukljuite bogatiji izbor metoda i tehnika rada, nastavnih sredstava i drugih resursa i posebnih interesovanja, koja vam omoguavaju da od Vaih uenika/djece dobijete najbolje mogue rezultate, kako pojedinano, tako i u grupi. elite da dobijete priliku da nadogradite svoje samopouzdanje i uspjenost svog naina rada.


Prilozi


Posjedujete znatno iskustvo u nastavi/vaspitno-obrazovnom radu i elju da to pokaete. Razmislite o svom radu i zatraite povratnu informaciju od drugih nastavnika i od svojih uenika/djece. Utvrdite podruja u kojima ste dobri, kao i ona u kojima jo uvijek treba da unaprijedite svoje vjetine. To biste mogli dostii kroz pohaanje nekog zahtjevnijeg programa obuke, sticanje dodatne kvalifikacije, ili intenzivnije povezivanje sa drugim nastavnicima od kojih biste uili i koji bi, s druge strane, imali koristi od vaeg iskustva.

elite da aktivno uestvujete u svom profesionalnom razvoju.

Razvijte jasnu viziju o tome ta Vam Vaa profesija nudi u budunosti. ta sada moete uraditi kako biste bili uspjeniji u svom poslu? elite li da se usavravate u jednoj oblasti u kojoj moete postati ekspert?

Biljeite zapaanja o radu i o sopstvenom uenju. To e Vam pomoi da utvrdite u kojim oblastima biste eljeli dalje da uite, kao i da pronaete programe obuke, lanke i druge resurse i mogunosti koje e Vam omoguiti da napredujete kao nastavnik.

Sve ove informacije odloite u portfolio za profesionalni razvoj, koji e Vam pomoi da pratite razvoj svoje karijere.


Imate pozitivan stav u odnosu na svoju profesiju. Zainteresovani ste za teoriju nastave i metodiku svog predmeta, kao i za upoznavanje novih pristupa, metoda i tehnika rada u nastavi. Razmjenjujete materijale i pripreme za asove/aktivnosti sa kolegama. Zainteresovani ste za pohaanje programa obuke. Zainteresovani ste da kolege, struni saradnici, uprava vaspitno-obrazovne ustanove prisustvuju Vaim asovima/aktivnostima. Uvijek se pripremate za as/aktivnosti to ne podrazumijeva samo formalno planiranje. U potpunosti su Vam jasne sve Vae uloge u kolektivu. elite da se dalje razvijate kako biste dostigli sljedeu razvojnu fazu u kojoj moete biti mentor nastavniku pripravniku. Aktivno nastojite da svojim radom unaprijedite rad cijele vaspitno-obrazovne ustanove. Na pravi nain koristite pozitivne povratne informacije od uenika/djece. Prilagoavate nastavne metode i tehnike kako bi se uklopile u Va stil nastave.


Smatrate da je Vaa glavna profesija neto drugo, a ne nastava/vaspitno-obrazovni rad. Va pristup je u stilu to je samo posao i obino teite lakim, a ne najboljim rjeenjima. Obino se ne pripremate za asove/aktivnosti, ve se oslanjate na udbenik i prirunik za nastavnike. Dostigli ste odreeni nivo i osjeate da ste sve ve proli. Ne volite povratne informacije i izbjegavate situacije koje rezultiraju kritikom. Ne saraujete sa kolegama. Ne koristite na pravi nain negativne povratne informacije od uenika/djece.

36

Prilozi

Razvojna faza 4: Kompetentan nastavnik (iskusan je, iskazuje samopouzdanje, stalno promilja o svom radu i postignutim rezultatima)

Kratak profil Iskusan nastavnik koji aktivno i kontinuirano unapreuje svoja znanja i vjetine.


Radite na odreenom nivou obrazovnog sistema (predkolskoj ustanovi, osnovnoj koli, gimnaziji, srednjoj strunoj koli). Aktivni ste u pogledu sopstvenog profesionalnog razvoja. Imate potrebna znanja,vjetine i znatno iskustvo, kao i sposobnost precizne refleksije kad je u pitanju Va rad.


Iskusan ste nastavnik, koji se kontinuirano profesionalno razvija i u kolektivu ste prepoznati kao osoba od ijeg znanja i iskustva i drugi lanovi kolektiva mogu imati koristi (rukovodilac ste strunog aktiva,mentor nastavniku pripravniku, lan tima za PRN/V, lan tima za samoevaluaciju...). Potrebe:

Razvoj novih znanja i vjetina kako bi se odgovorilo na promjenljivu prirodu nastave i uenja/vaspitno-obrazovnog rada. Temeljniji osvrt na nastavu i uenje/vaspitno-obrazovni rad. Sprovoenje manjih akcionih istraivanja u uionici/ radnoj prostoriji. Aktivnije uee u strunim udruenjima i mreama nastavnika.


U ovoj razvojnoj fazi moete napredovati tako to ete: temeljeno promiljati o principima, stavovima i uvjerenjima koji stoje iza Vaeg rada i ponaanja u uionici/radnoj prostoriji; istraujete u toj oblasti kako biste odgovorili na promijenjene potrebe uenika/djece, kao na i promjene u obrazovnom sistemu, pohaati programe obuke koji Vam mogu pomoi da se usmjerite na svoj razvoj naroito tako to ete povezivati teoriju i praksu, realizovati aktivnosti koje mogu unaprijediti Va rad: istraivanja u uionici/radnoj prostoriji, korienje novih resursa, uee u razliitim projektima i sl., razmjenjivati iskustva i uiti od kolega to su i dalje dragocjene aktivnosti za profesionalni razvoj koji je i dalje od sutinskog znaaja.


U potpunosti ste kompetentan nastavnik, sa izgraenim i prepoznatljivim stilom rada. Vie nemate potrebu za dodatnom optom obukom u oblasti znanja i vjetina u odnosu na nastavu/uenje i vaspitno-obrazovni rad, ali postoje odreena pitanja koje biste eljeli detaljnije da istraite kroz prouavanje, istraivanje ili neki vid naprednije obuke. Nastojte da se aktivno profesionalno razvijate kroz niz aktivnosti i da ostajete u toku putem publikacija, vebsajtova i nastavnikih mrea.Razmiljajte o tome da preuzmete i neke druge uloge u vaspitno-obrazovnoj ustanovi (npr. mentorstvo i savjetodavni rad sa kolegama).


Prilozi


eka Vas jo mnogo godina rada u profesiji i vano je da sagledate svoj rad dugorono. Kako biste ostali uspjeni, treba da budete u toku, unapreujete znanje i vjetine, razumijete, prihvatate i primjenjujete pozitivne promjene u obrazovanju.Imate aurirani profesionalni portfolio.


Teite raznovrsnosti u svim segmentima svoga rada. Teite da budete priznati od strane ireg kruga ljudi. elite da iskoristite nova znanja i da unaprijedite rad vaspitno-obrazovne ustanove. Nastavni/vaspitno-obrazovni proces Vas motivie i inspirie. Reagujete na povratne informacije o svom radu i koristite ih da taj rad unaprijedite. elite da uestvujete u novim projektima. Nastavni/vaspitno-obrazovni proces posmatrate u irem kontekstu. Pokazujete da ste praktiar koji analizira svoj rad i promilja o njemu da bi ga unaprijedio. Dajete konstruktivne povratne informacije o radu kolega. Aktivni ste u radu strunih udruenja i mrea.


Nijeste spremni da isprobate nove ili drugaije pristupe i metode rada u nastavi. Smatrate da e Vam dodatno obrazovanje omoguiti da napusitite rad u vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Novac je za Vas jaa motivacija od profesionalnog rada. Smatrate da ste ve strunjak i da nema potrebe da se dalje usavravate. Smatrate da je razvoj lina stvar koja se ne tie kolega u Vaem kolektivu. Smatrate da se nastava/vaspitno-obrazovni rad realizuje korienjem niza individualnih tehnika. Ne analizirate svoj rad, ne promiljate o svom radu i ne uite na grekama. Nijeste zainteresovani da kolege prisustvuju Vaim asovima, niti da Vi prisustvujete njihovim. Nijeste aktivni u radu strunih udruenja i mrea.

38

Prilozi

Razvojna faza 5: Uzoran nastavnik (nastavnik koji je primjer svojim kolegama)

Kratak profil Veoma iskusan nastavnik koji ispunjava uslove za sticanje zvanja mentor.

U ovoj razvojnoj fazi moete imati neke od sljedeih karakteristika:

Radite u predkolskom, osnovnom, srednjem, strunom ili visokom obrazovanju ili u sektoru privatnih vaspitno- obrazovnih ustanova. Aktivno radite na svom profesionalnom razvoju. Drugi nastavnici Vas prepoznaju kao uzornog nastavnika. Inicirate promjene. Kroz razliite oblike formalnog i neformalnog obrazovanja pripremate se za neku specijalizovanu ulogu: trenera, autora tekstova u strunim publikacijama, autora predmetnih programa i recenzenta udbenika, uesnika u projektima na nacionalnom nivou i dr.


Iskusan i uzoran ste nastavnik, koji se kontinuirano profesionalno razvija. U irem obrazovnom kontekstu (druge vaspitno-obrazovne ustanove i institucije) prepoznati ste kao uzoran nastavnik. Potrebe:

Odravanje pozitivnog stava prema izazovima i promjenama. Razvoj specijalistikih i ekspertskih znanja i vjetina. Intenzivno uee u strunim udruenjima i mreama nastavnika. Sticanje vie kvalifikacije. Sticanje iskustva u nekoj od specijalizovanih uloga: trener, recenzent, autor lanaka u strunim publikacijama, autor predmetnih programa...


U ovoj razvojnoj fazi moete napredovati tako to ete: kontinurani profesionalni razvoj i dalje prihvatati kao vaan segment Vaeg profesionalnog ivota i rada, formalno i neformalno usavravanje vezati za neku od specijalizovanih uloga, u okviru kojih postoji mnogo aktivnosti u kojima moete uestvovati voenje radionice, voenje foruma ili doprinos forumu, pomo u organizovanju konferencija, pisanje tekstova za strune publikacije, realizacija akcionih istraivanja u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, promovisanje nastavnikog poziva.

Ove aktivnosti pomoi e Vam da steknete iskustvo i sigurnost u oblasti koja Vas interesuje.


Prilozi


Kao posveen, iskusan i uzoran nastavnik, elite i dalje da radite u vaspitno-obrazovnoj ustanovi. Zato traite naine da i dalje napredujete u karijeri nastavnika i ispunite uslove za sticanje nekog od viih zvanja. Ako ste spremni za promjenu, uestvujte u nekoj od sljedeih aktivnosti: izrada programa obuke, pisanje udbenika i prirunika, uee u meunarodnim istraivanjima, projektima i slino.


Auriran profesionalni portfolio koji pored tampanih moe da sadri video i audio materijale, ima neprocjenjiv znaaj u evidentiranju Vaih sposobnosti i postignua, koja ete kasnije moi da koristite kao preporuku za ukljuivanje u neku od prethodno pomenutih aktivnosti.


Uviate na koji nain nove odgovornosti u vaspitno-obrazovnoj ustanovi pozitivno utiu na nastavu/vaspitno-obrazovni rad (na primjer kako mentorski rad doprinosi boljem razumijevanju potreba uenika/djece). Nove odgovornosti pruaju Vam osjeaj profesionalnog zadovoljstva. Pomaete kolegama u sticanju viih nivoa obrazovanja. Preuzimate nove odgovornosti jer Vas odreene oblasti posebno zanimaju. Vi ste strunjak koji svoja znanja koristi da pomogne kolegama, a ne da se od njih udalji zato to zna vie. Nijeste previe ponosni i samouvjereni da ne biste zatraili pomo u obavljanju novih obaveza. Uviate da uvijek ima prostora za unapreenja nastave/vaspitno-obrazovnog rada, znanja, vjetina, sposobnosti... Sjeate se dilema na koje ste nailazili u svom radu i koristite sopstveno iskustvo kako biste pomogli drugim nastavnicima.


elite nove odgovornosti zbog novca, a ne zato to Vas zanima posao. eljeli biste da naete nain da se vie ne bavite nastavom/vaspitno-obrazovnim radom. Osjeate da Vas nove odgovornosti dodatno optereuju. Ne uvaavate kolege koje nijesu dostigle razvoju fazu u kojoj se Vi nalazite. Obino zastupate stav dvije suprotstavljene strane kad su u pitanju nastavni kadar i uprava. Razvijate nove vjetine esto na tetu starih. Smatrate da je Va rad u nastavi/vaspitno-obrazovnom procesu savren. Ako imate problema sa novim odgovornostima, obino ih krijete. Vie ne pohaate programe obuke. Ne obazirete se na probleme drugih nastavnika.

40

Prilozi

Razvojna faza 6: Nastavnik ekspert (nosilac viih zvanja, autor udbenika, prirunika i programa obuke, trener/uesnik projekata na meunarodnom nivou)

Kratak profil

Iskusan nastavnik koji svojim aktivnostima daje doprinos unapreenju obrazovnog sistema inicirajui i/ ili uestvujui u njhovoj primjeni. Koristei svoje iskustvo, kao i znanja i vjetine koje posjeduje predvia mogue probleme u svom radu i na vrijeme ih rjeava.


Radite na odreenom nivou obrazovnog sistema (predkolskoj ustanovi, osnovnoj koli, gimnaziji, srednjoj strunoj koli) Pored poetne kvalifikacije za izvoenje nastave, imate i dodatne kvalifikacije. Imate dovoljno vjetina i znanja u domenu nastave/vaspitno-obrazovnog rada da moete uspjeno da obuavate druge nastavnike. Honorarno radite na fakultetu za obrazovanje nastavnika. Autor ste programa obuke. Autor ste udbenika i prirunika za nastavnike. Uestvujete u meunarodnim projektima iz oblasti obrazovanja. Inicirate i aktivno uestvujete u aktivnostima profesionalnog razvoja.


Nosilac ste jednog od viih zvanja, autor programa obuke, trener. Kontinuirano podravate kolege u njihovom profesionalnom razvoju (mentorstvo, saradniko uenje). Ohrabrujete kolege da analiziraju i procjenjuju sopstveni rad.Potrebe:

Bolje razumijevanje potreba polaznika programa obuke. Praenje savremene teorije i prakse u obuavanju nastavnika. Razvijanje vjetina za onlajn obuku nastavnika. Uee u iroj zajednici onih koji se bave obukom nastavnika. Realizacija pedagokih istraivanja. Razumijevanje standarda za izradu udbenika i prirunika za nastavnike.


Prilozi


Svoja znanja i vjetine moete proiriti kroz neke od sljedeih aktivnosti:

uestvovanje u projektima na meunarodnom nivou iz oblasti obrazovanja, pohaanje meunarodnih programa obuke, osmiljavanje programa obuke, mentorstvo i saradniko uenje, formiranje i voenje strunih udruenja i mrea, iniciranje promjena na osnovu sprovedenih pedagokih istraivanja, voenje konferencija i drugih skupova.


Formalno planiranje je korisno profesionalni portfolio dopunjavate dokazima o aktivnostima koje realizujete, materijalima koje kreirate, povratnim informacijama koje dobijate od uesnika programa obuke, drugih nastavnika, strunih saradnika i uprave vaspitno-obrazovne ustanove. Ukoliko elite, postavite ga na svojoj internet stranici ili blogu i tako ga uinite dostupnim veem broju ljudi. Portfolio moe biti pomo prilikom konkurisanja za novo radno mjesto. Portfolio, pored tampanih, moe sadrati video i audio materijale.


Prihvatili ste principe kontinuiranog profesionalnog razvoja i stalno analizirate svoj rad i promiljate o njemu. Kreativni ste i u stalnoj potrazi za novim idejama. Unosite pozitivne promjene u nastavu svog predmeta/vaspitno-obrazovni rad. Inspiriite druge da sa Vama razmjenjuju ideje. Miljenje drugih Vam je i dalje jako vano. Preuzimate razliite uloge u radu strunih udruenja i mrea. Ako ste preuzeli neku novu ulogu, uviate da i u njoj postoje razliiti stepeni razvoja.


Sebe vidite kao eksperta kojeg druge kolege treba slijepo da slijede. Ne procjenjujete sopstveni rad. Izbjegavate promjene. Nijeste prepoznati kao ekspert van Vaeg kolektiva. Ne nasto

prirucnik screen (3) (1).pdf

Documents