prirucnik za ects-a

PRIRUNIK ZA PRIMJENU ECTS-a


MOSTAR, 2014.

NAKLADNIKFilozofski fakultet Sveuilita u Mostaru

ZA NAKLADNIKAProf. dr. sc. Zoran Tomi, dekan

PRIREDILIProf. dr. sc. Ivica MusiDoc. dr. sc. Luciana BobanMarijana Glavina, dipl. nov.

NAZIV I ADRESAFilozofski fakultet Sveuilita u MostaruMatice hrvatske b. b.88000 Mostar

WEB-STRANICAwww.ffmo.ba

[email protected]

GRAFIKO OBLIKOVANJE I TISAKFRAM-ZIRAL, Mostar

3Sadraj

UVOd ............................................................................................................. 5

TO jE ECTS? .............................................................................................. 7Optereenje studenta tijekom jedne akademske godine ............. 7Predmetni sustavi kao imbenici studijskoga programa ............... 7Studentove aktivnosti koje se vrjednuju ECTS-om ........................8Provjera ispravnosti studentskoga optereenja..............................9Izraun optereenja za pisanje seminarskih i drugih radova te za rad s ispitnom literaturom ........................................................10Pogrjeni naini izrauna studentskoga optereenja ...................10Primjer provjere studentskoga optereenja ....................................11Naini prilagoivanja studentskoga optereenja u sluaju pogrjene raspodjele bodova ..............................................................11

POSEBNOSTI FILOZOFSKOGa FaKULTETa ..........................12Organizacija studija .............................................................................12to kau zakonske odredbe? ..............................................................15Nova klasifikacija kolegija ..................................................................16Kodovi ......................................................................................................27Ujednaena tablica za red predavanja svih studija ..................... 28

POSEBNOSTI POjEdINIH STUdIja Na FILOZOFSKOME FaKULTETU ................................................................. 31

Hrvatski jezik i knjievnost .................................................................31Engleski jezik i knjievnost ................................................................ 33Njemaki jezik i knjievnost .............................................................. 35Latinski jezik i rimska knjievnost .....................................................37Talijanski jezik i knjievnost .............................................................. 38Ruski jezik i knjievnost ..................................................................... 39Filozofija ................................................................................................. 40Povijest .................................................................................................. 42Povijest umjetnosti .............................................................................44Arheologija ............................................................................................45Novinarstvo .......................................................................................... 47Psihologija .............................................................................................49Politologija ............................................................................................ 50Socijalni rad ............................................................................................51Informacijske znanosti ....................................................................... 52

ZadaTCI I ZaKLjUCI ........................................................................57

IZVOrI I LITEraTUra ........................................................................ 59

5UVOd

Ovaj smo prirunik priredili kako bismo olakali pravilnu primjenu Europskoga sustava za prijenos i prikuplja-nje bodova u studijskim programima Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Mostaru. Kao i na veini visokih uilita u Bosni i Hercegovini i regiji, i na naem se fakultetu moe primijetiti neusklaenost izmeu naznaenih bodova za pojedine kole-gije i stvarnoga optereenja studenata na tim kolegijima. Studenti su nerijetko radno optereeni znatno vie negoli je to predvieno bodovnim sustavom ili je pak njihovo stvarno optereenje manje u odnosu na bodove predviene za odre-eni kolegij. Da bi se tomu stalo na kraj, potrebno je prove-sti evaluaciju radnoga optereenja za sve studijske godine i primjerenije raspodijeliti bodove predviene za svaki seme-star, odnosno akademsku godinu. Praksa je pokazala da je sredinji problem u tome to se polazi od pretpostavke kako kolegij koji nosi vie bodova vie vrijedi, a ne od injenice da bod kako ga se shvaa unutar ECTS-a samo prikazuje radno optereenje studenta.

Ovdje ne elimo istraivati uzroke takvu stanju ili ispi-tivati posljedice nastale uvoenjem Europskoga sustava za prijenos i prikupljanje bodova uope, nego donijeti osnovne upute za njegovu to bolju primjenu. Stoga je ovaj prirunik namijenjen ponajprije lanovima Povjerenstva za kvalitetu nastave Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Mostaru, zatim proelnicima i tajnicima studij naega fakulteta, ali i svim drugim nastavnicima i suradnicima te studenticama i stu-dentima; ukratko svim sudionicima nastavnoga procesa koji su zainteresirani za izraun studentskoga optereenja izraenoga ECTS-om. Krajnja nam je nakana pomoi pri usklaivanju nastavnih programa s naelima i zahtjevima to ih nalau slubeni dokumenti Bolonjskoga procesa i, da-kako, dokumenti Sveuilita u Mostaru.

7TO jE ECTS?

Idejno osmiljen jo 1989. godine, Europski sustav za pri-jenos i prikupljanje bodova (European Credit Transfer and Accumulation System, skraeno ECTS) usredotoen je na studenta i njegovo optereenje nuno kako bi se ostvarili ciljevi odreeni studijskim programima. Ti bi ciljevi trebali biti specificirani u rezultatima uenja i sposobnostima koje bi trebale biti usvojene. ECTS stoga ne oznauje niti pro-cjenjuje vrijednost kolegija ili status njegova nositelja!

OpTeReenje STudenTA TijekOM jedne AkAdeMSke gOdine

ECTS se temelji na sljedeemu naelu: 60 bodova mjera je za optereenje redovitoga studenta tijekom jedne aka-demske godine. Optereenje redovitoga studenta koji pohaa program u Europi uglavnom iznosi izmeu 1.500 i 1.800 sati godinje i u tom je sluaju 1 bod jednak 25 do 30 radnih sati. Pod tim se podrazumijeva aktivna nastava, ispiti i sve potrebne aktivnosti koje su povezane s polaga-njem ispita u jednome semestru.

pRedMeTni SuSTAvi kAO iMbenici STudijSkOgA pROgRAMA

Postoje predmetni sustavi koji su utemeljeni na modulima i sustavi koji to nisu. U sustavu koji je utemeljen na modulima predmet/modul ima odreeno (fiksno) opte-reenje, primjerice 5 bodova. Opte-reenje u odreenome modulu ovisi o ukupnome zbroju zadataka to ih

Optereenje redovitoga studenta iznosi izmeu 1.500 i 1.800 sati godinje i u tom je sluaju 1 bod jednak 25 do 30 radnih sati.

8 Filozofski fakultet Sveuilita u Mostaru

Tjedno optereenje studenta iznosi od 20 do 30 sati nastave. Po

semestru to je od 300 do 450 sati nastave.

student treba obaviti kao dio ispunjavanja studijskoga pro-grama, kao i vremenu (radni sati) koje je potrebno studentu da ih izvede. Primjerice modul od 5 bodova znai da je stu-dent koji je postigao toliko bodova uloio 125 do 150 sati rada.

U sustavima koji nisu zasnovani na modulima svaki predmet moe imati razliit broj bodova, ali e njihov zbroj na kraju semestra iznositi 30, odnosno 60 na kraju akadem-ske godine.

Nastavni planovi i programi studija Filozofskoga fakul-teta Sveuilita u Mostaru ne mogu se temeljiti na modu-larnome sustavu zbog zajednikih obveznih i izbornih ko-legija te zavrnoga i diplomskoga rada koji moraju nositi paran broj bodova zato to se bodovi ravnomjerno dije-le na dvopredmetnim studijima. Jednopredmetni studiji takoer ulaze u ovaj sustav jer se i na njih odnosi odluka Znanstveno-nastavnoga vijea o jednakome broju bodova to ih nose zavrni radovi i zajedniki kolegiji.

STudenTOve AkTivnOSTi kOje Se vRjednuju ecTS-OM

Sve studentove aktivnosti vezane za uenje i stjecanje znanja i vjetina u Europskome sustavu za prijenos i priku-pljanje bodova uzimaju se u obzir, odnosno vrjednuju se.

Pod tim se podrazumijeva svaki oblik nastave: predavanje, seminar, istra-ivaki seminar, vjebe, praktikum, laboratorijski rad, voeno uenje, neovisno uenje, terenski rad, rad na projektu; zatim tipovi obrazovnih

aktivnosti: sluanje predavanja, rad na odreenim zadat-cima, pisanje radova, stjecanje tehnikih ili laboratorijskih vjetina, itanje literature ili novina, uenje kako biti kriti-an prema radu ostalih studenata, voenje sastanaka; te

9PRIRUNIK ZA PRIMJENU ECTS-a

Nune su redovite i obuhvatne studentske ankete koje e djelatnicima u nastavi biti vaan pokazatelj stvarne optereenosti te smjerokaz za eventualno poboljanje programa.

polaganje ispita koje moe biti u obliku: usmenoga ispita, pismenoga ispita, uratka, mape, prezentacije, izvjea o istraivanju, kontinuiranoga ispitivanja itd.

pROvjeRA iSpRAvnOSTi STudenTSkOgA OpTeReenjA

Koliko je minimalno nastave potrebno da bi student/ica svladao/la gradivo i poloio/la ispit iz odreenoga kole-gija, koju temeljnu literaturu student/ica treba prouiti i koje je znaenje prakse pitanja su za koja su mjerodavni dionici nastavnoga procesa na svim razinama: od proelni-ka odjela, preko nositelja kolegija, predavaa i asistenata, do samih studenata. Studenti ipak najbolje znaju ocijeniti teinu i organizaciju studijskih pred-meta i provesti kontrolu studijskoga optereenja i njegovu prilagoenost. S obzirom na to nune su redovite i obuhvatne studentske ankete koje bi djelatnicima u nastavi bile vaan pokazatelj stvarne optereenosti te smjerokaz za eventualno poboljanje programa i planova studija te naina izvoenja nastave.

Bodovi se dodjeljuju na temelju realne procjene opte-reenja prosjenoga studenta koje je potrebno za ostvare-nje predvienih ciljeva. Proces i nain dodjeljivanja bodova esto se kontroliraju prikupljanjem i analiziranjem osnovnih informacija o studentskome optereenju. Pojedinom e studentu trebati vie ili manje vremena za postizanje pred-vienih rezultata uenja. Meutim dodjeljivanje bodova te-melji se na razumnome i realnom optereenju prosjenoga studenta kako bi se studente zatitilo od prezahtjevnih ili odve lakih programa. Takav sustav pomae nastavnicima pri oblikovanju i provedbi izvedivoga studijskog programa.


ECTS ne oznauje niti procjenjuje vrijednost

kolegija ili status njegova nositelja!

izRAun OpTeReenjA zA piSAnje SeMinARSkih i dRugih RAdOvA Te zA

RAd S iSpiTnOM liTeRATuROMPisanje seminara ili drugoga rada za jednu karticu teksta (1.800 znakova) zahtijeva 4 sata izradbe, odnosno 2,5 sata istraivanja i 1,5 sat pisanja po kartici. Na veini inozemnih sveuilita polazi se od pretpostavke da student za jedan sat moe proitati 10 stranica tee strune literature ili 15 stranica lake strune literature, a nauiti moe 6,25, od-nosno 7,8 stranica teksta. to je tea, a to laka lite-ratura treba odrediti nositelj kolegija drei se zajednikih smjernica.

Ponekad primjerice i manji obujam literature, s obzi-rom na zahtjevnost, moe iziskivati vei broj sati za itanje i uenje od navedenoga prosjenog vremena za itanje i uenje tee literature. Takoer specijalistiki seminari po-nekad ine i glavninu konane ocjene. U tom je sluaju vri-jeme potrebno za izradbu jedne kartice teksta kudikamo vee od navedenoga u prethodnome stavku.

pOgRjeni nAini izRAunA STudenTSkOgA OpTeReenjA

Bodovi u Europskome sustavu izraavaju samo opteree-nje studenata mjereno u vremenskim jedinicama. Ne od-

nose se na status kolegija ili ugled pojedinoga nastavnika. Primjerice jedan modul za poetnike moe od studenta zahtijevati vie vremena negoli onaj za napredne. Takoer ne postoji izravna veza izmeu bodova i

sati predavanja. Primjerice jedan sat predavanja moe za-htijevati tri sata neovisnoga studentova uenja i pripre-manja, dok seminar koji traje dva sata moe traiti cijeli


Za 1 sat prosjean student moe proitati 10 stranica tee ili 15 stranica lake strune literature, a nauiti moe 6,25 stranica teega, odnosno 7,8 stranica lakega teksta.

tjedan pripreme. Ukratko, sustav to se zasniva na optere-enju studenata (ECTS) ne moe se temeljiti iskljuivo na satima predavanja, nego i na seminarima, pripremi ispita te ostalim nastavnim aktivnostima.

pRiMjeR pROvjeRe STudenTSkOgA OpTeReenjA

Kolegij u studijskome programu iznosi 5 bodova. Procjena optereenja:a) 30 sati predavanja oko 1 ecTSb) 15 sati seminara i vjeb oko 0,5 ecTS-ac) pisanje seminara (30 sati) oko 1 ecTSd) itanje tee i lake literature (30 sati) oko 1 ecTSe) uenje tee i lake literature (45 sati) oko 1,5 ecTS-a.

nAini pRilAgOivAnjA STudenTSkOgA OpTeReenjA u SluAju pOgRjene RASpOdjele

bOdOvAOptereenje i/ili aktivnosti treba prilagoditi kada provjera optereenja pokae da je procjena pogrjena te da se pro-pisano optereenje ne podudara sa stvarnim. Rezultat provjere procesa ili nadogradnja sadraja u tome slu-aju treba voditi prema prilagoiva-nju optereenja i/ili promjeni pred-metnih aktivnosti.

U nemodularnome sustavu ta-koer se moe prilagoditi koliina gradiva, ali se moe i mijenjati broj bodova, to e imati utjecaj na ostale cjeline jer je ukupan broj bodova u programu nepromjenjiv (30 po semestru, 60 po akademskoj godini).


POSEBNOSTI FILOZOFSKOGa

FaKULTETa

ORgAnizAcijA STudijA

Na Filozofskome fakultetu, koji od osnutka djeluje po programu Bolonjske deklaracije (3 + 2 + 3), postoji 15 razliitih studija: 1. Hrvatski jezik i knjievnost, 2. Engleski jezik i knjievnost, 3. Njemaki jezik i knjievnost, 4. La-tinski jezik i rimska knjievnost, 5. Talijanski jezik i knjiev-nost, 6. Ruski jezik i knjievnost, 7. Filozofija, 8. Povijest, 9. Povijest umjetnosti, 10. Arheologija, 11. Novinarstvo, 12. Psihologija, 13. Politologija, 14. Socijalni rad, 15. Informa-cijske znanosti.

jednopredmetni su studiji: 1. Hrvatski jezik i knjiev-nost, 2. Engleski jezik i knjievnost, 3. Njemaki jezik i knji-evnost, 4. Arheologija, 5. Novinarstvo, 6. Psihologija, 7. Politologija, 8. Socijalni rad, 9. Informacijske znanosti.

dvopredmetni su studiji ravnopravni, a mogu se studirati u 60 razliitih kombinacija: 1. Hrvatski jezik i knjievnost Engleski jezik i knjiev-

nost2. Hrvatski jezik i knjievnost Njemaki jezik i knjiev-

nost3. Hrvatski jezik i knjievnost Filozofija4. Hrvatski jezik i knjievnost Latinski jezik i rimska knji-

evnost5. Hrvatski jezik i knjievnost Povijest


Na Filozofskome fakultetu ima 15 studija; 9 ih se moe studirati jednopredmetno, a dvopredmetni se mogu studirati u 60 razliitih kombinacija.

6. Hrvatski jezik i knjievnost Povijest umjetnosti7. Hrvatski jezik i knjievnost Pedagogija8. Hrvatski jezik i knjievnost Ruski jezik i knjievnost9. Hrvatski jezik i knjievnost Talijanski jezik i knjiev-

nost10. Engleski jezik i knjievnost Njemaki jezik i knjiev-

nost11. Engleski jezik i knjievnost Filozofija12. Engleski jezik i knjievnost Latinski jezik i rimska knji-

evnost13. Engleski jezik i knjievnost Povijest14. Engleski jezik i knjievnosti Povijest umjetnosti15. Engleski jezik i knjievnost Arheologija16. Engleski jezik i knjievnost Ruski jezik i knjievnost17. Engleski jezik i knjievnost Tali-

janski jezik i knjievnost18. Njemaki jezik i knjievnost Fi-

lozofija19. Njemaki jezik i knjievnost La-

tinski jezik i rimska knjievnost20. Njemaki jezik i knjievnost

Povijest21. Njemaki jezik i knjievnost Povijest umjetnosti22. Njemaki jezik i knjievnost Arheologija23. Njemaki jezik i knjievnost Ruski jezik i knjievnost24. Njemaki jezik i knjievnost Talijanski jezik i knjiev-

nost25. Talijanski jezik i knjievnost Ruski jezik i knjievnost26. Talijanski jezik i knjievnost Latinski jezik i rimska

knjievnost27. Talijanski jezik i knjievnost Filozofija28. Talijanski jezik i knjievnost Povijest29. Talijanski jezik i knjievnost Povijest umjetnosti30. Talijanski jezik i knjievnost Informacijske znanosti


31. Ruski jezik i knjievnost Latinski jezik i rimska knjiev-nost

32. Ruski jezik i knjievnost Filozofija33. Ruski jezik i knjievnost Povijest34. Ruski jezik i knjievnost Povijest umjetnosti35. Ruski jezik i knjievnost Informacijske znanosti36. Filozofija Povijest37. Filozofija Povijest umjetnosti38. Filozofija Latinski jezik i rimska knjievnost39. Filozofija Arheologija40. Filozofija Pedagogija41. Povijest Povijest umjetnosti42. Povijest Latinski jezik i rimska knjievnost43. Povijest Pedagogija44. Povijest Zemljopis45. Arheologija Povijest umjetnosti46. Arheologija Latinski jezik i rimska knjievnost47. Arheologija Povijest48. Informacijske znanosti Hrvatski jezik i knjievnost49. Informacijske znanosti Engleski jezik i knjievnost50. Informacijske znanosti Njemaki jezik i knjievnost51. Informacijske znanosti Latinski jezik i rimska knjiev-

nost52. Informacijske znanosti Filozofija53. Informacijske znanosti Povijest54. Informacijske znanosti Povijest umjetnosti55. Informacijske znanosti Arheologija56. Novinarstvo Hrvatski jezik i knjievnost57. Novinarstvo Engleski jezik i knjievnost58. Novinarstvo Njemaki jezik i knjievnost59. Novinarstvo Filozofija60. Novinarstvo Povijest.

Iako injenica o brojnosti uposlenoga kadra, veliku broju studenata te razliitim smjerovima govori o kvaliteti Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Mostaru, ona je ujed-


no i otegotna okolnost kada je rije o usklaivanju bodova na pojedinim studijskim grupama (posebice na dvopred-metnim studijima). Dodatne komplikacije pri usklaivanju bodova i organizaciji nastave javljaju se u kombinacijama sa Zemljopisom i Pedagogijom, studijima s Fakulteta pri-rodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti Sveuilita u Mostaru.

TO kAu zAkOnSke OdRedbe?Da bi stekao zvanje prvostupnika, student mora stei to-no 180 ecTS-a (za program 3 + 2), to znai tono 60 bo-dova po godini, odnosno tono 30 po semestru.

Okvirni zakon o visokom obrazovanju BiH, lanak 5, sta-vak 4, glasi: jedan semestar studija nosi 30 ecTS bodo-va u svakom ciklusu.

Zakon o visokom obrazovanju HN-a, lanak 103, sta-vak c2, glasi: jedan semestar studija vrednuje se sa 30 ecTS bodova.

Kriteriji za akreditaciju studijskih programa (Indikator 2.4 Radno optereenje) propisuju: Stvarno vrijeme studiranja za akademsku godinu je provjereno i dostie standard od 60 ecTS bodova.

Toan broj od 30 bodova za svaki semestar javlja se kao problem u dvopredmetnih studija zbog zajednikih (opih) kolegija koji su na nekim grupama obvezni, a na nekima nisu te zbog kombinacija nastavnikih i nenastav-nikih studija, jer nastavniki studiji predviaju odreen broj bodova iz kolegija nastavnikoga modula (Pedagogija, Psihologija, Didaktika, metodike, prakse), dok nenastav-niki studiji takve kolegije nema-ju predviene u svojim planovima i programima. Primjerice student X kombinacije Povijest Hrvatski jezik i knjievnost ne slua zajedni-

Jedan semestar u svakome studijskom ciklusu vrjednuje se s tono 30 bodova.


ki kolegij Hrvatski jezik (2 ECTS-a), dok njegov kolega Y s kombinacije Povijest Engleski jezik i knjievnost mora sluati taj kolegij; isto tako student Y ne slua Strani je-zik (2 ECTS-a), dok je student X obvezan sluati Strani jezik itd. Oito je kakve se potekoe javljaju kada pojedini odjeli pokuavaju predvidjeti broj bodova koje trebaju osi-gurati studentu s matinoga studija, to redovito rezultira time da student na kraju semestra nema tono 30 ECTS-a, nego bod vie ili manje. Problem je tim vei to zajedniki kolegiji na pojedinim studijskim grupama nemaju jednak broj bodova.

Da bi se navedene neusklaenosti izbjegle, ponajprije je potrebno dogovoriti se oko zajednikih kolegija. Jedino je mogue rjeenje da zajedniki kolegiji uvijek nose isti (paran) broj bodova kako bi se bodovi mogli ravnomjerno podijeliti na oba studija u odreenoj kombinaciji. Predla-emo da zajedniki kolegiji na preddiplomskim studijima Latinski jezik, Strani jezik 1 i 2 te Hrvatski jezik uvijek i svima nose 2 ECTS-a, a Filozofija odgoja i obrazovanja 4 boda. Za-jedniki kolegiji na diplomskim studijima Psihologija odgo-ja i obrazovanja, Pedagogija, Didaktika, Suvremena kultura, obrazovanje i etika uvijek vrijede 4 ECTS-a.

nOvA klASifikAcijA kOlegijAU skladu s raznovrsnosti studij i njihovim kombinacijama predlaemo i primjerenu klasifikaciju svih kolegija koji se javljaju u studijskim programima. Radi lake uporabe sva-ka pojedina skupina kolegija oznaavala bi se slovom i, u nekim sluajevima, brojem.

A osnovni (temeljni) kolegij matinoga studija; moe nositi maksimalno 8 bodova

b1 izborni kolegij samo za studente matinoga stu-dija; moe nositi razliit broj bodova


Zavrni rad nosi 6, a diplomski rad 14 bodova na svim studijima.

b2 izborni kolegij za studente matinoga studija i za studente drugih studija (kojima je on zapravo C kolegij); uvijek nosi 2 boda zbog toga to studenti nematinoga studija u svome programu po semestru imaju prostora samo za kolegij od 2 boda

c izborni kolegij s nematinoga studija; sluaju ga i studenti matinoga i nematinoga studija, uvijek nosi 2 boda (sadrajno, bodovno i nazivom jednak je kolegiju oznaenu kao B2)

d zajedniki obvezni kolegiji za studente nemati-noga studija na preddiplomskome studiju: Strani jezik 1 i 2, Latinski jezik, Hrvatski jezik, Filozofija odgoja i obrazova-nja; uvijek nose 2 boda, osim Filozofije odgoja i obrazova-nja koja nosi 4 boda; te kolegiji na diplomskome studiju: Psihologija odgoja i obrazovanja, Pedagogija, Didaktika, Su-vremena kultura, obrazovanje i etika uvijek bi nosili 4 boda.

ZAvRNI I dIPLOMSKI RAd

Zavrni i diplomski rad trebali bi nositi paran broj bodova zato to se bodovi iz zavrnoga i diplomskoga rada rav-nomjerno dijele na dvopredmetnim studijima.

predlaemo da zavrni rad nosi 6, a diplomski rad 14 bodova za sve studije.

ObILJEJA ZAJEdNIKIH (d) KOLEgIJA

Strani jezik 1 i 2 zajedniki je obvezni kolegij za sve studen-te nastavnikih studija. Ovaj bi se kolegij trebao sluati u 1. i 2. semestru prve godine na preddiplomskome studiju. Kolegij bi nosio 2 boda po semestru. Nenastavniki stu-diji u svome programu mogu uz jedan strani jezik ostaviti prostora i za drugi strani jezik koji bi njihovim studentima bio izborni ko-legij.


Latinski jezik zajedniki je obvezni kolegij za sve stu-dente nastavnikih studija (osim studenata Latinskoga jezika i rimske knjievnosti) koji nisu imali latinski jezik u prethodnome kolovanju. Prema novome prijedlogu sluao bi se samo u jednome semestru, i to u treemu, u kojemu trenutano nema predvien nijedan zajedniki kolegij. Kolegij bi nosio 2 boda. Studenti koji nisu obvezni sluati Latinski jezik biraju neki izborni C kolegij s jednakim brojem bodova (2 boda). Iznimka su studenti Talijansko-ga jezika i knjievnosti koji Latinski jezik sluaju dvoseme-stralno na prvoj godini studija zbog posebnosti studij-skoga programa.

Hrvatski jezik zajedniki je obvezni kolegij za sve stu-dente nastavnikih studija, osim studenata koji studiraju Hrvatski jezik i knjievnost; slua se u 4. semestru preddi-plomskoga studija. Kolegij nosi 2 boda. Ovaj kolegij ne bi trebali sluati ni studenti dvopredmetnih nenastavnikih studija (Informacijske znanosti i Novinarstvo) koji u svo-me programu predviaju sadrajno ekvivalentne kolegije iz hrvatskoga jezika.

Filozofija odgoja i obrazovanja obvezan je zajedni-ki kolegij za sve studente nastavnikih studija. Ona nosi 4 boda (dvostruko vie od ostalih zajednikih kolegija na preddiplomskome studiju) jer bi studenti nastavnikih smjerova tijekom preddiplomskoga i diplomskoga studija trebali imati odreeni broj bodova i iz kolegija nastavni-koga modula (najmanje 60 bodova). Nastavniki modul podrazumijeva metodike kolegije i kolsku praksu, ob-vezne zajednike edukacijske kolegije (Filozofija odgoja i obrazovanja, Psihologija odgoja i obrazovanja, Pedagogija, Didaktika, Suvremena kultura, obrazovanje i etika) te za-jednike izborne struno-edukacijske kolegije. Na preddi-plomskome studiju Filozofija odgoja i obrazovanja jedini je obvezni zajedniki predmet iz nastavnikoga modula. Bu-dui da nosi paran broj bodova (4), moe se uklopiti u mo-


Zajedniki obvezni kolegiji za studente nematinoga studija na preddiplomskome studiju su: Strani jezik 1 i 2, Latinski jezik, Hrvatski jezik, Filozofija odgoja i obrazovanja, a na diplomskome studiju to su: Psihologija odgoja i obrazovanja, Pedagogija, Didaktika, Suvremena kultura, obrazovanje i etika.

del podjele bodova na oba studija. Tijekom studija studenti mogu bira-ti broj ovih izbornih kolegija ovisno o kombinaciji dvopredmetnih studija i broju ostalih nastavnih kolegija koje imaju na svome studiju.

Psihologija odgoja i obrazova-nja, Pedagogija, Didaktika, Suvre-mena kultura, obrazovanje i etika zajedniki su obvezni kolegiji za sve studente nastavnikih studija na diplomskome studiju. Svi nose po 4 boda. Predlaemo da se Psihologi-ja odgoja i obrazovanja i Pedagogija sluaju u 1. semestru diplomskoga studija, a Didaktika i Suvremena kultura, obrazovanje i etika u 2. semestru.

To bi znailo da svaki semestar preddiplomskoga stu-dija (osim 6. semestra kada se pie zavrni rad) ima po jedan zajedniki kolegij, dok se na diplomskome studiju zajedniki kolegiji sluaju u 1. i 2. semestru.

IZbORNI C KOLEgIJI

U tijeku svoga studiranja student treba imati i odreen broj bodova i iz kolegija s nematinih studija. Tako bi C kolegiji, osim osnovne zadae proirivanja znanja i kom-petencija, imali i ulogu nadomjetanja bodova koje stu-denti odreenih studijskih grupa preddiplomskoga studija ostvaruju iz D kolegija. Sukladno tomu C kolegiji bi, kao i D kolegiji, trebali nositi paran broj bodova, tonije 2 boda.

Pri formiranju popisa C kolegija treba voditi rauna o vie elemenata. Prvo, treba formirati posebne popise za izborne c kolegije preddiplomskoga i diplomskoga stu-dija kako bi se C kolegiji preddiplomskoga i diplomskoga studija sadrajno razlikovati. Svi su studiji duni dati popis od najmanje dva izborna C kolegija na preddiplomskome


i dva C kolegija na diplomskome studiju koje e ponuditi studentima nematinih studija pazei pritom da budu rav-nomjerno rasporeeni u zimskome i ljetnomu semestru. C kolegiji i na preddiplomskome i na diplomskome studiju trebaju nositi 2 boda (iako je prijedlog na poetku revizi-je studijskih programa bio da C kolegiji na diplomskome studiju nose 4 boda, dvostruko vie nego na preddiplom-skome, u pokuajima praktine primjene na planovima i programima studija pokazalo se da je 4 boda previe jer neki kolegiji koji imaju A status na nekim studijima nose jednak broj bodova ili ak i manje).

Tako bi se formirao popis od najmanje 30 ponuenih C kolegija na preddiplomskome i 30 ponuenih kolegija na diplomskome studiju. Kolegiji koji se nude nematinim studentima trebali bi biti preglednoga (openitoga) karak-tera kako bi studentima bili to korisniji, uz stvarno opte-reenje od 2 boda. Studiji jezika trebaju paziti da pri ponudi

izbornih kolegija budu ravnomjerno zastupljeni kolegiji iz jezika i knji-evnosti. Poeljno je da studiji Psi-hologije i Socijalnoga rada ponude C kolegije koji bi se mogli ubrojiti u nastavniki modul.

Takoer treba tono definirati po kojem e se naelu birati C kole-giji (primjerice hoe li biti odreeni po semestrima, hoe li se moi birati sa svih studija ili samo s odreenih studija, hoe li i ime e biti uvjeto-

vani, kako e se studenti prijavljivati na eljeni kolegij itd.). Svaki studij od ukupne ponude izbornih C kolegija

svojim bi studentima trebao ponuditi nekoliko predloe-nih C kolegija koji su s matinim studijem srodni te korisni studentima toga studija. Studij treba predloene kolegije

U svim semestrima pojedini studiji imaju

pravo u ukupnome zbroju bodova s matinoga

studija ostaviti prostor za dodatni C kolegij pazei pritom na ukupan omjer

A i D kolegija i izbornih kolegija (B1, B2, C) koji

bi trebao biti od 60 do 75 posto u korist A i D

kolegija.


vezati za tono odreene semestre u kojima je prema pro-gramu predvien prostor za C kolegij.

PREddIPLOMSKI STUdIJ dvOPREdMETNI STUdIJI

Na prvoj godini preddiplomskoga studija studenti sluaju D kolegij iz jezika. Iznimka su studenti koji ve studiraju jezike oni umjesto toga D kolegija mogu birati iz ponude C kolegija.

U 3. i 4. semestru studenti moraju izabrati neki C ko-legij ako u tome semestru nisu obvezni sluati zajednike D kolegije (Latinski jezik i Hrvatski jezik).

U svim semestrima pojedini studiji imaju pravo u uku-pnome zbroju bodova s matinoga studija ostaviti prostor za dodatni C kolegij pazei pritom na ukupan omjer A i D kolegija i izbornih kolegija (B1, B2, C) koji bi trebao biti od 60 do 75 posto u korist A i D kolegija.

PREddIPLOMSKI STUdIJI JEdNOPREdMETNI STUdIJI

Svi jednopredmetni nastavniki studiji moraju od ukupno-ga zbroja bodova po semestru predvidjeti 2 boda za D ili C kolegije. Iznimka je 5. semestar kada jednopredmetni nastavniki studiji trebaju ostaviti 4 boda za D kolegij Fi-lozofija odgoja i obrazovanja.

Svi jednopredmetni nenastavniki studiji mogu osta-viti prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da to bude paran broj zato to e svi C kolegiji koji budu ponueni uvi-jek nositi 2 boda.

dIPLOMSKI STUdIJ dvOPREdMETNI STUdIJI

U prvome i drugome semestru dvopredmetnih studija predviena su po dva zajednika kolegija, koji nose po 4 boda, tako da nisu predvieni izborni C kolegiji. Iznimka su kombinacije sa Studijem pedagogije koji u svome planu i


programu predvia ekvivalentne kolegije. Studenti Peda-gogije u ovim semestrima umjesto zajednikih kolegija uzimaju C kolegije ili kolegije s matinoga studija. Nena-

stavniki studiji koji se kombiniraju s nastavnikim takoer u svome pro-gramu moraju predvidjeti prostor za zajednike D kolegije.

Prostor za C kolegij na dvopred-metnome diplomskom studiju javlja se u 3. semestru kada matini studiji trebaju ostaviti prostor od 4 boda za

C kolegije, dakle po 13 bodova na svakome studiju (13 + 13 + 4 = 30).

U svim semestrima pojedini studiji imaju pravo u uku-pnome zbroju bodova s matinoga studija ostaviti prostor za dodatni C kolegij pazei pritom na ukupan omjer A i D kolegija i izbornih kolegija (B1, B2, C) koji bi trebao biti od 60 do 75 posto u korist A i D kolegija.

dIPLOMSKI STUdIJ JEdNOPREdMETNI STUdIJI

U 1. i 2. semestru svi jednopredmetni nastavniki studiji moraju od ukupnoga zbroja bodova po semestru predvi-djeti najmanje 8 boda za zajednike D kolegije.

U 3. semestru svi jednopredmetni nastavniki studiji moraju od ukupnoga zbroja bodova predvidjeti paran broj bodova za C kolegije.

Svi jednopredmetni nenastavniki studiji mogu osta-viti prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da to bude paran broj.

IZbORNI b KOLEgIJI

B kolegiji izborni su kolegiji na matinome studiju. Nuno je razlikovati dvije vrste B kolegija B1 i B2 kolegije.

Nenastavniki studiji koji se kombiniraju s

nastavnikim takoer u svome programu moraju

predvidjeti prostor za zajednike D kolegije.


b1 kolegij sluaju samo studenti matinoga studija. Moe imati bilo koji broj bodova, ovisno o planu i progra-mu studija.

b2 kolegij sluaju i studenti matinoga studija i stu-denti drugih studija. On treba nositi iskljuivo 2 boda i na preddiplomskome i na diplomskome studiju kako bi ga mogli birati i studenti drugih studija kojima bi taj kolegij bio u statusu C kolegija. Tako bi taj kolegij bio kolegij isto-ga naziva, satnice, kda i optereenja, ali razliita statu-sa na razliitim studijima. Student nematinoga studija moe izabrati samo onaj B2 kolegij koji je na popisu ponu-enih C kolegija, to znai da svi B2 kolegiji ne moraju biti na popisu C kolegija.

Nije tono odreeno koliko B1 i B2 kolegija odreeni studiji trebaju imati po semestru; to ovisi o njihovu studij-skome programu.

PRIJEdLOg FIKSNOgA bROJA bOdOvA S MATINIH STUdIJA

U svakome semestru svaki pojedini dvopredmetni stu-dij mora osigurati fiksan i uvijek isti broj bodova (time i predmeta) ostavljajui u ukupnome zbroju mjesta za C ili D kolegij (ovisno o studiju). Pri tome je nuno da c kolegij nosi isti broj bodova kao d kolegij jer bi se tako bodovi D kolegij, koje nemaju sve kombinacije u istome zbro-ju, nadomjestili bodovima s popisa C kolegija. Primjerice student X kombinacije Povijest Hrvatski jezik i knjiev-nost ne slua zajedniki kolegij Hrvatski jezik (2 boda), dok njegov kolega Y s kombinacije Povijest Engleski jezik i knjievnost mora sluati taj kolegij tada student X u semestru u kojemu student Y slua zajedniki kolegij iz hrvatskoga jezika uzima C izborni kolegij po elji (2 boda).


dvOPREdMETNI STUdIJI

Sve dvopredmetne studije, uzima-jui u obzir obvezu prema D kolegi-jima, moemo podijeliti u 5 specifi-nih skupina:

1. hrvatski jezik (svim kombina-cijama s Hrvatskim jezikom i knjiev-nosti zajedniko je da ne sluaju D

kolegij Hrvatski jezik)2. strani jezici (svim kombinacijama sa stranim jezi-

kom zajedniko je da ne sluaju D kolegije Engleski jezik i Njemaki jezik)

3. latinski jezik (svim kombinacijama s Latinskim jezi-kom i rimskom knjievnosti zajedniko je da ne sluaju D kolegij Latinski jezik)

4. kombinacije nastavnikoga i nenastavnikoga studija (poseban odnos prema D kolegijima zbog injenice da neki nenastavniki studiji kolegije ekvivalente D kolegi-jima predviaju u svojim programima)

5. sve ostale kombinacije (svim ostalim kombinaci-jama zajedniko je da sluaju sve D kolegije, s tim da neki studenti imaju i D kolegij Latinski jezik).

Svi dvopredmetni studiji moraju imati jednak zbroj A + B kolegija u svakome semestru:1. semestar 14 bodova 2. semestar 14 bodova3. semestar 14 bodova4. semestar 14 bodova5. semestar 13 bodova6. semestar 12 bodova

Ukupan zbroj od 30 bodova po semestru popunio bi se C ili D kolegijem, ovisno o kombinaciji studija, te zavrnim radom. Tako bi razlika izmeu studija bila samo u broju C i D kolegija.

Svaki dvopredmetni studij mora u svakome

semestru osigurati fiksan i uvijek isti broj

bodova (time i predmeta) ostavljajui u ukupnome

zbroju mjesta za C ili D kolegij (ovisno o studiju).


Tabl

ica

1: B

roj b

odov

a po

sem

estr

ima

i stu

dijim

a

Hrv

Fil

Eng/

Nje

m/T

al/R

usPo

v, P

ov U

, Arh

, Inf

, Nov

Lat

A +

BC

DA

+ B

CD

A +

BC

DA

+ B

CD

A +

BC

D

1. s

em14

(2/2

)14

(2/2

)14

2/2

14(2

/2)

14(2

/2)

2. s

em14

(2/2

)14

(2/2

)14

2/2

14(2

/2)

14(2

/2)

ukup

no30

3030

30

3. s

em14

(2/2

)14

(2/2

)14

(2/2

)14

(2/2

)14

2/2

4. s

em14

2/2

14(2

/2)

14(2

/2)

14(2

/2)

14(2

/2)

ukup

no30

3030

30

5. s

em13

4/2

134/

213

4/2

134/

213

4/2

6. s

em12

6/2

126/

212

6/2

126/

212

6/2

ukup

no30

3030

3030

nap

omen

a: B

roj b

odov

a C

i D

kol

egija

dije

li se

s d

va u

skl

adu

s na

elo

m d

a ob

a st

udija

dije

le b

odov

e iz

sku

pine

C i

D k

oleg

ija. B

odov

i u

zagr

adi z

nae

da

se ta

j D k

oleg

ij u

odre

eni

m k

ombi

naci

jam

a m

ijenj

a za

C k

oleg

ij.


Na diplomskome studiju dvopredmetni nastavniki studiji takoer bi trebali imati tono odreen zbroj A + B bodova po semestrima, i to:

1. semestar svi studiji imaju po 11 bodova s matinih kolegija, ostale bodove dobivaju od dvaju kolegija iz zajed-nike edukacijske skupine (Pedagogija i Psihologija odgoja i obrazovanja), dakle: 11 + 11 + 4 + 4 = 30

2. semestar svi studiji imaju po 11 bodova na svojim studijima, ostale bodove dobivaju od dvaju kolegija iz za-jednike edukacijske skupine (Didaktika i Suvremena kultu-ra, obrazovanje i etika), dakle: 11 + 11 + 4 + 4 = 30

3. semestar svi studiji imaju po 13 bodova na svojim studijima te se ostavlja prostor za C kolegije, dakle: 13 + 13 + 4 = 30

4. semestar svi studiji imaju po 8 bodova s matinih kolegija, ostale bodove (14) nosi diplomski rad, dakle: 8 + 8 + 14 = 30.

Jedina dvopredmetna nenastavnika kombinacija studija Arheologija Informacijske znanosti takoer ima jednak broj A + B bodova po semestrima kao i nastavniki studiji, s tim da studenti ove kombinacije umjesto zajed-nikih kolegija u 1. i 2. semestru biraju B kolegij s matinih studija ili C kolegije.

JEdNOPREdMETNI STUdIJI

Svi jednopredmetni nastavniki studiji moraju u svojim programima predvidjeti prostor za C i D kolegije tako da im ostane tono odreen broj A + B bodova po semestri-ma, i to:1. semestar 28 bodova2. semestar 28 bodova3. semestar 28 bodova4. semestar 28 bodova5. semestar 26 bodova6. semestar 24 bodova


Ukupan zbroj od 30 bodova po semestru popunio bi se C ili D kole-gijem, ovisno o studiju, te zavrnim radom.

Svi jednopredmetni nenastav-niki studiji mogu ostavljati prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da to bude paran broj zato to e svi C kolegiji koji budu ponueni uvijek nositi 2 boda. Vano je da zbroj bo-dova u svakome semestru bude to-no 30.

Na diplomskome studiju jednopredmetni nastavniki studiji trebali bi imati tono odreen zbroj A + B bodova po semestrima, i to:

1. semestar 22 boda na matinim studijima, ostali bodovi pripadaju dvama kolegijima iz zajednike edukacij-ske skupine (Pedagogija i Psihologija odgoja i obrazovanja)

2. semestar 22 boda na matinim studijima, ostali bodovi pripadaju dvama kolegijima iz zajednike edukacij-ske skupine (Didaktika i Suvremena kultura, obrazovanje i etika)

3. semestar 26 bodova na matinim studijima te se ostavlja prostor za C kolegije

4. semestar 16 bodova s matinih kolegija, ostale bodove nosi diplomski rad 14.

Jednopredmetni nenastavniki studiji na diplomsko-me studiju proizvoljno ostavljaju prostor za C kolegije u ukupnome zbroju bodova po semestru pazei da broj bo-dova za C kolegije bude paran.

kOdOviPrijedlog je da se kd za svaki pojedini kolegij sastoji od osam (do devet) znamenaka, iz pet (do est) dijelova:

Svi jednopredmetni nastavniki studiji moraju u svojim programima predvidjeti prostor za C i D kolegije, dok jednopredmetni nenastavniki studiji proizvoljno ostavljaju mjesto za C kolegije vodei rauna da C kolegiji nose 2 boda.


1. oznaka za Filozofski fakultet (FF)2. oznaka za studij (npr. HR, EN)3. oznaka za studijski ciklus (B preddiplomski studij, M

diplomski studij, D poslijediplomski studij)4. oznaka za broj semestra (1, 2, 3, 4, 5, 6)5. oznaka za redni broj kolegija na odreenome studiju

(01,.)6. oznaka za jednopredmetni ili dvopredmetni studij

samo za studije koji se mogu studirati jednopredmet-no i dvopredmetno i samo za kolegije koji na tim stu-dijima imaju razliit broj bodova i razliito optereenje

(D ili J).Primjerice: FFHRB207J Filozof-

ski fakultet, Studij hrvatskoga jezika i knjievnosti, preddiplomski studij, 2. semestar, kolegij rednoga broja 7, jednopredmetni studij.

Svakako valja imati na umu da studiji koji se mogu studirati i jed-nopredmetno i dvopredmetno za svaki kolegij istoga naziva, koji na

jednopredmetnome i dvopredmetnome studiju nosi ra-zliit broj bodova, moraju za te kolegije odrediti razliite kodove (zbog razliitoga optereenja koje se odraava na satnicu predavanja i vjeb, literaturu ili dodatne obveze za studente). Razlika u kodovima oitovala bi se u tome to bi se kdu dodalo slovo D za dvopredmetni studij i J za jednopredmetni na onim kolegijima koji se na tim dvama studijima razlikuju.

ujednAenA TAblicA zA Red pRedAvAnjA Svih STudijA

Svoj red predavanja svi studiji moraju predoiti u tablici koja je jednaka za sve, pri emu se prvi dio tablice odnosi

Primjer kako se odreuje kd: FFHRB207J

Filozofski fakultet, Studij hrvatskoga

jezika i knjievnosti, preddiplomski studij,

2. semestar, kolegij rednoga broja 7,

jednopredmetni studij).


na matine kolegije (A i B kolegije), drugi dio na zajednike D kolegije (ako ih u tome semestru ima), a trei dio na iz-borne C kolegije (ako ih u tome semestru ima). U prvome (matinome) dijelu tablice treba biti popis A i B kolegija s tono odreenim brojem bodova po semestrima. U tree-mu dijelu tablice studentima se predlae nekoliko C kole-gija (optimalno od 3 do 5) s opega popisa C kolegija.

Tablica 2: Primjer za dvopredmetni studij (1. semestar preddiplom-skoga studija)

MATini kOlegiji (student upisuje sve A kolegije i bira odreen broj od ponuenih B1i/ili B2 kolegija, ako se nude u semestru):

Kd Naziv kolegijaBroj satip+s+v

Statuskolegija

ECTS bodovi

Nastavnik;asistent

zAjedniki kOlegiji (student koji u kombinaciji ne studira strani jezik bira jedan od dvaju ponuenih stranih jezika):Kd Naziv kolegija Broj sati

p+s+vStatuskolegija

ECTS bodovi

Nastavnik;asistent

Engleski jezik 1 15+0+15 D 2 dr. sc. Ivona etka-ili, doc.

Njemaki jezik 1 0+0+30 D 2 dr. sc. Senka Ma-rini, izv. prof. /Magdalena Ra-mljak, v. asist.

izbORni c kOlegiji (student koji u kombinaciji studira strani jezik bira jedan od ponuenih C kolegija):

Kd Naziv kolegijaBroj satip+s+v

Statuskolegija

ECTS bodovi

Nastavnik;asistent

napomena: U tablice se broj sati unosi semestralno, a ne tjedno (npr. 15+15, 30+15 i sl.).


Broj sati unosi se ovim redoslijedom: predavanja + se-minar + vjebe (npr. 15+0+15; 30+15+0; 30+0+0 i sl.).

Semestralni broj sati na jednopredmetnome studiju trebao bi biti u rasponu od 300 do 450 sati, a na dvopred-metnome od 150 do 225 sati (tjedno za jednopredmetni studij od 20 do 30, najbolje je teiti sredini od 24 do 26 sati, a za dvopredmetni studij od 10 do 15 sati tjedno).

Pri navoenju nastavnika u za to predvienu stupcu treba se voditi sljedeim pravilima:

za nositelje kolegija:1. titula, 2. ime i prezime, 3. zvanje (npr.: dr. sc.

Senka Marini, izv. prof.) zaasistente:

1. titula (ako ima), 2. ime i prezime, 3. zvanje (npr.: Magdalena Ramljak, v. asist.).


POSEBNOSTI POjEdINIH STUdIja Na FILOZOFSKOME

FaKULTETU

Na Filozofskome fakultetu studiji se mogu razlikovati najmanje po dvama kriterijima: 1. jednopredmetni i dvopredmetni studiji te 2. nastavniki i nenastavniki stu-diji. Budui da svaki studij ima svoje posebnosti, u nastav-ku e biti posebno analiziran svaki studij i nain njegove prilagodbe novomu bodovnom sustavu.

hRvATSki jezik i knjievnOSTHrvatski jezik moe se studirati jednopredmetno i dvo-predmetno. Kao dvopredmetni studij zasad se pojavljuje u sljedeim kombinacijama: 1. Hrvatski jezik i knjievnost Engleski jezik i knjiev-

nost2. Hrvatski jezik i knjievnost Njemaki jezik i knjiev-

nost3. Hrvatski jezik i knjievnost Filozofija4. Hrvatski jezik i knjievnost Latinski jezik i rimska knji-

evnost5. Hrvatski jezik i knjievnost Povijest6. Hrvatski jezik i knjievnost Povijest umjetnosti7. Hrvatski jezik i knjievnost Pedagogija8. Hrvatski jezik i knjievnost Ruski jezik i knjievnost


9. Hrvatski jezik i knjievnost Talijanski jezik i knjiev-nost

10. Hrvatski jezik i knjievnost Informacijske znanosti 11. Hrvatski jezik i knjievnost Novinarstvo.

PREddIPLOMSKI STUdIJ

U kombinaciji s drugim studijem, nastavnikim i nena-stavnikim, raspored bodova na preddiplomskome studiju izgleda ovako:1. semestar HRV 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik)2. semestar HRV 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik) 3. semestar HRV 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili LAT)4. semestar HRV 14 + OSTALI 14 + 2 (C) 5. semestar HRV 13 + OSTALI 13 + 4 (FIL)6. semestar HRV 12 + OSTALI 12 + 6 (zavrni rad).

Za jednopredmetni studij raspored je bodova ovakav: 1. semestar: 28 bodova + 2 (strani jezik)2. semestar: 28 bodova + 2 (strani jezik)3. semestar: 28 bodova + 2 (C ili LAT)4. semestar: 28 bodova + 2 (C) 5. semestar: 26 bodova + 4 (FIL)6. semestar: 24 boda + 6 (zavrni rad).

dIPLOMSKI STUdIJ

Za diplomski studij u kombinaciji sa Studijem pedago-gije raspored bodova po semestrima iznosi:1. semestar HRV 11 + PED 11 + 8 bodova iz skupine B ili

C kolegija2. semestar HRV 11 + PED 11 + 8 bodova iz skupine B ili

C kolegija3. semestar HRV 13 + PED 13 + 2 (C) + 2 (C)4. semestar HRV 8 + PED 8 + 14 (diplomski rad).


Za diplomski studij u kombinaciji sa svim drugim stu-dijima raspored bodova po semestrima izgleda ovako:1. semestar HRV 11 + OSTALI 11 + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar HRV 11 + OSTALI 11 + 4 (DID) + 4 (ETI)3. semestar HRV 13 + OSTALI 13 + 2 (C) + 2 (C)4. semestar HRV 8 + OSTALI 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: U prvome i drugome semestru dvopred-metnih studija predviena su po dva zajednika kolegija koji nose po 4 boda te nisu predvieni izborni C kolegiji. Iznimka je kombinacija sa Studijem pedagogije koji u svo-me planu i programu predvia ekvivalentne kolegije. Stu-denti Pedagogije u ovim semestrima umjesto zajednikih kolegija uzimaju B ili C kolegije, prema programu studi-ja. Nenastavniki studiji koji se kombiniraju s Hrvatskim jezikom i knjievnosti takoer u svome programu moraju predvidjeti prostor za zajednike D kolegije.

Za jednopredmetni Studij hrvatskoga jezika i knjiev-nosti na diplomskome studiju raspored bodova po seme-strima izgleda ovako:1. semestar 22 boda + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar 22 boda + 4 (DID) + 4 (ETI)3. semestar 26 bodova + 2 (C) + 2 (C)4. semestar 16 bodova + 14 (diplomski rad).

engleSki jezik i knjievnOST Engleski jezik moe se studirati jednopredmetno i dvo-predmetno. Kao dvopredmetni studij zasad dolazi u slje-deim kombinacijama: 1. Engleski jezik i knjievnost Hrvatski jezik i knjiev-

nost2. Engleski jezik i knjievnost Njemaki jezik i knjiev-

nost3. Engleski jezik i knjievnost Filozofija


4. Engleski jezik i knjievnost Latinski jezik i rimska knji-evnost

5. Engleski jezik i knjievnost Povijest6. Engleski jezik i knjievnosti Povijest umjetnosti7. Engleski jezik i knjievnost Arheologija8. Engleski jezik i knjievnost Ruski jezik i knjievnost9. Engleski jezik i knjievnost Talijanski jezik i knjiev-

nost10. Engleski jezik i knjievnost Informacijske znanosti11. Engleski jezik i knjievnost Novinarstvo.


U kombinaciji s drugim studijem, nastavnikim i nena-stavnikim, raspored bodova na preddiplomskome studiju po semestrima izgleda ovako:1. semestar ENG 14 + OSTALI 14 + 2 (C)2. semestar ENG 14 + OSTALI 14 + 2 (C) 3. semestar ENG 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili LAT)4. semestar ENG 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili HRV) 5. semestar ENG 13 + OSTALI 13 + 4 (FIL)6. semestar ENG 12 + OSTALI 12 + 6 (zavrni rad).

Za jednopredmetni studij raspored bodova ovakav je: 1. semestar 28 bodova + 2 (C)2. semestar 28 bodova + 2 (C)3. semestar 28 bodova + 2 (C ili LAT)4. semestar 28 bodova + 2 (HRV) 5. semestar 26 bodova + 4 (FIL)6. semestar 24 boda + 6 (zavrni rad).

dIPLOMSKI STUdIJ

Za diplomski studij u kombinaciji sa svim studijima raspo-red bodova po semestrima izgleda ovako:1. semestar ENG 11 + OSTALI 11 + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar ENG 11 + OSTALI 11 + 4 (DID) + 4 (ETI)


3. semestar ENG 13 + OSTALI 13 + 2 (C) + 2 (C)4. semestar ENG 8 + OSTALI 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: Nenastavniki studiji koji se kombiniraju s Engleskim jezikom i knjievnosti takoer u svome pro-gramu moraju predvidjeti prostor za zajednike D kolegije.

Za jednopredmetni Engleski jezik i knjievnost na di-plomskome studiju raspored bodova po semestrima izgle-da ovako:1. semestar 22 boda + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar 22 boda + 4 (DID) + 4 (ETI)3. semestar 26 bodova + 2 (C) + 2 (C)4. semestar 16 bodova + 14 (diplomski rad).

njeMAki jezik i knjievnOSTNjemaki jezik moe se studirati jednopredmetno i dvo-predmetno. Kao dvopredmetni studij zasad se moe stu-dirati u sljedeim kombinacijama: 1. Njemaki jezik i knjievnost Hrvatski jezik i knjiev-

nost2. Njemaki jezik i knjievnost Engleski jezik i knjiev-

nost3. Njemaki jezik i knjievnost Filozofija4. Njemaki jezik i knjievnost Latinski jezik i rimska

knjievnost5. Njemaki jezik i knjievnost Povijest6. Njemaki jezik i knjievnosti Povijest umjetnosti7. Njemaki jezik i knjievnost Arheologija8. Njemaki jezik i knjievnost Ruski jezik i knjievnost9. Njemaki jezik i knjievnost Talijanski jezik i knjiev-

nost10. Njemaki jezik i knjievnost Informacijske znanosti11. Njemaki jezik i knjievnost Novinarstvo.



U kombinaciji s drugim studijem, nastavnikim i nena-stavnikim, raspored bodova na preddiplomskome studiju ovakav je:1. semestar NJEM 14 + OSTALI 14 + 2 (C)2. semestar NJEM 14 + OSTALI 14 + 2 (C) 3. semestar NJEM 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili LAT)4. semestar NJEM 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili HRV) 5. semestar NJEM 13 + OSTALI 13 + 4 (FIL)6. semestar NJEM 12 + OSTALI 12 + 6 (zavrni rad).

Za jednopredmetni studij raspored je bodova ovakav: 1. semestar 28 bodova + 2 (C)2. semestar 28 bodova + 2 (C)3. semestar 28 bodova + 2 (C ili LAT)4. semestar 28 bodova + 2 (HRV) 5. semestar 26 bodova + 4 (FIL)6. semestar 24 boda + 6 (zavrni rad).

dIPLOMSKI STUdIJ

Za diplomski studij u kombinaciji sa svim studijima raspo-red bodova po semestrima izgleda ovako:1. semestar NJEM 11 + OSTALI 11 + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar NJEM 11 + OSTALI 11 + 4 (DID) + 4 (ETI)3. semestar NJEM 13 + OSTALI 13 + 2 (C) + 2 (C)4. semestar NJEM 8 + OSTALI 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: Nenastavniki studiji koji se kombiniraju s Njemakim jezikom i knjievnosti takoer u svome pro-gramu moraju predvidjeti prostor za zajednike D kolegije.

Za jednopredmetni Njemaki jezik i knjievnost na di-plomskome studiju raspored bodova po semestrima izgle-da ovako:1. semestar 22 boda + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar 22 boda + 4 (DID) + 4 (ETI)


3. semestar 26 bodova + 2 (C) + 2 (C)4. semestar 16 bodova + 14 (diplomski rad).

lATinSki jezik i RiMSkA knjievnOSTLatinski jezik i rimska knjievnost moe se studirati samo dvopredmetno, i to u sljedeim kombinacijama: 1. Latinski jezik i rimska knjievnost Hrvatski jezik i knji-

evnost2. Latinski jezik i rimska knjievnost Engleski jezik i knji-

evnost3. Latinski jezik i rimska knjievnost Njemaki jezik i

knjievnost4. Latinski jezik i rimska knjievnost Ruski jezik i knjiev-

nost5. Latinski jezik i rimska knjievnost Talijanski jezik i

knjievnost6. Latinski jezik i rimska knjievnost Povijest7. Latinski jezik i rimska knjievnosti Arheologija8. Latinski jezik i rimska knjievnost Filozofija9. Latinski jezik i rimska knjievnost Informacijske zna-

nosti.


U kombinaciji s drugim studijem raspored bodova na pred-diplomskome studiju po semestrima izgleda ovako:1. semestar LAT 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik)2. semestar LAT 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik) 3. semestar LAT 14 + OSTALI 14 + 2 (C)4. semestar LAT 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili HRV) 5. semestar LAT 13 + OSTALI 13 + 4 (FIL)6. semestar LAT 12 + OSTALI 12 + 6 (zavrni rad).


dIPLOMSKI STUdIJ

Za diplomski studij u kombinaciji sa svim studijima raspo-red bodova po semestrima ovakav je:1. semestar LAT 11 + OSTALI 11 + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar LAT 11 + OSTALI 11 + 4 (DID) + 4 (ETI)3. semestar LAT 13 + OSTALI 13 + 2 (C) + 2 (C)4. semestar LAT 8 + OSTALI 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: Nenastavniki studiji koji se kombiniraju s Latinskim jezikom i rimskom knjievnosti takoer u svo-me programu moraju predvidjeti prostor za zajednike D kolegije.

TAlijAnSki jezik i knjievnOSTTalijanski jezik i knjievnost moe se studirati samo dvo-predmetno, i to u sljedeim kombinacijama: 1. Talijanski jezik i knjievnost Hrvatski jezik i knjievnost2. Talijanski jezik i knjievnost Engleski jezik i knjievnost3. Talijanski jezik i knjievnost Njemaki jezik i knjiev-

nost4. Talijanski jezik i knjievnost Ruski jezik i knjievnost5. Talijanski jezik i knjievnost Latinski jezik i rimska

knjievnost6. Talijanski jezik i knjievnost Povijest7. Talijanski jezik i knjievnosti Povijest umjetnosti8. Talijanski jezik i knjievnost Filozofija9. Talijanski jezik i knjievnost Informacijske znanosti.


U kombinaciji s drugim studijem raspored bodova na pred-diplomskome studiju po semestrima izgleda ovako:1. semestar TAL 14 + OSTALI 14 + 2 (LAT)2. semestar TAL 14 + OSTALI 14 + 2 (LAT) 3. semestar TAL 14 + OSTALI 14 + 2 (C)


4. semestar TAL 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili HRV) 5. semestar TAL 13 + OSTALI 13 + 4 (FIL)6. semestar TAL 12 + OSTALI 12 + 6 (zavrni rad).

dIPLOMSKI STUdIJ

Za diplomski studij u kombinaciji sa svim studijima raspo-red bodova po semestrima ovakav je:1. semestar TAL 11 + OSTALI 11 + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar TAL 11 + OSTALI 11 + 4 (DID) + 4 (ETI)3. semestar TAL 13 + OSTALI 13 + 2 (C) + 2 (C)4. semestar TAL 8 + OSTALI 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: Studij talijanskoga jezika i knjievnosti je-dini je studij koji Latinski jezik ima dvosemestralno, i to u 1. i 2. semestru, zbog posebnosti studijskoga programa.

Nenastavniki studij Informacijske znanosti koji se kombinira s Talijanskim jezikom i knjievnosti takoer u svome programu mora predvidjeti prostor za zajednike D kolegije.

RuSki jezik i knjievnOST Ruski jezik i knjievnost moe se studirati samo dvopred-metno, i to u sljedeim kombinacijama: 1. Ruski jezik i knjievnost Hrvatski jezik i knjievnost2. Ruski jezik i knjievnost Engleski jezik i knjievnost3. Ruski jezik i knjievnost Njemaki jezik i knjievnost4. Ruski jezik i knjievnost Talijanski jezik i knjievnost5. Ruski jezik i knjievnost Latinski jezik i rimska knjiev-

nost6. Ruski jezik i knjievnost Povijest7. Ruski jezik i knjievnosti Povijest umjetnosti8. Ruski jezik i knjievnost Filozofija9. Ruski jezik i knjievnost Informacijske znanosti.



U kombinaciji s drugim studijem raspored bodova na pred-diplomskome studiju po semestrima izgleda ovako:1. semestar RUS 14 + OSTALI 14 + 2 (C)2. semestar RUS 14 + OSTALI 14 + 2 (C) 3. semestar RUS 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili LAT)4. semestar RUS 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili HRV) 5. semestar RUS 13 + OSTALI 13 + 4 (FIL)6. semestar RUS 12 + OSTALI 12 + 6 (zavrni rad).

dIPLOMSKI STUdIJ

Za diplomski studij u kombinaciji sa svim studijima raspo-red bodova po semestrima ovakav je:1. semestar RUS 11 + OSTALI 11 + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar RUS 11 + OSTALI 11 + 4 (DID) + 4 (ETI)3. semestar RUS 13 + OSTALI 13 + 2 (C) + 2 (C)4. semestar RUS 8 + OSTALI 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: Nenastavniki studij Informacijske zna-nosti koji se kombinira s Ruskim jezikom i knjievnosti ta-koer u svome programu mora predvidjeti prostor za za-jednike D kolegije.

filOzOfijAStudij filozofije moe se studirati samo dvopredmetno, i to u sljedeim kombinacijama: 1. Filozofija Hrvatski jezik i knjievnost2. Filozofija Engleski jezik i knjievnost3. Filozofija Njemaki jezik i knjievnost4. Filozofija Talijanski jezik i knjievnost5. Filozofija Latinski jezik i rimska knjievnost6. Filozofija Ruski jezik i knjievnost 7. Filozofija Povijest umjetnosti8. Filozofija Povijest


9. Filozofija Informacijske znanosti10. Filozofija Novinarstvo11. Filozofija Arheologija12. Filozofija Pedagogija.


U kombinaciji s drugim studijem raspored bodova na pred-diplomskome studiju po semestrima izgleda ovako:1. semestar FIL 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik)2. semestar FIL 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik) 3. semestar FIL 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili LAT)4. semestar FIL 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili HRV) 5. semestar FIL 13 + OSTALI 13 + 4 (FIL)6. semestar FIL 12 + OSTALI 12 + 6 (zavrni rad).

Napomena: Studij filozofije od zajednikoga kolegija Filozofija odgoja i obrazovanja uzima samo pola bodova jer se bodovi zajednikih kolegija dijele s 2. Dakle Studij filo-zofije u 5. semestru rauna s 13 bodova bez kolegija Filozo-fija odgoja i obrazovanja.

dIPLOMSKI STUdIJ

Za diplomski studij u kombinaciji sa Studijem pedagogije raspored bodova po semestrima ovakav je:1. semestar FIL 11 + PED 11 + 8 bodova iz skupine B ili C

kolegija2. semestar FIL 11 + PED 11 + 8 bodova iz skupine B ili C

kolegija3. semestar FIL 13 + PED 13 + 2 (C) + 2 (C)4. semestar FIL 8 + PED 8 + 14 (diplomski rad).

Za diplomski studij u kombinaciji sa svim drugim stu-dijima raspored bodova po semestrima izgleda ovako:1. semestar FIL 11 + OSTALI 11 + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar FIL 11 + OSTALI 11 + 4 (DID) + 4 (ETI)


3. semestar FIL 13 + OSTALI 13 + 2 (C) + 2 (C)4. semestar FIL 8 + OSTALI 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: U prvome i drugome semestru dvopred-metnih studija predviena su po dva zajednika kolegija, koja nose po 4 boda, tako da nisu predvieni izborni C ko-legiji. Iznimka je kombinacija sa Studijem pedagogije koji u svome planu i programu predvia ekvivalentne kolegije. Studenti Pedagogije u ovim semestrima umjesto zajedni-kih kolegija uzimaju B ili C kolegije, prema programu stu-dija. Nenastavniki studiji koji se kombiniraju s Filozofijom takoer u svome programu moraju predvidjeti prostor za zajednike D kolegije.

pOvijeSTStudij povijesti moe se studirati samo dvopredmetno, i to u sljedeim kombinacijama: 1. Povijest Hrvatski jezik i knjievnost2. Povijest Engleski jezik i knjievnost3. Povijest Njemaki jezik i knjievnost4. Povijest Talijanski jezik i knjievnost5. Povijest Latinski jezik i rimska knjievnost6. Povijest Ruski jezik i knjievnost 7. Povijest Povijest umjetnosti8. Povijest Filozofija 9. Povijest Informacijske znanosti10. Povijest Novinarstvo11. Povijest Arheologija12. Povijest Pedagogija13. Povijest Zemljopis.


U kombinaciji s drugim studijem raspored bodova na pred-diplomskome studiju po semestrima izgleda ovako:1. semestar POV 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik)


2. semestar POV 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik) 3. semestar POV 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili LAT)4. semestar POV 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili HRV) 5. semestar POV 13 + OSTALI 13 + 4 (FIL)6. semestar POV 12 + OSTALI 12 + 6 (zavrni rad).

dIPLOMSKI STUdIJ

Za diplomski studij u kombinaciji sa Studijem pedagogije raspored bodova po semestrima ovakav je:1. semestar POV 11 + PED 11 + 8 bodova iz skupine B ili

C kolegija2. semestar POV 11 + PED 11 + 8 bodova iz skupine B ili

C kolegija3. semestar POV 13 + PED 13 + 2 (C) + 2 (C)4. semestar POV 8 + PED 8 + 14 (diplomski rad).

Za diplomski studij u kombinaciji sa svim drugim stu-dijima raspored bodova po semestrima izgleda ovako:1. semestar POV 11 + OSTALI 11 + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar POV 11 + OSTALI 11 + 4 (DID) + 4 (ETI)3. semestar POV 13 + OSTALI 13 + 2 (C) + 2 (C)4. semestar POV 8 + OSTALI 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: U prvome i drugome semestru dvopred-metnih studija predviena su po dva zajednika kolegija, koja nose po 4 boda, tako da nisu predvieni izborni C ko-legiji. Iznimka je kombinacija sa Studijem pedagogije koji u svome planu i programu predvia ekvivalentne kolegije. Studenti Pedagogije u ovim semestrima umjesto zajedni-kih kolegija uzimaju B ili C kolegije, prema programu stu-dija. Nenastavniki studiji koji se kombiniraju s Povijesti takoer u svome programu moraju predvidjeti prostor za zajednike D kolegije.


pOvijeST uMjeTnOSTiStudij povijesti umjetnosti moe se studirati samo dvo-predmetno, i to u sljedeim kombinacijama: 1. Povijest umjetnosti Hrvatski jezik i knjievnost2. Povijest umjetnosti Engleski jezik i knjievnost3. Povijest umjetnosti Njemaki jezik i knjievnost4. Povijest umjetnosti Talijanski jezik i knjievnost5. Povijest umjetnosti Ruski jezik i knjievnost 6. Povijest umjetnosti Povijest 7. Povijest umjetnosti Filozofija 8. Povijest umjetnosti Informacijske znanosti9. Povijest umjetnosti Arheologija.


U kombinaciji s drugim studijem raspored bodova na pred-diplomskome studiju po semestrima izgleda ovako:1. semestar PU 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik)2. semestar PU 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik) 3. semestar PU 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili LAT)4. semestar PU 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili HRV) 5. semestar PU 13 + OSTALI 13 + 4 (FIL)6. semestar PU 12 + OSTALI 12 + 6 (zavrni rad).

dIPLOMSKI STUdIJ

Za diplomski studij u kombinaciji sa svim studijima raspo-red bodova po semestrima ovakav je:1. semestar PU 11 + OSTALI 11 + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar PU 11 + OSTALI 11 + 4 (DID) + 4 (ETI)3. semestar PU 13 + OSTALI 13 + 2 (C) + 2 (C)4. semestar PU 8 + OSTALI 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: Nenastavniki studiji Informacijske zna-nosti i Arheologija koji se kombiniraju s Povijesti umjetno-sti takoer u svome programu moraju predvidjeti prostor za zajednike D kolegije.


ARheOlOgijAArheologija je nenastavniki studij koji se moe studirati jednopredmetno i dvopredmetno. Kao dvopredmetni stu-dij dolazi u sljedeim kombinacijama: 1. Arheologija Engleski jezik i knjievnost2. Arheologija Njemaki jezik i knjievnost3. Arheologija Filozofija4. Arheologija Latinski jezik i rimska knjievnost5. Arheologija Povijest6. Arheologija Povijest umjetnosti7. Arheologija Informacijske znanosti.


U kombinaciji sa Studijem informacijskih znanosti, kao nenastavnikim studijem, raspored bodova na preddi-plomskome studiju po semestrima izgleda ovako:1. semestar ARH 14 + INF 14 + 2 (strani jezik)2. semestar ARH 14 + INF 14 + 2 (strani jezik) 3. semestar ARH 14 + INF 14 + 2 (C)4. semestar ARH 14 + INF 14 + 2 (C) 5. semestar ARH 13 + INF 13 + 2 (C) + 2 (C) 6. semestar ARH 12 + INF 12 + 6 (zavrni rad).

Napomena: Iako ni Studij arheologije ni Studij infor-macijskih znanosti ne predviaju kolegije iz nastavniko-ga modula, u ovom se sluaju ipak ne moe odustati od dogovorenoga fiksnog broja bodova po semestrima zbog njihovih kombinacija s nastavnikim studijima. U prvim semestrima studenti mogu birati dodatni strani jezik iako Studij informacijskih znanosti u svome programu ve ima predvien strani jezik. Ovo je jedina kombinacija nena-stavnikih studija te studenti ove kombinacije bodove koje bi imali iz zajednikih D kolegija dobivaju na izbornim C kolegijima, koje mogu mijenjati i za bodovno ekvivalen-tne B2 kolegije s matinoga studija.


U kombinaciji s drugim nastavnikim studijem raspo-red bodova na preddiplomskome studiju ovakav je:1. semestar ARH 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik)2. semestar ARH 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik) 3. semestar ARH 14 + OSTALI 14 + 2 (C)4. semestar ARH 14 + OSTALI 14 + 2 (C) 5. semestar ARH 13 + OSTALI 13 + 4 (FIL)6. semestar ARH 12 + OSTALI 12 + 6 (zavrni rad).

Za jednopredmetni studij raspored bodova ovakav je: 1. semestar 28 bodova + 2 (strani jezik)2. semestar 28 bodova + 2 (strani jezik)3. semestar 30 bodova 4. semestar 30 bodova 5. semestar 30 bodova 6. semestar 24 boda + 6 (zavrni rad).

Napomena: Jednopredmetni Studij arheologije moe ostavljati prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da to bude paran broj jer e svi C kolegiji koji budu ponueni uvijek nositi 2 boda. Vano je da zbroj bodova u svakome semestru bude tono 30.

dIPLOMSKI STUdIJ

Za diplomski studij u kombinaciji sa Studijem informacij-skih znanosti raspored bodova po semestrima ovakav je:1. semestar ARH 11 + INF 11 + 8 bodova iz skupine B ili

C kolegija2. semestar ARH 11 + INF 11 + 8 bodova iz skupine B ili

C kolegija3. semestar ARH 13 + INF 13 + 2 (C) + 2 (C) 4. semestar ARH 8 + INF 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: Iako ni Studij arheologije ni Studij infor-macijskih znanosti ne predviaju kolegije iz nastavniko-ga modula, u ovom se sluaju ipak ne moe odustati od dogovorenoga fiksnog broja bodova po semestrima zbog


njihovih kombinacija s nastavnikim studijima. U prvim semestrima studenti mogu birati dodatni strani jezik iako Studij informacijskih znanosti u svome programu ve ima predvien strani jezik. Ovo je jedina kombinacija nena-stavnikih studija te studenti ove kombinacije bodove koje bi imali iz zajednikih D kolegija dobivaju na izbornim C kolegijima, koje mogu mijenjati i za bodovno ekvivalen-tne B2 kolegije s matinoga studija.

Za diplomski studij u kombinaciji sa svim studijima raspored bodova po semestrima ovakav je:1. semestar ARH 11 + OSTALI 11 + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar ARH 11 + OSTALI 11 + 4 (DID) + 4 (ETI)3. semestar ARH 13 + OSTALI 13 + 2 (C) + 2 (C) 4. semestar ARH 8 + OSTALI 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: Iako Studij arheologije kao nenastavniki studij ne predvia kolegije iz nastavnikoga modula, zbog kombinacija s nastavnikim studijima u svome programu mora predvidjeti prostor za zajednike D kolegije.

Za jednopredmetni Studij arheologije na diplomsko-me studiju raspored bodova po semestrima izgleda ovako:1. semestar 30 bodova 2. semestar 30 bodova3. semestar 30 bodova4. semestar 16 bodova + 14 (diplomski rad).

Napomena: Jednopredmetni Studij arheologije moe ostavljati prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da to bude paran broj. Vano je da zbroj bodova u svakome semestru bude tono 30.

nOvinARSTvONovinarstvo je nenastavniki studij koji se moe stu-

dirati jednopredmetno i dvopredmetno. Kao dvopredmet-ni studij dolazi u sljedeim kombinacijama:


1. Novinarstvo Engleski jezik i knjievnost2. Novinarstvo Njemaki jezik i knjievnost3. Novinarstvo Hrvatski jezik i knjievnost 4. Novinarstvo Filozofija5. Novinarstvo Povijest.


U kombinaciji s drugim (nastavnikim) studijem raspored bodova na preddiplomskome studiju po semestrima izgle-da ovako:1. semestar NOV 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik)2. semestar NOV 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik) 3. semestar NOV 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili LAT)4. semestar NOV 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili HRV) 5. semestar NOV 13 + OSTALI 13 + 4 (FIL)6. semestar NOV 12 + OSTALI 12 + 6 (zavrni rad).

Za jednopredmetni studij raspored bodova ovakav je: 1. semestar 30 bodova 2. semestar 30 bodova 3. semestar 30 bodova 4. semestar 30 bodova 5. semestar 30 bodova 6. semestar 24 boda + 6 (zavrni rad).

Napomena: Jednopredmetni Studij novinarstva moe ostavljati prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da to bude paran broj jer e svi C kolegiji koji budu ponueni uvijek nositi 2 boda. Vano je da zbroj bodova u svakome semestru bude tono 30 bodova.

Studij novinarstva u svome programu, uz predvieni jedan strani jezik, moe ostaviti prostora i za drugi strani jezik koji bi njihovim studentima bio izborni kolegij.


dIPLOMSKI STUdIJ

Za diplomski studij u kombinaciji sa svim studijima raspo-red bodova po semestrima ovakav je:1. semestar NOV 11 + OSTALI 11 + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar NOV 11 + OSTALI 11 + 4 (DID) + 4 (ETI)3. semestar NOV 13 + OSTALI 13 + + 2 (C) + 2 (C)4. semestar NOV 8 + OSTALI 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: Iako Studij novinarstva kao nenastavniki studij ne predvia kolegije iz nastavnikoga modula, zbog kombinacija s nastavnikim studijima u svome programu mora predvidjeti prostor za zajednike D kolegije.

Za jednopredmetni studij novinarstva na diplomsko-me studiju raspored bodova po semestrima izgleda ovako:1. semestar 30 bodova 2. semestar 30 bodova3. semestar 30 bodova4. semestar 16 bodova + 14 (diplomski rad).

Napomena: Jednopredmetni Studij novinarstva moe ostavljati prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da to bude paran broj. Vano je da zbroj bodova u svakome semestru bude tono 30.

pSihOlOgijAPsihologija je iskljuivo jednopredmetni nenastavniki studij.


Na preddiplomskome studiju ima sljedei raspored bodo-va: 1. semestar 30 bodova 2. semestar 30 bodova3. semestar 30 bodova4. semestar 30 bodova


5. semestar 30 bodova6. semestar 24 boda + 6 (zavrni rad).

Studij psihologije moe ostavljati prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da to bude paran broj jer e svi C ko-legiji koji budu ponueni uvijek nositi 2 boda. Vano je da zbroj bodova u svakome semestru bude tono 30.

dIPLOMSKI STUdIJ

Studij psihologije na diplomskome studiju ima sljedei raspored bodova:1. semestar 30 bodova 2. semestar 30 bodova3. semestar 30 bodova 4. semestar 16 bodova + 14 (diplomski rad).

Napomena: Studij psihologije moe ostavljati prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da to bude paran broj. Vano je da zbroj bodova u svakome semestru bude tono 30.

pOliTOlOgijAPolitologija je iskljuivo jednopredmetni nenastavniki studij.


Na preddiplomskome studiju ima sljedei raspored bodo-va: 1. semestar 30 bodova 2. semestar 30 bodova 3. semestar 30 bodova 4. semestar 30 bodova 5. semestar 30 bodova 6. semestar 24 boda + 6 (zavrni rad).


Studij politologije moe ostavljati prostor za C kolegi-je po elji, pod uvjetom da to bude paran broj jer e svi C kolegiji koji budu ponueni uvijek nositi 2 boda. Vano je da zbroj bodova u svakome semestru bude tono 30.

Napomena: Studij politologije moe u svome progra-mu, uz predvieni jedan strani jezik, ostaviti prostora i za drugi strani jezik koji bi studentima bio izborni kolegij.

dIPLOMSKI STUdIJ

Studij politologije na diplomskome studiju ima sljedei raspored bodova:1. semestar 30 bodova 2. semestar 30 bodova3. semestar 30 bodova4. semestar 16 bodova + 14 (diplomski rad).

Napomena: Studij politologije moe ostavljati prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da to bude paran broj. Vano je da zbroj bodova u svakome semestru bude tono 30.

SOcijAlni RAdSocijalni rad iskljuivo je jednopredmetni studij.


Na preddiplomskome studiju ima sljedei raspored bodo-va: 1. semestar 30 bodova 2. semestar 30 bodova 3. semestar 30 bodova4. semestar 30 bodova5. semestar 30 bodova6. semestar 24 boda + 6 (zavrni rad).


Studij socijalnoga rada moe ostavljati prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da to bude paran broj jer e svi C kolegiji koji budu ponueni uvijek nositi 2 boda. Va-no je da zbroj bodova u svakome semestru bude tono 30.

Napomena: Studij socijalnoga rada moe u svome pro-gramu, uz predvieni jedan strani jezik, ostaviti prostora i za drugi strani jezik koji bi studentima bio izborni kolegij.

dIPLOMSKI STUdIJ

Studij socijalnoga rada na diplomskome studiju ima slje-dei raspored bodova:1. semestar 30 bodova 2. semestar 30 bodova3. semestar 30 bodova4. semestar 16 bodova + 14 (diplomski rad).

Napomena: Studij socijalnoga rada moe

ostavljati prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da

to bude paran broj. Vano je da zbroj bodova u svakome

semestru bude tono 30.

infORMAcijSke znAnOSTiInformacijske su znanosti nenastavniki studij koji se moe studirati jednopredmetno i dvopredmetno. Kao dvopred-metni studij dolazi u sljedeim kombinacijama: 1. Informacijske znanosti Engleski jezik i knjievnost2. Informacijske znanosti Njemaki jezik i knjievnost3. Informacijske znanosti Hrvatski jezik i knjievnost4. Informacijske znanosti Latinski jezik i rimska knjiev-

nost5. Informacijske znanosti Talijanski jezik i knjievnost6. Informacijske znanosti Ruski jezik i knjievnost


7. Informacijske znanosti Povijest8. Informacijske znanosti Povijest umjetnosti9. Informacijske znanosti Filozofija10. Informacijske znanosti Arheologija.


U kombinaciji sa Studijem arheologije, kao nenastavni-kim studijem, raspored bodova na preddiplomskome stu-diju po semestrima izgleda ovako:1. semestar INF 14 + ARH 14 + 2 (strani jezik)2. semestar INF 14 + ARH 14 + 2 (strani jezik) 3. semestar INF 14 + ARH 14 + 2 (C)4. semestar INF 14 + ARH 14 + 2 (C) 5. semestar INF 13 + ARH 13 + 2 (C) + 2 (C) 6. semestar INF 12 + ARH 12 + 6 (zavrni rad).

Napomena: Iako ni Studij arheologije ni Studij infor-macijskih znanosti ne predviaju kolegije iz nastavniko-ga modula, u ovom se sluaju ipak ne moe odustati od dogovorenoga fiksnog broja bodova po semestrima zbog njihovih kombinacija s nastavnikim studijima. U prvim semestrima studenti mogu birati dodatni strani jezik iako Studij informacijskih znanosti u svome programu ve ima predvien strani jezik. Ovo je jedina kombinacija nena-stavnikih studija te studenti ove kombinacije bodove koje bi imali iz zajednikih D kolegija dobivaju na izbornim C kolegijima, koje mogu mijenjati i za bodovno ekvivalen-tne B2 kolegije s matinoga studija.

U kombinaciji s drugim nastavnikim studijem raspo-red bodova na preddiplomskome studiju po semestrima izgleda ovako:1. semestar INF 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik)2. semestar INF 14 + OSTALI 14 + 2 (strani jezik) 3. semestar INF 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili LAT)4. semestar INF 14 + OSTALI 14 + 2 (C ili HRV)


5. semestar INF 13 + OSTALI 13 + 4 (FIL)6. semestar INF 12 + OSTALI 12 + 6 (zavrni rad).

Za jednopredmetni studij raspored bodova ovakav je: 1. semestar 30 bodova 2. semestar 30 bodova 3. semestar 30 bodova4. semestar 30 bodova 5. semestar 30 bodova6. semestar 24 boda + 6 (zavrni rad).

Napomena: Jednopredmetni Studij informacijskih znanosti moe ostavljati prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da to bude paran broj jer e svi C kolegiji koji budu ponueni uvijek nositi 2 boda. Vano je da zbroj bodova u svakome semestru bude tono 30.

Studij informacijskih znanosti moe u svome progra-mu, uz predvieni jedan strani jezik, ostaviti prostora i za drugi strani jezik koji bi studentima bio izborni kolegij.

dIPLOMSKI STUdIJ

Za diplomski studij u kombinaciji sa Studijem arheologije raspored bodova po semestrima izgleda ovako:1. semestar INF 11 + ARH 11 + 8 bodova iz skupine B i C

kolegija2. semestar INF 11 + ARH 11 + 8 bodova iz skupine B i C

kolegija3. semestar INF 13 + ARH 13 + 2 (C) + (C)4. semestar INF 8 + ARH 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: Iako ni Studij arheologije ni Studij infor-macijskih znanosti ne predviaju kolegije iz nastavniko-ga modula, u ovom se sluaju ipak ne moe odustati od dogovorenoga fiksnog broja bodova po semestrima zbog njihovih kombinacija s nastavnikim studijima. U prvim semestrima studenti mogu birati dodatni strani jezik iako Studij informacijskih znanosti u svome programu ve ima


predvien strani jezik. Ovo je jedina kombinacija nena-stavnikih studija te studenti ove kombinacije bodove koje bi imali iz zajednikih D kolegija dobivaju na izbornim C kolegijima, koje mogu mijenjati i za bodovno ekvivalen-tne B2 kolegije s matinoga studija.

Za diplomski studij u kombinaciji sa svim studijima raspored bodova po semestrima ovakav je:1. semestar INF 11 + OSTALI 11 + 4 (PED) + 4 (PSI)2. semestar INF 11 + OSTALI 11 + 4 (DID) + 4 (ETI)3. semestar INF 13 + OSTALI 13 + 2 (C) + (C)4. semestar INF 8 + OSTALI 8 + 14 (diplomski rad).

Napomena: Iako Studij informacijskih znanosti kao nenastavniki studij ne predvia kolegije iz nastavniko-ga modula, zbog kombinacija s nastavnikim studijima u svome programu mora predvidjeti prostor za zajednike D kolegije.

Za jednopredmetni Studij informacijskih znanosti na diplomskome studiju raspored bodova po semestrima ovakav je:1. semestar 30 bodova 2. semestar 30 bodova 3. semestar 30 bodova4. semestar 16 bodova + 14 (diplomski rad).

Napomena: Jednopredmetni studij Informacijskih znanosti moe ostavljati prostor za C kolegije po elji, pod uvjetom da to bude paran broj. Vano je da zbroj bodova u svakome semestru bude tono 30.

57

ZadaTCI I ZaKLjUCI

Da bi Filozofski fakultet, kao obitelj s vie lanova, uspjeno provodio nastavu te studentima ponudio optimalnu izobrazbu i odgovarajue kompetencije, sva-ki lan te obitelji mora potivati ista zajednika pravila i odredbe. Iako svaki studij i svaka kombinacija dvopred-metnoga studija imaju svoje posebnosti, ipak mora po-stojati konsenzus oko onoga to je svima zajedniko. A za-jedniko je svim studijima Filozofskoga fakulteta sljedee: zavrni rad, diplomski rad, C kolegiji i D kolegiji.

Dogovor oko tono odreenoga i uvijek parnoga broja bodova za zavrni rad, diplomski rad, C kolegije i D kolegije preduvjet je za pravilno i uredno funkcioniranje dvopred-metnih studija koji pri usklaivanju tonoga zbroja bodova na kraju semestra (akademske godine) imaju znatno vie problema negoli jednopredmetni studiji. S tog se razlo-ga svi jednopredmetni studiji trebaju prikloniti odlukama koje se tiu navedenih zajednikih pitanja. Prijedlog je da se zauzme jedinstven stav oko ovih pitanja:1. zavrni rad 6 bodova2. diplomski rad 14 bodova3. C kolegiji 2 boda4. D kolegiji 2 ili 4 boda.

Treba imati na umu da su svi studiji Filozofskoga fa-kulteta (osim Arheologije, Novinarstva, Socijalnoga rada, Politologije, Psihologije i Informacijskih znanosti za neka usmjerenja) studiji nastavnikoga smjera te da nakon za-vrnoga diplomskog studija moraju imati minimalno 60 bodova iz kolegija s nastavnikim kompetencijama da bi


bili konkurentni i prepoznati na tritu rada, poglavito u zemljama Europske unije.

Kao autonomne jedinice vrlo sloene ustanove (Filo-zofskoga fakulteta), pojedini studiji imaju potpunu slobod-nu pri kreiranju svojih nastavnih planova i programa, ali u tono dogovorenim granicama i po dogovorenim zajedni-kim pravilima. Pri tome proelnici, tajnici i svi ostali djelat-nici pojedinoga studija, kreirajui nastavni plan i program te odravajui nastavu, na pameti trebaju imati ponajprije studenta, njegov poloaj i njegov indeks. To se posebno odnosi na proelnike dvopredmetnih, ali i na proelnike jednopredmetnih studija. Naime uz oitu injenicu da dvopredmetni studiji moraju dijeliti sve bodove, C kolegije i D kolegije te zavrni i diplomski rad, valja imati na umu da jednopredmetni studiji (i nastavniki i nenastavniki) za-jedno s dvopredmetnim studijima takoer moraju dijeliti pravila o bodovanju zavrnoga i diplomskoga rada te C ko-legije. Tako strukturalna sloenost Filozofskoga fakulteta ne e biti preprjeka optimalnu i urednu izvoenju nastave i usklaivanju nastavnih programa, nego naprotiv svo-jom e raznolikosti pridonijeti kvalitetnijoj izobrazbi svih studenata, to bi pak svim djelatnicima Fakulteta trebala biti prvotna zadaa.


IZVOrI I LITEraTUra

Bolonjski proces i osiguranje kvalitete Informacije za gospodarstvo, prir. Snjeana Rezi i Vlado Majstorovi, Sveuilite u Mostaru, Mostar, 2013.

ECTS GUIDE: Information package, prir. Snjeana Rezi i Vojo Viekruna, University of Mostar, Mostar, 2008.

European Commission, ECTS Users Guide, Office for Official Publications of the European Communities Luxembourg, 2009.

Institucionalna politika osiguranja kvalitete, prir. Snje-ana Rezi, Draena Tomi i Vlado Majstorovi, Sveu-ilite u Mostaru, Mostar, 2012.

Okvirni zakon o visokom obrazovanju, Slubeni gla-snik Bosne i Hercegovine, br. 59/07.

Prirunik za izraun ECTS bodovnoga sustava, prir. Go-ran urevi, Jere Junakovi i Ivan Veki, Studentski zbor Sveuilita u Zadru, Zadar, 2012.

Prirunik za izradu nastavnih planova i programa teme-ljenim na ishodima uenje i kompetencijama, prir. Snje-ana Rezi i Vojo Viekruna, Sveuilite u Mostaru, Mo-star, 2012.

Zakon o visokom obrazovanju u Hercegovako-ne-retvanskom kantonu, Slubene novine Hercegova-ko-neretvanskog kantona, 2012., br. 4,

(24. III.

2014.)

prirucnik za ects-a

Documents