priru~nik euppp obuka predava~a - civilnodrustvo.bacivilnodrustvo.ba/media/46466/euppp-ii.pdf ·...

Program obuke predava~a

Sarajevo / Banja Luka / Neum 2006

Training of Trainers Course

Training of Trainers CourseProgram obuke trenera

Priru~nik EUPPPObuka predava~a javnih nabavki u BiH

(drugi dio)

P R O G R A M O B U K E P R E D A V A ^ A

Anela DumanEUPPP

Priručnik EUPPP Obuka predavača javnih nabavki u BiH – drugi dio

1

PRIRUČNIK EUPPP

(drugi dio)


2

F. Zakon o javnim nabavkama BiH, detalji i primjena 26. Propisi o javnim nabavkama u BiH1 Legislativni okvir javnih nabavki

Zakon o javnim nabavkama Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (“ZJN”) je usvojen na sjednicama Parlamenta BiH od 23. i 27. septembra 2004. i objavljen u Službenom glasniku BiH, 2. novembra 2004. godine. U skladu sa članom 57. Zakona, Zakon je stupio na snagu 8. dana od dana objavljivanja tj. 10. novembra 2004. Takvo bezuslovno stupanje na snagu se odnosi samo na zajedničke institucije BiH (na državnom nivou). Za institucije na lokalnom nivou procedura stupanja na snagu je bila drugačija. Pitanja javnih nabavki za BiH su bila regulisana posebnim pravnim aktima u oba entiteta i Distriktu Brčko. U skladu sa članom 56. ovog Zakona, nadležne vlasti entiteta i Distrikta Brčko su trebale ukinuti prethodno spomenute propise za 60 dana, tj. prije januara 2005. godine. Vlade Distrikta Brčko i Federacije BiH su donijele potrebne zakonodavne odluke u januaru 2005. godine. U slučaju Republike Srpske, zakon kojim se ukinuo predhodni entitetski propis o javnim nabavkama usvojen je na Parlamentu RS 5. i 6. aprila 2005, a zatim objavljen u Službenom glasniku RS, br. 41/05, od 22. aprila 2005. godine, a stupio je na snagu 8. dana od dana objavljivanja.

Zakon o javnim nabavkama se može okarakterisati kao Zakon koji:

• obezbjeđuje jedinstvene propise iz oblasti javnih nabavki za cijelu državu,

• je prilagođen administrativnom kontekstu BiH,

• reguliše sve nivoe postupka javnih nabavki,

• daje odgovornost za javne nabavke ugovornim organima (sistem javnih nabavki u BiH je decentralizovan),

• zahtijeva transparentnost po pitanju prilika i postupaka javnih nabavki,

• je uglavnom u skladu sa legislativom Evropske unije,

• promoviše ekonomične javne nabavke i ekonomičnu javnu potrošnju,

• čuva zakonite interese ponuđača uvodeći korektivne mehanizme i postupke, i

• osigurava odgovarajuću primjenu Zakona o javnim nabavkama putem uspostavljanja dviju institucija za implementaciju i monitoring za cijelu zemlju: Agencije za javne nabavke (AJN) i Ureda za razmatranje žalbi (URŽ).

Zakon o javnim nabavkama je uglavnom urađen po uzoru na direktive o javnim nabavkama Evropske unije2 i relevantnim presudama Evropskog suda pravde. Krajnji rezultat je da Zakon sadrži odredbe po uzoru na Evropsku uniju, a su vezane za: 1 Zasnovano na “Smjernice za dodjelu ugovora o javnoj nabavci” EUPPP. 2 Direktiva 2004/17/EC Evropskog parlamenta i Vijeća od 31. marta 2004. godine koja koordinira postupke nabavki u institucijama sektora voda, energije, transporta i poštanskih usluga i Direktiva 2004/18/EC Evropskog parlamenta i Vijeća od 31. marta 2004. godine o koordinaciji postupaka dodjele ugovora o javnoj nabavci radova, ugovora o javnoj nabavci roba i ugovora o javnoj nabavci usluga, Direktiva Vijeća 89/665/EEC od 21. decembra 1989. godine o koordinaciji zakona, propisa i upravnih odredbi koje se odnose na primjenu žalbenog postupka na dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba i radova i Direktiva Vijeća 92/13/EEC od 25. februara 1992. godine koja koordinira zakone, propise i upravne odredbe koje se odnose na primjenu pravila Zajednice za postupke nabavki institucija sektora vode, energije, transporta i telekomunikacija (tekstovi ovih direktiva se mogu naći na web stranici projekta EUPP: www.javnenabavke.ba).


3

- obim i predmet Zakona (definicije ugovora o javnim nabavkama, ugovorne organe, oblasti na koje se ne primjenjuju odredbe ovog Zakona, itd.),

- katalog dozvoljenih postupaka,

- zahtjeve za transparentnost i objavljivanje (objava obavještenja),

- zahtjeve u postupcima (vremenski rok, kvalifikacija i kriteriji za dodjelu ugovora, itd.)

- raspoloživi pravni lijek. Podzakonski akti Pored zakona, legislativa vezana za javne nabavke se sastoji od podzakonskih akata koji su urađeni na osnovu Zakona:

• Uputstvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama BiH (“Uputstvo”) – usvojeno na Vijeću ministara BiH, 16. decembra 2004. i objavljeno u Službenom glasniku BiH, br. 3/05, 24. januara 2005.;

• Lista ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama za BiH – usvojena od Ministarstva finansija i trezora BiH, 12. januara 2005. i objavljena u Službenom glasniku BiH, br. 3/05, od 24. januara 2005.;

• Uputstvo o načinu pripreme obavještenja o nabavci, dodjeli ugovora i poništenju postupka nabavke usvojene od strane Ministarstva finansija i trezora BiH, 7. marta 2005. i objavljene u Službenom glasniku BiH, br. 17/05, 28. marta 2005.;

• Obrazac zapisnika sa otvaranja ponuda zajedno sa uputstvom o njegovoj primjeni – usvojen od Ministarstva finansija i trezora BiH, 7. marta 2005. i objavljen u Službenom glasniku BiH, br. 17/05, 28. marta 2005.

Osim Zakona o javnim nabavkama, postoje i drugi zakoni koji se primjenjuju u oblasti javnih nabavki:

• Građansko pravo (zakon o obligacijama),

• Zakon o upravi (Zakon o upravnom postupku BiH)

• Zakon o slobodi pristupa informacijama,

• Zakon o reviziji

• zakoni o standardizaciji BiH, FBiH i RS

• zakoni o radu FBiH i RS.


4

27. Principi i definicije3 Osnovni principi i ciljevi Zakona o javnim nabavkama BiH Uvod

Prilikom dodjele ugovora o javnim nabavkama ugovorni organi treba da poštuju osnovne principe Zakona o javnim nabavkama, kako je definisano članom 1.

Svrha Zakona o javnim nabavkama jeste uspostavljanje sistem javnih nabavki u BiH, prava,

obaveze i odgovornost učesnika u postupku javnih nabavki i postupka za kontrolu javnih

nabavki sa ciljevima radi osiguranja:

a) najefikasnijeg načina korištenja javnih sredstava s obzirom na svrhu i predmet javne nabavke;

b) izvršenja nabavke i dodjeljivanja ugovora o javnoj nabavci, koji vrše ugovorni organi u skladu s postupcima utvrđenim ovim zakonom i

c) da, pri tome, ugovorni organi preduzmu sve potrebne mjere kako bi se osigurala pravična i aktivna konkurencija među potencijalnim dobavljačima, uz ostvarivanje jednakog tretmana,nediskriminacije i transparentnosti. (član 1.).

Režim javnih nabavki u BiH podrazumijeva sljedeće principe:

• Princip jednakog tretmana (nediskriminacija),

• Transparentnost,

• Pravična i otvorena konkurencija,

• Ekonomičnost (razmjena vrijednosti za novac),

• Zakonitost.

Gore navedeni principi se primjenjuju za sve ugovore o javnim nabavkama koji su predmet ovog Zakona bez obzira na njihovu vrijednost. Princip jednakog tretmana i nediskriminacija

Princip jednakog tretmana zahtijeva da osobe u istoj situaciji budu isto tretirane. To je opšti princip zakona Evropske unije koji je direktno naveden u Sporazumu EZ u članu 12. kojim se zabranjuje diskriminacija na temelju državljanstva i članu 141. koji ima za cilj eliminaciju nejednakosti između muškaraca i žena4. Zabrana diskriminacije ne zahtijeva jednak tretman kojeg se formalno treba pridržavati, već i to da nejednakosti ne smije biti u praksi. Zabranjena je i direktna i indirektna diskriminacija. Diskriminacija je direktna kada se specifičnom mjerom (odredba, praksa) primjenjuje zabranjeni kriterij kojime se pravi razlika među ponuđačima (npr. državljanstvo) ili kada se različiti slučajevi podvrgavaju formalno sličnim pravilima. Indirektna diskriminacija se dešava kada mjera, iako se eksplicitno ne koristi nezakoniti nejednak kriterij, ima efekte koji koincidiraju sa korištenjem takvog kriterija, što je rezultat

3 Zasnovano na “Smjernice…” 4 Prema Evropskom sudu pravde (ECJ) “zabrana diskriminacije je samo konkretna potvrda opšteg principa jednakosti koji je jedan od principa zakona Zajednice i kojim se zahtijeva da slične situacije ne smiju biti drugačije tretirane osim ako ne postoji objektivno opravdanje za pravljenje razlike” (pogledati npr. presudu Evropskog suda pravde za slučaj 117/76).


5

korištenja drugih kriterija koji sami po sebi nisu zabranjeni. Na primjer, kriterij mjesta boravka može zapravo dovesti do istih rezultata kao što je diskriminacija na osnovu državljanstva. Određena mjera će biti indirektno diskriminatorna tamo gdje pravi samo formalnu razliku među različitim slučajevima, ali ih u stvarnosti tretira na isti način.

U kontekstu javne nabavke zabrana diskriminacije znači da postupci i prakse javne nabavke ne mogu biti:

- pripremljeni,

- usvojeni ili

- primijenjeni

kako bi se obezbijedila zaštita, stimulisanje ili preferiranje ili diskriminacija određenih roba, usluga ili dobavljača. Korištenje diskriminatornih radnji u javnim nabavkama narušava proces konkurencije prilikom kupovanja, a samim tim i mogućnost ugovornih organa da postignu najveću vrijednost za svoj novac. Ovaj princip se treba primjenjivati u svim fazama javne nabavke.

Ovim principom se zabranjuje diskriminacija dobavljača na osnovu državljanstva, jezika ili religije. Svi dobavljači na cijeloj teritoriji BiH trebaju biti jednako tretirani. Na primjer, ugovorni organ iz jednog entiteta ne smije drugačije tretirati dobavljače iz drugog entiteta.

Principom jednakog tretmana se zahtijeva da:

• iste informacije o prilikama za javne nabavke trebaju blagovremeno biti dostupne svim potencijalnim dobavljačima (također pogledati tačku 2.3 o zahtjevima za transparentnost),

• prilikom kvalifikacije dobavljača, mogu se primjenjivati samo nediskriminatorni i objektivni uslovi koji su zasnovani samo na profesionalnoj i tehničkoj sposobnosti i ekonomskom stanju,

• tehnička specifikacija se ne može pripremiti, usvojiti ili primijeniti ako uzrokuje preferiranje određenih roba, usluga ili dobavljača; kad god je to moguće, tendersku specifikaciju treba sačiniti uzimajući u obzir funkcionalne, operativne i zahtjeve za izvršenjem posla koristeći međunarodne i druge relevantne standarde,

• ponude se trebaju procijeniti, a ugovori dodijeliti isključivo prema kriterijima koji su objavljeni,

• žalbeni postupci i postupci oglašavanja trebaju biti dostupni svim dobavljačima koji imaju zakonski interes za javnu nabavku,

• dobavljači ne trebaju biti neopravdano i/ili bez valjanog razloga isključeni iz postupaka javnih nabavki.

Ugovorni organ krši princip jednakog tretmana ukoliko, na primjer:

• ne dostavi istu informaciju o javnoj nabavci svim potencijalnim dobavljačima ili svim učesnicima u postupku,

• primjenjuje različite uslove za učešće raznih kandidata,

• primjenjuje diskriminatorne zahtjeve ili uslove za učešće,

• primjenjuje različite zahtjeve za dokumente koje traži od raznih kandidata,

• primjenjuje različite kriterije za dodjelu ugovora,

• koristi diskriminatorne ili favorizirane tehničke specifikacije,

• primjenjuje preferencijalni tretman domaćeg, lokalnog ili regionalnog, što zakonski nije dozvoljeno,

• dozvoli promjenu tendera nakon isteka vremena za primanje ponuda.


6

Odredbe o preferencijalnom tretmanu domaćeg (član 37. ZJN i Uputstvo o primjeni zakona) predstavljaju izuzetak od primjene principa jednakog tretmana svih dobavljača. Za više detalja, pogledati tačku 9.2 u nastavku. Transparentnost

Transparentnost se općenito shvata kao obaveza javnih institucija da ekonomskim subjektima pružaju informacije koje se tiču javnih nabavki (prilike za javne nabavke, odluke donešene u toku postupka, dodijeljeni ugovori, itd.).

U skladu sa principom transparentnosti, ugovorni organi su dužni da obavijeste dobavljače i širu javnost o:

- započetim postupcima za nabavku roba, usluga, radova

- odlukama donesenim u toku postupka javne nabavke,

- rezultatima postupka javne nabavke (dodjela ugovora ili poništenje postupka).

Raznim odredbama u ZJN se implementiraju zahtjevi za transparentnost:

Član 11. – pravila odabira postupaka javnih nabavki, u skladu sa njima, osnovni i preferencijalni postupak nabavke je otvoreni postupak;

Član 13. – obaveza ugovornog organa je da pripremi tendersku dokumentaciju koja sadrži skup informacija o toj nabavci;

Član 18. – davanje tenderske dokumentacije zainteresiranim dobavljačima;

Član 19. - 20 – objavljivanje obavještenja o javnim nabavkama;

Član 38. – zahtijevanje obavještavanja kandidata i ponuđača o odlukama donesenim u toku postupka javne nabavke;

Član 40. – zahtijevanje objavljivanja obavještenja o dodjeli ugovora;

Član 41. – izvještaj o postupku nabavke;

Član 42. – arhiviranje dokumentacije o datom postupku nabavke od strane ugovornog organa.

Zahtjev za transparentnost je prekršen ukoliko:

- obavještenje o javnoj nabavci uopšte nije objavljeno na način propisan ZJN;

- je obavještenje objavljeno ali ne sadrži informacije od vitalnog značaja ili sadrži informacije koje su netačne ili nejasne;

- je obavještenje objavljeno u medijima ograničenog tiraža,

- se minimalni vremenski rokovi ne poštuju – ugovorni organ postavlja vremenske rokove koji su kraći od onih koji su postavljeni ZJN;

- ugovorni organ primjenjuje kriterije za kvalifikaciju dobavljača i/ili dodjelu ugovora koji su drugačiji od onih koji su objavljeni;

- je ugovorni organ promijenio uslove tendera nakon objavljivanja obavještenja,

- su uslovi izvršenja ugovora promijenjeni nakon zaključivanja ugovora.


7

Pravična konkurencija

U skladu sa ovim principom, postupci javnih nabavki trebaju biti transparentni i lako dostupni javnosti i svim potencijalnim dobavljačima. Procesi nabavki trebaju biti koncipirani tako da potaknu konkurentnost među dobavljačima. Osim toga, potrebno je predvidivo okruženje za sprovođenje tendera u kojem dobavljači mogu odmah procijeniti svoju konkurentnost i šanse za dodjelu ugovora. Dobavljači treba da budu u mogućnosti da procjene da li:

- je dati ugovor predmet njihovog interesa,

- zadovoljavanjem uslov ugovornog organa po pitanju profesionalnih i tehničkih sposobnosti i/ili ekonomskih sposobnosti, imaju šansu za dobijanje ugovora.

Kriteriji (uslovi) za procjenu dobavljača, procjenu ponuda i dodjelu ugovora za javnu nabavku trebaju biti zasnovani samo na sposobnosti dobavljača da zadovolji zahtjeve nabavke u smislu profesionalne, tehničke i ekonomske sposobnosti. Kada otvoreni postupak nije praktičan ili je nemoguć, selektivno pozivanje na tender treba biti zasnovano na nediskriminatornim i objektivnim kriterijima sposobnosti da se zadovolje zahtjevi nabavke koji su konzistentni sa principom otvorene i efektivne konkurencije i praksom. Pravična, oottvvoorreennaa ii nneeooggrraanniiččeennaa kkoonnkkuurreenncciijjaa kkoojjaa ssee ooddvviijjaa uu ttrraannssppaarreennttnnoomm ookkrruužžeennjjuu,, zzaassnnoovvaannaa nnaa jjeeddnnaakkoomm ttrreettmmaannuu iimmaa zzaa rreezzuullttaatt eekkoonnoommiiččnnoosstt ((ttaakkoođđeerr ppoogglleeddaattii ttaaččkkuu 22..55)).. ŠŠttoo jjee pprraavviiččnniijjaa kkoonnkkuurreenncciijjaa,, ttoo uuggoovvoorrnnii oorrggaannii pprriimmaajjuu bboolljjee ppoonnuuddee ššttoo oommoogguuććaavvaa uušštteedduu jjaavvnniihh ssrreeddssttaavvaa.. ŠŠttoo ssee mmaannjjee nnoovvccaa ppoorreesskkiihh oobbvveezznniikkaa ttrrooššii nnaa rroobbee ii uusslluuggee,, ttoo ssee vviiššee nnoovvccaa mmoožžee ttrrooššiittii nnaa ddrruuggee vvllaaddiinnee pprrooggrraammee ((oobbrraazzoovvaannjjee,, oossiigguurraannjjee,, zzddrraavvssttvveennii sseekkttoorr))..

Principi pravične konkurencije se trebaju primjenjivati tokom cijelog postupka javne nabavke. To je ipak od ključne važnosti u momentu definisanja predmeta javne nabavke i zahtjeva ugovornih organa. U suprotnom, ugovorni organ može ograničiti, ugroziti ili onemogućiti istinsku konkurenciju među dobavljačima tako što diskriminiše ili favorizira opis predmeta javne nabavke jednog dobavljača. Ekonomičnost

Opšti princip je da prakse i postupci javne nabavke trebaju biti usmjereni na postizanje najveće vrijednosti prilikom kupovine roba i usluga. Sama kupovna cijena nije adekvatan pokazatelj ukupnih relevantnih troškova nabavke. Ugovorni organi trebaju prilikom javne nabavke uzeti u obzir razmjenu vrijednosti za novac u smislu relevantnih dobiti i troškova tokom cijelog postupka. Odgovarajuća ponuda sa najmanjom cijenom ne znači i najveću vrijednost za novac. Stoga, gdje god je to moguće i praktično izvodljivo, ugovorni organi treba da uzmu u obzir i druge faktore pored cijene (kvalitet, vremenski period, garanciju, usluge nakon prodaje, itd.). Zakonitost

U skladu sa principom zakonitosti, ugovorni organi mogu primjenjivati samo postupke javne nabavke opisane u Poglavlju II ili Poglavlju III (u skladu sa odgovarajućim vrijednosnim razredima). Tokom javne nabavke ugovorni organ može primjenjivati samo objektivne uslove za kriterije za učešće i dodjelu ugovora. Svaki subjektivizam ili pristrasnost kupca je zabranjena. Postupci javne nabavke su otvoreni za žalbene i korektivne mehanizme.. DDoobbaavvlljjaaččii kkoojjii iimmaajjuu lleeggiittiimmnnii iinntteerreess zzaa jjaavvnnuu nnaabbaavvkkuu ttrreebbaajjuu bbiittii uu ppoozziicciijjii ddaa uulloožžee pprriiggoovvoorree nnaa aakkttiivvnnoossttii uuggoovvoorrnniihh oorrggaannaa kkoojjii kkrrššee ooddrreeddbbee ZZJJNN ii ppooddzzaakkoonnsskkiihh aakkaattaa ((zzaa vviiššee ddeettaalljjaa ppoogglleeddaattii ttaaččkkuu 1144.. oo pprraavvnnoomm lliijjeekkuu))..


8

27. Ugovorni organi: definicija i odlike5 Ugovorni organ Definicija

Zakonom je obuhvaćena dodjela ugovora:

- čiji je predmet nabavka roba, usluga i radova i

- koje dodjeljuju ugovorni organi prema članu 3. Zakona.

Postoje tri kategorije ugovornih organa koji treba da se pridržavaju odredbi Zakona:

1. Organi na državnom ili lokalnim nivoima uprave definisani članom 3. (1) (a)

Organi uprave na nivou:

a) BiH (na primjer: Ministarstvo finansija i trezora BiH, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo pravde, Ministarstvo sigurnosti, Agencija za državnu službu, itd.)

b) Entiteta (na primjer: Ministarstvo finansija FBiH, Ministarstvo pravde FBiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, Ministarstvo trgovine i turizma RS, itd.),

c) Distrikta Brčko (gradonačelnik Distrikta Brčko),

d) Kantona (na primjer: Ministarstvo finansija Sarajevskog kantona, Ministarstvo pravde Tuzlanskog kantona),

e) Grada (na primjer: Grad Sarajevo, Općina Tuzla) ili

f) Opštine (državne škole, državne bolnice, itd.).

2. Javni subjekt definiran u članu 3. (2)

Javni subjekt je svaki subjekt koji zadovoljava sve ove uslove:

a) Osnovan je u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od opšteg interesa, a nema industrijski ili komercijalni karakter,

b) Ima svojstvo pravnog lica i

c) Većinskim dijelom ga finansiraju organi na državnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definirani u ovom stavu; ili u kome nadzor nad upravljanjem vrše organi ili subjekti definirani u ovom stavu; ili koji ima upravni, upravljački ili nadzorni odbor u kojem su više od polovine članova imenovali organi na državnom ili lokalnom nivou uprave ili drugi javni subjekti definirani u ovom stavu.

3. Javna društva koja obavljaju djelatnosti navedene u ovom Zakonu.

Ovaj Zakon trebaju primjenjivati sva javna preduzeća nad kojim ugovorni organ može vršiti dominantan uticaj po osnovu vlasništva nad tim preduzećem, finansijskog učešća u tom preduzeću ili po osnovu pravila o upravljanju, a koje vrši djelatnosti definirane u članu 3. (3). Djelatnosti iz odredbi se sastoje od:

a) osiguranja ili rada fiksnih mreža s ciljem pružanja javnih usluga u vezi s proizvodnjom, transportom ili distribucijom:

1) vode,

2) električne energije ili

5 Zasnovano na “Smjernice….”


9

3) plina ili toplotne energije;

ili snabdijevanja takvih mreža vodom, električnom energijom, plinom ili toplotnom energijom;

b) eksploatacije geografske lokacije sa svrhom:

1) istraživanja ili crpljenja nafte, plina, uglja ili drugih čvrstih goriva, ili

2) smještaja zračne, morske ili riječne luke ili drugih terminala za prijevoznike u zračnom, morskom ili riječnom saobraćaju;

c) rada mreža koje pružaju usluge javnog prijevoza putem željeznice, metroa, tramvaja, trolejbusa, autobusa ili žičare;

d) osiguranja ili rada javnih telekomunikacionih sistema ili pružanje jedne ili više javnih telekomunikacionih usluga.

Primjeri javnih preduzeća obuhvaćenih ZJN:

- Vodoprivreda/ elektroprivreda – javna preduzeća,

- javna preduzeća telekom,

- javna preduzeća željeznice,

- JP Luka Brčko.

Kad su u pitanju javna preduzeća, Zakon omogućava izuzimanje javne nabavke kod nekih djelatnosti ako je tržište za relevantnu djelatnost konkurentno. Kada djelatnost opisanu u članu 3. (3), osim toga, izvodi jedno ili više preduzeća koja nisu javna u smislu stava (1), tačke c), ovog člana, Vijeće za konkurenciju će, na traženje direktora Agencije za javne nabavke a po osnovu zahtjeva odnosnog ugovornog organa, ocijeniti/ izjaviti da li je tržište za datu djelatnost (“relevantno tržište”) konkurentno. U slučaju da je to relevantno tržište proglašeno konkurentnim, direktor Agencije za javne nabavke predložit će izmjenu i dopunu ovog zakona, kojim se, u odnosu na konkretnu djelatnost, od obaveze poštivanja ovog zakona oslobađaju svi definirani ugovorni organi.

Lista kategorija ugovornih organa koji su dužni da se pridržavaju odredbi Zakona je utvrđena u listi koju je usvojilo Ministarstvo finansija i trezora 12. januara 2005. godine, objavljena u Službenom glasniku BiH br. 3/05 od 24. januara 2005. godine. Prema ovoj odluci lista ugovornih organa je dodatni instrument za ugovorne organe koji su dužni da primjenjuju Zakon. Lista nije duga – sadrži samo primjere kategorija ugovornih organa. Ako dat organ nije definisan u tački (1), (2) ili (3) ove liste, to ne isključuje obavezu takvog ugovornog organa da primjenjuje Zakon ako ispunjava uslov(e) definisan(e) u članu 3. Zakona o javnim nabavkama BiH. Prema listi, javni organi definisani u članu 3. (2) Zakona se dijele na sljedeće kategorije:

a) Obrazovanje – fakulteti, osnovne i srednje škole, gimnazije, centri za obuke i slične obrazovne institucije

b) Nauka, istraživanje i razvoj – istraživačka, naučna društva i udruženja, institucije koje promovišu nauku, tehnologiju i inovacije

c) Poslovanje i ekonomija – poslovna, bankarska i trgovačka udruženja, industrijske i trgovačke komore, poljoprivredna i zanatska udruženja, profesionalna udruženja, organizacije koje promovišu poduzetništvo i ekonomski razvoj, organizacije koje promovišu turizam i slične organizacije

d) Socijalno osiguranje – zavodi za zdravstveno osiguranje, osiguranje prilikom nezgoda, penziono osiguranje i druge institucije za socijalno osiguranje

e) Zdravstvo – bolnice, medicinski centri, institucije za medicinsko istraživanje i druge zdravstvene institucije,

f) Kultura – pozorišta, orkestri, muzeji, biblioteke, arhive, druge umjetničke i kulturne institucije, zoološki i botanički vrtovi i zaštita prirodnog i kulturnog naslijeđa


10

g) Socijalna skrb – vrtići, obdaništa, domovi za djecu, rekreacioni centri, centri zajednica i građana, starački domovi, centri za nezbrinute,

h) Sport – sportski centri i tereni

i) Sigurnost – vatrogasne brigade, drugi spasilačke i hitne službe,

j) Odlagališta smeća – čišćenje ulica, odlaganje otpada i kanalizacija

k) Zaštita okoliša – održavanje parkova i zelenih površina, nacionalni parkovi i sl.

l) Održavanje puteva – održavanje i popravka puteva

m) Šumarstvo – šumsko-privredna gazdinstva

n) Vodoprivreda – prerada voda, drenaža i radovi na izgradnji sistema navodnjavanja

o) Zaštita potrošača – Udruženja potrošača

p) Izgradnja, građevinarstvo i stambena pitanja – prostorno planiranje, urbanizam, agencije za stambena pitanja.

Svi ugovorni organi nezavisno od toga da li su organi uprave, javna društva ili javna preduzeća podliježu istom skupu pravila postupka nabavke. Subvencionirani ugovori

Zakon se također primjenjuje na dodjeljivanje ugovora o javnim nabavkama roba, usluga i radova koje ugovorni organi direktno ili indirektno subvencioniraju (član 4. (2)). Kako bi se procijenilo da li se ugovori subvencioniraju, treba uzeti u obzir svaku vrstu pomoći javnih resursa.

Javljaju se tri mogućnosti u slučaju dodjeljivanja subvencioniranog ugovora:

- subvencionirani organ je sam ugovorni organ – u ovom slučaju primjenjuje sam Zakon,

- subvencionirani organ nije ugovorni organ, a ugovorni organ koji subvencionira sam bira davaoca usluga, kada je ugovorni organ obavezan da primjeni odredbe Zakona,

- subvencionirani organ nije ugovorni organ ali sam odabira davaoca usluga. U ovom slučaju ugovorni organ koji subvencionira mora osigurati da subvencionirani organ poštuje odredbe Zakona kao da je i sam ugovorni organ. Zakonom se dozvoljava ugovornom organu da odluči o načinu na koji će se ovo riješiti, na primjer, uključivši potrebna pravila u uslove za dodjelu subvencije i obezbjedivši to da se subvencija povrati u slučaju da se uslovi ne zadovolje.

Ako se barem dio ugovora subvencionira, odredbe ZJN se moraju primjenjivati na dodjeljivanje ugovora nezavisno od udjela subvencije u ukupnoj vrijednosti nabavke6.

6 Odredbe Zakona, za razliku od evropskih direktiva o ugovorima o javnim nabavkama, ne sadrže nikakva pravila o minimalnom udjelu subvencije u vrijednosti ugovora što rezultira obavezom pridržavanja pravila direktiva.


11

28. Predmet Zakona o jaavnim nabavkama7 28.1 Definicija ugovora o javnoj nabavci radova

Ugovor o javnoj nabavci radova definiran je članom 2. (12) Zakona kao ugovor u pisanoj formi koji se zaključuje radi ostvarivanja finansijske koristi, a za predmet ima ili izvođenje ili i izvođenje i projektiranje radova koji se odnose na neku od djelatnosti utvrđenih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovog zakona, ili realizaciju, bez obzira na sredstva, posla koji odgovara uslovima utvrđenim od strane ugovornog organa. Aktivnosti iz aneksa I uključuju izgradnju nove zgrade i radove na restauraciji i opće popravke. Slijedeće aktivnosti navedene su u Aneksu I Zakona:

Grupa Klasa Predmet Napomena

1 Priprema gradilišta

11 Demoliranje i rušenje zgrada; prebacivanje zemlje

Ova klasa uključuje: - demoliranje zgrada i drugih građevina - raščišćavanje gradilišta - prebacivanje zemlje:

• kopanje, • punjenje, • poravnavanje i

gradiranje gradilišta, • kopanje rovova, • prebacivanje stijena, • rušenje eksplozivima

itd. • priprema gradilišta za

miniranje: • uklanjanje viška tereta

i ostali radovi na razvoju i pripremi

• mineralnih svojstava i lokacije

Ova klasa također uključuje: - drenažu gradilišta - drenažu poljoprivrednog i šumskog zemljišta

12 Bušenje i burgijanje Ova klasa uključuje: - probno bušenje, probno burgijanje i uzimanje uzoraka jezgra u svrhu gradnje, te u geofizičke, geološke ili slične svrhe Ova klasa isključuje: - bušenje izvorišta nafte ili

7 Zasnovano na “Smjernice…”.


12

plina za proizvodnju - bušenje izvorišta vode, vidjeti 25 - potapanje jama i okna, vidjeti 25 - istraživanje naftnih i plinskih polja, geofizičko, geološko i seizmičko praćenje

2 Gradnja cijele građevine ili njenih dijelova, građevinarstvo

21 Opća gradnja zgrada i građevinski radovi

Ova klasa uključuje: - gradnju svih tipova zgrada - gradnju građevina u građevinarstvu:

• mostova, uključujući i one za podignute autoputeve,

• vijadukte, • tunele i metroe, • duge cjevovode, • komunikacijske i

elektrovodove, • gradske cjevovode, • gradske

komunikacijske i elektrovodove.

- pomoćne gradske radove - montažu i podizanje montažnih građevina na lokaciji Ova klasa isključuje: - uslužne aktivnosti vezane za vađenje nafte i plina - građevinske radove, osim zgrada, za stadione, bazene, gimnastičke dvorane, teniske terene, golf-terene i druge sportske objekte, vidjeti 23 - instalacije u zgradama, vidjeti 3 - završavanje zgrada, vidjeti 4 - arhitektonske i inžinjerske aktivnosti - građevinski projektni menadžment

22 Podizanje krovnih pokrova i okvira

Ova klasa uključuje: - podizanje krova - pokrivanje krova - hidroizolaciju


13

23 Gradnja autoputeva, cesta, aerodroma i sportskih objekata

Ova klasa uključuje: - gradnju autoputeva, ulica, cesta, svih puteva za vozila i pješake - gradnju željeznica - gradnju aerodromskih pista - građevinske radove, osim zgrada, za stadione, bazene, gimnastičke dvorane, teniske terene, golf-terene i druge sportske objekte - bojenje oznaka na površini cesta i na parkinzima Ova klasa isključuje: - preliminarno pomjeranje zemljišta, vidjeti pod 11

24 Gradnja vodoprivrednih projekata

Ova klasa uključuje: - gradnju: - vodenih puteva, - luka i riječnih radova, - rekreativnih luka (marina), - gatova, - brana i nasipa, - bagerovanje, - radove ispod površine zemlje.

25 Drugi građevinski radovi koji uključuju posebne zanate

Ova klasa uključuje građevinske aktivnosti koje se specijaliziraju u aspektu zajedničkom za različite dijelove građevina te one aktivnosti koje zahtijevaju specijalizirane vještine ili opremu: - gradnju temelja, uključujući odvoz zemlje, - bušenje i gradnju vodenih izvorišta, potapanje jama i okna, - podizanje gotovih čeličnih elemenata, - savijanje čelika, - polaganje cigle i kamena, - podizanje i skidanje skela i radnih platformi, uključujući najam skela i radnih platformi, - podizanje dimnjaka i industrijskih peći. Ova klasa isključuje: - najam skele bez njenog podizanja i skidanja


14

3 Građevinske instalacije

31 Instalacija električnih žica i sklopova

Ova klasa uključuje instalacije - u zgradama ili drugim građevinskim projektima: - električnih žica i sklopova, - telekomunikacijskih sistema, - električnih grijnih sistema, - rezidencijalnih antena, - požarnih alarma, - alarmnih sistema protiv obijanja, - liftova i eskalatora, - gromobrana itd.

32 Aktivnosti izolacionih radova

Ova klasa uključuje instalacije toplote, zvučne ili vibracione izolacije u zgradama ili drugim građevinskim projektima. Ova klasa isključuje: - hidroizolaciju, vidjeti 22

33 Polaganje cijevi Ova klasa uključuje instalaciju - u zgradama ili drugim građevinskim projektima: - cijevi i sanitarne opreme - plinske instalacije - opreme za grijanje, ventilaciju, hlađenje ili klimu - sisteme za prskanje Ova klasa isključuje: - instalaciju strujnih sistema za grijanje, vidjeti 31

34 Druge instalacije u zgradama

Ova klasa uključuje: - instalaciju rasvjete i signalnih sistema na cestama, željeznicama, aerodromima i lukama, - instalaciju u zgradama ili drugim građevinskim projektima ostalih kablova i vodova.

4 Završetak gradnje

41 Gipsani radovi Ova klasa uključuje: - postavljanje u zgradama ili drugim građevinskim projektima unutrašnjeg ili vanjskog gipsa ili štukature, uključujući slične materijale


15

42 Vrata i prozori (stolarija)

Ova klasa uključuje: - instalaciju gotovih vrata, prozora, te okvira za prozore i vrata, ugradbenih kuhinja, stepenica, opreme za radnje i slično, od drveta ili drugog materijala - unutrašnje završne radove, npr. strop, lamperija, pokretne pregrade itd. Ova klasa isključuje: - postavljanje parketa i drugih drvenih podnih obloga, vidjeti 43

43 Podne i zidne obloge Ova klasa uključuje: - postavljanje, polaganje, vješanje ili uklapanje u zgradama ili drugim građevinskim projektima: - zidova ili podnih ploča od keramike ili rezanog kamena, - parketa i drugih drvenih podnih podloga, - tepiha ili linoleumskih podnih obloga, uključujući i gumu ili plastiku, - teraco, mramorne, granitne ili škriljčane podne ili zidne obloge, - tapete.

44 Bojenje i ustakljivanje

Ova klasa uključuje: - unutrašnje ili vanjsko bojenje zgrada - bojenje građevina - instalaciju stakla, ogledala itd. Ova klasa isključuje: - instalaciju prozora, vidjeti 42

45 Ostali radovi završavanja gradnje

Ova klasa uključuje: - instalaciju privatnih bazena - instalaciju parnih praonica, razbijanje pijeska i slične aktivnosti za gradnju eksterijera - druge radove završavanja gradnje i završne radove Ova klasa isključuje: -unutrašnje čišćenje zgrada i drugih građevina


16

5 Najam opreme za gradnju ili rušenje s radnikom koji upravlja opremom

50 Najam opreme za gradnju ili rušenje s radnikom koji upravlja opremom

Ova klasa isključuje: - najam mašina i opreme za gradnju ili rušenje bez radnika koji njima upravljaju

Ugovor mora imati finansijski interes i mora biti u pismenoj formi. Razmatraju se radovi koji će se izvoditi koji moraju biti izraženi u cijeni ili, u svakom slučaju, moraju biti mjerljivi u novčanom iznosu. Naknada ugovoraču, se može, na primjer, sastojati od prijenosa zemljišta ili vlasništva od strane ugvornog organa. Kada je u pitanju predmet ugovora Zakon navodi da on uključuje, ne samo izvršenje, ili i izvršenje i idejno rješenje, radova, već i “realizaciju, bez obzira na sredstva, posla koji odgovara uslovima utvrđenim od strane ugovornog organa.” Radovi su definirani kao “rezultat gradnje ili građevinskih radova uzet u cjelini, a koji je sam po sebi dovoljan za ispunjenje neke ekonomske ili tehničke funkcije.” Prema ovoj definiciji Zakon jasno navodi da svi ugovori vezani za izvršenje radova i/ili građevinskih poslova, uz ili bez drugih zadataka, jesu ugovori o javnoj nabavci radova. Svi oblici ugovora u kojima ugovorni organ povjerava ugovoračau prilično veliki broj zadataka – na primjer, finansije, kupovinu zemljišta i pravljenje projekta – pokriveni su Zakonom. Predmet Zakona je tako veoma širok, kako bi obuhvatio različite ugovorne odnose koje može osmisliti ugovorni organ, a u svrhu zadovoljenja posebnih potreba ugovornog organa. Potrebno je naglasiti, ipak, da Zakon ne uključuje samo kupovinu već postojeće imovine, osim ako ta imovina nije izgrađena na zahtjev ugovornog organa, koji je preuzeo kupovinu te imovine nakon završetka. Slično, samo ugovor o najmu koji nije povezan sa bilo kakvom izgradnjom ili ugovoro o kupovini nisu pokriveni Zakonom. 28.2 Definicija ugovora o javnoj nabavci roba

Ugovor o javnoj nabavci roba je definisan Zakonom kao “ugovor u pisanoj formi koji se zaključuje radi ostvarivanja finansijske koristi” i odnosi se na kupovinu, leasing, zakup ili najamnu kupovinu, sa ili bez opcije otkupa roba uključujući neophodnu pripremu mjesta izvođenja radova i usluga ugradnje. Robe se definišu kao sirovine, proizvodi, oprema i drugi artikli svih oblika i veličina.

28.3 Definicija ugovora o javnoj nabavci usluga

Ugovor o javnoj nabavci usluga definiran je Zakonom kao „ugovor u pisanoj formi koji se zaključuje radi ostvarivanja finansijske koristi a odnosi se na osiguranje usluga koje nisu izuzete od ovog zakona. Usluge koje su izuzete od ovog zakona navedene su u Aneksu II., dio C koji čini sastavni dio Zakona.

Ugovorni organ ne primjenjuje Zakon na usluge navedene u aneksu II dio C.

Slijedeće usluge su izuzete od primjene Zakona:


17

Kategorija Predmet

A Ugovori o zapošljavanju

B Ugovori o finansijskim uslugama čiji su predmet: nabavka, prodaja, dodjela ili transfer vrijednosnih papira ili drugih finansijskih instrumenata i usluge Centralne banke

C Ugovori o arbitraži i pomirenju

D Ugovori o pribavljanju, razvoju, produkciji ili koprodukciji programa za radio i televizijsko emitiranje

E

Ugovori o uslugama istraživanja i razvoja, osim onih usluga istraživanja i razvoja gdje se dobrobit od njihovog korištenja isključivo koristi za potrebe ugovornog organa i usluge koje je u potpunosti platio ugovorni organ

Aneks II sadrži također druga dva dijela vezana za usluge koje koje uključuju odredbe Zakona: Dio A i B.

U slučaju usluga iz Dijela A ugovorni organi imaju obavezu da slijede odredbe Odjeljka II Zakona kada vrijednost ugovora iznosi ili premašuje domaće vrijednosne razrede ustanovljene u čl. 6. st. (2) zakona (30, 000 KM). Uz to, ugovori koji imaju vrijednost:

- 500, 000 KM i više za državne organe,

- 700, 000 KM i više za druge ugovorne organe podliježu dodatnim obavezama vezanim za međunarodnu konkurenciju. Ugovorni organ je obavezan, uz objavljivanje u SG, da objavi obavještenje o javnoj nabavci u novinama sa međunarodnim tiražom ili na web stranici koja je dostupna u inostranstvu, da prevede rezime obavještenja na engleski jezik i da odredi duže vremenske rokove za podnošenje zahtjeva za učešće i ponuda.

Slijedeće usluge navedene su u Aneksu II dio A:

Kategorija br. Predmet

1 Usluge servisiranja i popravke

2 Usluge kopnenog transporta8

3 Usluge za aviotransport putnika i tereta, osim transporta pošte

4 Usluge kopnenog9 i vazdušnog transporta pošte

5 Telekomunikacijske usluge

6 Finansijske usluge: a) usluge osiguranja; b) bankovne i investicijske usluge.10

7 Kompjuterske i druge slične usluge

8 Istraživačke i razvojne usluge11

8 Osim za željeznički transport obuhvaćen kategorijom 18 9 Osim za željeznički transport obuhvaćen kategorijom 18 10Osim finansijskih usluga u vezi sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili transferom vrijednosnih papira i obveznica ili drugih finansijskih instrumenata, te usluga Centralne banke. Također isključeno: usluge koje se tiču kupovine ili najma, po bilo kojoj finansijskoj proceduri, zemljišta, postojećih zgrada, ili druge nepokretne imovine, odnosno za to vezana prava; ipak, finansijske usluge pružene u vrijeme prije ili nakon ugovora o kupovini ili najmu, u bilo kojem obliku, bit će predmet zakona.


18

9 Računovodstvene, revizorske i knjigovodstvene usluge

10 Usluge istraživanja tržišta i javnog mnijenja

11 Usluge konsaltinga u menadžmentu12 te slične usluge

12

Arhitektonske usluge: - inžinjerske usluge i integralne inžinjerske usluge; - usluge urbanog planiranja i uređenja pejzaža; - slične naučne i tehničke konsultantske usluge; - usluge tehničkog ispitivanja i analize.

13 Reklamne usluge

14 Usluge čišćenja zgrada i upravljanja imovinom

15 Usluge izdavaštva i štampanja na bazi tarife ili ugovora

16 Kanalizacione i usluge odlaganja otpadaka; sanitarne i slične usluge

U slučaju usluga navedenih u Dijelu ugovorni organi su obavezni da slijede odredbe Odjeljka II Zakona kada je vrijednost ugovora ista ili prelazi domaće vrijednosne razrede iz člana 6. (2) Zakona (30, 000 KM). Ipak, ugovorni organi nisu obavezni da slijede odredbe vezane za međunarodnu konkurenciju čak i ako je vrijednost ugovora jednaka ili prelazi 500, 000 KM (za državne organe) ili 700, 000 KM (za druge ugovorne organe).

Slijedeće usluge navedene su u Aneksu II Dio B:

Kategorija br. Predmet

17 Hotelske i restoranske usluge

18 Usluge željezničkog transporta

19 Usluge transporta vodama

20 Pomoćne transportne usluge i usluge podrške

21 Pravne usluge

22 Usluge zapošljavanja i osiguravanja osoblja13

23 Usluge istrage i osiguranja, osim usluga oklopnih vozila

24 Obrazovne i stručno-obrazovne usluge

25 Zdravstvene i socijalne usluge

26 Rekreacione, kulturne i sportske usluge

27 Ostale usluge

11Samo one usluge gdje dobrobit od njihovog korištenja pri obavljanju sopstvenih aktivnosti koristi isključivo ugovorni organ, uz uslov da naknadu za osiguranje tih usluga u cjelini izmiruje isti ugovorni organ. 12Osim usluga arbitraže i pomirenja. 13 Osim ugovora o zapošljavanju.


19

28. 4 Kombinovana nabavka

Može se desiti da data javna nabavka u isto vrijeme obuhvata robe i usluge ili usluge i radove (“kombinovana nabavka”). Onda se može postaviti pitanje koji se postupci mogu primijeniti u kojem slučaju. U skladu sa članom 1. (1), ugovor o javnoj nabavci čiji predmet uključuje proizvode i usluge se smatra ugovorom o javnoj nabavci usluga ako vrijednost datih usluga prelazi vrijednost proizvoda obuhvaćenih ugovorom. Ugovor o javnoj nabavci, koji uključuje i usluge i radove u smislu Aneksa I. Zakona koji su sporedni u odnosu na osnovni predmet ugovora smatra se ugovorom o javnoj nabavci usluga i treba se dodijeljivati u skladu sa provilima javne nabavke primjenjivima za nabavku usluga. 28. 5 Okvirni sporazum

Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ograničenog trajanja, a njegova je svrha

utvrđivanje okvira za ugovore koji će se dodjeljivati u tom periodu, naročito u pogledu

predmeta ugovora, a kada je to primjereno, i u pogledu predviđenih vrijednosti, obima ili

količine, kao i cijene. (član 2. (5)).

Detalji vezani za dodjeljivanje okvirnih sporazuma se nalaze u članu 32. Okvirni sporazumi se dodjeljuju u navedenim slučajevima:

a) pružanje svakodnevnih usluga ili potrošne robe;

b) pružanje roba ili usluga čije se cijene često mijenjaju;

c) stalne popravke ili radovi na održavanju;

d) kada ugovorni organ treba dodijeliti više identičnih ugovora u roku od jedne godine, a okvirnim sporazumom bi se omogućilo smanjenje troškova nabavke.

Ugovorni organ dodjeljuje okvirne sporazume putem otvorenog ili ograničenog postupka. Nakon što je okvirni sporazum na taj način zaključen, ugovorni organ ima pravo, tokom perioda trajanja sporazuma, da sa najuspješnijim ponuđačem zaključi ugovore dodijeljene na osnovu okvirnog sporazuma, bez primjene postupaka javne nabavke.

Ugovornim organima nije dopušteno korištenje okvirnih sporazuma na nepropisan način ili na način kojim se sprječava, ograničava ili ugrožava konkurencija. (član 32. (5)). 28.6 Izuzeci Pored usluga navedenih u Aneksu II dio C postoje i drugi ugovori o javnoj nabavci koji ne predstavljaju predmet Zakona. Spisak tih izuzetaka se nalazi u članu 5. Ugovorni organi nisu obavezni da se pridržavaju odredbi Zakona prilikom sljedećih ugovora o javnim nabavkama (član 5. (1)):

(a) ugovori koji se odnose na državne tajne, kao što je definirano relevantnim zakonima, drugim propisima i upravnim odredbama važećim u Bosni i Hercegovini;

(b) ugovori čije izvršenje mora biti popraćeno posebnim mjerama sigurnosti, u skladu s relevantnim zakonima, drugim propisima i upravnim odredbama važećim u Bosni i Hercegovini;

Ovaj izuzetak zahtjeva da se u isto vrijeme zadovolje dva uslova:

- izvršenje ugovora koji je predmet javne nabavke zahtijeva posebne mjere sigurnosti u dole navedenom značenju i

- izuzeće se mora izraziti u odgovarajućoj pravnoj formi – zakona, propisa ili upravnih odredbi nadležnih organa.


20

Kad je u pitanju prvi uslov, u Zakonu se navodi da izvršenje datog ugovora mora biti popraćeno posebnim mjerama sigurnosti. U Zakonu se, međutim, ne navodi precizna definicija ili objašnjenje termina posebne mjere sigurnosti.

U kontekstu legislative i prakse javnih nabavki EU jasno je da se posebne mjere sigurnosti odnose, na primjer, na ugovore čiji predmet je vojna oprema, robe i usluge; njih moraju izvršavati kompanije koje imaju posebne certifikate o vojnoj sigurnosti NATO standarda; uključuju povjerljive materijale i tajne čije otkrivanje može izazvati ozbiljne rizike od terorizma, sabotaže i špijunaže14. Također je evidentno za legislativu i praksu javnih nabavki EU da nije primjereno jednako izuzimati od primjene Zakona radove na izgradnji u svrhu borbe protiv prirodnih katastrofa, kao što su lavine ili poplave, i one koje treba dodijeliti u svakodnevnim konkursnim postupcima, osim u slučaju nepredviđene krajnje hitnosti15.

Drugi uslov je da neophodnost posebnih mjera sigurnosti za izvršenje datog ugovora mora biti potvrđena relevantnim zakonima, propisima i upravnim odredbama važećim u Bosni i Hercegovini.

(c) ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura međunarodnih, kreditnih ili donatorskih subjekata;

Ugovorni organi ne moraju primjenjivati odredbe ZJN:

• ako se dati ugovor finansira djelimično ili u potpunosti sredstvima međunarodnih kredita ili donatorskih subjekata (na primjer Svjetske banke, EBRD-a, itd.),

• ako međunarodna kreditna ili donatorska organizacija ima posebne postupke javnih nabavki koji su primjenjivi na dodjeljivanje ugovora i

• ukoliko u skladu sa sporazumom zaključenim između uprave BiH i međunarodnih kreditnih ili donatorskih organizacija, posljednje eksplicitno zahtijevaju primjenu ovih postupaka.

(d) ugovori iz oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu oružjem, vojnom opremom i namjenskim materijalom;

Ugovori o javnoj nabavci usluga će biti predmet ovog izuzeća ako se odnose na usluge iz oblasti naoružanja, vojne opreme ili namjenskog materijala, npr. usluge njihove konstrukciju, transporta, održavanja, itd.16

(e) kupovina ili iznajmljivanje, bilo kojim finansijskim sredstvima, zemljišta,

(f) postojećih objekata ili druge nepokretne imovine ili prava koja iz njih proističu.

Svaki put kad se primjenjivost Zakona procjenjuje u odnosu na dati ugovor, ugovorni organ je odgovoran da pažljivo ispita stvarnu situaciju kako bi bio siguran da su uslovi za izuzeće adekvatno ispunjeni. Međutim, važno je striktno razmotriti uslove za izuzeće. Fundamentalni principi sistema javnih nabavki nabrojani u članu 1. Zakona kao što je ekonomičnost, otvorena konkurencija, princip jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti ne mogu biti ugroženi zloupotrebom izuzeća od primjene Zakona i neopravdanim izbjegavanjem osnovnih otvorenih postupaka.

ZJN nije primjenjiv na ugovore o koncesijama. Vezano za njih, u ZJN se navodi da se one dodjeljuju u skladu sa Zakonima o koncesijama BiH (član 6. (2)).

14 Pogledati Evropski sud pravde slučaj C-252/01 15 Pogledati Evropski sud pravde slučaj C-107/92 16 U skladu sa presudama Evropskog suda pravde, ovaj izuzetak se primjenjuje samo kada se usluge odnose na proizvode koji se koriste isključivo u vojne svrhe.


21

29. Vrijednosni razredi17 Primjena posebnih odredbi Zakona vezanih za postupak zavisi od vrijednosti posebnog ugovora. Prilikom dodjeljivanja ugovora koji prelaze određene vrijednosne razrede, ugovorni organi moraju primjenjivati striktnija i formalnija pravila nego kad su vrijednosti ugovora manje. Ne postoji donja granica vrijednosnog razreda za primjenu Zakona. Stoga se sav javni novac potrošen na ugovore o javnoj nabavci usluga, nezavisno od njihovih vrijednosti, troši u skladu sa Zakonom. Međutim, u slučaju ugovora manje vrijednosti se primjenjuju manje stroga pravila. 1. Najniža vrijednost ugovora je 3,000 KM.

Ugovor čija vrijednost nije veća od 3,000 KM se može dodijeliti direktnim sporazumom u skladu sa odredbama člana 47. Međutim, ugovorni organ je obavezan da osigura da ukupna godišnja vrijednost takvih kupovina ne prelazi 10 % (deset procenata) ukupnog godišnjeg budžeta za nabavke. Ugovorni organ je obavezan da se pridržava odredbi koje se tiču procjene vrijednosti ugovora uključujući zabranu ili razdvajanje ugovora u svrhu izbjegavanja potrebe ispunjenja zahtjeva ZJN.

Stoga, primjena direktnog sporazuma zavisi od sljedećih uslova:

a) vrijednost određenog ugovora ne smije biti veća od 3, 000 KM

b) ukupna vrijednost svih ugovora koji su dodijeljeni putem direktnog sporazuma ne smije biti veća od 10 % ukupnog godišnjeg budžeta za nabavke

Ugovorni organ definiše taj postupak u svom Pravilniku, na osnovu modela koji je pripremila Agencija za javne nabavke.

Direktni sporazum je postupak u kojem ugovorni organ daje prijedlog cijene ili ponude

od jednog dobavljača, davaoca usluga ili ugovarača i pregovara ili prihvata cijenu kao

uslov za konačni sporazum. Ugovorni organ može pregovarati o svim uslovima

ugovora u skladu sa postupkom/cima definisanim u njegovom Pravilniku. Nije

potrebno objavljivati obavještenja o ugovorima o javnoj nabavci u skladu sa članom

20. ZJN i ne postoje minimalni vremenski rokovi.

2. Ugovor čija je vrijednost niža od 30.000,00 KM u slučaju roba i usluga, ili 60.000,00 KM u slučaju radova, se može dodjeljivati u skladu sa odredbama Poglavlja III Zakona. Ovaj vrijednosni razred se zove “domaći vrijednosni razred”. U slučaju ugovora čija vrijednost je manja od domaćeg vrijednosnog razreda, ugovorni organ ima izbor:

- da primijeni formalnija pravila koja su data u Poglavlju II (otvoreni, ograničeni, pregovarački postupak ili konkurs za izradu idejnog rješenja) ili

- da dodjeli ugovor pridržavajući se pojednostavljenih postupaka opisanih u Poglavlju III.

Postoje dva posebna postupka čija je vrijednost manja od domaćeg vrijednosnog razreda, koja su opisana u Poglavlju III:

- konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda ili

- direktni sporazum (ugovori čija vrijednost ne prelazi 3,000 KM)

17 Zasnovano na “Smjernice…”.


22

Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda se definiše kao postupak u kojem ugovorni organ upućuje zahtjev za dostavljanje ponuda za snabdijevanje robama, uslugama ili radovima određenom broju dobavljača, davalaca usluga ili izvođača radova, a pri tome taj broj nije manji od tri radi dodjeljivanja konkretnog ugovora. Detalji koji se tiču primjene konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda se nalaze u tački 13.

3. Ugovori čija je vrijednost 30, 000 KM (usluge ili robe) ili 60, 000 KM (radovi) i više se

dodjeljuju u skladu sa postupcima opisanim u Poglavlju II Zakona. U skladu sa članom 10., ugovorni organ može primjenjivati samo sljedeće postupke:

a) otvoreni postupak;

b) ograničeni postupak s pretkvalifikacijom;

c) pregovarački postupak s objavljivanjem obavještenja o nabavci;

d) pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci;

e) konkurs za izradu idejnog rješenja.

Detalji koji se tiču primjene konkretnog postupka čija vrijednost premašuje domaći vrijednosni razred su opisani u tačkama 10 – 12.

Ako ugovorni organ odluči da primjeni postupke opisane u Poglavlju II umjesto one u Poglavlju III, on poštuje sve zahtjeve koji se tiču konkretnih proceduralnih postupaka nabavke (npr. objavljuje obavještenje u skladu sa članom 19. ili 20., poštuje zahtjeve koji se tiču korištenja konkretnih postupaka, postavlja vremenske rokove za podnošenje tendera u skladu sa Zakonom, itd.). Na primjer, ugovorni organ ne može koristiti pregovarački postupak ako ne objavi obavještenje osim u slučaju zadovoljenja posebnih uslova navedenih u članu 11. (4).

4. Najviši vrijednosni razred prema Zakonu naziva se “međunarodni vrijednosni razred ”

(član 6. (3)). Kada je vrijednost ugovora u slučaju roba i usluga jednaka ili veća od 500.000,00 KM (za državne organe) ili 700.000,00 KM (za lokalne organe ili javne subjekte) i 2.000.000,00 KM u slučaju radova, ugovorni organi imaju dodatne obaveze koje se tiču:

- objavljivanje sažetka obavještenja o nabavci na engleskom jeziku,

- dodatnog (osim u Službenom glasniku) objavljivanja obavještenja o nabavci ili u novinama s međunarodnim opticajem ili na web-stranici javnih nabavki sigurno dostupnoj u inostranstvu,

- dužih minimalnih vremenskih rokova za podnošenje zahtjeva za učešće na tenderima (za više detalja pogledati tačku 6.2).


23

30. Priprema postupka javne nabavke18 30.1 Procjena ugovorne vrijednosti

Pošto zahtjevi postupaka variraju u zavisnosti od vrijednosti ugovora, vrlo je važno da se ona tačno procijeni. Ugovorni organ određuje vrijednost javne nabavke na početku postupka javne nabavke. Generalno pravilo je da vrijednost ugovora o javnoj nabavci je procijenjena ukupna vrijednost, bez uključenog iznosa pripadajućih indirektnih poreza, koju plaća ugovorni organ za predmet ugovora. (član 6. (5)).

Osnova za procjenu okvirnog sporazuma je procijenjena maksimalna vrijednost svih ugovora predviđena za konkretni period, ukupna neto vrijednost pripadajućih indirektnih poreza.

Ugovornim organima nije dozvoljeno dijeljenje predmeta ugovora s namjerom izbjegavanja primjene nabavnih postupaka utvrđenih ovim zakonom. Zakonom o javnim nabavkama se zabranjuje svaka podjela ugovora ako nije objektivnim razmatranjem opravdana (na primjer objektivni tehnički i ekonomski razlozi). Ugovor se može dijeliti samo ako su svi dijelovi tako podijeljenog ugovora predmet istog postupka o javnoj nabavci, koji je, u skladu s odredbama ovog zakona, odabran za taj cjelokupni ugovor. (član 6. (8)).

Više detalja vezanih za procjenu ugovorne vrijednosti se nalazi u Uputstvu o primjeni zakona (član 8.).

Generalno pravilo je da ugovorni organ mora uzeti u obzir ukupni iznos koji se treba platiti za sve usluge obuhvaćene javnom nabavkom, isključujući pripadajuće indirektne poreze. Kada ugovorni organ omogući ugovaraču robu potrebnu za izvršenje radova, vrijednost ugovora uključuje i procijenjenu vrijednost te robe kao i vrijednost radova. Ovdje robu treba tumačiti kao ne samo materijale koje je potrebno koristiti pri izgradnji zgrade ili neke structure, već i postrojenje ili opremu neophodnu za te radove: ugovorni organ bi mogao na primjer, obezbijediti ugovaraču kran ili traktore. U slučaju postrojenja ili opreme, vrijednost koja se uzima u obzir naravno uvijek neće biti kupovna cijena, već tržišna cijena za najam takvih postrojenja ili opreme.

Procijenjena vrijednost tih usluga je njihova procijenjena cijena prilikom objavljivanja obavještenja o nabavci, ili u slučajevima kada se takvo obavještenje ne zahtijeva u momentu u kojem ugovorni organ započinje postupak dodjele ugovora o javnoj nabavci.

Prilikom određivanja procijenjene vrijednosti predloženog ugovora o javnoj nabavci roba, usluga i radova, ugovorni organ uključuje sve elemente najveće cijene koja se plaća za te proizvode, usluge i predmete ugovora o dodjeli radova (isključujući sve pripadajuće indirektne poreze). Ukoliko su robe, usluge ili radovi podijeljeni u nekoliko lotova, od kojih je svaki lot predmet zasebnog ugovora, ukupna procijenjena vrijednost svih takvih lotova koristi se za određenje vrijednosnog razreda svakog od tih ugovora, u skladu s članom 6. (član 8. (3) Uputstva o primjeni Zakona).

U slučaju kada postoje realne pretpostavke da bi predloženi ugovor mogao biti produžen, obnovljen ili bi poslije njega mogao uslijediti naredni ugovor o novim robama, uslugama ili radovima, osnova za proračunavanje procijenjene neto vrijednosti ugovora za takav predloženi ugovor jeste maksimalni mogući ukupni iznos u skladu s predloženim ugovorom, uključujući maksimalni mogući ukupni iznos u skladu s realnim pretpostavkama o mogućnosti da bi ugovor mogao biti produžen, obnovljen ili bi poslije njega mogao uslijediti naredni ugovor o novim robama, uslugama ili radovima (isključujući sve pripadajuće indirektne poreze).

Ukoliko predloženi ugovor sadrži alternativnu ponudu, osnova za proračunavanje procijenjene neto vrijednosti ugovora je maksimalni mogući ukupni iznos javne nabavke, lizinga, zakupa ili najamne kupovine, uključujući sve iznose koji mogu postati naplativi uslijed primjene klauzule o alternativnoj ponudi (isključujući sve pripadajuće indirektne poreze). 18 Zasnovano na “Smjernice…”.


24

Tabela

VRIJEDNOSNI RAZREDI IZ ČLANA 6. ZJN

Procijenjena vrijednost ugovora

(bez poreza)

Usluge ili robe Radovi

Postupak koji se može primjeniti

1. ≤ 3,000 KM

Direktni sporazum (član 45. (2)) član 45. (2) (3) i član 47. ZJN

2. ≤30,000 KM ≤ 60,000 KM Konkurentski zahtjev za ponude član 45. (1) i član 46. ZJN

3.

Između

30,000 KM

i

500, 000 KM 19

700,000 KM 20

Između

60,000 KM

i

2,000,000 KM

Otvoreni i, kada su ispunjeni uslovi iz člana 11., ograničeni i pregovarački postupak

Odredbe iz Odjeljka II ZJN

Iznad vrijednosnih razreda navedenih u tački 3.

Otvoreni i, kada su ispunjeni uslovi iz člana 11., ograničeni i pregovarački postupak sa dodatnim obavezama koje se odnose na objavljivanje obavještenja u međunarodnim medijima i na duže vremenske rokove Odredbe iz Odjeljka II ZJN

19 Za državne organe. 20 Za lokalne organe i javne organe kako su definirani pod 3 (2) ZJN.


25

30.2 Lotovi Ugovorni organ može odlučiti da podijeli predmet javne nabavke na posebne dijelove (“lotove”). Odluku da se nabavka podjeli na lotove donosi ugovorni organ koji to može uraditi pod uslovom da su određeni uslovi zadovoljeni. Prvo, mora biti objektivno (tehnički) moguće podijeliti predmet javne nabavke na dijelove (na primjer nabavka dijelova automobila se može podijeliti na lotove, dok se nabavka jednog auta ne dijeli na dijelove npr. motor, točkovi, itd.). Drugo, ugovornim organima nije dozvoljeno dijeljenje predmeta ugovora s namjerom izbjegavanja primjene nabavnih postupaka utvrđenih ovim zakonom. U Zakonu se to eksplicitno navodi - ugovor se može dijeliti samo ako su svi dijelovi tako podijeljenog ugovora predmet istog postupka o javnoj nabavci, koji je, u skladu s odredbama ovog zakona, odabran za taj cjelokupni ugovor. (član 6. (8)). Treće, vrijednost lotova se treba uzeti u obzir prilikom vršenja procjene nabavke. U članu 8. (3) Uputstva o primjeni Zakona se navodi: “Ukoliko su robe, usluge ili radovi podijeljeni u nekoliko lotova, od kojih je svaki lot predmet zasebnog ugovora, ukupna procijenjena vrijednost svih takvih lotova koristi se za određenje vrijednosnog razreda svakog od tih ugovora, u skladu s članom 6. Zakona.” Na kraju, informacija o podjeli predmeta javne nabavke na lotove se mora jasno navesti u obavještenju o nabavci i tenderskoj dokumentaciji. Ugovorni organ obavještava dobavljače o uslovima prijave za lotove. Na primjer, ugovorni organ može dozvoliti dobavljaču da preda ponude za sve lotove, za neke od njih ili samo za jedan (djelimični tender). U svakom slučaju, dobavljači moraju znati “pravila igre”. Ugovornim organima nije dozvoljeno da dodjeljuju ugovore o javnim nabavkama različitim dobavljačima u okviru jednog lota. Broj ugovora koji su dodijeljeni kao posljedica javne nabavke na lotove može biti jednak broju lotova (kada svi lotovi idu različitim dobavljačima) ili manji od broja lotova (kada je jednom ili više dobavljača dodijeljeno više od jednog lota). Moguće je na kraju zaključiti samo jedan ugovor – na primjer, dati dobavljač je dostavio najbolje ponude za sve dijelove nabavke i iz praktičnih razloga ugovorni organ odlučuje da zaključi samo jedan ugovor za sve lotove. U svakom slučaju, broj zaključenih ugovora ne može biti veći od broja lotova. Ugovorni organ ne može odabrati nekoliko (mali broj) ponuda za dati lot i ne može zaključiti posebne ugovore za dijelove bilo kojeg lota. Za svaki lot se može odabrati samo jedna ponuda i dodijeliti samo jedan ugovor.


26

31. Komisija za javne nabavke21 31.1 Uspostavljanje i sastav Komisije za nabavke U skladu sa članom 7. ZJN, za provođenje postupaka javne nabavke, u skladu s Poglavljem II ovog zakona, ugovorni organ obavezan je imenovati Komisiju za nabavke. Za provođenje postupaka javne nabavke vrijednosti manje od domaćeg vrijednosnog razreda (Poglavlje III), ugovorni organ može imenovati Komisiju za nabavke, ali nije u obavezi da to učini.

Odredbe koje se odnose na osnivanje i rad Komisije za nabavke su navedene u Uputsvu o primjeni zakona (član 5. – 6. Uputstva).

Komisija se osniva po naređenju Ugovornog organa i sastoji se od najmanje 3 (tri) člana ili, u slučaju ugovora čija procijenjena vrijednost prelazi međunarodni vrijednosni razred, od najmanje 5 (pet) članova. Uvijek je potreban neparan broj članova koji glasaju. U slučaju kada su neki članovi zaposleni na osnovu ugovora o povremenim i privremenim poslovima (npr. nisu stalno zaposleni kod ugovornog organa), oni ne mogu činiti većinu članova Komisije (tako da većinu uvijek moraju činiti stalni zaposlenici). Ugovorni organ je obavezan da, među članovima Komisije, imenuje predsjedavajućeg Komisije koji će usmjeravati rad i osigurati pridržavanje odredbi Zakona i Uputstva o primjeni zakona. Ugovorni organ također imenuje i sekretara Komisije, bez prava glasa, koji pruža administrativnu podršku Komisiji, priprema zapisnike sa sastanaka i izvještava o njenom radu, arhivira dokumentaciju i obavlja ostale zadatke po nalogu predsjedavajućeg Komisije.

Prilikom imenovanja članova Komisije, ugovorni organ mora osigurati da su odabrana lica upoznata sa Zakonom i podzakonskim aktima i da barem jedno lice posjeduje stručno znanje o datoj javnoj nabavci.

Ugovorni organ postavlja zadatke koje Komisija obavlja i daje joj ovlasti koje su potrebne za ispunjenje tih zadataka, a u skladu sa Zakonom. 7.5.2 Zadaci i funkcionisanje Komisije za nabavke Komisija je odgovorna ugovornom organu za ispunjenje zadataka i obavlja samo one zadatke ili obaveze koje je ugovorni organ dostavio u pismenoj formi. Ugovorni organ ima pravo da pozove, na sopstvenu ili na inicijativu Komisije, eksperte gdje je potrebno specifično tehničko ili specijalizovano znanje za predmet nabavke, a ne postoji druga alternativa u okviru ugovornog organa. Ovi eksperti nemaju pravo glasa i zaposleni su na osnovu ugovora o povremenim i privremenim poslovima.

Rad Komisije za nabavke obuhvata sljedeće:

- Komisija djeluje u ime ugovornog organa, u granicama datog ovlaštenja;

- Komisija, nakon okončanog postupka, daje ugovornom organu preporuku, zajedno s izvještajem o radu i razlozima izdavanja takve preporuke;

- Konačnu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorni organ, koji snosi odgovornost za javnu nabavku. Ugovorni organ može prihvatiti ili odbaciti preporuku Komisije za javne nabavke, ako postoje objektivni razlozi za to (na primjer – ako je Komisija dala preporuku kršeći postupak ili je dala preporuku na osnovu netačnih podataka). Ukoliko ugovorni organ ne prihvati preporuku Komisije, on je dužan sastaviti zapisnik o razlozima neprihvatanja preporuke Komisije;

21 Zasnovano na “Smjernice…”


27

Komisija djeluje od dana donošenja odluke o njenom formiranju do:

- okončanja svih poslova vezanih za javnu nabavku koje joj u pismenoj formi povjeri ugovorni organ ili

- do donošenja odluke o prekidu postupka javne nabavke (zaključen je ugovor ili okvirni sporazum ili je postupak poništen).

Komisija odluke donosi na sastancima prostom većinom glasova, putem javnog glasanja. Odluke Komisije unose se u zapisnik. U zapisniku se navode razlozi na osnovu kojih je Komisija donijela odluku, isti se obrazlažu i u zapisnik se unosi stav svakog člana Komisije s izdvojenim mišljenjem. Zapisnik potpisuju svi članovi Komisije koji su učestvovali u radu i koji su prisutni. Može se desiti da jedan član Komisije odbije da potpiše – u tom slučaju predsjedavajući pojašnjava razloge odbijanja potpisivanja.

Član 9. Zakona, koji se odnosi na povjerljivost, izričito se primjenjuje na sve članove Komisije, članove angažirane izvan ugovornog organa, kao i stručnjake koje je angažirala i imenovala Komisija.

Svaki član Komisije, bilo da je zaposlenik ugovornog organa ili član angažiran izvan ugovornog organa, kao i stručnjak angažiran izvan ugovornog organa, može učestvovati u radu Komisije tek nakon što potpiše izjavu o nepristrasnosti (u odnosu na ponuđače) i izjavu o povjerljivosti rada Komisije.

Izvještaj o broju i predmetu sastanaka Komisije, uključujući i zapisnike sa sastanaka, priprema se i prilaže uz izvještaj o ukupnom postupku dodjele ugovora, pripremljenom u skladu s članom 41. Zakona te, u određenim slučajevima, u skladu s članom 45. stav (3) Zakona.


28

32. Načini komunikacije između ugovornih organa i dobavljača22

Tokom provođenja postupka javne nabavke, sva komunikacija i razmijena informacija između ugovornog organa i dobavljača je u pismenoj formi. Termin “u pismenoj formi” je definisan članom 2. (19) Zakona kao “svaki izraz koji se sastoji od riječi ili brojeva koji se mogu pročitati, umnožiti i naknadno saopćiti, a također i informacije koje se prenose i arhiviraju uz pomoć elektronskih sredstava, naravno pod uslovom da je sadržaja osiguran i da se potpis može identificirati.”

Ugovorni organ ima pravo izabrati sredstvo razmjene informacija, vodeći računa o tome da izabrano sredstvo mora biti dostupno svim zainteresiranim za postupak nabavke i da se ne ograničava pristup ponuđača svim fazama postupka nabavke.

Dokumentacija se treba dostaviti na vrijeme ako je ugovorni organ dobio informaciju o njenom sadržaju prije isteka vremenskog roka.

Razmjena informacija između ugovornog organa i ponuđača treba osigurati:

a) zaštićenost integriteta i sveobuhvatnosti podataka,

b) da informacija koju je ponuđač izričito naznačio kao povjerljivu ili kao profesionalnu tajnu, a sadržana je u ponudi ili zahtjevu za učešćem u postupku nabavke, ne smije biti ustupljena licu koje nije učestvovalo u postupku nabavke,

c) da ugovorni organi razmotre sadržaj ponude tek nakon isteka roka određenog za dostavljanje ponuda.

U slučaju da su kao sredstvo razmjene informacija odabrana elektronska sredstva, primjenjuju se sljedeća pravila:

a) informacije koje se razmjenjuju na ovaj način, uključujući i mjere zaštite sadržaja od neovlaštenog pristupa, moraju biti dostupne zainteresiranim, pod uslovom da je povjerljivost osigurana,

b) tehničke karakteristike sredstava koja se koriste u elektronskoj razmjeni informacija moraju biti kompatibilne sa proizvodima komunikacione tehnologije u širokoj upotrebi – da bi se izbjegla mogućnost ograničavanja učešća ponuđača u postupku nabavke.

Sve ponude kao i zahtjevi za učešće u postupku javne nabavke se moraju dostaviti u pismenoj formi u skladu sa odredbama člana 21. (10) Zakona. To znači da ih mora potpisati lice koje je ovlastio dobavljač. Ugovorni organ također zahtijeva da se ponude dostavljaju u jednoj zatvorenoj koverti s potpisom i pečatom, osim u slučaju ponuda za konsultantske usluge gdje se ponude dostavljaju u dvije koverte23. Stranice ponude (s dodacima) treba da budu numerirane. Garantni dokumenti, međutim, mogu biti neuvezani i bez numeriranih stranica.

Ugovorni organ može dozvoliti da se zahtjevi za učešćem u postupku nabavke dostave putem faksa ili elektronskom poštom, a takvi zahtjevi naknadno moraju biti potvrđeni i u pismenoj formi a prije isteka utvrđenog roka.

Sve detalje i uslove u vezi s izborom sredstva za razmjenu informacija ugovorni organ mora naznačiti u obavještenju o javnoj nabavci uključujući i rok dostave ponuda.

U skladu sa tim, zahtjevi za dostavu tenderske dokumentacije mogu biti upućeni u pismenoj formi, putem faksa ili elektronske pošte, ili putem telefona, uz obavezu ponuđača da u što kraćem roku dostavi zahtjev u pismenoj formi, a najkasnije do roka utvrđenog u obavještenju o javnoj nabavci.

22 Zasnovano na “Smjernice…” 23 Uputstvo o prmjeni Zakona definiše zahtjeve za dostavu ponuda u slučaju konsultantskih usluga.


29

33. Povjerljivost i arhiviranje dokumenata24 U članu 9. a) Zakona se navodi da: “Povjerljive informacije sadržane u bilo kojoj tenderskoj ponudi, koje se odnose na komercijalne, finansijske ili tehničke informacije ili poslovne tajne ili znanja (know-how) učesnika tendera, ne smiju se ni pod kojim uslovima otkrivati bilo kom licu koje nije zvanično uključeno u postupak nabavke.” Ne moraju sve informacije koje koje dostavljaju kandidati ili dobavljači biti zaista povjerljive. Neke informacije – uključujući komercijalne, finansijske ili tehničke informacije i znanja (know-how) će svakako biti u javnom domenu i u budućnosti će postati javno znanje.

Ugovorni organ zahtijeva od dobavljača da prilikom dostavljanja informacija ugovornom organu naznači koje specifične informacije su povjerljive, na osnovu čega se smatraju povjerljivim i koliko dugo će biti povjerljive. Cijene ponude se ni u kom slučaju ne smatraju povjerljivim.

Dobavljači, prilikom dostavljanja ponuda, navode one informacije koje se smatraju povjerljivim. Standardni obrazac te liste se nalazi u aneksu Standardne tenderske dokumentacije.

Ugovorni organ smije otkriti informacije vezane za ispitivanje, pojašnjenje ili ocjenu tendera i razmatranje ugovornog organa ili Komisije za nabavke tek nakon što se odluka o dodjeli ugovora ne saopći pobjedniku tendera. Međutim članom 38. (1) se zahtijeva da se najkasnije u roku od sedam dana od donošenja odluke, pismeno obavijeste kandidati, odnosno ponuđači o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda.Tako da ugovorni organ obavještava učesnike o krajnjim odlukama vezanim za njihovu ponudu (na primjer u slučaju da je ponuda odbijena ili diskvalifikovana) čak i prije odabira najbolje ponude, ali se ne smije otkrivati nijedna druga informacija prije saopćenja o pobjedniku tendera.

Ugovorni organ je odgovoran za arhiviranje svih dokumenata koji se odnose na tenderski postupak, starajući se pri tom da to radi u skladu sa zakonima BiH koji se odnose na arhiviranje25.

24 Zasnovano na “Smjernice…” 25 Zakon o arhivskom materijalu i arhivama BiH (Službeni glasnik BiH br. 16/01).


30

34 Postupci u javnim nabavkama – osnovni postupci26 ODJELJAK JEDAN Poglavlja II Zakona o javnim nabavkama (ZJN), koji obuhvata članove od 10. do 12., koji se odnosi se na izbor postupka dodjele, specificira vrste postupaka dodjele (član 10.), uslove za korištenje postupaka dodjele (član 11.) i validne razloge za prestanak postupka dodjele ugovora (član 12.).

ZJN uspostavlja pet različitih primarnih postupaka dodjele ugovora za BiH, koji se slažu sa osnovnim postupcima koji su uspostavljeni pravilima EU o javnim nabavkama27. Uslovi za korištenje i provođenje postupaka dodjele za BiH koje utemeljuje ZJN su u određenim tačkama pojednostavljeni u poređenju sa Direktivama EU o javnim nabavkama, ali nisu s njima u kontradikciji.

Prema ZJN, odabir/izbor postupka koji ugovorni organ može koristiti/primijeniti u posebnom pojedinačnom slučaju je podložan određenim ograničenjima koja su definirana/data u članu 11. Otvoreni postupak se uvijek može odabrati (kao primarni postupak dodjele ugovora) za nabavku roba, usluga i radova, osim u slučajevima nabavke konsultantskih usluga, koje se kupuju korištenjem ograničenog postupka, vidi objašnjenje člana 11., stav (2), ispod.

Obično se preferira korištenje otvorenog postupka, dok korištenje ostalih postupaka zavisi od toga da li su prisutne određene okolnosti/ispunjeni određeni uslovi.

Konkurs za izradu idejnog rješenja je uređen članom 10. kao primarni postupak dodjele ugovora. Konkurs za izradu idejnog rješenja nije stvarno, sam po sebi, postupak dodjele ugovora, već postupak nabavke koji može, a i ne mora biti praćen postupkom dodjele ugovora. Ipak, konkurs za izradu idejnog rješenja će se provoditi prema istim općim principima transparentnosti, jednakog tretmana i nediskriminacije kao kod postupaka dodjele ugovora. Tamo gdje nisu spomenuta specifična pravila primjenjuju se opća pravila.

Član 10. postavlja pet različitih primarnih postupaka dodjele ugovora prema tačkama a) do e) člana 10.28.

“ Ugovor o javnoj nabavci roba, usluga ili radova se dodjeljuje pomoću jednog od sljedećih postupaka pod uslovima koji su izloženi u članu 11. ovog Zakona:

a) otvoreni postupak;

b) ograničeni postupak sa pretkvalifikacijom;

c) pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci;

d) regovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci;

e) konkurs za izradu idejnog rješenja.”

26 Zasnovano na “Komentaru na Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine” EUPPP-a. 27 Pravila EU o javnim nabavkama su propisana Direktivama 2004/17/EC i 2004/18/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća, od 31. marta, 2004. godine, vidi objašnjenje člana 1. ZJN iznad. Prema ovim Direktivama, uspostavljaju se 2 nova postupka dodjele ugovora pored osnovnih postupaka koji su sadržani u prijašnjim Direktivama EU o javnim nabavkama, to jest “ konkurentski dijalog” (obavezan za zemlje članice EU) i, kao varijanta otvorenog postupka, “dinamični sistemi kupovine” (neobavezni za zemlje članice EU). Ova 2 nova EU postupka od sada nisu uključeni u u sistem javnih nabavki koji je Zakonom o javnim nabavkama uspostavljen za BiH. 28 Druga dva postupka za dodjelu su utemeljena u Poglavlju III za nabavke ispod primarnih vrijednosnih razreda.


31

Na osnovu člana 10., a), otvoreni postupak:

Otvoreni postupak predstavlja postupak po kojem svaki zainteresirani ekonomski subjekat može podnijeti ponudu. Otvoreni postupak se uvijek pokreće objavljivanjem obavještenja o nabavci29, čime se ekonomski subjekti (1) obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem otvorenog postupka i (2) pozivaju da podnesu zahtjev za tendersku dokumentaciju30 i da nakon toga podnesu ponudu.

To što je postupak “otvoren” ne znači da se dozvoljava od reda svim ekonomskim subjektima da se natječu za ugovor. Ugovorni organ uvijek zahtijeva da se ponuđač ne nalazi niti u jednoj od ličnih situacija kao što su navedene u članu 23., stav (1), a) do g)31. Ugovorni organ će također naznačiti koje to zahtjeve u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti 32 i tehničke i profesionalne sposobnosti33 ponuđači moraju ispunjavati i tamo gdje je to primjereno, zahtijevat će da je ponuđač sposoban da obavlja profesionalnu djelatnost34. Ipak, svaki ekonomski subjekat koji ispunjava takve kriterije izbora koje je specificirao ugovorni organ u obavještenju o nabavci ima pravo da se, kao kvalificirani ponuđač, natječe za ugovor podnošenjem ponude.

Shvaćen na ovaj način, otvoreni postupak je u potpunosti otvoren za natjecanje između ekonomskih subjekata.

Ponude koje su primljene na vrijeme se otvaraju, ocjenjuju itd. prema odredbama Odjeljka VI, Poglavlja II ZJN, od člana 33. do 37.

Provođenje otvorenog postupka je dalje opisano u članu 28. ZJN. Na osnovu člana 10., b), ograničeni postupak sa pretkvalifikacijom:

Ograničeni postupak sa pretkvalifikacijom35 predstavlja postupak u kojem svaki ekonomski subjekat koji želi postati kandidat36 može zatražiti učešće, a gdje ugovorni organ poziva samo kvalificirane kandidate da podnesu ponudu.

Postupak se sastoji iz dvije faze: otvorena pretkvalifikacijska faza i ograničena faza prikupljanja ponuda.

Pretkvalifikacija označava postupak u kojem ugovorni organ odabire, na osnovu kriterija izbora (isti kriteriji izbora koji se koriste u otvorenom postupku, vidi objašnjenje za član 10., a), iznad) koji su specificirani u obavještenju o nabavci37, kandidate koji su kvalificirani da ih se pozove da dostave ponudu u ograničenom postupku.

U fazi prikupljanja ponuda, ugovorni organ poziva kvalificirane kandidate da dostave ponudu, te se ponude koje su primljene na vrijeme otvaraju, ocjenjuju itd. shodno odredbama Odjeljka VI, Poglavlja II Zakona o javnim nabavkama, od člana 33. do 37.

29 Vidjeti član 19. ZJN. 30 Vidjeti član 13. ZJN o tenderskoj dokumentaciji i član 13. ZJN o davanju tenderske dokumentacije. 31 Takve lične situacije su: da je ponuđač pod stečajem ili u procesu oglašavanje stečaja, da je osuđivan u sudskom postupku u smislu njegovog poslovnog ponašanja za kršenje zakona ili loše upravljanje, da nije ispunio obaveze u vezi sa plaćanjem doprinosa za socijalno osiguranje ili poreza, itd. 32 Vidjeti član 25. ZJN. 33 Vidjeti llan 26. ZJN. 34 Vidjeti član 24. ZJN. 35 ZJN također koristi kraći naziv “ograničeni postupak” – vidi član 29.; oba naziva su jasna i mogu se zamijeniti. 36 Kandidat je dobavljač koji je podnio zahtjev za poziv da učestvuje u ograničenom postupku, prema članu 2., stav (2) ZJN. 37 Vidjeti član 19. ZJN.


32

Ograničeni postupak se uvijek pokreće obavljivanjem obavještenja o nabavci, čime se ekonomski subjekti 1) obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem ograničenog postupka i 2) pozivaju da podnesu zahtjev za učešće u postupku time što će dostaviti informaciju i dokumente za koje je u obavještenju o nabavci navedeno da su potrebni za pretkvalifikaciju.

U ograničenom postupku, tenderska dokumentacija38 može se pripremiti u dva dijela, koji odgovaraju pretkvalifikacijskoj fazi i fazi prikupljanja ponuda. Ako se pripreme takva dva dijela, obavještenje o nabavci mora sadržavati informaciju o krajnjem roku i mjestu za podnošenje zahtjeva za pretkvalifikacijske dokumente.

U ograničenom postupku s pretkvalifikacijom, svakom zainteresiranom ekonomskom subjektu – iz BiH ili iz inostranstva – koji ispunjava kriterije izbora, specificirane u obavještenju o nabavci – daje se mogućnost da podnese zahtjev za poziv da dostavi ponudu. Shvaćena na ovaj način, pretkvalifikacija je otvorena za sve zainteresirane natjecatelje. Ugovorni organ poziva sve kvalificirane kandidate da podnesu ponudu u drugoj fazi. Samo oni kandidati čije kvalifikacije ispunjavaju kriterije izbora imaju pravo biti pozvani da podnesu ponudu. Shvaćena na ovaj način, faza prikupljanja ponuda je ograničena na to da obuhvata samo određene ekonomske subjekte.

Međutim, među takvim ekonomskim subjektima konkurencija je slobodna, s tim da se vjerovatno uzima u obzir preferencijalni tretman domaćeg za period tranzicije39.

U stvari, ograničeni postupak koji je utemeljen prema ZJN, nije uistinu ograničen, budući da ugovorni organ poziva sve kvalificirane kandidate da podnesu ponudu i učestvuju u natjecanju. Ugovorni organ ne može izabrati samo neke od kvalificiranih kandidata – on mora pozvati sve te kandidate. Budući da nije prisutan element svojevoljnosti i subjektivnosti, ograničeni postupak je isto toliko objektivan i transparentan kao i otvoreni postupak.

Prema pravilima EU o javnim nabavkama, ugovorni organi mogu izabrati ograničeni broj kvalificiranih kandidata, što znači da neki kvalifikovani kandidati neće biti pozvani da podnesu ponudu. Takva ograničavanja, prema ZJN, nisu dozvoljena za BiH.

Uslovi za korištenje ograničenog postupka navedeni su u članu 11., stav (2), ZJN.

Ograničeni postupak može, u određenim slučajevima koji iziskuju hitnost, biti proveden kao ubrzani postupak40 sa skraćenim vremenskim rokovima za prijem zahtjeva za učešće i za prijem ponuda41.

Provođenje ograničenog postupka je dalje opisano u članu 29. ZJN.

Ograničeni postupak je po mnogim aspektima sličan otvorenom postupku:

• Oba postupka se pokreću objavljivanjem obavještenja u Službenom glasniku i na web stranici javnih nabavki;

• U oba postupka svi zainteresirani dobavljači mogu učestvovati ili podnijeti zahtjev za učešće;

• Uslovi i kriteriji za kvalifikaciju i dokumenti, koji se mogu zahtijevati od dobavljača kako bi pružili dokaz o svojim kvalifikacijama su isti (članovi 22. do 27. se primjenjuju jednako);

• Svi kvalificirani dobavljači mogu podnijeti svoje ponude;

• Otvaranje ponuda je javno;

• Metode ocjene ponuda i kriteriji za dodjelu ugovora su isti;

38 Vidjeti član 13. ZJN o tenderskoj dokumentaciji i Član 18 ZJN o davanju tenderskih dokumenata. 39 Vidjeti napomenu 1 iznad. 40 Vidjeti član 2., stav (1), ZJN. 41 Vidjeti član 21., stav (6), c), na koji se odnosi član 6., stav (3), d), ZJN.


33

• Pregovori između ugovornog organa i dobavljača na tenderu su zabranjeni.

Razlike u postupku između otvorenog i ograničenog postupka su:

• U otvorenom postupku ugovorni organ može primiti ponude od dobavljača koji ne ispunjavaju zahtjeve kvalifikacije. U ograničenom postupku ugovorni organ prima ponude samo od kvalificiranih ponuđača a ne prima ponude nekvalifikovanih ponuđača. Provjera kvalifikacija kandidata vrši se u toku pretkvalifikacijskog procesa. Međutim, budući da ocjena ponuda u otvorenom postupku počinje provjerom kvalifikacija ponuđača, odgovornost koju snosi ugovorni organ koji prima ponude od nekvalificiranih ponuđača u otvorenom postupku nije mnogo veća od one koju ima ugovorni organ koji prima zahtjeve od nekvalificiranih kandidata za učešće u ograničenom postupku.

• Zbog vremenskih rokova ograničeni postupak traje duže od otvorenog postupka. U otvorenom postupku koji se provodi za dodjelu ugovora koji je iznad međunarodnih vrijednosnih razreda, minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 40 dana od datuma objavljivanja obavještenja o nabavci. U ograničenom postupku koji se provodi za dodjelu ugovora koji je viši od međunarodnih vrijednosnih razreda, minimalni vremenski rok za prijem zahtjeva za učešće je 30 dana od datuma objavljivanja obavještenja o nabavci, a minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 40 dana od dana kada su poslani pozivi za ponude, ukupno 70 dana.

• Velika prednost ograničenog postupka je na strani ekonomskih subjekata. Kad se radi o velikim i složenim ugovorima i ugovorima o nabavci konsultantskih usluga, zainteresirani dobavljači mogu usredotočiti svoje napore na dva koraka: pretkvalifikacijsku fazu i fazu prikupljanja ponuda. Kandidati koji budu eliminirani u pretkvalifikacijskoj fazi neće uzalud trošiti svoja sredstva na pripremu ponuda koje bi ionako bile odbijene zbog toga što ponuđač nema odgovarajuće kvalifikacije.

Na osnovu člana 10., c), pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci:

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa pozvanim, kvalificiranim kandidatima koji su odabrani u otvorenom pretkvalifikacionom postupku kao što je opisano iznad u članu 10., b), za ograničeni postupak.

S obzirom da je takav pregovarački postupak za dodjelu ugovora manje transparentan od otvorenog ili ograničenog postupka, predviđeno je da se pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci koristi samo za mali broj izvanrednih slučajeva.

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci, s druge strane, pruža fleksibilniji metod dodjele ugovora. Prema pravilima EU o javnim nabavkama, javna preduzeća, tzv. “komunalni operateri”, mogu slobodno izabrati da koriste takav postupak umjesto otvorenog ili ograničenog postupka. ZJN ne pruža komunalnim operaterima u BiH slobodu izbora pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja.

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci sastoji se iz dvije faze: otvorena pretkvalifikacijska faza i faza pregovaranja i prikupljanja ponuda.

U pretkvalifikacijskoj fazi ugovorni organ, na osnovu kriterija za odabir (isti kriteriji za odabir koji se koriste kod otvorenog i ograničenog postupka, vidi objašnjenje člana 10., a), iznad), koji su specificirani u obavještenju o nabavci42, vrši izbor kandidata koji su kvalificirani da dobiju poziv za učešće u pregovorima.

U fazi pregovaranja i prikupljanja ponuda, kandidati se pozivaju da uzmu učešće u pregovorima s ugovornim organom, s ciljem da se postave egzaktni uslovi ugovora, te da se na osnovu rezultata postignutih u obavljenim pregovorima podnese konačna ponuda. Konačne ponude se otvaraju, ocjenjuju itd. prema odredbama Odjeljka VI, Poglavlja II ZJN, od člana 33. do 37.

42 Vidjeti član 19. ZJN.


34

Postupak se pokreće objavljivanjem obavještenja o nabavci u kojem se ekonomskim subjektima upućuje poziv da podnesu zahtjev za pretkvalifikaciju.

U pregovaračkom postupku sa objavljivanjem obavještenja o nabavci, tenderska dokumentacija može se pripremiti u dva dijela (kao u ograničenom postupku), tako da odgovara pretkvalifikacijskoj fazi i fazi pregovaranja i prikupljanja ponuda. Ako se pripremaju pretkvalifikacijski dokumenti, obavještenje o nabavci mora sadržavati informaciju o krajnjem roku za podnošenje zahtjeva za te dokumente.

Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci navedeni su u članu 11., stav (3) ZJN.

Provođenje pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci dalje je opisano u članu 30., stav (1) i članu 31. ZJN.

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci je sličan otvorenom i ograničenom postupku u sljedećim tačkama:

• Sva tri postupka počinju objavljivanjem obavještenja u Službenom glasniku i na web stranici javnih nabavki;

• Kod sva tri postupka svi zainteresirani dobavljači mogu učestvovati ili uputiti zahtjev za učešće;

• Uslovi i kriteriji za kvalifikaciju i dokumenti, koji bi se mogli tražiti od dobavljača kako bi pružili dokaz o svojim kvalifikacijama su isti (članovi 22. do 27. se jednako primjenjuju);

• Svi kvalificirani dobavljači mogu dostaviti svoje ponude ili početne ponude;

• Kriteriji za dodjelu ugovora su isti.

Najveća razlika kod pregovaračkih postupaka u poređenju s otvorenim i ograničenim postupkom je ta što se dozvoljava vođenje pregovora između ugovornog organa i kvalificiranih kandidata o tehničkim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima ugovora. Zbog toga što se mogu voditi takvi pregovori, ovaj postupak je manje transparentan, ali je fleksibilniji. Na osnovu člana 10, d), pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci:

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci predstavlja postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa jednim ili više dobavljača koje je pozvao, a gdje nije potrebno prethodno objaviti obavještenje o nabavci.

Ovaj postupak nije direktno otvoren za natjecanje kao što to jesu ostala tri gore spomenuta postupka43. Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci predviđen je za primjenu samo u izvanrednim slučajevima, na primjer gdje su dva puta provedeni otvoreni i ograničeni postupak i još uvijek nisu primljene nikakve ponude, ili kada postoji samo jedan potencijalni dobavljač, a nema druge mogućnosti izbora, vidi objašnjenje člana 11., stav (4), iznad.

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci se može, u izvanrednim okolnostima, primijeniti u slučajevima ekstremne hitnosti, pod uslovom da se događaji koji zahtijevaju ovaj postupak nisu mogli predvidjeti i da ih nije prouzročio ugovorni organ.

Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci navedeni su u članu 11., stav (4) ZJN.

S razlikom što u ovom postupku nema početnog objavljivanja obavještenja o nabavci, njegovo provođenje je identično provođenju pregovaračkog postupka sa prethodnim objavljivanjem obavještenja.

43 Vidjeti napomenu 2 iznad.


35

Provođenje pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci dalje je opisano u članu 30., stav (2) i članu 31. ZJN. Na osnovu člana 10., e), konkurs za izradu idejnog rješenja:

Konkurs za izradu idejnog rješenja predstavlja postupak koji omogućava ugovornom organu da osigura plan ili idejni prijedlog koji je odabrala konkursna komisija nakon što je provedeno natjecanje, sa dodjelom nagrada ili bez dodjele. Konkurs za izradu idejnog rješenja se uglavnom koristi u oblastima prostornog uređenja ili urbanizma, arhitekture i građevinarstva, ili kod rješenja za sisteme za obradu podataka, no može se koristiti u svim slučajevima gdje se želi dobiti plan ili idejni prijedlog.

Konkurs za izradu idejnog rješenja može se provesti bez pretkvalifikacije, ili sa istom, što odgovara otvorenom ili ograničenom postupku kao što je gore opisano.

Konkurs za izradu idejnog rješenja se uvijek pokreće oglašavanjem obavještenja o konkursu za izradu idejnog rješenja44.

Provođenje konkursa za izradu idejnog rješenja je dalje opisano u članovima 43. i 44. ZJN.

Nakon konkursa za izradu idejnog rješenja može uslijediti dodjela ugovora o pružanju usluga putem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci, vidjeti ispod pod članom 11., stav (4), c).

44 Vidjeti član 43., stav (1) ZJN.


36

39. ZJN BiH – čl. 11.:derogacije Član11. predviđa uslove za primjenu pet primarnih postupaka dodjele ugovora koji su postavljeni prema Članu 10. ZJN. Na osnovu člana 11., stav (1):

Otvoreni postupak je glavni i osnovni postupak koji se primjenjuje za dodjelu ugovora o javnoj nabavci, zato što na najefikasniji način osigurava pravično i aktivno nadmetanje među potencijalnim dobavljačima i time predstavlja najbolji metod za najekonomičnije korištenje javnih sredstava. Ovaj postupak je također i najtransparentniji.

Ugovorni organi će u najvećoj mogućoj mjeri preferirati otvoreni postupak za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, ugovora o javnoj nabavci radova, ugovora o javnoj nabavci usluga, osim kada se radi o ugovorima o nabavci konsultantskih usluga, za koje se mora koristiti ograničeni postupak45.

Pod uslovom da je procijenjena vrijednost ugovora iznad primarnih vrijednosnih razreda, te samo kada su prisutne okolnosti koje su navedene u stavovima (2) do (5) ovog člana, ugovorni organ može razmotriti primjenu drugih postupaka – u suprotnom se mora primijeniti otvoreni postupak.

Osim za nabavku konsultantskih usluga kao što je gore upravo pomenuto, ugovorni organi nikada nisu obavezni da razmatraju primjenu drugih postupaka osim otvorenog postupka (pod uslovom da je procijenjena vrijednost ugovora iznad primarnih vrijednosnih razreda) – to je pravo, a ne obaveza. Prema tome, čak i kada su ispunjeni uslovi za primjenu drugih postupaka, ugovorni organ još uvijek može primijeniti otvoreni postupak, ako smatra da je to korisno.

Za ugovore čija je vrijednost ispod primarnih vrijednosnih razreda, mogu se koristiti pojednostavljeni postupci opisani u članovima 45. do 47., ako su ispunjeni uslovi koji su u njima definirani. Ipak, ugovorni organi imaju pravo da isto tako primjene postupke definirane u Poglavlju II (uključujući otvoreni postupak) za dodjelu ugovora male vrijednosti. Na osnovu člana 11., stav (2):

Ograničeni postupak namijenjen je za primjenu kada se dodjeljuju veliki ili složeni ugovori o nabavci roba, usluga ili radova, gdje se “traži” metod koji se sastoji iz dvije faze, a koji je opisan iznad u članu 10., b), što znači da je efikasniji za primjenu od otvorenog postupka.

Pored toga, naloženo je kao obaveza koristiti ograničeni postupak za dodjelu ugovora za bilo kakve konsultantske usluge (koji imaju jednak iznos kao primarni vrijednosni razredi ili su viši od njih, što je određeno članom 6., stav (2), ZJN).

Pod “velikim ili složenim” ugovorom podrazumijeva se ugovor velike ekonomske vrijednosti (ugovori velikog obima) i/ili visoke tehničke ili organizacione složenosti (veći građevinski radovi, kompleksni IT sistemi). U takvim slučajevima kvalifikacijski zahtjevi za potencijalne ponuđače mogu biti visoki i detaljni, te bi prema tome pretkvalifikacija mogla biti korisna za ugovorni organ kao i za ekonomske subjekte kao što je istaknuto iznad u članu 10., b). Isti argumenti često važe za nabavke konsultantskih usluga, što je razlog zbog kojeg se ograničeni postupak uvijek koristi za dodjelu takvih ugovora. Suprotno tome, ograničeni postupak ne smije se koristiti za male, jednostavne ugovore, čak i ako ugovorni organ očekuje mnoge ponude i želi ograničiti broj ponuda radi ekonomičnosti i brzine postupka.

Kvalifikacijski kriteriji specificirani u obavještenju o nabavci biće strogo u skladu sa odredbama članova 24. do 26. ZJN i odnosiće se na predmet ugovora, te biti proporcionalni s istim. Oni ne smiju imati ograničavajući biti efekat na natjecanje i moraju biti razumni, jasni i precizni46. Na primjer, kada se od kandidata traže veoma specifične kvalifikacije, 45 Vidjeti član 11., stav (2), ZJN. 46 Vidjeti član 22., stav (3), ZJN.


37

ugovorni organ mora obratiti posebnu pažnju kako bi osigurao natjecateljski aspekt u pretkvalifikacijskom procesu. Na osnovu člana 11., stav (3):

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci namijenjen je za primjenu u veoma malom broju slučajeva, kao što je spomenuto iznad u članu 10., c) i opisano niže. Ugovor dodijeljen korištenjem pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci nikada ne može sadržavati bilo kakve opcije za dodatne isporuke. Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci nije relevantan kao naknadni postupak kod konkursa za izradu idejnog rješenja.47.

Član 11., stav (3), a) do c), navodi slučajeve u kojima je opravdana primjena pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci.

“Ugovorni organi mogu izuzetno ugovore dodjeljivati putem pregovaračkog postupka nakon objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci kao što je to niže opisano. Isključena je mogućnost primjene ovog postupka na ugovore koji na bilo koji način uključuju ili kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rješenja.

a) u slučaju kada su u otvorenom ili ograničenom postupku dostavljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovarajućim izmjenama uslova i pri tom osigurao da ugovorni uslovi u skorije vrijeme provedenog postupka nisu značajno promijenjeni;

b) u izuzetnim, posebnim slučajevima ugovora o izvođenju radova ili pružanju usluga, kada priroda radova ili usluga ili rizici koji se odnose na prethodno navedeno ne dozvoljavaju prethodno utvrđivanje ukupnih cijena;

c) kada se odnosi na ugovore o javnim nabavkama radova, za radove koji se izvode isključivo s ciljem istraživanja, testiranja ili razvoja, a ne s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja.”

Na osnovu člana 11., stav (3), a):

Prvi slučaj u kojem je opravdana primjena pregovaračkog postupka je kada nije uspjelo prethodno prikupljanje ponuda, a bilo je bezuspješno zbog nedovoljnog broja primljenih ponuda. Kako bi se osigurala stvarna konkurencija, provedeni otvoreni ili pregovarački postupak će se, u najvećoj mogućoj mjeri, obznaniti kada ugovorni organ primi najmanje tri prihvatljive ponude. Smatra se da ponuda prihvatljiva kada (i) je ponudu dostavio kvalificirani ponuđač i (ii) kada ponuda ispunjava sve specifikacije i zahtjeve koje je ugovorni organ postavio u tenderskoj dokumentaciji i kada nema značajnih odstupanja ili pridržavanja prava u pogledu tih specifikacija i zahtjeva.

Usklađenost ponude se dalje objašnjava u članu 35.,Ocjena ponuda, ispod.

Način da se riješi situacija kada su u otvorenom ili ograničenom postupku (uključujući ograničene postupke za dodjelu ugovora o konsultantskim uslugama) primljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove može biti primjena pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci. Međutim, korištenje pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci u takvim slučajevima se dozvoljava tek kao treći pokušaj, nakon što jedan za drugim ne uspiju dva postupka prikupljanja ponuda (vidjeti objašnjenje člana 11., stav (4), a), 1), ispod).

47 Relevatni postupak koji treba primijeniti kao naknadni postupak nakon provedenog konkursa za izradu idejnog rješenja jeste pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci kao što je navedeno u članu 11., stav (4), c) ZJN, ukoliko je za konkurs za izradu idejnog rješenja preduslov da se pobjedniku ili jednom od pobjednika konkursa dodijeli ugovor o pružanju usluga, vidjeti član 43. stav (2), a), ZJN.


38

Aktivnost nabavke u takvim slučajevima mora se izvesti kako slijedi:

(1) pokreće se uobičajeni otvoreni ili ograničeni postupak. Recimo da su primljene samo ponude koje nisu prihvatljive. Dakle, postupak je otkazan48, i

(2) pokreće se novi otvoreni ili ograničeni postupak, uz eventualne manje izmjene uslova (znači da uslovi nisu značajno49 izmijenjeni, jer bi to onda zahtijevalo potpuno novi postupak i samo ako bi takvi izmijenjeni uslovi – koji još uvijek zadovoljavaju potrebe ugovornog organa – vjerovatno mogli obezbijediti ponude koje ispunjavaju postavljene uslove). Recimo da su opet primljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove. Dakle, postupak se ponovo otkazuje, i samo tada

(3) smije se pokrenuti pregovarački postupak objavljivanjem obavještenja o nabavci, pod uslovima koji su u značajnoj mjeri isti kao kod prethodnih postupaka.

Ako se uopće ne dostave nikakve ponude, ugovorni organ može primijeniti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci (vidjeti član 11. (4) (a) (1)).

Razlog zbog kojeg se pregovarački postupak dozvoljava tek kao treći pokušaj je to što se tržište mora ozbiljno ispitati u otvorenom prikupljanju ponuda, prije nego što ugovorni organ pribjegne postupku u kojem je ima manje konkurencije i transparentnosti.

Međutim, ako obavljeni pregovori idu u tom smjeru da dovedu do ugovora koji će u značajnoj mjeri biti drugačiji, postupak se u cjelosti mora otkazati i mora se pokrenuti sasvim novi postupak (ponovo kroz otvoreni ili ograničeni postupak).

U slučaju da postupak broj (2) rezultira podnošenjem ponuda od dovoljnog broja50 kvalificiranih ponuđača, ali ponude nisu prihvatljive, tada se može primijeniti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci kao što je dato u članu 11., stav (4), a), 1), pod uslovom da se svi kvalificirani ponuđači pozovu da učestvuju u pregovorima.

Zapravo, pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci može se koristiti kao treći pokušaj u gore opisanim slučajevima, kada je razumno za očekivati da će takvo objavljivanje obezbijediti dovoljan broj prihvatljivih ponuda (ili jednostavno više njih). Ako se ne čini vjerovatnim da će objavljivanje, u trećem pokušaju, obavještenja o nabavci pregovaračkim postupkom dati takav rezultat, tada se može primijeniti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci, u skladu sa članom 11., stav (4), a), 1).

U doslovnom tumačenju, odredba člana 11., (3) (a) ne može se primijeniti kada je broj dostavljenih ponuda manji od tri (ie dvije ponude ili jedna), ali su dostavljene ponude prihvatljive. U takvoj situaciji može se dodijeliti bilo koji od ugovora (ako je osigurana konkurencija) ili se tender može otkazati (ako nije osigurana konkurencija); ali u posljednjem slučaju postupak koji se nakon toga ponovi mora biti otvoren ili ograničen, a ne pregovarački. Na osnovu člana 11., stav (3), b):

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci može se koristiti u takvim izuzetnim, posebnim slučajevima ugovora o izvođenju radova ili pružanju usluga, kada priroda radova ili usluga ili rizici koji se odnose na prethodno navedeno ne dozvoljavaju prethodno utvrđivanje ukupnih cijena. Na primjer, u slučaju izvođenja većih popravki ili usluga ili pružanja opsežnih revizorskih usluga, možda bude nemoguće unaprijed predvidjeti obim posla, te samim tim ponuđači neće moći ponuditi ukupni iznos svih cijena. Na osnovu

48 Vidjeti član 12., stav (1), b), i stav (2), ZJN. 49 “Značajno” se shvaća u okruženju jednakih uslova nadmetanja i ovdje znači da uslovi namijenjenog ugovora u ponovljenom postupku odgovaraju istim ekonomskim subjektima koji su bili potencijalni natjecatelji u postupku broj (1). 50 ”Dovoljan broj” se odnosi na broj koji je dovoljan da bi se osiguralo nadmetanje, obično je to najmanje tri, vidjeti član 12., stav (1) ZJN.


39

pregovora između ugovornog organa i pretkvalificiranih kanidata, ugovor se može tada dodijeliti. Isključena je mogućnost primjene stava (3), b) člana 11., za ugovore za javnu nabavku roba.

Mora se napomenuti da je primjena pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci pod takvim okolnostima u potpunosti izuzetna situacija. Ugovorni organi obično ne uzimaju u razmatranje primjenu takvog postupka. Ugovorni organi su uvijek svjesni da ekonomski subjekti, koji možda budu smatrali da je konkurencija neopravdano ograničena s obzirom na provedene pregovore, mogu uložiti prigovor na postupak u skladu sa žalbenim postupkom koji je određen u ZJN. Na osnovu člana 11., stav (3), c):

U slučaju ugovora za javnu nabavku radova koji će se izvoditi isključivo u svrhu istraživanja, testiranja ili razvoja, a ne s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja, može se izuzetno primijeniti pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci. Kao primjer se mogu navesti istraživanja u okviru alternativne energije, nuklearna istraživanja, podzemne instalacije itd. Na osnovu člana 11., stav (4):

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci predviđen je za primjenu samo izuzetno kao što je pomenuto u članu 10., d) i objašnjeno ispod. Ugovor dodijeljen korištenjem pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o nabavci nikada ne može sadržavati bilo kakve opcije za dodatne isporuke. Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se primijeniti kao naknadni postupak za konkurs za izradu idejnog rješenja51.

Član 11., stav (4), a) do d), specificira slučajeve u kojima je opravdana primjena poregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci.

“Ugovorni organi mogu izuzetno ugovore dodjeljivati putem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci, u niže navedenim slučajevima. Isključena je mogućnost primjene ovog postupka na ugovore koji na bilo koji način uključuju ili kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rješenja.

a) kod ugovora o javnim nabavkama radova, roba ili usluga:

1) u slučaju kada nijedna ponuda ili nijedna odgovarajuća ponuda nije dostavljena u otvorenom ili ograničenom postupku i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovarajućim izmjenama uslova i pri tom osigurao da ugovorni uslovi u skorije vrijeme provedenog postupka nisu značajno promijenjeni i da su svi ponuđači koji zadovoljavaju minimum kvalifikacionih zahtjeva pozvani na pregovaranje;

2) kada nijedan zahtjev za učešće u ograničenom postupku nije dostavljen ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatražio učešće u ograničenom postupku i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovarajućim izmjenama uslova i pri tome osigurao da ugovorni uslovi u skorije vrijeme provedenog postupka nisu značajno promijenjeni;

3) kada zbog suštinskih, tehnički dokazivih ili umjetničkih razloga, ili zbog razloga koji se odnose na zaštitu ekskluzivnih prava samo određeni dobavljači mogu izvršiti isporuku roba, pružiti usluge ili izvršiti radove i kada ne postoji druga mogućnost izbora;

51 Formulacijom druge rečenice u članu 11., stav (4) ZJN isključuju se ugovori kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rješenja. Očigledno je da je ovo greška, budući da se član 11., stav (4), c), izričito odnosi na ugovore kojima prethodi konkurs za izradu idejnog rješenja. Na osnovu principa “lex specialis”, član 11., stav (4), c) je važeća odredba o dodjeli ugovora o javnim nabavkama usluga koja slijedi nakon što je konkurs za izradu idejnog rješenja proveden prema odredbama članova 43. i 44. ZJN.


40

4) kada se izuzetno, zbog dokazivih razloga krajnje hitnosti prouzrokovane događajima nepredvidim za dati ugovorni organ, ne mogu ispoštovati ovim zakonom utvrđeni minimalni rokovi za ubrzani ograničeni postupak. Okolnosti kojima se opravdava izuzetna hitnost postupka ne smiju se ni u kom slučaju moći dovesti u vezu sa ugovornim organom;

b) kod ugovora o javnim nabavkama roba:

1) kada se proizvodi koji su predmet nabavke proizvode isključivo u svrhu istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja; ova odredba ne odnosi se na količinsku (serijsku) proizvodnju s ciljem ostvarenja zarade ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja;

2) za dodatne isporuke koje vrši prvobitni dobavljač, a koje su namijenjene ili kao djelomična zamjena redovnih isporuka ili ugradnji, ili kao proširenje postojećih isporuka ili ugradnji, kada su prethodni ugovori još uvijek na snazi, kada nema suštinskih izmjena u cijenama i drugim uslovima i kada bi promjena dobavljača obavezala ugovorni organ na nabavku materijala različitih tehničkih karakteristika, što bi rezultiralo pojavom nekompatibilnosti ili didsproporcionalnih tehničkih poteškoća u radu i održavanju; trajanje takvih ugovora kao i trajanje obnovljenih ugovora, kao opće pravilo, ne može biti duže od jedne godine računajući od dana dodjele inicijalnog ugovora;

3) za robe nuđene i kupljene na berzovnom tržištu;

4) za nabavku robe pod izuzetno povoljnim uslovima, ili od dobavljača koji je u postupku likvidacije svojih poslovnih aktivnosti, ili od potraživača ili vršioca stečaja, ili u aranžmanu s povjeriocima, ili u sličnom postupku;

c) u slučaju ugovora o javnim nabavkama usluga, kada odnosni ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rješenja, provedenog u skladu s odredbama člana 43. i 44. ovog zakona, a ugovor se dodjeljuje pobjedniku, odnosno jednom od pobjednika konkursa; u posljednjem slučaju svi pobjednici konkursa pozivaju se na učešće u pregovorima;

d) u slučaju ugovora o javnim nabavkama usluga i radova:

1) za dodatne usluge i radove koji nisu uključeni u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor ali koji, usljed nepredviđenih okolnosti, postanu neophodni za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih usluga, odnosno radova, i kada se takve dodatne usluge ili radovi ne mogu tehnički ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ. Međutim, takvi ugovori jedino se mogu zaključiti s dobavljačem kome je dodijeljen gavni ugovor, a ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za dodatn usluge ili radove ne može preći 50% od vrijednosti glavnog ugovora;

2) za nove usluge ili radove koji predstavljaju ponavljanje sličnih usluga ili radova povjerenih dobavljaču kojem je isti ugovorni organ dodijelio raniji ugovor, uz uslov da su takve usluge ili radovi u skladu sa osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen prvi ugovor u skladu sa s otvorenim ili ograničenim postupkom. Na mogućnost vođenja postupka ukazat će se već pri raspisivanju tendera za prvi projekat, a ukupne procijenjene troškove kasnijih usluga ili radova ugovorni organ uzet će u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti ugovora. Ovaj postupak može se primjenjivati samo tokom tri godine nakon zaključivanja prvobitnog ugovora.

(5) Konkurs za izradu idejnog rješenja može biti otvoren kada ugovorni organi dodijele ugovore u skladu s članom 2. stavom (2) i članom 43. i 44. ovog zakona.”


41

Na osnovu člana 11., stav (4), a):

Za ugovore o javnim nabavkama radova, roba ili usluga (uključujući konsultantske usluge), pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se koristiti u sljedećim slučajevima: Na osnovu člana 11., stav (4), a), 1):

Kao što je navedeno u članu 11., stav (3), a), provedeni otvoreni ili ograničeni postupak će se, u najvećoj mogućoj mjeri, obznaniti kada ugovorni organ primi najmanje tri prihvaljive ponude52.

Ako niti jedna ponuda uopće ne bude primljena, ili ne bude primljena niti jedna prihvatljiva ponuda, čime se stvara približno ista situacija kao da nijedna ponuda nije primljena u otvorenom ili ograničenom postupku, može se uzeti u razmatranje da se provede pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Ipak, primjena pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci u takvim slučajevima dozvoljena je tek kao treći pokušaj, shvaćena na isti način kao što je objašnjeno u članu 11., stav (3), a), iznad.

Aktivnost nabavke u takvim slučajevima mora se nastaviti u 3 dijela kao što je opisano u članu 11., stav (3), a), iznad, tako što se otkazuje prvi dio u kojem nije primljena nijedna ponuda, provodi drugi dio sa manjim izmjenama u uslovima i ponovno otkazuje, ako nije primljena niti jedna ponuda, a onda se provodi pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci pod uslovima koji su u značajnoj mjeri isti kao prethodni postupak. Ugovorni organ poziva najmanje tri ponuđača na učešće u pregovorima. U slučaju da postupak broj (2) rezultira dostavljanjem nekoliko ponuda od kvalificiranih ponuđača, ali su ponude beskorisne, tada se provodi pregovarački postupak tako što se pozivaju najmanje svi prethodno kvalificirani ponuđači.

Ono što se navodi iznad u članu 11., stav (3), a), a u vezi je sa razlogom zbog kojeg se pregovarački postupak dozvoljava kao treći pokušaj i pokretanjem sasvim novog postupka u slučaju da pregovori teže da dovedu do ugovora koji je u značajnoj mjeri drugačiji, također važi za pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci.

Uistinu, pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se koristiti kao treći pokušaj u gore opisanim slučajevima kada ne postoje izgledi da će daljnje objavljivanje obezbijediti dovoljan broj prihvatljivih ponuda. Međutim, ugovorni organ u takvim situacijama može uvijek izabrati da primijeni pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci kao što je dato u članu 11., stav (3), a), kako bi se uvelo bolje nadmetanje za predviđeni ugovor. Na osnovu člana 11., stav (4), a), 2):

Postoji sličnost kod situacija kada se ne primi nijedna ponuda ili se prime samo ponude koje nisu prihvatljive i situacije kada nije dostavljen nijedan zahtjev za učešće u provedenom ograničenom postupku, ili nijedan kvalificirani kandidat nije zatražio učešće u tom ograničenom postupku. Rješenje za takvu situaciju može biti provođenje pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Ali da ponovimo, kao što je opisano iznad u članu 11., stavovi (3), a), i (4), a), 1), kada u provedenom otvorenom ili ograničenom postupku nema upotrebljivih ponuda, u takvim slučajevima dozvoljeno je da se pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci primijeni kao treći pokušaj.

Aktivnost nabavke mora se izvesti kako slijedi:

(1) pokreće se uobičajeni ograničeni postupak. Recimo da ne bude dostavljen nijedan zahtjev za učešće ili nijedan kvalificirani kandidat ne zatraži učešće (što znači da su svi zahtjevi bili odbijeni). Dakle, postupak se otkazuje, i

52 U vezi sa izrazom “prihvatljive ponude”, molimo pogledati tumačenje u članu 11., stav (3), a), i članu 35.


42

(2) pokreće se novi ograničeni postupak, moguće pod malo izmijenjenim uslovima (što znači da uslovu nisu izmijenjeni u značajnoj mjeri53, jer bi to zahtijevalo sasvim novi postupak, i samo ako tako izmijenjeni uslovi – koji još zadovoljavaju potrebe ugovornog organa – mogu vjerovatno obezbijediti kvalificirane kandidate). Recimo da ponovo ne budu dostavljeni zahtjevi za učešće ili nijedan kvalificirani kandidat ne bude zatražio učešće. Dakle, postupak se otkazuje, i tada

(3) može biti pokrenut pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci, pod uslovima koji su u značajnoj mjeri isti kao postupak broj (2). Ugovorni organ poziva najmanje tri dobavljača da učestvuju u pregovorima. Međutim, ugovorni organ u takvim situacijama može uvijek izabrati da primijeni pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci, kao što je dato u članu 11., stav (3), a), kako bi uveo bolje nadmetanje za predviđeni ugovor.

Ono što je navedeno u članu 11., stav (3), a), a u vezi je sa razlogom zbog kojeg se dozvoljava da se pregovarački postupak provede tek kao treći pokušaj i pokretanjem sasvim novog postupka u slučaju da pregovori teže da dovedu do ugovora koji je u značajnoj mjeri drugačiji, također važi za pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci u slučaju kada se koristi takav postupak, gdje nije dostavljen niti jedan zahtjev za učešće niti je ijedan kvalificirani kandidat zahtijevao učešće u provedenom ograničenom postupku.. Na osnovu člana 11., stav (4), a), 3):

Dodjela ugovora jednom mogućem dobavljaču, gdje ne postoji mogućnost izbora alternativnog dobavljača, predstavlja drugu grupu slučajeva kada se može koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Nedostatak alternativnog izbora mora biti objektivne prirode. To nije situacija kada ugovorni organ ne zna za bilo kakav alternativni izbor – to je situacija kada alternativni izbor uistinu ne postoji. Nedostatak alternativnog izbora ne smije biti uzrokovan bilo kakvim faktorom – razlog toga mora se moći pripisati tehničkim ili umjetničkim razlozima ili zaštiti ekskluzivnih prava (prema tome, sam organizacijski ili ekonomski motiv ne predstavlja zadovoljavajuće opravdanje).

Jedan mogući dobavljač može postojati u slučaju kada su predmeti predviđenog ugovora, na primjer, rezervni dijelovi za složene mašine čiju tehničku specifikaciju ne poznaje nijedan alternativni dobavljač. Neophodnost da ugovor izvrši određeni dobavljač mora biti objektivne i ozbiljne prirode – ne može postojati bilo koji drugi prihvatljiv ugovarač.

Na primjer, sama činjenica da ugovorni organ već posjeduje vozni park koji se sastoji od vozila određene marke, ne opravdava to da se vozila i dalje nabavljaju od istog proizvođača (bez nadmetanja) – moguće je vozni park popuniti i vozilima druge marke, to može stvoriti neke organizacione probleme ugovornom organu, ali je to prepreka koju treba prevazići.

Ovaj postupak može se također primijeniti kada ugovor može izvršiti određeni dobavljač jedino zbog postojanja prirodnog monopola i gdje ne postoji konkurencija za tog monopolistu (na primjer snabdijevanje vodom ili strujom).

Budući da je pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci najmanje konkurentan i transparentan, treba ga koristiti samo u izuzetno rijetkim slučajevima (osim u slučajevima “prirodnog monopola” kao što je iznad upravo navedeno). Dodjeljivanjem ugovora u ovom postupku, ugovorni organ riskira da plati više za slabiji kvalitet (dobavljač nije prisiljen da zbog konkurenata smanji svoju cijenu i garantira kvalitet).

U mnogim slučajevima dobavljači žele da brendiraju svoje proizvode kako bi privukli klijente upravo ka robi određene izrade ili izvora snabdijevanja. Ugovorni organi moraju biti veoma pažljivi kako bi osigurali pravičnu i aktivnu konkurenciju – i pri tome dobili najbolje cijene. U svim slučajevima kada ugovorni organ sumnja da li bi moglo biti prisutno još konkurenata na tržištu, preferira se primjena otvorenog ili ograničenog postupka.

53 “Značajno” se shvaća u okruženju jednakih uslova nadmetanja i ovdje znači da uslovi namijenjenog ugovora u ponovljenom postupku odgovaraju istim ekonomskim subjektima koji su bili potencijalni natjecatelji u postupku broj (1).


43

Na primjer, isto tako u slučaju kupovine posebne opreme, na koju postoje ekskluzivna prava koja proizilaze iz patenata itd., jedina mogućnost je da se sa vlasnikom tih prava provede pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. I ovdje treba ponoviti da ugovorni organi moraju biti veoma pažljivi kako bi osigurali pravičnu i aktivnu konkurenciju za predviđeni ugovor. Na osnovu člana 11., stav (4), a), 4):

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci je postupak koji se može koristiti u slučajevima krajnje hitne nabavke, gdje je hitnost prouzrokovana izuzetno nepredvidivim događajima (poput prirodnih katastrofa). Izuzetno, kada vanjski događaji utiču na aktivnost ugovornih organa i zahtijevaju naročito brzu akciju što se tiče nabavke, može se koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci, zato što se ovaj postupak može provesti u vrlo kratkom vremenskom periodu. Odredba se jednako odnosi na sve tipove nabavki: robe, radove i usluge.

Ukratko, ZJN utemeljuje otvoreni postupak kao glavni postupak koji se treba koristiti što je više moguće, vidjeti iznad u članu 11., stav (1) i ograničeni postupak koji treba koristiti u posebnim slučajevima, vidjeti iznad u članu 11., stav (2). Normalni minimalni vremenski rok za prijem ponuda u otvorenom postupku (primarni postupak dodjele ugovora, procijenjena vrijednost ugovora nije u istom iznosu ili nije viša od međunarodnih vrijednosnih razreda) za prijem zahtjeva je 28 dana54. Normalni minimalni vremenski rok (za primarni postupak dodjele ugovora, procijenjena vrijednost ugovora nije u istom iznosu ili nije viša od međunarodnih vrijedosnih razreda) za prijem zahtjeva za učešće u ograničenom postupku je 18 dana55 a za prijem ponuda u ograničenom postupku 28 dana56.

Za hitne slučajeve, u kojima nije moguće primijeniti ove normalne vremenske rokove, uspostavljen je ubrzani ograničeni postupak57 sa minimalnim vremenskim rokom za prijem zahtjeva za učešće od 8 dana i 5 dana za prijem ponuda.

Kada se, izuzetno, zbog krajnje hitnosti, ne može primijeniti čak ni ubrzani ograničeni postupak, može se koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci.

Takav krajnje hitan postupak provodi se tako što se pozivaju jedan ili više dobavljača koje je ugovorni organ izabrao kao što je opisano u članu 10., d) i ispod u članu 30., stav (2). Pregovori o uslovima predviđenog ugovora mogu se provesti u periodu od nekoliko dana. S obzirom da se nijedan ugovor, u skladu sa članom 39., (1) ne može zaključiti u “periodu čekanja” od 15 dana, taj period čekanja mora se također poštovati i u krajnje hitnim slučajevima. Samo u slučaju izuzetne nužde, bilo bi opravdano prekršiti ovu odredbu ZJN u pogledu na javni zakon o općoj opasnosti, te zaključiti ugovor ranije, bez čekanja punih 15 dana. Vidjeti također objašnjenja odredbi člana 39., stav (1), ZJN (u vezi “periodom čekanja” od 15 dana) i objašnjenje člana 30., stava (2), a), i člana 39., stava (1), ispod.

Uslovi za primjenu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci u takvim slučajevima su specificirani u članu 11., stav (4), a), 4) ZJN, kako slijedi:

(i) razlozi krajnje hitnosti moraju biti dokazivi (objektivni), što znači da se razlozi mogu na uvjerljiv način objasniti javnosti (a naročito Uredu za razmatranje žalbi, u slučaju da je Uredu uložena žalba),

(ii) okolnosti krajnje hitnosti moraju izazvane događajima koje ugovorni organ, prema objektivnoj procjeni, nije mogao predvidjeti, i

(iii) te okolnosti moraju poticati od vanjskih uzroka i ne smiju se ni u kom slučaju moći dovesti u vezu sa ugovornim organom.

54 Vidjeti član 21., stav (5), na koji se odnosi član 6, stav (3), c) ZJN. 55 Vidjeti član 21., stav (6), a), na koji se odnosi član 6, stav (3), c) ZJN. 56 Vidjeti član 21., stav (6), b), na koji se odnosi član 6, stav (3), c) ZJN. 57 Vidjeti član 21.stav (6), c), na koji se odnosi član 6, stav (3), d) ZJN.


44

Klasični primjer su direktne posljedice prirodnih katastrofa, koje mogu, za aktivnosti koje je potrebno prve izvršiti, zahtijevati vrlo brze akcije u vezi sa nabavkom. Na osnovu člana 11.,stav (4), b) :

Dok se član 11., stav (4), a) može jednako primijeniti na ugovore o javnoj nabavci radova, roba ili usluga, dotle član 11., stav (4), b) važi samo za ugovore o javnoj nabavci roba. Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se izuzetno koristiti za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba u sljedećim slučajevima: Na osnovu člana 11, stav (4), b), 1):

Kada će se proizvodi koji su predmet nabavke, prema predviđenom ugovoru o nabavci roba, proizvoditi isključivo u svrhu istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja koje je poduzeo ugovorni organ, može se koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci; ta proizvodnja ne može se odnositi na serijsku proizvodnju sa dobavljačem s ciljem ostvarenja zarade ili na proizvodu/proizvodima ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja za dobavljača.

Takav slučaj nije veoma praktičan, jer je najčešće, na primjer kod istraživanja u oblasti fizike, spin off za dobavljača u ugovoru o javnoj nabavci dragocjen za buduću inovaciju – u kom slučaju se mora osigurati nadmetanje za određeni ugovor. Na osnovu člana 11, stav (4), b), 2):

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se koristiti za dodatne isporuke roba pod određenim uslovima. U javnoj nabavci opće je pravilo da se ugovor ne može proširiti, obnoviti ili produžiti, kako u vezi sa količinom robe tako i u odnosu na period isporuke, u odnosu na ono što je određeno u tenderskoj dokumentaciji i u zaključenom ugovoru. Kao opće pravilo, za bilo kakve nove robe podrazumijeva se zaključenje novog ugovora nakon što se stavi na nadmetanje.

U izuzetnim slučajevima ugovorni organ može, ipak, željeti da nabavi dodatne robe u uskoj vezi s važećim ugovorom, bilo kao djelomičnu zamjenu roba pod važećim ugovorom ili kao dodatne robe. Ali samo u slučaju kada bi promjena dobavljača obavezala ugovorni organ da nabavi materijal koji ima različite tehničke karakteristike a što bi rezultiralo pojavom nekompatibilnosti, ili nesrazmjernih tehničkih problema u radu i održavanju, dozvoljeno je zaključiti obnovljeni ugovor za dodatne isporuke korištenjem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci pod uslovom da je obnovljeni ugovor zaključen sa istim dobavljačem i po cijeni koja je u značajnoj mjeri ista – i pod ostalim uslovima, kao što su dati u važećem ugovoru.

Ova mogućnost može se koristiti jednu godinu (kao opće pravilo) nakon dodjele inicijalnog ugovora i ne bi trebala, prema međunarodnoj dobroj praksi, preći 50% od iznosa vrijednosti inicijalnog ugovora (iako posljednji uslov nije eksplicitno naveden u zakonu). Ako godinu dana nakon zaključenja ugovora budu potrebne dodatne robe, ugovorni organ treba organizirati redovni postupak (uglavnom otvoreni postupak). Na osnovu člana 11., stav (4), b), 3):

Za robe nuđene i kupljene na berzovnom tržištu može se koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Takva nabavka je uobičajena za određena javna preduzeća koja su obuhvaćena ZJN; kao primjer se može navesti kupovina lož-ulja na berzovnom tržištu.

Budući da berzovno tržište samo po sebi predstavlja konkurentsko okruženje, zaključivanje ugovora pod takvim okolnostima može se obaviti nakon direktnih pregovora sa dobavljačima, vidjeti objašnjenje člana 30., stav (2), a), ispod.


45

Na osnovu člana 11., stav (4), b), 4)

U slučajevima kada su uslovi sporazuma o cijeni izrazito povoljni, npr. kada se robe koje su predmet nabavke stavljaju slobodno na prodaju u vezi sa postupkom likvidacije poslovnih aktivnosti, stečaja ili sličnih situacija, može se koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Na osnovu člana 11., stav (4), c):

Ovo odredbom uređuje se da se pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može koristiti u slučaju kada je proveden58 konkurs za izradu idejnog rješenja i kada je u konkursnoj dokumentaciji59 navedeno da će pobjedniku – ili jednom od pobjednika – konkursa za izradu idejnog rješenja biti dodijeljen ugovor o pružanju usluga na osnovu datog idejnog rješenja60.

U tom slučaju aktivnost nabavke se izvodi kako slijedi:

(1) Konkurs za izradu idejnog rješenja uređen je prema odredbama članova 43., i 44., ZJN s namjerom da:

(i) odredi pobjedničko idejno rješenje (ili rješenja) na osnovu kriterija za ocjenjivanje koji su prethodno utvrđeni u dokumentaciji konkursa za izradu idejnog rješenja, i

(ii) dodijeli ugovor o pružanju usluga koji uključuje, na primjer, izradu detaljnog idejnog rješenja i upravljanje izvođenjem radova na osnovu pobjedničkog idejnog rješenja (ili jednog od pobjedničkih idejnih rješenja). Glavni uslovi takvog ugovora o pružanju usluga moraju se unaprijed opisati u dokumentaciji konkursa za izradu idejnog rješenja.

(2) Provodi se konkurs za izradu idejnog rješenja, obznanjuje se identitet pobjednika (ili pobjednika) i objavljuje u obavještenju o rezultatima konkursa za izradu idejnog rješenja.

(3) Budući da je u provedenom konkursu za izradu idejnog rješenja preduslov bio da će se pobjedniku (ili jednom od pobjednika) dodijeliti ugovor o pružanju usluga na osnovu pobjedničkog idejnog rješenja, za taj ugovor neće biti nikakvog daljnjeg nadmetanja te se ugovor može dodijeliti primjenom pregovaračkog postupka bez daljnjeg objavljivanja (uključujući pobjednika ili sve pobjednike konkursa za izradu idejnog rješenja).

Ugovorni organ, suočen sa takvim pregovorima, nije u povoljnoj poziciji kad je riječ o dobijanju pogodne cijene i drugih uslova ugovora, budući da je pobjedničko idejno rješenje (ili rješenja) već određeno (a). Zbog toga ugovorni organ mora dobro razmisliti o korištenju idejnog rješenja nakon kojeg slijedi pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci.

Prema slobodnom izboru, konkurs za izradu idejnog rješenja može biti pripremljen isključivo da bi se dobilo idejno rješenje, uz obezbjeđivanje nagrada za pobjednika ili pobjednike. U tom slučaju, ugovorni organ može koristiti pobjedničko idejno rješenje, ili jedno od pobjedničkih idejnih rješenja kao osnovu za otvoreni ili ograničeni postupak s ciljem da se dodijeli ugovor o pružanju usluga.

58 U skladu sa članovima 43. i 44. ZJN. 59 Tenderska dokumentacija za konkurs za izradu idejnog rješenja će se nalaziti kao “dokumentacija konkursa za izradu idejnog rješenja”. 60 Vidjeti. član 43., stav (2), a), ZJN.temel


46

Na osnovu člana 11., stav (4), d):

Sljedeće odredbe važe za ugovore za javnu nabavku usluga (uključujući konsultantske usluge) i javnu nabavku radova. Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se koristiti u sljedećim slučajevima: Na osnovu člana 11., stav (4), d), 1):

Kao što je spomenuto iznad u članu 11., stav (4), b), 2), opće je pravilo u javnim nabavkama da se ugovor ne može proširiti, obnoviti ili produžiti, kako u vezi sa količinom robe tako i u odnosu na period isporuke, u odnosu na ono što je određeno u tenderskoj dokumentaciji i u zaključenom ugovoru. Kao najvažnije pravilo, za bilo kakve nove isporuke podrazumijeva se zaključenje novog ugovora nakon što se stavi na nadmetanje.

U izuzetnim slučajevima ugovorni organ, ipak, može željeti da nabavi dodatne usluge ili dodatne radove u uskoj vezi sa važećim (glavnim) ugovorom, kada takve dodatne isporuke, usljed nepredviđenih okolnosti, postanu neophodne za izvršenje usluga ili radova koji su obuhvaćeni glavnim ugovorom. Ali samo u slučaju kada se takve nepredviđene dodatne usluge ili radovi ne mogu tehnički ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ, dozvoljeno je da se zaključe posebni ugovori za dodatno pružanje usluga ili izvršenje radova korištenjem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci, pod uslovom da se posebni ugovori zaključe sa istim pružaocem usluga ili ugovaračem radova koji izvršava glavni ugovor. Međutim, ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih za takve dodatne usluge ili radove ne smije preći 50 % od vrijednosti glavnog ugovora. Na osnovu člana 11., stav (4), d), 2):

Kada ugovorni organ želi da se pruži niz usluga ili izvede serija radova, možda bude želio da zaključi ugovor samo za prvi broj u nizu i da dobije mogućnost da će sljedeće po redu usluge ili radove izvršiti isti pružalac usluga ili ugovarač radova. Postupak koji je primjenjiv za zaključenje ugovora prema takvoj mogućnosti je pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci.

Međutim, u tenderskoj dokumentaciji za otvoreni ili ograničeni postupak koji je korišten za prvi ugovor mora se predvidjeti takva mogućnost, a ukupne procijenjene troškove kasnijih usluga ili radova ugovorni organ uzet će se u razmatranje prilikom procjenjivanja vrijednosti ugovora.

Takvo korištenje pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci može se primjenjivati tokom tri godine nakon zaključivanja prvobitnog ugovora. Na osnovu člana 11., stav (5):

Uslovi za korištenje konkursa za izradu idejnog rješenja proizilaze iz članova 43. i 44., vidjeti ispod pod tim članovima.


47

41. Prestanak ili otkazivanje postupka dodjele ugovora61 U članu 12. navode se razlozi zbog kojih postupak nabavke, koji je započet ili pokrenut62, može biti okončan:

“Kada je postupak dodjele ugovora pokrenut putem objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci samo u sljedećim slučajevima:

a) nakon zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma;

b) nakon otkazivanja postupka o dodjeli ugovora iz jednog od sljedećih razloga:

1) nijedna ponuda nije dostavljena u određenom krajnjem roku;

2) nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva;

3) cijene svih prihvatljivih ponuda su značajno veće od budžeta ugovornog organa;

4) broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od tri i ne osigurava stvarnu konkurenciju za konkretni ugovor;

5) broj kvalificiranih kandidata je manji od tri i ne osigurava stvarnu konkurenciju za planirani ugovor.

c) postupak dodjele ugovora otkazan je zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.”

Uobičajeni povod za okončanje postupka dodjele ugovora očigledno je zaključenje ugovora ili okvirnog sporazuma koji je bio planiran pokretanjem i provođenjem postupka dodjele. Postupak nabavke mora biti pokrenut s ozbiljnom namjerom da se zaključi ugovor o javnim nabavkama o kojem je riječ; postupak nabavke ne može se pokrenuti u druge svrhe, na primjer da bi se testiralo tržište ili steklo znanje o dostupnim tehničkim rješenjima za dati problem.

No, zbog drukčijih razloga ugovorni organ može željeti da okonča pokrenuti postupak bez zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma, što će reći da otkaže postupak.

Takvo okončanje postupka dodjele ugovora ne može se uraditi svojevoljno, jer bi to impliciralo nejednak tretman ponuđača/kandidata koji učestvuju i oslabilo njihovo povjerenje u režim javnih nabavki. Općenito, postupak može biti otkazan zbog različitih razloga koji nisu mogli da se predvide u vrijeme pokretanja postupka dodjele .

Štaviše, pokretanje postupka dodjele ugovora stvara očekivanja među ekonomskim subjektima. Što se u dalje provede postupak, to će ekonomski subjekti, sukladno, uložiti više sredstava u pripremu ponuda. Na taj način otkazivanje postupka im uzrokuje dodatni, nepotrebni rad i troškove. Zbog toga otkazivanje pokrenutog postupka može da desi samo kada za to postoje prinudni razlozi, kao što je utvrđeno u članu 12. ZJN.

Opravdani razlozi zbog kojih pokrenuti postupak dodjele može biti otkazan (ili treba biti otkazan u nekim slučajevima) bez zaključenja bilo kakvog ugovora ili okvirnog sporazuma, navedeni su u članu 12., stav (1), b), 1) do 5) ZJN. Opća ‘klauzula egzoneracije’ za otkazivanje nalazi se u članu 12., stav (1), c), ZJN, za događaje koji se nisu mogli predvidjeti, koji su izvan kontrole ugovornog organa, koji nisu u vezi sa izvođenjem postupka dodjele ugovora, kao na primjer prirodna katastrofa ili iznenadna promjena u tehnologiji. Nakon otkazivanja postupka može uslijediti pokretanje novog, ponovljenog postupka sa uslovima koji su u značajnoj mjeri isti, ako ugovorni organ još uvijek želi da dodijeli ugovor,

61 Zasnovano na “Commentary…” 62 U trenutku kada je obavještenje o nabavci dostupna javnosti, za postupak dodjele ugovora se kaže da je “pokrenut”. U slučaju kada se koristi pregovarački potupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci, slanje poziva za učešće u pregovorima jeste pokretanje postupka.


48

vidjeti opis ponovljenog postupka u članu 11., stav (3), a), i stav (4), a), 1) i 2), iznad (pod uslovom da su ti uslovi ispunjeni). Ako su uslovi značajno promijenjeni, pokretanje novog postupka ne predstavlja ponavljanje, već pokretanje sasvim novog postupka.

U slučaju da se postupak dodjele ugovora pokrenut objavljivanjem obavještenja o nabavci otkaže, obavještenje o otkazivanju će se objaviti, vidjeti član 12., stav (2), ZJN.

Model obrasca za obavještenje o otkazivanju objavljen je u Službenom glasniku br. 17/05 kao aneks Smjernicama koje je usvojilo Ministarstvo finansija i trezora BiH. Obavještenje o otkazivanju treba, između ostalog, sadržavati sljedeće informacije63:

• Naziv i adresu ugovornog organa;

• Vrstu postupka za dodjelu ugovora;

• Opis predmeta nabavke;

• Procijenjenu ukupnu vrijednost planiranog ugovora;

• Broj primljenih ponuda;

• Razlog za otkazivanje postupka. Na osnovu člana 12., stav (1):

Opravdani razlozi za okončanje pokrenutog postupka dodjele ugovora su kako slijedi: Na osnovu člana 12., stav (1), a):

Kada je planirani ugovor ili okvirni sporazum zaključen u skladu sa uslovima u tenderskoj dokumentaciji i uspješnoj ponudi, u skladu sa odredbama članova 38., i 39. ZJN, postupak će biti okončan objavljivanjem obavještenja o dodjeli ugovora64, što predstavlja zvanični prestanak postupka i slanjem izvještaja Agenciji za javne nabavke65. Na osnovu člana 12., stav (1), b):

Prije nego ili bez da je zaključen bilo kakav ugovor ili okvirni sporazum, postupak dodjele može biti otkazan iz jednog od sljedećih razloga: Na osnovu člana 12., stav (1), b), 1):

U slučaju da do krajnjeg roka za dostavljanje ponuda uopće ne bude primljena nijedna ponuda, postupak se može otkazati. To je očigledan razlog – kada nema nijedne ponude, nema ni izgleda za zaključenje ugovora. Ugovorni organ nema drugog izbora nego da otkaže postupak. Ponude koje su dostavljene sa zakašnjenjem ne smiju se nikada uzeti u razmatranje. Član 12., stav (1), b), 2):

U slučaju da nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva66, postupak se može otkazati. Neprihvatljivost može biti zbog toga što ponuđači koji su podnijeli ponude ili ne ispunjavaju kriterije za odabir koji su specificirani u tenderskoj dokumentaciji, ili ponude ne ispunjavaju specifikacije i/ili uslove koje zahtijeva ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji (ili oboje).

U slučaju kada je pripremljena pretkvalifikacija67, čime se implicira da su samo kvalificirani kandidati pozvani da dostave ponude, ponude nisu prihvatljive zbog toga što dobavljači u

63 Vidjeti također član 11. (3) Uputstva o primjeni zakona o javnim nabavkama. 64 Vidjeti član 40. ZJN. 65 Vidjeti član 41. ZJN. 66 U vezi sa prihvatljivošću ponuda, vidjeti objašnjenje člana 11., stav (3), a), iznad, i člana 35. ispod. 67 Vidjeti objašnjenje iznad, člana 10, b) i c), ZJN.


49

ponudama nisu ispunili specifikacije i/ili uslove koje zahtijeva ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji.

I u takvim slučajevima ne postoji mogućnost da se zaključi ugovor i zbog toga ugovorni organ nema drugog izbora nego da otkaže postupak. Na osnovu člana 12., stav (1), b), 3):

Ako se u svim primljenim prihvatljivim ponudama nude cijene ponuda koje su značajno veće od budžeta ugovornog organa za konkretnu nabavku, postupak se otkazuje.

Otkazivanje zbog ovog razloga će normalno značiti da će ugovornom organu biti potrebno da razmotri uslove za nabavku i da na takvoj novoj osnovi ponovo pokrene postupak dodjele ugovora68.

Naravno, rješenje može biti ponovno razmatranje raspodjele budžeta. Ugovorni organ može prilagoditi svoj budžet i raspodijeliti dodatna sredstva za finansiranje ugovora.

Dakle, u situaciji kada cijena najniže ponude prekoračuje budžet, postoje dva jednako raspoloživa izbora: da se poveća budžet i dodijeli ugovor ili da se postupak otkaže.

Može se pojaviti delikatno pitanje, kada je kriterij u dodjeli ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda, a na primjer tekući troškovi ili održavanje predstavljaju podkriterije za ekonomsku prednost. Može se desiti da se u ponudi nudi niska cijena koju prate visoki tekući troškovi ili skupo održavanje te prema tome takva ponuda može biti manje ekonomski povoljna od druge ponude sa višom cijenom i nižim tekućim i troškovima održavanja. Budžet je, međutim, često ograničen u pogledu na stvarnu cijenu koju treba platiti i ugovorni organ može željeti da izabere najnižu stvarnu cijenu i da vodi manje računa o budućim tekućim ili troškovima održavanja. Međutim, ispravno rješenje za takvu situaciju je ili da se poveća budžet ili da se otkaže postupak prema članu 12., stav (1), b), 3), ZJN, budući da se ova odredba shvaća u skladu sa oba kriterija dodjele ugovora. Ugovorni organ će koliko god je to moguće, izbjegavati takve situacije tako što će pažljivo postaviti podkriterije i njihovu relativnu važnost.

Očigledno je da će ugovorni organ učiniti sve što je u njegovoj mogućnosti da prethodno osigura realističan budžet za predviđeni ugovor. Član 12., stav (1), b), 4):

Ako je broj primljenih prihvatljivih ponuda manji od tri i ugovorni organ smatra da se u takvoj situaciji neće osigurati dovoljna konkurencija za predviđeni ugovor, postupak se može otkazati.

Procjena ugovornog organa se mora praviti na sljedećoj osnovi.

Opće je pravilo da je dovoljna konkurencija osigurana ako su dostavljene najmanje tri prihvatljive ponude.

Ako su dostavljene manje od tri ponude (ali više od nule – znači samo dvije ili jedna) postoji rizik da bi nedostatak konkurencije mogao dovesti do nedovoljno konkurentnih ponuda. Dakle, ugovorni organ bi trebao imati pravo da odluči da li će nastaviti postupak (u slučaju kada su ponude dovoljno konkurentne) ili će obustaviti postupak. Ugovorni organ ne bi trebao biti prisiljen da prihvati ponude koje su isuviše skupe zbog nedostatka konkurencije.

S druge strane, ugovorni organ nije prinuđen da otkaže postupak – ne postoji automatsko bezuslovno otkazivanje u slučaju da se dostave samo jedna ili dvije ponude. U situacijama kada su primljene smo jedna ili dvije prihvatljive ponude, odluka ugovornog organa o tome da li da dodijeli ugovor ili otkaže postupak treba se zasnivati na procjeni konkurentnosti dostavljenih ponuda (da je osigurana stvarna konkurencija).

68 U određenim slučajevima, za ugovorni organ može biti moguće da snizi – na jednak i proporcionalan način – sve primljene prihvatljive ponude kako bi se postigao nivo cijene prihvatljiv za ugovorni organ, ali samo ako se takvo snižavanje može izvršiti objektivno i uz očuvanje istinski jednakog tretmana.


50

Otkazivanje postupka dodjele ugovora zbog nedostatka konkurencije u slučaju kada su primljene samo jedna ili dvije prihvatljive ponude može izazvati razočaranje kod dobavljača koji su podnijeli prihvatljive ponude. Međutim, procijenjeno je da interes ugovornog organa da pribavi dovoljnu konkurenciju ima prevagu nad neprilikama dobavljača u takvim slučajevima. Razočarani dobavljači mogu također učestvovati s ponudama u ponovljenom postupku.

Bilo da se postupak mora otkazati ili se pokreće novi postupak u takvim slučajevima, na ugovornom je organu da donese odluku na osnovu procjene uslova na konkretnom tržištu. Ako su ponuđene cijene razumne u poređenju sa tržišnom cijenom, onda jedna ili dvije prihvatljive ponude mogu biti dovoljne. U tom slučaju dužnost ugovornog organa je da pruži dokaz da je konkurencija zadovoljena. Ugovorni organ treba da dokaže da je, prihvatajući ponude u toj situaciji, pravedno ocijenio tržišnu konkurenciju. Naravno, ugovorni organ snosi punu odgovornost za prihvatanje takvih ponuda.

Ipak, najvažnije pravilo je da trebaju biti primljene najmanje tri ponude, u otvorenom ili ograničenom postupku kako bi se osigurala pravična i aktivna konkurencija za predviđeni ugovor. Član 12., stav (1), b), 5):

Slično tome, ako je broj primljenih zahjeva za učešće u ograničenom ili pregovaračkom postupku koje su dostavili kvalificirani ponuđači manji od tri, te ugovorni organ smatra da se u toj situaciji neće osigurati dovoljna konkurencija za predviđeni ugovor, kao što je opisano u članu 12., stav (1), b), 4), postupak se može otkazati.

Sve gore navedene rasprave o konkurentnosti ponuda i stvarnoj konkurenciji u tržišnim uslovima se u skladu s tim primjenjuju i ovdje.

Ova odredba također obuhvata slučaj kada nijedan zahtjev za učešće nije primljen do krajnjeg roka koji je specificiran u obavještenju o nabavci. Član 12., stav (1), c):

Drugi prinudni događaji koji se pominju u članu 12., stav (1), b), 1) to 5), ZJN mogu prisiliti ugovorni organ da otkaže postupak dodjele ugovora prije nego što se zaključi bilo kakav ugovor ili okvirni sporazum.

Bilo koji razlog za takvo otkazivanje mora biti:

(i) dokaziv (što znači da se javnosti može dati uvjerljivo objašnjenje),

(ii) izvan kontrole ugovornog organa, i

(iii) da ga ugovorni organ nije mogao predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele.

Situacija koja se nerijetko sreće je slučaj da je postupak pokrenut, ali se ne može okončati zaključenjem ugovora prije kraja budžetske godine. Ugovorni organi moraju uvijek temeljito isplanirati i pripremiti postupke javnih nabavki, uzimajući u obzir realističan vremenski raspored. Međutim, nerijetko se ocjena ponuda pokaže kao proces koji traje duže nego što je predviđeno, ili se postupak otkaže i ponovno pokrene nekoliko puta i ako se budžetska godina završava prije zaključenja ugovora, ne može se više raspolagati raspodijeljenim sredstvima. Ugovorni organi moraju predvidjeti takve situacije u upravljanju svojim budžetima. Samo kada je odlaganje postupka nabavke u potpunosti izvan kontrole ugovornog organa treba izvršiti otkazivanje kao što je pomenuto u članu 12., stav (1), c), ZJN.

Sljedeće situcije na koje se član 12., (1) (b) ZJN ne osvrće direktno, mogu se razmotriti kao opravdanje za otkazivanje postupka, u skladu sa članom 12., (1) (c):

(i) prirodne katastrofe, zbog kojih izvršenje ugovora postaje beskorisno ili se značajno mijenjaju uslovi projekta;

(ii) slučajevi u kojima se ugovorni organ, greškom ili zabludom, suočava sa situacijom koja ugrožava svrhu ZJN, kao što je na primjer nedostatak konkurencije zbog ozbiljne greške u tenderskoj dokumentaciji;


51

(iii) situacije u kojima se ugovorni organ tokom provođenja postupka susretne sa značajnim promjenama tržišnih uslova, pojavom novih inovativnih tehnologija itd., u kom slučaju bi završetak postupka nabavke zaključenjem ugovora predstavljao traćenje javnih sredstava;

(iv) važne promjene u budžetu institucije koje su uzrokovane vanjskim faktorima;

(v) promjene u zakonu, na primjer, nametanje novih zahtjeva za zaštitu okoliša u vezi sa robama o kojima je riječ.

Za takve ili slične slučajeve, vidjeti objašnjenje u članu 12. općenito, otkazivanje je legalno s tačke gledišta javnog interesa, u pogledu na član 12., stav (1), c), ZJN. Član 12., stav (2):

U slučaju kada je pokrenuti postupak otkazan na način kako je dozvoljeno prema odredbama člana 12., stav (1), b) ili c), ZJN, obavještenje o otkazivanju se objavljuje korištenjem standardnog obrasca za obavještenja o otkazivanju69, ukoliko je postupak dodjele bio pokrenut objavljivanjem obavještenja o nabavci.

Obavještenje o otkazivanju mora, između ostalog, sadržavati informacije o broju dostavljenih ponuda, njihovu maksimalnu/minimalnu cijenu i razlog za otkazivanje.

Opća pravila za objavljivanje obavještenja kao što je predviđeno članom 20., ZJN jednako se primjenjuju na obavještenja o otkazivanju.

69 Objavljeno u ”Službenom glasniku BiH” br. 17/05, 28. mart 2005. godine


52

42. Tenderska dokumentacija – opći aspekti70 ODJELJAK DVA POGLAVLJA II ZJN, u kojem su obuhvaćeni članovi 13. do 18., sadrži odredbe o neophodnim informacijama koje sadrži tenderska dokumentacija (član13.), zahtjevima za tehničke specifikacije (član 14.), periodu važenja ponude (član 15.), osiguranju ponude i osiguranju izvršenja ugovora (član 16.), alternativnim ponudama (član 17.) i davanju tenderske dokumentacije (član 18.).

Član 13. regulira pripremu tenderske dokumentacije i po naslovljenim tačkama predviđa koje informacije se daju ugovornom organu u tenderskoj dokumentaciji.

Agencija za javne nabavke je stavila na raspolaganje praktične detaljne obrasce tenderske (Standardna tenderska dokumentacija).

Ugovorni organ priprema set tenderske dokumentacije za svaki predviđeni postupak dodjele ugovora obuhvaćen pravilima POGLAVLJA II ZJN (primarni postupci dodjele ugovora: otvoreni i ograničeni postupci, pregovarački postupci sa ili bez objavljivanja obavještenja o nabavci i konkursi za izradu idejnog rješenja).

Na pripremu tenderske dokumentacije utiče veliki broj drugih pravila ZJN, budući da tenderski dokumenti sadrže kompletan paket informacija, na osnovu čega će ponuđači pripremiti svoju ponudu, vidjeti objašnjenje člana 13., stav (3), ispod.

Ugovorni organi se naročito pridržavaju zahtjeva u pogledu upotrebe jezika, vidjeti član 8., ZJN. Na osnovu člana 13., stav (1):

Tenderska dokumentacija pruža relevantne informacije o konkretnom predviđenom ugovoru, koje su predočene na način koji omogućava ekonomskim subjektima da pripreme ponude samo na osnovu sadržaja u tenderskoj dokumentaciji. To znači da se sve informacije koje su neophodne za opis uslova predviđenog ugovora nalaze u tenderskoj dokumentaciji, ali da se isto tako daje samo onoliko informacija koliko je potrebno da se ostavi prostor za stvarnu konkurenciju za predviđeni ugovor.

U svrhu otvorenog postupka, tenderska dokumentacija sadrži kako zahtjeve za ekonomskog subjekta koji je potencijalni dobavljač (kvalifikacijske zahtjeve), tako i zahtjeve za planiranu nabavku (roba, usluga ili radova). U svrhe ograničenog postupka ili pregovaračkog postupka sa pretkvalifikacijom, tenderski dokumenti mogu se pripremiti iz dva dijela, koji odgovaraju pretkvalifikacijskoj fazi (pretkvalifikacijski dokumenti, koji sadrže sve kvalifikacijske zahtjeve) i fazi prikupljanja ponuda ili fazi pregovora-i-prikupljanja ponuda (dio tenderske dokumentacije koji se odnosi na ugovor), vidjeti objašnjenje člana 10., b) i c), iznad.

U svrhu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci, tenderska dokumentacija sadrži sve informacije koje su neophodne pozvanim ekonomskim subjektima kako bi se pripremili za pregovore za ugovornim organom o konkretnom ugovoru.

U slučaju provođenja konkursa za izradu idejnog rješenja, tenderska dokumentacija sadrži pravila o organizaciji konkursa za izradu idejnog rješenja. Zbog toga što se konkurs za izradu idejnog rješenja može provesti s pretkvalifikacijom, tenderska dokumentacija za konkurs u takvim slučajevima može se pripremiti iz dva dijela, jednako provođenju ograničenog postupka. Na osnovu člana 13., stav (2):

Tenderska dokumentacija i obavještenje o nabavci za određeni postupak nabavke su u skladu jedno s drugim. Obavještenje o nabavci je, u stvari, kratki pregled sadržaja tenderske dokumentacije. Kada se objavljuje obavještenje o nabavci o konkretnom postupku nabavke – što je slučaj sa otvorenim i ograničenim postupkom, u pregovaračkom postupku s

70 Zasnovano na “Komentaru…”.


53

objavljivanjem obavještenja o nabavci i u konkursu za izradu idejnog rješenja – sadržaj tog obavještenja o nabavci jeste dio tenderske dokumentacije.

U praksi, kopija objavljenog obavještenja o nabavci se prilaže uz tendersku dokumentaciju koja je pripremljena za konkretni postupak dodjele ugovora. Na osnovu člana 13., stav (3):

Tenderska dokumentacija kao minimum sadrži neophodne informacije, navedene u članu 13., stav (3), a) do s). Za svaki pokrenuti postupak dodjele ugovora ugovorni organ pomno pruža jasne i cjelovite informacije relevantne za pojedinačni konkretni ugovor, prema ovoj listi.

U Uputstvu za primjenu Zakona o javnim nabavkama navode se detaljnija pravila za informacije koje se daju pod tačkama u članu 13., stav (3).

U tabeli ispod sačinjene su uporedne reference između pojedinih tački člana 13., stav (3) i drugih relevatnih odredbi ZJN koje reguliraju tačke o kojima je riječ i data objašnjenja u svjetlu sadržaja odredbi ZJN i “međunarodne dobre prakse”.

Tačke člana 13., stav (3), ZJN

Druge relevantne odredbe ZJN

Objašnjenja

a) Ugovorni organ Jasno indikacija ugovornog organa znači njegov puni naziv, adresu i broj telefona, broj faksa i/ili e-mail adresu osobe ili osoba koje su ovlaštene da komuniciraju sa dobavljačima po pitanju postupaka u javnim nabavkama

b) Odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predviđa zaključivanje okvirnog sporazuma

Član 10., Vrste postupaka za dodjelu ugovora i član 32., Okvirni sporazumi

Nazivi postupaka u javnim nabavkama u BiH su u skladu sa Direktivama EU o javnim nabavkama

c) Opis datih proizvoda, usluga ili radova; iznos, obim i količina

Opis mora biti jednostavan, tako da dobavljači iz BiH i inostranstva, mogu identificirati koje tačno potrebe ima ugovorni organ. Može se uputiti na tačke “Rječnika nabavki Evropske unije” EU “Common Procurement Vocabulary” (“CPV” sistem) koji se može naći na internetu na: http://simap.eu.int. Upotreba CPV će ubuduće bit obavezna i za postupke javnih nabavki u BiH


54



Objašnjenja

d) Količinske specifikacije, tehničke specifikacije, opis posla/zadataka

Član 14., Tehničke specifikacije

U okviru “količinske specifikacije” naznačene su procijenjene količine i jedinice, na primjer prema nacrtima radnih projekata. Tehničke specifikacije će biti objektivno formulirane, vidjeti ispod u članu 14. Izbjegava se pozivanje na robe određene izrade, ili izvore snabdijevanja, ili na robne marke itd., kao što je navedeno u članu 14., stav (5). U slučaju ugovora o pružanju usluga, specifikacije se često daju kao sveukupni opis, pod nazivom “opis posla”, predmeta ugovora.

e) Mjesto izvršenja/obavljanja radova ili isporuke

Tačno mjesto isporuke/izvršenja/izvođenja se jasno navodi tako da ponuđači mogu proračunati troškove transporta itd.

f) Navođenje mogućnosti za podnošenje ponuda po lotovima

Predmet predviđenog ugovora može biti podijeljen po broju lotova. U tim slučajevima svaki lot se opisuje i navodi se da li dobavljač može podnijeti ponudu za jedan lot, više njih ili za sve lotove.

g) Rokovi za izvršenje /isporuku predmeta ugovora ili trajanje ugovora

Naznačavaju se svi vremenski rokovi za izvršenje/isporuku predmeta ugovora, početak i/ili trajanje ugovora. U slučaju lotova, svaka odstupanja od vremenskih rokova po lotu se jasno navode.U slučaju okvirnog sporazuma specificiraju se datumi početka i trajanja ugovora.

h) Navođenje mogućnosti za podnošenje alternativnih ponuda (varijanti)

Član 17., Alternativne ponude

Kada se alternativne ponude mogu prihvatiti, prema članu 17., postavlja se minimum zahtjeva koje te alternativne ponude moraju ispuniti.


55



Objašnjenja

i) Kriteriji izbora koji ustanovljuju minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata ili ponuđača i informacije za vršenje takve procjene

Članovi 23., Ograničenja za učešće dobavljača u postupku javne nabavke, član 24., Sposobnost obavljanja profesionalne djelatnosti, član 25., Ekonomska i finansijska podobnost kandidata ili ponuđača, i član 26., Tehnička i profesionalna sposobnost

U skladu s odredbama člana 23., ZJN uvijek se postavljaju kriteriji izbora s obzirom na ličnu situaciju dobavljača, kao i jasni zahtjevi za dokazima na temelju isprava kojima se dokazuje da dobavljač ne potpada pod slučajeve u kojima je opravdano isključenje. Kriteriji izbora u pogledu sposobnosti obavljanja profesionalne djelatnosti, ekonomske i finansijske podobnosti i tehničke i/ili profesionalne sposobnosti se postavljaju kako je primjereno, kao i potrebne informacije za vršenje takve procjene, vidjeti niže u članovima od 24. do 26. Ugovorni organ za svaki kriterij naznačava zahtjeve za pojedinačne članove grupe dobavljača koji podnose jednu ponudu.

j) Kriteriji za dodjelu ugovora utvrđeni kao “ekonomski najpovoljnija ponuda” ili “ isključivo najniža cijena”

Član 34., Kriteriji za dodjelu ugovora

U slučaju da je izabrani kriterij dodjele: “ekonomski najpovoljnija ponuda”, u tenderskoj dokumentaciji se jasno navode kriteriji za evaluaciju koji se primjenjuju u toku procjene ponuda, u što je moguće većoj mjeri po opadajućem redu važnosti zajedno sa relativnim značajem koji se dodjeljuje svakom kriteriju evaluacije.

k) Uslovi predloženog ugovora

U tendersku dokumentaciju treba uključiti nacrt ugovora ili spisak relevantnih uslova.

l) Period važenja ponuda

Član 15., Period važenja ponuda

Vidjeti ispod u članu 15.

m) Garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude); garancija za dobro izvršenje posla i svako drugo traženo osiguranje za privremena plaćanja

Član 16., Osiguranje ponude. Osiguranje izvršenja ugovora

U slučaju da se zahtijeva garancija za ponudu (za obiljnost ponude) i/ili za izvršenje ugovora, jasno se navode svi zahtjevi o prirodi, obliku, količini, oduzimanju prava, vidjeti ispod u članu 16. Kada se traže takve garancije, u tendersku dokumentaciju mogu biti uključeni formati za bankovne garancije ili ekvivalentne garancije.


56



Objašnjenja

n) Mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za učešće

Član 21., Minimalni rokovi za podnošenje zahtjeva i ponuda

Zahtjev za učešće odnosi se na ograničeni ili pregovarački postupak.

o) Mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda

Član 21., Minimalni rokovi za podnošenje zahtjeva i ponuda

p) Mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda

Član 33., Otvaranje ponuda

Tačno mjesto, datum i vrijeme z otvaranje ponuda navodi se zajedno sa naznakom da svi dobavljači koji su dostavili ponude na vrijeme ili njihovi predstavnici imaju pravo prisustvovati tokom postupka otvaranja ponuda.

q) Valuta u kojoj se izražavaju cijene

Vidjeti član 10., Uputstva o primjeni ZJN.

r) Informacija o kalkulaciji cijene

Sve metode koje se mogu primjenjivati za proračunavanje cijena ponude, uključujući pravila o prijavama poreznih iznosa, se objektivno formuliraju i jasno naznačavaju. Vidjeti član 10., Uputstva o primjeni ZJN.

s) Zahtjevi u pogledu upotrebe jezika

Član 8., Jezik

Vidjeti iznad pod članom 8. ZJN

Ugovorni organ može nadopuniti bilo koju od neophodnih informacija na način koji odgovara konkretnom predviđenom ugovoru. U slučaju, recimo, ugovora o nabavci radova, ugovorni organ će pripremiti izvještaj o planiranom projektu sa detaljnim opisom i obaveznim zahtjevima; takav izvještaj se može uključiti u tendersku dokumentaciju ili staviti u prilogu (aneksu). Na osnovu člana 13., stav (4):

Spisak neophodnih informacija utvrđenih članom 13., stav (3), ZJN, sačinjava osnovu za standardne modele za tendersku dokumentaciju koje priprema i objavljuje Agencija za javne nabavke. Ugovorni organi su obavezni da svoje tenderske dokumente zasnivaju na objavljenim standardnim modelima. Na osnovu člana 13., stav (5):

Ova odredba je nepotrebna – ona neprestano ponavlja opće principe jednakog tretmana, nediskriminacije i konkurencije koji su već izraženi u članu 1., Zakona, koji se jednako odnosi na sve faze postupka nabavke.

Osnovno pitanje kod pripreme tenderske dokumentacije je da informacija koja je podnijeta u dokumentaciji bude objektivna u odnosu na potencijalne dobavljače, što znači da opisi,


57

specifikacije i uslovi koje je naveo ugovorni organ ni na koji način ne mogu favorizirati ili stavljati u nepovoljan položaj bilo kojeg ekonomskog subjekta kao natjecatelja za predviđeni ugovor.

Proizvodi se, na primjer, moraju opisati – do mjere u kojoj je to moguće – upućivanjem na norme ili standarde, a nikada isticanjem robe određene izrade ili izvora snabdijevanja, robne marke itd. (vidjeti objašnjenje člana 14., ispod). Popratna informacija, primjera radi, o zemljišnom terenu za gradilište, koja je neophodna za proračunavanje cijene finansiranja građevinskih radova dostupna je ekonomskim subjektima pod jednakim uslovima.

Principi jednakog tretmana i nediskriminacije su od presudnog značaja kod pripreme tenderske dokumentacije.

U cilju da se podrži objektivnost i jednakost, ugovornom organu je prilikom pripreme tenderske dokumentacije zabranjeno koristiti savjete bilo kojeg lica koje može imati bilo kakav direktni ili indirektni interes za ishod postupka dodjele ugovora ukoliko je vjerovatno da to može uticati na stvarnu konkurenciju za odnosni ugovor. “Direktni ili indirektni” se odnosi na situacije u kojima postoji rizik od konflikta interesa jednak onom koji je definiran u zakonodavstvu BiH o izbjegavanju konflikta interesa. Na osnovu člana 13., stav (6):

Proces pripreme tenderske dokumentacije je često dugotrajan te nije lagan zadatak. Ugovorni organ će nerijetko željeti da načini izmjene i dopune u dokumentima nakon što su oni dati ponuđačima.

Član 13., stav (6), prva rečenica, osigurava provođenje takvih izmjena i dopuna, specificirajući (i) da se svaka izmjena i dopuna mora učiniti dostupnom ekonomskim subjektima, koji su zatražili tendersku dokumentaciju od ugovornog organa (u otvorenom postupku), ili su primili tendersku dokumentaciju od ugovornog organa u vezi sa pozivom za ponude (ograničeni ili pregovarački postupak) istog dana, a najkasnije 5 dana prije roka utvrđenog za dostavljanje zahtjeva ponuda (ili zahtjeva za učešće).

Nakon tog vremenskog roka mogu se načiniti samo suštinske izmjene i dopune tenderske dokumentacije i to samo u vezi sa produženjem relevantnog krajnjeg roka, kao što je osigurano u drugoj rečenici člana 13., stav (6).

Član 13., stav (6), druga rečenica, predviđa da krajni rok za prijem ponuda ili zahtjeva za učešće može biti produžen, u slučaju da ugovorni organ pravi izmjene i dopune u tenderskoj dokumentaciji koje podrazumijevaju “suštinske” promjene predmeta ugovora. Takva produženja biće u razumnoj mjeri dovoljna da ponuđači ili kandidati pripreme svoje ponude ili zahtjeve za učešće i iznosiće najmanje 7 dana.

“Suštinske” promjene se ovdje moraju shvatiti kao “važne” za ponuđače ili kandidate u njihovim aktivnostima na pripremi ponude ili zahtjeva za učešće u postupku koje je zaista pokrenut. U slučaju da ugovorni organ želi načiniti “suštinske” promjene predmeta ugovora u smislu da tako promijenjeni predviđeni ugovor odgovara drugim ekonomskim subjektima koji bi potencijalno odgovorili na obavještenje o nabavci za prvobitno predviđeni ugovor, ugovorni organ mora razmotriti otkazivanje postupka i pokrenuti novi postupak pod tako izmjenjenim uslovima u skladu sa odredbama u članu 12.,ZJN.


58

44. Tehničke specifikacije u ponudi71 Član 14. ZJN sadrži (i) pravila o tome kako ugovorni organi postavljaju tehničke specifikacije predmeta predviđenog ugovora i (ii) principe za procjenu toga da li primljene ponude ispunjavaju utvrđene tehničke specifikacije.

Tehničke specifikacije, na objektivan i nediskriminatoran način, opisuju karakteristike predmeta ugovora, tako da se ispuni svrha nabavke. One se, na primjer, odnose na: kvalitet, izvršenje, zahtjeve za idejno rješenje, dimenzije, sigurnost, osiguranje kvaliteta, terminologiju, simbole, testiranje i metoda testova, stavljanje robe u ambalažu, označavanje i etiketiranje.

Tehničke specifikacije za radove uključuju pravila u vezi sa idejnim rješenjem i izračunavanjem cijene koštanja, test, inspekciju i uslove tehničkog prijema radova, tehnike i metode gradnje, kao i sve ostale tehničke uslove u vezi sa završnim radovima i materijalima ili dijelovima koji se koriste u izgradnji.

Tehničke specifikacije u slučaju ugovora o pružanju usluga su često sadržane u sveukupnom opisu, pod nazivom “opis poslova” predviđenog ugovora.

U principu ugovorni organi imaju slobodu da postave svoje zahtjeve za stvari koje treba nabaviti, na nivou i do obima koje oni žele, kako bi ispunili svoje obaveze kao javni organi ili subjekti.

U isto vrijeme, ugovorni organ je obavezan osigurati da su tehničke specifikacije usmjerene na to da obezbijede najbolji mogući pristup svim potencijalno zainteresiranim subjektima i zabranjeno mu je da postavlja tehničke specifikacije koje favoriziraju ili stavljaju u nepovoljan položaj jednog ili više ekonomskih subjekata.

Kada ugovorni organ putem tehničkih specifikacija definira precizne zahtjeve o predmetu ugovora, nadmetanje između ponuđača može se provesti isključivo na osnovu cijene (vidjeti kriterij dodjele ugovora “najniža cijena” kao što je dato u članu 34., stav (1), b), ZJN).

Međutim, u nekim slučajevima ugovorni organ postavljanjem tehničkih specifikacija definira minimalni nivo prihvatljivog kvaliteta, izvršenja itd. predmeta ugovora. U takvim slučajevima, ugovorni organ može željeti da koristi kriterije evaluacije kao što su “kvalitet”, “tehnička sposobnost” ili “funkcionalne karakteristike” u vezi sa “ekonomski najpovoljnijom ponudom” (vidjeti član 34., stav (1), a) ZJN), u kojem se jasno specificiraju teme za te kriterije evaluacije, s ciljem da se pozove na nadmetanje za dodatne karakteristike predviđenog ugovora.

Kod postavljanja tehničkih specifikacija potrebna je izuzetna pažnja i odjelu za nabavke će često biti potrebna pomoć relevantnih tehničara, bilo od strane unutrašnjih izvora ugovornog organa ili od tehničkih konsultanata koji su angažovani izvana. Član 14., stav (1):

Tehničke specifikacije čine presudan dio tenderske dokumentacije, vidjeti član 13., stav paragraph (3), d), ZJN, i za tehničke specifikacije su najvažniji principi jednakog tretmana i nediskriminacije.

Tehničke specifikacije moraju se postaviti objektivno u odnosu na svakog potencijalnog dobavljača, što znači da one ni u kom pogledu ne mogu favorizirati niti stavljati u nepovoljan položaj bilo kojeg ekonomskog subjekta kao natjecatelja za predviđeni ugovor.

Ovakvo favoriziranje ili stavljanje u nepovoljan položaj, moglo bi se umetnuti u specifikacije koje su pažljivo date u skladu sa robom određene izrade ili izvorom snabdijevanja ili proizvodom, čime se svi drugi proizvodi isključuju iz konkurencije.

71 Zasnovano na “Komentaru…”


59

Tehničke specifikacije moraju biti nediskriminatorne s obzirom na dobavljače i osigurati pravednu i aktivnu konkurenciju. Član 14., stav (2):

Tehničke specifikacije, naravno, prije svega, uvažavaju obavezne tehničke propise koji su definirani u zakonima o standardizaciji u Bosni i Hercegovini, na primjer u oblasti izgradnje, zaštite od požara, sigurnosti mašina itd.

Drugo, tehničke specifikacije će se – u najvećoj mogućoj mjeri – uspostaviti pozivanjem na “standarde”.

"Standard" označava tehničku specifikaciju koja je, kao korisna i praktična, odobrena od strane priznatog tijela za standardizaciju za ponovljenu ili kontinuiranu primjenu, s kojom usklađenost nije obavezna, već je široko prihvaćena za uobičajene primjene. U članu 14., stav (2), a), 1) do 3), ZJN, opisano je na koje se standarde može pozivati ugovorni organ, uspostavljajući poredak po važnosti standarda, normi, tehničkih propisa itd., što znači da će se pozivanje vršiti na standarde s pravom prve prednosti, koji su pomenuti pod 1), pravo druge prednosti imaju standardi pomenuti pod 2), a pravo treće prednosti imaju standardi navedeni pod 3). Član 14., stav (2), a), 1):

Najviši prioritet imaju BH standardi koji su u skladu sa evropskim standardima, tehničkim odobrenjima ili zajedničkim tehničkim specifikacijama koji se koriste u EU.

Pod evropskim standardom misli se na standard koji je usvojila Organizacija za evropske standarde i učinila ga dostupnim širokoj javnosti.

"Evropsko tehničko odobrenje" označava povoljnu tehničku procjenu prikladnosti za upotrebu proizvoda u određene svrhe, koja se zasniva na ispunjenju neophodnih zahtjeva za građevinske radove, uz pomoć svojstvenih karakteristika proizvoda i definiranih uslova za primjenu i upotrebu. Evropsko tehničko odobrenje izdaje se od strane tijela za odobrenje koje su u tu svrhu imenovale pojedinačne zemlje članice. .

"Zajednička tehnička specifikacija" označava tehničke specifikacije koje su propisane u skladu sa postupkom koji su priznale zemlje članice, a koji je objavljen u Službenom glasniku Evropske unije.

Ovakvi standardi za BiH su trenutno u fazi izrade. Član 14., stav (2), a), 2):

U slučajevima gdje gore pomenuti standardi za BiH nisu dostupni ili primjenjivi, može se pozivati na međunarodno prihvaćene standarde, tehničke propise ili norme.

Međunarodni standard je standard koji je prilagodila organizacija za međunarodne standarde i učinila dostupnim široj javnosti. Međunarodno prihvaćeni tehnički propisi ili norme su oni koje izdaju međunarodno prihvaćena tijela. Član 14., stav (2), a), 3):

Kada nijedan od gore spomenutih BiH ili međunarodnih standarda itd. nije dostupan ili primjenjiv, može se pozivati na druge BiH standarde ili na druge reference tehničke prirode. U takvim slučajevima referencu je – kako bi se osigurao jednak tretman i nediskriminacija - popraćena naznakom da će proizvodi, usluge, ili radovi koji ispunjavaju druge standarde ili tehničke reference odobrene od međunarodno priznatih institucija za standardizaciju drugih država koje su u najmanjoj mjeri suštinski ekvivalent specificiranim referencama, također biti prihvaćeni.


60

Član 14., stav (2), b):

Još jedanput, u cilju osiguranja jednakog tretmana i nediskriminacije za ponuđače koji rade pod drugim uslovima od onih koji su naznačeni odredbama člana 14., stav (2), a), ZJN, ugovorni organ nema pravo odbiti ponudu na osnovu toga što ponuđeni proizvodi, usluge ili radovi ne ispunjavaju postavljene zahtjeve u pogledu standarda naznačenih u tehničkim specifikacijama, ukoliko ponuđač u svojoj ponudi može dokazati da rešenja koja nudi zadovoljavaju na suštinski ekvivalentan način zahtjeve postavljene u tehničkoj specifikaciji tenderske dokumentacije.

“Suštinsko” se ovdje mora shvatiti u svjetlu pravične i aktivne konkurencije. Član 14., stav (2), c):

Primjenjivi standardi, tehnički propisi ili norme često nisu dostupni za opis predmeta predviđenog ugovora. U tom slučaju ugovorni organ može da se pozove na željene funkcionalne karakteristike ili zahtjeve za izvršenje posla. U praksi će se često davati prednost ovom metodu.

Ovakve karakteristike ili zahtjevi mogu obuhvatiti – osim tehničkog aspekta - one koji se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnosti građana, kao i one koji se odnose na zaštitu okoliša.

Funkcionalne karakteristike ili zahtjevi za izvršenje posla moraju se precizno i jasno specificirati kako bi se omogućilo dobavljačima da izrade svoje ponude, a ugovornom organu da dobije robe, usluge ili radove koji će ispuniti potrebe ugovornog organa. Član 14., stav (3):

Ovaj stav, kao i sljedeća 2 stava sadrži pravila za procjenu toga da li primljene ponude ispunjavaju tehničke specifikacije koje je postavio ugovorni organ.

U ovom stavu se navodi da svaka nedosljednost u tehničkim propisima u Bosni i Hercegovini zbog eventualnih razlika u relevantnim entitetskim legislativama, ni u kom slučaju neće biti razlog za odbijanje bilo koje ponude koja osigurava najmanje suštinsku ekvivalentnost ponuđenih proizvoda, usluga ili radova sa zahtjevima koje je postavio ugovorni organ.

Ovo pravilo promovira jedinstveni ekonomski prostor Bosne i Hercegovine. “Suštinsko” se ovdje mora shvatiti na tehnički/praktičan način, uz izbjegavanje nevažnih detalja, formalnosti itd., na koje se inače poziva s ciljem da se stvore smetnje za BiH jedinstveno tržište Član 14., stav (4):

S druge strane, ugovorni organ će odbiti sve ponude u kojima se nude robe, usluge ili radovi koji suštinski ne ispunjavaju tehničke specifikacije sadržane u tenderskoj dokumentaciji.

Ovo pravilo je jasna posljedica principa jednakog tretmana, nediskriminacije i pravedne konkurencije. “Suštinski” se ovdje mora shvatiti u svjetlu pravedne i aktivne konkurencije. Član 14., stav (5):

Kao što je istaknuto iznad u članu 13., stav (5), osnovno pitanje za specifikaciju tehničkih zahtjeva je da ti zahtjevi budu formulirani objektivno u odnosu na potencijalne dobavljače, što znači da tehničke specifikacije ni u kom pogledu ne mogu favorizirati ili stavljati u nepovoljan položaj ekonomskog subjekta kao natjecatelja za predviđeni ugovor. Ovaj princip je naglašen u članu 14., stav (1) ZJN.

Proizvodi se, na primjer, moraju opisati – do mjere u kojoj je to moguće – upućivanjem na norme ili standarde, a nikada isticanjem robe određene izrade ili izvora snabdijevanja, robne marke itd. Prema tome, najvažnije pravilo je zabranjeno pozivanje na robe određene marke ili izvora snabdijevanja, ili na određeni proces, ili na robne marke, patente, tipove ili određeno porijeklo, ili proizvodnju radi favoriziranja ili eliminacije određenih dobavljača, proizvoda ili metoda.


61

Međutim, u slučajevima visoke tehničke složenosti ili kada ugovorni organ ima veoma posebne zahtjeve itd., gdje je za ugovorni organ praktično nemoguće da korištenjem objektivnih tehničkih specifikacija navede opis predmeta ugovora koji je dovoljno precizan i u potpunosti razumljiv, može se izuzetno pozvati na robe određene izrade ili izvora snabdijevanja. U takvom slučaju ugovorni organ je obavezan navesti da će prihvatiti proizvode, usluge ili metode koji su ekvivalentni u pogledu njihovih osobina dodavanjem izraza “ili ekvivalent”. Ugovorni organ je obavezan dati pojašnjenje da koristi dato brend ime samo kao pomoćni opis i da to ne isključuje ekvivalentne priozvode drugih proizvođača.

Upravo ova formulacija “ili ekvivalent” mora se koristiti u ovakvim slučajevima.


62

46. Period važenja ponude72 Period važenja ponude

Period važenja ponude je period tokom kojeg je ponuđač obavezan ponudom, u pogledu njenog sadržaja i ponuđenih slova (cijena, vrijeme izvršenja, garancija, itd.). Opšte pravilo je da ovaj period bude dovoljno dug kako bi omogućio ugovornom organu da razmotri, procijeni ponude i dodijeli ugovor. Pravila vezana za minimalni period važenja se nalaze u članu 15. ZJN. U skladu sa ovom odredbom ponuda koja je dostavljena u toku postupka javne nabavke važi tokom perioda koji odredi ugovorni organ. Period važenja ne može biti kraći od navedenog u tenderskoj dokumentaciji i ni u kom slučaju neće biti kraći od 30 dana. Ukoliko se u ponudi ne navede period njenog važenja, smatrat će se da ponuda važi za period naznačen u tenderskoj dokumentaciji. ZJN ne određuje od kog momenta stupa period važenja. Opšte pravilo je da stupa od momenta isteka vremenskog roka za primenje ponuda. Prije isteka ovog roka, svaki dobavljač može povući svoju ponudu i podnijeti novu. Produženje perioda važenja ponude

Može se desiti da ugovorni organ nije u mogućnosti da završi procjenu i odabir ponuda prije isteka perioda važenja ponude. Sve dok period važenja ponude ne istekne, ugovorni organ može pismenim putem zahtijevati od dobavljača da produže period važenja ponude do određenog datuma. Dobavljači mogu odbiti takav zahtjev, a da pri tom zadrže pravo na garanciju na ponudu (za ozbiljnost ponude). Dobavljač koji pristane da produži period važenja ponude i o tome pismeno obavijesti ugovorni organ, produžava period važenja ponude i obezbjeđuje produženu garanciju na ponudu(za ozbiljnost ponude). Ponuda se ne može mijenjati. Ako dobavljač:

ne odgovori na zahtjev ugovornog organa u pogledu produženja perioda važenja ponude ili

ne produži rok važenja ponude ili

ne osigura produženu garanciju za ponudu,

smatrat će se da je dobavljač odbio zahtjev ugovornog organa. U tom slučaju ugovorni organ će odbiti njegovu ili njenu ponudu kao neodgovarajuću.



63

47. Garancija za ponudu i garancija za dobro izvršenje posla73 Iznos i forme garancije za ponudu Odredbe koje se odnose na garanciju za ponudu su opcione što znači da je ugovornim organima dozvoljeno ali se od njih ne zahtijeva da traže garanciju za ponudu. Svrha garancije za ponudu je garancija efektivnosti ponuda.. AAkkoo uugovorni organ zahtijeva garancije za ponudu (za ozbiljnost ponude) od dobavljača one neće iznositi više od 1 do 2% procijenjene vrijednosti ugovora. ((ččllaann 1166..)).. UU sskkllaadduu ssaa ččllaannoomm 1166.. UUppuuttssttvvaa oo pprriimmjjeennii ZZaakkoonnaa iznos zahtijevane garancije ne može biti veći od 2% (dva posto) od ponuđenih cijena, uz uslov da isti ne može biti manji od 2.000 KM (dvije hiljade konvertibilnih maraka).. PPooššttoo ssee uu ččllaannuu 1166.. UUppuuttssttvvaa oo pprriimmjjeennii ZZaakkoonnaa nnaavvooddii nnaajjmmaannjjii iizznnooss zzaahhttiijjeevvaannee ggaarraanncciijjee ((nnaajjmmaannjjee 22000000 KKMM)),, uuggoovvoorrnnii oorrggaannii mmoogguu uu pprraakkssii zzaahhttiijjeevvaattii ggaarraanncciijjuu zzaa ppoonnuudduu ssaammoo uu sslluuččaajjuu nnaabbaavvkkee ččiijjaa vvrriijjeeddnnoosstt jjee pprroocciijjeennjjeennaa nnaa 110000,,000000 KKMM iillii vviiššee ((22 %% oodd 110000,, 000000KKMM iizznnoossii ttaaččnnoo 22,,000000 KKMM)).. IIzz iissttoogg rraazzllooggaa ssee ggaarraanncciijjaa zzaa ppoonnuudduu nnee mmoožžee zzaahhttiijjeevvaattii uu sslluuččaajjuu uuggoovvoorraa oo jjaavvnniimm nnaabbaavvkkaammaa kkoojjii ssee ddooddjjeelljjuujjuu uu sskkllaadduu ssaa ooddrreeddbbaammaa OOddjjeelljjkkaa IIIIII ((nnaajjvveeććii ddoommaaććii vvrriijjeeddnnoossnnii rraazzrreedd –– zzaa uuggoovvoorree oo jjaavvnniimm nnaabbaavvkkaammaa rraaddoovvaa –– iizznnoossii 6600,,000000 KKMM)).. OOssiimm ttooggaa,, uu ččllaannuu 1166.. UUppuuttssttvvaa oo pprriimmjjeennii ZZaakkoonnaa ssee jjaassnnoo nnaavvooddii ““ Ugovorni organ može od ponuđača tražiti da podnese garanciju za ponudu u skladu s članom 16. Zakona za one ponude na koje se primjenjuju procedure iz Odjeljka II Zakona””.. AA ccoonnttrraarriioo,, ggaarraanncciijjaa ppoonnuuddee ssee nnee mmoorraa zzaahhttiijjeevvaattii uu sslluuččaajjuu nnaabbaavvkkee zzaa kkoojjuu ssee pprriimmjjeennjjuujjuu ooddrreeddbbee OOddjjeelljjkkaa IIIIII..

Garancija ponude se podnosi prije isteka vremenskog roka za primanje ponuda.

U skladu sa članom 17. Uputstva o primjeni zakona, garancija ponude se može dostaviti u jednoj ili više sljedećih formi:

i. certificiranog čeka,

ii. obveznice,

iii. bezuslovne bankovne garancije,

iv. kreditnog pisma,

v. gotovini ili gotovinskom ekvivalentu, (telegrafska bankovna doznaka ili bankovni transfer).

Ako je garancija ponude dostavljena u obliku bankovnog transfera, dobavljači također dostavljaju potvrdu o bankovnom transferu. U svim drugim slučajevima je obavezno dostaviti originalni dokument. Dokumenti koji su navedeni u tački i – iv) su važeći tko cijelog perioda važenja ponude. U slučaju podnošenja garancije ponude u formi bankovnog transfera na račun ugovornog organa, momenat njegovog podnošenja će biti momenat njegovog primanja na račun ugovornog organa. Dobavljači sami odlučuju o formi garancije ponude pod uslovom da je odabrana forma u okviru Zakonom predviđenih. Ugovorni organ ne mora zahtijevati da se garancija ponude podnese samo u određenoj formi (formama), na primjer samo u formi gotovine ili certificiranog čeka. U skladu sa članom 17. Uputstva o primjeni Zakona, ugovorni organ navodi sve uslove vezane za vrstu, formu (u ovom slučaju samo listu formi koje su navedene u zakonu) iznos (potrebo je navesti tačne cifre npr. 3000 KM, a ne procente kao na primjer 1,5 % ponuđenih cijena) kao i druge uslove koji se odnose na zahtijevanu garanciju za ponudu.

GGaarraanncciijjuu zzaa ppoonnuudduu kkaaoo ii ggaarraanncciijjuu zzaa ddoobbrroo iizzvvrrššeennjjee ppoossllaa mmoožžee iizzddaattii eekkoonnoommsskkii ssuubbjjeekktt kkoojjii nneemmaa mmjjeessttoo bboorraavvkkaa uu BBiiHH..

Ako ugovorni organi zahtijevaju podnošenje garancije ponude, obavezni su odbiti sve ponude koje nisu u skladu sa uslovima vezanim za garanciju ponude.



64

Povrat i zadržavanje garancije za ponudu Ugovorni organ vrši povrat sredstava ili dokumenata koja predstavljaju garanciju za ponudu i to u roku od 10 (deset) radnih dana u slučaju gotovinskog depozita, odnosno 5 (pet) radnih dana u drugim slučajevima, a po nastupanju bilo kojeg od sljedećih slučajeva:

a) odbijanje, ocjena ponude kao neodgovarajuće ili istek perioda važenja ponude,

b) dodjela i stupanje na snagu ugovora o javnoj nabavci,

c) zvanično otkazivanje ili okončanje postupka javne nabavke prije dodjele ili stupanja na snagu ugovora o javnoj nabavci, ili

d) povlačenje ponude prije isteka određenog roka za dostavljanje ponuda, osim u koliko je u tenderskoj dokumentaciji izričito naznačeno da povlačenje ponuda nije dozvoljeno. (član18. (1) Uputstva).

Ukoliko nastane neki od slučajeva iz člana 18. (2) Uputstva, ugovorni organ, u pismenoj formi, obavještava ponuđača o odluci i vrši povrat sredstava odnosno, u slučaju kada je garancija za ponudu dostavljena u formi certificiranog čeka, obveznice, ili bezuslovne bankovne garancije ili kreditnog pisma, poduzima sve neophodne mjere kako bi ponuđaču koji je dostavio garanciju omogućio povrat sredstava od subjekta koji je izdao garanciju. Ukoliko ponuđač ospori realizaciju garancije za ponudu, ugovorni organ zadržava tako realizirana sredstva deponovanim na odgovarajućem računu sve do momenta do kojeg ponuđač ne iscrpi sva svoja prava žalbe u odnosu na odluku ugovornog organa. Garancija za dobro izvršenje posla

Iznos i forma Ugovorni organ može, ako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, zahtijevati od uspješnog ponuđača da dostavi garancije za dobro izvršenje posla kao preduslov za potpisivanje i stupanje na snagu ugovora. Svrha ovog zahtjeva je garancija ugovornom organu za adekvatno provođenje postupka javne nabavke u skladu sa uslovima ugovora. Ugovorni organ koji zahtijeva garanciju za izvršenje ugovora osigurat će da garancije za izvršenje neće iznositi više od 10% od vrijednosti ugovora i da će biti u iznosu dovoljnom za pokrivanje svih šteta i troškova koje ugovorni organ može realno očekivati u slučaju prekida tog ugovora od strane dobavljača.

Ugovorni organ osigurava da tenderska dokumentacija i odgovarajući ugovor o javnoj nabavci sadrže detaljne odredbe o vrsti, formi, iznosu, statusu, uslovima, realizaciji i povratu za svaku od traženih garancija za dobro izvršenje posla. Ugovor sadrži i sljedeće odredbe:

(i) zahtjev prema ugovornom organu kojim se traži da dobavljaču dostavi pismeno obavještenje o svakom navodnom propustu dobavljača da postupi po ugovoru, i

(ii) davanje razumnog roka dobavljaču za ispravku takvih propusta. Povrat i zadržavanje garancije za dobro izvršenje posla Ukoliko ne nastupi ni jedan od slučajeva koji bi zahtijevao realizaciju garancije za dobro izvršenje posla, ugovorni organ vrši povrat sredstava ili dokumenta koji predstavljaju garanciju za dobro izvršenje posla prema uslovima iz ugovora.


65

49. Alternativne ponude74 Član 17. ZJN se bavi “alternativnim ponudama” i regulira (i) kada alternativne ponude mogu biti dopuštene, i (ii) koje uslove alternativna ponuda mora zadovoljiti.

Pod “alternativnom ponudom” se podrazumjeva alternativna ponuda (tender) koja, po mišljenju ponuđača, pruža zadovoljavajuće rješenje potreba ugovornog organa, kako su one opisane u tenderskoj dokumentaciji, ali ih zadovoljava na alternativan način i time odstupa od tehničkih specifikacija navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Tako se postiže isti rezultat, ali se koriste metode drugačije od onih koje je ugovorni organ predviđao.

Alternativne ponude, kao koncept, su uvedene u sistem javnih nabavki kako bi se u uslovima konkurentskog tržišta omogućio ekonomski i tehnički razvoj.

Alternativna rješenja su na primjer zamisliva na poljima rapidnog tehničkog razvoja. Ugovorni organ koji predviđa dodjeljivanje ugovora u takvom polju može utvrditi tehničke specifikacije u obliku funkcionalnih karakteristika ili zahtjeva izvedbe i time se otvoriti prema tenderima koji predstavljaju drugačija tehnička rješenja. Takvi tenderi su, u principu, podesni tenderi, a ne “alternativne ponude“.

U drugim poljima, ponuđač može biti u stanju pružiti inovativno rješenje za potrebe ugovornog organa, gdje će takav alternativni tender odstupati čak i od nekih funkcionalnih karakteristika zahtjeva izvedbe koje je ugovorni organ naveo, i time predstavljati “alternativnu ponudu”.

Ukoliko alternativna ponuda bude takva da otkrije dolazak inovativne nove tehnologije, na primjer, kakvu ugovorni organ na početku postupka nabavke nije predviđao, može biti neophodno otkazati postupak u skladu sa članom 12. ZJN.

Upotreba alternativnih ponuda mora biti pažljivo uravnotežena sa relevantnim uslovima na tržištu određenog područja.

Ponekad koncept alternativne ponude, kako je predstavljen u ZJN, biva pogrešno tumačen kao situacija u kojoj ponuđač ponudi više rješenja ('alternativnih rješenja') u jednoj ponudi: proizvod X po izvjesnoj cijeni, ili ako ne tako, onda proizvod Y po drugoj cijeni. Takav način formulisanja ponuda nije podržan u BiH ZJN i ne bi trebao biti prihvaćen. Član 17., stav (1): Kako bi prihvaćene tendere mogao upoređivati na istoj ravni, ugovorni organ može dozvoliti alternativne ponude samo kada je kriterijum za dodjelu ugovora „ekonomski najprihvatljivija ponuda“.

Ugovorni organ je dužan navesti u tenderskoj dokumentaciji da li će, ili ne, uzeti u razmatranje alternativne ponude, cf. član 13., stav (3), h), ZJN. Ukoliko je u tenderskoj dokumenatciji navedeno da alternativne ponude nisu dozvoljene, svaka alternativna ponuda će biti odbijena.

Pri pripremi tenderske dokumentacije, ugovorni organ treba, čim prije moguće, procijeniti koje bi minimalne zahtjeve trebala zadovoljiti alternativna ponuda. Kada ugovorni organ dozvoljava alternativne ponude, utvrđivanje ovakvog minimuma tehničkih specifikacija je obavezno.

74 Zasnovano na “Komentaru…”.


66

Član 17., stav (2):

Pored utvrđivanja minimalnih tehničkih specifikacija koje svaka alternativna ponuda mora zadovoljiti, ugovorni organ može navesti zahtjeve za prezentiranje alternativnih ponuda. Ova odredba ukazuje na moguće načine demonstriranja funkcije i djelotvornosti alternativnog rješenja koje sadrži alternativna ponuda. Član 17., stav (3):

U slučajevima kada su ugovorni organ dozvoljava alternativne ponude, nije ispravno odbiti alternativnu ponudu zato što ona može promijeniti predviđeni ugovor o nabavci usluga u ugovor o nabavci robe ili vice versa, vidi definiciju ugovora o nabavci javnih usluga i ugovora o nabavci roba u članu 2., stavovi (10) i (11), ZJN.


67

51. Obavještenja o nabavkama75 Opšta pravila – Objavljivanje informacija o nabavci Obavještenja o javnim nabavkama – opšte odredbe

Uspostavljanje i funkcionisanje dobrog sistema širenja informacija o nabavci ne samo da implementira same osnovne principe transparentnosti i otvorenosti već također povećava efektivnu konkurenciju među ponuđačima, povećavajući na taj način ušteđevinu prilikom javne potrošnje. Zakonom se uspostavlja sistem širenja informacija o nabavci na državnom nivou. Njime se zahtijeva objavljivanje obavještenja o nabavci u slučaju svih glavnih postupaka. U skladu sa standardima EU, samo su posebni postupci (pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja) i ugovori male vrijednosti oslobođeni ove obaveze. Detalji koji se odnose na objavljivanje obavještenja se nalaze u članu 19. i 20. Zakona i u podzakonskim aktima. Zakonom se propisuju dvije osnovne vrste obavještenja: (1) obavještenje o ugovoru, kojim se poziva na konkurs za dodjelu ugovora o javnoj nabavci, i (2) obavještenje kojim se objavljuju rezultati postupka (obavještenje o dodjeljivanju ugovora o javnoj nabavci ili obavještenje o poništenju). Sva obavještenja o nabavci, obavještenja o dodjeljivanju ugovora o javnoj nabavci i obavještenja o poništenju se objavljuju u Službenom glasniku BiH. obavještenja objavljena u Službenom glasniku se također objavljuju na dostupnoj web-stranici. Osim toga, ugovorni organi mogu objaviti obavještenja o nabavci putem medija ili na web-stranicama, a ne samo u Službenom glasniku. Takva obavještenja se ne mogu objavljivati prije datuma objavljivanja Službenog glasnika i ne smiju sadržati dodatne ili informacije različite od onih koje su sadržane u zvanično objavljenom obavještenju.

U slučaju ugovora čija vrijednost prelazi međunarodne vrijednosne razrede, ugovorni organ također objavljuje obavještenje u novinama s međunarodnim opticajem ili na web-stranici javnih nabavki sigurno dostupnoj u inostranstvu kao što se propisuje u Uputstvu o primjeni zakona. Objavljivanje putem medija dostupnih u inostranstvu se također može koristiti u slučaju ugovora čija vrijednost ne prelazi međunarodne vrijednosne razrede.

Obavještenja o objavljivanju se pripremaju u skladu sa Smjernicama usvojenim od strane Ministarstva finansija i trezora BiH, objavljenim u Službenom glasniku br. 17/05 18. marta 2005. godine. Prema tim smjernicama:

a) obavještenja se pišu kompjuterski ili rukom (velikim slovima),

b) kvadratići za tekst, koje ne ispunjava ugovorni organ, ostaju prazne,

c) mali kvadratići, u kojima postoji više mogućnosti izbora, se zaokružuju ili na drugi način označavaju,

d) obavještenja se šalju faksom ili elektronskom poštom ili se šalju na adresu Službenih novina.

e) kad se obavještenje pošalje faksom, ne šalje se ponovo poštom.

Obavještenje se šalje na ovu adresu:

“Službeni List Bosne i Hercegovine”, Magribija 3, 71000 Sarajevo.

Odmah nakon objavljivanja u Službenom glasniku, Službeni glasnik prenosi obavještenja u elektronskoj formi Agenciji za javne nabavke za njihovo objavljivanje na web-stranici javnih nabavki (http://www.javnenabavke.ba or http://euppp.ba).

Ugovorni organi, zajedno sa obavještenjem o nabavci, podnose naređenje ili zahtjev za objavljivanje obavještenja, potpisan od strane ovlaštenog lica ili ovjeren pečatom. Tokom pripreme obavještenja, ugovorni organ ne popunjava kvadratiće u formularima koje se ne odnose na konkretan predmet ugovora o javnoj nabavci. Objavljuje se samo informacija koja



68

je relevantna za konkretnu nabavku. Obavještenja se objavljuju u Službenom glasniku svakog ponedjeljka. Sljedeći vremenski rokovi su vezani za njihovo objavljivanje:

- sva obavještenja koja se pošalju Službenom glasniku do utorka, objavljuju se u ponedjeljak, sljedeće sedmice,

- sva obavještenja koja se pošalju Službenom glasniku poslije utorka se ne objavljuju sljedećeg ponedjeljka, već u sljedećem broju Službenog glasnika.

Modeli sljedećih obavještenja se prilažu u aneksima smjernica:

- obavještenje o nabavci,

- obavještenje o dodjeli ugovora o javnim nabavkama,

- obavještenje o poništenju.

Elektronskim format tih modela se može besplatno pristupiti na web-stranici javnih nabavki i na web-stranici Službenog glasnika BiH (http://www.sllist.ba).

Kad je u pitanju rezime obavještenja na engleskom jeziku (koji se zahtjeva u slučaju kada je vrijednost ugovora jednaka ili veća od međunarodnog vrijednosnog razreda), on sadrži:

a) naziv ugovornog organa,

b) vrstu ugovora,

c) kratak opis predmeta javne nabavke,

d) ukupnu količinu i/ili obim ugovora,

e) vrstu postupka,

f) uslove za dobivanje tenderske dokumentacije,

g) vremenski rok za primanje ponuda/zahtjeva za učešće. 1) Obavještenje o nabavci (obavještenje o ugovoru, poziv na tender)

Ugovorni organ je obavezan da objavi pojedinačno obavještenje o nabavci planiranog ugovora koji se treba dodijeliti u otvorenom ili ograničenom postupku, i sa nekim izuzecima, u pregovaračkom postupku. Samo u nekim slučajevima, koji su detaljno pobrojani u članu 11., može se primijeniti pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja obavještenja.

Obavještenje o javnoj nabavci će svim zainteresiranim dobavljačima pružiti dovoljno informacija koje će im omogućiti da ocijene da li žele dostaviti ponudu za razmatrani ugovor. Sastojat će se od maksimalno 650 (šest stotina pedeset) riječi. Ono će sadržati kratku informaciju o svim ključnim elementima predloženog ugovora i uslovima učešća. Ono također treba biti napisano u obliku propisanom u Uputstvu o primjeni zakona (član 11. Uputstva o primjeni zakona).

Obavještenje o nabavci sadrži barem sljedeće informacije u skladu s postupkom dodjele ugovora:

a) naziv ugovornog organa, adresu, broj telefona i/ili faksa, web stranicu i/ili e-mail adresu ukoliko ih posjeduje;

b) naziv službe kod koje se može dobiti tenderska dokumentacija, adresu, broj telefona i/ili faksa, kao i e-mail adresu ukoliko je posjeduje;

c) vrstu postupka dodjele ugovora i informaciju o tome da li je predviđeno zaključivanje okvirnog sporazuma;

d) planiranu nabavku roba, usluga ili izvođenje radova, uz kratak opis karakteristika predmeta ugovora, uključujući i navode o tome da li je predmet ugovora podijeljen u lotove, i mogućnosti dostavljanja ponuda za jedan ili više lotova;


69

e) ograničenja u pogledu mjesta i vremena isporuke roba i usluga ili izvršenja radova; trajanje ugovora gdje je to primjereno;

f) da li su alternativne ponude dozvoljene ili nedozvoljene;

g) tačno mjesto, datum i sat prijema pismenih ponuda i tačno mjesto, vrijeme i sat otvaranja ponuda – u slučaju provođenja otvorenog postupka;

h) tačno mjesto, datum i sat prijema pismenih zahtjeva za učešće u slučaju upotrebe ograničenog ili pregovaračkog postupka javne nabavke;

i) kriterije za ocjenu ponuda definisanih kao «najniža cijena» ili «ekonomski najpovoljnija ponuda». U slučaju «ekonomski najpovoljnije ponude» potrebno je uključiti i potkriterije koji se primjenjuju prilikom ocjene ponuda, opadajućim redoslijedom prema važnosti, uz relativno učešće za svaki potkriterij.

j) kratki opis zahtjeva u pogledu garancije osiguranja ponude i garancije za izvršenje ugovora;

k) zahtjeve u pogledu upotrebe jezika;

l) novčanu naknadu za tendersku dokumentaciju, odredivu u skladu s članom 18. stav (4) Zakona.

2) Obavještenje o dodjeli ugovora o javnoj nabavci

Cilj objavljivanja obavještenja o dodjeli ugovora o javnoj nabavci je omogućavanje dobavljačima i širem javnom mnijenju da provjere regularnost postupka javne nabavke kog sprovodi ugovorni organ. Obavještenje o dodjeli ugovora o javnoj nabavci se mora objaviti u slučaju svakog postupka obuhvaćenog u Poglavlju II čak i ako nije bilo prethodnog objavljivanja obavještenja. Stoga, ugovorni organi obavljuju obavještenje o dodjeli ugovora čak iako su se dogovorili o uslovima i odredbama ugovora sa samo jednim dobavljačem (u pregovaračkom postupku bez obavještenja).

Kada se postupak javne nabavke zaključi potpisivanjem ugovora ugovorni organi su obavezni da objave obavještenje o dodjeli ugovora što je prije moguće, ali ne kasnije od 30 dana po zaključenju ugovora (član 40. (1)). U slučaju da je u skladu s članom 32. ovog zakona zaključen okvirni sporazum, ugovorni organ objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora na osnovu zaključenog okvirnog sporazuma i nije dužan objavljivati obavještenja o dodjeli svakog ugovora koji se zaključi na osnovu tog sporazuma. Obavještenja o dodjeli ugovora (i poništenju ugovora) se objavljuju na isti način kao i obavještenja o ugovoru – u Službenom glasniku i na web-stranici javnih nabavki.

U skladu sa članom 11. Uputstva o primjeni Zakona, obavještenja o dodjeli ugovora sadrže barem sljedeće informacije:

a) naziv ugovornog organa, adresu, broj telefona i/ili faksa, web stranicu i/ili e-mail adresu ukoliko ih posjeduje;

b) informacije koje definiraju obavještenje o javnoj nabavci objavljeno za dodijeljeni ugovor;

c) vrstu postupka dodjele ugovora i informaciju o tome da li je zaključen okvirni sporazum;

d) predmet ugovora;

e) kriterije za dodjelu ugovora;

f) broj primljenih ponuda;

g) minimalnu i maksimalnu cijenu primljenih ponuda (raspon cijena);

h) datum zaključivanja ugovora;


70

i) naziv i adresu ponuđača kojem je dodijeljen ugovor;

j) cijenu odabrane ponude;

k) kada je to primjereno, vrijednost i procentualni dio ugovora koji će biti moguće podugovoriti s trećim licima.

3) Kada je postupak dodjele ugovora otkazan bez dodjele ugovora ili zaključivanja

okvirnog sporazuma, potrebno je objaviti obavještenje o otkazivanju, koje sadrži informacije u skladu s podzakonskim aktima. (član 12. (2)). Obavještenja o poništenju sadrže barem informacije navedene u prethodno nabrojanim tačkama a), c) i m) zajedno sa informacijom koja definiše obavještenje o javnoj nabavci objavljeno za dodijeljeni ugovor. Standardne forme obavještenja, koje se prema Zakonu trebaju objaviti u Službenom glasniku, se nalaze u Smjernicama Ministarstva finansija i trezora za pripremu modela formi za obavještenja o nabavci, obavještenja o dodjeli ugovora i obavještenja o poništenju koja su objavljena u Službenom glasniku BiH br. 17/05, 28. marta 2005. godine.


71

54. Minimalni vremenski rokovi za podnošenje ponuda. Izračunavanje vremenskih rokova76

Jedan od ciljeva Zakona je osiguranje da svi potencijalni dobavljači pravično dobiju priliku da pokažu svoj interes za razmatrani ugovor i dostave svoje ponude. Kako bi se ovo postiglo, Zakonom su uspostavljeni minimalni vremenski rokovi za:

- primanje ponuda,

- primanje zahtjeva za učešće (pretkvalifikacija).

OOppššttee pprraavviilloo jjee ddaa ssuu mmiinniimmaallnnii rrookkoovvii zzaa pprreeddaavvaannjjee ppoonnuuddaa ooppttiimmaallnnii.. ZZaaiinntteerreessoovvaannii ddoobbaavvlljjaaččii ttrreebbaajjuu pprriipprreemmiittii ii ddoossttaavviittii ooddggoovvaarraajjuuććee zzaahhttjjeevvee ii ppoonnuuddee.. UUggoovvoorrnnii oorrggaann mmoorraa uuzzeettii uu oobbzziirr sslloožžeennoosstt uuggoovvoorraa pprriilliikkoomm ooddrreeđđeeiivvaannjjaa vvrreemmeennsskkoogg rrookkaa.. MMiinniimmaallnnii vvrreemmeennsskkii rrookk zzaa ddoossttaavvlljjaannjjee zzaahhttjjeevvaa iillii ppoonnuuddaa jjee oodd ddaattuummaa oobbjjaavvlljjiivvaannjjaa oobbaavvjjeešštteennjjaa oo nnaabbaavvccii uu SSlluužžbbeennoomm ggllaassnniikkuu BBiiHH..

UU ččllaannuu 2211.. ssuu pprrooppiissaannii mmiinniimmaallnnii vvrreemmeennsskkii rrookkoovvii zzaa pprriimmaannjjee zzaahhttjjeevvaa iillii ppoonnuuddaa ččiijjaa jjee vvrriijjeeddnnoossttii nnaabbaavvkkee jjeeddnnaakkaa iillii vveeććaa oodd ddoommaaććeegg vvrriijjeeddnnoossnnoogg rraazzrreeddaa..

1. U slučaju otvorenog postupka, minimalni rok za prijem ponuda ne može biti kraći od 28 dana od datuma objave obavještenja o nabavci;; uu sslluuččaajjuu kkaaddaa jjee vvrriijjeeddnnoosstt uuggoovvoorraa jjeeddnnaakkaa iillii vveeććaa oodd mmeeđđuunnaarrooddnnoogg kkoonnkkuurreennttsskkoogg vvrriijjeeddnnoossnnoogg rraazzrreeddaa ((ppoogglleeddaattii ttaaččkkuu 44..44)) mmiinniimmaallnnii vvrreemmeennsskkii rrookk jjee 4400 ddaannaa;;

22.. U slučaju ograničenog postupka krajnji rok određen za prijem zahtjeva za učešće ne može biti kraći od 18 dana od datuma objave obavještenja o nabavci a krajnji rok određen za prijem ponuda ne može biti kraći od 28 dana od datuma otpreme poziva za dostavljanje ponuda.. UU sslluuččaajjuu uuggoovvoorraa ččiijjaa jjee vvrriijjeeddnnoosstt vveeććaa oodd mmeeđđuunnaarrooddnnoogg kkoonnkkuurreennttsskkoogg vvrriijjeeddnnoossnnoogg rraazzrreeddaa oobbaa vvrreemmeennsskkaa rrookkaa ssuu pprroodduužžeennaa nnaa mmiinniimmaallnnoo 3300 ii 4400 ddaannaa ppoojjeeddiinnaaččnnoo..

33.. U slučajevima ubrzanog ograničenog postupka, ugovorni organ ima pravo utvrditi rok za prijem zahtjeva koji nije kraći od osam dana i rok za prijem ponuda koji nije kraći od pet dana;; uu sslluuččaajjuu uuggoovvoorraa ččiijjaa vvrriijjeeddnnoosstt jjeevveeććaa oodd mmeeđđuunnaarrooddnnoogg kkoonnkkuurreennttsskkoogg vvrriijjeeddnnoossnnoogg rraazzrreeddaa oobbaa rrookkaa ssuu pprroodduužžeennaa nnaa mmiinniimmaallnnoo 2200 ii 1155 ddaannaa ppoojjeeddiinnaaččnnoo..

4. U slučaju pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja krajnji rok određen za prijem zahtjeva za učešće ne može biti kraći od 18 dana od datuma objave obavještenja o nabavci ((pprroodduužžeenn nnaa nnaajjmmaannjjee 3300 ddaannaa uu sslluuččaajjuu uuggoovvoorraa ččiijjaa jjee vvrriijjeeddnnoosstt vveeććaa oodd mmeeđđuunnaarrooddnnoogg kkoonnkkuurreennttsskkoogg vvrriijjeeddnnoossnnoogg rraazzrreeddaa)).. ZZaakkoonnoomm nniijjee ooddrreeđđeenn mmiinniimmaallnnii rrookk nnii zzaa pprriijjeemm iinniicciijjaallnnee nniittii zzaa pprriijjeemm kkrraajjnnjjee ppoonnuuddee.. MMeeđđuuttiimm,, uu ttoojj ssiittuuaacciijjii ssee pprriimmjjeennjjuujjee ooppššttii pprriinncciipp ddaa vvrreemmeennsskkii rrookkoovvii ttrreebbaajjuu bbiittii ooppttiimmaallnnii ii nneeddiisskkrriimmiinnaattoorrnnii..

ZZaakkoonnoomm ssee nnee ddeeffiinniiššuu vvrreemmeennsskkii rrookkoovvii uu sslluuččaajjuu::

-- pprreeggoovvaarraaččkkoogg ppoossttuuppkkaa bbeezz oobbjjaavvlljjiivvaannjjaa oobbaavvjjeešštteennjjaa,,

-- ppoossttuuppaakkaa iizz PPooggllaavvlljjaa IIIIII ((kkoonnkkuurreennttsskkii zzaahhttjjeevv zzaa ppoonnuuddee iillii ddiirreekkttnnii ssppoorraazzuumm))..

Kada se Zakonom ne definišu minimalni vremenski rokovi, ugovorni organi mogu slobodno definisati i postaviti vremenske rokove na način koji njima odgovara. Međutim, moraju se poštovati opšti principi. Stoga, vremenski rokovi trebaju biti dovoljno dugi kako bi se garantovala jednaka prava svim potencijalnim dobavljačima i omogućila otvorena i pravična konkurencija.

Slijedi tabela koja sadrži sažet pregled svih vremenskih rokova.



72

TABELA MINIMALNIH VREMENSKIH ROKOVA: Otvoreni

postupak Ograničeni postupak

Ubrzani postupak

Pregovarački postupak sa obavještenjem

Minimalni vremenski rok za prijem zahtjeva

Ne primjenjuje se

Ne manje od 18(*) dana od objavljivanja obavještenja u Službenom glasniku

Ne manje od 8(**) dana od objavljivanje obavještenja u Službenom glasniku

Ne manje od 18(***) dana od objavljivanja obavještenja u Službenom glasniku

Minimalni vremenski rok za prijem ponuda



Ne manje od 5 dana od slanja pozivnica

Nije definirano u ZJN

(*) u slučaju ugovora koji prelaze Međunarodne vrijednosne razrede, broj dana se povećava za 12 (**) u slučaju ugovora koji prelaze Međunarodne vrijednosne razrede, broj dana se povećava za 12

(***)u slučaju ugovora koji prelaze Međunarodne vrijednosne razrede, broj dana se povećava za 10


73

55. Kvalifikacija ponuđača77

Opće definicije

Svaki ponuđač može učestvovati u postupku javne nabavke usluga.

Ponuđač može biti fizičko ili pravno lice ili bilo koja grupa tih lica koji nude određene usluga. U ZJN se koristi jedan termin “dobavljač” za lica koja nude usluge, robe ili radove. Ugovorni organ ne može odbiti zahtjev za učešće na tenderu samo na osnovu toga što ga je podnijelo pravno ili fizičko lice (član 22. (4)), ne može ograničiti učešće samo na pravna ili samo na fizička lica. Dobavljač koji je tražio poziv da učestvuje u ograničenom ili pregovaračkom postupku se zove “kandidat” (termin se odnosi na ranu fazu postupka). “Ponuđač” je dobavljač koji je podnio ponudu (u kasnijoj fazi postupka). Grupa ugovarača (konzorcij)

Učešće u javnoj nabavci je otvoreno i za grupu dobavljača (konzorcij). U skladu sa članom 21. (9), zahtjeve ili ponude mogu podnositi pojedinačni dobavljači kao i grupe dobavljača. Od takvih grupa neće se tražiti da osnuju novo pravno lice kako bi dostavile zahtjeve ili ponudu, ali će one preuzeti solidarnu odgovornost za svoje obaveze. Podugovaranje

ZJN sadrži neke odredbe koje se odnose na podugovaranje. Osnovno pravilo je da Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor neće sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovarača obavezno se saopćavaju ugovornom organu blagovremeno prije sklapanja podugovora. Ugovorni organ obavijestit će dobavljača o svojoj odluci u roku od 15 dana nakon prijema saopćenja, navodeći razloge u slučaju odbijanja. Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora. Minimalni zahtjevi za učešće dobavljača

U svakom postupku javne nabavke ugovorni organ ocjenjuje i provjerava da li je kandidat ili ponuđač kompetentan, pouzdan i sposoban da izvrši ugovor. Procjena i provjera se vrši u skladu s minimumom zahtijevanih kvalifikacionih uslova koje kandidati i ponuđači treba da ispunjavaju, a koji su utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji. Odredbe vezane za ocjenu i verifikaciju kvalifikacijskih uslova nalaze se u Dijelu IV Odjeljka II.

Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji navodi kriterije za kvalifikaciju dobavljača u pogledu:

- njihove lične situacije (član 23.),

- njihove podobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti (član 24.),

- njihovog ekonomskog i finansijskog stanja (član 25.),

- te njihove tehničke i/ili profesionalne sposobnosti (član 26.).



74

Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji od kandidata i ponuđača traži obaveznu dostavu informacija i dokumenata o njihovoj kvalifikaciji. Ugovorni organ ne može samo navesti u tenderskoj dokumentaciji da zahtijeva dokumente u skladu s članovima 23. do 26. već i eksplicitno navesti koji dokumenti se zahtijevaju od dobavljača.

Minimalni kvalifikacioni uslovi koje je ugovorni organ odredio za kandidate i ponuđače obavezno trebaju biti srazmjerni predmetu ugovora i usklađeni s njim. Oni ne smiju imati ograničavajući efekat na konkurenciju i moraju biti razumni, jasni i precizni. Ugovorni organ će od dobavljača zahtijevati samo one informacije koje su neophodne da bi se utvrdilo da li dobavljač zadovoljava kvalifikacione uslove koje je postavio ugovorni organ. Ovi uslovi ne smiju onemogućavati ostvarivanje prava dobavljača na zaštitu intelektualne svojine i poslovnih tajni.

Samo onim kandidatima ili ponuđačima čije kvalifikacije zadovoljavaju selekcione kriterije uspostavljene u tenderskoj dokumentaciji bit će dozvoljeno da nastave postupak javne nabavke. Obavještenje dobavljača/kandidata o njihovom neuspjehu

U skladu sa članom 38. ugovorni organ će istovremeno i pismeno obavijestiti kandidate, odnosno ponuđače koji su blagovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o odlukama koje su donesene u pogledu:

- pretkvalifikacije,

- ocjene ponuda,

- obustavljanja postupka.

Kandidati se obavještavaju maksimalno 7 (sedam) dana nakon donošenja odluke.

Obavještenje kandidatima, minimalno, obavezno sadrži podatke o tome da li je dati kandidat zadovoljio pretkvalifikacije ili ne. U slučaju da nije, navode se razlozi (i pravni i činjenični). Isti se princip primjenjuje u obavještenju ponuđaču čija ponuda je odbijena. Procjena pouzdanosti dobavljača

Ugovor o javnoj nabavci se ne dodjeljuje dobavljaču koji nije pouzdan ili kompetentan. Stoga se Zakonom zahtijeva od ugovornog organa da predvidi u tenderskoj dokumentaciji da zahtjev za učešće u ograničenom postupku ili ponuda moraju biti odbijeni u slučaju da je kandidat, odnosno ponuđač:

a) pod stečajem ili pred likvidacijom, ili je ušao u određeni aranžman s povjeriocima, ili je obustavio ili ograničio poslovne aktivnosti, ili je u analognoj situaciji koja proističe iz sličnog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registriran;

b) predmet postupaka za proglašenje stečaja, za izdavanje naloga za prisilnu likvidaciju ili postizanja sporazuma / aranžmana s povjeriocima, ili bilo kojeg drugog sličnog postupka u skladu s relevantnim zakonima i propisima u Bosni i Hercegovini ili u zemlji u kojoj je registriran;

c) osuđen u sudskom postupku za kršenje zakona u smislu njegovog poslovnog ponašanja u periodu od pet godina, koji je prethodio datumu podnošenja zahtjeva ili ponude;

d) proglašen krivim za ozbiljan profesionalni prekršaj od strane nadležnog suda u periodu od pet godina i da je taj prekršaj prethodio datumu podnošenja zahtjeva ili ponude;


75

e) nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran;

f) nije ispunio obaveze u vezi s plaćanjem poreza u skladu s relevantnim zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini ili zemlji u kojoj je registriran;

g) propustio da dostavi ili dostavio pogrešne informacije na traženje prema članovima 23. do 26. ovog zakona.

U slučajevima kada ugovorni organ od kandidata ili ponuđača zahtijeva da pruži dokaze da se nijedan slučaj iz stava (1), tačke a), b), c), e) ili f) ovog člana ne odnosi na njih, ugovorni organ dužan je da kao zadovoljavajuće prihvati sljedeće dokaze:

a) u slučajevima iz stava (1), tačke a), b) ili c) ovog člana, osiguranje izvoda iz sudskog registra ili ekvivalentnog dokumenta koji je izdao nadležni sudski ili upravni organ u Bosni i Hercegovini, ili u zemlji porijekla ili zemlji iz koje to lice dolazi, a koji pokazuje da su postavljeni zahtjevi ispunjeni; takvi dokumenti ne mogu biti stariji od tri mjeseca;

b) u slučajevima iz stava (1), tačke e) ili f) ovog člana, uvjerenje koje nije starije od tri mjeseca a izdao ga je nadležni organ u Bosni i Hercegovini ili nadležni organ odnosne države.

Agencija za javne nabavke sastavit će listu organa u Bosni i Hercegovini koji su nadležni za izdavanje prethodno navedenih dokumenata.

Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji može od kandidata, odnosno ponuđača zahtijevati da dokažu svoju registraciju u relevantnim profesionalnim ili drugim relevantnim registrima zemlje u kojoj su registrirani ili da osiguraju posebnu izjavu ili referencu kojom se dokazuje njihovo pravo da obavljaju relevantnu profesionalnu djelatnost. (član 24.). Diskvalifikacija na temelju sukoba interesa ili korupcije U članu 27. se zahtijeva da ugovorni organ odbije zahtjev za učešće u postupku javne nabavke ili ponudu ukoliko je kandidat ili ponuđač sadašnjem ili bivšem zaposleniku ugovornog organa dao ili je spreman dati mito, u vidu novčanih sredstava ili u bilo kojem nenovčanom obliku, kao pokušaj radi ostvarivanja uticaja na radnju ili odluku ili tok postupka javne nabavke. Ugovorni organ će u pisanoj formi informirati ponuđača i direktora Agencije za javne nabavke o odbijanju takvog zahtjeva ili ponude i o razlozima odbijanja, te to konstatirati u Izvještaju o postupku javne nabavke. U slučaju da zahtjevi ili ponude koje je ugovorni organ primio u toku postupka javne nabavke prouzrokuju ili mogu prouzrokovati bilo kakav sukob interesa, ugovorni organ će, djelujući u skladu s relevantnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini ili odnosnim internim pravilima, osigurati efektivnu zaštitu svrsishodnog provođenja ovog zakona. Procjena ekonomske i finansijske sposobnosti dobavljača U tenderskoj dokumentaciji ili, ako je to primjereno, u dijelu tenderske dokumentacije koji se odnosi na pretkvalifikaciju, ugovorni organ utvrđuje minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske podobnosti kandidata ili ponuđača i, kao dokaz da su ti uslovi ispunjeni, od njih može zahtijevati da osiguraju jednu ili više od niže navedenih referenci:

a) odgovarajuća bankovna pisma ili, kada je to primjereno, dokaz o postojanju odgovarajućeg osiguranja od profesionalnog rizika;

b) poslovne bilanse ili izvode iz poslovnih bilansa, ukoliko je objavljivanje poslovnog bilanca zakonska obaveza u zemlji u kojoj je dobavljač registriran;

c) izjavu o ukupnom prometu dobavljača i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za period ne duži od tri posljednje finansijske


76

godine za koje se raspolaže podacima, ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavljač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine;

d) bilans uspjeha za period ne duži od tri posljednje finansijske godine za koje se raspolaže podacima, ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja u predmetnom segmentu, ako je dobavljač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine.

Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji precizira koju referencu ili reference kandidati, odnosno ponuđači moraju osigurati da bi dokazali svoju ekonomsku i finansijsku podobnost. Lista dokumenata koji se navode u članu 25. je konačna što znači da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavljača dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi. Procjena tehničke i profesionalne sposobnosti dobavljača Ugovori o javnim nabavkama se dodjeljuju samo dobavljaču koji je profesionalno i tehnički pripremljen da ga adekvatno izvršav. Stoga se Zakonom zahtijeva da ugovorni organ utvrđuje minimalne zahtjeve u pogledu tehničke, odnosno profesionalne sposobnosti kandidata ili ponuđača koje oni treba da ispunjavaju i da od njih zahtijeva da dostave jedan ili više dokaza koji su dole navedeni.

U postupcima za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova, ugovorni organi mogu zahtijevati od od kandidata, odnosno ponuđača da dostave jedan ili više od dole navedenih dokaza o svojoj tehničkoj ili profesionalnoj sposobnosti:

a) lista radova koji su izvedeni u posljednje tri do pet godina uz prilaganje potvrda o zadovoljavajućoj izvedbi za najvažnije radove; potvrde uključuju vrijednost, vrijeme i lokaciju izvođenja radova i navode da li su radovi izvedeni u skladu s pravilima poslovanja i da li su propisno okončani; u slučaju kada je to potrebno, ove potvrde ugovornom organu direktno dostavlja određeni nadležni organ;

b) obrazovne i profesionalne kvalifikacije izvođača radova, kao i/ili kvalifikacijenjegovog rukovodnog osoblja, i naročito kvalifikacije lica, odnosno licâ koja su odgovorna za izvođenje konkretnih radova;

c) navode o angažiranom tehničkom osoblju ili tehničkim organima, naročito o onim zaduženim za kontrolu kvaliteta, bez obzira na to da li neposredno pripadaju izvođaču radova;

d) izjavu izvođača radova o prosječnom godišnjem broju zaposlenih i broju rukovodnog osoblja u posljednje tri godine;

e) izjavu o tehničkoj opremi koju izvođač ima na raspolaganju za izvođenje konkretnih radova;

f) izjavu o svakoj namjeri i predmetu podugovaranja.

Lista dokumenata koji se navode u članu 26. je konačna što znači da ugovorni organi ne mogu zahtijevati od dobavljača dokaze koji se ne spominju u ovoj odredbi.


77

M. BiH Zakon o javnim nabavkama u detalju i primjeni, nastavak. 61. Otvoreni postupak78 Uvod ODJELJAK PET Poglavlja II ZJN, obuhvatajući članove od 28. do 32., sumira i razjašnjava u glavnim crtama pravila za sprovođenje primarnih postupaka dodjele ugovora utvrđena članom 10., stavovi od a) do d) (otvoreni, ograničeni i pregovarački postupci) i regulira okvirne sporazume, dok je sprovođenje konkursa za idejno rješenje (kako je utvrđeno članom 10., stav e)) regulirano ODJELJKOM OSAM, članovima 43. i 44. ZJN.

Sprovođenje otvorenih postupaka (u skladu sa članom 10., a)) je sumirano članom 28., sprovođenje ograničenih postupaka (u skladu sa članom 10., b)) je sumirano članom 29., sprovođenje pregovaračkih postupaka (u skladu sa članom 10., c) i d)) je sumirano i pojašnjeno članovima 30. i 31., dok su uslovi zaključivanja okvirnih sporazuma navedeni u članu 32.

Prilikom sprovođenja aktivnosti nabake, ugovorni organi uvijek moraju obratiti pažnju na fundamentalne principe javne nabavke, uglavom da bi osigurali efikasnost tih aktivnosti, transparentnost, nediskriminaciju ekonomskih organa, i slobodno i fer natjecanje za javne ugovore.

Pored toga, ZJN i njegovo uputsvo za primjenu sadrže niz općih odredbi na koje ugovorni organ treba obratiti pažnju prilikom sprovođenja aktivnosti nabavke, kako je opisano iznad ili ispod u vezi sa objašnjenjima odgovarajućih članova.

Za praktično sprovođenje primarnih postupaka dodjele ugovora su jako važni sledeći opći članovi ZJN: član 7., stav (1), o obaveznom uspostavljanju Komisije za nabavke, član 8. o upotrebi jezika, član 9. o povjerljivosti, član 12. o prestanku postupka, član 27. o diskvalifikaciji po osnovu sukoba interesa ili korupcije, član 40. o obavještenjima o ugovoru, član 41. o izvještaju o postupku nabavke, i član 42. o arhiviranju dokumenata nabavke. Ova opća pravila ugovorni organi uvijek moraju uzimati u obzir pri sporovođenju aktivnosti nabavke nakon primarnih postupaka dodjele ugovora. Otvoreni postupak – uvod Otvoreni postupak je definiran kao postupak u kojem svaki zainteresirani ponuđač može dostaviti ponudu kao odgovor na obaviještenje o ugovoru (član 1. (8)). To je osnovni motiv koji se koristi za sprovođenje javne nabavke. Svi ostali postupci se mogu koristiti samo u izuzetnim slučajevima koje dopušta ZJN.

Redoslijed koraka toka otvorenog postupka je opisan u članu 28. Zakona.

Postupak se pokreće objavljivanjem obavještenja o ugovoru u Službenom glasniku BiH. Obavještenje poziva sve zainteresirane dobavljače da predaju svoje tendere. Prije objavljivanja ugovorni organ priprema tendersku dokumentaciju u skladu sa zahtjevima člana 13. Na zahtjev zainteresiranih dobavljača ugovorni organ je dužan dostaviti tendersku dokumentaciju. Zainteresirani dobavljači dostavljaju svoje tendere u vrijeme i mjesto koje je odredio ugovorni organ (u obavještenju i tenderskoj dokumentaciji). Vremenski rok za predaju tendera se određuje u skladu sa članom 21. Pravovremeno dostavljeni tenderi se potom javno otvaraju. Zakašnjeli tenderi se vraćaju neotvoreni. Komisija za nabavke potom ocjenjuje tendere na osnovu unaprijed utvrđenih kvalifikacijskih kriterija i kriterija dodjele.

78 Zasnovano na “Komentaru…” i “Smjernice…”


78

U otvorenim i ograničenim postupcima, pregovori između ugovornog organa i ponuđača o fundamentalnim aspektima ugovora, a naročito o cijenama, su zabranjeni. Međutim, ugovorni organ može zahtijevati od ponuđača da pojasni svoje tendere ne unoseći nikakve promjene u suštinu tendera.

Ugovorni organ je dužan dodijeliti ugovor ponuđaču koji je podnio najbolje ocjenjen tender i obavijestiti ponuđače o odlukama donešenim po pitanju ocjenjivanja ponuda. Na kraju, ugovorni organ mora ponuditi ugovor najuspješnijem ponuđaču u skladu sa odredbama člana 39.

Za sažetak svih koraka vidi slijedeću tabelu:


79

OTVORENI POSTUPAK

Ugovorni organ priprema Obavještenje o ugovoru i tender

Obavještenje o dodjeli ugovora se šalje Službenom glasniku BiH a

neuspješni ponuđači dobijaju pismeno obavještenje

Najmanje

28 dana od

dana

objavljivanja

Šalje se obavještenje u Službeni glasnik BiH

Obavještenje je objavljeno u Službenom glasniku BiH i AJN internet stranici

Dobavljači odgovaraju na Obavještenje

Tenderska dokumentacija se šalje dobavljačima

Dobavljači predaju ponude

Osnovana komisija za nabavke

Procjena dobavljača/ponude

Dodjela ugovora

Napomena: Prikazana ograničenja predstavljaju minimum. Vrijeme u praksi treba biti dovoljno dugo da bi se dobavljačima pružilo dovoljno vremena da pripreme i predaju svoje ponude, naročito uzimajući u obzir složenost ugovora. Treba odobriti više vremena kada postoji potreba za posjetom lokacije ili provjeri dokumenata na licu mjesta. Duži rokovi omogućavaju širu konkurenciju i bolji kvalitet ponuda. Vremenski rok se računa od dana objave Obavještenja o nabavci u Službenom glasniku BiH.


80

Otvoreni postupak - detaljno Član 28. u 8. koraka (stavovi od a) do h)) utvrđuje opći način sprovođenja otvorenog postupka pozivajući se na relevantne članove ZJN koji se bave glavnim pitanjima sprovođenja, korak po korak.

Kako član 28. samo ponavlja i sumira odredbe ZJN regulirajući sprovođenje otvorenog postupka, objašenjenja ovog člana sumiraju glavna relevantna pravila te se pozivaju na dalja objašnjenja data iznad ili ispod a koja se odnonse na ovaj član.

Otvoreni postupak je, kako je objašnjeno pod članom 11., stav (1), iznad, glavni i osnovni postupak koji treba koristiti za dodjelu javnih ugovora koji teže ka ili prevazilaze primarne vrijednosne razrede. Otvoreni postupak je najtransparentniji postupak i, samim tim, najbolje osigurava fer i aktivno natjecanje zainteresiranih ekonomskih organa.

Otvoreni postupak može – sa jednim izuzetkom – uvijek biti korišten za dodjelu javnih ugovora koji teže ka ili prevazilaze primarne vrijednosne razrede. Jedini izuzetak su ugovori o nabavci konsultantskih usluga koje uvijek treba dodjeljivati upotrebom ograničenog postupka.

Međutim, sa praktične tačke gledišta, u naročito izuzetnim slučajevima kada postoji samo jedan dobavljač i ugovorni organ nema izbora po pitanju dobavljača, upotreba otvorenog postupka nema smisla i ugovorni organ može upotrijebiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci kako je objašnjeno članom 30., stav (2), b), ispod. Na osnovu člana 28., a), priprema tenderske dokumentacije:

Prvi korak sprovođenja otvorenog postupka – kao i svih ostalih postupaka – je priprema tenderske dokumentacije. Ugovorni organ je dužan pripremiti komplet tenderske dokumentacije za svaki planirani primarni postupak dodjele ugovora.

Glavne stavke pripreme tenderske dokumentacije su regulirane članovima od 13. do 17. i 21. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke za pripremu tenderske dokumentacije za otvoreni postupak koji reguliraju ovi članovi.

Članovi ZJN koji se odnose na pripremu tenderske dokumentacije

Obrađene teme (otvoreni postupak)

član 13. U tendersku dokumentaciju treba uključiti neophodne informacije.

član 14. Propisi, naročito o tehničkim specifikacijama. član 15. Period važenja tendera. član 16. Osiguranje ponude. Osiguranje izvršenja ugovora.

član 17. Ugovorni organ može dozvoliti alternativne ponude samo kada je kriterijum za dodjelu ugovora “ekonomski najpovoljnija ponuda”.

član 21. Minimalni vremenski rok za predaju tendera. Pored toga, Uputstvo za primjenu ZJN navodi detaljnija pravila za pripremu i sadržaj tenderske dokumentacije.

Priprema tenderske dokumentacije je proces od najvećeg značaja za uspjeh nabavke. Tenderski dokumenti trebaju sadržati ukupne informacije o predmetu planiranog ugovora, tehničke specifikacije, mjesto i vrijeme isporuke, zahtjeve za dobavljače, vremenske rokove, kriterije dodjele ugovora, itd. (vidi objašnjenja za članove od 13. do 17. i 21. dati iznad), i to sa takvom jasnoćom i preciznošću da ponuđači mogu pripremiti svoje tendere i tenderi mogu biti procjenjeni, upoređeni i rangirani samo na osnovu zahtjeva tenderske dokumentacije. To znači da ugovorni organ treba unaprijed proučiti i razmotriti sve aspekte postupka nabavke i sakupiti sve informacije neophodne za uspješno sprovođenje postupka navedenog u tenderskim dokumentima. Međutim, ugovorni organ također mora uzeti u obzir da se u tenderskoj dokumentaciji može iznijeti samo onoliko informacija koliko ostavlja prostor za istinsko natjecanje za planirani ugovor (vidi objašnjenja člana 13., stav (5), iznad).


81

Nikada ne treba potcjenjivati pažljivu pripremu tenderske dokumentacije, i tom procesu treba posvetiti dovoljno vremena. Iskustvo Zemalja članica EU pokazuje pokazuje da je pažljiva priprema tenderske dokumentacije – koju obavlja prigodno obučeno osoblje – isplativa i da štedi i vrijeme i novac koji su potrebni za aktivnosti nabavke u cjelini, a naročito kada je u pitanju konačna cijena ugovora.

Sa ciljem smanjenja obima posla pripreme tenderske dokumentacije koji obavlja osoblje za nabavke, Agencija za javne nabavke priprema i distribuira standardne modele za tenderske dokumente (dostupno na internet stranici AJN). Ti standardni modeli ukazuju i podsjećaju na sve opće aspekte postupka nabavke, ostavljajući prostor da ugovorni organ dopuni informacije potrebne za određeni slučaj. Ipak, informacije o specifičnijim aspektima određene nabavke – na primjer, o povjerljivosti pružaoca usluga, ili kada izvođač radova koristi materijale koje je ugovorni organ odvojeno nabavio – mora dodati ugovorni organ na osnovu bolje upućenosti u svoje potrebe i u osobenosti relevantnog tržišta.

Ugovorni organi su dužni zasnivati svoje tenderske dokumente na distribuiranim standardnim modelima. Na osnovu člana 28., b), objavljivanje obavještenja o nabavci:

Objavljivanje obavještenja o nabavci je drugi korak sprovođenja otvorenog postupka. Ispravno objavljivanje obavještenja o nabavci je fundamentalna stavka transparentnosti u javnim nabavkama.

Priprema i objavljivanje obavještenja o nabavci je regulirano članovima 19. do 20. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke pripreme obavještenja o nabavci za otvoreni postupak koji je reguliran ovim članovima:

Članovi ZJN koji se odnose na pripremu i objavljivanje obavještenja o nabavci

Regulirane stavke (otvoreni postupak)

Član 19., stav (1)

Obavještenje o nabavci se objavljuje u skladu sa članom 20. ZJN. Obavještenje o nabavci treba pružiti zainteresiranim dobavljačima dovoljno informacija kako bi oni mogli procjeniti da li žele tražiti tendersku dokumentaciju kako bi predali ponudu.

Član 19., stav (2)

Obavještenje o nabavci treba sumirati i ono treba biti u skladu sa informacijama iznešenim u tenderskim dokumentima.

Član 19., stav (3)

Prilikom pripreme obavještenja o nabavci treba primjenjivati standardnu formu.

Član 20., stav (1)

Ugovorni organ je dužan poslati pripremljeno obavještenje o nabavci Službenom glasniku BiH na objavljivanje.

Član 20., stav (2)

Treba proučiti sva uputstva za objavljivanje u Službenom glasniku.

Član 20., stav (3)

Može doći i do dodatnog objavljivanja, ali ne prije objavljivanja u Službenom glasniku i samo istih informacija.

Član 20., stav (4)

Kada procjenjena vrijednost ugovora teži ka ili prevazilazi Internacionalni vrijednosni razred za određeni tip ugovora, ugovorni organ je pored toga dužan obezbjediti objavljivanje na internacionalnom nivou, u skladu sa relevantnim odredbama Upustva za primjenu ZJN.

Član 20., stav (5)

Uvijek je moguće objavljivanje na internacionalnom nivou kako je pomenuto u članu 20. stav (4).


82

Uputsvo za primjenu ZJN navodi dodatna pravila za pripremu i objavljivanje obavještenja o nabavci.

Od trenutka kada je obavještenje o nabavci za otvoreni postupak nabavke dostupno javnosti, smatra se da je postupak dodjele ugovora formalno „lansiran“. Od tog trenutka zainteresirani ekonomski organi mogu tražiti tenderske dokumente, a ugovorni organ je dužan poslati tenderske dokumente ekonomskom organu u roku od samo 3 dana nakon prijema zahtjeva. To je razlog zbog kojeg tenderski dokumenti moraju biti pripremljeni najkasnije do trenutka pokretanja otvorenog postupka.

Glavni cilj objavljivanja obavještenja o nabavci u otvorenom postupku je ispravno distribuiranje relevantnih potrebnih informacija zainteresiranim dobavljačima kako bi oni mogli procjeniti da li žele tražiti tendersku dokumentaciju kako bi predali ponudu. Objavljivanjem obavještenja o nabavci otvorenim postupkom pozivaju se svi zainteresirani dobavljači na učešće u natjecanju za dotični ugovor.

Informacije date u obavještenju o nabavci moraju biti sasvim u skladu sa sadržajem tenderskih dokumenata i, zapravo, predstavljaju sumirane tenderske dokumente. Prilikom pripreme obavještenja o nabavci, treba koristiti Standardnu formu79 za obavještenje o nabavci, pripremljenu i distribuiranu od strane Agencije za javne nabavke (dostupno na internet stranici AJN).

Pravila za objavljivanje obavještenja o nabavci su objašnjena iznad pod članom 20. Odgovornost ugovornog organa je da su obavještenja blagovremena objavljena, i da ne bude narušen minimalni vremenski rok za predaju tendera. Ukoliko objavljivanje bude odloženo, onda ugovorni organ shodno tome mora pomjeriti rok za primanje tendera tako što će izdati dopunsko obavještenje.

Objavljivanje na internacionalnom nivou je komentirano pod članom 20. iznad. Na osnovu člana 28., c), odredbe tenderskih dokumenata:

Treći korak sprovođenja otvorenog postupka je slanje tenderskih dokumenata na zahtjev zainteresiranih ekonomskih organa u skladu sa odredbama člana 20. ZJN.

Kao glavno pravilo, zahtjevi za tenderske dokumente trebaju biti u pisanoj formi, vidi objašnjenja člana 18., stav (1), a), iznad, i trebaju prispjeti ugovornom organu u roku navedenom u obavještenju o nabavci, ukoliko je takav rok utvrđen, vidi ista objašnjenja člana 18., stav (1), a), iznad. Ukoliko je utvrđena nadoknada za izdavanje tenderskih dokumenata, u skladu sa članom 18., stav (4), ZJN, tu nadoknadu treba slati ugovornom organu zajedno sa zahtjevom kao preduslov za dobijanje tenderskih dokumenata, i to u obliku navedenom u obavještenju o nabavci.

Tenderske dokumente treba poslati u roku od 3 dana nakon prijema pismenog zahtjeva i eventualne nadoknade. Kako otvoreni postupak nikad ne može biti sproveden sa ubrzanim vremenskim ograničenjima, maksimalno odlaganje slanja tenderskih dokumenata od 3 dana je uvijek moguće kod otvorenog postupka.

Ukoliko se za otvoreni postupak odabere slanje tenderskih dokumenata elektronskim putem, tenderski dokumenti moraju biti dostupni ekonomskim organima najkasnije u toku tri dana nakon izdavanja obavještenja o nabavci. Obično se ne naplaćuje nadoknada za slanje tenderskih dokumenata elektronskim putem, obzirom da u tom slučaju praktično ne dolazi do troškova slanja.

Ovjde treba obratiti pažnju da nakon prijema tenderskih dokumenata, dobavljači mogu, u skladu sa članom 21., stav (8), od ugovornog organa tražiti pojašnjenje informacija sadržanih u tenderskim dokumentima, kada dobavljači smatraju da je to potrebno za pripremu i predaju podesnih tendera. Kako ugovorni organ treba reagirati u takvim situacijama je opisano iznad pod članom 21., stav (8).

79 Objavljeno u Službenom glasniku BiH Br. 17/05 od 28. marta 2005.


83

Na osnovu člana 28., d), javno otvaranje tendera:

Četvrti korak sprovođenja otvorenog postupka se odnosi na otvaranja pravovremeno pristiglih tendera. Pravovremeno pristigli tenderi se otvaraju u skladu sa odredbama člana 33. ZJN. U tabeli ispod, navedene su odredbe člana 33. koji regulira glavne elemente postupka otvaranja tendera relevantnog za otvoreni postupak. U tabeli ispod su navedene odredbe člana 33. koje reguliraju glavne elemente postupka otvaranja tendera relevatne za otvoreni postupak kao i tumačenje u skladu sa međunarodnom ispravnom praksom:

Odredbe člana 33. ZJN koje se odnose na otvaranje tendera

Regulirane stavke

Član 33. stav (1)

Javno otvaranje tendera uvijek treba biti organizirano tako da ekonomski organi koji su pravovremeno predali ponudu imaju pravo prisustvovati otvaranju pristiglih koverti sa tenderima.

Član 33. stav (2)

Otvaranje tendera se održava na lokaciji i u vrijeme koji su navedeni u tenderskim dokumentima. Izmjene roka prijema tendera se moraju odraziti i promjenom datuma otvaranja tendera.

Član 33. stav (3)

Otvaranje tendera se održava bez obzira da li su ponuđači predstavljeni ili ne.

Član 33. stav (4)

Dalji propisi za otvaranje tendera su dati u Uputstvu za primjenu ZJN.

Član 33. stav (5)

Kako se koja koverta otvara, Predsjedavajući komisije za nabavke naglas čita (i) naziv ponuđača, (ii) ukupnu cijenu tendera, i (iii) ponuđene popuste. Popusti koji nisu na ovakav način saopšteni neće biti uzeti u obzir prilikom procjene tendera. Ishod postupka otvaranja se bilježi u zapisnik sastanka.

Član 33. stav (6)

Zapisnik sastanka za otvaranje tendera potpisuju sve prisutne osobe. Primjerci potpisanog zapisnika se smjesta dijele svim ponuđačima ili u roku od 3 dana od dana otvaranja tendera.

Član 33. stav (7)

Naknadna analiza, procjena i upoređivanje tendera se obavlja na zatvorenom sastanku ugovornog organa a u skladu sa relevantnim odredbama ZJN i njegovim Uputstvima za primjenu.

Dodatne odredbe za otvaranje tendera se nalaze u Uputstvu za primjenu ZJN (član 13.). BiH ministar finansija i trezora je usvojio obrazac zapisnika za otvaranje tendera zajedno sa uputstvima za elaboraciju zapisnika sa otvaranja tendera80. Ugovorni organi su obavezni koristiti ovaj obrazac.

Zakašnjeli tenderi (neblagovremene ponude) se smjesta odbacuju ili se neotvorene vraćaju pošiljaocu.

Dalji detalji o otvaranju tendera su opisani pod članom 33. ispod.

Prirodno, Komisiju za nabavke ustanovljenu u skladu sa članom 7. ZJN na sastanku otvaranja tendera predstavlja barem Predsjedavajući.

Postavlja se pitanje šta treba činiti ugovorni organ kada mu pravovremeno pristigne manje od 3 tendera. U skladu sa članom 12., stav (1), b), 4), ZJN, normalno je potrebno primiti najmanje 3 podesna tendera ako se polazi sa stanovišta da su za natjecanje potrebna

80 Objavljeno u Službenom glasniku BiH Br. 17/05 od 28. marta 2005.


84

najmanje 3 tendera. Ali ZJN, isto mjesto, dopušta ugovornom organu da nastavi sa manje od 3 podesna tendera, ukoliko se smatra da je osigurano natjecanje.

Kako ugovorni organ mora proučiti i procjeniti da li su pravovremeno pristigli tenderi podesni ili ne kako bi mogao ispravno postupati, a potom ili nastaviti postupak ili ga otkazati sa namjerom da ponovno lansira postupak, ugovorni organ, shodno tome, uvijek treba otvarati pravovremeno pristigle tendere, bez obzira na broj pristiglih tendera.

Analizu, ocjenu i upoređivanje tendera treba započeti čim prije bude moguće nakon javnog otvaranja istih, a te akcije sprovesti interno uz uključivanje Komisije za nabavke (ali ne javno). Ovi postupci se započinju proučavanjem formalne podesnosti tendera, kako je opisano u članu 35. ispod. Naredni korak je verifikacija kvalifikacija ponuđača koji su predali formalno podesne tendere, vidi odmah ispod.

Na osnovu člana 28., e), verifikacija kvalifikacija ponuđača u skladu sa kriterijima odabira:

U tenderskim dokumentima su navedeni kriteriji odabira i potrebne informacije u pisanoj formi, u skladu sa članovima od 23. do 26. ZJN. Peti korak u sprovođenju otvorenog postupka je verifikacija kvalifikacija ponuđača u skladu sa tako navedenim kriterijima odabira, a na osnovu dokaza u vidu dokumenata koje su dostavili ponuđači.

Proces verifikacije treba sprovoditi u skladu sa članom 22. ZJN. Kako je opisano u članu 22. iznad, glavni principi procesa verifikacije su:

kvalifikacije ponuđača trebaju biti procjenjene i provjerene na osnovu objektivnih kriterija navedenih u tenderskim dokumentima;

Ne smiju se primjenjivati nikakvi kriteriji izuzev onih navedenih u tenderskim dokumentima;

Verifikacija kvalifikacija ponuđača mora biti zasnovana isključivo na informacijama i dokazima u vidu dokumenata koji su bili potrebni a koje su ponuđači dostavili;

Svi ponuđači koji posjeduju minimum od traženih kvalifikacija se smatraju kvalificiranim da učestvuju u natjecanju za ugovor i dozvoljava im se da nastave sa postupkom nabavke;

Samo ponuđači koji ispunjavaju minimalne kvalifikacijske zahtjeve navedene u tenderskim dokumentima mogu nastaviti sa postupkom nabavke;

Nije dozvoljeno da ugovorni organ koristi kriterij odabira koji od ekonomskog organa – ponuđača zahtijeva da bude pravno lice, ili da koristi kriterij odabira koji od od ekonomskog organa – ponuđača zahtijeva da bude fizičko lice.

Odabir kvalificiranih ponuđača je u suštini “prošao/pao test”. Ili ponuđač posjeduje minimum potrebnih kvalifikacija pa se može smatrati kvalificiranim da učestvuje u natjecanju, ili ponuđač nije kvalificiran. Ponuđač koji je “prekvalificiran” ne može imati nikakvu prednost u kasnijem natjecanju (tokom procjene predatih tendera) u odnosu na ponuđača koji je samo “kvalificiran”. Drugim riječima – proces kvalifikacije ponuđača se ne smije pomiješati sa procjenom njihovih tendera (primjenjuju se sasvim drugačiji kriteriji).

Kada se ponuđač jednom ocjeni za kvalificiranog da učestvuje u postupku nabavke (tj. bude odabran), kvalifikacije takvog ponuđača se ne smiju ponovno procjenjivati kasnije u postupku.

Za procjenu i verifikaciju kvalifikacija ponuđača, validna je opća zabrana na pregovore između ugovornih organa i ponuđača – to je navedeno u članu 35., stav (2), prva rečenica, u ZJN. “Pregovori” se shvataju u širem smislu riječi, što znači da ne smije doći do razgovora o kvalifikacijama ponuđača ugovornog organa i tog ponuđača. Procjena kvalifikacija ponuđača mora biti zasnovana isključivo na predatim informacijama i dokazima u vidu dokumenata procjenjenih na osnovu kriterija navedenih u tenderskim dokumentima. U slučaju da informacije ili dokazi u vidu dokumenata koje je ponuđač predao ugovorni organ smatra neprihvatljivim iz objektivnih razloga koji odražavaju kriterije odabira, ili predati dokumenti nisu kompletni, ugovorni organ je dužan odbiti cjelokupan tender. Nije dozvoljeno da


85

ponuđač naknadno dopuni ili kompletira predati tender po bilo kom pitanju, uključujući kvalifikacijske aspekte.81

U svakom slučaju, kako je navedeno u članu 35., stav (2), druga rečenica, u ZJN, ugovorni organ moža tražiti od ponuđača da pojasni informacije date u tenderu. To važi i za kvalifikacijske aspekte tendera, što znači da ugovorni organ može tražiti od ponuđača da pojasni i/ili dopuni pružene informacije koje se tiču kvalifikacija takvog ponuđača, obzirom da su već navedene u dokazu u obliku dokumenta već predatog od strane ponuđača. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati značajne izmjene u predatom tenderu. Dalji detalji o važnim pitanjima ocjenjivanja tendera i o zabrani pregovora u otvorenom (i ograničenom) postupku su dati pod članom 35. ispod.

Nakon završetka ocjenjivanja tendera potrebno je obavijestiti ponuđače ukoliko je njihov tender odbačen zbog nedovoljne kvalificiranosti, ili zbog nekih razloga koji su u vezi sa postupkom odabira, vidi objašnjenja člana 28., g), ispod.

Na osnovu člana 28., f), ocjenjivanje i upoređivanje tendera koje su predali kvalificirani ponuđači:

Postupak ocjenjivanja se nastavlja šestim korakom, ocjenjivanje i upoređivanje tendera koje su predali kvalificirani ponuđači. Ocjenjivanje i upoređivanje takvih tendera, što vodi konačnom rangiranju tendera, se izvodi u skladu sa članovima od 34. do 37. ZJN.

U skladu sa članom 35., stav (1), ZJN, ugovorni organ je dužan ocijeniti i uporediti tendere kvalificiranih ponuđača primjenjujući kriterije za dodjelu ugovora navedene u tenderskim dokumentima u skladu sa članom 34. ZJN. U svakom slučaju, samo podesni tenderi mogu biti ocjenjeni i upoređeni po kriterijima za dodjelu ugovora.

Tender je podesan kada – pored činjenice da ga je predao kvalificiran ponuđač – ispunjava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje je naveo ugovorni organ u tenderskim dokumentima. Po ovom šestom koraku, postupak započinje pažljivom provjerom tendera i njihove usklađenosti sa tehničkim uslovima, svim obaveznim specifikacijama i zahtjevima utvrđenim od strane ugovornog organa u tenderskim dokumentima opisom predmeta ugovora, tehničkih specifikacija, uslova isporuke, itd. Samo ako tender nudi isporuku stavki ili predmeta ispunjavajući u potpunosti specifikacije i zahtjeve navedene u tenderskim dokumentima, tender se smatra podesnim.

Uprkos jasnom pravilu opisanom iznad a koje se odnosi na prilagođenost tendera, može se dodati da su iz praktičnih razloga prihvatljiva minorna, nevažna odstupanja tendera od obaveznih specifikacija i zahtjeva navedenih u tenderskim dokumentima. “Potpuna usaglašenost” treba biti shvaćena kao “suštinska usklađenost”, jer inače nevažna odstupanja, iz čiste formalnosti, mogu dovesti do odbijanja korisnih i primjenjivih ponuda. Očito, sa takvim omekšavanjem koncepta “potpune usaglašenosti” treba pažljivo rukovati, te tokom postupka ocjenjivanja uvijek primjenjivati fundamentalne principe jednakog tretmana, objektivnosti i fer natjecanja. Dalja diskusija o ovom pitanju je data pod članovima 34. i 35. ispod.

Ono što je rečeno pod članom 28., e), iznad o općoj zabrani na pregovore između ugovornih organa i ponuđača – navedeno u članu 35., stav (2), prva rečenica, u ZJN – također važi i za ocjenjivanje tehničke usaglašenosti tendera. Procjena sadržaja tendera mora biti bazirana isključivo na predatim informacijama koje su ocjenjene na osnovu specifikacija i zahtjeva navedenih u tenderskim dokumentima. U slučaju da sadržaj tendera nije u skladu sa obaveznim zahtjevima tenderskih dokumenata, ugovorni organ je dužan odbiti tender. Nije dozvoljeno da ponuđač naknadno u bilo kom smislu dopunjava ili kompletira predati tender.

U svakom slučaju, kako je navedeno u članu 35., stav (2), druga rečenica, u ZJN, ugovorni organ moža tražiti od ponuđača da pojasni informacije date u tenderu, kako je razmatrano pod članom 28., e), iznad. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati značajne izmjene u predatom 81 Može se napomenuti da EU pravila za javne nabavke dozvoljavaju dopunjavanje ili pojašnjavanje dokumenata koje su predali ponuđači kako bi se dokazale njihove kvalifikacije (član 51. Direktive 2004/18). Ova EU odredba, međutim, nije transponirana u BiH legislativu o javnim nabavkama.


86

tenderu. Dalji detalji o važnim pitanjima ocjenjivanja tendera i o zabrani pregovora u otvorenom (i ograničenom) postupku su dati pod članom 35. ispod.

Nepodesni tenderi se odbijaju. Ponuđaču treba pružiti informacije u skladu sa članom 38. ZJN, vidi objašnjenja člana 28., g), ispod.

Ukoliko se desi da tender uključuje abnormalno nisku cijenu za ponuđenu robu, usluge ili radove, ugovorni organ je dužan tražiti od ponuđača da opravda cijenu tendera pružanjem objašnjenja, analize i/ili proračuna dotične cijene u skladu sa članom 36. ZJN. Ugovorni organ potom proučava objašnjenje koristeći kriterije navedene u članu 36. (2) ZJN. Ukoliko ponuđač pruži zadovoljavajuće objašnjenje za abnormalno nisku cijenu, ugovorni organ je dužan prihvatiti tender kao podesan i tretirati ga jednako kao i ostale tendere. U suprotnom slučaju, tender se odbija.

Svi tenderi ocjenjeni za podesne se ocjenjuju i upoređuju pomoću kriterija za dodjelu ugovora navedenih u tenderskim dokumentima. Sve navedene kriterije treba koristiti kao osnovu objektivnog ocjenjivanja karekteristika tendera, i ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji.

Ugovorni organ može primjeniti preferencijalni tretman za domaće u skladu sa članom 37. ZJN, ali samo u onoj mjeri u kojoj to dopušta Uputstvo za primjenu ZJN.

U slučaju da je u tenderskim dokumenitma kao kriterij navedeno: “najniža cijena” ocjenjivanje je jednostavno, i podesne tendere treba rangirati u skladu sa njihovom cijenom. Podesni tender koji je najbolje prošao na ocjenjivanju, što znači da je nudio namjanju cijenu, je u ovom slučaju uspješni tender, i ugovor se dodjeljuje ponuđaču koji ga je predao.

Ukoliko je u tenderskim dokumentima za dodjelu ugovora kao kriterij navedeno “ekonomski naprihvatljivija ponuda”, ugovorni organ u tenderskim dokumentima također navodi pod-kriterij za procjenu ekonomske prihvatljivosti tendera u skladu sa članom 34., stav (1), a), ZJN. Pod-kriteriji se smatraju za “kriterije ocjenjivanja”. Cijena treba uvijek biti jedan od kriterija ocjenjivanja. Ugovorni organ treba u što većoj mjeri unaprijed utvrditi matematički model za ocjenjivanje tendera, što znači da treba utvrditi težinu svakog kriterija dodjele, i treba količinski odrediti karakteristike tendera koje se ocjenjuju. Rezultat za svaki podesni tender se izračunava u skladu sa modelom, i tenderi se rangiraju na osnovu tog rezultata. Tender sa najboljim plasmanom nakon ocjenjivanja, odnosno podesni tender sa najboljim rezultatom, u ovom slučaju, se smatra uspješnim tenderom, i ugovor se dodjeljuje ponuđaču koji je taj tender predao.

Dodjela ugovora označava donošenje odluke od strane ugovornog organa po pitanju toga koji je ponuđač najuspješniji, odnosno sa kime će se sklopiti konačni ugovor. Odluka o dodjeli je logičan zaključak koji donosi ugovorni organ na osnovu postupka ocjenjivanja tendera. Odluka o dodjeli ugovora se ne smije zasnivati ni na kojem drugom osnovu osim na postupku ocjenjivanja tendera.

Donošenjem odluke o dodjeli se ne zaključuje nikakav ugovor. Odluka o dodjeli je odluka ugovornog organa o tome kojem ponuđaču treba ponuditi ugovor. Odluka o dodjeli samo čini osnovu za obavještavanje ponuđača koji su predali tendere, vidi sedmi korak odmah ispod, i za pripremu finalne ugovorne dokumentacije.

Na osnovu člana 28., g), obavještavanje ponuđača o rezultatima ocjenjivanja primljenih tendera:

Sedmi korak sprovođenja otvorenog postupka je obavještavanje ponuđača koji su predali tendere o rezultatima ocjenjivanja tendera, u skladu sa članom 38. ZJN.

Što prije moguće u roku od 7 dana od donošenja odluke o dodjeli ugovora, potrebno je istovremeno, u pismenoj formi, obavijestiti ponuđače koji su predali tendere, o odluci o dodjeli ugovora. Tada, ni prije ni nakon toga, treba obavijestiti i ponuđače koji su eliminirani zbog nedovoljne kvalificiranosti ili nepodesnosti tendera.

Datum kojeg se ponuđači obavještavaju o odluci o dodjeli ugovora određuje početak perioda zaključivanja konačnog ugovora, vidi odmah ispod, osmi korak. Dalja pravila o obavještavanju ponuđača su opisana pod članom 38. ispod.


87

Na osnovu člana 28., h), nuđenje ugovora najuspješnijem ponuđaču:

Finalizacija postupka nabavke nuđenjem ugovora najuspješnijem ponuđaču i zaključivanje ugovora sa takvim ekonomskim organom je osmi i finalni korak otvorenog postupka nabavke. Priprema i zaključivanje ugovora su regulirani članom 39. ZJN, vidi objašnjenja ispod.

Ugovorni organ mora biti svjestan da konačni ugovor ne može biti zaključen sa najupsješnijim ponuđačem tokom perioda od 15 dana od dana kada su ponuđači u postupku obavješteni o rezultatu postupka, vidi sedmi korak iznad.

Ugovorni organ priprema i objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata otvorenog postupka, što prije tokom roka od 30 dana nakon zaključivanja ugovora, u skladu sa članom 40. ZJN.

Ugovorni organ priprema izvještaj o obavljenom postupku i dostavlja ga Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana nakon datuma okončanja postupka, u skladu sa članom 41. ZJN.

Po završetku ovog posljednjeg koraka, ugovorni organ je obavio obaveze propisane legislativom javnih nabavki. Ono što slijedi nakon izvršenja ugovora, prijema isporuka, kontrole ugovorenog predmeta, plaćanja, garancija itd., u suštini nije regulirano legislativom javnih nabavki, već pripada području opće javne administracije i upravljanja ugovorima.

Međutim, posljedica sveukupne postavke sistema javnih nabavki je ta da javni ugovor zaključen na osnovu postupka nabavke utvrđenog ZJN ne može biti suštinski mijenjan. Sa stanovišta slobodnog i fer natjecanja, zaključeni ugovor se izvršava u skladu sa specifikacijama i uslovima sadržanim u tom ugovoru. U slučaju da je iz objektivnih i opravdanih razloga nepohodno suštinski izmijeniti zaključeni ugovor, to se mora obaviti u skladu sa uslovima tog ugovora i potrebno je pokrenuti novi postupak nabavke pod tim dopunjenim – ili nekim drugim – uslovima, kako bi se zaključio novi zadovoljavajući ugovor.


88

62. Ograničeni postupak82 11. Ograničeni postupak - uvod Ograničeni ugovor je definiran kao postupak u kojem “bilo koji dobavljač koji želi postati kandidat može zahtijevati učešće i u kojem samo oni kvalificirani kandidati koje pozove ugovorni organ mogu dostaviti ponude.” (član 2. (14)). Ovo se može primjenjivati samo ukoliko su uslovi navedenu u članu 11. (2) a naročito u slučaju velike i složene nabavke koja zahtijeva pretkvalifikacijski postupak. Treba ga koristiti u slučaju dodjele za konsultantske usluge (član 11. (2) druga rečenica).

Postoje dvije zasebne faze u ograničenom postupku. Prva faza započinje time što ugovorni organ objavljuje obaviještenje o ugovoru. Ikao odgovor na obavještenje zainteresirani dobavljači podnose zahtjeve za pretkvalifikaciju. Oni dobavljači koji su odgovorili i predali zahjteve se nazivaju kandidatima. U drugoj fazi ugovorni organ poziva samo kvalificirane i odabrane kandidate da predaju tendere.

Tok ograničenog postupka je opisan u članu 29. Zakona. Postupak se pokreće objavljivanjem obavještenja o ugovoru u Službenom glasniku BiH. Ugovorni organ je također dužan pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu sa zahtjevima člana 13. Tenderska dokumentacija se može pripremiti u dva dijela: prvi dio se odnosi na pretkvalifikacijsku fazu postupka, a drugi dio na tendersku fazu. Na zahtjev zainteresiranih dobavljača, ugovorni organ im je dužan dostaviti tendersku dokumentaciju i pretkvalifikacijske dokumente (ukoliko, pored tenderske dokumentacije, takva postoji). Zaunteresirani kandidati predaju zahtjeve za pretkvalifikaciju u vremenskim rokovima koje je odredio ugovorni organ (za detalje vidi tačku 6.2).

Pravovremeno predati zahtjevi se ocjenjuju po uslovima utvrđenim u skladu sa odredbama člana 22. – 26. (za detalje vidi tačku 8.5). Ugovorni organ potvrđuje kompetentnost kandidata, te da li su pouzdani i sposobni za izvršavanje dotičnog ugovora:

a) situaciju u kojoj se ponuđači nalaze,

b) njihovu podesnost za obavljanje profesionalne aktivnosti,

c) njihov ekonomski i finansijski položaj i

d) njihovu tehničku i/ili profesionalnu sposobnost.

Zahtjevi podnešeni nakon isteka roka se neotvoreni vraćaju ponuđačima.

Oni kandidati koji ispunjavaju minimum zahtjeva se odabiraju i pozivaju na podnošenje tendera. ZJN ne dozvoljava ugovornom organu da ograniči broj kandidata koje će pozvati na tendering (na primjer, nije dozvoljeno navesti samo 5 kandidata koji će biti pozvani na podnošenje tendera). Stoga, svi kandidati koji ispunjavaju minimum zahtjeva moraju biti pozvani na podnošenje ponuda, bez obzira na njihov broj. Ugovorni organ , međutim, može odlučiti da otkaže čitav postupak, na osnovu člana 12., ukoliko je broj kvalificiranih ponuđača manji od 3, i ne garantira istinsko natjecanje.

Nakon zaključivanja postupka ocjenjivanja, ugovorni organ je dužan obavijestiti sve kandidate o odluci donešenoj po pitanju kvalifikacije. Oni dobavljači koji nisu kvalificirani trebaju saznati razloge te ne-kvalificiranosti. Obavještavanje uspješnih kandidata se može obaviti kada ih ugovorni organ pozove na podnošenje tendera. Odabranim kandidatima se potom daje tenderska dokumentacija (koja se odnosi na fazu tenderinga) i bivaju pozvani da pripreme i podnesu tendere u skladu sa zahtjevima utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji. Vremenski rok za podnošenje tendera se utvrđuje u skladu sa članom 21. (za detalje vidi tačku 6.2). Dobavljači koji podnesu tendere se nazivaju “ponuđači”. Pravopvremeno podnešeni tenderi se potom javno otvaraju i ocjenjuju na osnovu kriterija za dodjelu ugovora utvrđenog u tenderskoj dokumentaciji i u skladu sa zahtjevima člana 34.

82 Zasnovano na “Komentaru…” i “Smjernice…”


89

Kao i u slučaju otvorenog postupka, pregovori između ugovornog organa i ponuđača o fundamentalnim aspektima ugovora, a naročito o cijenama, su zabranjeni u ograničenom postupku. Međutim, ugovorni organ može zahtjevati od ponuđača da pojasne svoje tendera, čime se neće prouzrokovati suštinske izmjene tendera.

Ugovorni organ je dužan dodjeliti ugovor ponuđaču koji je podnio najbolje ocjenjen podesni tender i obavijestiti ponuđače o odluci po pitanju ocjenjivanja ponuda. Na kraju, ugovorni organ je dužan ponuditi ugovor najuspješnijem ponuđaču u skladu sa odredbama člana 39.

Za sažetak ova tri koraka vidi tabelu:


90

Napomena: Prikazana ograničenja predstavljaju minimum. Vrijeme u praksi treba biti dovoljno dugo da bi se dobavljačima pružilo dovoljno vremena da pripreme i predaju svoje ponude, naročito uzimajući u obzir složenost ugovora. Treba odobriti više vremena kada postoji potreba za posjetom lokacije ili provjeri dokumenata na licu mjesta. Vremenski rok se računa od dana objave Obavještenja o nabavci u Službenom glasniku BiH. Vremenski rok za predaju tendera se računa od dana slanja predgvalificiranim ponuđačima poziva na predaju tendera.

Ubrzani

OGRANIČENI POSTUPAK

Ugovorni organ priprema Obavještenje o ugovoru

Obavještenje o dodjeli ugovora se šalje Službenom glasniku BiH a neuspješni ponuđači

obavještavaju pismenim putem

Najmanje 18 dana

od dana

objavljivanja

Obavještenje se šalje Službenom glasniku BiH

Objava obavještenja u Službenom glasniku BiH i na internet stranici AJN

Dobavljači odgovaraju na Obavještenje i predaju zahtjeve

Komisija za nabavke porcjenjuje

dobavljače

Pozivanje odabranih kvalificiranih

ponuđača na predaju tendera

Dobavljači predaju tendere

Ocjenjivanje tendera

Dodjela ugovora

Najmanje 28 od

istovremeog slanja

poziva svim predkvalif.

kandidatima

Normalni

Najmanje 8 dana

od dana

objavljivanja

Najmanje 5 dana od

istovremenog slanja

poziva svim predkvalif.

kandidatima


91

Član 29. u 10 koraka (stavovi od a) do j)) utvrđuje opću sprovedbu ograničenog postupka pozivajući se na relevantne članove ZJN koji reguliraju glavna pitanja sprovođenja korak po korak.

Kako član 29. (paralelno sa članom 28. o sprovođenju otvorenog postupka) predstavlja kratak pregled i sumira odredbe ZJN koje reguliraju sprovođenje ograničenog postupka, objašnjenja člana 29. sažimaju glavna relevantna pravila i pozivaju se na dalja objašnjenja data iznad ili ispod, po pitanju dotičnog člana.

Ograničeni postupak je, kako je objašnjeno pod članom 11., stav (2), iznad, namjenjen za velike i složene nabavke roba, usluga ili radova u slučajevima kada je dvofazni metod (koji vremenski dijeli postupak na pretkvalifikacijsku fazu i fazu tenderinga, kako je objašnjeno pod članom 10., b) iznad) efektivniji od otvorenog postupka. Ograničeni postupak se formalno traje duže nego otvoreni postupak, ali dvofazni metod predstavlja pojednostavljen, a time i potencijalno efikasniji, plan rada za ugovorni organ, koji se u pretkvalifikacijskoj fazi može koncentrirati na odabir kandidata, a u fazi tenderinga, na ocjenjivanje tendera. U otvorenom postupku, ove dvije faze su sastavni dio cjelokupnog postupka.

Ograničeni postupak je obavezan za dodjele ugovora o nabavci konsultantskih usluga (čija procjenjena vrijednost teži ka ili premašuje primarni vrijednosni razred).

Ograničeni postupak je, objektivno posmatrano, jednako transparentan kao i otvoreni postupak i, stoga, efikasno osigurava fer i aktivno natjecanje za ugovor između zainteresiranih ekonomskih organa.

Ograničeni postupak se u članu 10. ZJN pomenut kao “ograničeni postupak sa pretkvalifikacijom”. Kako je pomenuto u napomeni za objašnjenja člana 10., b), iznad, ova dva naziva su sinonimi. Ograničeni postupak uvijek uključuje pretkvalifikaciju.

Opće sprovođenje ograničenog postupka je, međutim, u mnogim apsektima slično općem sprovođenju otvorenog postupka. Pod članom 10., b), iznad, je dato kratko poređenje između ograničenog i otvorenog postupka. Pod ovim članom 29. su date samo šire crte sprovođenja ograničenog postupka, i to gdje je to sprovođenje slično sprovođenju otvorenog postupka, a navedena su pozivanja na odgovarajuća objašnjenja otvorenog postupka data pod članom 28., iznad. Na osnovu člana 29., a), priprema tenderskih dokumenata:

Prvi korak sprovođenja ograničenog postupka – kao i drugih postupaka – je priprema tenderskih dokumenata. Ugovorni organ je dužan pripremiti komplet tenderskih dokumenata za svaki planirani primarni postupak dodjele ugovora.

U ograničenom postupku tenderski dokumenti često bivaju u dva dijela: pretkvalifikacijski dokumenti i tenderski dokumenti koji se odnose na ugovor. Dok pretkvalifikacijski dokumenti trebaju biti spremni najkasnije do pokretanja ograničenog postupka, dijelovi tenderske dokumentacije koji se odnose na ugovor trebaju, najkasnije, biti spremni u vrijeme pozivanja pretkvalificiranih kandidata da podnesu tendere.

U slučajevima kada su kvalifikacijski zahtjevi za ekonomske organe visoki ali nisu složeni, navođenje minimalnih lvalifikacijskih zahtjeva za kandidate dati u obavještenju o nabavci mogu nositi dovoljno informacija da zainteresirani ekonomski organi pripreme svoje zahtjeve za učestvovanje u postupku nabavke. U takvim slučajevima dijelovi tenderske dokumentacije koji se odnose na ugovor stoje zasebno kao relevantni tenderski dokumenti.

Glavna pitanja pripreme tenderskih dokumenata za ograničeni postupak su (kao kod otvorenog postupka) regulirani članovima od 13. do 17. i 21. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke pripreme tenderskih dokumenata za ograničeni postupak regulirani ovim članovima, zajedno sa objašnjenjima na koji dio postupka se član odnosi:


92

Članovi ZJN koji se odnose na pripremu tenderske dokumentacije

Regulirane stavke (ograničeni postupak)

Faza postupka na koju se odnosi

Član 13. U tendersku dokumentaciju treba uključiti neophodne informacije.

Član 13. sadrži odredbe koje se odnose i na pretkvalifikacijsku fazu i na fazu tenderinga83.

Član 14. Propisi, naročito o tehničkim specifikacijama.

Odnosi se samo na fazu tenderinga.

Član 15. Period važenja tendera. Odnosi se samo na fazu tenderinga.

Član 16. Osiguranje ponude. Osiguranje izvršenja ugovora.


Član 17.

Ugovorni organ može dozvoliti alternativne ponude samo kada je kriterijum za dodjelu ugovora “ekonomski najpovoljnija ponuda”.


Minimalni rok za predaju zahtjeva za učestvovanje u postupku

Odnosi se samo na pretkvalifikacijsku fazu.

Član 21. Minimalni vremenski rok za predaju tendera.


Pored toga, Uputstva za primjenu ZJN navode detaljnija pravila za pripremu i sadržaj tenderskih dokumenata.

Ono što je rečeno pod članom 28., a), o značaju valjane pripreme tenderskih dokumenata za otvoreni postupak također važi i za ograničeni postupak.

Priprema tenderskih dokumenata je aktivnost od najvećeg značaja za uspjeh nabavke. Pretkvalifikacijski dokumenti, kada se pripremaju, trebaju sadržati sveukupne kvalifikacijske zahtjeve za dobavljače i relevantne vremenske rokove, zajedno sa informacijama o predmetu dotičnog ugovora, zahtjevanim mjerama sigurnosti tendera i izvedbe, kriterijima dodjele ugovora, itd. dostupne zainteresiranim ekonomskim organima kako bi procijenili da li žele zahtijevati učešće u postupku nabavke.

Dijelovi tenderskih dokumenata koji se odnose na ugovor trebaju sadržati sveukupne tehničke specifikacije, informacije o mjestu i vremenu isporuke, relevantne vremenske rokove, mjere sigurnosti, kriterije dodjele ugovora itd. (vidi objašnjenja članova 13. do 17. i 21. data iznad), sa takvom jasnoćom i preciznošću da na osnovu toga pozvani kandidati mogu pripremiti svoje tendere a tenderi biti ocjenjeni, upoređeni i rangirani samo na osnovu zahtjeva tenderskih dokumenata.

To znači da ugovori organ treba unaprijed proučiti i razmotriti sve aspekte postupka nabavke i sakupiti sve informacije neophodne za uspješno sprovođenje postupka navedenog u tenderskim dokumentima. Međutim, ugovorni organ također mora uzeti u obzir da se u tenderskoj dokumentaciji može iznijeti samo onoliko informacija koliko ostavlja prostor za istinsko natjecanje za planirani ugovor (vidi objašnjenja člana 13., stav (5), iznad).

Nikada ne treba potcjenjivati pažljivu pripremu tenderske dokumentacije, i tom procesu treba posvetiti dovoljno vremena. Iskustvo Zemalja članica EU pokazuje pokazuje da je pažljiva priprema tenderske dokumentacije – koju obavlja prigodno obučeno osoblje – isplativa i da štedi i vrijeme i novac koji su potrebni za aktivnosti nabavke u cjelini, a naročito kada je u pitanju konačna cijena ugovora.

83 Smjernice za pripremu ovakvih dokumenata su date u standardnim modelima za tenderske dokumente.


93

Sa ciljem smanjenja obima posla pripreme tenderske dokumentacije koji obavlja osoblje za nabavke, Agencija za javne nabavke priprema i distribuira standardne modele za tenderske (pretkvalifikacijske dokumente i dokumente koji se odnose na ugovor) dokumente (dostupno na internet stranici AJN). Ti standardni modeli ukazuju i podsjećaju na sve opće aspekte postupka nabavke, ostavljajući prostor da ugovorni organ dopuni informacije potrebne za određeni slučaj. Ipak, informacije o specifičnijim aspektima određene nabavke – na primjer, o povjerljivosti pružaoca usluga, ili kada izvođač radova koristi materijale koje je ugovorni organ odvojeno nabavio – mora dodati ugovorni organ na osnovu bolje upućenosti u svoje potrebe i u osobenosti relevantnog tržišta.

Ugovorni organi su dužni zasnivati svoje tenderske dokumente na distribuiranim standardnim modelima. Na osnovu člana 29., b), objavljivanje obavještenja o nabavci:

Objavljivanje obavještenja o nabavci je drugi korak sprovođenja ograničenog postupka. Ispravno objavljivanje obavještenja o nabavci je fundamentalna stavka transparentnosti u javnim nabavkama.

Priprema i objavljivanje obavještenja o nabavci je regulirana članovima 19. do 20. ZJN. U tabeli ispod su navedene stavke pripreme obavještenja o nabavci za ograničeni postupak koji je reguliran ovim članovima:

Članovi ZJN koji se odnose na pripremu i objavljivanje obavještenja o nabavci

Regulirane stavke (ograničeni postupak)

Član 19., stav (1)

Obavještenje o nabavci se objavljuje u skladu sa članom 20. ZJN. Obavještenje o nabavci treba pružiti zainteresiranim dobavljačima dovoljno informacija kako bi oni mogli procjeniti da li žele zahtijevati učešće u postupku.

Član 19., stav (2)

Obavještenje o nabavci treba sumirati i ono treba biti u skladu sa informacijama iznešenim u tenderskim dokumentima.

Član 19., stav (3)

Prilikom pripreme obavještenja o nabavci treba primjenjivati standardnu formu.

Član 20., stav (1)

Ugovorni organ je dužan poslati pripremljeno obavještenje o nabavci Službenom glasniku BiH na objavljivanje.

Član 20., stav (2)

Treba proučiti sva uputstva za objavljivanje u Službenom glasniku.

Član 20., stav (3)

Može doći i do dodatnog objavljivanja, ali ne prije objavljivanja u Službenom glasniku i samo istih informacija.

Član 20., stav (4)

Kada procjenjena vrijednost ugovora teži ka ili prevazilazi Internacionalni vrijednosni razred za određeni tip ugovora, ugovorni organ je pored toga dužan obezbjediti objavljivanje na internacionalnom nivou, u skladu sa relevantnim odredbama Uputsva za primjenu ZJN.

Član 20., stav (5)

Uvijek je moguće objavljivanje na internacionalnom nivou kako je pomenuto u članu 20. stav (4).

Uputstvo za primjenu ZJN navodi dodatna pravila za pripremu i objavljivanje obavještenja o nabavci.

Od trenutka kada je obavještenje o nabavci za ograničeni postupak nabavke dostupno javnosti, smatra se da je postupak dodjele ugovora formalno “lansiran”. Od tog trenutka zainteresirani ekonomski organi mogu tražiti tenderske dokumente, a ugovorni organ je


94

dužan poslati tenderske dokumente ekonomskom organu u roku od samo 3 dana nakon prijema zahtjeva84. Ili, u slučaju da su informacije sadržane u obavještenju o nabavci predviđene da zadovolje potrebe ekonomskih organa da pripreme zahtjev za učestvovanje, zainteresirani kandidati mogu zahtijevati pojašnjenje tih informacija u skladu sa članom 21., stav (8), ZJN, ili predati zahtjev za učestvovanje u postupku.

Glavni cilj objavljivanja obavještenja o nabavci u ograničenom postupku je ispravno distribuiranje relevantnih potrebnih informacija zainteresiranim dobavljačima kako bi oni mogli procjeniti da li žele tražiti tendersku dokumentaciju kako bi predali ponudu. Objavljivanjem obavještenja o nabavci ograničenom postupkom pozivaju se svi zainteresirani dobavljači na učešće u natjecanju za dotični ugovor.

Prilikom pripreme obavještenja o nabavci, treba koristiti standardnu formu85 za obavještenje o nabavci, pripremljenu i distribuiranu od strane Agencije za javne nabavke (dostupno na internet stranici AJN).

Pravila za objavljivanje obavještenja o nabavci su objašnjena iznad pod članom 20. Odgovornost ugovornog organa je da su obavještenja blagovremena objavljena, i ne bude narušen minimalni vremenski rok za predaju tendera. Ukoliko objavljivanje bude odloženo, onda ugovorni organ shodno tome mora produžiti rok za primanje tendera tako što će izdati dopunsko obavještenje.

Objavljivanje na internacionalnom nivou je komentirano pod članom 20. iznad.

Na osnovu člana 29., c), pružanje pretkvalifikacijskih dokumenata (ukoliko je potrebno):

Treći korak ograničenog postupka je rezerviran za pružanje pretkvalifikacijskih dokumenata ekonomskim organima, na njihov zahtjev – ukoliko su ti dokumenti pripremljeni – u skladu sa odredbama člana 18. ZJN.

Zahtjevi za pretkvalifikacijske dokumente moraju biti u skladu sa istim pravilima kao što je objašnjeno za zahtjeve za tenderske dokumente pod članom 28., c), iznad, po pitanju forme, roka i nadoknade.

Slanje pretkvalifikacijskih dokumenata se obavlja u roku od 3 dana nakon prijema pisanog zahtjeva i evenutalne nadoknade. Ukoliko se ograničeni postupak sprovodi u ubrzanom vremenskim rokovima, maksimalan rok za slanje dokumenata je 2 dana u skladu sa članom 18., stav (2), ZJN.

U slučaju da ugovorni organ odluči slati pretkvalifikacijske dokumente elektronskim putem, dokumenti moraju biti dostupni ekonomskim organima najkasnije 3 dana (2 dana kod ubrzanog postupka) nakon objavljivanja obavještenja o nabavci. Na osnovu člana 29., d), odabir kandidata koji će biti pozvani da predaju tendere (pretkvalifikacija):

Četvrti korak sprovođenja ograničenog postupka uključuje slijedeće:

Ugovorni organi nisu obavezni organizirati javno otvaranje (na kojem prisustvuju kandidati koji su ih predali) pravovremeno pristiglih zahtjeva za učešće u ograničenom postupku. No, otvaranje pravovremeno pristiglih zahtjeva za učešće se treba obaviti na način koji osigurava integritet i jednak tretman predatih zahtjeva. To znači da se interni sastanak za otvaranje zahtjeva treba održati odmah nakon isteka roka za predaju zahtjeva, uz predstavnike Komisije za nabavke, odnosno barem Predsjedavajućeg, da treba pripremiti zapisnik o otvaranju koji potpisuju prisutne osobe, i da ugovorni organ mora odlučiti da li će primjerak zapisnika o otvaranju biti dostavljen ekonomskim organima koji su predali zahtjeve.

84 U slučaju sprovođenja ubrzanog ograničenog postupka, rok se skraćuje na 2 dana, vidi objašnjenja člana 29., stav c), ispod. 85 Objavljeno u Službenom glasniku BiH Br.17/05 28. marta 2005.


95

Zakašnjeli (neblagovremeni) zahtjevi za učešće u ograničenom postupku se smjesta odbijaju ili neotvoreni vraćaju pošiljaocu.

Postavlja se pitanje šta treba činiti ugovorni organ kada mu pravovremeno pristigne manje od 3 zahtjeva za učešće.

U skladu sa članom 12., stav (1), b), 5), ZJN, normalno je potrebno najmanje 3 kvalificirana kandidata da predaju tendere sa stanovništa da su 3 tendera minimum koji osigurava natjecanje. Ali ZJN, isto mjesto, dozvoljava ugovornom organu da nastavi sa postupkom sa manje od 3 kvalificirana kandidata, ukoliko osnovano smatra da je osigurano natjecanje.

Ista pitanja razmotrena za paralelnu situaciju u otvorenom postupku važe za pretkvalifikacijsku fazu ograničenog postupka. Stoga, ugovorni organ uvijek treba otvoriti pravovremeno pristigle zahtjeve za učešće, bez obzira na njihov broj.

Ipak, opće pravilo je da najmanje tri kvalificirana kandidata moraju biti pozvana na predaju tendera u ograničenom postupku.

Odabir kvalificiranih kandidata u ograničenom postupku se obavlja u skladu da istim pravilim ai principima koji važe ta verifikaciju kvalifikacija ponuđača u otvorenom postupku, vidi objašnjenja člana 28., e), iznad.

U pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavještenju o nabavaci se navode kriteriji odabira i potrebne informacije u pisanoj formi za procjenu, u skladu sa članovima 23. do 26. ZJN. Odabir kvalificiranih kandidata, ili drugim riječima, pretkvalifikacijski postupak, obuhvata verifikaciju kvalifikacija kandidata na osnovu dokaza iz dokumenata koje su kandidati predali.

Postupak verifikacije se obavlja u skladu sa članom 22. ZJN. Kako je opisano pod članom 22. iznad, glavni principi postupka verifikacije su:

Kvalifikacije kandidata se procjenjuju i verificiraju na osnovu objektivnih kriterija navedenih u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavještenju o nabavci;

Ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji osim oni navedeni u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavještenju o nabavci;

Verifikacija kvalificiranosti kandidata smije biti zasnovana isključivo na informacijama i dokazima u obliku dokumenata koji kandidati predali u skladu sa zahtjevima;

Svi kanidati koji posjeduju minimalne kvalifikacije se smatraju kvalificiranim za učešće u natjecanju za ugovor i moraju biti pozvani da podnesu tender;

Samo kandidati koji ispunjavaju minimum zahtjeva za kvalifikacije navedene u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavještenju o nabavci mogu biti pozvani da podnesu tender;

Nije dozvoljeno da ugovorni organ koristi kriterij odabira koji od ekonomskog organa – ponuđača zahtijeva da bude pravno lice, ili da koristi kriterij odabira koji od od ekonomskog organa – ponuđača zahtijeva da bude fizičko lice.

Odabir kvalificiranih ponuđača je u suštini “prošao/pao test”. Ili ponuđač posjeduje minimum potrebin kvalifikacija pa se može smatrati kvalificiranim da učestvuje u natjecanju, ili ponuđač nije kvalificiran.

Kada se ponuđač jednom ocjeni za kvalificiranog da učestvuje u postupku nabavke (tj. je prekvalificiran), kvalifikacije takvog ponuđača se ne smiju ponovno procjenjivati kasnije u postupku.

Za procjenu i verifikaciju kvalifikacija ponuđača, validna je opća zabrana na pregovore između ugovornih organa i ponuđača kako je objašnjeno za otvoreni postupak pod članom 28., e), iznad. Procjena kvalifikacija ponuđača mora biti zasnovana isključivo na predatim informacijama i dokazima u vidu dokumenata procjenjenih na osnovu kriterija navedenih u pretkvalifikacijskim dokumentima i/ili obavještenju o nabavci. U slučaju da informacije ili dokazi u vidu dokumenata koje je ponuđač predao ugovorni organ smatra neprihvatljivim iz objektivnih razloga koji odražavaju kriterije odabira, ili predati dokumenti nisu kompletni,


96

ugovorni organ je dužan odbiti cjelokupan tender. Nije dozvoljeno da ponuđač naknadno dopuni ili kompletira predate kvalifikacijske informacije.

Međutim, kako je također objašnjeno pod članom 28., e), iznad, ugvorni organ od kandidata može tražiti da pojasni predate informacije, što znači da ugovorni organ može od kandidata tražiti da pojasni i/ili dopuni predate informacije koje se tiču kvalificiranost kandidata, onakve kakve se nalaze u dokumentima koje je kandidat predao. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati nikakve suštinske promjene u predatom materijalu. Dalji detalji o važnoj zabrani na pregovore u ograničenom /(i otvorenom) postupku su dati pod članom 35. ispod. Na osnovu člana 29., e), obavještavanje kandidata o pretkvalifikaciji:

Peti korak sprovođenja ograničenog postupka se odnosu na obavještavanje kandidata koji su pravovremeno predali zahtjev za učešće u postupku. Ova obavještenja se šalju pismenom obliku, istovremeno svim kandidatima, i ne kasnije od 7 dana nakon donošenja odluke o pretkvalifikaciji, u skladu sa članom 38. ZJN.

Pretkvalificirani kandidati se obavještavaju istovremeno kad i da predaju svoje tendere, vidi odmah ispod. U slučaju da se poziv na predaju tendera odloži, pretkvalificirane kandidate je potrebno obavijestiti u roku od 7 dana.

Kanidati koji su tokom pretkvalifikacijskog postupka eliminirani iz daljeg učešća u postupku, trebaju biti obaviješteni o razlozima zbog kojih nisu pretkvalificirani. Na osnovu člana 29., f), poziv svim pretkvalificiranim kandidatima na predaju tendera:

Šesti korak sprovođenja ograničenog postupka je pozivanje svih pretkvalificiranih kanidata na predaju tendera. Pozivi na predaju tendera se pozivaju na tenderske dokumente (dio tenderskog dokumenta koji se odnosi na ugovor, vidi iznad pod članom 29., a)), koji se ili trebaju pričvrstiti na pozive ili se učine dopstupnim elektronskim putem, u skladu sa članom 18. ZJN.

Poziv na predaju tendera se istovremeno šalje svim pretkvalificiranim kanidatima i nikakvim drugim ekonomskim organima. Samo u ovom trenutku se pretkvalificarani kandidati obavještavaju o detaljima predmeta ugovora. Sve specifikacije, zahtjevi i uslovi koji se odnose na ugovor, vremenski rok za predaju tendera, kriteriji dodjele ugovora itd. (vidi objašnjenja članova 13. do 17. i 21. data iznad), moraju biti uključeni u tenderske dokumente sa takvom jasnoćom i preciznošću da pozvani ponuđači mogu pripremiti svoje tendere a tenderi mogu biti ocjenjeni, upoređeni i rangirani samo na osnovu zahtjeva tenderskih dokumenata. Kako je rečeno za otvoreni postupak pod članom 28., a), iznad, ugovorni organ treba uzeti u obzir da samo onoliko informacija treba biti dato u tenderskim dokumentima koliko ostavlja prostor za istinsko natjecanje za dotični ugovor (vidi objašnjenja člana 13., stav (5) iznad).

Kada su predmet ugovora konsultantske usluge, ugovorni organ od ponuđača zahtijeva da predaju svoje tendere u 2 dijela: tehnički dio tendera, koji sadrži tehničke opice i specifikacije ponude, i finansijski dio tendera, koji sadrži ponuđenu cijenu. Oba dijela tendera se predaju u zajedničkoj spoljašnjoj koverti. Razlog je to što se tehnički dio tendera proučava i ocjenjuje sasvim odvojeno od ponuđene cijene, vidi objašnjenja člana 29., h), ispod. Standardni modeli za tenderske dokumente sadrže posebne klauzule za zahtjeve za tendere konsultantskih usluga.

Pozvani kandidati mogu, u skladu sa članom 21., stav (8), od ugovornog organa tražiti pojašnjenje informacija datih u tenderskim dokumentima, kada kandidati smatraju da je to potrebno kako bi mogli pripremiti i predati podesan tender. Kako ugovorni organ treba reagirati na takav zahtjev objašnjeno je iznad pod članom 21., stav (8). Na osnovu člana 29., g), javno otvaranje tendera:

Slijedeći sedmi korak sprovođenja ograničenog postupka se odnosi na otvaranje pravovremeno pristiglih tendera i suštinski je sličan četvrtom koraku sprovođenja otvorenog postupka, javno otvaranje tendera, objašnjeno iznad pod članom 28., d). Stoga su ovdje date


97

semo osnovne stavke o javnom otvaranju tendera u ograničnom postupku. Dalja objašnjenja se mogu naći pod članom 28., d), iznad.

Pravovremeno pristigli tenderi u ograničenom postupku se otvaraju u skladu sa odredbama člana 33. ZJN. Uvijek se mora organizirati javno otvaranje tendera, što znači da svi kandidati koji su pravovremeno dostavili tendere imaju pravo da prisustvuju otvaranju pristiglih koverti koje sadrže tendere.

Sastanak za otvaranje tendera se održava u vrijeme i mjesto navedeno u tenderskim dokumentima. Izmjene roka prijema tendera moraju rezultirati pomjeranjem datuma za otvaranje tendera.

Ukoliko predmet ugovora nisu konsultantske usluge, primjenjuje se slijedeće:

Po otvaranju svake koverte, Predsjedavajući Komisije za nabavke glasno čita (i) naziv ponuđača, (ii) ukupnu cijenu tendera, i (iii) eventualne ponuđene popuste. Ukoliko bilo neki popust nije objavljen na ovaj način, neće biti razmatran pri ocjenjivanju tendera. Ovakva dešavanja postupka otvaranja se bilježi u zapisnik o sastanku.

Kada su predmet ugovora konsultantske usluge, primjenjuje se slijedeće:

Kako se svaka spoljnja koverta otvori, unutrašnja koverta sa finansijskim dijelom tendera se odlaže neotvorena. Unutrašnja koverta sa tehničkim dijelom tendera se otvara. Predsjedavajući Komisije za nabavke glasno čita naziv ponuđača. Ovakva dešavanja postupka otvaranja se bilježe u zapisnik o sastanku.

U svim slučajevima, zapisnici sastanka otvaranja tendera potpisuju sve prisutne osobe. Primjerci potpisanog zapisnika se smjesta dostavljaju svim ponuđačima ili u roku od 3 dana od dana sastanka za otvaranje tendera.

Naknadnu analizu, ocjenjivanje i upoređivanje tendera ugovorni organ obavlja interno u skladu sa svim relevantnim odredbama ZJN i njegovog Uputsva za primjenu.

Zakašnjeli tenderi se smjesta odbijaju ili neotvoreni vraćaju pošiljaocu.

I u ograničenom postupku se postavlja pitanje kako ugovorni organ treba postupati u slučaju da pravovremeno pristigne manje od 3 tendera. Odgovor na ovo pitanje je potupno isti kao što je opisano za otvoreni postupak, vidi objašnjenja člana 28., d), iznad.

Što prije nakon otvaranja tendera, započinje se i interno obavlja analiza, ocjenjivanje i upoređivanje tendera (u skladu sa posebnim postupkom u slučaju konslutantskih usluga, vidi objašnjenja za član 33. ispod) od strane ugovornog organa. Ovi postupci započinju proučavanjem formalne usaglašenosti tendera/tehničkih dijelova tendera, kako je opisano u objašnjenju člana 35. ispod.

Slijedeći korak sprovođenja ograničenog postupka nije verifikacija kvalifikacija ponuđača kao kod otvorenog postupka, jer su u ograničenom postupku na predaju tendera pozvani samo pretkvalificirani ponuđači. Umjesto toga, slijedeći korak je ocjenjivanje i upoređivanje pravovremeno pristiglih tendera. Na osnovu člana 29., h), ocjenjivanje i upoređivanje tendera:

Kada predmet ugovora nisu konsultantske usluge, primjenjuje se slijedeće:

Osmi korak, ocjenjivanje i upoređivanje tendera pristiglih u roku u ograničenom postupku je suštinski slično šestom koraku sprovođenja otvorenog postupka, ocjenjivanje i upoređivanje tendera koje su predali kvalificirani ponuđači, objašnjeno iznad pod članom 28., f). Stoga, ovdje su date samo glavne stavke o ocjenjivanju i upoređivanju tendera u ograničenom postupku. Dalja objašnjenja se nalaze pod članom 28., f), iznad.

Ocjenjivanje i upoređivanje tendera, koje vodi finalnom rangiranju tendera, se obavlja u skladu sa članovima 34. do 37. ZJN. U skladu sa članom 35., stav (1), ZJN, ugovorni organ je dužan ocjeniti i uporediti tendere primjenjujući kriterije dodjele ugovora navedene u tenderskim dokumentima u skladu sa članovim 34. ZJN.


98

Samo se podesni tenderi mogu ocjenjivati i upoređivati na osnovu kriterija dodjele ugovora. Tender je podesan, ako zadovoljava sve obavezne specifikacije i zahtjeve koje je ugovorni organ naveo u tenderskim dokumentima. Postupak po ovom osmom koraku započinje pažljivom provjerom tendera i njihove tehničke usaglašenosti sa svim obaveznim specifikacijama i zahtjevima koje je utvrdio ugovorni organ u tenderskim dokumentima, pomoću opisa predmeta ugovora, tehničkih specifikacija, zahtjeva isporuke, itd. Samo ako tender nudi isporuku stavki ili predmeta sasvim u skladu sa specifikacijama i zahtjevima navedenim u tenderskim dokumentima, tender se može smatrati podesnim.

“Potpuna usaglašenost” treba biti shvaćena kao “suštinska usklađenost” u istom smislu kako je objašnjeno za otvoreni postupak pod članom 28., f), iznad.

Ono što je rečeno pod članom 28., e) i f), iznad o općoj zabrani na pregovore između ugovornih organa i ponuđača za otvoreni postupak također važi i za ocjenjivanje usklađenosti tendera u ograničenom postupku. Procjena sadržaja tendera mora biti bazirana isključivo na predatim informacijama koje su ocjenjene na osnovu specifikacija i zahtjeva navedenih u tenderskim dokumentima. U slučaju da sadržaj tendera nije u skladu sa obaveznim zahtjevima tenderskih dokumenata, ugovorni organ je dužan odbiti tender. Nije dozvoljeno da ponuđač naknadno u bilo kom smislu dopunjava ili kompletira predati tender. U svakom slučaju, ugovorni organ moža tražiti od ponuđača da pojasni informacije date u tenderu. Ipak, ovim se ne smiju prouzrokovati značajne izmjene u predatom tenderu. Dalji detalji o važnim pitanjima ocjenjivanja tendera i o zabrani pregovora u otvorenom i ograničenom postupku su dati pod članom 35. ispod.

Nepodesni tenderi se odbijaju. Obavještenje dotičnom ponuđaču se daje u skladu sa članom 38. ZJN, vidi objašnjenja člana 29., i), ispod.

Ukoliko se desi da tender uključuje abnormalno nisku cijenu za ponuđene stavke ili robu, ugovorni organ je dužan tražiti od ponuđača da opravda cijenu tendera pružanjem objašnjenja, analize i/ili proračuna dotične cijene u skladu sa članom 36. ZJN. Ukoliko ponuđač pruži zadovoljavajuće objašnjenje abnormalno niske cijene, ugovorni organ je dužan prihvatiti tender kao podesan i tretirati ga jednako kao i ostale tendere. U suprotnom slučaju, tender se odbija.

Svi tenderi ocjenjeni za podesne se ocjenjuju i upoređuju pomoću kriterija za dodjelu ugovora navedenih u tenderskim dokumentima. Sve navedene kriterije treba koristiti kao osnovu objektivnog ocjenjivanja karekteristika tendera, i ne smiju se primjenjivati nikakvi drugi kriteriji.

Ugovorni organ može primjeniti preferencijalni tretman za domaće u skladu sa članom 37. ZJN, ali samo u onoj mjeri u kojoj to dopušta Uputstvo za primjenu ZJN.

Ugovorni organ je dužan dodijeliti ugovor ponuđaču koji je podnio najbolje ocijenjen podesni tender, shvaćeno na isti način kako je opisano za otvoreni postupak, vidi objašnjenja člana 28., f), iznad.

Kada su predmet ugovora konsultantske usluge, primjenjuje se slijedeće:

Ocjenjivanje u upoređivanje pravovremeno pristiglih tendera se odvija u dva koraka: (i) ocjenjivanje i upoređivanje tehničkih dijelova tendera, i (ii) ocjenjivanje i upoređivanje finansijskih dijelova tendera. Na kraju, ova dva dijela ocjenjivanja tendera se kombiniraju u sveukupnuo ocjenjivanje i rangiranje podesnih tendera.

Postupak ocjenjivanja je u oba koraka zasnovan na istim principima: smiju se primjenjivati samo kriteriji za dodjelu ugovora koji su navedeni u tenderskim dokumentima; samo se podesni tenderi mogu ocjenjivati na osnovu kriterija za dodjelu ugovora; “Potpuna usaglašenost” treba biti shvaćena kao “suštinska usklađenost”; pregovori su zabranjeni; od ponuđača se može tražiti da pojasne svoj tender; abnormalno niska cijena se mora opravdati; u obzir se može uzeti preferencijalni tretman za domaće; ugovorni organ ugovor dodjeljuje ponuđaču koji je predao najbolje ocijenjen podesni tender. Postupak ocjenjivanja je detaljno objašnjen pod članom 35. ispod.


99

Na osnovu člana 29., i), obavještavanje ponuđača o rezultatima ocjenjivanja primljenih tendera:

Deveti korak sprovođenja ograničenog postupka je obavještavanje ponuđača koji su predali tendere o rezultatima ocjenjivanja tendera, u skladu sa članom 38. ZJN.

Što prije moguće u roku od 7 dana od donošenja odluke o dodjeli ugovora, potrebno je istovremeno, u pismenoj formi, obavijestiti ponuđače koji su predali tendere, o odluci o dodjeli ugovora. Tada, ni prije ni nakon toga, treba obavijestiti i ponuđače koji su eliminirani zbog nepodesnosti tendera.

Datum kojeg se ponuđači obavještavaju o odluci o dodjeli ugovora određuje početak perioda zaključivanja konačnog ugovora, vidi odmah ispod, deseti korak. Dalja pravila o obavještavanju ponuđača su opisana pod članom 38. ispod. Na osnovu člana 29., j), nuđenje ugovora najuspješnijem ponuđaču:

Finalizacija postupka nabavke nuđenjem ugovora najuspješnijem ponuđaču i zaključivanje ugovora sa takvim ekonomskim organom je deseti i finalni korak ograničenog postupka nabavke i suštinski je sličan odgovarajućem osmom koraku u otvorenom postupku. Priprema i zaključivanje ugovora je regulirano članom 39. ZJN.

Ugovorni organ mora biti svjestan da konačni ugovor ne može biti zaključen sa najupsješnijim ponuđačem tokom perioda od 15 dana od dana kada su ponuđači u postupku obavješteni o rezultatu postupka, vidi deveti korak iznad.

Ugovorni organ priprema i objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora na osnovu rezultata ograničenog postupka, što prije tokom roka od 30 dana nakon zaključivanja ugovora, u skladu sa članom 40. ZJN.

Ugovorni organ priprema izvještaj o obavljenom postupku i dostavlja ga Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana nakon datuma okončanja postupka, u skladu sa članom 41. ZJN.

Po završetku ovog posljednjeg koraka, ugovorni organ je obavio obaveze propisane legislativom javnih nabavki. Ono što slijedi nakon izvršenja ugovora, prijema isporuka, kontrole ugovorenog predmeta, plaćanja, garancija itd., u suštini nije regulirano legislativom javnih nabavki, već pripada području opće javne administracije.

Međutim, posljedica sveukupne postavke sistema javnih nabavki je ta da javni ugovor zaključen na osnovu postupka nabavke utvrđenog ZJN ne može biti suštinski mijenjan. Sa stanovišta slobodnog i fer natjecanja, zaključeni ugovor se izvršava u skladu sa specifikacijama i uslovima sadržanim u tom ugovoru. U slučaju da je iz objektivnih i opravdanih razloga nepohodno suštinski izmijeniti zaključeni ugovor, to se mora obaviti u skladu sa uslovima tog ugovora i potrebno je pokrenuti novi postupak nabavke pod tim dopunjenim – ili nekim drugim – uslovima, kako bi se zaključio novi zadovoljavajući ugovor.


100

63. Pregovarački postupak86. Pregovarački postupak – Uvod Pregovarački postupak se definira kao postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora s jednim ili više pozvanih dobavljača. Ovaj postupak se može provoditi sa ili bez predhodnog objavljivanja obavještenja o nabavci (član 2. (7)). Smije se koristiti samo u slučajevima utvrđenim članom 11. (za detalje vidi stav (5) 3). Zahtjevi koji se odnose na vođenje postupka nalaze se u članu 30. ZJN-a, i članu 12. Uputstva o primjeni Zakona.

U okviru pregovaračkog postupka ugovorni organ se može ponašati na isti način kao i privatna kompanija, ne samo kada dodjeljuje ugovor nego i tokom diskusija koje predhode zaključivanju ugovora. Međutim, ovaj postupak ne može biti izjednačen sa privatnim zaključivanjem ugovora. Ugovorni organi su dužni da usvoje aktivan pristup u određivanju uslova ugovora, kao što su cijene, periodi izvršenja, tehničke specifikacije i garancije. Pregovarački postupak također ne oslobađa ugovorni organ obaveze sprovođenja određenih pravila dobre administracije. Tako ugovorni organ mora da:

- Efikasno upoređuje ponude i prednosti koje one nude, i

- Primjenjuje princip jednakog pristupa i poštene konkurencije među ponuđačima.

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja se pokreće objavljivanjem obavještenja o ugovoru u Službenom glasniku BiH. Ugovorni organ također treba da pripremi tendersku dokumentaciju u skladu sa članom 13. Tenderska dokumentacija može biti pripremljena u dva dijela: prvi dio koji se odnosi na pretkvalifikacijsku fazu postupka i drugi dio koji se odnosi na pregovore i davanje ponuda. Prva faza postupka (pretkvalifikacija) je ista kao i u slučaju ograničenog postupka. U odgovoru na obavještenje o ugovoru svi zainteresirani dobavljači mogu podnijeti zahtjev za pretkvalifikaciju. Ovi dobavljači se zovu “kandidati”. Kandidati trebaju podnijeti zahtjev za pretkvalifikaciju prije isteka roka koji je utvrđen od strane ugovornog organa u skladu sa članom 21. (za detalje vidi stav (6) 2)). Zajedno sa zahtjevima kandidati trebaju podnijeti dokumente i certifikate koje zahtijeva ugovorni organ da bi dokazali da ispunjavaju minimalne uslove.

Blagovremeno podnešeni zahtjevi trebaju biti ocijenjeni na osnovu uslova propisanih u skladu sa odredbama članova 22. - 26. (za detalje vidi stav (8) 5). Ugovorni organ verificira da li su kandidati kompetentni, pouzdani i sposobni da izvrše ugovor uzimajući u obzir: a) ličnu situaciju kandidata, b) njihovu podobnost da profesionalno sprovedu preuzeti ugovor, c) njihovo ekonomsko i financijsko stanje i d) njihovu tehničku i/ili profesionalnu sposobnost. Zahtjevi podnešeni nakon isteka roka trebaju kandidatima biti vraćeni neotvoreni.

Ugovorni organ treba onda pozvati minimalno tri (3) kvalifikovana dobavljača da podnesu inicijalne ponude i učestvuju u pregovorima o tehničkim, ekonomskim, pravnim i drugim aspektima ugovora. Za razliku od slučaja ograničenog postupka, ZJN ne specificira minimalni vremenski period tenderske faze u pregovaračkom postupku. Podzakonska akta samo zahtijevaju da taj vremenski period bude dovoljno dug da bi učesnici imali dovoljno vremena da pripreme i podnesu svoje ponude. Pregovarački postupak se može, ako tako odluči ugovorni organ, odvijati u sukcesivnim etapama da bi se smanjio broj ponuda o kojima se pregovara. U ovom slučaju selekcija ponuda treba biti bazirana na kriterijima za dodjelu ugovora specificiranim u tenderskoj dokumentaciji. U tenderskoj dokumentaciji također treba napomenuti da se primjenjuje ovaj metod. Ugovorni organ također treba informirati ponuđače o rezultatima svake etape pregovora.

Na osnovu rezultata pregovora ugovorni organ poziva učesnike pregovora da podnesu konačne ponude. Blagovremeno podnesene ponude se javno otvaraju i ocjenjuju na osnovu kriterija za dodjelu ugovora određenim u tenderskoj dokumentaciji.

86 Bazirano na “Komentaru…” i “Direktivi…”


101

Za sažetak svih faza vidi sljedeću tabelu.

PREGOVARAČKI POSTUPAK saobjavljivanjem obavještenja o nabavci

Priprema obavještenja o ugovoru i priprema tenderske dokumentacije

Slanje obavještenja o dodjeli ugovora Službenom glasniku BiH i pismeno

obavještavanje neuspješnih ponuđača

Minimalno 28 dana od dana objavljivanja

Obavještenje poslato u Službene novine BiH

Obavještenje objavljeno u Službenom glasniku BiH i web stranici AJN

Dobavljači reaguju na obavještenje i podnose zahtjeve za učešće

Komisija za nabavke obavlja procjenu dobavljača

Poziv dobavljačima da dostave konačne ponude

Dobavljači dostavljaju ponude

Ocjena ponuda

Dodjela ugovora

Napomena: prikazani vremenski rokovi predstavljaju minimalne rokove. Stvarni rokovi moraju biti dovoljno dugi da dobavljačima ostave razuman i primjeren vremenski period za pripremanje i dostavljanje svojih ponuda, pri čemu posebnu pažnju treba pridavati složenosti ugovora. Duži rok mora se dati ukoliko postoji potreba da se posjeti lokacija ili obave konsultacije o dokumentaciji na licu mjesta. Duži rokovi omogućavaju širu konkurenciju i kvalitetnije ponude. Vremenski rokovi počinju sa datumom objavljivanja obavještenja o nabavci u Službenom glasniku BiH.


102

Član 30., stav (1) i stav (2) propisuju pravila vođenja pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, i pravila za vođenje pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci. Dalje odredbe koje se odnose na vođenje pregovaračkog postupka nalaze se u članu 31. ZJN-a, kao i u Uputstvu o primjeni Zakona (u članu 12.).

Dok član 30. (paralelno članu 28. o vođenju otvorenog postupka i članu 29. o vođenju ograničenog postupka) rekapitulira i sumira odredbe ZJN-a koje reguliraju vođenje pregovaračkog postupka (regulisana su i neka nova pitanja vođenja pregovora), komentari pod ovim članom 30. daju sažetak glavnih relevantnih pravila i odnose se na daljnja objašnjenja koja su data iznad ili ispod, u okviru članova o kojima se govori.

Kao što je objašnjeno u članu 11., stavovi (3) i (4) gore, pregovarački postupak je namijenjen da se koristi samo u izuzetno specifičnim slučajevima.

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, kao što je propisano u članu 11., stav (3), ZJN-a, može se koristiti a) kada su u otvorenom i ograničenom postupku dostavljene samo ponude koje ne ispunjavaju postavljene uslove, b) u izuzetnim, posebnim slučajevima ugovora o izvođenju radova ili pružanja usluga kada zbog prirode radova, usluga i rizika nije moguće prethodno utvrđivanje ukupnih cijena, c) za ugovore za određene radove koji imaju za cilj istraživanje, testiranje i razvoj.

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci sastoji se od pretkvalifikacione faze i pregovaračko-ponuđačke faze. Pretkvalifikaciona faza je slična pretkvalifikacionoj fazi u ograničenom postupku.

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci je, u svojoj pregovaračko-ponuđačkoj fazi, manje transparentan nego otvoreni ili ograničeni postupak i zato se sprovodi sa velikom pažnjom da bi se osigurala poštena i aktivna konkurencija za dodjelu ugovora između ekonomskih subjekata koji učestvuju u postupku.

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, kao što je propisano u članu 11., stav (4) ZJN-a, može se koristiti87 (i) kada ni jedna ponuda niti zahtjev za učešće nije dostavljena u otvorenom ili ograničenom postupku, (ii) u specifičnim slučajevima kada je moguć samo jedan dobavljač, (iii) u izuzetno hitnim slučajevima, (iv) za određene ugovore o nabavci roba u svrhu istraživanja, eksperimenata, izučavanja ili razvoja, (v) za određene dodatne isporuke roba, usluga ili radova usko povezanih sa originalnim, već zaključenim ugovorom, (vi) za ugovore o robama nuđenim i kupljenim na berzovnom tržištu, (vii) u slučajevima naročito povoljnih uslova kupovine, i (viii) kada ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rješenja. U nekim od ovih slučajeva može učestvovati više od jednog ekonomskog subjekta, dok neki od ovih slučajeva uključuju samo jedan ekonomski subjekt.

Pošto je pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci najmanje konkurentan i transparentan postupak, treba ga koristiti samo u rijetkim izuzetnim slučajevima. Dodjeljivanjem ugovora ovim postupkom, ugovorni organi rizikuju da plate više za niži kvalitet (jer dobavljač nije otvorenom konkurencijom prisiljen da snizi cijene i garantuje kvalitet). O Članu 30., stav (1):

Član 30., stav (1), propisuje u 3 koraka (stav a) do c)) vođenje pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci pozivajući se na relevantne članove ZJN-a koji reguliraju glavna pitanja sprovođenja pojedinih koraka.

Općenito gledano, vođenje pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, je slično vođenju ograničenog postupka uzimajući u obzir pretkvalifikaciju kandidata koji se pozovu da učestvuju u postupku (osim što su pregovori sa dobavljačima ovdje

87 U članu 11., stav (4) ZJN-a, slučajevi opravdane upotrebe pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci su navedeni na osnovu namjene ugovora (robe, usluge ili radovi). Da bi se dao pregled opravdanih razloga, ovi komentari široko navode razloge prema njihovoj prirodi.


103

eksplicitno dozvoljeni). U okviru člana 10., c) gore, dato je kratko poređenje ovog pregovaračkog postupka sa ograničenim (i otvorenim) postupkom.

Prema tome, u članu 30., stav (1), date su samo glavne crte načina vođenja pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, gdje je taj način sličan načinu vođenja ograničenog postupka, i poziva se na odgovarajuće komentare ograničenog postupka koji su dati u članu 29. gore. O Članu 30., stav (1), a) selekcija kandidata kvalifikovanih za učešće u pregovaračkom postupku (pretkvalifikacija):

Ovaj prvi korak u vođenju pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci odnosi se na pretkvalifikacijski proces, u osnovi sličan sa pretkvalifikacijskim procesom u ograničenom postupku koji je regulisan u članu 29., stav a) do e) ZJN-a. To znači da se sastoji od:

1.1 Priprema tenderske dokumentacije, može biti pripremljena u dva dijela, pretkvalifikaciona dokumentacija i dokumentacija koja se odnosi na tender i ugovor, vidi komentare člana 29., a), gore;

1.2 Objavljivanje obavještenja o javnoj nabavci, poticanje zainteresiranih ekonomskih subjekata da traže pretkvalifikacionu dokumentaciju (ako postoji) i podnesu zahtjev za učešće u pregovaračkom postupku, vidi komentare člana 29., c), gore;

1.3 Davanje pretkvalifikacione dokumentacije (ako postoji) ekonomskim subjektima koji je traže, vidi komentare člana 29., c), gore;

1.4 Selekcija kvalifikovanih kandidata u skladu sa kriterijima selekcije koji su specificirani u pretkvalifikacionoj dokumentaciji i/ili u obavještenju o javnoj nabavci (pretkvalifikacija), vidi komentare člana 29., d), gore;

1.5 Informisanje kandidata o pretkvalifikaciji, vidi komentare člana 29., e), gore.

Gdje se pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci koristi nakon ponovljenog otvorenog ili ograničenog postupka u kojima nije bilo odgovarajućih ponuđača, na osnovu člana 11., stava (3), a), ZJN-a, tenderska dokumentacija je već preliminarno pripremljena. Takva tenderska dokumentacija će biti prilagođena i eventualno podijeljena na pretkvalifikacioni dio i dio koji se odnosi na ugovor a u skladu sa dvije faze vođenja pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci.

Međutim, dio tenderske dokumentacije koji se odnosi na ugovor će samo pružiti osnovu za podnošenje inicijalnih ponuda, jer će pretkvalifikovani kandidati u ovom postupku biti pozvani da podnesu inicijalnu ponudu koja će služiti kao početna tačka za pregovore između ugovornog organa i kandidata o tehničkim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima ugovora.

Gdje se pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci koristi u slučajevima ugovora o radovima ili uslugama koji su regulisani u članu 11., stav (3), b) ili c) ZJN-a, dio tenderske dokumentacije koji se odnosi na ugovor će biti pripremljen sa onoliko specifikacija, zahtjeva i uslova koliko je moguće i potrebno da bi koristio kao početna tačka za pregovore između ugovornog organa i kandidata o relevantnim aspektima ugovora.

Priprema obavještenja o javnoj nabavci za pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci će se izvršiti koristeći standardni obrazac88 za takvo obavještenje o javnoj nabavci (dostupno na web stranici AJN-a), i obavještenje će biti objavljeno u skladu sa istim pravilima koja važe za objavljivanje obavještenja o javnoj nabavci u ograničenom postupku, vidi komentare člana 29., b), gore.

Selekcija kvalifikovanih kandidata će u osnovi slijediti ista pravila i principe koji važe i u pretkvalifikaciji u ograničenom postupku. Samo će kriteriji selekcije specificirani u pretkvalifikacionim dokumentima i/ili obavještenju o javnoj nabavci, biti primjenjivani za

88 Objavljeno u Službenom glasniku BiH, Br. 17/05, 28. od marta 2005.g.


104

proces selekcije, i svi kandidati koji ispunjavaju takve kriterije selekcije će biti pretkvalifikovani vidi komentare člana 29., d), gore.

Za razliku od ograničenog postupka, pregovarački postupak pruža više fleksibilnosti ugovornom organu u selekciji kandidata da bi učestvovali u postupku i podnijeli svoje ponude. Dok u ograničenom postupku ugovorni organ mora pozvati sve kandidate koji ispunjavaju kriterije selekcije, pregovarački postupak dozvoljava pozivanje samo odabranih kandidata, pod uslovom da broj pozvanih kandidata nije manji od tri. Kada veliki broj kandidata ispunjava minimalne kriterije selekcije, ugovorni organ može pozvati samo tri, pod uslovom da je izbor baziran na objektivnim i nediskriminatorskim kriterijima (npr. može pozvati one koji ispunjavaju kriterije selekcije na najbolji način – imaju najviše iskustva, u najboljoj su financujskoj situaciji itd.).

Informisanje kandidata o pretkvalifikaciji će se vršiti u skladu sa istim pravilima koja važe u za ograničeni postupak, vidi komentare člana 29., e), gore. Informisanje pretkvalifikovanih kandidata će se vršiti u isto vrijeme kada budu pozvani da podnesu inicijalne ponude i učestvuju u pregovorima o relevantnim aspektima ugovora, vidi drugi korak postupka. O Članu 30., stav (1), b), poziv svim kvalifikovanim kandidatima da podnesu inicijalne ponude i učestvuju u pregovorima o aspektima ugovora:

Drugi korak u vođenju pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci je slanje poziva istovremeno svim pretkvalifikovanim kandidatima da podnesu inicijalne ponude koje će služiti kao osnova za pregovore između ugovornog organa i kandidata o tehničkim, ekonomskim, pavnim i/ili drugim odgovarajućim aspektima ugovora. Tenderska dokumentacija (dio koji se odnosi na ugovor) spojena sa pozivnicom (ili dostupna elektronski) će jasno pokazati koji su aspekti ugovora predmet pregovora.

Vođenje pregovora će se bazirati na fundamentalnim principima jednakog tretmana i nediskriminacije. Za sve učesnike pregovora postojaće isti uslovi i biti će im dostavljene iste informacije od strane ugovornog organa. Ugovorni organ će se pobrinuti i zaštititi povjerljive poslovne informacije koje se dobiju tokom pregovora. Vođenje pregovora je dalje regulisano članom 31. ZJN-a, vidi komentare člana 31. ispod, kao i Uputstvu o primjeni Zakona. O Članu 30., stav (1), c), poziv i ocjena konačnih ponuda:

Tokom procesa pregovora koji se vode između ugovornog organa i učesnika u pregovorima, uspostave se i razjasne uslovi ugovora. Na osnovu ovih rezultata, učesnici će biti pozvani od strane ugovornog organa da podnesu konačne ponude, uključujući konačne cijene. Učesnicima će se dati razuman vremenski rok za sastavljanje svojih konačnih ponuda.

Blagovremeno primljene konačne ponude će biti otvorene na javnom sastanku otvaranja ponuda kao i u ograničenom postupku, vidi komentare člana 29., g) (nekonsultantske usluge), gore.

Ocjena i usporedba primljenih konačnih ponuda će biti sprovedena u skladu sa kriterijima ocjenjivanja koji su već propisani u tenderskoj dokumentaciji u skladu sa članom 34. ZJN-a, veoma slično ocjenjivanju ponuda u ograničenom postupku (ne savjetničke usluge), vidi komentare člana 29., h), gore, uključujući dodjelu ugovora.

Informisanje ponuđača o rezultatima ocjene primljenih konačnih ponuda, nuđenje ugovora uspješnom ponuđaču i zaključivanje ugovora se odvija kao i u ograničenom postupku, vidi komentare člana 29., i) i j), gore, kao i objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora, u skladu sa članom 40. ZJN-a, i pripremanje izvještaja AJN, u skladu sa članom 41. ZJN-a. O Članu 30., stav (2):

Član 30., stav (2), odnosi se na opće vođenje pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci. Razlozi koji opravdavaju korištenje takvog postupka su sažeti u članu 30. gore.


105

Očigledno, vođenje pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci je različito u slučaju kada se više od jednog kandidata poziva da učestvuje u pregovorima u odnosu na slučajeve gdje je uključen samo jedan kandidat. O Članu 30., stav (2), a), pregovori sa više od jednog kandidata:

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci će, u što je više slučajeva moguće, biti vođen sa pozivanjem više od jednog kandidata da učestvuju u pregovorima o rokovima i uslovima ugovora, osim u slučajevima kada postoji samo jedan dobavljač i ne postoji druga alternativa. Obično je dostupno više od jednog kandidata, kada se pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci koristi kao treći pokušaj, kada je tržište već ispitano sa otvorenim tenderom bez rezultata, kao što je propisano u članu 11., stav (4), a), 1) i 2), u izuzetno hitnim slučajevima, kao što je propisano u članu 11., stav (4), a), 4), i u slučajevima ugovora o proizvodima koji se izrađuju isključivo za potrebe naučnih istraživanja, kao što je spomenuto u članu 11., stav (4), b), 1)89.

Kandidati koji se pozivaju trebaju biti izabrani od strane ugovornog organa s ciljem da se osigura najbolja moguća konkurencija i bez bilo kakvih diskriminatorskih namjera. Ugovorni organ će osigurati da pozvani kandidati budu dovoljno kvalifikovani u skladu sa istim principima koji važe i za pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, i verificirati će kvalifikacije pozvanih kandidata kao odgovarajuće.

Ugovorni organ može pozvati izabrane kandidate da podnesu inicijalne ponude koje će poslužiti kao osnova za pregovore o uslovima ugovora, ili izabrati da iniciraju pregovore na sastanku, kako je već pogodnije. Pregovori će se voditi na isti način kao i u slučaju pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, vidi komentare člana 30., stav (1), b), gore, i na osnovu vođenih pregovora učesnici će biti pozvani da podnesu konačne ponude, uključujući konačne cijene. Prijem i otvaranje konačnih ponuda, ocjena i poređenje primljenih konačnih ponuda, dodjela ugovora, informisanje ponuđača, nuđenje ugovora uspješnom ponuđaču i zaključivanje ugovora će biti sprovedeno u skladu sa istim principima koji važe i u slučaju pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, vidi komentare člana 30., stav (1), c), gore.

U skladu sa zakonom, čak i u izuzetno hitnim slučajevima u uslovima objašnjenim u članu 11., stav (4), a), 4), ugovorni organ mora ispoštovati 15 dana čekanja prije zaključivanja ugovora, kao što je određeno članom 39., stav (1), ZJN-a. Član 39. (1) je bezuslovan i ne omogućava nikakve izuzetke. Međutim, kao što je spomenuto u komentaru člana 11. (4) a) (a), samo gdje postoji izuzetna potreba, opravdano je da se prekrši odredba ZJN-a pozivajući se na Zakon o hitnim slučajevima, i zaključi ugovor ranije, bez čekanja punih 15 dana.

Obavještenje o dodjeli ugovora će biti objavljeno u skladu sa članom 40. ZJN –a.

Izvještaj AJN-u će biti pripremljen u skladu sa članom 41. ZJN-a. O Članu 30., stav (2), b), pregovori koji se vode sa samo jednim kandidatom:

U ispod navedenoj tabeli se nalaze okolnosti gdje pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci uključuje samo jedan ekonomski subjekt:

89 Kupovina roba nuđenih na berzovnom tržištu kao što je pomenuto u članu 11., paragraf (4), b), 3) će biti u skladu sa propisima tog tržišta.


106

Članovi ZJN-a koji regulišu pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci koji uključuje samo jedan ekonomski subjekt

Uslovi pregovora

Stav a), 3)

Postoji samo jedan dobavljač i nema alternative

Rokovi i uslovi ugovora su predmet pregovora

Stav b), 2)

Dodatne isporuke roba od strane prvobitnog dobavljača (sa kojim je već zaključen ugovor)

Suštinski iste cijene i drugi uslovi u skladu sa prvobitnim ugovorom

Stav b), 4)

Nabavka roba po povoljnim uslovima


Stav c) Ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog rješenja


Stav d, 1)

Dodatno pružanje usluga ili radova od strane prvobitnog dobavljača (sa kojim je već zaključen ugovor)


Čla

n 11

., st

av (

4)

Stav d), 2)

Opciono pružanje usluga ili radova od strane prvobitnog dobavljača


U svim navedenim slučajevima, osim u dodatnim isporukama roba, ugovorni organ očigledno nema veoma dobru poziciju u pregovorima. Ipak, ugovorni organ će imati aktivnu ulogu u određivanju rokova i uslova ugovora u vezi sa tehničkim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima, i učiniti sve što je moguće da se dođe do ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ.

U slučajevima kada ugovorni organ odluči da na pregovore pozove samo jednog kandidata iako je dostupno više kandidata, na primjer u tako hitnim slučajevima da zbog nedostatka vremena nije moguće vođenje pregovora sa više kandidata, ugovorni organ će osigurati da je pozvani kandidat dovoljno kvalifikovan u skladu sa istim principima koji važe i u slučaju pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, i verifikovati će kvalifikacije pozvanog kandidata kao odgovarajuće. Ovdje će, također, ugovorni organ imati aktivnu ulogu u određivanju rokova i uslova ugovora u vezi sa tehničkim, ekonomskim, pravnim i/ili drugim aspektima i učiniti sve da se dođe do ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ.

Zaključivanje ugovora, objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora i priprema izvještaja AJN-u odvija se kao i u slučaju ograničenog postupka, komentari člana 29., j), gore.

Može se diskutovati da li postoje zaista stvarni razlozi da se zadrži “period čekanja” od 15 dana, koji se traži u članu 39., stav (1), ZJN-a u slučajevima vođenja pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, a gdje postoji samo jedan mogući dobavljač. Ovaj “period čekanja” je uspostavljen da bi se ostavio određen vremenski period neuspješnim ponuđačima – konkurentima uspješnom ponuđaču – da razmotre podnošenje žalbe u slučaju da vjeruju da je ugovorni organ prekršio ZJN ili njegova podzakonska akta tokom vođenja postupka90. Pošto ne postoje konkurenti u slučajevima u članu 30., stav (2), 90 Žalba se neće podnositi samo zbog toga što je neuspješni ponuđač razočaran porazom na tenderu. Samo onda kada postoji osnovani razlozi da se vjeruje da je prekršena legisativa koja reguliše proces javnih nabavki, biti će razmotreno podnošenje žalbe od strane koja učestvuje u postupku.


107

b), ZJN-a, čini se da prestaje smisao “perioda čekanja” od 15 dana. Međutim, kao što je spomenuto gore, član 30. (1) Zakona ne predviđa nikakve izuzetke, pa se zbog toga “period čekanja” mora poštovati i u slučajevima pregovora sa samo jednim dobavljačem.

Član 31. uspostavlja set uslova koje treba nadgledati ugovorni organ kada vodi pregovore u pregovaračkom postupku, sa ili bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci.

Član 31., stavovi a), b) i c), su relevantni samo za pregovore koji se vode sa više od jednog kandidata. Ugovorni organ će voditi takve pregovore na osnovu fundamentalnog principa jednakog tretmana svih ekonomskih subjekata koji učestvuju, i osigurati poštenu i aktivnu konkurenciju među učesnicima.

Član 31., stav d), koja se odnosi na zapisnike i izvještavanje, je relevantna za sve tipove pregovaračkog postupka. O Članu 31., a), pregovori koji će se voditi sa svakim kandidatom odvojeno:

Da bi se zaštitile povjerljive poslovne informacije, poslovne tajne ili znanje učesnika, koje s druge strane u datoj situaciji mogu biti vrijedne za ugovorni organ, pregovori će biti vođeni sa svakim kandidatom odvojeno. O Članu 31., b), informacije koje se dobiju od kandidata će biti zaštićene:

Informacije koje se dobiju od jednog kandidata i informacije o rješenjima koje ponudi jedan kandidat, ne smiju se otkrivati drugim kandidatima (ili trećim stranama) bez prethodnog pristanka kandidata koji je pružio informaciju. O Članu 31., c), osigurati će se jednak tretman učesnika:

Svi učesnici u pregovorima će biti izloženi istim zahtjevima i pružiti će im se iste informacije od strane ugovornog organa, na osnovu fundamentalnog principa jednakog tretmana svih učesnika. O Članu 31., d), praviti će se zapisnici i izvještaji sa svakog postupka pregovora:

Važnost pažljivog vođenja zapisnika i izvještavanja sa postupka održanih pregovora, u skladu sa članom 41. ZJN-a, će biti posebno naglašena, pošto je pregovarački postupak najmanje transparentan postupak javne nabavke.


108

64. Okvirni sporazumi 91 Okvirni sporazum – Uvod Okvirni sporazum je sporazum ograničenog trajanja, čija je svrha utvrđivanje okvira za ugovore koji će se dodjeljivati u tom periodu. Okvirni sporazum naročito treba definisati predmet ugovora, a kada je to primjereno, i predviđene vrijednosti, obim i količine, kao i cijene (član 2. (5)).

Detalji koji se tiču dodjeljivanja okvirnih sporazuma regulisani su u članu 32. Okvirni sporazumi dozvoljeni su u sljedećim situacijama:

a) nabavka svakodnevnih usluga ili potrošne robe,

b) nabavka roba ili usluga čije se cijene često mijenjaju,

c) stalne popravke ili radovi na održavanju,

d) kada ugovorni organ treba dodijeliti više identičnih ugovora u roku od jedne godine, a okvirnim sporazumom bi se omogućilo smanjenje troškova nabavke.

Ugovorni organ će zaključivati okvirne sporazume samo nakon provedenog otvorenog ili ograničenog postupka. Nakon zaključivanja okvirnog sporazuma, ugovorni organ će kao posljedicu imati pravo da tokom cijelog ugovornog perioda zaključuje ugovore sa uspješnim ponuđačem na osnovu okvirnog sporazuma, bez primjene postupaka javne nabavke.

Ugovorni organ ne smije koristiti okvirne sporazume na nepropisan način, ili na način na koji se sprječava, ograničava ili ugrožava konkurencija (član 32. (5)). Član 32. utvrđuje uslove za zaključivanje okvirnih sporazuma.

Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ograničenog trajanja između ugovornog organa i dobavljača, a njegova svrha je utvrđivanje okvira za ugovore koji će se dodjeljivati u tom periodu, naročito u pogledu predmeta ugovora, a kada je to primjereno, i u pogledu predviđenih vrijednosti, obima ili količine, kao i cijene92.

U ovoj definiciji, predmet ugovora koji se dodjeljuje i cijena su ključni elementi koji će biti određeni unutar okvirnog sporazuma za buduće ugovore. To znači da se konkurencija odvija u vrijeme kada se zaključuje okvirni sporazum, a ne u vrijeme primjene sporazuma kao osnove zaključivanja ugovora o isporuci.

Okvirni sporazum sam po sebi ne utvrđuje ugovor o isporuci bilo čega. On čak ne obećava da će od dodavljača biti traženo da nešto isporuči. On samo podrazumijeva da ako ugovornom organu bude potrebno nešto što je predmet okvirnog sporazuma, onda će ugovorni organ pristupiti dotičnom dobavljaču i s njime zaključiti ugovor o isporuci određene količine onoga što je predmet okvirnog sporazuma, pod uslovima koji su utvrđeni u okvirnom sporazumu.

Međutim, uobičajen je prećutan preduslov da ugovorni organ, nakon što zaključi okvirni sporazum, neće dodjeljivati ugovore drugim dobavljačima onih roba ili usluga koji su utvrđeni u ukvirnom sporazumu, u toku njegovog djelovanja. Ali nije uvijek takva praktična eksluzivnost sadržana u okvirnom sporazumu.

Okvirni sporazumi su široko primjenjivi. Jedan primjer okvirnog sporazuma je sporazum koji reguliše potrebe održavanja auta. Tačno vrijeme i obim potreba održavanja auta ugovornog organa nisu poznati. Ali, okvirni sporazum je zaključen na osnovu cijena i uslova uobičajenih potreba održavanja tokom, na primjer, 12. mjeseci. Kada ugovorni organ ustreba uslugu popravka, precizni uslovi su određeni unutar okvirnog sporazuma.

91 Bazirano na “Komentar…” i “Smjernice…” 92 Vidi član 2., stav (5), ZJN-a.


109

Još jedan primjer je okvirni sporazum zaključen između ugovornog organa, određenog da sprovede zajedničku nabavku za veći broj ugovornih organa, i dobavljača, na primjer, informatičke opreme. U skladu sa uslovima dogovorenim u takvom okvirnom sporazumu, ugovorni organi koji učestvuju mogu zaključiti ugovore o isporuci na osnovu svojih stvarnih potreba. U tom slučaju nisu dozvoljena odstupanja od okvirnih uslova93.

Okvirni sporazum će se zaključiti u skladu sa odredbama ZJN-a, član 4., stav (3) ZJN-a. Ali na ovaj način utvrđeni ugovori o isporuci mogu se zaključiti bez sprovođenja procedura ZJN-a, sve dok se ugovori o isporuci zaključuju u skladu sa uslovima dogovorenim u okvirnom sporazumu.

Okvirni sporazum će se zaključivati za određeni vremenski period, i biti će ograničen u pogledu maksimalne količine ili obima ukupnih nabavki tokom tog vremenskog perioda.

ZJN ne specificira da li ugovorni organ može zaključiti jedan ili više okvirnih sporazuma koji se odnose na isti predmet. Pravila EU o okvirnim sporazumima razvila su se od donedavnog nepostojanja posebnih pravila, do sistema utvrđenog sadašnjim pravilima gdje je moguće zaključivanje više paralelnih okvirnih sporazuma, a ponovno otvaranje konkurencije može se desiti prije nego što se zaključe ugovori o isporuci. ZJN ne utvrđuje takav sistem u BiH

Za BiH će se uzeti u obzir sljedeće: otvoreni ili ograničeni postupak koji ima za cilj zaključivanje okvirnog sporazuma pokreće se u skladu sa pravilima ZJN-a. Tokom ocjenjivačke procedure, jedna ponuda – najbolje ocjenjena ponuda – će biti uspješna, što je i cilj ove procedure. To vodi glavnom pravilu, da će okvirni sporazum biti zaključen sa ponuđačem koji je podnio najbolje ocjenjenu ponudu i prema tome, samo jedan okvirni sporazum može se zaključiti na osnovu sprovedenog postupka javne nabavke.

Međutim, u slučajevima gdje nabavka proizvoda mora biti posebno osigurana, kao na primjer hrane ili lijekova, može biti nužno za ugovorni organ da ima okvirne sporazume sa više od jednog dobavljača u slučaju da glavni dobavljač ne uspije sa isporukom. Zbog toga je prihvatljivo da ugovorni organ zaključi paralelne okvirne sporazume sa 2-3 dobavljača, gdje je jedan od njih primarni dobavljač a ostali su sekundarni dobavljači. Član 32. za zaključivanje okvirnih sporazuma: O Članu 32., stav (1):

Okvirni sporazum će biti zaključen u skladu sa odredbama ZJN-a, ali član 32., stav (1) ograničava postupke koji se mogu koristiti za takvo zaključivanje na ili otvoreni ili ograničeni postupak kao što je utvrđeno u članu 10., a) i b) ZJN-a. Tako se pregovarački postupak nikad ne može koristiti za zaključivanje okvirnog sporazuma. O Članu 32., stav (2):

Ova odredba utvrđuje važan efekat zaključenog okvirnog sporazuma po kome ugovorni organ posljedično ima pravo da tokom ugovorenog perioda zaključuje ugovore sa uspješnim ponuđačem bez primjene postupaka ZJN-a u pogledu svakog od ugovora koji su dodijeljeni po osnovu okvirnog sporazuma.

U slučaju da ugovorni organ određen da sprovede zajedničku nabavku za veći broj ugovornih organa zaključi okvirni sporazum, svaki od učestvujućih ugovornih organa ima pravo da primjenjuje sporazum i da zaključuje ugovore sa dotičnim dobavljačem, bez primjene postupaka ZJN-a, pod uslovom da se poštuju uslovi okvirnog sporazuma. Preduslov za takav aranžman je da su učestvujući ugovorni organi identifikovani i specificirani u tenderskoj dokumentaciji za postupak dodjele ugovora koji vodi do zaključivanja okvirnog sporazuma.

Član 32., stav (2) će se tumačiti analogno slučaju da su zaključeni paralelni okvirni sporazumi, vidi objašnjenje upravo iznad.

93 Zajednička javna nabavka je regulisana podzakonskim aktima ZJN-a.


110

O Članu 32., stav (3):

Okvirni sporazumi mogu se zaključivati unutar određenih grupa proizvoda, roba ili predmeta kao što je određeno u članu 32., stav (3), stav a) do d). Član 32., stav (3), stav d) reguliše racionalizaciju aktivnosti koje se tiču javnih nabavki u svim oblastima proizvoda ili predmeta korištenjem okvirnih sporazuma. Jedna ili više okolnosti spomenutih u stavovima a) do d) mora postojati kao preduslov za zaključivanje okvirnog sporazuma. O Članu 32., stav (3), a):

Okvirni sporazum je opravdan ako su predmet ugovora svakodnevne usluge ili potrošne robe, koje nisu klasifikovane kao trajna sredstva. Primjeri svakodnevnih usluga su čišćenje uredskih prostorija ili prozora, održavanje uredske opreme, računovodstvene usluge, arhitektonske i građevinske usluge za održavanje građevina itd. Obično se okvirni sporazumi koriste za nabavku potrošne robe kao što je hrana, lijekovi (cf. gore), rezervni dijelovi za mašine ili opremu itd. O Članu 32., stav (3), b):

Okvirni sporazum je opravdan ako su predmet ugovora robe ili usluge čije se cijene i uslovi isporuke često mijenjaju. Tipičan primjer je snadbijevanje benzinom ili ogrijevom. Okvirni sporazum o takvom predmetu će se odnositi na nezavisno određivanje cijena ili indeksa sa dodatkom, na primjer, procenta takve cijene za isporuku koja je onda predmet nadmetanja. O Članu 32., stav (3), c):

Okvirni sporazum je također opravdan ako su predmet ugovora stalne popravke ili radovi na održavanju, kao na primjer bojenje uredskih prostorija, popravka puteva itd. Dogovorene cijene mogu biti jedinične cijene (po kvadratnom metru, kilometru) itd. O Članu 32., stav (3), d):

Okvirni sporazum se može razmotriti tamo gdje ugovorni organ treba dodijeliti nekoliko identičnih ugovora tokom jedne godine, i okvirni sporazum bi omogućio smanjenje troškova javne nabavke pošto se provodi samo jedan postupak javne nabavke. U ovom slučaju, predmet okvirnog sporazuma mogu biti robe koje se smatraju trajnim sredstvima, kao na primjer auta, informatička oprema itd.

Pod “identičnim ugovorima” se podrazumijevaju ugovori koji imaju isti predmet i ne uvijek isti obim, količinu ili mjesto isporuke, kao na primjer policijska auta gdje se mogu razlikovati broj potrebnih auta i mjesto isporuke, ali ne i tip auta koji je regulisan takvim okvirnim sporazumom. O Članu 32., stav (4):

Okvirni sporazum će se primjenjivati u skladu sa uslovima i rokovima koji su utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji pripremljenoj za sprovođenje postupka javne nabavke koji predhodi zaključivanju okvirnog sporazuma. Ovo implicira da svi ugovori o isporuci zaključeni tokom perioda djelovanja okvirnog sporazuma moraju ispoštovati prvobitno utvrđene uslove i rokove. Ovo je posljedica općeg uređenja sistema javnih nabavki – i slično principu za izvršavanje javnih ugovora opisanom u članu 28., h) i 29, j), gore.

U slučaju da se zbog veoma opravdanih razloga nađe za potrebno da se suštinski izmjeni zaključeni okvirni sporazum, mora se obustaviti u skladu sa svojim uslovima i pokrenuti novi postupak javne nabavke na osnovu dopunjenih – ili drugih uslova, da bi se zaključio zadovoljavajući novi okvirni sporazum.

Pošto će okvirni sporazum biti ograničen ne samo u pogledu perioda djelovanja nego također i u pogledu maksimalne količine ili obima javne nabavke tokom tog vremenskog perioda, može se desiti da se zaključeni okvirni sporazum “iskoristi” prije nego što vremenski istekne. Međutim, okvirni sporazum se ne može produžiti u pogledu količine ili obima. U takvim


111

slučajevima, ugovorni organ će pokrenuti novi postupak javne nabavke ako želi da nastavi sa okvirnim sporazumom O Članu 32., stav (5):

Kontra argument protiv zaključivanja okvirnih sporazuma je da takav sporazum, zaključen na određeni vremenski period, sprječava konkurenciju u oblasti predmeta sporazuma u tom vremenskom periodu u odnosu na isporuke dotičnom ugovornom organu ili organima.

Zbog toga član 32., stav (5) kaže da se okvirni sporazumi ne smiju koristiti “nepropisno” ili na način kojim će sprečavati, ograničavati ili ugrožavati konkurenciju. To kao prvo znači da će svi okvirni sporazumi biti vremenski ograničeni – i ne mogu preći, iz konkurencijskog aspekta, razuman vremenski period. Obično će se smatrati prihvatljivim okvirni sporazumi na period od 1-2 godine.

Okvirni sporazum koji pokriva asortiman proizvoda ili usluga neuobičajenih u odnosu na tržište, može ograničiti konkurenciju. Međutim, tržišta su u stalnom razvoju i ono što je neuobičajeno danas, može biti normalno u bliskoj budućnosti. Na polju bolničke opreme, na primjer, nalaze se preduzeća koja pružaju širok spektar proizvoda i usluga. Okvirni sporazum sa takvim jednim dobavljačem može ugovornom organu smanjiti administrativne troškove i zbog toga biti opravdan.


112

65. Konkurs za izradu idejnog rješenja Pregled Konkursi za izradu idejnog rješenja se često koriste tamo gdje ugovorni organ želi da istraži ideje za projekte koji uključuju snažan estetski ili kreativni element – na primjer idejna rješenja za prestižne javne građevine kao što su vijećnice ili pozorišta. Ugovorni organi nisu obavezni koristiti konkurs za izradu idejnog rješenja i mogu slobodno koristiti neki drugi od postupaka javne nabavke ako to smatraju prikladnim.

Konkurs za izradu idejnog rješenja je postupak u kojem ugovorni organ prvo otvara konkurentsko nadmetanje za izradu idejnog rješenja i onda ima opciju da dodijeli ugovor o nabavci usluga pobjedniku ili jednom od pobjednika ranijeg nadmetanja. Dodijeljivanje ugovora o nabavci usluga nije obavezno i moguće je da se otvori konkurentsko nadmetanje za izradu idejnog rješenja bez namjere da se dodijeli ugovor o nabavci usluga.

To znači da konkurs za izradu idejnog rješenja može biti

• samo konkurs za izradu idejnog rješenja koji ne vodi dodjeli ugovora, ili

• konkurs za izradu idejnog rješenja koji vodi dodjeli ugovora

U oba slučaja, detaljna pravila za vođenje konkursa za izradu idejnog rješenja određuje ugovorni organ. Međutim, ugovorni organ se mora (gdje je to primjenjivo) povinovati odredbama ZJN-a u javnom oglašavanju konkursa, izdavanju dokumentacije za konkurs i određivanju pobjednika ili pobjedniká

Tamo gdje vodi konkurs za izradu idejnog rješenja koji vodi dodjeli ugovora, ugovorni organ može dodijeliti ugovor korištenjem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja. Obavještenje o dodjeli ugovora se mora objaviti u Službenom glasniku u skladu sa odredbama člana 40., kada je već ugovor dodijeljen i pripremljen izvještaj u skladu sa članom 41.

Konkurs za izradu idejnog rješenja je u mnogim aspektima sličan otvorenom i ograničenom postupku:

• Svi postupci počinju sa objavljivanjem obavještenja u Službenom glasniku i na web stranici javnih nabavki

• Svi zainteresovani dobavljači mogu učestvovati ili zahtijevati da učestvuju

• Isti su uslovi i kriteriji za kvalifikaciju i dokumentacija koja bi se tražila od dobavljača da bi dokazali svoju kvalifikaciju (primjenjuju se članovi 22. - 27.)

Gdje se dodjeljuje ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja onda je postupak koji se koristi pregovarački postupak bez predhodnog objavljivanja obavještenja.

Proceduralne razlike su:

• Ugovorni organ može odlučiti da li poduzeti pretkvalifikacioni proces prije pozivanja kandidata da podnesu planove ili idejna rješenja. Tako se proces može nastaviti sa svim zainteresovanim kandidatima ili samo sa pretkvalifikovanim kandidatima koji učestvuju, a koji će se proces usvojiti odlučuje ugovorni organ.

• Nema određenih vremenskih ograničenja koja se odnose na sprovođenje konkursa za izradu idejnog rješenja.

U otvorenom postupku za ugovore koji prelaze međunarodne vrijednosne razrede, mora se ostaviti najmanje 40 dana od objavljivanja reklame do primanja ponuda. U ograničenom postupku za ugovore koji prelaze međunarodne vrijednosne razrede mora se ostaviti najmanje 30 dana između javnog oglašavanja i primanja izjava interesa, plus 40 dana od slanja poziva za tender do primanja ponuda – ukupno 70 dana.


113

Dobra praksa javnih nabavki treba pružiti dovoljno vremena dobavljačima da razmotre i pripreme potrebnu dokumentaciju za nadmetanje za izradu idejnog rješenja. Vremenska procjena treba uzeti u obzir prirodu i kompleksnost projekta kao i potrebne informacije.

• Ugovorni organ ne treba tražiti pune ponude u fazi konkursa za izradu idejnog rješenja. Na primjer cijena često nije faktor u ovoj fazi.

• Kriteriji ocjene koji se koriste u konkursu za izradu idejnog rješenja mogu imati različit naglasak a neki standardni kriteriji mogu ne biti relevantni: na primjer cijena često nije kriterij ali veliki naglasak može biti stavljen na estetski dio.

• Komisija vrši ocjenu planova i idejnih rješenja. Treba napomenuti da postoje posebni zahtjevi u pogledu sastava, kvalifikacija i ponašanja Komisije (vidi komentar člana 44.)

• Konkurs za izradu idejnog rješenja ne vodi automatski dodjeli ugovora

• Može postojati više od jednog pobjednika na konkursu za izradu idejnog rješenja Izračunavanje financijske vrijednosti Nema posebnih odredbi u ZJN koje određuju šta treba uzeti u obzir pri izračunavanju vrijednosti konkursa za izradu idejnog rješenja.

Zakon EU kaže da vrijednost treba izračunavati kako slijedi:

• Gdje konkurs za izradu idejnog rješenja vodi dodjeli ugovora o javnoj nabavci usluga onda je njegova vrijednost procijenjena neto vrijednost ugovora o javnoj nabavci usluga, uključujući sve moguće nagrade i/ili isplate učesnicima.

• Gdje konkurs za izradu idejnog rješenja vodi dodjeli nagrada i/ili isplata učesnicima onda je njegova vrijednost procijenjena neto vrijednost ukupne sume nagrada i isplata.

• Gdje konkurs za izradu idejnog rješenja vodi dodjeli nagrada i/ili isplata učesnicima a ugovorni organ nije isključio pravo da kao rezultat dodijeli ugovor o javnoj nabavci usluga, tada je njegova vrijednost procijenjena neto vrijednost ukupne sume nagrada i isplata, plus procijenjena neto vrijednost ugovora o javnoj nabavci usluga.

Pravila koja se odnose na vrijednosne nivoe za ugovore o javnoj nabavci usluga, primjenjuju se i za konkurse za izradu idejnog rješenja. Sažetak relevantnih odredbi ZJN Član 2. definiše konkurs za izradu idejnog rješenja.

Član 10. (4) c) utvrđuje konkurs za izradu idejnog rješenja kao jedan od pet različitih osnovnih postupaka za dodjelu ugovora.

Član 11. (4) c) potvrđuje kako se ugovor može dodijeliti nakon konkursa za izradu idejnog rješenja.

Član 43. propisuje pravila koja regulišu vođenje postupka konkursa za izradu idejnog rješenja.

Član 44. propisuje pravila koja regulišu fomiranje i rad Konkursne komisije koja ocjenjuje konkurs za izradu idejnog rješenja.


114

Definicija Konkursa za izradu idejnog rješenja Član 2. definiše konkurs za izradu idejnog rješenja kao “postupak koji ugovornom organu omogućava da osigura, uglavnom u oblastima prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i građevinarstva ili obrade podataka, plan ili rješenje koje izabira Konkursna komisija u postupku konkurentskog nadmetanja sa ili bez dodjele nagrada”.

Član 2. pruža primjere situacija u kojima može biti prikladan konkurs za izradu idejnog rješenja. Lista primjera nije konačna i ovaj konkurs se može koristiti i u drugim oblastima koje bi mogle imati koristi od postupka koji dozvoljava kreativnost, i na primjer, fokusiranje na estetske kvalitete ili stil ponude

Član 2. se također odnosi na činjenicu da se nadmetanje može odvijati “sa ili bez dodjele nagrada”. Nagrada je često novčana ali moguće je imati i druge oblike nagrade – koje mogu ili ne mogu imati financijski ekvivalent. Ovo na primjer može uključivati direktnu naknadu troškova, dodjela prilike da se javno izlože predloženi planovi/idejna rješenja ili publikacije ponuda. U posljednja dva slučaja neophodno je osigurati pristanak kandidata da se javno izlože ili objave njihove ponude. Postupak konkursa za izradu idejnog rješenja: Nije specificiran nikakav postupak za vođenje konkursa za izradu idejnog rješenja. Član 33. (3) kaže “Ugovorni organ će utvrditi pravila za organizaciju konkursa za izradu idejnog rješenja”.

Međutim, u odlučivanju kako voditi konkurs za izradu idejnog rješenja, ugovorni organ mora uzeti u obzir svoju opću obavezu da ispoštuje opće-primjenjive odredbe ZJN-a i principe racionalne potrošnje, jednakog tretmana, transparentnosti i nediskriminacije. Mora se također povinovati specifičnim odredbama ZJN-a, posebno da:

• Oglašava konkurs – vidi komentar člana 43. (1)

• Izdaje tendersku dokumentaciju u skladu sa članom 13.

• Prima i otvara podnesene ponude u skladu sa članom 33.

• Koristi Konkursnu komisiju da ocjeni podnesene ponude na konkurs za izradu idejnog rješenja u skladu sa navedenim kriterijima za ocjenu koristeći osnovne principe javne nabavke (vidi komentar člana 44. (3))

• Ako dodjeljuje ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja, da slijedi primjenjiva pravila koja se odnose na vođenje pregovaračkog postupka bez predhodnog objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci (članovi 30., 31.)

• Ako dodjeljuje ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja, da objavi obavještenje o dodjeli ugovora (član 40.)

Korištenje pregovaračkog postupka bez predhodnog objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci za dodjelu ugovora – regulisano članovima 11. (3), 11. (4) c), 11. (5) i 43. (2) a) Član 43. (2) kaže da će ugovorni organ koji želi da dodijeli ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja koristiti pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci94. Član 11. (4) c) potvrđuje da tamo gdje postoji više od jednog pobjednika na konkursu, svi pobjednici će biti pozvani da učestvuju u pregovorima. 94 Imati u vidu da se pozivanje na član 43. (2) a) treba odnositi na član 11. (4) c)


115

Član 43. Sprovođenje konkursa za izradu idejnog rješenja Član 43. (1) - Oglašavanje konkursa za izradu idejnog rješenja Član 43. (1) zahtijeva da se konkurs za izradu idejnog rješenja oglašava u skladu sa članovima 19. i 20. To znači da mora postojati obavještenje pripremljeno u standardnom obrascu, objavljeno u Službenom glasniku BiH a također i na web stranici javnih nabavki.

Ugovorni organ također može javno oglašavati i u drugim medijima kao što je poslovna štampa ili novine.

Ugovorni organ nije obavezan na osnovu ZJN-a da u objavljenim obavještenjima uključi namjenjeni ishod procesa, na primjer da namjerava da dodijeli ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja. Međutim, dobra praksa javnih nabavki nalaže da se objavi i namjenjeni ishod procesa i to pomaže da se ispoštuje princip transparentnosti.

Gdje ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja, objavljivanje obavještenja za konkurs za izradu idejnog rješenja je dovoljan u smislu publiciteta, i nije obavezno dalje oglašavanje. Član 43. (2) Član 43. (2) Najbolji prijedlog idejnog rješenja Član 43. (2) kaže da se konkurs za izradu idejnog rješenja provodi da bi se odredio učesnik ili učesnici koji su “podnijeli najbolji plan ili idejni prijedlog”. Konkurs za izradu idejnog rješenja se razlikuje od drugih postupaka jer se ocjena prijedloga odnosno odlučivanje koji je “najbolji” ne mora obavezno bazirati na najnižoj cijeni ili ekonomski najpovoljnijoj ponudi. Član 43. ovo potvrđuje, a komentar člana 44. (3) dalje objašnjava ovo pitanje.

Član 43. (2) a): Dodjeljivanje ugovora o javnoj nabavci usluga korištenjem pregovaračkog postupka bez predhodnog objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci.

Član 43. (2) potvrđuje da je, kada se dodjeljuje ugovor nakon konkursa za izradu idejnog rješenja, ispravan postupak pregovarački postupak bez predhodnog objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci. Ovaj član također potvrđuje da gdje postoji više od jednog pobjednika konkursa za izradu idejnog rješenja, svi pobjednici se moraju pozvati da učestvuju u pregovorima.

Pregovori trebaju biti vođeni u skladu sa članovima 30. i 31. (kao što je već prikladno) i osnovnim principima javne nabavke.

Važno je napomenuti da se samo ugovori o javnoj nabavci usluga mogu dodijeliti nakon konkursa za izradu idejnog rješenja. Član 43. (2) b): Nagrade ili druga priznanja za učešće Član 43. (2) b) potvrđuje da ugovorni organ može, umjesto dodjeljivanja ugovora, odlučiti da dodijeli nagrade ili druga priznanja za učešće na konkursu za izradu idejnog rješenja. Vidi komentar člana 2. za dalja objašnjenja šta mogu biti “druga priznanja za učešće”.

Dobra praksa javnih nabavki nalaže da ugovorni organ unaprijed odluči šta će biti ishod konkursa za izradu idejnog rješenja; nagrade/isplate i/ili dodjeljivanje ugovora o javnoj nabavci usluga. U svakom slučaju, dobra praksa javnih nabavki nalaže da se iznese namjera ugovornog organa u oglašenom obavještenju ili obavještenjima (vidi komentar člana 43. (1)).

Ne postoje specifični zahtjevi koji obavezuju ugovorni organ da objavi rezultate nadmetanja za izradu idejnog rješenja kada nema dodjeljivanja ugovora. Međutim, dobra praksa javnih nabavki i opći principi otvorenosti i transparentnosti ukazuju da ta informacija treba biti objavljena.


116

Član 43. (3): Pravila za Konkurs za izradu idejnog rješenja Član 43. (3) zahtijeva da ugovorni organ utvrdi pravila za konkurs za izradu idejnog rješenja i osigura da se ova pravila prikažu u tenderskoj dokumentaciji koja će biti izdata svim kandidatima, ili svim kvalifikovanim kandidatima, ako se koristi proces pretkvalifikacije kao što je propisano u članu 43. (6). Vidi komentar gore ispod naslova “Postupak koji će se koristiti u konkursu za izradu idejnog rješenja” za više komentara o postupku koji se koristi.

Tenderska dokumentacija se mora pripremiti u skladu sa članom 13. Član 13. propisuje koje neophodne informacije moraju biti uključene u tendersku dokumentaciju. Član 13. (3) navodi informacije koje moraju biti uključene. U slučaju konkursa za izradu idejnog rješenja neke informacije koje moraju biti uključene mogu biti irelevantne, na primjer 13. (3) f) podnošenje ponuda po lotovoma, 13. (3) j) zahtjev da se navede da li će kriterij biti ekonomski najpovoljnija ponuda ili najniža cijena, 13. (3) k) uslovi ugovora i 13. (3) r) informacija o kalkulaciji cijene. Gdje informacija specificirana u 13. (3) nije relevantna, tenderska dokumentacija za konkurs za izradu idejnog rješenja će to navesti za svaku stavku koja navodi irelevantnu informaciju.

Gdje ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor kao rezultat konkursa za izradu idejnog rješenja (ili zadržava mogućnost da to uradi), tada mora razmotriti pripremanje dvaju setova kriterija koje će uključiti u tendersku dokumentaciju. Prvi set kriterija će se odnositi na fazu konkursa za izradu idejnog rješenja (vidi komentar člana 44. (39)) a drugi set će se odnositi na postupak dodjele ugovora. Član 43. (5): Teritorijalna i druga diskriminatorska ograničenja Ugovornim organima nije dozvoljeno da, u okviru procesa selekcije ili ocjenjivanja, diskriminišu kandidate na osnovu njihovog porijekla, lokacije ili drugih elemenata diskriminacije. Zatvoreno ili nacionalno nadmetanje nije dozvoljeno.

Kada iza konkursa za izradu idejnog rješenja slijedi dodjeljivanje ugovora, onda se mora primjeniti Korištenje preferencijalnog tretmana za domaće koji je regulisan članom 20., Odluke broj 03/05. Član 43. (6): Mogućnost korištenja pretkvalifikacionog procesa Ugovorni organi se mogu odlučiti da poduzmu pretkvalifikacioni proces, kao što je proces koji se koristi u ograničenom postupku. Član 43. (6) propisuje da kriteriji ne smiju biti diskriminatorski i moraju osigurati istinsko nadmetanje. Kriteriji moraju, kao i u drugim postupcima, biti specificirani u tenderskoj dokumentaciji koja je dostupna kandidatima u pretkvalifikacionoj fazi.

Ista pravila koja se primjenjuju u pretkvalifikacionom procesu ograničenog postupka, primjenjivati će se i u pretkvalifikaciji konkursa za izradu idejnog rješenja.

Ugovorni organi mogu samo koristiti kriterije selekcije i informacije specificirane u članovima 23. do 25., iako ne moraju koristiti sve kriterije selekcije i informacije specificirane u ovim članovima.


117

Član 44: Konkursna komisija Uvod Član 44. propisuje pripremu za utvrđivanje Konkursne komisije koja će ocijeniti prijedloge pristigle na konkurs za izradu idejnog rješenja. Ovaj član se također bavi sastavom i kvalifikacijama članova Konkursne komisije kao i načinom na koji komisija donosi odluke i provodi ocjenjivački proces Član 44. (1): Rad, osnivanje, ovlaštenja i sastav Konkursne komisije, stručne kvalifikacije članova komisije Član 44. (1) propisuje da će Konkursna komisija ocijeniti projekte koji su blagovremeno podneseni. Ne postoje vremenska ograničenja koja se primjenjuju u konkursima za izradu idejnog rješenja ali ugovorni organi su dužni da odrede rokove za odaziv na konkurs (vidi komentar člana 43. (3)).

Izbor čanova Konkursne komisije: Ugovorni organ ima slobodu da bira, poziva i vrši izbor članova Konkursne komisije čiji izbor ima nekoliko ograničenja. Članovi Konkursne komisije moraju biti:

• Fizička lica (znači ne mogu biti kompanije ili druge organizacije); i

• Nezavisna od učesnika u konkursu (i moraju potpisati Izjavu o nepristrasnosti koja to potvrđuje)

Dobra praksa javnih nabavki nalaže da ugovorni organ treba razmotriti sastavljanje kriterija za članstvo. Kriteriji trebaju biti povezani sa zahtjevima u članu 44. (1), da članovi Konkursne komisije imaju besprijekornu reputaciju i u slučaju potrebe da imaju odgovarajuće iskustvo ili stručne kvalifikacije, tako da je njihovo učešće u radu Konkursne komisije relevantno i korisno. Ugovorni organi također trebaju obratiti pažnju na zahtjev u članu 44. (1) i razmotriti da li su učesnici dužni da imaju posebne stručne kvalifikacije. Dobar primjer ovoga je konkurs za izradu idejnog rješenja prestižne građevine tako da bi učesnici trebali imati arhitektonske kvalifikacije. Ako su učesnici konkursa dužni da imaju određene stručne kvalifikacije onda i pojedini članovi Konkursne komisije također moraju imati te stručne kvalifikacije.

Ugovorni organi trebaju imati postupak za demonstraciju kako su ocijenjeni kriteriji za članstvo u Konkursnoj komisiji.

Ugovorni organi također trebaju uzeti u obzir broj članova Konkursne komisije, a tamo gdje su potrebne određene stručne kvalifikacije, koliki broj članova sa tim stručnim kvalifikacijama je potreban. Sa praktičnog aspekta gledišta, treba imati na umu da veoma velike Konkursne komisije mogu dovesti do teškoća u donošenju odluka.

Članovi Konkursne komisije trebaju imati besprijekornu reputaciju i, kao uslov za članstvo trebaju potpisati:

• Izjavu o nepristrasnosti; i

• Izjavu o povjerljivosti

Ovlašćivanje Konkursne komisije: Ugovorni organ dužan je u potpunosti ovlastiti Konkursnu komisiju za ocjene projekata i određivanje jednog ili više pobjednika. Ne postoje odredbe u ZJN-u o tome kako će ugovorni organ ovlastiti Konkursnu komisiju.

Dobra praksa nalaže da ugovorni organi trebaju sastaviti formalni dokument o imenovanju i ovlašćivanju, navodeći članove Konkursne komisije i potvrđujući da će Konkursna komisija izvršiti ocjenu projekata i odrediti pobjednika ili pobjednike. Ovaj dokument treba uručiti članovima Konkursne komisije prije nego počnu sa ocjenjivanjem projekata, a ugovorni organ treba zadržati kopiju istog.


118

Član 44. (2): Donošenje odluka i anonimnost Proces donošenja odluka treba biti anoniman, izvan uticaja drugih strana, uključujući ugovorni organ i učesnike na konkursu.

Konkursna komisija može razmatrati samo projekte koji su anonimno podnešeni tako da ugovorni organi trebaju razmotriti postupak kojim bi se osigurala anonimnost, kao što je podnošenje projekata u neoznačenim kovertama.

Obaveza da se zadrži anonimnost nastavlja se kroz cjelokupan proces ocjenjivanja. Zahtjev za anonimnošću u praksi znači da je ocjenjivanje aktivnost baziran na papiru bez prilika za intervjue i prezentacije. Ugovorni organ će morati razmotriti procedure koje će dozvoliti da bi se anonimno bavilo pitanjima vezanim za ponude na konkursu.

Konkursna komisija može saznati ime uspješnog učesnika, odnosno uspješnih učesnika isključivo nakon što donese odluku u vezi sa jednim ili više najboljih idejnih rješenja ili projekata. Član 44. (3): Ocjenjivanje Konkursna komisija je dužna da ocijeni podnesene projekte ili idejna rješenja i odredi pobjednika ili pobjednike koji su podnijeli najbolje projekte ili idejna rješenja.

Da bi ocijenila koji je/su najbolji projekti ili idejna rješenja, Konkursna komisija mora primjeniti kriterije ocjenjivanja za fazu konkursa za izradu idejnog rješenja koji su prikazani u tenderskoj dokumentaciji. U konkursu za izradu idejnog rješenja, kriteriji koji se koriste i njihova relativna važnost mogu biti u mnogome različiti od onih koji se primjenjuju u uobičajenim postupcima javne nabavke. Na primjer, u konkursu za idejno rješenje prestižne građevine, kriteriji će se često odnositi uglavnom na estetske vrijednosti idejnog rješenja, iako drugi faktori kao što su funkcionalnost, praktičnost, potencijalna cijena i inovacije također mogu biti relevantni.


119

66. Ispod domaćih vrijednosnih razreda95 Uvod Poglavlje III se primjenjuje na ugovore ispod domaćih vrijednosnih razreda. Ugovorni organi koji vode postupke ugovora ispod domaćih vrijednosnih razreda iz Poglavlja III, moraju također ispoštovati opće principe koji se odnose na proces javne nabavke iz Poglavlja I, kao što su racionalna potrošnja, transparentnost, jednak tretman i nediskriminacija. Poglavlje IV – Primjena zakona, primjenjuje se u potpunosti.

Poglavlje II se ne primjenjuje na dodjeljivanje ugovora ispod domaćih vrijednosnih razreda. Međutim, ugovorni organ može koristiti Poglavje II kao vodič za postupke koje eventualno izabere da koristi za dodjeljivanje ugovora ispod domaćih vrijednosnih razreda.

Ugovorni organi trebaju obratiti pažnju da Odjeljak VI, član 16. Uputstva o primjeni Zakona koji se odnosi na sigurnost provođenja ugovora odnosi se samo na postupke koji se nalaze u Poglavlju II.

Gdje ugovorni organ koristi jedan od tenderskih postupaka (otvoreni, ograničeni ili pregovarački) za ugovore ispod domaćih vrijednosnih razreda, u tom slučaju mora ispoštovati sva pravila koja se odnose na izabrani postupak.

Gdje ugovorni organ želi da dodijeli ugovore ispod domaćih vrijednosnih razreda specificiranih u članu 6., može odlučiti:

da slijedi uobičajene tenderske postupke koristeći otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak (kao što je definisano u Poglavlju II);

ili da slijedi postupke propisane u Poglavlju III (zahtjevom za dostavljanje ponuda propisanim u članu 46. ili, u slučaju ugovora čija je vrijednost 3,000 KM ili manje korištenjem direktnih sporazuma).

Prema članu 7. (2), za provođenje postupaka javne nabavke, u skladu sa Poglavljem III, ugovorni organ može imenovati Komisiju za nabavke. Vrste postupaka za dodjelu ugovora ispod domaćih vrijednosnih razreda Procijenjena vrijednost i izbor postupka za dodjelu ugovora Član 45. (1) odnosi se na ugovore čiju je vrijednost ugovorni organ procijenio na iznos koji je niži od domaćeg vrijednosnog razreda. Domaći vrijednosni razredi su propisani u članu 6. ugovorni organi trebaju procijeniti vrijednost ugovora na početku postupka javne nabavke. Vidi komentar člana 6. o izračunavanju vrijednosnih razreda.

Član 45. (1) se odnosi na dva tipa postupaka koji se mogu koristiti za ugovore ispod vrijednosnih razreda (ali imajte u vidu da se pored toga i direktni sporazumi mogu koristiti za ugovore čija je vrijednost ispod 3,000 KM (vidi članove 45. (2) i 47.)):

Član 45 (1) a) razjašnjava da ugovorni organi mogu izabrati da koriste uobičajene otvorene, ograničene ili pregovaračke postupke i ispoštovati pravila koja regulišu provođenje ovih postupaka. Ugovorni organ može izabrati da koristi jedan od ovih postupaka za ugovore ispod domaćih vrijednosnih razreda gdje, na primjer:

• zahtjevi ugovornog organa su složeni; • vjeruje da je preporučljiva šira konkurencija jer postoji veliki broj potencijalnih

ponuđača;

• zahtjevi ugovornog organa su neuobičajeni pa želi da testira tržište.

95 Na osnovu “Komentar…”.


120

Član 45. (1) b) propisuje alternativni postupak: konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda u skladu sa zahtjevima propisanim u članu 46. Korištenje direktnih sporazuma i ograničenja korištenja direktnih sporazuma Član 45. (2) dozvoljava ugovornim organima da dodjeljuju ugovore putem direktnih sporazuma gdje je vrijednost ugovora 3,000 KM ili manja. Prema tome, za ugovore čija je vrijednost 3,000 KM ili manja, ugovorni organi imaju izbor da koriste tri pristupa:

• uobičajeni otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak;

• konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda; ili

• direktni sporazum.

Važno je napomenuti da član 45. (2) propisuje da gdje se koriste direktni sporazumi ukupna vrijednost direktnog sporazuma koji se dodijeli u svakoj fiskalnoj godini ne smije preći 10% ukupnog godišnjeg budžeta za javne nabavke s kojim raspolaže ugovorni organ.

Ako ukupna vrijednost ugovora dodijeljenih direktnim sporazumima u jednoj fiskalnoj godini pređe 10% budžeta za javne nabavke, onda postupak direktnog sporazuma neće biti dostupan tokom ostatka te fiskalne godine. Ugovorni organ mora koristiti uobičajeni otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak, ili konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda tokom ostatka te fiskalne godine.

Zbog toga je krucijano osigurati da ugovorni organ izvrši odgovarajuće planiranje tako da je u mogućnosti da napravi tačnu procjenu svojih godišnjih troškova za javne nabavke, i vodi pažljivo zapisnik o vrijednosti direktnih sporazuma u koje ulazi. Ove informacije se povremeno moraju razmotriti jer se ukupni godišnji budžet za javne nabavke može promijeniti. Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda Član 46. (1) zahtijeva da ugovorni organ izda zahtjev za dostavljanje ponuda određenom broju dobavljača, čiji broj nije manji od tri. Zahtjev za dostavljanje ponuda zahtijeva nadmetanje ali ne postoji obaveza da se to nadmetanje javno oglašava.

Ne postoje odredbe koje regulišu kako ugovorni organ odabire dobavljače kojima će poslati zahtjev za dostavljanje ponuda. Ovo će zavisiti od vlastitih pravila ugovornog organa, iako se može razmotriti korištenje metoda kao što su istraživanje tržišta, pravljenje liste postojećih dobavljača, pravljenje listi stručnih/poslovnih organizacija ili obraćanje drugim ugovornim organima za preporuke. Dobra praksa javnih nabavki generalno zahtijeva da ugovorni organ prvo treba biti zadovoljan sa dobavljačima koji imaju odgovarajuće kvalifikacije da ispune zahtjeve ugovora.

Principi transparentnosti i objektivnosti znače da ugovorni organ treba biti u stanju da otvoreno pokaže kako je donio opravdanu odluku koristeći objektivne osnove pri odlučivanju o izboru dobavljača. Na primjer, ne bi bilo prihvatljivo odabirati dobavljače samo na osnovu činjenice da je ugovorni organ već radio sa njima. Zahtjev za nadmetanjem znači da ugovorni organ treba odabrati najbolje moguće dobavljače. Princip nediskriminacije znači da, na primjer, ugovorni organ treba pokušati da izbjegava odabiranje samo lokalnih dobavljača, ili odabiranje na osnovu etničke pripadnosti.

Potrebno je minimalno 3 dobavljača ali ugovorni organ može procijeniti da bi bilo prikladno pozvati više od 3 dobavljača da dostave ponude. Ovo može biti slučaj tamo gdje, na primjer, ugovorni organ želi biti siguran da će primiti bar tri ponude, gdje postoji veliko tržište potencijalnih dobavljača ili veoma aktivno tržište. Praktično rečeno, obično ima smisla pozvati više od 3 dobavljača da daju ponude da bi se osigurala dovoljna konkurencija. U slučaju postupka nadmetanja bez javnog oglašavanja, ugovorni organ je dužan da obustavi postupak


121

ako se primi manje od 3 ponude, tako da ima smisla pozvati više od tri dobavljača da dostave ponude da bi se osiguralo dostavljanje bar 3 potrebne ponude. Mogućnost da se objavi obavještenje Na osnovu člana 46. (2), ugovorni organ ima mogućnost da objavi obavještenje u Službenom glasniku. Ovo je opcija, a ne obaveza.

Ugovornom organu nije zabranjeno da objavi obavještenje i negdje drugo, ili kao alternativu objavljivanja u Službenom glasniku.

Ugovorni organ može odabrati da ne objavi obavještenje ni u Službenim novinam niti igdje drugo.

Član 46. (2) zahtijeva da kada je obavještenje objavljeno u Službenom glasniku, ono treba zadovoljavati “odgovarajući” obrazac. To znači da ugovorni organ može:

• koristiti standardni obrazac obavještenja o ugovoru: standardni obrazac podrazumijeva masnu tabelu koja pokazuje da je to obavještenje zahtjeva za dostavljanje ponuda. Standardni obrazac obavještenja će trebati dodatak ako se koristi za zahtjev za nadmetanjem pošto svi dijelovi neće biti relevantni; ili

• napraviti svoje vlastito obavještenje

Zahtjev za transparentnošću znači da će oba tipa obavještenja morati uključiti potrebne informacije propisane u članu 46. (3).

Treba napomenuti da, iako objavljivanje obavještenja u Službenom glasniku nije obavezno, ono može pomoći ugovornom organu. To je zbog toga što ako je obavještenje objavljeno u Službenom glasniku a ugovorni organ primi manje od tri konkurentne ponude, ipak će moći dodijeliti ugovor. S druge strane, ako obavještenje nije objavljeno u Službenom glasniku a primljene su manje od tri konkurentne ponude, ugovorni organ je dužan da obustavi postupak i pokrene novi (vidi član 46. (6)). Zahtjev za dostavljanje ponuda Zahtjev za dostavljanje ponuda mora sadržavati sljedeće informacije:

• vremenski rok za primanje ponuda

• mjesto za dostavljanje ponuda

• “adekvatne i dovoljne informacije” za dobavljače da pripreme ponude “na istinski konkurentskoj osnovi”. Dobra praksa javnih nabavki znači da zahtjevi moraju biti dovoljno jasno specificirani, tako da dobavljači mogu pripremiti konačne ponude sa punom cijenom. Nejasni zahtjevi mogu rezultirati u pogrešno procijenjenim ponudama koje neće biti održive ili moguće da se isporuče. Zbog toga ugovorni organi trebaju uključiti adekvatno detaljnu specifikaciju zahtijeva i trebaju razmotriti uključivanje elemenata kao što su količina, kvalitet, tehnički opis, estetske i funkcionalne zahtjeve, karakteristike koje se tiču okoliša, mjesto, vrijeme i period isporuke.

• kriterij za dodjelu ugovora: a to je samo najniža cijena. Ovo naglašava važnost jasnoće u specificiranju šta se traži, pošto nema prilike da se cijena ponovo razmatra. Ako su zahtjevi ugovornog organa neprikladno specificirani, ponuda može imati nisku cijenu ali i loš kvalitet, ili dobavljači mogu ponuditi neodržive cijene koje mogu rezultirati sa problemima u isporuci, ili će ugovorni organ morati da obustavi cijeli postupak i sve započne ponovo.


122

Jedna cijena, nema varijanti i nema pregovora Član 46. (4) potvrđuje da nema fleksibilnosti u zahtjevu za dostavljanje ponuda: ugovorni organ može tražiti samo jednu cijenu i nisu dozvoljeni pregovori o varijantama ili cijeni.

Ugovorni organ može zahtijevati samo jednu cijenu i tako dobavljači mogu dostaviti samo po jednu ponudu. Gdje dobavljač dostavi više od jedne ponude, onda sve ponude tog dobavljača moraju biti odbijene, pošto bi to bila ponuda koja nije u skladu sa uslovima tendera. Ovo treba jasno naglasiti u tenderskoj dokumentaciji (zahtjevu za dostavljanje ponuda). Ocjenjivanje Ocjenjivanje će biti provedeno u skladu sa općim principima javne nabavke. Ne postoje detaljne odredbe koje se odnose na postupak ocjenjivanja. Uobičajeni postupak za ugovorni organ bi bio da se prvo ocijeni da li su ponude u skladu sa zahtjevima tendera i da se odbiju one koje ne ispunjavaju tenderske zahtjeve. Tada se ocjenjuju cijene preostalih ponuda i dodjeljuje ugovor ponudi sa najnižom cijenom.

Član 46. (5) se odnosi na prijem odgovarajućih ponuda. Termin “odgovarajuća ponuda” je ekvivalent termina “ponuda koja ispunjava propisane uslove”. Za dalju diskusiju o tome šta čini ponudu koja ispunjava propisane uslove (i prema tome i odgovarajuću ponudu) vidi komentar o ponudama koje ipunjavaju propisane uslove u članu 11. (3) a). Manje od tri odgovarajuće ponude Član 46. (6) opisuje okolnosti kada su primljene manje od tri odgovarajuće ponude.

Ako primi manje od tri odgovarajuće ponude, ugovorni organ poništava postupak i započinje naredni obnovljeni postupak ako nije objavio obavještenje u Službenom glasniku prema članu 46. (2). Ako je ugovorni organ objavio obavještenje u Službenom glasniku, onda nema potrebe da se poništava i ponavlja postupak, i on se može nastaviti i dodijeliti ugovor dobavljaču koji najbolje ispunjava potrebne kriterije.

Član 46. (6) ne propisuje šta se dešava ukoliko se desi isti ishod tj. prime se manje od tri odgovarajuće ponude i nakon ponavljanja postupka. Stroga interpretacija odredbi pokazuje da bi se ovaj postupak traženja ponuda, poništavanja i ponovnog traženja mogao nastaviti u nedogled. Razuman pristup ponovljenom postupku je objavljivanje obavještenja u Službenom glasniku. Ovo bi trebalo pomoći da se osigura što veća zainteresovanost, a također i ako se prime manje od tri odgovarajuće ponude, ugovor ipak može biti dodijeljen.

Član 46. (6) propisuje da gdje se ugovor dodijeli u okolnostima opisanim u članu 46. (6), ugovorni organ mora ispoštovati član 38. – informisanje ponuđača o rezultatima, i član 39. – odredbe o ugovorima.

Ne postoje posebne odredbe koje regulišu informisanje ponuđača u situaciji kada su primljene tri odgovarajuće ponude. Dobra praksa javnih nabavki nalaže primjenu člana 38. također i u ovim okolnostima.


123

Direktni sporazum Član 47. propisuje osnovne odredbe koje regulišu dodjeljivanje ugovora direktnim sporazumom. To znači direktan sporazum sa jednim dobavljačem bez korištenja procesa nadmetanja. Detaljan postupak koji se primjenjuje u ovom postupku treba biti uključen u vlastiti Pravilnik ugovornog organa.

Član 45. (2) dozvoljava korištenje direktnog sporazuma za ugovore čija je vrijednost 3000 KM ili manja. Ugovorni organ nema obavezu da sklapa ugovore korištenjem direktnog sporazuma. Ugovorni organ može izabrati neki drugi postupak za dodjelu takvih ugovora. Na primjer, može odabrati da koristi Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda da bi osigurao nadmetanje u cijenama. Niža cijena, direktna javna nabavka, administrativna opterećenja vođenja procesa nadmetanja mogu uticati na ugovorni organ da odluči da je direktni sporazum prikladniji.

Prema postupku u članu 47., ugovorni organ prvo traži prijedlog cijene ili ponudu pojedinačnog dobavljača. Onda prihvata tu cijenu ili pregovara prije nego što uđe u finalni sporazum.

Kao i sa svim tenderskim postupcima, moraju se ispoštovati principi racionalne potrošnje, transparentnosti, jednakog tretmana i nediskriminacije.

Također je važno, čak i u slučaju direktnog sporazuma, osigurati da su zahtjevi ugovornog organa pažljivo razmotreni i jasni dobavljaču. To je zbog toga da bi dobavljač mogao podnijeti ponudu ili realan prijedlog cijene. Zbog toga ugovorni organ u svom zahtjevu za prijedlog cijene ili ponudu treba razmotriti navođenje opisa radova, snadbijevanja ili usluga koje se traže, uključujući faktore kao što su količina, kvalitet, tehnički opis, estetske i funkcionalne zahtjeve, karakteristike koje se odnose na okoliš, mjesto, vrijeme i period isporuke.

priru~nik euppp obuka predava~a - civilnodrustvo.bacivilnodrustvo.ba/media/46466/euppp-ii.pdf ·...

Documents