priruČnik za monitoring zdravstvenog stanja Šuma i zaŠtite od · priručnik za monitoring...
TRANSCRIPT
Bos. Grahovo: +387/34 850-057 | Drvar: +387/34 820-051 | Glamoč: +387/34 272-379
Kupres: +387/34 274-585 | Livno: +387/34 202-233 | Tomislavgrad: +387/34 352 – 105
Rasadnik Pržine: +387/34 206-276
ŠUMSKO GOSPODARSKO DRUŠTVO
Direkcija Kupres
Splitska bb
tel: +387 34/274-801
fax: +387 34/274-800
Transakcijski račun:
INTESA SANPAOLO BANKA:
HYPO ALPE ADRIA BANK:
Identifikacijski broj:
Br. u registru PDV-a:
Br. rješenja upisa u sudski registar:
154 999 5000 101 345
306 009 0000 487 051
4281038670003
281038670003
U/I-87/2004
Web:
www.hbsume.ba
Kontakt:
SLUŢBA ZA UZGOJ I ZAŠTITU ŠUMA
PRIRUČNIK ZA
MONITORING ZDRAVSTVENOG STANJA ŠUMA I ZAŠTITE OD
POTKORNJAKA
Radna verzija za internu upotrebu
Kupres, ožujak 2016. god.
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
2
Sadržaj
1. Potkornjaci ....................................................................................................................................... 3
2. Mjere zaštite .................................................................................................................................... 3
2.1. Feromonske klopke ...................................................................................................................... 3
2.1.1. Cilj postavljanja .......................................................................................................................... 3
2.1.2. Pravovremeno postavljanje ....................................................................................................... 4
2.1.3. Odabir lokaliteta ........................................................................................................................ 4
2.1.4. Postavljanje i raspored .............................................................................................................. 4
2.1.5. Feromonski pripravci ................................................................................................................. 6
2.1.6. Prebrojavanje ulova i ažuriranje ................................................................................................ 6
2.1.7. Vrste klopki ................................................................................................................................ 6
„THEYSON“ .......................................................................................................................................... 6
„ECOTRAP“ .......................................................................................................................................... 7
"MULTIWIT - MOKRA KLOPKA" ........................................................................................................... 7
2.2. Lovna stabla .................................................................................................................................. 8
2.3. Izvođenje radova sječe i izvoza .................................................................................................... 8
2.3.1. Kvalitetna uspostava šumskog reda ........................................................................................ 10
2.4. Pravovremene sanitarne sječe i izvoz zaraženih stabala............................................................ 10
3. Simptomi napada potkornjaka ...................................................................................................... 10
Prilog 1 - Indikatori lošeg zdravstvenog stanja .................................................................................. 12
Prilog 2 - Ključ za determinaciju ........................................................................................................ 16
Prilog 3 - Obrazac monitoringa .......................................................................................................... 19
Prilog 4 - Tabela brojnosti potkornjaka ............................................................................................. 21
Prilog 5 - Deklaracije feromona ......................................................................................................... 23
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
3
1. Potkornjaci
Potkornjaci su sekundarni štetnici koji u povoljnim uvjetima (prenamnoženja) prelaze
u primarne štetnike. U tim uvjetima počinju napadati i vitalna, zdrava stabla.
Masovna pojava potkornjaka ovisi o:
- klimi (suho i toplo vrijeme, sušne godine…),
- zdravstvenom stanju stabala (stabla u velikoj mjeri fiziološki oslabljena…),
- sastavu šume (veće su štete u homogenim - čistim sastojinama i monokulturama
nego u heterogenim šumama).
Osim ova 3 temeljna uvjeta, na povećanje brojnosti potkornjaka utječu:
- prevelika oštećenja prilikom izvođenja radova na iskorištavanju šuma,
- oštećivanja nadžilja koja slabe fiziološku kondiciju stabala i sastojine,
- neuspostavljen šumski red,
- čitava stabla koja ostaju (neokorana) u šumi ili na stovarištima - lagerima duži period,
- neprovođenje radova njege i čišćenja,
- izostanak pravovremenog rješavanja ustava i izvale,
- sastojine s velikom gustoćom stabala u kojima se ne provode redovite sječe - minirane
površine.
2. Mjere zaštite
a) Preventivne:
- način gospodarenja
- feromonske klopke
- lovna stabla
- pravovremeno i pravilno izvođenja radova sječe i izvoza
b) Represivne:
- pravovremene sanitarne sječe i izvoz zaraženih stabala
2.1. Feromonske klopke
2.1.1. Cilj postavljanja
- na osnovu mirisnih komponenti feromona privući i zadržati odraslog imaga u klopci
do prebrojavanja i uništavanja,
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
4
- dugoročno ustanoviti dinamiku populacije najčešćih vrsta potkornjaka s obzirom na
naše klimatske i druge prilike na razini ŠGP kako bi se mogla uspostaviti pravilna i
pravovremena dijagnoza,
- razrada preventivnih, profilatičkih i terapijskih mjera suzbijanja,
- prognoza daljnjeg razvoja štetnih vrsta i kontinuirani monitoring.
2.1.2. Pravovremeno postavljanje
- cilj je izvući što više potkornjaka prve generacije iz sastojine i spriječiti stvaranje
druge ili treće generacije, u ovisnosti o vrsti,
- pravovremenim postavljanjem feromonskih klopki i praćenjem brojnosti može se
spriječiti pojava gradacije i znatno reducirati brojnost (do 80%),
- prvo ubušivanje potkornjaka u proljeće može se očekivati kada je u sastojini
temperatura bar 3 dana 14 – 15 ˚C,
- prva generacija/rojenje (ovisno o vrsti) ranih potkornjaka javlja se rano u proljeće
već pri temperaturi 22 – 24˚C, u periodu od 13 – 16 h,
- gradacija potkornjaka na nekom području može potrajati 3-4 godine.
2.1.3. Odabir lokaliteta
- odabrati čistine i rubove šuma kao prikladne lokalitete unutar GJ,
- pogodna su mjesta livade, veća stovarišta, okretaljke i druga mjesta koja
zadovoljavaju uvjete,
- obratiti pažnju da se obuhvate lokaliteti gdje se vršila realizacija unatrag 3 godine,
- održavati prostor oko klopke urednim - bez urasle vegetacije (kositi),
- promjena feromona prema deklaracijskim vrijednostima,
- svaka klopka treba biti postavljena na odabrano mjesto i vidljivo obrojčena do kraja
ožujka,
- sve klopke je potrebno locirati GPS-om (koordinate) zbog preglednosti na karti,
- poželjno je postaviti klopke pokraj stovarišta na pilanama, kako bi se usporedila
brojnost.
2.1.4. Postavljanje i raspored
- 20 m (± 2 m) od najbližeg živućeg - zdravog stabla,
- stabla tanja od 3 cm nisu ugrožena,
- 5 m površine prostora oko klopke potrebno je odstraniti i održavati čistim od
vegetacije korova,
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
5
- visina korita klopke THEYSOHN 1,3 m; a visina korita klopke ECOTRAP 1 m od
površine tla,
- sve klopke moraju biti ispravne, a oštećene ili uništene potrebno popraviti ili
zamijeniti,
- klopke mogu biti postavljene pojedinačno ili u skupnom sistemu, ovisno o potrebi,
- na rubovima sastojina treba biti po jedna na međusobnoj udaljenosti 50 – 70 m
(izuzetno i 100 m),
- postaviti (okrenuti) po mogućnosti tako da dominantni vjetar unosi feromonski miris
u sastojinu (osobito kod THEYSOHN tipa),
- povećati broj klopki pri jačem napadu (povećana brojnost ulova) potkornjaka ili
gdje vizualni simptomi ukazuju na prisutnost i povećanu brojnost, primjeri
postavljanja:
- „THEYSOHN“ tip klopki je najpoželjnije postaviti 3 u zvijezdu ili „Y“ (Slika 2. b)
- „ECOTRAP“ 3 u trokut ili u liniju (Slika 2. a)
a) b) c)
Slika 1. a) Sadržaj ampule vidljiv. b) Pravilno postavljena klopka i feromoni na odabranom lokalitetu. c) Theyshon
postavljen na stalak u obliku obrnutog slova "L"
a) b)
Slika 2. a) Postavljanje Ecotrap klopki u liniju. b) Sistem postavljanja Multiwit mokrih klopki u zvijezda ili "Y"
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
6
2.1.5. Feromonski pripravci
- poželjno je postaviti: jedna klopka - jedan feromon (zbog lakše determinacije i
prebrojavanja),
- ukoliko se koriste 2 feromonska pripravka tada se feromoni postavljaju na
međusobnu optimalnu udaljenost s obzirom na tip klopke tako da se nesmetano
rasprostire atraktant,
- svi feromoni moraju biti ispravni, bez oštećenja i pravilno postavljeni,
- oštećeni i neispravni feromoni moraju se zamijeniti,
- rasprostiranje feromonskog atraktanta u sastojinu iznosi 300-500 m ovisno o
temperaturi i jačini vjetra.
2.1.6. Prebrojavanje ulova i ažuriranje
- svaka šumarija je dužna izvršiti vlastitu organizaciju oko zdravstvenog monitoringa i
ažuriranja podataka
- obilazak klopke svakih 7 dana (ukoliko je padala kiša, u roku od 48 sati očistiti
korito kako se ne bi širio neugodan miris koji ima odbijajući učinak),
- prebrojavanje obavljati za svaku klopku posebno u ml primjenom plastične posude s
ucrtanom podjelom
- voditi evidenciju u propisani unificirani terenski obrazac "OP 1" ili u GPS
- za svaku klopku posebno vodit evidenciju svakih sedam dana
- prikupljene terenske podatke za svaku klopku dostaviti u propisanom obrascu
programa excel svakoga četvrtka na službeni e-mail "[email protected]"
- potrebno je izvršiti determinaciju vrsta za sve klopke, a ulovljene jedinke uništi
spaljivanjm ili držanjem u zatvorenoj posudi (plastična posuda-galon) bez zraka dok
isti ne uginu, te ih poslje toga zatrpat u tlo
- obratiti pažnju na vizualne simptome koji mogu dugoročno dovesti do povećane
brojnosti.
2.1.7. Vrste klopki
„THEYSON“
- naletni tip klopke, dobrih mehaničkih svojstava, čvrstoće, trajnosti i oblika koji
postiže najuspješnije ulove potkornjaka,
- postavljanje: na način da se unutar sastojine ili na rubu postave na 20 m (± 2 m) od
živućeg stabla sa naletnom (širom) plohom okrenutom u smjeru dominantnog vjetra
zbog boljeg raspršivanja feromonskog mirisa i ulijetanja potkornjaka,
- kombinacija više klopki: tako da se klopke rasporede kao zvijezda ili „Y“, s tim da
se u samo jednu klopku postave feromoni za određenu vrstu potkornjaka. Postavlja
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
7
se tako da jedna klopka ima smjer sjevera, druga jugozapada, a treća jugoistoka.
Kako bi se osigurali jednoliki uvjeti na utjecaj insolacije i eventualnog nejednolikog
zagrijavanja i hlađenja feromona, što može utjecati na različit intenzitet hlapljenja,
odnosno privlačenje potkornjaka,
- visina korita postavljene klopke iznosi 1,3 m od tla,
- feromoni se postavljaju u središnji dio klopke (4. ulaz/rebro)
- više feromona unutar klopke se postavljaju rubno na istoj visini kako bi se
olakšalo širenje različitih feromonskih mirisa,
- nedostatak kod klopki ovog tipa je ispadanje čepova kroz koje se ocjeđuje voda iz
korita klopke u kojemu se nakupljaju potkornjaci, a samim time i ispadanje
potkornjaka,
- preporučuje se postavljati na stalak u obliku obrnutog slova „L“ kako bi se olakšalo
izvlačenja korita (Slika 1c),
- u zimskom periodu je potrebno skinuti klopke,
- do kraja ožujka tekuće godine potrebno je pripremiti sve klopke na terenu.
„ECOTRAP“
- dobro otvorena u svim smjerovima, tako da je naletna površina dosta velika,
- korito klopkle se postavlja na 1 m od površine tla
- nedostatak joj se očituje u materijalu nešto slabije trajnosti i kvalitete koji je sklon
prelamanju prilikom postavljanja i održavanja,
- postavljanje klopke ovoga tipa nešto je jednostavnije jer potkornjaci mogu biti sa
svih strana lako ulovljeni u samu klopku,
- po potrebi učvrstiti korito/čašicu da bi se spriječilo ispadanje,
- feromoni se, kao i u prethodnog tipa, postavljaju u sredinu klopke,
- više feromona postavlja se tako da se jedan od feromona postavlja u gornju polovicu,
a drugi u donju polovicu klopke (ostavljene rupice za pričvršćivanje) zbog boljeg
raspršivanja mirisnog atraktanta,
- zimi treba skinuti klopke, te ih skladištiti, a na proljeće ustanoviti stanje na terenu i
postaviti ih u funkciju do kraja ožujka.
"MULTIWIT - MOKRA KLOPKA"
- naletni tip klopke, dobrih mehaničkih svojstava, čvrstoće, trajnosti i oblika koji
postiže najuspješnije ulove potkornjaka bez mogućnosti izlijetanja (Slika 2b),
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
8
- postavlja se kao i THEYSOHN tip klopke, pojedinačno ili u zvijezdu,
- feromoni se postavljaju kao i kod Theysohna za suhi ulov,
- korito-dno klopke je specijalizirano za sipanje tekućine (otopine soli), iako se može
koristiti i za suhi tip ulova kao i obični THEYSHON,
- otopinu je potrebno sipati do prelivnih čepova, te prilikom pražnjenja isprati vodom i
nasuti novu smjesu otopine,
- cilj primjene ove klopke je da se na mjestima sa povećanom brojnošću pristupi
postavljanju (pojedinačno ili u zvijezdu) klopke za što uspješnije izvlačenje
maksimalnog broja potkornjaka,
- u zimskom periodu potrebno je skinuti klopke,
- do kraja ožujka tekuće godine potrebno je pripremiti sve klopke na terenu.
2.2. Lovna stabla
Metoda lovnih stabala predstavlja mehaničku metodu suzbijanja potkornjaka i
sprječavanja pojave kalemiteta koja se prva razvila. Danas nema značajnu praktičnu primjenu
zbog nedostataka kao što su:
- spora i zahtjeva veći broj ljudi
- lovna stabla se moraju pravovremeno okorati,
- moraju biti ravnomjerno raspoređena na površini,
- prije samog okoravanja potrebno je postaviti ceradu/najlon da bi se spriječilo
propadanje imaga u stelju,
- okorani materijal se mora spaliti, što predstavlja svojevrsnu opasnost od požara,
- mogućnost upotrebe kemijskih preparata umjesto spaljivanja je preskupa metoda i
nije pokazala značajnije rezultate.
2.3. Izvođenje radova sječe i izvoza
Sve radove sječe i izvoza neophodno je izvesti bez prevelikog oštećivanja dubećih
stabala prilikom poslova pravilnog obaranja, privlačenja i izvoza sortimenata.
Referent/tehničar dužan je:
- u alarmantnom periodu, u ovisnosti o klimatskim prilikama (okvirno od 1.4. do
15.7.) redovno nadzirati odjele i stovarišta koja se nalaze u fazi realizacije, a gdje se nalazi
drvna masa četinjača (najmanje 2 puta mjesečno i popuniti obrazac "OZS"). Po potrebi
obavjestiti nadležne odgovorne za poslove zaštite i realizaciju, koji trebaju obustaviti radove
sječe dok se posječena roba ne izveze iz sastojine. Osobitu pažnju posvetit u slučajevima kada
nije uspostavljena i održavana propisana zaštita dubećih stabala na vlakama i stovarištima
(žrtvena stabla, zaštita otkoranim okorcima ili gumom),
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
9
- "žrtveno-pričuvno stablo" - označeno stablo koje se sječe na visinu od 1.5 m (ili više
po potrebi) i po potrebi okora. Kao takvo ima ulogu da prilikom izvlačenja sortimenata
sprječava oštećivanje zdravih, vitalnih stabala budućnosti koja se nalaze u neposrednoj blizini
vlaka i na propisanim stovarištima. Po završetku radova potrebno ih je ukloniti.
- provjeriti ispravnost zaštite potencijalno ugroženih stabala od mehaničkog
oštećivanja na vlakama i prilikom lagerovanja drvnih sortimenata (obloženih otkoranim
okorcima, gredama ili zaštitnom gumom),
- projektom predvidjeti, a na terenu obilježiti potencijalno ugrožena stabala na
vlakama i stovarištima (perspektivna stabla) (Slika 3.)
Slika 3. Primjer obilježavanja "perspektivnog i ugroženog stabla" na stovarištu i vlakama
- evidentirati oštećena stabla (oguljena kora, oštećenja od sajle, ustava...) i ukoliko
postoji mogućnost posjeći ih tijekom prime drvnih sortimenata (nadoznaka),
- evidencija oštećenja (objeljivanje) se zasniva na utvrđivanju površine oštećenosti
dubećih stabala radovima sječe, privlačenja i izvoza drvnih sortimenata u cm2. Evidentirati
objeljena stabla, čije dimenzije objeljenog dijela prelaze dimenzije (horizintalna širina - H;
vertikalna dužina - V) H=10 cm i V=30 cm. Ove dimenzije se odnose na stabla iznad 20 cm
prečnika, a obračunava se za svako stablo posebno. Evidentirana nova oštećenja će se u
pismenoj formi sačiniti i dostaviti nadležnom koji je dužan (ako za to ima potrebe) poduzeti
mjere obustave radova dok se iste ne otklone,
- spriječiti pretrpavanje stovarišta/lagera i oštećivanje dubećih stabala,
- ustave u sastojini moraju se propisno otkloniti bez odlaganja,
- posebno je držati čvrst balans između primljene i izvučene drvne mase (u
alarmantnom periodu maksimalna razlika 100 m3). Posječena stabla se ne smiju nakupljati u
prevelikom broju, osobito u vrijeme rojenja potkornjaka. Ukoliko za navedenu drvnu masu
četinjača nema interesa u roku od 48 sati od uspostavljene evidencije, situacija se smatra
alarmantnom po zdravstvenom pitanju, te je dužnost upozoriti nadležne za tu problematiku,
- na radilištima pravovremeno postaviti lovne klopke, prema iskazanoj potrebi i
brojnosti,
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
10
- o svim nepravilnostima izvijestiti pomoćnika za uzgoj i zaštitu šuma.
2.3.1. Kvalitetna uspostava šumskog reda
Pod šumskim redom podrazumijeva se provedba mjera u cilju sprječavanja pojava
požara, štetnih kukaca i biljnih bolesti, sprječavanja štetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih
elementarnih nepogoda, oštećenja stabala prigodom sječe i izvoza šumskih drvnih sortimenta,
kao i mjere za zaštitu podmlatka i zemljišta.
Gomile-gromade sačinjavaju grane i ovršci (promjer debljeg kraja ispod 7 cm) kao i
kora četinjača koji se moraju složiti tako da se deblji krajevi grana okreću unutar gomile.
Zabranjeno je formiranje gomila-gromada na mjestima gdje postoji podmladak, uz živa
dubeća stabla, u vodotocima, iznad izvorišta vode i na udaljenosti manjoj od 10 m od
prometnica. Granje i ovršci (promjer debljeg kraja ispod 7 cm) listača moraju se skratiti na
dužinu do jednog metra i ravnomjerno razbacati po sječini, vodeći računa o pomlatku,
vodotocima i izvorištima vode. Poremećen šumski red izvozom šumskih drvnih sortimenata
mora se ponovno uspostaviti i trajno održavati do završetka svih radova,
- dijelovi pojedinih stabala od kojih se ne mogu izraditi šumski drvni sortimenti
prerezuju se na nekoliko dijelova i stavljaju na složaj, a kod četinara i brijesta obavezno se
vrši skidanje kore,
- koranje oblovine i panjeva posječenih stabala četinara i brijesta obavezno je u
vremenu od 1. travnja do 1. studenog tekuće godine,
- visina panja može iznositi najviše jednu trećinu promjera panja. Mjerenje visine
panja na strmom terenu vrši se s gornje strane panja.
2.4. Pravovremene sanitarne sječe i izvoz zaraženih stabala
Ova problematika se prvenstveno odnosi na ustanovljena ţarišta napada potkornjaka.
Na takvim mjestima neophodno je u što kraćem roku izvršiti sanitarnu sječu i izvoz zaraženih
stabala kako bi se spriječila gradacija štetnika.
3. Simptomi napada potkornjaka
Simptome napada potkornjaka jako je teško uočiti (Prilog 1.). Dobar pokazatelj nekog
od uzročnika fiziološkog slabljenja stabla, a samim time i povećane mogućnosti napada
potkornjaka su :
- napadnutim stablima se suše vrhovi, pojedine grane, dijelovi krošnje,
- iz kore sipa žućkasto-crvenkasta piljevina, što se osobito vidi u nadžilju stabla,
- oslabljenom stablu žute iglice i postupno se osipaju što se naročito može zapaziti
unutar sklopljene sastojine na površini stelje oko stabla,
- na površini kore se mogu uočiti rupe od ubušavanja ili izlaska potkornjaka
(poželjno je ponekad sjekirom ili nožićem odstraniti površinski mrtvi dio kore kako bi
se uočila ubušavanja),
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
11
- obilno lučenje smole je dobar pokazatelj zdravstvenog poremećaja (osobito kod
smreke) ,
- potkornjaci imaju i velik broj prirodnih neprijatelja ptica (djetlić) i predatorskih
kukaca koje treba sustavno podržavati u sastojinama jer mogu poslužiti kao
bioindikatori stanja u šumi,
- velika aktivnost predatorskih kukaca i strvinara može ukazati na povećani napad
potkornjaka (kusokrilci, strvinari, trčci, ose najeznice, vrste porodice Cleridae -
mravasti kornjaš i sl.),
- na stablima se može vidjeti gdje otpada kora sa debla, a krošnja je još uvijek zelena.
Osobitu pažnju treba obratiti na simptome u sastojinama:
- monokulturama,
- miniranim površinama,
- u kojima su vršeni radovi sječe i iskorištavanja (unatrag 3 godine),
- u kojima je bio prisutan požar,
- devastiranim ilegalnim sječama,
- na južnim ekspozicijama,
- vidljivo oslabljenim od suše (blijede iglice) i dominantnog vjetra,
- sastojinama u blizini naselja u kojima je pojačana aktivnost dolaska ljudi
(rekreacija), pašarenja, itd.
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
12
Prilog 1 - Indikatori lošeg zdravstvenog stanja
a) b)
Slika 4. Lučenje smole kao pokazatelj fiziološke narušenosti; a) duž debla, b) na izlaznim rupama
a) b)
Slika 5. a) Ulazne/izlazne rupe ispod mrtvog dijela kore kada se oljušti. b) Jasno vidljivi izlazi
a) b)
Slika 6. a) Izbacivana piljevine iz hodnika imaga na deblu. b) Nakupljena piljevina na nadžilju debla
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
13
a) b)
Slika 7. a) Oljuštenjem/guljenjem kore se može utvrditi sigurna prisutnost i razvojni stadij pod korom. b) Precizna determinacija vrste
a) b)
Slika 8. Bioindikatori šuma: a) Planinski djetlid (Dendrocopos leucotos), b) Mravasti kornjaš (Thanasimus Formicarius)
a) b)
Slika 9. Simptomi odumiranja stabala koja su izvori zaraza, ali tehnički još uvijek dobrih kvaliteta; a) napad u središnjem dijelu debla, b) napad u vršnom-gornjem dijelu stabla s tanjom korom
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
14
a) b)
Slika 10. Lokalitet s jasno vidljivim povedanjem brojnosti-gradacija i pojavom žarišta; a) na mjestima gdje je potkornjak
prešao u primarnog, b) na lokalitetu gdje se sprječava njegovo povedanje brojnosti –progradacija
Slika 11. Kalemitet potkornjaka
Slika 12. Posljedice kalemiteta i preuzimanje gljiva truležnica ( Armillaria spp.)
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
15
a) b)
Slika 13. Lovna stabla; a) guljenje ved zaraženih stabala, b) nastala ekološka katastrofa kao posljedica kalemiteta i pokušaj
zaustavljanja daljnjeg širenja zaraze feromonskim klopkama
Slika 14. Kronološki tijek sušenja i propadanja sastojina uzrokovanih napadom potkornjaka u Njemačkoj (Hinterstein, Allgäu;
http://wald.xn--gf-fka.de)
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
16
Prilog 2 - Ključ za determinaciju
- Šestozubi smrekin potkornjak - Pityogenes chalcographus
a) b) c)
Slika 15. a) Obronak pokrilja s jasno vidljivim vedim zupcima kod mužjaka i manjim kod ženke. b) Prikaz osnovnog oblika
razvoja hodničnog sustava specifičnog za ovu vrstu. c) Odrasli imago veličine 2-2,3 mm
a) b) c)
Slika 16. a) Sustav hodnika u početnoj fazi sa bračnom komoricom i materinskim hodnicima. b) Trenutno aktivno izgrizanje.
c) Završena faza razvoja
a) b)
Slika 17. a) Napad na tankim granama stabla. b) Razvijeni potkornjaci u zipkama pred izlijetanje-rojenje
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
17
- Osmozubi smrekov potkornjak, smrekov pisar - Ips typographus
a) b) c)
Slika 18. a) Razvoj hodnika pod korom. b) Početna faza izgrizanja ličinki od materinskog hodnika. c) Potpuno razvijeni
hodnici i kukuljenje u zipkama
a) b)
Slika 19. a) Odrasli imago. b) Proces kukuljenja
a) b) c)
Slika 20. a) Crvenkasta piljevina kao znak ubušenog potkornjaka. b) Skidanjem kore utvrđuju se faze razvoja. c) Priprema
izlaska odraslih imaga
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
18
- Jelov debelokori krivozubi potkornjak - Pytiokteines curviens
a) b) c)
Slika 21. a) Prikaz sustava razvoja hodnika pod korom. b) Izlazne rupe. c) Pokrilje odraslog imaga
- Oštrozubi borov potkornjak - Ips acuminatus
a) b) c)
Slika 22. a) Prikaz sustava razvoja hodnika pod korom. b) Grizotine na deblu. c) Odrasli imago
- Veliki šestozubi borov potkornjak - Ips sexdentatus
a) b) c)
Slika 23. a) Prikaz sustava razvoja hodnika pod korom. b) Žudkasta piljevina kao siguran pokazatelj ubušavanja potkornjaka osobito
na opožarenim površinama. c) Grizotine na deblu bora
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
19
Prilog 3 - Obrazac monitoringa
OP 1 - Prebrojavanje po vrstama
Popunjavanje OP 1; Popuniti svaku rubriku jedanput tjedno za svaku klopku. Podatke s terena
ažurirati i dostaviti u digitalnom obliku u propisane obrasce svakoga četvrtka u tjednu.
Tip
klo
pke
Vrs
ta
fero
mo
na
Od
jel /
od
sjek
Lo
kal
itet
Go
spo
dar
ska
kla
saO
mje
r sm
jese
Dat
um
po
stav
ljanja
Dat
um
ob
no
ve
Dat
um
pre
bro
javan
jaK
oo
rdin
ate
Vrs
ta
ml
Pri
sutn
ost
ost
alih
vrs
ta k
ukac
a
Kri
tična
bro
jno
st
DA
/ N
E
Viz
ual
ni si
mp
tom
i
12
34
56
78
910
11
12
13
14
15
Pre
bro
jav
an
je izv
ršio
:
Bro
j
klo
pke
Vrs
ta 1
Vrs
ta 2
Do
datn
a z
ap
aža
nja
:
Vrs
ta 3
Vrs
ta 4
Fero
mon 4
Fero
mon 5
PR
EB
RO
JA
VA
NJ
E P
O V
RS
TA
MA
u m
l
Vrs
ta 5
ŠG
D "
HE
RC
EG
BO
SA
NS
KE
ŠU
ME
"
d.o
.o. K
upre
s
GJ:
Dat
um
:
ŠU
MA
RIJ
A :
Fero
mon 1
Fero
mon 2
Fero
mon 3
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
20
OZS - Kontrola zdravstvenog stanja
Popunjavanje OZS ; Popuniti sve rubrike za svaku klopku posebno, kao i za sva druga mjesta na
kojima se uoče promjene zdravstvenog stanja uočavanjem specifičnih simptoma. Obrazac popuniti i
dostaviti u digitalnom obliku najmanje 2 puta mjesečno.
12
34
5
1G
J
2Lo
kalit
et
3G
osp
od
arsk
a kl
asa
4O
dje
li/o
dsj
eci
5O
dje
li re
aliz
iran
i un
atra
g
3 g
od
ine
6N
apad
nu
te v
rste
drv
eta
7Si
mp
tom
i
8V
rsta
šte
tnik
a/o
bo
ljen
ja
9In
ten
zite
t n
apad
a
10
Nap
adn
uta
po
vrši
na
11
Dija
gno
za (
pre
tpo
stav
ka)
12
Šum
ski r
ed
13
Ošt
eden
je n
adži
lja
14
Dre
nir
anje
vla
ka i
pu
teva
15
Gu
ljan
je p
anje
va
16
Izva
le/u
stav
e
17
Tem
po
sje
če i
izvl
ačen
ja
18
Stan
je s
tova
rišt
a
19
Stan
je š
um
sko
g tl
a
20
Ob
no
va s
asto
jine
21
Dje
lova
nje
čo
vjek
a
22
Do
dat
na
zap
ažan
ja:
ŠGD
"H
ERC
EGB
OSA
NSK
E ŠU
ME"
d.o
.o. K
up
res
KO
NTR
OLA
ZD
RA
VST
VEN
OG
STA
NJA
RA
DIL
IŠTA
I U
GR
OŽE
NIH
LO
KA
LITE
TAŠU
MA
RIJ
A:
Dat
um
:
Loka
litet
osm
atra
nja
Pojava biljnih bolesti i
štetočina
Zdravstveno stanje u sastojini
/radilištuPodatci o lokalitetu
Sastojinske
prilike
Ko
ntr
olu
izvr
šio
:
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
21
Prilog 4 - Tabela brojnosti potkornjaka
Intenzitet
napada 5 6 7 8 9 Ukupno
Slab ˂350 ˂400 ˂550 ˂150 ˂50 ˂1500
Umjeren 351-1300 401-1400 551-1800 151-600 51-400 1501-5500
Visok 1301-1900 1401-2000 1801-2700 601-850 401-550 5501-8000
Vrlo visok 1901˂ 2001˂ 2701˂ 851˂ 551˂ 8001-16000
Ekstremno visok 16001˂
Ips typographus - 1 ml smrekovih pisara odgovara oko 40 jedinki
Tabela 1. Prikaz brojnosti Ips typohraphus
Graf 1. Grafički prikaz brojnosti po mjesecima
Graf 2. Grafički prikaz ulova u ml po mjesecima
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
22
Intenzitet
napada 5 6 7 8 9 Ukupno
Slab ˂500 ˂3200 ˂5000 ˂1250 ˂50 ˂10000
Umjeren 1700 13000 20000 5000 300 40000
Visok 2600 19500 30000 7500 400 60000
Vrlo visok 2601˂ 19501˂ 30001˂ 7501˂ 401˂ 100000
Ekstremn
o visok 100001˂
Pityogenes chalcographus- 1 ml šestozubih smrekovih potkornjaka odgovara oko 600 jedinki
Tabela 2. Prikaz brojnosti Pityogenes calcographus
Graf 3. Grafički prikaz brojnosti po mjesecima
Graf 4. Grafički prikaz ulova u ml po mjesecima
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
23
Prilog 5 - Deklaracije feromona
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
24
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
25
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
26
Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka.................... 2016. godina
27