problemi meĐunarodne likvidnosti

1

PROBLEMI MEĐUNARODNE LIKVIDNOSTI

MEĐUNARODNE FINANCIJE

Sveučilišni diplomski studij Poslovne ekonomijeSmjer FINANCIJE, 2013/14

CILJEVI PREDAVANJA Analizirati pitanja međunarodne likvidnosti općenito i u brettonwoodskom

sustavu, s posebnim osvrtom na razloge uvođenja i strukturu posebnih prava vučenja

Međunarodni sporazumi značajni za međunarodnu likvidnost - Plaza i Louvre sporazum (što znače za međunarodnu likvidnost)

Analiza suvremenih problema međunarodne likvidnosti – svjetska valuta? Međunarodna likvidnost na nacionalnoj razini (s osvrtom na međunarodne

rezerve likvidnosti Republike Hrvatske)

STRUKTURA PREDAVANJA Međunarodna likvidnost – povijesni pregled Suvremeni problemi međunarodne likvidnosti (hoće li US$ ostati

međunarodna rezervna valuta, uloga zlata te (re)definirana košarica valuta kao međunarodno monetarno sidro, uloga PPV)

Devizne rezerve u funkciji međunarodne likvidnosti nacionalnog gospodarstva

2

Zbog čega je međunarodni monetarni sustav značajan

Međunarodni monetarni sustav ima zadatak opskrbiti globalno gospodarstvo odgovarajućom količinom (globalno) likvidnih sredstava

Međunarodni sporazumi o sustavu međunarodnih plaćanja Institucije koje taj sustav omogućuju*

Pitanja: I. Koje valute su općeprihvaćene kao sredstva međunarodne

likvidnosti – pitanje međunarodnog monetarnog standarda

II. Optimalan iznos i struktura nacionalnih rezervi likvidnosti

3

*Prema Babić, M., Babić, A.; “Međunarodna ekonomija”, MATE Zagreb 2000.

Na međunarodne rezerve likvidnosti utječu: Na međunarodne rezerve likvidnosti utječu:

Potrebe pojedine zemlje za uravnoteženjem salda platne bilance – u suprotnom potencijalno nastaju “neprijateljske” politike prema trgovinskim partnerima

Stanje svjetskog gospodarstva tijekom promatranog razdoblja (razina kamatnih stopa, procjena rizika i cijena zaduživanja itd.)

Potrebe (rastuće) svjetske trgovine za koju je nužno osigurati likvidna sredstva – to mogu biti nacionalne valute koje imaju i funkciju svjetske valute, umjetni novac – košarice valuta, sustav vezan za plemenite metale, nastanak “eurodolara”, virtualne valute … što je najbolje rješenje?

Zbog čega je međunarodna likvidnost značajna za nacionalno gospodarstvo?

Međunarodna likvidnost nužan je preduvjet za rješavanje problema nelikvidnosti u nacionalnoj bilanci plaćanja, a mogu se javiti u više različitih oblika

I. vlastita sredstva države,

II. sredstva međunarodnih monetarnih institucija ili

III. sredstva do kojih država dolazi na financijskom tržištu (uz određeni trošak zaduživanja)

Kako mjere ekonomske politike djeluju tek nakon određenog vremena, međunarodne rezerve se mogu brže i učinkovitije koristiti za financiranje deficita

Međunarodna likvidnost neke zemlje definira se kao njezina sposobnost da financira deficit u bilanci plaćanja bez poduzimanja mjera ekonomske politike

5

Prema Babić, M., Babić, A.; “Međunarodna ekonomija”, MATE Zagreb 2000.

Uloga MMFa u održavanju međunarodne likvidnosti

Jedan od najvažnijih ciljeva osnivanja Međunarodnog monetarnog fonda bio je održavanje međunarodne likvidnosti članica te potpora njihovoj sposobnosti da uredno podmiruju svoje obveze plaćanja prema inozemstvu

Svojim programima pomoći, MMF pomaže članicama uravnotežiti bilancu plaćanja, bez potrebe za uvođenjem restriktivnih ekonomskih mjera (koje bi utjecale i na vanjskotrgovinsku razmjenu) ili promjena u tečajnoj politici

6

Osim institucionalno (kroz funkcioniranje MMF-a), problemi međunarodne likvidnosti, ali i odnosi među deviznim tečajevima (time i nacionalnim gospodarstvima!) rješavaju se i međunarodnim sporazumima i dogovorima

Među najpoznatijim sporazumima su Plaza i Louvre sporazum

Iako je svaka nacionalna politika samostalna, suradnja (formalna i neformalna) među nacionalnim vlastima nije rijetkost te olakšava održavanje stabilnosti međunarodnih gospodarskih odnosa

7

PLAZA I LOUVRE SPORAZUMI

Problemi međunarodne likvidnosti te reguliranje odnosa među najznačajnijim svjetskim valutama samo privremeno su riješeni osnivanjem MMF-a, a ponovno su se aktualizirali nakon napuštanja sustava fiksnih deviznih tečajeva početkom 1970ih

Plaza i Louvre sporazumi (1980ih) bili su usmjereni ka kontroli kretanja tečaja US dolara prema japanskom jenu i njemačkoj marki te su imali za cilj pridonijeti rješavanju problema recesije u SADu

8

PLAZA SPORAZUM 9

Potpisan je 22 rujna 1985 između G – 5 zemalja* te je podrazumijevao devalvaciju US dolara prema jenu i njemačkoj marki

Razlozi za devalvaciju dolara bili su dvojaki: Smanjiti deficit tekućeg računa bilance plaćanja SAD koji je

dosegao 3,5% BDPa Pomoći američkom, ali i svjetskom gospodarstvu da se oporavi od

recesije

Ovakvo kretanje dolara, obzirom je bilo dogovoreno i planirano, nije izazvalo paniku na valutnim tržištima niti značajnije poremećaje, ali je ugrozila izvoznu konkurentnost ostalih zemalja

*G-5: Francuska, Zapadna Njemačka, Japan, SAD i Velika Britanija

PLAZA SPORAZUM

Manipuliranjem tečajnim kretanjima američki izvoz postao je jeftiniji te se smanjila neravnoteža platne bilance u odnosu prema zapadnoeuropskim zemljama, ali ne i prema Japanu i to zbog njihovih ograničenja uvozu

Obzirom na jačanje jena (zbog izvozno orijentiranog japanskog gospodarstva) monetarna politika bila je ekspanzivna što je uzrokovalo krizu u Japanu 1980ih i pucanje balona cijena nekretnina – govorimo o izgubljenom desetljeću

10

LOUVRE SPORAZUM 11

Međutim, slabljenje dolara se, pod uticajem kretanja na međunarodnim tržištima, nastavilo te su G-6* zemlje 1987. potpisale novi, Louvre sporazum

Cilj ovog sporazuma bio je zaustaviti slabljenje dolara koje je nastalo kao posljedica Plaza sporazuma, ali i spriječiti daljnje fluktuacije tečajeva US dolara prema DEM i japanskom jenu

* G-6: Francuska, Zapadna Njemačka, Japan, Kanada, SAD i Velika Britanija

Što je sve služilo kao sredstvo međunarodne likvidnosti

Tijekom razdoblja zlatnog standarda najznačajniji instrument međunarodne likvidnosti bilo je zlato, ali i tzv. “zlatne devize” (koje su glasile na stranu valutu), pri čemu je najznačajniju ulogu imala engleska funta

Iako je zlato 1970ih demonetizirano, još uvijek se koristi kao svjetska rezerva likvidnosti te kao važan dio međunarodnih rezervi likvidnosti većine zemalja

MMF emitira i posebna prava vučenja

12

POSEBNA PRAVA VUČENJA13

Krajem 1960ih, kako bi se riješio (između ostalog ) i problem nelikvidnosti svjetskog gospodarstva te smanjio pritisak na dolar (i američko gospodarstvo), MMF je počeo emitirati posebna prava vučenja (PPV), kao zamjenu za zlato koje se demonetiziralo ukidanjem apsolutne i fiksne konvertibilnosti za dolar

Riječ je o umjetnom novcu (naziva se još i papirnatim zlatom) čija vrijednost se formira temeljem košarice valuta zemalja s najvećim udjelom u svjetskom izvozu (jesu li to i najjače svjetske valute?)

Na koji način se računa vrijednost PPV?

14

Srijeda, 26. veljače 2014.

Valuta

Iznos valute sukladno pravilu

O-1

Devizni tečaj 1 Iznos u US dolarima

Postotna promjena deviznog tečaja prema US dolaru u odnosu prema prijašnjem

izračunu

Euro 0.4230 1.37410 0.581244 -0.044

Japanski jen 12.1000 102.34000 0.118233

Funta sterling 0.1110 1.66910 0.185270 0,018

US dolar 0.6600 1.00000 0.660000

1.544747

U.S.$1.00 = SDR 0.647355 2 -0.056 3

SDR1 = US$ 1.54475 4Napomene (fusnote): 1) devizni tečaj za japanski jen određen je kao iznos jena za jedan dolar. Ostali tečajevi iskazani su kao iznos US dolara prema valuti; 2) Pravilo MMFa O – 2 (a) definira vrijednost US dolara u SPV kao vrijednost koja je obrnuto proporcionalna zbroju iznosa valuta u košarici (iskazanih u dolarima), zaokruženo na šest znamenki. Vrijednost svake valute u dolarima izračunata je prema srednjoj vrijednosti kupovnog i prodajnog deviznog tečaja na londonskom tržištu u podne. Ukoliko nije moguće dobiti vrijednost tečaja na londonskom, uzima se srednja vrijednost kupovnog/ prodajnog tečaja na tržištu u New Yorku a ukoliko ni to nije moguće, koristi se referentni tečaj prema euru kojeg objavljuje Europska središnja banka. 3) Postotna promjena vrijednosti US dolara prema PPV-u u odnosu prema ranijoj kalkulaciji, 4) Obrnuto proporcionalna vrijednost US dolara izražena u PPV, zaokruženo na šest brojki.

http://www.imf.org/external/np/fin/data/rms_sdrv.aspx

Struktura košarice PPV-a, s obzirom na njegov značaj kao svjetske rezerve likvidnosti te ulogu MMF-a u održavanju globalne likvidnosti treba odražavati kretanja u svjetskom gospodarstvu

MMF propisuje kriterije koje valuta treba zadovoljiti kako bi postala dio košarice PPV – odnosno, kako bi postala svjetska rezerva likvidnosti

15

(Moguća) izmjena strukture košarice PPV

Kriteriji MMF-a za moguću izmjenu strukture košarice PPV (od 2011.) – karakteristike valute:

Valuta kojom se trguje na međunarodnom deviznom tržištu Razvijeno devizno tržište te tržište financijskih derivata na

OTC tržištima Tržišno određivanje kamatne stope, bez značajnijeg utjecaja

od strane nacionalnih vlasti Nacionalna valuta treba biti općeprihvaćena kao dio deviznih

rezervi drugih zemalja

16

Eichengreem, B., Kawai, M.:”Issues for Renminbi Internationalization: An Overview”, ADBI Working Paper Series, No. 454, 2014.

Kriteriji MMF-a korišteni pri određivanju valutne strukture košarice PPV-a (1977., evaluacija svakih 5 godina)

U obzir se uzimaju: Udio međunarodne trgovine te udio kapitalnih transakcija

denominiranih u promatranoj valuti Obujam transakcija, postoji li terminsko tržište te razlika između

kupovne i prodajne cijene transakcija koje su denominirane u promatranoj valuti Postojanje dovoljno razvijenog deviznog tržišta nužno je radi

osiguravanja dovoljne količine strane valute u bilo kojem trenutku, a bez značajnijeg utjecaja na devizni tečaj

2010. godine pri evaluaciji valuta u košarici PPV-a, za kineski renminbi utvrđeno je kako ne udovoljava navedenim kriterijima – nova evaluacija provest će se 2015. godine

IMF, “Criteria for Broadening the SDR Basket”, 2011

SUVREMENI PROBLEMI MEĐUNARODNE LIVIDNOSTI

18

Internacionalizacija nacionalne valute

Valute najvećih svjetskih gospodarstava preuzimaju i ulogu svjetskih valuta

Javlja se sukob između ciljeva i zadataka koje treba ispuniti kao nacionalna i kao svjetska valuta

Za stabilan razvoj svjetskog gospodarstva potrebna je stabilna međunarodna valuta ili sustav koji se zasniva na više valuta te na košarici valuta (npr. PPV)

19

Više pogledati u BIS,“Global liquidity – concept, measurement and policy implications”, CGFS PAPERS No 45., 2011

Globalna likvidnost u suvremenim uvjetima:

Zbog rastuće financijske integracije, globalni uvjeti snažno utječu na nacionalne ekonomske uvjete (priljevi i odljevi, kao i iznenadni prestanak priljeva kapitala, obujam kreditiranja te cijene financijske i ostalih oblika imovine)

Neravnoteže globalne likvidnosti mogu dovesti do ranjivosti sustava u cjelini, kao i neravnoteža među valutama i zemljama

Nedostatna globalna likvidnost može imati značajan utjecaj na gospodarski rast (kao što je bilo tijekom razdoblja 2008/09)

Nacionalne vlasti tada postaju opreznije u akumuliranju rezervi iz predostrožnosti što ima značajan širi utjecaj

20

GLOBALNE REZERVE

Razina globalnih rezervi snažno raste te je u 2009 dosegla 13% svjetskog BDPa

Uglavnom su još uvijek koncentrirane u US$

Pitanje je do koje mjere će emitenti rezervne valute moći udovoljiti globalnoj potražnji (Triffin dilemma)

21

COFER (Currency Composition of Official Foreign Exchange

Reserves)

Baza podataka MMF-a o valutnoj strukturi deviznih rezervi zemalja članica

Analizira se udio: US$, €, britanska funta, japanski jen, švicarski franak te “potraživanja u ostalim valutama”

Nacionalne vlasti prijavljuju podatke na dobrovoljnoj bazi, podaci su povjerljivi i ne objavljuju se (po zemljama), iako se zemlje grupiraju prema stupnju razvijenosti

22


Struktura deviznih rezervi: 2001 vs. 2011Struktura deviznih rezervi: 2001 vs. 2011Porast udjela nealociranih deviznih rezervi,

najznačajnije valute još uvijek $ i €


Valutna struktura stranih deviznih rezervi: usporedba 2001. i Q1/2011

Struktura deviznih rezervi Q3/2013, COFER baza podataka MMF-a

24

Podaci MMF, dostupno na http://www.imf.org/external/np/sta/cofer/eng/index.htm

Valutna struktura deviznih rezervi (COFER baza podataka)

25

Currency Composition of Foreign Exchange Reserves



26

VALUTNA STRUKTURA MEĐUNARODNIH BANKOVNIH OBVEZAVALUTNA STRUKTURA MEĐUNARODNIH BANKOVNIH OBVEZA(2000 - Q1/2011 (% udio))(2000 - Q1/2011 (% udio))

• Valutna struktura međunarodnih bankovnih obveza te dužničkih vrijednosnica - pokazatelj korištenja valute u financijskim transakcijama

• Ovaj pokazatelj koristi se u kombinaciji sa službenim deviznim rezervama. Na taj način analiziraju se podaci i za javni i za privatni sektor

27


UPRAVLJANJE DEVIZNIM REZERVAMA

28

Prema: IMF, Global Stability Report, April, 2012

Načela upravljanja deviznim rezervama su sigurnost, likvidnost te profitabilnost

Službene rezerve pokazuju stalni trend porasta – od 2,2 bilijuna $ krajem 2001. na 10,8 bilijuna $ krajem listopada 2011.

Ulaganja su najvećim dijelom u (državne) obveznice, dok udio bankovnih depozita snažno opada kao posljedica krize koja je uzdrmala povjerenje u njihovu sigurnost

S druge strane, porasla je potražnja za zlatom kao dijelom službenih rezervi – ukazuje na nepovjerenje u držanje ostalih oblika sigurne imovine

29

Povećana potreba za rezervama uzrokovana je – osim uobičajenim motivima za držanjem rezervi kao što je npr. mogućnost obrane od vanjskih šokova i kriza – i :

Strahom od nelikvidnosti u uvjetima financijske krize Intenzivnim i nestabilnim kretanjima kapitala Nedostatkom globalnog mehanizma za automatsko uravnoteženje Potragom za rezervnom valutom koja će zamijeniti US dolar

30

U uvjetima gospodarske krize i opće nestabilnosti valutnih tržišta (2008 ), ponovno su se aktualizirale rasprave o plemenitim metalima - zlatu i, u manjoj mjeri, srebru - kao o jedinim dugoročno održivim rezervama globalne likvidnosti

Povratak na zlato kao sidro svjetskog monetarnog i gospodarskog sustava uobičajeno je za razdoblja kriza kada se narušava povjerenje u papirnati, fiat novac

Pod utjecajem navedenih trendova, cijena zlata snažno raste što je potaklo rasprave o održivosti tog trenda te špekulativnoj prirodi tog rasta (cjenovnom balonu) – kasnije dolazi do korekcije cijene

31

32

Kretanje cijena zlata (12 mjeseci)

Kretanje cijene zlata

5 godina 5 godina


5 godina 5 godina Kretanje cijene zlata

10 godina 10 godina


10 godina 10 godina

33

Kretanje cijene srebra 1995 - 2013Kretanje cijene srebra 1995 - 2013

34

35

Bi li povratak na zlatni standard danas uopće bio moguć? Na kojoj razini bi se odredio tečaj nacionalne valute

prema zlatu, bi li to bila razina tečaja na određeni datum ili bi se odredila paritetna vrijednost

Bi li se i na koji način regulirala cijena zlata na svjetskim tržištima (obzirom na kretanja posljednjih nekoliko godina, snažan rast, potom korekcija cijene …) te na koji način bi se održavala pod kontrolom (obzirom je sustav iz Bretton Woodsa koji je to pokušao završio neuspjehom)

Na koji način bi se riješili problemi zbog kojih je sustav zlatnog standarda i napušten

36

Konačno, fiksni devizni tečaj nacionalnih valuta prema zlatu, a koji bi nužno rezultirao iz ovakve politike, vodi pasivn(ij)oj monetarnoj politici

Drugo moguće rješenje je korištenje redefinirane košarice svjetskih valuta kao novog oslonca međunarodnog monetarnog sustava

Obzirom na značaj gospodarstva, potrebna je nova uloga za niz valuta – prije svega kineske – ali to bi za npr. MMF značilo promjenu kriterija

Moguće rješenje je i dogovor o međusobnim usklađivanjima tečajnih kretanja (novi Plaza – Louvre sporazumi)

MEĐUNARODNA LIKVIDNOST

NACIONALNOG GOSPODARSTVA

(MEĐUNARODNE REZERVE LIKVIDNOSTI)

37

38

Međunarodna likvidnost nacionalne ekonomije predstavlja sposobnost izvršavanja obveza plaćanja prema inozemstvu.

Sastoji se od svih (novčanih i nenovčanih) sredstava kojima

raspolažu službeni monetarni organi jedne zemlje koja se upotrebljavaju u međunarodnim plaćanjima i ujedno predstavljaju njezine međunarodne monetarne rezerve

Ne postoji jednoglasan stav oko toga što je optimalna razina nacionalnih deviznih rezervi, ali ..

… poželjnom razinom uobičajeno se smatra ona u protuvrijednosti 3-mjesečnog uvoza roba i usluga

39

Međunarodne rezerve likvidnosti jedne zemlje su

“… inozemna imovina koja je pod kontrolom i na raspolaganju monetarne vlasti u svrhu izravnog financiranja neravnoteže u bilanci plaćanja te neizravnog reguliranja neravnoteže putem intervencija na deviznom tržištu radi utjecaja na tečaj te u ostale svrhe …”

(definicija Međunarodnog monetarnog fonda)

40

Međunarodne rezerve likvidnosti

I. Osiguravaju međunarodnu likvidnost zemljeII. Redovitim plaćanjem svojih obveza zemlja pridonosi svom

međunarodnom kredibilitetu i na taj način …III. …osigurava lakši (i jeftiniji) pristup kapitalu na

međunarodnim tržištima

Razina međunarodnih rezervi likvidnosti važan je parametar i pri određivanju kreditnog rejtinga zemlje jer daje signal o mogućnosti otplate dugova te je poželjno da bude što viša

41

Međunarodne rezerve likvidnosti u većini zemalja danas se sastoje od

Inozemnih sredstava plaćanja (u gotovini) Deviznih depozita u bankama, Inozemnih vrijednosnica Posebnih prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda Zlata središnje banke

U Republici Hrvatskoj međunarodnim deviznim pričuvama upravlja Hrvatska narodna banka

Razina i način upravljanja deviznim rezervama također će ovisiti i o karakteristikama tečajne i monetarne politike

kod FIKSNIH TEČAJNIH REŽIMA potrebni su visoki iznosi deviznih rezervi kako bi se spriječili špekulativni pritisci na tečaj te održalo povjerenje u sustav

kod SLOBODNO FLUKTUIRAJUĆIH REŽIMA razina tečaja se (barem u teoriji) određuje na tržištu. Ipak, devizne rezerve su potrebne kako bi se ublažili iznenadni unutarnji ili vanjskih šokovi

kod INTERMEDIJARNIH REŽIMA upravljanje deviznim rezervama usmjereno je ka održavanju kretanja tečaja u zadanim okvirima

42

MEĐUNARODNE PRIČUVE RH (1)43

Sukladno praksi većine središnjih banaka, valutna struktura međunarodnih pričuva RH određuje se temeljem valutne strukture inozemnog zaduženja Republike Hrvatske valutne strukture uvoza

Načela kojima se vodi HNB jesu načela sigurnosti i likvidnosti, sukladno dobroj praksi središnjih banaka članica Europskog sustava središnjih banaka (ESCB)

HNB ne posjeduje monetarno zlato u svojim pričuvama

MEĐUNARODNE PRIČUVE RH (2)44

Osnovi ciljevi upravljanja su

održavanje stabilnosti kune, održavanje odgovarajućeg stupnja likvidnosti za potrebe

međunarodnih plaćanja te ostvarenje zadovoljavajućih prinosa uz adekvatno upravljanje

rizicima kojima su pričuve izložene.

Međunarodne pričuve HNB-a i novčana masa (izvor: Hrvatska narodna banka, www.hnb.hr)

45

0123456789

10111213

1/0

0.

12

/00

.

11

/01

.

10

/02

.

9/0

3.

8/0

4.

7/0

5.

6/0

6.

5/0

7.

4/0

8.

3/0

9.

2/1

0.

1/1

1.

12

/11

.

11

/12

.

10

/13

.

mlr

d.

EU

R

Međunarodne pričuve

Novčana masa

MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-a U EURIMA I MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-a U EURIMA I U MJESECIMA UVOZA ROBE I USLUGA U MJESECIMA UVOZA ROBE I USLUGA

(izvor: Hrvatska narodna banka, www.hnb.hr)46

2,3 2,43,0

3,8

5,3 5,76,6 6,4

7,4

8,79,3 9,1

10,410,7 11,2 11,2

0

2

4

6

8

10

12

14

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

6,5

7,0

7,51

99

7.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

mlr

d.

EU

R

mje

se

ci

uv

oz

a

Međunarodne pričuve (umjesecima uvoza)

Međunarodne pričuve (u mlrd.EUR)

PROBLEMI MEĐUNARODNE LIKVIDNOST TIJEKOM GLOBALNE EKONOMSKE KRIZE I POLITIKE

SREDIŠNJIH BANAKA

47

Monetarne politike središnjih banaka tijekom globalne ekonomske krize karakteriziraju nekonvencionalne mjere i instrumenti

Cilj je bio očuvati likvidnost u sustavu i to u uvjetima neefikasnosti međubankovnog novčanog tržišta, bez značajnijih promjena u tečajnim politikama

Kamatne stope najznačajnijih središnjih banaka, nakon rujna 2008 (propast Lehman Brothers) imale su snažan trend pada uz vrijednosti neznatno veće od 0%

48

Izvor: HNB, Financijska stabilnost broj 12, veljača 2014., str. 10

49

Ključne kamatne stope najznačajnijih središnjih banaka i vodeće tržišne kamatne stope

KOJE BI PRETPOSTAVKE TREBALA ZADOVOLJITI SVJETSKA REZERVNA VALUTA (1)

Svjetske rezervne valute (time i problemi međunarodnih rezervi likvidnosti) mijenjaju se pod utjecajem promjena u međunarodnim ekonomskim odnosima te geopolitičkih promjena, ali i utjecaja međunarodnih institucija (MMF) te međunarodnih sporazuma

Veličina gospodarstva (BDP, sudjelovanje u svjetskoj trgovini i financijskom sustavu) – iako nije presudna (primjer švicarskog franka)

Makroekonomska politika – niska stopa inflacije te stabilna i pouzdana fiskalna pozicija, kako ne bi postojale bojazni od monetizacije duga (uvjet kojeg ne zadovoljavaju SAD i Japan, npr.)

50

KOJE BI PRETPOSTAVKE TREBALA ZADOVOLJITI SVJETSKA REZERVNA VALUTA (2)

Nacionalni financijski sustav – koji treba biti dovoljno razvijen i likvidan kako bi na njemu mogli sudjelovati međunarodni investitori i središnje banke drugih zemalja. Ukoliko postoje kapitalne kontrole te su kretanja pod značajnim utjecajem nacionalnih vlasti valutom teže je održavati globalnu likvidnost

Konvertibilnost valute, te slobodno određivanje deviznog tečaja – kako bi se rezervnom valutom moglo slobodno trgovati na deviznim tržištima

Učinkovit pravni sustav

51

Više pogledati u Prasad, E., Ye, L.”Will the Renminbi Rule?”, IMF Finance and Development, March 2012. te u Taylor, A. M. “The Future of International Liquidity and

the Role of China”, NBER Working Paper 18771

problemi meĐunarodne likvidnosti

Documents