procena prilagođenosti vrste drosophila suzukii na ... · vrsta od kojih je napoznatija drosophila...
TRANSCRIPT
UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
Aleksandra D. Cvetanović
Procena prilagođenosti vrste Drosophila suzukii na standardne
laboratorijske uslove
Master rad
Niš, 2019.
UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
Master rad
Procena prilagođenosti vrste Drosophila suzukii na standardne
laboratorijske uslove
Kandidat: Mentor:
Aleksandra D. Cvetanović 266 dr Vladimir Cvetković
Niš, 2019.
UNIVERSITY OF NIŠ
FACULTY OF SCIENCES AND MATHEMATICS
DEPARTMENT OF BIOLOGY AND ECOLOGY
Master thesis
Adaptability assessment of species Drosophila suzukii on
standard laboratory conditions
Candidate Menthor
Aleksandra D. Cvetanović 266 dr Vladimir Cvetković
Niš, 2019.
Zahvalnica
Najsrdačnije se zahvaljujem svom mentoru prof. dr Vladimiru
Cvetković, na nesebičnoj pomoći, razumevanju i sugestijama tokom
eksperimentalne studije i izrade master rada.
Veliko hvala i Maji Lazarević, studentkinji doktorskih studija, na
ukazanoj pomoći prilikom slikanja mušica.
Naročitu zahvalnost dugujem svojoj porodici i prijateljima na
neizmernoj ljubavi, podršci i razumevanju koje su mi pružili tokom
studiranja.
BIOGRAFIJA KANDIDATA
Aleksandra Cvetanović je rođena 14. avgusta 1995. godine u Vranju. Osnovnu školu
“Branko Radičević” u Bujanovcu završava 2010. godine. Iste godine upisuje srednju stručnu
školu “Sveti Sava” u Bujanovcu, smer medicinska-sestra vaspitač i završava 2014. godine sa
odličnim uspehom.
Nakon završetka srednje škole 2014. godine upisuje osnovne akademske studije na
Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu, na Departmanu za biologiju i ekologiju. Osnovne
akademske studije završava 2017. godine sa zvanjem Biolog. Iste godine upisuje master
akademske studije, smer biologija, koje završava 2019. godine sa zvanjem Master biolog.
Sažetak
U ovom radu ispitivana je prilagođenost invazivne vrste D. suzukii na laboratorijske
uslove praćenjem parametara i dinamike životnog ciklusa. U literaturi postoje brojni podaci o
životnom ciklusu ove vrste, ali suština ovog rada je da se pod određenim laboratorijskim
uslovima proveri kako se odvija životni ciklus jedinki D. suzukii, uhvaćenih u Srbiji, u odnosu na
kontrolni laboratorijski soj D. melanogaster. Eksperimentalne jedinke ovih vrsta su gajene
paralelno na standardnom supstratu baziranom na kukuruznom grizu. Rezultati su pokazali da je
pod datim uslovima ukupan broj položenih jaja, ulutkanih i izleglih jedinki veći kod kontrolne D.
melanogaster nego kod D. suzukii. Ulutkavanje i izleganje traju kraće i kreću dva dana ranije
kod D. melanogaster nego kod D. suzukii.
Ključne reči: Drosophila melanogaster, Drosophila suzukii, dinamika razvića, životni
ciklus.
Abstract
In this study, the adaptation of the invasive D. suzukii species to laboratory conditions
was investigated by monitoring the parameters and life cycle dynamics. There are numerous data
on the life cycle of this species in the literature, but the essence of this study is to evaluate
parameters of life cycle of D. suzukii individuals caught in Serbia under certain laboratory
conditions in comparison with the control laboratory strain of D. melanogaster. Experimental
specimens of these species were grown in parallel on a standard corn meal based substrate. The
results showed that under given conditions, the total number of laid eggs, pupas and hatching
individuals was higher in control D. melanogaster than in D. suzukii. The pupation and hatching
are shorter and start two days earlier in D. melanogaster than in D. suzukii.
Keywords: Drosophila melanogaster, Drosophila suzukii, dinamics of development, life
cycle
Sadržaj:
1.UVOD .......................................................................................................................................... 1
1.1 Dosadašnja istraživanja ......................................................................................................... 2
1.2 Drosophlia suzukii i Drosophila melanogaster .................................................................... 2
1.3 Ciklus razvića vrste Drosophila melanogaster i Drosophila suzukii .................................... 5
2.CILJ RADA ................................................................................................................................. 8
3. MATERIJAL I METODE .......................................................................................................... 9
3.1 Materijal ................................................................................................................................ 9
3.2 Metode ................................................................................................................................... 9
3.2.1 Priprema hranljive podloge ............................................................................................ 9
3.2.2 Prebacivanje adulta na pripremljene podloge ............................................................... 10
3.2.3 Postupak brojanja jaja, lutki i adulta i praćenja dinamike zivotnog ciklusa ................. 11
4. REZULTATI............................................................................................................................. 12
4.1 Ispitivanje razlike između D. melanogaster i D. suzukii u ukupnom broju položenih jaja,
ukupnom broju ulutkanih i ukupnom broju izleglih jedinki. .................................................... 12
4.2 Komparativna analiza dinamike ulutkavanja ...................................................................... 14
4.3 Komparativna analiza dinamike izleganja .......................................................................... 15
4.4 Komparativna analiza odnosa polova između D. melanogaster i D. suzukii ...................... 17
5. DISKUSIJA .............................................................................................................................. 18
6. ZAKLJUČCI ............................................................................................................................. 21
7. LITERATURA ......................................................................................................................... 22
Aleksandra Cvetanović Master rad
1
1.UVOD
Drosophilidae pripada redu Diptera, porodica je kosmopolitski rasprostranjena,
raspodeljena je u 75 rodova, u okviru kojih je registrovano preko 4 000 vrsta mušica (Yassin,
2013). Rod Drosophila je najbrojniji rod famiije Drosophilidae. U okviru ovog roda registrovano
je 1 500 vrsta, svrstanih u deset podrodova od kojih je podrod Drosophila najbrojniji, a drugi po
brojnosti je podrod Sophophora (Markow i O'Grady, 2005). Podrod Sophophora broji preko 300
vrsta od kojih je napoznatija Drosophila melanogaster ili voćna mušica, koja pripada
melanogaster grupi. Drosophila suzukii ili voćna “mušica pegavih krila” ili azijska voćna mušica
takođe pripada podrodu Sophophora, grupi melanogaster (van Der Linde i Houle, 2008).
D. melanogaster je autohtona odnosno domaća vrsta našeg područja. U principu se ne
smatra ozbiljnom štetočinom jer se hrani na prezrelom i trulom voću koje je već otpalo sa stabala
ili oštećenim plodovima, dok “zdravo” tj. neoštećeno voće ne napada (Becher i sar., 2012; Zhu i
sar., 2003).
Za razliku od nje D. suzukii je alohtona, invazivna vrsta koja potiče iz jugoistočne Azije.
Smatra se štetočinom voćnih plodova jer polaže jaja u zdravom voću (Kanzawa, 1935). Tako se
larve ove mušice mogu naći u zdravom voću koje se iznosi na tržište ili u uskladištenom voću.
Kako se larve hrane plodom dolazi do brzog omekšavanja, propadanja i truljenja voća. Zato se
ova vrsta smatra velikom štetočinom voćnih kultura. Biljke domaćini su mnoge kultivisane i
samonikle biljke, najugroženije su malina (Rubus idaeus), kupina (Rubus fruticosus), trešnja
(Prunus avium), višnja (Prunus cerasus), šljiva (Prunus domestica), jagoda (Fragaria vesca),
kajsija (Prunus armeniaca), borovnica (Vaccinium myrtillus), grožđe (Vitis vinifera), smokva
(Ficus carica) i druge biljne kulture (EPPO, 2013). Postoje razlike u osetljivosti na voće unutar
vrsta i među sortama unutar iste vrste voća (Lee i sar., 2011). Uglavnom preferira crveno voće
koje poseduje tanak plodov omotač, kako bi mogla dugom testerastom legalicom da zaseče
plodov omotač i položi jaja u zdravom plodu. Oštećenje prouzrukovano larvama D. suzukii čini
plod neupotrebljivim (Bolda i sar., 2010). Godine 2008. ekonomski gubici za Kaliforniju,
Oregon i Vašington su procenjeni na 40% za borovnice, 50% za maline i kupine, 33% trešnje i
20% za jagode (Bolda i sar., 2010). Evropska organizacija za zaštitu bilja (EPPO), ocenila je
vrstu kao potencijalno štetnu u proizvodnji voća u svim evropskim i mediteranskim zemljama.
Voćna mušica D. melanogaster se koristi kao model organizam već više od jednog veka
za proučavanje različitih bioloških procesa, uključujući genetiku, embrionalni razvoj, učenje,
ponašanje i starenje. Ipak većina znanja dobijenih ispitivanjem D. melanogaster nije preneta na
primenjene entomološke probleme, jer se ona ne smatra ekonomski važnom vrstom štetočina.
Međutim, bliska veza D. melanogaster i D. suzukii nudi mogućnosti za rešavanje dugogodišnjih
pitanja iz oblasti biologije insekata sa praktičnim ishodom (Cini, 2012).
Aleksandra Cvetanović Master rad
2
Uporedna istraživanja D. melanogaster i D. suzukii ubrzaće napredak u poboljšanju
efikasnosti insekticida. Takođe, pomoći će istraživačima da bolje razumeju šta je to što D.
suzukii čini invazivnom vrstom. D. suzukii će verovatno postati glavni model za istraživanja u
poljoprivredi i studiji zaštite useva (Cini, 2012).
1.1 Dosadašnja istraživanja
Drosophila suzukii je prvi put indentifikovana u Japanu 1916. godine na višnji (Kanzawa,
1936). Iz Japana mušice su se proširile u okolnim zemljama i do 1977. godine prijavljeno je
njihovo prisustvo u Kini, Indiji, Tajlandu i Koreji (Delfinado i Hardi, 1977). Nekoliko godina
kasnije 1980. mušice su prenešene na Havaje (Kaneshiro, 1983). Prvi put je 2008. godine
indentifikovana u Severnoj Americi u Kaliforniji (Steck i sar., 2009). U Evropi je takođe, prvi
put indentifikovana 2008. godine prvo u Španiji, a kasnije u Francuskoj i Italiji (Calabria i sar.,
2012). Za nekoliko godina proširila se i u drugim zemljama Evrope.
U Srbiji su prvi put Toševski i sar. sproveli istraživanja, tokom oktobra i novembra 2014.,
u cilju utvrđivanja prisustva i rasprostranjenja vrste Drosophila suzukii. Oni su potvrdili
prisustvo Drosophila suzukii u pet regiona u Srbiji i to u Rasinskom, Raškom, Mačvanskom,
Pčinjskom kao i na području Beograda (Toševski i sar., 2014). U Sloveniji i Hrvatskoj je
zabeležena 2011. godine (Milek i sar., 2011), dok je u Crnoj Gori njeno prisustvo zabeleženo
2015. godine (Radonjić i Hrnčić, 2015). U našoj zemlji ova štetočina je na karantinskoj listi
štetnih organizama. Zbog toga se sprovodi poseban nadzor nad vrstom Drosophila suzukii u cilju
rane detekcije i kontrole zbog značajnih ekonomskih šteta.
U studiji autora Lin i sar. (2014) proučavano je vreme razvića D. suzukii i D.
melanogaster u laboratorijskim uslovima, pri čemu je praćeno vreme razvoja svakog stadijuma
životnog ciklusa, stopa reprodukcije, specifična stopa preživljavanja i odnos polova. Svi
parametri su beleženi u tablice života (life tables, eng.) pojedinačno za svaku jedinku. Na osnovu
dobijenih rezultata zaključili su da srednje vreme generacije traje duže kod D. suzukii nego kod
D. melanogaster, ali da adulti D. suzukii žive duže nego adulti D. melanogaster. Značajne razlike
u stopi reprodukcije nisu pronašli, dok je odnos mužjaka i ženki bio 1:1,4 za D. suzukii i 1:2,1 za
D. melanogaster (Lin i sar. 2014).
1.2 Drosophlia suzukii i Drosophila melanogaster
Odrasle jedinke Drosophila suzukii (Matsumura, 1931) su žuto-smeđe boje, crvenih očiju
i dimenzije tela 2-3 mm (Slika 1). Grudni koš im je bledo braon ili žutosmeđe boje dok na
abdomenu imaju na svakom segmentu tamnu prugu (Kanzawa, 1939).
Aleksandra Cvetanović Master rad
3
Slika 1. Drosophila suzukii
Mužjake karakteriše crnosiva pega na vrh prozirnog krila što nije uobičajeno za ostale
evropske vinske mušice (Kanzawa, 1939). Mogući su i mužjaci bez tamnih pega na krilima, koji
se veoma teško uočavaju na terenu (Hauser, 2011). Ovu vrstu karakterišu i dve tamne mrlje ili
pruge u obliku češlja (prisustvo dlačica) na tarzusima prednjih nogu (Slika 2).
Slika 2. Drosophila suzukii mužjak (levo) i ženka (desno). Strelice pokazuju dve tamne mrlje na
tarzusima prednjih nogu; zaokruženo polje pokazuje testerastu legalicu.
Phylum: Arthropoda
Classis: Insecta
Ordo: Diptera
Familia: Drosophilidae
Genus: Drosophila
Subgenus: Sophophora
Group: melanogaster
Species: Drosophila suzukii
Aleksandra Cvetanović Master rad
4
Ženka je malo većih dimenzija od mužjaka i za razliku od mužjaka ne poseduje tamne
pege na krilima. Ima prozirna krila poput drugih vrsta iz roda Drosophila, pa se može razlikovati
od drugih srodnih vrsta jedino na osnovu oblika leglice (Slika 2). Ženke imaju legalicu u obliku
dve paralelne testerice, koja im služi za rezanje pokožice ploda i ubušivanje pri odlaganju jaja
(Kanzawa,1939). Rub legalice je dosta sklerotiziran, kao i zubi koji se nalaze na njoj (Hauser,
2009).
Drosophila melanogaster Meigen 1830. (Slika 3.), je insekt maih dimenzija, veličine 2-3
mm. Adulti imaju telo braon-žute boje, sa karakterističnim tamnim prugama na dorzalnoj strani
abdomena. Pigmentacija ovih pruga, se kod ženke i mužjaka bitno razlikuje. Prilikom
određivanja pola jedinke, ova osobina je od velikog značaja.
Slika 3. Drosophila melanogaster
Abdomen mužjaka je uglavnom jače pigmentisan od abdomena ženke (Slika 4). Kod
ženke svaki segment abdomena, ograničen je tamnim prstenovima, izuzev poslednjeg. Kod
mužjaka, nekoliko prvih segmenta, odmah iza toraksa, pigmentisani su na isti način kao kod
ženke, dok su nekoliko segmenta na zadnjem kraju abdomena potpuno obojeni (Garey i sar.,
2011).
Ženke su vidljivo većih dimenzija od dimenzija mužjaka. To je jedna bitna karakteristika
i od velike je pomoći u determinaciji mužjaka i ženke (Garey i sar., 2011). Međutim to nije uvek
slučaj pa se ispitivanjem genitalija na ventralnoj strani abdomena determiniše se tačan pol
jedinke (Garey i sar., 2011).
Phylum: Arthropoda
Classis: Insecta
Ordo: Diptera
Famillia: Drosophilidae
Genus: Drosophila
Subgenus: Sophophora
Group: melanogaster
Species: Drosophila melanogaster
Aleksandra Cvetanović Master rad
5
Slika 4. Drosophila melanogaster mužjak (levo) i ženka (desno)
1.3 Ciklus razvića vrste Drosophila melanogaster i Drosophila suzukii
Obe vrste imaju potpuni odnosno holometabolni tip razvića. Jedinke u toku svog
životnog ciklusa prolaze kroz četiri stadijuma: jaje, larva, lutka i adult. Dva stadijuma životnog
ciklusa su sesilna – jaje i lutka, dok su larva i adult pokretni. Ceo životni ciklus vrste D.
melanogaster i D. suzukii, uslovljen je optimalnom temperaturom i vlažnom sredinom u kojoj se
razviće dešava.
Ženka vrste D. melanogaster polaže jaja, često u grupicama, na mekanom supstratu
pogodnom za razvoj larvi. Takve podloge su biljnog porekla, bogate šećerima i u fazi su
fermentisanja, truljenja (Powell,1997).
Jaja su veličine 0,5 mm, bele boje, jajasta sa dva filamenta na prednjem kraju. Ženke
dnevno mogu polžiti 50-75 jaja. Posle jednog dana od polaganja, u optimalnim uslovima,
završava se potpun embrionalni razvoj i izleže se larva. Larve se po izleganju konstantno hrane
rijući kroz podlogu. Postoje tri larvena stadijuma tokom životnog ciklusa, nakon čega se larva
zatvara u puparijum (Markow, 2005; Powell, 1997). Pre formiranja puparijuma (lutke) dolazi do
promene ponašanja, larve odlaze od izvora hrane, kutikula larve otvrdnjava, potamni i formira se
puparijum.
Kada se metamorfoza završi, adulti se izležu probijajući prednji kraj puparijuma –
operkulum (Slika 5). Tek izlegli adulti su svetlije boje, krila su uz telo, abdomen je duguljast.
Posle par sati krila se razvijaju, abdomen postaje zaobljen i tamnije boje (Flagg, 1988). Na
temperaturi od 20-25 ᵒC, a u skladu sa spoljašnjim uslovima, ceo životni ciklus vrste D.
melanogaster, završava se za dve sedmice (Flagg, 1988). Dva do tri dana nakon izleganja, ženke
mogu početi da polažu jaja. Ovo je jedan od najkraćih razvojnih perioda u prirodi (Powell,
1997).
Aleksandra Cvetanović Master rad
6
Slika 5. Životni ciklus
Za razliku od D. melanogaster, ženka vrste D. suzukii polaže jaja u zdravim plodovima
koji sazrevaju zasecanjem pokožice plodovog omotača nazubljenom legalicom. Jaja su bele boje,
sjajna, ovalnog obika, dužine oko 0,6 mm sa dva filamenta na kraju. Kada se jaje položi ispod
pokožice plodovog omotača vide se samo dva filamenta koja vire na mestu ozlede. Prema
literaturnim podacima, ženke dnevno mogu položiti do 21 jaje, a tokom života polažu oko 195
jajeta (Kanzawa, 1939; Tochen i sar., 2014). Iz jaja se u roku od 2-72 h izlegu larve čiji razvoj
traje 3-13 dana. Odrasle larve su prozirno bele boje sa žućkastom utrobom. Na prednjem delu
tela vidljiva su crna usta. Od izleganja do ulutkavanja prolaze kroz tri stadijuma. Larve se
ulutkavaju unutar i izvan ploda, češće unutar ploda (Walsh i sar., 2011). Lutke su braonžute boje,
ovalnog oblika, dužine 2-3 mm. Na prednjem delu tela poseduju respiratorne organe u vidu dve
izbočine sa obe strane glave. Iz lutki se izležu odrasle jedinke. Iz jednog ploda trešnje na primer
može se izleći 60-70 adulta. Ceo životni ciklus vrste D. suzukii, završava se za 9-10 dana na
temperaturi od 25ᵒC i 21-25 dana na temperaturi od 15 ᵒC (Kanzawa, 1939) (Slika 5).
Prosečan životni vek adulta traje 3-9 nedelja. Međutim, mušice koje se pojavljuju kasno u
sezoni mogu da žive duže, prezimljuju na nekom skrovitom mestu (Dalton i sar., 2011). U
proleće postaju aktivne kada je temperatura veća od 10 °C. Mušice lete tokom cele vegetacijske
Aleksandra Cvetanović Master rad
7
sezone zavisno od razvoja plodova biljaka domaćina. U povoljnim klimatskim uslovma aktivne
su tokom cele godine. Na temperaturi ispod 10 °C nije zabeležena reprodukcija, dok na
temperaturi iznad 30 °C stopa reprodukcije je veoma niska, dok neke jedinke postaju sterilne
(Tochen i sar., 2014).
Aleksandra Cvetanović Master rad
8
2.CILJ RADA
Cilj ovog rada bio je:
• ispitivanje prilagođenosti D. suzukii na laboratorijske uslove praćenjem parametara i
dinamike životnog ciklusa i to u odnosu na kontrolni laboratorijski soj D. melanogaster.
Aleksandra Cvetanović Master rad
9
3. MATERIJAL I METODE
3.1 Materijal
U eksperimentalnom radu korišćeni su adulti vrste:
• Drosophila melanogaster soja Oregon (Wild-type No.5; Stock center Bloomington,
Indiana, USA);
• Drosophila suzukii prikupljeni u malinjaku u okolini Lebana.
Od laboratorijskog pribora korišćeno je:
• analitička vaga;
• menzura (250 ml)
• laboratorijska staklene čaša;
• stakleni štapić;
• rešo;
• binokularna lupa;
• plastične epruvete sa konusnim
dnom “flakoni” (50 ml);
• stalak za epruvete;
• termometar,
• improvizovani inkubator;
• aspirator;
• petri posuda;
• vata;
• marker.
Za pripremu hranljive podloge za gajenje Drosophila melanogaster i Drosophila suzukii
potrebno je:
• kukuruzni griz;
• šećer;
• suvi kvasac;
• agar;
• destilovana voda
• inhibitor rasta plesni NIPAGIN®;
• 96 % alkohol
3.2 Metode
3.2.1 Priprema hranljive podloge
Podloga na kojoj se gaje D. melanogaster i D. suzukii se priprema od šećera, kukuruznog
griza, agara i kvasca, pri čemu se odgovarajuća količina navedenih supstanci izmeri na
analitičkoj vagici i prebaci u staklenu čašu. Sve se to prelije odgovarajućom zapreminom
destilovane vode, prethodno izmerene menzurom. Rastvoreni prašak NIPAGIN® u 96% etanolu
se dodaje u skuvanu podlogu neposredno nakon sklanjanja sa rešoa. Nakon toga, podloga se
nalije u plastične flakone (Slika 6.). U svakom flakonu se nalije po 5 ml podloge. Kada se
Aleksandra Cvetanović Master rad
10
podloga stegne, preko podloge se stave granule suvog kvasca, podjednako raspoređene po celoj
površini. Nakon hlađenja podloga je spremna za prebacivanje adulta.
Slika 6. Hranljiva podloga razlivena u flakonima
3.2.2 Prebacivanje adulta na pripremljene podloge
Koriste se adulti jednake starosti, iz istog legla. Uz pomoć aspiratora adulti se usisavaju i
prebacuju na prethodno pripremljenim podlogama u flakonima (Slika 7). U svakom flakonu se
ubacuje po jedan par adulta. Prebacuje se ukupno sedam parova D. melanogaster u sedam
flakona i sedam parova D. suzukii u sedam flakona. Flakoni su obeleženi, zatvoreni vatom i
ostavljeni u inkubatoru na temperaturi od 23±1 °C, vlažnošću od 60% i dnevno noćnom režimu
12h/12 h.
Slika 7. Postupak prebacivanja adulta
Aleksandra Cvetanović Master rad
11
3.2.3 Postupak brojanja jaja, lutki i adulta i praćenja dinamike životnog ciklusa
Nakon jednog dana inkubacije, adulti su uklonjeni sa hranljivih podloga i prebrojana su
jaja u svakom flakonu. Svakog narednog dana praćeno je ulutkavanje i izleganje adulta, beležen
je ukupan broj lutki i adulta po flakonu.
Slika 8. Ulutkane jedinke
Aleksandra Cvetanović Master rad
12
4. REZULTATI
Istovremeno je praćena dinamika životnog ciklusa vrste D. melanogaster i vrste D.
suzukii, brojanjem jaja, ulutkanih i izleglih jedinki. Na osnovu dobijenih rezultata izračunate su
srednje vrednosti sa standardnim devijacijama. Rezultati su statistički provereni pomoću t-Testa,
pri čemu su utvrđene razlike između grupa.
4.1 Ispitivanje razlike između D. melanogaster i D. suzukii u ukupnom broju
položenih jaja, ukupnom broju ulutkanih i ukupnom broju izleglih jedinki.
U Tabeli 1. prikazan je ukupan broj položenih jaja, ulutkanih i izleglih jedinki po
replikatu za obe vrste.
Tabela 1. Ukupan broj položenih jaja, ulutkanih i izleglih jedinki.
Epruveta Jaja Lutke Adulti
D.melanogaster D.suzukii D. melanogaster D. suzukii D. melanogaster D. suzukii
I 39 17 39 17 39 17
II 57 29 57 10 57 10
III 46 33 46 9 46 9
IV 25 37 25 13 24 13
V 23 37 22 6 21 6
VI 50 21 50 4 50 3
VII 44 19 44 1 44 1
Suma 284 193 283 60 283 59
Na Grafiku 1. prikazane su srednje vrednosti broja položenih jaja sa standardnom
devijacijom iz 7 nezavisnih ponavljanja za obe vrste.
Grafik 1. Ukupan broj položenih jaja
* statistički značajna razlika u odnosu na kontrolnu grupu D. melanogaster (p<0,05)
0
10
20
30
40
50
60
Bro
j ja
ja
Ukupan broj položenih jaja
D. melanogaster D. suzukii
*
Aleksandra Cvetanović Master rad
13
Na Grafiku 2. prikazane su srednje vrednosti broja ulutkanih larvi sa standarnom
devijacijom iz 7 nezavisnih ponavljanja za obe vrste.
Grafik 2. Ukupan broj ulutkanih jedinki
* statistički značajna razlika u odnosu na kontrolnu grupu D. melanogaster (p<0,05)
Na Grafiku 3. prikazane su srednje vrednosti broja izleglih jedinki sa standardnom
devijacijom iz 7 nezavisnih ponavljanja za obe vrste.
Grafik 3. Ukupan broj izleglih jedinki
* statistički značajna razlika u odnosu na kontrolnu grupu D. melanogaster (p<0,05)
0
10
20
30
40
50
60B
roj
lutk
i
Ukupan broj ulutkanih jedinki
D. melanogaster D. suzukii
0
10
20
30
40
50
60
Bro
j iz
leg
lih
Ukupan broj izleglih jedinki
D.melanogaster D. suzukii
*
*
Aleksandra Cvetanović Master rad
14
4.2 Komparativna analiza dinamike ulutkavanja
U Tabeli 2. prikazana je dinamika ulutkavanja vrste D. melanogaster po danima od
momenta prvog ulutkavanja u sedam nezavisnih ponovljanja.
Tabela 2. Dinamika ulutkavanja vrste D. melanogaster
Dan
Epruveta 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
I 0 1 11 23 4 0 0 0 0 0
II 1 1 28 5 12 10 0 0 0 0
III 0 1 21 13 11 0 0 0 0 0
IV 0 1 0 17 7 0 0 0 0 0
V 0 0 0 14 8 0 0 0 0 0
VI 0 2 23 6 16 0 2 0 0 1
VII 0 5 17 18 4 0 0 0 0 0
Suma 1 11 100 95 62 10 2 0 0 1
U Tabeli 3. prikazana je dinamika ulutkavanja vrste D. suzukii po danima od momenta
prvog ulutkavanja u sedam nezavisnih ponavljanja.
Tabela 3. Dinamika ulutkavanja vrste D. suzukii
Dan
Epruveta 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
I 0 0 2 7 6 2 0 0 0 0 0
II 0 1 0 4 1 3 1 0 0 0 0
III 0 0 0 2 1 2 1 1 0 0 1
IV 1 1 2 3 2 2 0 1 1 0 0
V 0 1 0 1 1 2 0 1 0 0 0
VI 0 0 1 0 1 1 1 0 0 0 0
VII 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0
Suma 1 3 5 18 12 12 3 3 1 0 1
Aleksandra Cvetanović Master rad
15
Na Grafiku 4. prikazana je srednja vrednost dinamike ulutkavanja jedinki po danima za
obe vrste.
Grafik 4. Dinamika ulutkavanja
4.3 Komparativna analiza dinamike izleganja
U Tabeli 4. prikazana je dinamika izleganja adulta vrste D. melanogaster po danima od
momenta prvog izleganja u sedam nezavisnih ponavljanja.
Tabela 4. Dinamika izleganja adulta vrste D. melanogaster
Dan
Epruveta 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
I 1 27 7 2 2 0 0 0
II 2 19 19 12 2 2 0 1
III 4 20 15 7 0 0 0 0
IV 1 4 19 0 0 0 0 0
V 1 1 19 0 0 0 0 0
VI 2 24 15 7 1 0 0 1
VII 8 22 12 2 0 0 0 0
Suma 21 117 106 30 5 2 0 2
0.00
2.00
4.00
6.00
8.00
10.00
12.00
14.00
16.00
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Bro
j u
lutk
an
ih
Dani posmatranja od momenta prvog ulutkavanja
Dinamika ulutkavanja
Drosophila
suzukii
Drosophila
melanogaster
Aleksandra Cvetanović Master rad
16
U Tabeli 5. prikazana je dinamika izleganja adulta vrste D. suzukii po danima od
momenta prvog izleganja u sedam nezavisnih ponavljanja.
Tabela 5. Dinamika izleganja adulta vrste D. suzukii
Dan
Epruveta
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
I 0 0 3 6 5 1 2 0 0 0 0
II 0 0 1 1 3 2 3 0 0 0 0
III 0 0 0 2 2 2 1 1 0 0 1
IV 1 1 2 4 2 2 0 0 0 1 0
V 0 1 0 1 2 1 0 1 0 0 0
VI 0 0 1 0 1 1 0 0 0 0 0
VII 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0
Suma 1 2 7 17 14 10 3 2 0 1 1
Na Grafiku 5. prikazana je srednja vrednost dinamike izleganja jedinki po danima za obe
vrste.
Grafik 5. Dinamika izleganja
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Bro
j iz
leg
lih
Dani posmatranja od momenta prvog izleganja
Dinamika izleganja
D. suzukii
D. melanogaster
Aleksandra Cvetanović Master rad
17
Na Grafiku 6. prikazani su objedinjeni rezultati srednje vrednosti dinamike ulutkavanja i
izleganja za obe vrste, odnosno prosečna dužina trajanja životnog ciklusa.
Grafik 6. Dinamika ulutkavanja i dinamika izleganja
4.4 Komparativna analiza odnosa polova između D. melanogaster i D. suzukii
Na Grafiku 7. Prikazan je odnos izleglih mužjaka i ženki kod D. melanogaster i D suzukii.
Grafik 7. Odnos mužjaka i ženki
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
Bro
j iz
leg
lih
D. melanogaster D. suzukii
Odnos mužjaka i ženki
Mužjaci
Ženke
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25
Bro
jno
st
Dani
Dinamika ulutkavanja i izleganja
Ulutkavanje
D.melanogaster
Izleganje
D.melanogaster
Ulutkavanje
D.suzukii
Izleganje
D.suzukii
Aleksandra Cvetanović Master rad
18
5. DISKUSIJA
U ovom eksperimentu praćena je dinamika životnog ciklusa nove, invazivne vrste
Drosophila suzukii u odnosu na laboratorijski soj Drosophila melanogaster. Prilagođenost D.
suzukii laboratorjskim uslovima dobijena je uporednom analizom dinamike razvića i to
praćenjem ukupnog broja položenih jaja, ulutkanih jedinki i izleglih jedinki i dinamike
ulutkavanja i dinamike izleganja jedinki ove dve vrste.
Obe vrste su gajene na standarnim laboratorijskim podlogama bazirane na kukuruznom
grizu koje se koriste za D. melanogaster. Primećeno je da D. melanogaster polaže više jaja u
odnosu na D. suzukii, i to za jednu trećinu više (Grafik 1.). Prosečan broj položenih jaja za D.
melanogaster je bio 40 jaja, dok je za D. suzukii bio 27 jaja. Maksimalan broj položenih jaja za
D. melanogaster je bio 57 jaja, dok je za D. suzukii bio 37 jaja, sto se vidi u Tabeli 1. Bilo je
očekivano da ukupan broj jaja kod D. suzukii bude manji, s obzirom na to da literaturni podaci
pokazuju da D. suzukii može da položi do 21 jaje dnevno dok D. melanogaster polaže 50-75 jaja
dnevno(Preuzeto sa: https://sr.wikipedia.org/sr-ec/Vinska_mu%C5%A1ica; Tochen i sar., 2014
). Međutim, u radu autora Lin i sar. nisu pronađene značajne razlike u stopi reprodukcije D.
suzukii i D. melanogaster (Lin i sar., 2014).
Razlike u broju ulutkanih jedinki su značajne (Grafik 2.), kod D. melanogaster dolazi do
ulutkavanja skoro svih larvi, samo jedna larva ili jedno jaje nisu preživeli (Tabela 1). Dok kod D.
suzukii broj ulutkanih je mnogo manji u odnosu na broj položenih jaja (Tabela 1). Prosečan broj
ulutkanih za D. melanogaster je bio 40 lutki, dok je za D. suzukii bio 9 lutki. Zapažene su razlike
u ponašanju larvi pre ulutkavanja. Poznato je da larve D. melanogaster pre ulutkavanja odlaze sa
podloge uz zid epruvete i tu se ulutkavaju, dok se skoro sve larve D. suzukii ulutkavaju u
podlozi. Ova činjenica je u skladu sa podacima koji govore da se larve D. suzukii češće
ulutkavaju unutar ploda (Walsh i sar., 2011).
Poznato je da su ekološke niše ovih dveju vrsta različite odnosno da D. melanogaster
polaže jaja u prezrele i oštećene plodove dok D. suzukii polaze jaja u zdrave plodove u
sazrevanju (Cini, 2012). Prema Fellous i Xuereb (2017), razlikuje se koncentracija hranljivih
materija u zdravom i prezrelom voću koju ove vrste koriste u svojoj ishrani. Zdravo voće sadrži
manju koncentraciju šećera i proteina u odnosu na prezrelo voće koje je bogato šećerom i
kvascima. Shodno tome pretpostavja se da je možda do uginuća larvi D. suzukii došlo zbog
neodgovarajuće koncentracije šećera i proteina u podlozi na kojoj je gajena. Ova pretpostavka je
u skladu sa literaturnim podacima koji pokazuju da je za preživljavanje D. suzukii potrebna
srednja koncentracija proteina i manja koncentracija šećera u odnosu na potrebe D. melanogaster
(Fellous i Xuereb, 2017). S druge strane možda su položena jaja takođe usled neadekvatnih
uslova bila neoplođena pa se zbog toga izleglo manje jedinki.
Aleksandra Cvetanović Master rad
19
Broj izleglih adulta je skoro jednak broju ulutkanih (Grafik 3), kod D. melanogaster
došlo je do izleganja svih lutki dok kod D. suzukii nije došlo do izleganja jedne lutke (Tabela 1).
Prema rezultatima možemo zaključiti da sastav podloge i drugi uslovi koje smo koristili u
eksperimentu najviše odgovaraju D. melanogaster koja je kao laboratorijski soj bolje prilagođena
ovim uslovima.
Dinamika ulutkavanja prikazana na Grafiku 4. pokazuje da jedinke D. suzukii kasne dva
dana sa ulutkavanjem u odnosu na jedinke D. melanogaster. Vrhunac ulutkavanja D.
melanogaster je trećeg dana od momenta prvog ulutkavanja dok je vrhunac ulutkavanja kod D.
suzukii četvrtog dana od momenta prvog ulutkavanja. Ulutkavanje kod D. melanogaster je trajalo
ukupno deset dana dok je kod D. suzukii trajalo ukupno jedanaest dana (Tabela 2 i Tabela 3).
Dinamika izleganja prati dinamiku ulutkavanja. Dinamika izleganja adulta prikazana na
Grafiku 5. pokazuje da jedninke D. suzukii kasne dva dana sa izleganjem u odnosu na jedinke D.
melanogaster. Vrhunac izleganja D. melanogaster je drugog dana od momenta prvog izleganja
dok je kod D. suzukii četvrtog dana od dana kada je zabeleženo prvo izleganje. Izleganje svih
jedinki kod D. melanogaster je trajalo osam dana dok je kod D. suzukii trajalo jedanaest dana
(Tabela 4 i Tabela 5).
Dužina trajanja životnog ciklusa za obe vrste prikazana je na Grafiku 6. gde se vidi da
životni ciklus D. melanogaster, od momenta polaganja jaja pa sve do poslednjeg izleganja, traje
najduže 20 dana, mada se najveći broj jedinki izlegao četrnaestog i petnaestog dana. Prve lutke
se zapažaju sedmog dana dok se prvi adulti javljaju trinaestog dana ciklusa. Za razliku od nje
životni ciklus D. suzukii je trajao najduže 25 dana ali se najveći broj jedinki izleglo od 18-20-og
dana. Prve lutke se zapažaju devetog dana dok se prvi adulti javljaju 15-og dana ciklusa. U radu
autora Steck i sar. (2009) u laboratorijskim, kontrolisanim uslovima, za razvoj jedne generacije
D. suzukii potrebno je 21-25 dana pri temperaturi od 15 °C, 50 dana pri temperaturi od 12 °C, 19
dana pri temp. od 18 °C, 8.5 dana pri temp. od 25°C i 7 dana pri temp od 28 °C (Steck i sar.
2009). Poređenjem sa ovim rezultatiama uočava se da je u našem eksperimentu životni ciklus D.
suzukii trajao nešto duže u odnosu na optimalno vreme trajanja što može biti u vezi sa
laboratorijskim uslovima koji nisu najpodesniji za njeno gajenje. Pri tom se ne radi o temperaturi
koja je glavni faktor koji utiče na dinamiku razvića, vlažnosti vazduha i svetlosti.
Pretpostavljamo zato da je najverovatnije sastav supstrata uticao na ishod ovog eksperimenta.
Što se tiče odnosa mužjaka i ženki uočeno je da je kod D. melanogaster odnos skoro
jednak dok je kod D. suzukii broj mužjaka malo veći od broja ženki (Grafik 7). S obzirom da je
mali broj jedinki u eksperimentu, najverovatnije uslovi nisu uticali na poremećaj odnosa polova
u potomstvu.
Rezultati ovog master rada su samo korak bliže boljem razumevanju dinamike životnog
ciklusa D. suzukii u laboratorijskim uslovima. Iako je razviće D. suzukii već proučeno širom
sveta gde se ova mušica proširila, zbog svoje prilagodljivosti, u ovom master radu praćene su
Aleksandra Cvetanović Master rad
20
jedinke iz populacija koje su se adaptirale na područje jugoistočne Srbije. Poznavanje dinamike
životnog ciklusa D. suzukii u laboratorijskim uslovima je neophodno za buduća istraživanja na
konkretno ovoj populaciji. Upoređivanjem sa D. melanogaster zaključeno je da su laboratorijski
uslovi tačnije supstrat koji je optimalan za gajenje D. melanogaster zapravo nije najpodesniji za
gajenje D. suzukii. Dobijeni rezultati predstavljaju uvod u buduća istraživanja koja će se odnositi
na pronalaženje odgovarajućeg sastava supstrata za gajenje D. suzukii kako bi se populacija
mušica uspešno i lako očuvala u laboratorijskim uslovima što bi koristilo dalje za neka buduća
istraživanja.
Aleksandra Cvetanović Master rad
21
6. ZAKLJUČCI
➢ Ukupan broj položenih jaja, ulutkanih i izleglih jedinki manji je kod D. suzukii nego kod
D. melanogaster.
➢ Dinamika ulutkavanja i izleganja kasni kod D. suzukii u odnosu na D. melanogaster.
➢ Životni ciklus D. suzukii traje duže u odnosu na D. melanogaster pod istim
laboratorijskim uslovima.
➢ Laboratorijski uslovi koje smo koristili u eksperimentu, pre svega sastav supstrata nisu
optimalni za gajenje D. suzukii.
➢ Preporučuju se istraživanja koja će doprineti adaptiranju pre svega sastava podloge za
optimalno gajenje D. suzukii u laboratorijskim uslovima.
Aleksandra Cvetanović Master rad
22
7. LITERATURA
1. Becher, P. G., Flick, G., Rozpędowska, E., Schmidt, A., Hagman, A., Lebreton, S.,
Larsson, M. C., Hansson, B. S., Piškur, J., Witzgall, P., Bengtsson, M. (2012). Yeast, not
fruit volatiles mediate Drosophila melanogaster attraction, oviposition and development.
Functional Ecology. 26:822-828.
2. Bolda, M. P., R. E. Goodhue, and F. G. Zalom. (2010). Spotted wing Drosophila:
potential economic impact of a newly established pest. Agricultural Economics 13: 5–8.
3. Calabria, G., J. Máca, G. Bächli, L. Serra, and M. Pascual. (2012). First records of the
potential pest species Drosophila suzukii (Diptera: Drosophilidae) in Europe. Journal of
Applied Entomology. 136: 139–147.
4. Chyb, S., and Gompel, N. (2013). Atlas of Drosophila Morphology: Wild-type and
classical mutants. Academic Press.
5. Cini, A., Ioriatti, C., Anfora, G. (2012): A review of the invasion of Drosophila suzukii in
Europe and a draft research agenda for integrated pest management. Bulletin of
insectology, 65(1): 149-160.
6. Dalton, D.T., V.M. Walton, P.W. Shearer, D.B. Walsh, J. Caprile, and R. Isaacs. (2011).
Laboratory survival of Drosophila suzukii under simulated winter conditions of the
Pacific Northwest and seasonal field trapping in five primary regions of small and stone
fruit production in the United States. Pest Management Sciense. 67: 13681374.
7. Delfinado, M.D., and Hardy, D.E. (1977). A catolog of the diptera of the oriental region.
Vol. III: suborder cyclorrhapha.The University Press of Hawaii.
8. Flagg, O.R. (1988). Carolina Drosophila Melanogaster. Burlington: Carolina Biological
Supply.
9. Garey, R., James. (2011). Genetics Laboratory Manual. Tampa: University of South
Florida, Department of Cell Biology, Microbiology, and Molecular Biology.
10. Hauser, M., S. Gaimari, and M. Damus. (2009). Drosophila suzukii new to North
America. Fly Times. 43: 12-15.
11. Kaneshiro, K. Y. (1983). Drosophila (Sophophora) suzukii (Matsumura). Proceedings of
the Hawaiian Entomological Society, 24:179
12. Kanzawa, T.(1939). Studies on Drosophila suzukii Matsumura. Yamanashi Agricultural
Experiment Station 49 pp. In: Review of Applied Entomology, 29: 622.
13. Kanzawa, T. (1935). Research into the Fruit-fly Drosophila suzukii Matsumura
(Preliminary Report). Yamanashi Prefecture Agricultural Experiment Station Report.
14. Kanzawa, T. (1936). Studies on Drosophila suzukii Matsumura. Journal of Plant
Protection (Tokyo) 23: 66-70, 127-132,183-191. In: Review of Applied Entomology, 24:
315.
15. Lee, J. C., D. J. Bruck, H. Curry, D. Edwards, D. R. Haviland, R. Van Steenwyk, and B.
Yorgey. (2011). The susceptibility of small fruits and cherries to the spotted wing
Drosophila, Drosophila suzukii. Pest Management Science, 67: 1358– 1367.
16. Lin, Q. C., Zhai, Y. F., Zhang, A. S., Men, X. Y., Zhang, X. Y., Zalom, F. G., Zhou,
C.G., and Yu, Y. (2014). Comparative developmental times and laboratory life tables for
Drosophlia suzukii and Drosophila melanogaster (Diptera: Drosophilidae). Florida
Entomological Society, 97(4): 1434-1442.
Aleksandra Cvetanović Master rad
23
17. Markow, T.A, and O'Grady, P.M. (2005). Drosophila: A Guide to Species Identification
and Use. Academic Press, London: 1-259.
18. Milek, T.M, Seljak, G., Simala, M., Bjelis, M. (2011). First record of Drosophila suzukii
(Matsumara, 1931) (Diptera: Drosophilidae) in Croatia. (Prvi nalaz Drosophila suzukii
(Matsumara, 1931) (Diptera: Drosophilidae) u Hrvatskoj.) Glasilo Biljne Zastite,
11(5):377-382
19. Powell, J. R. (1997). Progress and prospects in evolutionary biology: the Drosophila
model. Oxford University Press.
20. Radonjić, S., Hrnčić, S. (2015). First record of spotted wing drosophila Drosophila
suzukii (Diptera: Drosophilidae) in Montenegro. University of Montenegro, Biotechnical
Faculty.
21. Steck, J. G., Dixon, W., Dean, D. (2009). Pest Alerts - Spotted Wing Drosophila,
Drosophila suzukii (Matsumura) (Diptera: Drosophilidae), a fruit pest new to North
America. Florida Department of Agriculture and Consumer Services, Division of Plant
Industry.
22. Tochen, S., D.T. Dalton, N. Wiman, C. Hamm, P.W. Shearer, and V.M. Walton. (2014).
Temperature-related development and population parameters for Drosophila suzukii
(Diptera: Drosophilidae) on cherry and blueberry. Environmental Entomology. 43:
501510.
23. Toševski, I., Milenković, S., Krstić, O., Kosovac, A., Jakovljević, M., Mitrović, M., and
Jović, J. (2014). Drosophila suzukii (Matsumura, 1931)(Siptera: Srosophilidae): a new
invasive pest in Serbia. Zaštita bilja, 65(3), 99-104.
24. Van Der Linde, K., and D. Houle. 2008. A supertree analysis and literature review of the
genus Drosophila and closely related genera (Diptera: Drosophilidae). Insect Systematics
and Evolution. 39: 241–267.
25. Walsh, D. B., Bolda, M. P., Goodhue, R. E., Dreves, A. J., Lee, J. C., Bruck, D. J.,
Walton, V. M., O’Neal, S. D., Zalom, F. G. ( 2011). Drosophila suzukii (Diptera:
Drosophilidae): Invasive pest of ripening soft fruit expanding its geographic range and
damage potential. Journal of Integrated Pest Management, 1: 1-7.
26. Yassin, A. (2013). Phylogenetic classification of the Drosophilidae Rondani (Diptera):
the role of morphology in the post-genomic era. Systematic Entomology 38(2): 349-364.
27. Zhu, J., Park, K. C., Baker, T. C. (2003). Identification of odors from overripe mango
that attract vinegar flies, Drosophila melanogaster. Journal of Chemical Ecology,
29:899-909.
Internet izvori:
https://sr.wikipedia.org/sr-ec/Vinska_mu%C5%A1ica
(EPPO) European and Mediterranean Plant Protection Organization. 2012.
(https://gd.eppo.int/taxon/DROSSU/reporting)
Прилог 5/1
ПРИРОДНO - MАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ
НИШ
КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА
Редни број, РБР:
Идентификациони број, ИБР:
Тип документације, ТД: монографска
Тип записа, ТЗ: текстуални / графички
Врста рада, ВР: Мастер рад
Аутор, АУ: Александра Цветановић
Ментор, МН: Владимир Цветкoвић
Наслов рада, НР: Процена прилагођености врсте Drosophila suzukii на
стандардне лабораторијске услове
Језик публикације, ЈП: српски
Језик извода, ЈИ: енглески
Земља публиковања, ЗП: Р. Србија
Уже географско подручје, УГП: Р. Србија
Година, ГО: 2019.
Издавач, ИЗ: ауторски репринт
Место и адреса, МА: Ниш, Вишеградска 33.
Физички опис рада, ФО: (поглавља/страна/ цитата/табела/слика/графика/прилога)
23 стр. ; 8 слика, 7 графика; 5 табела
Научна област, НО: биологија
Научна дисциплина, НД: биологија
Предметна одредница/Кључне речи, ПО: Drosphila suzukii, Drosophila melanogaster, динамика развића, животни циклус
УДК 591.5:595.77
Чува се, ЧУ: библиотека
Важна напомена, ВН:
Q4.16.01 - Izdawe 1
Извод, ИЗ: У овом раду испитивана је прилагођеност инвазивне врсте D. suzukii на лабораторијске услове праћењем параметара и динамике животног циклуса. У литератури постоје бројни подаци о животном циклусу ове врсте, али суштина овог рада је да се под одређеним лабораторијским условима провери како се одвија животни циклус јединки D. suzukii, ухваћених у Србији, у односу на контролни лабораторијски сој D. melanogaster. Експерименталне јединке ових врста су гајене паралелно на стандардном супстрату базираном на кукурузном гризу. Резултати су показали да је под датим условима укупан број положених јаја, улутканих и излеглих јединки већи код контролне D. melanogaster него код D. suzukii. Улуткавање и излегање трају краће и крећу два дана раније код D. melanogaster него код D. suzukii.
Датум прихватања теме, ДП: 19.09.2019.
Датум одбране, ДО:
Чланови комисије, КО: Председник: др Татјана Митровић
Члан: др Владимир Жикић
Члан, ментор: др Владимир Цветковић
Образац Q4.09.13 - Издање 1
Прилог 5/2
ПРИРОДНО - МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ
НИШ
KEY WORDS DOCUMENTATION
Accession number, ANO:
Identification number, INO:
Document type, DT: monograph
Type of record, TR: textual / graphic
Contents code, CC: thesis
Author, AU: Aleksadra Cvetanović
Mentor, MN: Vladimir Cvetković
Title, TI: Adaptability assessment of species Drosophila suzukii on
standard laboratory conditions
Language of text, LT: Serbian
Language of abstract, LA: English
Country of publication, CP: Republic of Serbia
Locality of publication, LP: Serbia
Publication year, PY: 2019
Publisher, PB: author’s reprint
Publication place, PP: Niš, Višegradska 33.
Physical description, PD: (chapters/pages/ref./tables/pictures/graphs/appendixes)
23p. ; 8 pictures; 7 graphics; 5 tables
Scientific field, SF: biology
Scientific discipline, SD: biology
Subject/Key words, S/KW: Drosophila melanogaster, Drosophila suzukii, dinamics of development, life cycle
UC 591.5:595.77
Holding data, HD: library
Note, N:
Q4.16.01 - Izdawe 1
Abstract, AB: In this study, the adaptation of the invasive D. suzukii species to laboratory conditions was investigated by monitoring the parameters and life cycle dynamics. There are numerous data on the life cycle of this species in the literature, but the essence of this study is to evaluate parameters of life cycle of D. suzukii individuals caught in Serbia under certain laboratory conditions in comparison with the control laboratory strain of D. melanogaster. Experimental specimens of these species were grown in parallel on a standard corn meal based substrate. The results showed that under given conditions, the total number of laid eggs, pupas and hatching individuals was higher in control D. melanogaster than in D. suzukii. The pupation and hatching are shorter and start two days earlier in D. melanogaster than in D. suzukii.
Accepted by the Scientific Board on, ASB: 19.09.2019.
Defended on, DE:
Defended Board, DB: President: dr Tatjana Mitrović
Member: dr Vladimir Žikić
Member, Mentor: dr Vladimir Cvetković
Образац Q4.09.13 - Издање 1