procjena rizika od velikih nesreĆa za opĆinu...
TRANSCRIPT
PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA ZA
OPĆINU PRIMOŠTEN
Ožujak, 2018. godine
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
2
Sadržaj 1. UVOD ............................................................................................................................................. 1
Sadržaj procjene rizika ......................................................................................................................... 3
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE OPĆINE PRIMOŠTEN ......................................................... 4
2.1. Geografski pokazatelji .......................................................................................................... 4
2.1.1. Geografski položaj ........................................................................................................ 4
2.1.2. Rijeke, jezera i dužina morske obale ......................................................................... 5
2.1.3. Otoci ................................................................................................................................ 5
2.1.4. Planinski masivi ............................................................................................................. 5
2.2. Broj stanovnika ...................................................................................................................... 5
2.2.1. Gustoća naseljenosti .................................................................................................... 6
2.2.2. Razmještaj stanovništva .............................................................................................. 6
2.2.3. Spolno – dobna raspodjela stanovništva .................................................................. 7
2.2.5. Prometna povezanost ................................................................................................ 11
3. DRUŠTVENO – POLITIČKI POKAZATELJI .......................................................................... 12
3.1. Sjedište upravnog tijela ...................................................................................................... 12
3.2. Zdravstvene ustanove ........................................................................................................ 12
3.3. Odgojno – obrazovne ustanove........................................................................................ 12
3.4. Broj domaćinstava i broj članova obitelji po domaćinstvu ............................................ 13
3.5. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina ........................................................................ 13
4. EKONOMSKO – POLITIČKI POKAZATELJI ......................................................................... 15
4.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja ................................................................................. 15
4.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada ............................................... 23
4.3. Proračun Općine Primošten .............................................................................................. 23
4.4. Gospodarske grane ............................................................................................................ 24
4.5. Velike gospodarske tvrtke ................................................................................................. 26
4.6. Objekti kritične infrastrukture ............................................................................................ 26
5. PRIRODNO – KULTURNI POKAZATELJI ............................................................................. 30
5.1. Zaštićena područja ............................................................................................................. 30
5.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine ................................ 32
6. POVIJESNI POKAZATELJI ...................................................................................................... 33
6.1. Prijašnji događaji i štete uslijed elementarnih nepogoda .............................................. 33
6.2. Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu ............................................. 33
7. POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI ................................................................... 34
7.1. Popis operativnih snaga .................................................................................................... 34
8. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI – REGISTAR RIZIKA ............................................................. 39
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
3
8.1. Potres – opis scenarija ....................................................................................................... 40
8.1.1. Naziv scenarija, rizik, radna skupina ....................................................................... 40
8.1.2. Uvod .............................................................................................................................. 40
8.1.3. Prikaz posljedica ......................................................................................................... 43
8.1.4. Prikaz vjerojatnosti...................................................................................................... 43
8.1.5. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu ................................................................. 46
8.1.6. Kontekst ....................................................................................................................... 47
8.1.7. Uzrok ............................................................................................................................. 49
8.1.8. Događaj ........................................................................................................................ 50
8.2. Potres – Opis događaja ..................................................................................................... 50
8.2.1. Posljedice i informacije o posljedicama ................................................................... 50
8.2.2. Kriteriji društvenih vrijednosti .................................................................................... 59
8.2.3. Vjerojatnost / frekvencija događaja .......................................................................... 63
8.2.4. Podaci, izvori i metode izračuna .................................................................................... 64
8.3. Uspori – Opis scenarija ...................................................................................................... 67
8.3.1. Naziv scenarija, rizik, radna skupina ....................................................................... 67
8.3.2. Uvod .............................................................................................................................. 67
8.3.3. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu ................................................................. 69
8.3.4. Kontekst ....................................................................................................................... 70
8.3.5. Uzrok ............................................................................................................................. 72
8.4. Uspori – Opis događaja ..................................................................................................... 73
8.4.1. Posljedice i informacije o posljedicama ................................................................... 73
8.4.2. Vjerojatnost / frekvencija događaja .......................................................................... 76
8.4.3. Podaci, izvori i metode izračuna ............................................................................... 77
8.5. Požar otvorenog tipa – opis scenarija ............................................................................. 80
8.5.1. Naziv scenarija, rizik, radna skupina ....................................................................... 80
8.5.2. Uvod .............................................................................................................................. 80
8.5.3. Prikaz posljedica ......................................................................................................... 81
8.5.4. Prikaz vjerojatnosti...................................................................................................... 81
8.5.5. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu ................................................................. 83
8.5.6. Kontekst ....................................................................................................................... 83
8.5.7. Uzrok ............................................................................................................................. 84
8.5.8. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći......................................................... 87
8.5.9. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću ................................................................. 87
8.6. Požari otvorenog tipa – Opis događaja ........................................................................... 88
8.6.1. Posljedice i informacije o posljedicama ................................................................... 88
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
4
8.6.2. Kriteriji društvenih vrijednosti .................................................................................... 88
8.6.3. Vjerojatnost / frekvencija događaja .......................................................................... 93
8.6.4. Podaci, izvori i metode izračuna ............................................................................... 94
9. USPOREDBA RIZIKA ................................................................................................................ 97
9.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj ....................................................................................... 97
9.2. Najgori mogući događaj ..................................................................................................... 97
10. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE ............................................................................ 98
10.1. Područje preventive ........................................................................................................ 98
10.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova
od značaja za sustav civilne zaštite ......................................................................................... 98
10.1.2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i
područne (regionalne) samouprave ......................................................................................... 98
10.1.3. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i
odgovornih tijela .......................................................................................................................... 99
10.1.4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova
razvoja, planskog korištenja zemljišta ..................................................................................... 99
10.1.5. Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive ................................................. 100
10.1.6. Baze podataka ...................................................................................................... 100
10.2. Područje reagiranja ...................................................................................................... 102
10.2.1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta ............................................. 102
10.2.2. Spremnost operativnih kapaciteta ...................................................................... 102
10.2.3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja
komunikacijskih kapaciteta ...................................................................................................... 102
10.2.4. Područje reagiranja .............................................................................................. 103
10.3. Tablični prikaz spremnosti sustava civilne zaštite ................................................... 108
11. VREDNOVANJE RIZIKA ..................................................................................................... 109
12. KARTOGRAFSKI PRIKAZ .................................................................................................. 110
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
5
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
6
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
7
PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA ZA OPĆINA PRIMOŠTEN
ČLANOVI RADNE SKUPINE:
Koordinator: Jerko Prgin, Načelnik Stožera CZ
Član za potrese: Ante Bogdan, komunalna služba JUO
Član za poplave: Ivica Babačić, komunalni redar
Član za požare
otvorenog tipa: Ivica Babačić, komunalni redar
OVLAŠTENIK U SVOJSTVU KONZULTANTA - SAVJETNIKA:
VODITELJ: Anđela Dželalija, dipl. ing.biol. i eko.mora
Član: Marko Kadić, struč. spec.ing.secc.
Član: Antonija Mijić, mag.chem
Član: Jana Ivanišević, dipl. ing. kem. tehn.
Član: Hrvoje Marinac, dipl. ing. el.
Suradnik na izradi: Mia Bakotin, mag. chem
DATUM ZAVRŠETKA
IZRADE: ožujak, 2018.
MP
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
1
1. UVOD
Temeljem članka 17. stavka 3. alineje 7. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne
novine, broj 82/15) izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave izrađuje i dostavlja
predstavničkom tijelu prijedlog procjene rizika od velikih nesreća, te temeljem članka
17. stavka 1. alineje 2. predstavničko tijelo donosi procjenu rizika od velikih nesreća.
Odlukom načelnika o postupku izrade Procjene rizika od velikih nesreća za područje
Općine Primošten i osnivanju Radne skupine za izradu Procjene rizika od velikih
nesreća za područje Općine Primošten (u daljnjem tekstu: Odluka), Klase:810-03/18-
02/1, Urbroja: 2182/02-02-18-1 od 22.01.2018. godine, uređen je sastav i obveze
Radne skupine za izradu Procjene.
Procjena rizika od velikih nesreća za područje Općine Primošten (u daljnjem tekstu:
Procjena) izrađuje se sukladno Smjernicama za izradu procjene rizika od velikih
nesreća za područje Šibensko-kninske županije).
Postupak izrade Procjene u skladu je s HRN ISO 31000:2012 – Upravljanje rizicima –
Načela i smjernice, što služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanja rizika na svim
razinama, osobito u smislu povećanja efikasnosti već uspostavljenih mjera za
smanjenje rizika od velikih nesreća kao i definiranje novih (Slika 1.).
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
2
Slika 1. ISO 31000 Od procjene rizika do upravljanja rizicima Izvor: Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe
izrade procjene rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih)
samouprava
Glavni koordinator izrade procjene rizika je Načelnik Općine Primošten. Odlukom su
određeni koordinatori za svaki pojedini rizik te nositelji i izvršitelji izrade rizika, te Alfa
atest d.o.o. iz Splita, ovlaštenik za prvu grupu stručnih poslova u području planiranja
civilne zaštite kao konzultant.
Koordinatori organiziraju i koordiniraju izradu svakog pojedinog rizika, nositelji izrađuju
scenarije za određene rizike, kontaktiraju s nadležnim tijelima, te znanstvenim
institucijama u svrhu prikupljanja informacija dok su izvršitelji dužni surađivati te u
okviru svoje nadležnosti doprinositi razradi rizika.
Procjenom rizika od velikih nesreća za područje Općine Primošten obrađivat će se
sljedeći rizici: potres, poplava i požari otvorenog tipa.
Procjena je složen proces identifikacije, analize i vrednovanja rizika, a izrađuje se na
temelju scenarija za svaki navedeni rizik.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
3
Scenarij je, u kontekstu procjenjivanja rizika, način predstavljanja procijenjenih
najvećih mogućih i najvjerojatnijih rizika. Znači, za svaki identificirani rizik, izraditi će
se najmanje dva scenarija.
Koordinator, nakon donošenja Procjene, nastavlja s praćenjem događaja i kretanja od
značaja za procjenjivanje rizika iz područja nadležnosti te o promjenama, jedan puta
godišnje ili po potrebi izvješćuje načelnika- glavnog koordinatora.
Radna skupina za izradu Procjene predlaže glavnom koordinatoru pokretanje
postupaka izmjena i dopuna Procjene, odnosno ažuriranja Procjene.
Procjena se izrađuje najmanje jednom u tri godine te se usklađivanje i usvajanje mora
provesti do kraja mjeseca ožujka u svakom trogodišnjem ciklusu.
Procjena se može izrađivati i češće, ukoliko u trogodišnjem periodu nastupi značajna
promjena ulaznih parametara u korištenim scenarijima i postupcima analiziranja rizika
ili ako se prepozna nova prijetnja.
Određeni stavovi ovog dokumenta mogu se, kao savjetodavni, uzeti u obzir prilikom
izrade prostornih planova za mjere posebne zaštite.
Sadržaj procjene rizika
Kako bi Procjena rizika bila usporediva s Procjenom rizika od katastrofa za Republiku
Hrvatsku te u skladu sa Smjernicama za procjenu rizika i kartiranje Europske komisije
(Risk Assessment and Mapping Guidelines for Disaster Management, EC SEC (2010),
1626), obavezno mora sadržavati slijedeće dijelove:
1. Osnovne karakteristike područja JLP(R)S
2. Identifikaciju prijetnji-registar svih poznatih rizika
3. Scenarije za jednostavne rizike kojima se opisuje događaj s najgorim mogućim
posljedicama
4. Tablice Vjerojatnosti/frekvencije
5. Kriterije za procjenjivanje utjecaja prijetnji na kategorije društvenih vrijednosti na:
a/ Život i zdravlje ljudi,
b/ Gospodarstvo i
c/ Društvenu stabilnost i politiku
6. Matrice scenarija jednostavnog rizika te za svaki od kriterija zasebno
7. Matrice s uspoređenim rizicima na području Splitsko-dalmatinske županije,
odnosno jedinice lokalne samouprave
8. Analiza sustava civilne zaštite
9. Vrednovanje rizika
10. Kartografski prikaz rizika
11. Popis sudionika u izradi Procjene
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
4
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE OPĆINE PRIMOŠTEN
2.1. Geografski pokazatelji
2.1.1. Geografski položaj
Općina Primošten nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji smještena na jugu Republike
Hrvatske, u središnjem dijelu sjeverne Dalmacije. Značenje i potencijal ove županije
često se previđa zbog povijesne dominacije drugih dalmatinskih županija. Šibensko-
kninska županija po svojoj kulturnoj baštini i kao atraktivna lokacija za posjetitelje i za
poslovanje ne zaostaje za većim urbanim dalmatinskim centrima. Ukupna površina
županije iznosi 5.670 km2. To uključuje 2.994 km2 kopnene površine, odnosno 5,3%
kopnenog teritorija RH, i otočno područje s morem, koje se proteže na 2.676 km2,
odnosno na 8,6% teritorija hrvatskog obalnog mora. Županija ima 285 otoka, ukupne
površine 665 km2. Šibensko-kninska županija na istoku graniči s Bosnom i
Hercegovinom, a na zapadu tvori dio jadranske morske granice s Italijom. Na sjeveru
je Zadarska županija a na jugu Splitsko-dalmatinska.
Općina Primošten nalazi se na primorskom dijelu Šibensko-kninske županije, na
malom brežuljkastom otočiću. U prošlosti je otočić bio povezan s kopnom pokretnim
drvenim mostom. Kako bi se tadašnje stanovništvo zaštitilo od Turaka, most je bio
ograđen obrambenim kamenim zidom i kulama. Odlaskom Turaka, most je zamijenjen
nasipom, otok postaje poluotok, a naselje dobiva naziv "Primošten", od riječi
"primostiti" (premostiti).
Današnja općina osnovana je 1993. godine, a obuhvaća 7 naselja: Kruševo, Ložnice,
Primošten, Primošten Burnji, Široke, Vadalj i Vezac. Administrativno-teritorijalno
područje Općine Primošten prostire se na površini od 58,18 km². Geografski položaj
Primoštena te prirodne karakteristike obalnog pojasa od velike su vrijednosti.
Izvanrednim prirodnim zaklonima posebno se ističu uvale: Velika Raduča, Mala
Raduča te Primošten (luka).
Slika 2. Položaj Općine Primošten u Šibensko-kninskoj županiji
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
5
2.1.2. Rijeke, jezera i dužina morske obale
Na području Općine nema rijeka i jezera. Dužina morske obale Općine iznosi 18,74
km.
2.1.3. Otoci
Pored sedam manjih nenaseljenih otočića u pripadajućem morskom dijelu općine,
Primošten nema većeg naseljenog otoka. U cjelini je otvoren pučini i pučinskim
utjecajima mora. Obalna razvojna okosnica Županije ima jedno od žarišta u području
Primoštena s naglašenom funkcijom središnjeg naselja Primošten.
- Otočić Maslinovik - nalazi se oko 2,5 km jugozapadno od Primoštena
- Otočić Lukovnjak - oko 4 km zapadno od Primoštena
- Otočić Smokvica - oko 300 m od obale kod Primoštena
- Otočić Grbavac - oko 4 km zapadno od Primoštena
- Otočić Barilac - jugozapadno od Primoštena, oko 2 km ispred obale
- Otočić Tmara - 2 km sjeverno od Primoštena, položen je u smjeru istok-zapad
- Otočić Krbelica - 2 km sjeverno od Primoštena
2.1.4. Planinski masivi
Na području Općine nalazimo dva brda, Kremik (Gaj) i Supljak. Brdo Kremik (Gaj) na
kojem se nalazi prapovijesna gradina Kremik za sada je najstariji sačuvani spomenik
kulture na području naselja Primoštena. S vrha brda Supljak je, navodno, nakon bure
moguće vidjeti 300 km udaljenu Italiju.
2.2. Broj stanovnika
U Općini Primošten je prema Popisu stanovništva iz 2001. živjelo 2.992 stanovnika, a
prema Popisu stanovništva 2011. godine živjelo je 2.828 stanovnika, od čega 1.417
žena i 1.411 muškaraca. Općina pokazuje pad svoje populacije, što je uočeno i za
cijelu Šibensko-kninsku županiju.
Tablica 1. Kretanje ukupnog broja stanovnika za općinu Primošten po naseljima
Naselja Broj stanovnika 2001. godinu Broj stanovnika 2011. godinu
Kruševo 81 79
Ložnice 48 44
Primošten 1.761 1.631
Primošten Burnji 728 739
Široke 201 154
Vadalj 72 93
Vezac 101 88
Ukupno 2.992 2.828
Izvor: Popis stanovništva., http://www.dzs.hr/
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
6
Zaključke o budućem kretanju broj stanovnika najuputnije je ili jedino moguće izvoditi
iz prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika i trenda kretanja apsolutnog
broja stanovnika po popisnim godinama.
2.2.1. Gustoća naseljenosti
Područje Općine Primošten zauzima 58,18 km2, a prema Popisu stanovništva iz 2011.
godine na tom području živi 2.828 stanovnika.
Tablica 2. Gustoća naseljenosti po jedinici površine
OPĆINA POVRŠINA
u km2
BROJ STANOVNIKA
2011
GUSTOĆA NASELJENOSTI st/km2
2011.
BROJ NASELJA
SJEDIŠTE
Primošten 58,18 2.828 48,61 7 Primošten
IZVOR: Popis stanovništva 2011, www.dzs.hr
2.2.2. Razmještaj stanovništva
Na području Općine, prema popisu stanovništva iz 2011. godine popisano je ukupno
2.828 osoba što čini udio od 2,59% od ukupnog broja stanovnika u Šibensko-kninskoj
županiji. Na području Općine živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine
ukupno 2.992 stanovnika. Usporedba popisa stanovništva iz 2001. godine s popisom
iz 2011. godine pokazuje da područje Općine karakterizira pad broja stanovnika, što
je uočeno i za cijelu županiju.
Na sljedećoj slici uočljivo je kako broj stanovnika u Općini kroz povijest ima znatan
porast do 1921. godine otkada konstantno opada.
Od 1921. godine do danas broj stanovnika se smanjio za 23,6%.
Slika 3. Kretanje broja stanovnika u Općini Primošten kroz povijest Izvor: www.dzs.hr
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
7
2.2.3. Spolno – dobna raspodjela stanovništva
U sljedećoj tablici dana je spolna i dobna struktura stanovništva Općine prema Popisu
stanovništva 2011 kojeg je objavio Državni zavoda za statistiku. U spolnoj strukturi
stanovništva 2011., gledajući cjelokupnu populaciju Općine, ženskog dijela populacije
ima 50,11%, a muškog dijela populacije 49,89%. Možemo kazati da je u Općini
praktički jednak udio muškaraca i žena. Najviše stanovništva nalazi se u dobnoj skupini
60-64 godine (8,2%), gdje je veći udio muškog stanovništva (51,29% u odnosu na broj
stanovnika te životne dobi). Mlađe stanovništvo - djeca (životne dobi 0-14 godina)
sačinjavaju 12,09% stanovništva.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
8
Tablica 3. Dobna struktura stanovništva Općine Primošten, Popis stanovništva 2011.
Spol Ukupno
Starost
0-4 5-9 10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80-84
85-89
90-94
95 i više
Općina Primošten
sv. 2.828 102 109 131 150 153 180 144 166 158 180 220 224 232 147 156 165 131 69 9 2
m 1.411 56 53 70 86 83 90 77 86 83 81 127 111 119 74 69 71 52 20 3 -
ž 1.417 46 56 61 64 70 90 67 80 75 99 93 113 113 73 87 94 79 49 6 2
Naselja
Kruševo
sv. 79 - 2 4 6 5 1 1 3 3 5 4 5 9 7 10 5 5 4 - -
m 38 - - 4 2 2 1 1 2 - 3 2 2 5 3 6 2 2 1 - -
ž 41 - 2 - 4 3 - - 1 3 2 2 3 4 4 4 3 3 3 - -
Ložnice
sv. 44 2 3 2 1 1 1 2 4 5 4 2 2 3 2 4 1 4 1 - -
m 23 2 1 2 - 1 - - 2 4 4 1 - 1 1 3 - 1 - - -
ž 21 - 2 - 1 - 1 2 2 1 - 1 2 2 1 1 1 3 1 - -
Primošten
sv. 1.631 57 57 70 97 100 106 89 98 96 106 139 134 140 85 69 84 69 28 6 1
m 797 24 29 34 55 53 50 43 49 54 44 79 70 68 45 30 35 25 7 3 -
ž 834 33 28 36 42 47 56 46 49 42 62 60 64 72 40 39 49 44 21 3 1
Primošten Burnji
sv. 739 31 31 39 31 34 53 32 38 39 44 49 56 55 37 53 51 35 29 1 1
m 394 23 17 20 22 21 30 20 21 18 22 29 27 30 21 24 24 15 10 - -
ž 345 8 14 19 9 13 23 12 17 21 22 20 29 25 16 29 27 20 19 1 1
Široke
sv. 154 3 9 2 4 8 9 11 13 7 9 10 19 17 7 9 10 4 3 - -
m 71 3 3 1 2 4 4 8 8 2 1 5 8 9 3 4 4 2 - - -
ž 83 - 6 1 2 4 5 3 5 5 8 5 11 8 4 5 6 2 3 - -
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
9
Spol Ukupno
Starost
0-4 5-9 10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80-84
85-89
90-94
95 i više
Vadalj
sv. 93 5 4 7 5 3 6 7 4 3 6 8 6 5 7 5 5 4 2 1 -
m 46 2 1 6 3 1 3 4 2 1 5 5 3 4 1 1 2 1 1 - -
ž 47 3 3 1 2 2 3 3 2 2 1 3 3 1 6 4 3 3 1 1 -
Vezac
sv. 88 4 3 7 6 2 4 2 6 5 6 8 2 3 2 6 9 10 2 1 -
m 42 2 2 3 2 1 2 1 2 4 2 6 1 2 - 1 4 6 1 - -
ž 46 2 1 4 4 1 2 1 4 1 4 2 1 1 2 5 5 4 1 1 -
IZVOR: Popis stanovništva 2011., http://www.dzs.hr/
2.2.4. Broj stanovnika kojoj je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka
Tablica 4. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema starosti i spolu
Starost
Spol
Ukupno
0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-74 75-79 80-84 >85
PRIMOŠTEN
sv. 627 1 1 7 4 1 5 10 19 26 27 42 59 63 46 86 86 84
m 299 1 1 4 3 - 5 7 12 16 12 25 35 37 22 30 38 34
ž 328 - - 3 1 1 - 3 7 10 15 17 24 26 24 56 48 50
Udio (%) u ukupnom stanovništvu
sv. 22,2 1,0 0,9 5,3 2,7 0,7 2,8 6,9 11,4 16,5 15,0 19,1 26,3 27,2 31,3 55,1 52,1 64,1
m 21,2 1,8 1,9 5,7 3,5 - 5,6 9,1 14,0 19,3 14,8 19,7 31,5 31,1 29,7 43,5 53,5 65,4
ž 23,1 - - 4,9 1,6 1,4 - 4,5 8,8 13,3 15,2 18,3 21,2 23,0 32,9 64,4 51,1 63,3
IZVOR: Popis stanovništva 2011., http://www.dzs.hr/
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
10
Tablica 5. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći druge osobe i korištenju pomoći druge osobe, starosti i spolu
Starost
Spol
Ukupno
0-4
5-9
10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 >85
Ukupno
sv. 627 1 1 7 4 1 5 10 19 26 27 42 59 63 46 86 86 84 60
m 299 1 1 4 3 - 5 7 12 16 12 25 35 37 22 30 38 34 17
ž 328 - - 3 1 1 - 3 7 10 15 17 24 26 24 56 48 50 43
Osoba treba pomoć druge osobe
sv. 226 - 1 1 2 - 4 4 10 7 12 9 12 14 6 26 34 44 40
m 83 - 1 1 2 - 4 3 6 2 2 3 7 4 3 9 14 14 8
ž 143 - - - - - - 1 4 5 10 6 5 10 3 17 20 30 32
Osoba koristi pomoć druge osobe
sv. 191 - 1 1 2 - 4 4 10 6 11 9 10 11 3 18 29 36 36
m 71 - 1 1 2 - 4 3 6 1 1 3 6 3 1 5 12 14 8
ž 120 - - - - - - 1 4 5 10 6 4 8 2 13 17 22 28
IZVOR: Popis stanovništva 2011., http://www.dzs.hr/
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
11
2.2.5. Prometna povezanost
2.2.5.1. Cestovni promet
Za potrebe odvijanja cestovnog prometa na području općine Primošten određena je
mreža cesta:
- Županijske ceste:
• Cesta Ž 6127
- Državne ceste:
• D 8
• D 58
- Lokalne ceste
• L 65075
• L 65076
• L 65704
- Nerazvrstane cestovne prometnice
2.2.5.2. Pomorski promet
Pomorski promet se odvija putem morske luke otvorene za javni promet i luka posebne
namjene.
Luke posebne namjene su:
- luka nautičkog turizma - marina Kremik u uvali Kremik
- športska luka u Primoštenu
Luka nautičkog turizma - marina Kremik, veličine je oko 13,7 ha kopnenog dijela i oko
12,2 ha akvatorija, a obuhvaća postojeću marinu kapaciteta 400 vezova (oko 7,7 ha
kopna), nove prateće sadržaje marine te nove smještajne kapacitete do 150 kreveta.
2.2.5.3. Zračne luke, morske luke otvorene za međunarodni promet i luke
otvorene za domaći promet
Najbliža zračna luka Općini Primošten je zračna luka Split koja je od Općine udaljena
svega 39,6 km. Planirano je uređenje uzletno-sletne staze na Pokrovniku pokraj
Drniša, udaljeno od Primoštena 45,7 km.
Morska luka otvorena za javni promet u naselju Primošten ima županijski značaj i
lokalni značaj – „stara riva“. To je morski i s morem neposredno povezani kopneni
prostor s izgrađenom i neizgrađenom obalom, lukobranom, uređajima, postrojenjima,
i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i
brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s lukom
u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
12
2.2.5.4. Mostovi, vijadukti i tuneli
Na području Općine može se naići na 6 tunela iz II. Svjetskog rata. Tunele s bunkerima
izgradila je Jugoslavenska vojska u 50-im godinama prošlog stoljeća, nakon II.
svjetskog rata, u cilju obrane od invazije s mora.
3. DRUŠTVENO – POLITIČKI POKAZATELJI
3.1. Sjedište upravnog tijela
Sjedište upravnog tijela Općine Primošten je naselje Primošten.
3.2. Zdravstvene ustanove
Na području Općine djeluju privatne zdravstvene ustanove te ljekarne koje su u
nadležnosti same Općine. Iste su navedene u sljedećoj tablici.
Tablica 6. Privatne zdravstvene djelatnosti na području Općine
Ustanova Lokacija Naziv ustanove
Ordinacija opće medicine
Kamenar 2E, Primošten
Ordinacija opće medicine, Nada Paić, dr. med. spec.
Ordinacija obiteljske medicine
Ordinacija opće medicine, Anita Vladović, dr. med.
Stomatološka ordinacija
Raduča 4, Primošten Privatna ordinacija Dentalne medicine,
Željka Tudić, dr. stom.
Kamenar 2E, Primošten
Ordinacija dentalne medicine, Silva Alfirević, dr. med. dent.
Ordinacija dentalne medicine, Diana Antunac, dr. stom.
Ljekarne Grgura Ninskog 22, Primošten Ljekarna Primošten
IZVOR: Općina Primošten
3.3. Odgojno – obrazovne ustanove
Tablica 7. Odgojno – obrazovne ustanove na području Općine
Naziv objekta i adresa Kapacitet Priprema obroka
Dječji vrtić
Bosiljak, Sv. Josipa 7, 22 202 Primošten 62 DA
Brat Sunce, Sv. Josipa 5, 22 202 Primošten 40 NE
Škole
OŠ Primošten, Splitska 14, 22 202 Primošten 236 NE
IZVOR: Općina Primošten
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
13
3.4. Broj domaćinstava i broj članova obitelji po domaćinstvu
Tablica 8. Stambene jedinice prema broju kućanstava i članova kućanstava
UKUPNO STAMBENE JEDINICE NASTANJENI STANOVI OSTALE STAMBENE JEDINICE KOLEKTIVNI STANOVI
Broj stambenih
jedinica
Broj kućanstava
Broj članova
kućanstava
Ukupan broj
Broj kućanstava
Broj članova
kućanstava
Ukupan broj
Broj kućanstava
Broj članova
kućanstava
Ukupan broj
Broj institucionalnih
i privatnih kućanstava
Broj članova
kućanstava
1.101 1.101 2.828 1.100 1.100 2.794 - - - 1 1 34
IZVOR: www.dzs.hr
3.5. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina
Prema popisu iz 2011. godine na području Općine Primošten je izgrađeno 1.399 stanova, od kojih je 1.100 stalno nastanjenih, 196
privremeno nenastanjenih, 103 napuštenih.
Tablica 9. Nastanjeni stanovi na području Općine Primošten po naseljima
IME NASELJ
A
UKUPAN BROJ
STANOVA
OD TOGA SAGRAĐENI
prije 191
9
1919-
1945
1946-
1960
1961-
1970
1971-
1980
1981-
1990
1911-2000
2001-
2005
2006 i
kasnije
nepoznato
nezavršen stan
broj kućanstava
broj članova kućanstava
Kruševo 33 - 10 8 6 5 1 1 2 - - - 33 79
Ložnice 17 1 1 7 4 2 2 - - - - - 17 44
Primošten
634 54 15 44 133 154 149 35 32 11 7 - 634 1.631
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
14
IME NASELJ
A
UKUPAN BROJ
STANOVA
OD TOGA SAGRAĐENI
prije
1919
1919-
1945
1946-
1960
1961-
1970
1971-
1980
1981-
1990
1911-
2000
2001-
2005
2006 i
kasnije
nepoznato
nezavršen stan
broj kućanstava
broj članova kućanstava
Primošten Burnji
296 35 14 40 51 53 61 28 9 5 - - 296 739
Široke 49 2 5 6 15 7 10 2 2 - - - 49 120
Vadalj 36 2 1 2 15 3 7 1 4 1 - - 36 93
Vezac 35 - 3 9 7 7 3 5 - 1 - - 35 88
UKUPNO
1.100 94 49 116 231 231 233 72 49 18 7 - 1.100 2.794
Izvor: www.dzs.hr
Tablica 10. Pregled stambenog fonda prema popisu iz 2011. godine
UKUPNO
STANOVI ZA STALNO STANOVANJE STANOVI KOJI SE KORISTE
POVREMENO
STANOVI U KOJIMA SE SAMO OBAVLJALA
DJELATNOST
UKUPNO NASTANJENI PRIVREMENO
NENASTANJENI NAPUŠTENI
STANOVI ZA
ODMOR
U VRIJEME SEZONSKIH RADOVA U
POLJOPRIVREDI
IZNAJMLJIVANJE TURISTIMA
OSTALE DJELATNOSTI
broj 3.754 1.399 1.100 196 103 1.410 30 915 -
m2 246.739 98.903 80.415 12.868 5.620 93.933 1.488 52.415 -
Izvor: Popis stanovništva 2011 stanovi,; www.dzs.hr
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
15
4. EKONOMSKO – POLITIČKI POKAZATELJI
4.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja
Tablica 11. Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu u Općini Primošten
Područje djelatnosti Spol Ukupno 15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i više
Ukupno
sv. 811 5 48 106 99 114 92 120 127 68 21 11
m 462 4 29 54 51 56 55 58 76 51 19 9
ž 349 1 19 52 48 58 37 62 51 17 2 2
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
sv. 27 - 2 4 2 5 3 6 1 3 1 -
m 25 - 2 4 2 5 2 6 - 3 1 -
ž 2 - - - - - 1 - 1 - - -
Rudarstvo i vađenje
sv. 4 - - - 1 - 1 - - 2 - -
m 4 - - - 1 - 1 - - 2 - -
ž - - - - - - - - - - - -
Prerađivačka industrija
sv. 90 2 7 13 12 12 5 11 18 8 2 -
m 73 2 6 11 10 9 5 5 18 5 2 -
ž 17 - 1 2 2 3 - 6 - 3 - -
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
sv. 9 - - 1 - 1 2 3 2 - - -
m 7 - - 1 - - 2 2 2 - - -
ž 2 - - - - 1 - 1 - - - -
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
16
Područje djelatnosti Spol Ukupno 15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i više
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša
sv. 24 - 1 - - 4 1 7 5 6 - -
m 21 - 1 - - 4 - 7 4 5 - -
ž 3 - - - - - 1 - 1 1 - -
Građevinarstvo
sv. 35 - 3 6 7 6 6 1 4 1 1 -
m 34 - 3 6 6 6 6 1 4 1 1 -
ž 1 - - - 1 - - - - - - -
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala
sv. 119 2 12 17 15 22 18 14 10 6 3 -
m 50 2 8 2 6 8 9 2 5 5 3 -
ž 69 - 4 15 9 14 9 12 5 1 - -
Prijevoz i skladištenje
sv. 48 - 3 4 6 5 7 7 6 7 2 1
m 44 - 3 3 6 2 7 7 6 7 2 1
ž 4 - - 1 - 3 - - - - - -
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
sv. 179 - 8 17 20 24 15 37 39 15 2 2
m 95 - 3 12 8 13 9 12 23 12 2 1
ž 84 - 5 5 12 11 6 25 16 3 - 1
Informacije i komunikacije
sv. 1 - - 1 - - - - - - - -
m 1 - - 1 - - - - - - - -
ž - - - - - - - - - - - -
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
17
Područje djelatnosti Spol Ukupno 15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i više
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
sv. 22 - 1 2 2 6 4 2 4 1 - -
m 3 - - - - 1 2 - - - - -
ž 19 - 1 2 2 5 2 2 4 1 - -
Poslovanje nekretninama
sv. 6 - - 1 1 3 - - - - 1 -
m 4 - - - 1 2 - - - - 1 -
ž 2 - - 1 - 1 - - - - - -
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
sv. 15 - - 3 1 2 - 3 2 3 - 1
m 5 - - - - - - 2 - 2 - 1
ž 10 - - 3 1 2 - 1 2 1 - -
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
sv. 37 - 1 8 10 3 5 4 4 2 - -
m 24 - 1 5 5 2 2 3 4 2 - -
ž 13 - - 3 5 1 3 1 - - - -
Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje
sv. 37 - 4 4 4 5 6 5 5 2 1 1
m 24 - 2 2 3 3 5 4 2 1 1 1
ž 13 - 2 2 1 2 1 1 3 1 - -
Obrazovanje
sv. 49 - 1 7 10 8 5 5 11 1 1 -
m 7 - - 2 - - - 1 2 1 1 -
ž 42 - 1 5 10 8 5 4 9 - - -
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
18
Područje djelatnosti Spol Ukupno 15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i više
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
sv. 49 - 1 9 4 6 5 7 10 2 5 -
m 9 - - 2 - - 2 1 1 - 3 -
ž 40 - 1 7 4 6 3 6 9 2 2 -
Umjetnost, zabava i rekreacija
sv. 31 - - 7 3 2 6 5 5 3 - -
m 20 - - 3 2 1 3 4 5 2 - -
ž 11 - - 4 1 1 3 1 - 1 - -
Ostale uslužne djelatnosti
sv. 18 - 4 2 1 - 3 2 1 3 - 2
m 6 - - - 1 - - 1 - 2 - 2
ž 12 - 4 2 - - 3 1 1 1 - -
Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe
sv. 1 - - - - - - 1 - - - -
m - - - - - - - - - - - -
ž 1 - - - - - - 1 - - - -
Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela
sv. - - - - - - - - - - - -
m - - - - - - - - - - - -
ž - - - - - - - - - - - -
Nepoznato
sv. 10 1 - - - - - - - 3 2 4
m 6 - - - - - - - - 1 2 3
ž 4 1 - - - - - - - 2 - 1
Izvor: https://www.dzs.hr/
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
19
Tablica 12. Zaposleni prema zanimanju, starosti i spolu u Općini Primošten
Zanimanje Spol Ukupno 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i više
Ukupno
sv. 811 5 48 106 99 114 92 120 127 68 21 11
m 462 4 29 54 51 56 55 58 76 51 19 9
ž 349 1 19 52 48 58 37 62 51 17 2 2
Zakonodavci, dužnosnici i direktori
sv. 27 - - - 2 2 7 3 4 5 2 2
m 20 - - - 1 2 5 1 4 3 2 2
ž 7 - - - 1 - 2 2 - 2 - -
Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci
sv. 81 - 1 12 12 14 10 9 12 5 4 2
m 27 - - 3 5 - 4 5 3 2 3 2
ž 54 - 1 9 7 14 6 4 9 3 1 -
Tehničari i stručni suradnici
sv. 113 - 6 18 17 9 7 17 26 10 2 1
m 55 - 3 8 8 3 4 6 15 6 1 1
ž 58 - 3 10 9 6 3 11 11 4 1 -
Administrativni službenici
sv. 83 - 2 14 13 10 9 16 14 3 2 -
m 26 - 1 2 5 2 4 5 4 1 2 -
ž 57 - 1 12 8 8 5 11 10 2 - -
Uslužna i trgovačka zanimanja
sv. 268 1 25 36 29 49 28 41 34 22 2 1
m 126 1 12 16 10 21 14 13 19 18 2 -
ž 142 - 13 20 19 28 14 28 15 4 - 1
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
20
Zanimanje Spol Ukupno 15-19
20-24
25-29
30-34 35-39
40-44
45-49 50-54
55-59 60-64
65 i više
Poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci
sv. 20 - - 3 2 4 3 3 1 3 1 -
m 19 - - 3 2 4 2 3 1 3 1 -
ž 1 - - - - - 1 - - - - -
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji
sv. 73 3 8 5 11 12 8 8 11 5 2 -
m 71 3 8 5 10 12 8 8 10 5 2 -
ž 2 - - - 1 - - - 1 - - -
Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači proizvoda
sv. 74 - 2 11 7 7 12 10 14 6 4 1
m 73 - 2 11 7 7 12 10 13 6 4 1
ž 1 - - - - - - - 1 - - -
Jednostavna zanimanja
sv. 62 - 4 7 6 7 8 13 11 6 - -
m 39 - 3 6 3 5 2 7 7 6 - -
ž 23 - 1 1 3 2 6 6 4 - - -
Vojna zanimanja
sv. - - - - - - - - - - - -
m - - - - - - - - - - - -
ž - - - - - - - - - - - -
Nepoznato
sv. 10 1 - - - - - - - 3 2 4
m 6 - - - - - - - - 1 2 3
ž 4 1 - - - - - - - 2 - 1
Izvor: https://www.dzs.hr/
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
21
Tablica 13. Zaposleni prema položaju u zaposlenju, starosti i spolu
Starost Spol Ukupno Zaposlenici Samozaposleni Pomažući članovi obitelji
Ostale zaposlene osobe
Nepoznato
svega poslodavci osobe koje rade za vlastiti račun
Ukupno
sv. 811 668 130 73 57 4 - 9
m 462 350 104 58 46 3 - 5
ž 349 318 26 15 11 1 - 4
15-19
sv. 5 4 - - - - - 1
m 4 4 - - - - - -
ž 1 - - - - - - 1
20-24
sv. 48 43 4 2 2 1 - -
m 29 26 2 1 1 1 - -
ž 19 17 2 1 1 - - -
25-29
sv. 106 94 10 5 5 2 - -
m 54 44 8 5 3 2 - -
ž 52 50 2 - 2 - - -
30-34
sv. 99 92 7 2 5 - - -
m 51 45 6 2 4 - - -
ž 48 47 1 - 1 - - -
35-39
sv. 114 88 26 13 13 - - -
m 56 36 20 10 10 - - -
ž 58 52 6 3 3 - - -
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
22
IZVOR: https://www.dzs.hr/
Starost Spol Ukupno Zaposlenici
Samozaposleni Pomažući članovi obitelji
Ostale zaposlene
osobe Nepoznato
svega poslodavci osobe koje rade za vlastiti račun
40-44
sv. 92 75 17 12 5 - - -
m 55 40 15 10 5 - - -
ž 37 35 2 2 - - - -
45-49
sv. 120 103 16 9 7 1 - -
m 58 48 10 5 5 - - -
ž 62 55 6 4 2 1 - -
50-54
sv. 127 105 22 15 7 - - -
m 76 58 18 12 6 - - -
ž 51 47 4 3 1 - - -
55-59
sv. 68 49 17 10 7 - - 2
m 51 35 16 10 6 - - -
ž 17 14 1 - 1 - - 2
60-64
sv. 21 12 7 4 3 - - 2
m 19 11 6 3 3 - - 2
ž 2 1 1 1 - - - -
65 i više
sv. 11 3 4 1 3 - - 4
m 9 3 3 - 3 - - 3
ž 2 - 1 1 - - - 1
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
23
4.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada
Tablica 14. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada prema starosti i spolu u Općini Primošten
SPOL UK. STAROSNA MIROVINA
OSTALE MIROVINE
PRIHODI OD IMOVINE
SOCIJALNE NAKNADE
OSTALI PRIHODI
POVREMENA POTPORA DRUGIH
BEZ PRIHODA
NEPOZNATO
sv. 2.110 489 414 170 88 48 61 840 -
m 999 255 188 103 31 28 37 357 -
ž 1.111 234 226 67 57 20 24 483 -
Izvor: https://www.dzs.hr/
4.3. Proračun Općine Primošten
Proračun Općine Primošten je 26.215.198,00 kn.
Sredstva za rad upravnih tijela osiguravaju se u Proračunu Općine, Državnom proračunu i iz drugih prihoda, u skladu sa zakonom.
Općina ima prihode, kojima u okviru svojega samoupravnoga djelokruga slobodno raspolaže.
Prihodi Općine su:
- općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Općinskog vijeća
- prihodi od stvari u vlasništvu Općine i od imovinskih prava
- prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje su u vlasništvu Općine ili u kojima Općina ima udjele ili dionice
- prihodi od koncesija
- novčane kazne i oduzeta imovinska korist zbog prekršaja koje propiše Općina u skladu sa zakonom
- udio u zajedničkim porezima sa Županijom i Republikom Hrvatskom te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane
funkcije prema posebnom zakonu
- sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena Državnim proračunom
- drugi prihodi određeni zakonom.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
24
Pokazatelj ekonomičnosti Općine Primošten izračunava se na temelju računa
godišnjeg izvještaja o prihodima/primicima i rashodima/izdacima, a mjeri odnos
prihoda/primitaka i rashoda/izdataka i pokazuje koliko se prihoda/primitaka ostvari po
jedinici rashoda/izdataka. Ukoliko je vrijednost manja od 1, pokazatelj je poslovanja s
gubitkom.
4.4. Gospodarske grane
Općina Primošten, svojim položajem u srcu Dalmacije, sa 17-ak kilometara obale,
okružena je sa 7 otoka, u zaleđu brdovitog i kamenog reljefa gdje se smjenjuju jedan
sa drugim u nedogled, a što se više od obale odmičemo dominira pojas šuma.
Stoljećima je upornim žuljevitim radom težaka ovog podneblja, korak po korak kršu
otimana prevlast. Tako su nastali veličanstveni maslinici i vinogradi, koje je upornosti i
volja malog čovjeka zauvijek ugradila u ovaj krajolik.
Zone poljoprivrede obuhvaćaju tako maslinike i vinograde, kako u poljima tako i na
padinama krša te pašnjake rasute po kamenjarima.
Na najvećem dijelu kultivirane površine prevladavaju površine zasađene vinovom
lozom, a od voćarskih kultura dominiraju maslina, smokva, višnja i badem.
Zone šumskog zemljišta zauzimaju znatan dio nekadašnjih pašnjačkih površina, kršnih
goleti, a šume se mjestimično šire i na manji dio zapuštenih agrarnih površina.
Najveći dio zauzima degradirani oblik vegetacije, makija, gariga, te kamenjar i šikara
u odnosu na manje površine alepskog bora i hrasta crnike.
Zadatak koji plijeni osobitu pažnju jeste razvoj ruralnih područja predvođen pažnjom
za očuvanjem ovog krajobraza dakako uz osobit osvrt u sklopu razvitka seoskog
turizma ovog područja. Unapređenje poljoprivrede ovog područja i ekonomske
opravdanosti osnovnog uvjeta njenog opstanka iziskuju promjene proizvodnog
prostora.
Na području općine Primošten egzistiraju primjeri koji spadaju u europsku kulturnu
baštinu čemu u prilog svjedoči zaštićeno područje Bucavca, koji već dulje vremena
krasi okruženje Marine Kremik.
Općina Primošten daje svoj doprinos i sudionik je kreiranja i planiranja tog razvojnog
procesa gledano u okviru Šibensko-kninske županije, RH pa čak i šire. Nastojanje je
uključiti se u razvojne procese koji neminovno plijene pažnjom. Razumijevajući htijenja
stanovništva, trenutnih procesa predvodi se principom integrirane proizvodnje.
Projektom županije trenutno je u tijeku podizanje svijesti svih sudionika u prostoru o
vlastitoj inicijativi u korištenju prostora na kojem se živi. Neminovno je uključenje u
svjetske i kulturne procese, daljnji razvoj i unapređenje poljoprivrede vođeno
nastojanjem očuvanja prostorne i ekološke raznolikosti krajobraza i identiteta seoskog
prostora, što je neupitno i ekonomski opravdano.
Turizam
Primošten je jedno od najpoznatijih turističkih središta Dalmacije (organizirani se
turizam razvija od 60-ih godina) te jedno od najslikovitijih malih mjesta na Jadranu, s
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
25
mnoštvom karakterističnih uskih uličica u staroj jezgri na brdovitu poluotočiću. Na
drugom poluotočiću, sjeverno od središta, smješteni su hoteli Slava/Zora i Raduča,
dok se s južne strane nalazi hotel Marina Lučica te još južnije marina Kremik.
Raznovrsne su mogućnosti za sport i rekreaciju: tenis, stolni tenis, kuglanje, odbojku
na pijesku, jedrenje. Djeluju škole jedrenja i ronjenja. Gostima je na raspolaganju 50-
ak restauracija, konoba i dr. Domaći je specijalitet jastog na primoštenski način.
Diskoklub Aurora najveći je u Dalmaciji.
U 30-ak sela i zaselaka Primoštena Burnjeg, u zaleđu Primoštena, turistima se nudi
smještaj i domaća hrana (pršut, sir iz ulja, janjetina, jela ispod peke, makrobiotička i
ekološka hrana - slanutak, maslinovo ulje, leca), te tradicionalna narodna jela. Osim
toga, valja kušati i poznato crno vino Babić, koje se dobiva uzgajanjem autohtone sorte
u čuvenim primoštenskim vinogradima u kamenu. Ovi vinogradi imaju službeni status
svjetskoga spomenika ljudskom radu i njihova se slika nalazi u predvorju zgrade
Ujedinjenih naroda.
U 2016. godini ostvareno je ukupno 88.601 dolazaka te 593.871 noćenja u objektima
Primoštena. Za 2017. godinu bilježi se porast broja dolazaka za oko 13%. Broj noćenja
je također porastao te Općina u 2017. godini broji 656.859 noćenja, od čega 615.864
čine strani državljani.
Kulturni turizam
Organiziraju se izleti: Primoštenski vinski put (razgledavanje sela u Primoštenu
Burnjem), posjet Krapnju (muzej spužvarstva), Zlarinu (koraljna tura) i dr.
U ljetnim se mjesecima u Primoštenu održavaju brojne kulturno-umjetnicke i zabavne
priredbe, kao što su Primoštenska fešta i uzance (prvi tjedan u kolovozu). Posebno se
slave blagdani Gospe od Loreta (9. i 10. svibnja) i Gospe od Porta (27. srpnja), kada
se održava velika procesija oko mjesta i brodovima po moru.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
26
Poljoprivreda, ribarstvo i marikultura
Tablica 15.Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini
ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog
zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta
Ukupno
raspoloživa površina
zemljišta, ha (2+6)
Korišteno poljoprivredno zemljište, ha
Ostalo zemljište,
ha
Broj parcela korištenoga
poljoprivrednog zemljišta
Ukupno korišteno (3+4+5)
u vlasništvu,
ha
uzeto u
zakup, ha
dano u zakup,
ha
1 2 3 4 5 6 7
Šibensko-kninska županija
19.323,19
10.949,16 10.547,12 337,77 64,27 8.502,57 73.753
Primošten 673,73 291,32 291,32 - - 382,41 4.658
IZVOR: http://www.dzs.hr
Obradivo poljoprivredno zemljište Općine Primošten prema popisu poljoprivrede iz
2003. godine iznosi 291,32 ha i čini svega 1,51% od ukupno obradivog poljoprivrednog
zemljišta cijele Šibensko-kninske županije. Korišteno poljoprivredno zemljište je
većinom u vlasništvu kućanstava.
4.5. Velike gospodarske tvrtke
Na području Općine Primošten nema velikih gospodarskih tvrtki.
4.6. Objekti kritične infrastrukture
Proizvodnja i distribucija električne energije
Područje općine Primošten opskrbljuje se električnom energijom iz TS 30/10 kV
“Vodolež” koja je priključena na 30 kV vod iz TS 110/30 kV “Bilice” i u kojoj su
instalirani transformatori od 8 MVA i 3,43 MVA.
Područje Općine napaja se sa šest 10 kV izvoda od kojih tri napajaju isključivo područje
Općine Primošten dok tri napajaju dijelove Općine Primošten i dijelove Općine
Rogoznica. Iz TS 30/10 kV “Vodolež” izgrađen je 30 kV vod na čelično rešetkastim
stupovima do buduće TS 30/10 kV “Rogoznica”.
Na području naselja Kruševo potrošači se napajaju iz TS “Kruševo” s transformatorom
50 kVA. Naselje Primošten se napaja iz 15 trafostanica ukupno instalirane snage 5570
kVA. Zbog preopterećenosti postojećih vodova i loših naponskih prilika javljaju se
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
27
problemi u opskrbi električnom energijom u starom dijelu Primoštena (otok). Na otoku
(stari dio Primoštena) predviđena je sanacija NN mrežu TS “Primošten 3” zamjenom
dotrajale NN mreže izvedene Al i Cu vodičima neadekvatnog presjeka i broja vodiča
(jednofazno napajanje) samonosivim kabelskim snopom, odnosno podzemnim
kabliranjem.
Naselje Primošten Burnji se napaja iz 10 trafostanica s ukupno instaliranom snagom
od 1100 kVA. Problemi u opskrbi električnom energijom javljaju se u zaseocima Krčulj-
Gracini, Veliki i Mali Drvenik i Biline zbog loših naponskih prilika uzrokovanih velikim
udaljenostima zaselaka od trafostanice te neodgovarajućim presjecima i brojem
vodiča. Za rješenje postojećih problema planira se izgradnja tri trafostanice: TS
“Gracini”, TS “Drvenik” i TS ”Biline”, sa mogućnošću ugradnje transformatora do 250
kVA.
Zbog potreba za priključenjem novih potrošača planirana je i izgradnja TS ”Šarićeva
Kapela” također sa mogućnošću ugradnje transformatora do 250 kVA. Naselje Široke
napaja se električnom energijom iz TS “Široke” s ugrađenim transformatorom od 100
kVA. Naselje Vadalj napaja se iz TS “Vadalj” s ugrađenim transformatorom 100
kVA. Naselje Vezac napaja se iz TS “Bratski Dolac” s ugrađenim transformatorom od
100 kVA.
Vodoopskrbni i kanalizacijski sustav
Naselje Primošten opskrbljuje se vodom iz dva cjevovoda. Glavni vodoopskrbni
cjevovod vodi od VS “Jasenovac” (500 m3 na koti 171/167 m.n.m.) do VS “Primošten
I” (1500 m3 na koti 95/91 m.n.m.) i dalje prema VS “Rogoznica”. Lokalni cjevovod ide
od VS “Jasenovac” ispod uvale Grebaštica, kroz Šparadiće ispod JTC do prekidnog
okna “Bilo” (50 m3 na koti 136/134 m.n.m.) i završava u VS “Primošten II” (340 m3 na
koti 54/50 m.n.m.), a koristi se za lokalnu vodoopskrbu priobalnih naselja.
Vodoopskrbni sustav zaleđa općine Primošten povezan je na VS “Jasenovac”. Iz VS
“Jasenovac” voda se dovodi do VS “Jelinjak” (1000 m3 na koti 155/151 m.n.m.), odakle
se voda crpnom stanicom osigurava za sva gornja naselja. Od VS “Jelinjak” možemo
razdvojiti dva osnovna sustava vodoopskrbe:
- donji sustav (opskrba iz VS “Kalina” 1000 m3 na 232/228 m.n.m.)
- gornji sustav (opskrba iz VS “Drvenik” 500 m3 na 324/320 m.n.m.)
GORNJI SUSTAV:
Vodoopskrbni sustav iz VS ”Drvenik” do VS ”Sapina Doca” (160 m3 na koti 295/291
m.n.m.). Radi izbjegavanja previsokih tlakova i smanjenja profila dovodnih cjevovoda
cijeli je vodoopskrbni sustav iz VS ”Drvenik” predviđen sa 6 podsustava s lokalnim
vodospremama:
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
28
- VS “Krčulj” (100 m3 na koti 280/276 m.n.m.)
- VS “Šermudovi” (200 m3 na koti 252/248 m.n.m.)
- VS “Široke” (120 m3 na koti 270/266 m.n.m.)
- VS “Kruševo” (160 m3 na koti 249/245 m.n.m.)
- VS “Vadalj” (120 m3 na koti 285/281 m.n.m.)
- VS “Sapina Doca” (160 m3 na koti 295/291 m.n.m.).
DONJI SUSTAV:
Početna vodosprema na ovom vodoopskrbnom sustavu je VS “Kalina” (1000 m3 na
koti 232/228 m.n.m.). Najviše područje na sustavu je selo Kalina na koti 235 m.n.m. za
koje je planirana crpna stanica u sklopu VS “Kalina”. Sva ostala sela su smještena
ispod kote 200 m.n.m. i u cijelosti rješavaju vodoopskrbu i protupožarnu zaštitu
gravitacijski iz VS “Kalina”.
Cjevovod ovog sustava na koji su spojene mjesne lokalne mreže je opskrbno-
tranzitnog karaktera jer se veća količina vode tranzitno vodi prema VS “Supljak I” (500
m3 na koti 205/201 m.n.m.) i dalje za opskrbu zaleđa Rogoznice. Na dijelu sustava od
VS “Kalina” do VS “Supljak I” ima samo jedan podsustav VS “Halovac” (130 m3).
Za vodoopskrbu poljoprivrede voda će se osigurati:
▪ uređenjem postojećih i izgradnjom novih akumulacija za sakupljanje
oborinskih voda za akumuliranje rezerve vode iz vodoopskrbnog sustava
u mjesecima smanjene potrošnje;
▪ recirkulacijom pročišćenih otpadnih voda, nakon izgradnje sustava
odvodnje.
Odvodnja
Za sva ostala naselja uz more na području općine Primošten važe isti uvjeti, tj.
dopušteno je ispuštanje otpadnih voda u more iz sustava javne odvodnje uz primjenu
“odgovarajućeg stupnja pročišćavanja”.
Kanalizacijski sustav odvodnje otpadnih voda Primošten ima sljedeće osnovne
karakteristike:
- veličina područja: 15.000 ES
- sustav kanalizacije: razdjelni
- ispust u “manje osjetljivo područje”, L=2.000 m
- potrebni stupanj pročišćavanja: najmanje 1. stupanj + podmorski ispust
- 1. faza: od 7.500 do 10.000 ES, “odgovarajući stupanj” + podmorski ispust.
Područje Bilo će se priključiti na kanalizacijski sustav Grebaštica koji ima sljedeće
karakteristike:
- veličina područja: 5.000 ES
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
29
- sustav kanalizacije: razdjelni
- ispust u “manje osjetljivo područje”, L=1.200 m
- potrebni stupanj pročišćavanja: ”odgovarajući stupanj” + podmorski ispust
- 1. faza: od 2.500 do 3.000 ES, “odgovarajući stupanj” + podmorski ispust.
Na području marine Kremik sve zauljene, i druge tvari, bilo da su preuzete s brodova
ili nastale tijekom redovnog održavanja ili remonta brodova na kopnu, mora, prije
upuštanja u javni kanalizacijski sustav prethodno pročistiti do razine kvalitete otpadnih
voda dozvoljenih za upuštanje u uređaj za pročišćavanje.
Tako pročišćene vode, kao i fekalne otpadne vode iz sanitarnih čvorova u sklopu
marine potrebno je priključiti na kanalizacijski sustav Primošten.
U područje poniranja spadaju ostala područja koja nisu uz more ili vodotoke i ne postoji
nikakva mogućnost ispuštanja otpadnih voda u more ili vodotoke zbog velikih
udaljenosti do potencijalnih prijemnika te se kao jedino rješenje nameće ispuštanje
otpadnih voda u podzemlje putem procjeđivanja (naselja Kruševo, Široke i dr.)
Poniranje u podzemne vode treba rješavati kao ispuštanje u “osjetljivo područje” tj.
područja u koja je dopušteno ispuštanje otpadnih voda uz “treći stupanj čišćenja”. Izbor
mikrolokacije svakog uređaja i mjesta upuštanja u tlo morati će se izvršiti nakon
definiranja utjecaja istih na podzemne vode.
Komunalna infrastruktura
Grad Šibenik definirao je odlagalište Bikarac kao odlagalište županijskog interesa (na
koje bi se odvozilo i sav komunalni otpad iz prostora Općine Primošten) koje bi s
vremenom preraslo u centar za obradu otpada.
Godine 1995.izrađena je i usvojena studija o utjecaju na okoliš povećanog kapaciteta
prema parametrima dugoročnosti. Prošlo je više od 8 godina da je Bikarac došao na
red pa se od 2004. g. na tom odlagalištu usmjeravaju dvije investicije: jedna je
međunarodna, a druga se veže na prve investicije Fonda za energetsku učinkovitost.
U cilju unapređivanja postupanja sa otpadom i zaštite okoliša, prioritetne su sljedeće
aktivnosti:
▪ Ustrojavanje učinkovitog, tehnički suvremenog, po okoliš i ljude neškodljivog,
estetski prihvatljivog i ekonomski podnošljivog načina sakupljanja, odvoženja i
dispozicije komunalnog i drugog otpada koji će pokriti čitavo područje općine i
biti kapacitiran da zadovolji potreba turističke sezone i s mogućnošću
izdvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka.
▪ Sanacija sadašnjih odlagališta i "divljih" deponija na području općine, pri čemu
polaziti od toga da se na području odlagališta uspostavi prijašnje stanje
prvenstveno provodeći mjere rekultivacije i sprječavanja utjecaja deponija na
okoliš.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
30
5. PRIRODNO – KULTURNI POKAZATELJI
5.1. Zaštićena područja
Prema registru Ministarstva kulture zaštićena kulturna dobra na području općine
Primošten su:
Oznaka dobra Lokacija Naziv Vrsta kulturnog
dobra
P-5105
Primošten
Arheološko nalazište Gradina Kremik
Nepokretno kulturno – dobro -
pojedinačno
Z - 3760 Crkva sv. Jurja
Z - 5130 Crkva sv. Jurja u Prhovu
Z - 3663 Crkva sv. Roka
Z - 5379 Kultivirani krajolik Bucavac
Z - 3646 Kulturno – povijesna cjelina Primoštena
Nepokretno kulturno dobro – povijesna
cjelina
Z - 4235 Tradicijsko umijeće izrade
čipke na području Primoštena i Rogoznice
Nematerijalno kulturno dobro
Z - 3542 Primošten
Burnji Jurlinovi dvori
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z - 5131 Široke Crkva sv. Jerolima
IZVOR: Općina Primošten
Arheološko nalazište Gradina Kremik smješteno je na tjemenu istoimenog brda
(kota 169,8) koje se nalazi 1,5 km jugoistočno od Primoštena. Riječ je o prapovijesnom
utvrđenom gradinskom naselju približne površine 1,5 ha. Naseobinski prostor gradine
zaštićen je sa sjeverne i istočne strane suhozidnim bedemom dužine oko 400 m.
Ostaci bedema vidljivi su na ortofoto karti u mjerili 1:5000 koju je izradila Državna
geodetska uprava (DOF 5/2011). Bedem je očuvan mjestimično do 1,5 m visine, dok
mu širina varira od 2,5 do 4 m. Ulaz se nalazio na sjeveroistočnoj strani naselja.
Gradinski prostor s južne strane zaštićen je prirodnom liticom. Na prostoru unutar
bedema vidljivo je više kamenih gomila koji ukazuju na postojanje arheoloških
struktura. Kao površinski nalaz pronađeni su ulomci prapovijesne keramike.
Arheološko istraživanje do sada nije provedeno.
Crkva sv. Jurja - iz 15. st. pravilne orijentacije, obnovljena i posvećena 1760. Zvonik
na tri kata je iz 1929. U II. svjetskom ratu je bombardirana, kasnije obnovljena te joj je
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
31
dodana apsida, a noviji su bočni aneksi od kojih je jedan sakristija. Ima elemente
baroknog stila. Trobrodna je bazilika, izdužene poligonalne apside. Piloni koji nose
lukove dijele crkvu na tri broda. Glavni brod ima strop, a traveji bočnih brodova
polubačvasti svod. Građena kamenom, izvana je nežbukana. Krovište je drveno,
pokriveno kupom. Pročelje je simetrično s portalom nad kojim su reljef Bogorodice i
kamena rozeta a završava kamenim vijencem s križem. Glavni brod ima bazilikalno
osvjetljenje. Oko crkve je groblje.
Crkva sv. Jurja u Prhovu - se sastoji od starije jednobrodne crkvice s apsidom i od
većeg novog jednobrodnog dijela prizidanog na zapadnoj strani. Crkva je pravilne
orijentacije. Krov starije crkve pokriven je kamenim pločama, lađa nasvođena
polubačvastim svodom, a apsida polukalotom. Sa sjeverne strane novijeg dijela crkve
uz glavno pročelje prizidan je višekatni zvonik. Starija crkva je srednjovjekovna,
romaničkih stilskih karakteristika.
Crkva sv. Roka - izgrađena u kontakt zoni Primoštena i Varoši. Ruralna jednobrodna
longitudinalna crkva bez apside orijentirana na sjeveroistok sa zvonikom na preslicu i
prizidanom sakristijom. Građena kamenom i pokrivena kamenim pločama. Portal sa
simetričnim kvadratnim prozorima je s kamenim pragovima i profiliranim nadvratnikom.
Skromni inventar je iz 18. stoljeća. Vidljive su brojne preinake 18. i 19. stoljeća:
produžena je, povišena i dodana je sakristija. Na glavnom pročelju u kamenom slogu
jasno se vidi niži zabat starijeg objekta. Ima izniman urbanistički značaj dominantne
vizure i prirodne granice prema primoštenskoj varoši od druge polovine 19. st.
Kultivirani agrarni krajolik Bucavac nalazi se 3 km južno od Primoštena. Radi se o
krševitom tlu površine oko 18 ha, koje je iskrčeno te pretvoreno u vinograde 1947.
godine. Ono što Bucavac izdvaja iz konteksta sličnih krajolika s iskrčenim omeđenim
poljima je način kasetiranja površine koja se krči tj. stvaranje mreže vrlo malih kaseta
(u lokalnom govoru nazivanim vlačica) s plodnom zemljom crvenicom koje su
omeđene niskim suhozidnim gomilama. Nizove kaseta pravocrtno izvedenih okomito
na morsku obalu lokalno stanovništvo naziva „tirade“ . Niz tirada posloženih jedna uz
drugu čine tako ortogonalnu mrežu vlačica sukcesivno prilagođenu obalnoj crti
područja. U spomenutim vlačicama tradicionalno se uzgaja vinova loza hrvatske
autohtone sorte Babić od koje se dobiva istoimeno visokokvalitetno crno vino.
Kulturno - povijesna cjelina Primoštena - Otok zaštićen bedemom i pokretnim
mostom iz 1564. U 19. st. postaje poluotok. Za Turaka jače se naseljava iz Bosoljine.
Nakon opasnosti širi se kopnom, tvoreći Varoš. Slika naselja slijedi oblik asimetričnog
stošca otoka kojim se kuće lepezasto dižu do crkve s zvonikom. Struktura i morfologija
se čitaju u tipologiji i smještaju kuća: središnji dio dvokatnica bogatijih, gornji dio
ruralnih kuća: prizemnice ili katnice s više volumena različite orijentacije, zidanih
kamenom i pokrivenih kamenim pločama. Kuće nižeg, središnjeg dijela varoških su
odlika, uglavnom dvokatnice uokvirenih otvora s krovovima na dvije vode.
Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Primoštena i Rogoznice pripada načinu
izrade jednostavnije čipke pomoću igle (tzv. prvotne retičele), načina koji graniči s
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
32
tehnikom spljeta i raspljeta, a na prostoru Jadrana još se naziva i teg, Šiva se pomoću
igle i bijelog pamučnog konca, na podlozi od tvrđeg papira, postupkom zvanim
podlaganje. Na podlozi se na početku same izrade nitima konca naznači raster u obliku
paukove mreže i osnovni krugovi (snuju noge i podlože krugovi). Zatim se iglom i
koncem unutar naznačenih krugova opliću krakovi mreže (dovršava se obavijanje).
Vezilački bodovi (punti) su: grahić, noge (tri noge tj. tri niti konca u punjenju), zupci
(stariji bod), peklja i pekljica (zavijeni konac, bod kojim se u novije vrijeme zamjenjuju
zupci) te puntokapa i kaljački užalj. Za izradu te čipke koristi se tanki bijeli konac, koji
se u razdobljima neimaštine zamjenjivao i plavim koncem (imbrišin) ili koncem za
ribarske mreže.
Jurlinovi dvori - skup/kompleks kamenih kuća u naselju Drage. Sve su kuće
izgrađene oko dvorišta tako da tvore zatvorenu cjelinu. Kompleks čine četiri kuće, koje
su građene nepravilno priklesanim kamenom i fugirane. Drvene dvostrešne krovne
konstrukcije pokrivene su kamenim pločama, a duž sljemena su kupe kanalice. Cijelo
dvorište je popločano, a ispred kompleksa je mali vrt.
Crkva sv. Jerolima - Grobljanska crkva sa zvonikom iz 1906. dograđena staroj
romaničkoj crkvi iz 13. st. koja služi kao sakristija. Adaptirana je u 15. st. u stilu gotike.
Nepravilne je orijentacije. Starija je jednobrodna, longitudinalna građevina s
polukružnom apsidom. Novija je jednobrodna sa zvonikom na pročelju. Nova crkva
ima strop i drveno krovište. U staroj crkvi je polubačvasti svod, a apsida je zasvođena
polukalotom. Srpasti trijumfalni luk na poluimpostima, dijeli apsidu i lađu. Zidana je
kamenom i s vanjske strane žbukana. Pokrov novije crkve je crijep, a starije kamene
ploče. Pročelje ima vrata s profiliranim nadvratnikom, dva prozora, malu rozetu i zvonik
na preslicu s dva zvona.
5.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine
Na području Općine nema nacionalnih parkova ni parkova prirode, dok ih Šibensko-
kninska županija ima tri. To su NP Krka, NP Kornati te park prirode Vanjsko jezero. Od
zaštićenih rezervata to je Prokljansko jezero te zaštićeni krajolik Donja Krka.
Šumske površine na području Općine čine ukupno 12,6% od ukupne površine Općine,
odnosno zauzimaju 736,8 ha.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
33
6. POVIJESNI POKAZATELJI
6.1. Prijašnji događaji i štete uslijed elementarnih nepogoda
ELEMENTARNE NEPOGODE UNIŠTENE
KULTURE/GRAĐEVINE
ŠTETE USLIJED ELEMENTARNIH
NEPOGODA GODINA UZROK
Lipanj, 2011. Požar
Štete nastale u vinogradarstvu, maslinarstvu,
šumarstvu i ostalim poljoprivrednim površinama te građevinskim objektima
-
Veljača, 2012. Snijeg
Poremećaj za javni i gospodarski život, prekid
proizvodnje i rada te poremećaj u neproizvodnim
djelatnostima uslijed vremenske nepogode
-
IZVOR: Općina Primošten
6.2. Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu
Nema uvedenih mjera nakon događaja koji su prouzrokovali štetu na području Općine
Primošten.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
34
7. POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI
7.1. Popis operativnih snaga
a) Stožer civilne zaštite Općine Primošten
Stožer civilne zaštite Općine (u daljnjem tekstu Stožer CZ) je stručno, operativno i
koordinativno tijelo za upravljanje i usklađivanje aktivnosti operativnih snaga i ukupnih
ljudskih i materijalnih resursa zajednice u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe i
velike nesreće s ciljem sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica katastrofe i
velike nesreće.
Općinsko vijeće Općine Primošten je osnovalo Stožer CZ koji broji osam članova.
Stožer se sastoji od načelnika Stožera, zamjenika načelnika Stožera te 6 članova.
b) Operativne snage vatrogastva
Na području Općine Primošten ustrojeno je nadalje Dobrovoljno vatrogasno društvo«
Primošten« sa sjedištem u Primoštenu. Ono broji tijekom godine dva zaposlenika. U
ljetnim mjesecima, dakle u vrijeme sezone, u periodu od 15.06. do 15.09.,da bi se
skratilo vrijeme podizanja na poziv te poboljšala efikasnost dodatno se vrši
upošljavanje u redove DVD na način da ukupno deset vatrogasaca popunjava
interventne grupe, a po potrebi i više. Interventna grupa i osmatrača koja broji ukupno
osam sezonaca plus jedan stalni vozač vatrogasnog vozila koji je u stalnom radnom
odnosu.
Intencija je u dogledno vrijeme nabaviti još jedno vatrogasno vozilo za potrebe DVD-
a, ali se zbog recesije koja se ogleda u svim segmentima društva realno očekuje
sudjelovanje u financiranju predmetnog vozila od strane viših instanci.
Tablica 16. Vatrogasne postrojbe i njihova opremljenost na području Općine
Naziv vatrogasne postrojbe
Broj zaposlenih Vozila za intervenciju i druga
oprema
DVD Primošten 2 stalno zaposlena +
10 vatrogasaca tijekom sezone
• 1 vatrogasno vozilo
• 1 autocisterna
• Kombi
IZVOR: Općina Primošten
Vatrogasne službe u Općini su najoperativnije redovne službe što znači da bi za slučaj
velike nesreće ili katastrofe upravo oni bili i najspremniji odgovoriti svim postavljenim
zadaćama u akcijama zaštite i spašavanja.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
35
c) Operativne snage Crvenog križa Šibenik
Na području Općine djeluje Gradsko društvo Crvenog križa Šibenik čiji se odbor sastoji
od 11 članova. Odbor je odgovoran za rad između sjednica Skupštine koja brine o
provođenju opće politike društva i nadzire operativno rješavanje svih pitanja tijekom
poslovne godine u skladu s odlukama, zaključcima i preporukama skupštine. Nadzorni
odbor GDCK broji 3 člana te je njihova uloga nadziranje financijsko-materijalnih
poslovanja društva i namjensko trošenje sredstava društva.
d) Operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanica Šibenik
HGSS Stanica Šibenik u ovom trenutku u aktivnom sastavu ima 37 članova – 1
instruktora spašavatelja, 9 gorskih spašavatelja, 24 pripravnika i 3 pridružena člana
kao i tri licencirana potražna psa i dva u procesu školovanja; u okviru Stanice ustrojena
su dvije Ispostave - Drniš i Knin.
Stanica je osnovana u cilju organiziranja, unapređivanja i obavljanja djelatnosti
spašavanja i zaštite ljudskih života u planinama i na nepristupačnim područjima i u
drugim izvanrednim okolnostima.
e) Udruge
Udruge građana koje djeluju na području općine Primošten, a koje svojim ljudstvom,
sredstvima i kapacitetima mogu pridonijeti zaštiti i spašavanju dane su u tablici.
Tablica 17. Udruge građana od značaja za civilnu zaštitu
NAZIV UDRUGE BROJ ČLANOVA
Lovačko društvo ''Jastreb'' 53
Biciklistički klub ''Primošten'' 33
Športsko društvo ''Lignja'' 40
Udruga građana ''Krč'' 50
IZVOR: Općina Primošten
Ta društva se mogu uključiti u sve akcije zaštite i spašavanja, posebno u
aktivnostima pomoći kod akcija traganja i spašavanja.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
36
f) Postrojbe i povjerenici civilne zaštite
• Postrojbe civilne zaštite Općine Primošten
Na temelju članka 33. stavka 2. Zakona o sustavu civilne zaštite (NN br. 82/15), Vlada
Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 23. ožujka 2017. Godine donijela Uredbu o
sastavu i strukturi postrojbi civilne zaštite.
Sukladno potrebama na području Općine potrebno je osnovati Postrojbu opće
namjene civilne zaštite.
I. Postrojba opće namjene civilne zaštite Općine Primošten
Predlaže se osnivanje Postrojbe opće namjene koja bi se sastojala od 1 upravljačke
skupine koja ima dva pripadnika te 3 operativne skupine od kojih svaka ima po 9
pripadnika i svaka ima svog voditelja. Ukupno bi Postrojba civilne zaštite opće namjene
brojala 32 pripadnika.
Slika 4. Shematski prikaz postrojbe civilne zaštite opće namjene
• Povjerenici CZ Općine Primošten
Dužnost povjerenika i njihovih zamjenika treba biti njihova radna obveza ili služenje u
civilnoj zaštiti i ne bi ga trebalo zasnivati isključivo samo na dragovoljnosti. Bilo bi
poželjno da osobe predložene za ove zadaće imaju ugled i povjerenje mještana u
naselju za koje bi ih se zadužilo kao povjerenike.
POSTROJBA CIVILNE
ZAŠTITE OPĆE NAMJENE
UPRAVLJAČKA
SKUPINA
2 pripadnika
OPERATIVNA
SKUPINA
Voditelj + 9
pripadnika
OPERATIVNA
SKUPINA
Voditelj + 9
pripadnika
OPERATIVNA
SKUPINA
Voditelj + 9
pripadnika
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
37
Tablica 18. Potreban broj povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite
Naselje Broj stanovnika Broj povjerenika CZ Broj zamjenika CZ
Kruševo 79
1 1 Ložnice 44
Široke 154
Vezac 88
Primošten 1.631 5 5
Primošten Burnji
739 2 2
Vadalj 93 1 1
Ukupno 2.828 9 9
Na gore opisani način ustrojena i dobro educirana mreža povjerenika civilne zaštite
bila bi vrlo bitna potpora Stožeru civilne zaštite u svim moguće očekivanim situacijama.
g) Koordinator na lokaciji
Koordinatora na lokaciji, sukladno specifičnostima izvanrednog događaja, određuje
načelnik stožera civilne zaštite iz redova operativnih snaga sustava civilne zaštite.
h) Pravne osobe u sustavu civilne zaštite
Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite na području Općine su one pravne osobe koje su svojim proizvodnim, uslužnim, materijalnim, ljudskim i drugim resursima najznačajniji nositelji tih djelatnosti na području Općine.
Potrebno je donijeti Odluku o određivanju pravnih osoba u sustavu civilne zaštite sukladno članku 17. stavak 1. podstavak 3. Zakona o sustavu civilne zaštite (NN br. 82/15) koje raspolažu potrebnim sredstvima (materijalno – tehničkim sredstvima, smještajnim kapacitetima, pripremom prehrane i prijevozom) koje će odgovoriti procijenjenim potrebama Općine Primošten ovisno o obrađenim rizicima.
U sljedećim tablicama se predlaže minimalan broj potrebnih sredstava te broj ljudi.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
38
Tablica 19. Minimalan broj potrebnih materijalno-tehničkih sredstava na području Općine
Potrebna sredstva Minimalan broj
sredstava
Broj ljudi za opsluživanje građevinskim mehanizmom
Materijalno – tehnička sredstva
Kamioni 3
7 Utovarivači 3
Strojevi za razbijanje betona 3
Tablica 20. Minimalan broj potrebnih materijalno-tehničkih sredstava na području Općine
Potrebna sredstva Minimalan broj
sredstava Broj ljudi za opsluživanje prijevoznim sredstvima
Prijevoz
Prijevozna sredstva (autobusi) 7 7
Tablica 21. Minimalan broj potrebnih materijalno-tehničkih sredstava na području Općine
Potrebna sredstva Minimalan broj ljudi koje je potrebno zbrinuti i
osigurati prehranu
Smještaj i hrana
Smještajni kapaciteti 334
Osiguranje prehrane 334
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
39
8. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI – REGISTAR RIZIKA
REDNI BROJ
PRIJETNJA KRATAK OPIS SCENARIJA UTJECAJ NA DRUŠTVENE
VRIJEDNOSTI PREVENTIVNE
MJERE MJERE
ODGOVORA
1. POTRES
Elementarna nepogoda uzrokovana prirodnim događajem
uzrok je stradavanja ljudi i uništenja materijalnih dobara.
Uzrok su katastrofa koje karakterizira brz nastanak, događaju se učestalo i bez
prethodnog upozorenja
Utjecaj na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvenu
stabilnost i politiku
Mjere zaštite u urbanističkim planovima
i građenju.
Uzbunjivanje i obavješćivanje,
evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje,
spašavanje, pružanje prve pomoći.
2. POPLAVA
Poplave nastaju kada sa sliva u prirodni vodotok dotiče više vode
no što može proteći njezinim glavnim koritom. Tada se u
neizgrađenim zaštitnim sustavima voda izlijeva iz
vodotoka u zaobalje. Glavno korito i zaobalje su dijelovi
prirodnog sustava za odvođenje voda iz sliva.
U slučaju pada velike količine kiše u kratkom vremenu te nastanka
velikih bujica najviše bi bile ugrožene prometnice i stambeni objekti koji se nalaze u području
tokova bujica.
Izgradnja sustava ranog upozoravanja.
Edukacija i osposobljavanje
operativnih snaga sustava civilne zaštite Splitsko-dalmatinske
županije
Uzbunjivanje i obavješćivanje,
evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje,
spašavanje, pružanje prve pomoći.
3. POŽARI
OTVORENOG TIPA
Požari otvorenog prostora zbog visokih temperatura u ljetnim mjesecima, nepristupačnog
terena i velikog broja posjetitelja predstavlja jednu od mogućih
ugroza.
Požar predstavlja značajnu opasnost pod život ljudi i stvaranje znatnih materijalnih šteta. Obrasle šume na površinama opustošena
požarima predstavljaju veliku opasnost od nastanka novog
katastrofalnog požara..
Osposobljavanje vatrogasnih snaga,
opremanje, edukacija.
Uzbunjivanje i obavješćivanje,
evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje,
spašavanje, pružanje prve pomoći.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
40
8.1. Potres – opis scenarija
8.1.1. Naziv scenarija, rizik, radna skupina
NAZIV SCENARIJA
Podrhtavanje tla u općini Primošten uzrokovano potresom na razini povratnog razdoblja usklađenog s propisima za projektiranje potresne opasnosti
GRUPA RIZIKA
Potres
Radna skupina
Koordinator:
Jerko Prgin, Načelnik Stožera
Glavni nositelj:
Ante Bogdan, komunalna služba JUO
Glavni izvršitelj:
Joso Gracin, član HGSS-a
8.1.2. Uvod
Potres1 je jedna od najneugodnijih prirodnih pojava. Potres se očituje podrhtavanjem
tla zbog naglog oslobađanja energije u Zemljinoj kori. Pojava potresa pripada skupini
prirodnih uzroka koji se ne mogu predvidjeti, a s određenom vjerojatnošću mogu
dogoditi u bilo kojem trenutku.
Budući da potrese nije moguće spriječiti provođenje mjera za ublažavanje posljedica
potresa i pripremljenost društvene zajednice u slučaj njegove pojave od iznimne su
važnosti.
Za procjenu posljedica potresa po seizmičkim zonama za objekte i po stanovništvo u
ovoj Procjeni ugroženosti korištena je MSK-78 ljestvica (prema autorima: Medvedev-
Sponheuer-Karnik, s izmjenama i dopunama iz 1980. god.)2
1Potres (hrv. još i trus, trešnja; engl. earthquake) je prirodna pojava prouzročena iznenadnim oslobađanjem energije u Zemljinoj kori i dijelu gornjega plašta
koja se očituje kao potresanje tla. 2 Intenzitet potresa utvrđuje se prema različitim opisnim ljestvicama (skalama) potresa. U Republici Hrvatskoj je danas u uporabi ljestvica od 12 stupnjeva
MSK-64 (prema autorima: Medvedev - Sponheuer-Karnik, 1964). Svaki stupanj ljestvice opisuje potres na temelju opažanja posljedica na građevinama i opažaja ljudi. Stoga intenzitet koji će se pripisati kojem potresu ovisi o gustoći naseljenosti, sastavu građevnog fonda i donekle subjektivnoj procjeni. U novije je vrijeme (1993) objavljena 12-stupanjska Europska makroseizmička ljestvica (EMS) koja je zapravo prilagođena i modernizirana ljestvica MSK-78. Preračunavanje intenziteta iz ljestvice MCS u MSK – 64 ljestvicu nije potrebno, jer obje ljestvice imaju dvanaest jednakih stupnjeva intenziteta, samo što je MSK ljestvica detaljnije obrađena tako da više odgovara potrebama graditelja. IZVOR: www.duzs.hr/download.aspx?f=dokumenti/Stranice/POTRESI.pdf
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
41
Slika 5. Seizmološka karta Hrvatske;
Izvor: Prof.dr.sc. D., Morić, Potresno inženjerstvo, Katedra za betonske konstrukcije, Zavod za
materijale i konstrukcije, Građevinski fakultet – Osijek, 2009
Područje općine Primošten obuhvaća površinu od 58,18 km2 (5,818 ha) i nalazi se, u
području gdje su mogući potresi intenziteta VIIo MSK ljestvice. S obzirom na mogući
intenzitet potresa vidljivo je da isti može dovesti do katastrofe ili velike nesreće sa
ljudskim žrtvama, teškim posljedicama na infrastrukturi, velikim razaranjima i
materijalnim štetama.
Vremenske varijacije seizmičke aktivnosti pokazuju da se razdoblja pojačane i
smanjene seizmičke aktivnosti izmjenjuju, istina bez neke pravilnosti, ali s trajanjem
oko 10 do 20 godina.
Svaki potres iznad VI° MSK ljestvice po našim se propisima smatra elementarnom
nepogodom. Do sada na području Primoštena nisu zabilježeni razorni potresi, ali s
obzirom na činjenicu da cjelokupno područje pripada seizmološkoj zoni VII° MSK
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
42
skale, kod izrade procjene ugroženosti, mora se respektirati mogućnost nastanka
potresa tog intenziteta.
U sljedećoj tablici je data učestalost i intenzitet potresa za područja u okolici Općine u
posljednjih 125 godina.
Tablica 22. Učestalost i intenzitet potresa (°MSK) za područje Općine Primošten i
bliskih područja
Grad/mjesto φ (o N) λ (o E)
Intenzitet potresa (°MSK)
V VI VII VIII
Šibenik 43.734 15.901 18 4 0 0
Vodice 45.484 14.057 19 3 0 0
Tisno 43.798 15.646 14 5 1 0
Stankovci 43.906 15.702 14 5 0 0
Skradin 43.818 15.928 17 2 1 0
Primošten 43.588 15.929 13 2 0 0
Ervenik 44.108 15.946 18 3 0 0
Kristanje 43.980 15.966 17 4 1 1
Drniš 43.861 16.160 14 6 1 0
Knin 44.038 16.200 15 7 1 0
Izvor: Kuk V., Seizmološki podaci, Seizmološka služba Republike Hrvatske, Državni geofizički zavod,
PMF Zagreb, 2008.
Na području Općine Primošten u posljednjih 125 godina zabilježeni su potresi sljedećih
intenziteta: 13 potresa intenziteta V° MSK ljestvice i 2 potresa VI° MSK ljestvice. U
okolici Općine u navedenom periodu, zabilježeni potresi različitih intenziteta koji su se
osjetili na području općine, ali nisu imali značajnijih zabilježenih posljedica.
Kratak opis scenarija
Scenarij za područje općine Primošten obuhvaća dvije razine podrhtavanja tla
uzrokovanog potresom. Prema zadanim kriterijima procjene posljedica, očekivani
intenzitet odabranih događaja usklađen je s razinom seizmičkog hazarda3 koja
odgovara povratnom razdoblju prihvaćenom u važećim propisima za projektiranje
potresne otpornosti (Eurocode 8), odnosno 95 godina za najvjerojatniji neželjeni
događaj (NND, slabiji potres) i 475 godina za događaj s najgorim mogućim
posljedicama (DNP, jači potres). Iako je za događaj s najgorim mogućim posljedicama
bilo moguće odabrati i duže povratno razdoblje (primjerice 2.000 godina), čime bi
3Seizmički hazard predstavlja vjerojatnost pojave potresa i seizmički induciranih geoloških procesa (gibanje tla, likvefakcija,
klizanje)
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
43
očekivani gubici bili znatno veći, vjerojatnost takvog događaja bi bila višestruko manja,
a vezu s važećim propisima za projektiranje seizmičke otpornosti građevinskih
konstrukcija i odgovarajućom kartom seizmičkog hazarda ne bi bilo moguće izravno
uspostaviti.
8.1.3. Prikaz posljedica
Potres je nepogoda sa jednim od najvećih očekivanih razaranja. Utjecaj ovog razaranja
na otvoreni prostor je manje izražen, izuzev mogućih razornih posljedica na elemente
kritične infrastrukture (vodovod, prometnice, energetski vodovodi, telekomunikacije,
kanalizacijski sustav ...).
Moguće posljedice na stanovništvo ovise o gustoći naseljenosti u pojedinim naseljima
te stambenim građevinama (vrsta gradnje i građevni materijal koji se koristi prilikom
izrade).
8.1.4. Prikaz vjerojatnosti
S obzirom da su intenziteti potresa za odabrani scenarij usklađeni s razinom
seizmičkog hazarda koja je prihvaćena u važećim propisima za projektiranje potresne
otpornosti (Eurocode 8 [22, 23]), vjerojatnost događaja određena je odgovarajućim
povratnim razdobljima:
1. za najvjerojatniji neželjeni događaj (slabiji potres)
a. poredbeno povratno razdoblje: 95 godina
b. vjerojatnost premašaja: 10% u 10 godina
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
44
Slika 6. Karta potresnih područja Republike Hrvatske za poredbeno povratno razdoblje potresa TNCR=95 godina
2. za događaj s najgorim mogućim posljedicama (jači potres)
a. poredbeno povratno razdoblje: 475 godina
b. vjerojatnost premašaja: 10% u 50 godina
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
45
Slika 7. Karta potresnih područja Republike Hrvatske za poredbeno povratno razdoblje potresa TNCR=475 godina
Iznos horizontalnih vršnih ubrzanja tla tipa A (agR) za povratna razdoblja od Tp = 95 i
475 godina izraženih u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (1 g = 9.81 m/s2) za naselja
na području općine Primošten prikazan je u sljedećoj tablici.
Tablica 23. Iznos horizontalnih vršnih ubrzanja tla za povratna razdoblja 95 i 475 g na području općine Primošten
Naselja agr za Tp 95 godina agr za Tp 475 godina
Kruševo 0,111 0,214
Ložnice 0,109 0,211
Primošten 0,104 0,202
Primošten Burnji 0,107 0,207
Široke 0,11 0,211
Vadalj 0,108 0,208
Vezac 0,109 0,21
IZVOR: http://seizkarta.gfz.hr/karta.php
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
46
8.1.5. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu
UTJECAJ SEKTOR
X energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje,
transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)
X komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos
podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)
X promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim
putovima)
X zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
X vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne
vodne građevine)
X hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
X financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)
X proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i
nuklearni materijali)
X javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna
medicinska pomoć)
X nacionalni spomenici i vrijednosti
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
47
8.1.6. Kontekst
Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje
Prema posljednjem Popisu stanovništva 2011. godine na području Općine Primošten
živi 2.828 stanovnika. Područje Općine Primošten zauzima ukupnu površinu od 58,18
km2 iz čega proizlazi da je gustoća naseljenosti 48,61 stanovnika/km2.
POSLOVNI SUBJEKTI OPĆINA
PRIMOŠTEN REPUBLIKA HRVATSKA
%
Pravne osobe 324 298.161 0,11
Trgovačka društva 134 160.323 0,08
Poduzeća i zadruge 2 66.705 0,002
Ustanove, tijela, udruge, fondovi i organizacije
41 71.133 0,058
Obrt i slobodna zanimanja 147 80.911 0,18
IZVOR: http://www1.biznet.hr/
Moguće ljudske žrtve rezultat su prije svega očekivanih razaranja stambenih objekata
te objekata gdje boravi puno ljudi. Osim toga, među pučanstvom došlo bi do
uznemirenosti i panike, te su mogući dodatni ljudski gubitci. U tablici 24. navedeni su
objekti u kojima boravi veći broj ljudi.
Tablica 24. Objekti i kapaciteti ustanova u kojima se može smjestiti veći broj osoba
R.br. Naziv subjekta Kapacitet Priprema obroka
1. Osnovna škola Primošten 300 NE
2. Hotel Zora 750 DA
3. Autokamp Adriatic 1.500 DA
4. Marina Kremik 100 DA
5. Crkva Sv. Jeronim 50 NE
6. Crkva Sv. Jurja 50 NE
UKUPNO 2.750 -
IZVOR: Općina Primošten
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
48
Funkcioniranje elemenata kritične infrastrukture
Potres je nepogoda sa jednim od najvećih očekivanih razaranja. Utjecaj ovog razaranja
na otvoreni prostor je manje izražen, izuzev mogućih razornih posljedica na elemente
infrastrukture (vodovod, prometnice te energetski vodovi).
Proizvodnja i distribucija električne
energije
U slučaju potresa od VIIº i više po MCS ljestvici objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) pretrpjeli bi manja oštećenja. Prekid dobave električnom energijom za naselja u Općini Primošten može biti uzrokovan rušenjem transformatorskih stanica i dalekovoda
Komunikacija i informacijska
tehnologija
Potres očekivanog intenziteta može značajno oštetiti infrastrukturu, osobito kablove, a u periodu velikih hladnoća oštećenja će biti obimnija (krutost i krtost materijala, osobito optičkih kabela). Prekidima vodova fiksne mreže narušio bi se radni režim mobilne mreže, osim kod operatera koji je povezan RR linkom.
Promet
U slučaju potresa moglo bi doći do mjestimičnih pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca. Potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. Naselja su višestruko povezana prometnicama, što bi olakšavalo promet i pristup istima.
Zdravstvo
Procijenjeni intenzitet potresa u području Općine imao bi velike posljedice i zahtjeve prema sustavu Javnog zdravstva, kako u pogledu primarnih (zbrinjavanje ranjenih, traumatiziranih) tako i sekundarnih potreba (sprečavanje zaraza i epidemija, DDD). Značajna pomoć bila bi potrebna iz okolnih urbanih centara ili, ukoliko su i isti obuhvaćeni potresom.
Vodno gospodarstvo
Opasnost od potresa je neznatna jer se na navedenom području ne očekuju jači potresi od VII ºMCS. Ukoliko bi došlo do razornog potresa došlo bi vjerojatno do pucanja cjevovoda i vodosprema što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine Primošten.
Hrana
Procijenjeni intenzitet potresa imati će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju, te brojne sekundarne posljedice u proizvodnji.
Nacionalni spomenici i vrijednosti
Sukladno očekivanim učincima potresa i starosti objekata kod identificiranih objekata, moguća su oštećenja pa i rušenja crkava.
Financije
Dio poslovnog prostora Pošte mogao bi biti oštećen za redovno poslovanje, a mogući prekidi modemskih veza bankomata ili oštećenja prometnica (onemogućena nadopuna bankomata) reducirali bi financijske usluge. Za očekivati je da će barem dio kapaciteta financijskih usluga biti dostupan, a relativna blizina većih gradskih središta djelovati će pozitivno
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
49
Fizički, klimatološki, geografski, demografski, ekonomski i politički uvjeti
Na području Općine Primošten, prema popisu stanovništva iz 2011. godine popisano
je ukupno 2.828 osoba što čini udio od 2,6% od ukupnog broja stanovnika u Šibensko-
kninskoj županiji. Gustoća naseljenosti na području Općine Primošten iznosi 48,61
stanovnika/km2. Stanovništvo živi u 7 naselja s različitom gustoćom naseljenosti.
Samo naselje Primošten daleko je najnaseljenije te u njemu živi 1.631 stanovnika.
Na području Općine nalazi se 1.100 stambenih jedinica, odnosno stanova.
Detaljan broj procjene srušenih građevina, ranjenih i poginulih stanovnika dan je u
poglavlju 8.2. Potres – Opis događaja.
8.1.7. Uzrok
Razvoj događaja koji prethode katastrofi
U skladu s globalnom teorijom tektonskih ploča koja objašnjava pomake Zemljine
litosfere i učestalost pojave potresa u graničnim područjima, uzrok nastanka potresa u
priobalnom dijelu Republike Hrvatske povezan je s podvlačenjem Jadranske platforme
pod Dinaride, kao posljedica kretanja Afričke ploče u odnosu na Euro-azijsku. Rasjedi
kao potencijalne žarišne točke osim toga nastaju unutar pojedinih tektonskih ploča kao
posljedica diferencijalnih naprezanja u Zemljinoj kori.
Unatoč suvremenim uvjetima i uz naprednu tehnologiju predviđanje potresa koje bi
omogućilo pravovremeno reagiranje i evakuiranje ugroženih građana nije moguće.
Razvijenije države u seizmički aktivnim područjima ipak ne odustaju od pokušaja
kratkoročnog upozoravanja na pojavu potresa s namjerom ostvarivanja barem
minimalne vremenske prednosti u slučaju katastrofalnog događaja. naime u slučaju
potresa iz žarišta se širi više vrsta potresnih valova; longitudinalni (ili primarni) P-valovi
brže se šire, ali razorno djelovanje potječe od tranzverzalnih (ili sekundarnih) S-valova
koji se šire manjom brzinom. Stoga je moguće posebnim senzorima zabilježiti dolazak
P-valova, identificirati položaj žarišta i odrediti očekivanu jačinu potresa, barem
nekoliko sekundi prije dolaska S-valova koji mogu uzrokovati podrhtavanje tla s
razornim posljedicama.
Okidač koji je uzrokovao katastrofu
Potres se može opisati kao endogeni proces prouzročen tektonskim pokretima u
Zemljinoj unutrašnjosti uz naglo oslobađanje energije koja se u obliku seizmičkih
valova širi prema površini Zemlje. Pojava potresa pripada skupini prirodnih rizika koji
se ne mogu predvidjeti, a s određenom vjerojatnošću se mogu dogoditi u bilo kojem
trenutku. Osim s podrhtavanjem tla seizmički rizik može biti povezan i s drugim
događajima kao pojavom klizišta.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
50
8.1.8. Događaj
Potpunost i vjerojatnost / dosljednost i logičnost
Svijest o mogućoj opasnosti zbog posljedica učinaka potresa na postojeće građevine
i iskustveni podaci značajno su se odrazili na razvoj i učestale promjene propisa za
projektiranje konstrukcija. Posljednjih godina posebna pozornost posvećena je
donošenju ujednačenih Europskih normi za projektiranje seizmičke otpornosti a
temeljem suvremenih istraživanja su propisani zahtjevi kojima građevine moraju
udovoljiti da bi postigle prihvatljivu razinu sigurnosti znatno postroženi.
8.2. Potres – Opis događaja
8.2.1. Posljedice i informacije o posljedicama
Kod razmatranja potresa kao prirodne katastrofe u Općini Primošten u obzir su uzete
dvije vjerojatnosti, najvjerojatniji neželjeni događaj te događaj sa najgorim mogućim
posljedicama.
Najvjerojatniji neželjeni događaj podrazumijeva potres intenziteta V°MSK ljestvici. Pri
tom potresu nema značajnih posljedica na život i zdravlje stanovništva dok se očekuju
tek malene posljedice na kritičnu infrastrukturu, te kao takav slučaj nije detaljnije ni
obrađen.
Događaj sa najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva potres intenziteta VII°
MSK ljestvice. Obzirom na posljedice ova kategorija potresa detaljno je obrađena kroz
sljedeće naslove.
Opis posljedica na stanovništvo, imovinu, okoliš, kritičnu infrastrukturu, društvo
i institucije
Procjena obujma i stupnja ugroženosti od potresa obuhvaća razorne potrese. Polazi
se od pretpostavke da ljudi stradavaju uslijed rušenja objekata, oštećenja opreme,
instalacije i uređaja. Zbog navedenog je nužno pronaći vezu između intenziteta
potresa i mehaničke rastresitosti objekata. Prvo treba utvrditi mogući stupanj oštećenja
raznih kategorija objekata pri različitim stupnjevima intenziteta potresa. Obzirom na
mehaničku otpornost i obujma oštećenja objekata utvrđuje se stupanj oštećenja.
a) Posljedice potresa na stambene objekte
Posljedice koje bi nastale manifestirale bi se kroz ugroženost stanovnika, bilo
povređivanjem ili smrtnim slučajevima, te bi došlo do povećanja opasnosti za
stanovnike jer bi se blokadom putova smanjila brzina dolaska na mjesto nesreće i
pružanja pomoći eventualnim zatrpanim i povrijeđenim osobama.
Procjena obujma i stupnja ugroženosti od potresa obuhvaća razorne potrese. Polazi
se od pretpostavke da ljudi stradavaju uslijed rušenja objekata, oštećenja opreme,
instalacije i uređaja. Zbog navedenog je nužno pronaći vezu između intenziteta potresa
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
51
i mehaničke rastresitosti objekata. Prvo treba utvrditi mogući stupanj oštećenja raznih
kategorija objekata pri različitim stupnjevima intenziteta potresa. Obzirom na
mehaničku otpornost, obujma i stupnja oštećenja, zbrinjavanje i asanacije objekata
utvrđuje se stupanj oštećenja.
Procjena štete na stambenom fondu u Općini Primošten izraditi će se uz sljedeće
pretpostavke:
- Potres intenziteta VII° MSK ljestvice pogodio je općinu Primošten
- Akceleracija za VII° MSK ljestvice iznosi 1,5 m/s2 i jednaka je na cijelom
području
- Trajanje potresa je 15 sek
- U trenutku potresa svi stanovnici se nalaze u stambenim zgradama (kao da se
potres događa noću)
- U naseljima se nalaze stanovnici registrirani popisom stanovništva 2011. godine
- U naseljima nema osoba koje nemaju registrirano prebivalište
Tablica 25. Konstruktivni sustav objekata prema godinama izgradnje
Konstruktivni sustav
Tip zgrade Godina
izgradnje
I zidane zgrade do 1920
II zidane zgrade s armirano betonskim serklažama 1921 - 1945
III armiranobetonske skeletne zgrade 1946 - 1964
IV zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova 1965 - 1984
V skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima poslije 1985
U slučaju potresa (VIIo po MSK) dolazi do oštećenja i rušenja starih stambenih jedinica,
pogotovo imajući u vidu da u naseljima općine postoje takve skupine objekata građenih
u dalmatinskom stilu.
Skupine se sastoje od starijih kamenih kuća ponekad višekatnih koje nemaju armirano-
betonske konstrukcije. Prostor novije izgradnje predstavlja zonu manje ugroženosti.
Način gradnje objekata za stanovanje i gustoća naseljenosti diktira povredljivost nekog
naselja. Stanovi građeni nakon 1964. godine u načelu su otporni na potrese intenziteta
do VII° stupnja MSK ljestvice.
Tablica 26. predstavlja matricu oštećenosti pet navedenih konstruktivnih sustava za
potres intenziteta VII° MSK ljestvice. Oštećenja su svrstana u šest kategorija, koje su
označene brojevima 1 do 6. Svakom stupnju oštećenja i svakom konstruktivnom
sustavu odgovara jedan element matrice – postotak oštećenja ukupnog broja zgrada.
Šteta na stambenom fondu izražava se putem postotka uništenosti stambenog fonda
u odnosu spram početnog stanja preko broja zgrada izraženog postotkom koji
obuhvaća ukupan broj zgrada.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
52
Tablica 26. Matrica oštetljivosti za intenzitet potresa VII° MSK ljestvice za pet
konstruktivnih sustava gradnje
Red. broj
Stupanj oštećenja
Postotak oštećenja za konstruktivni sustav u odnosu prema ukupnom broju zgrada
Građevinska
šteta % I II III IV V
1. nikakvo -nema 8 50 15 5 15 0
2. neznatno 10 25 25 70 20 6
3. umjereno 30 15 33 25 50 20
4. jako 45 10 15 - 15 40
5. totalno 4 - 5 - - 62
6. rušenje 3 - 2 - - 100
Izvor: D. Aničić – Civilna zaštita 1 (1992.) 2, 135 – 143.
Tablica 27. Stanovi po godinama izgradnje i broju stanovnika po naseljima Općine
Ime naselja Ukupan br.
stanova/ stanovnika
prije 1919.
1919. – 1945.
1946. – 1964.
1965. – 1984.
od 1985. Nepoznato
I II III IV V
UKUPNO OPĆINA
PRIMOŠTEN
1.100 94 49 208 463 279 7
% 0,09 0,04 0,19 0,42 0,25 0,01
2.828 242 126 535 1.190 717 7
Kruševo
33 - 10 10 9 4 -
79 - 23 24 22 10 -
Ložnice 17 1 1 9 5 1 -
44 3 3 23 13 2 -
Primošten 634 54 15 97 294 167 7
1.631 139 39 250 756 429 18
Primošten Burnji
296 35 14 60 108 79 -
739 87 35 150 270 197 -
Široke 49 2 5 12 20 10 -
154 6 16 38 63 31 -
Vadalj 36 2 1 8 15 10 -
93 5 3 20 39 26 -
Vezac 35 - 3 12 12 8 -
88 - 8 30 30 20 -
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
53
Izračunom iz tablica 26 i 27 dobijemo broj oštećenih stanova po stupnjevima oštećenja
prikazanih tablicom 28.
Tablica 28. Broj oštećenih stanova raznih kategorija pri potresu intenziteta VII° MSK ljestvice
Stupanj oštećenja I II III IV V Ukupno Broj stanovnika za
zbrinjavanje
Kruševo
nikakvo -nema 0 5 2 0 1 8
8
neznatno 0 3 3 6 1 13
umjereno 0 2 4 2 2 10
jako 0 1 2 0 1 4
totalno 0 0 1 0 0 1
rušenje 0 0 0 0 0 0
Ložnice
nikakvo -nema 0 1 1 0 0 2
5
neznatno 0 0 2 4 0 6
umjereno 0 0 3 1 1 5
jako 0 0 1 0 0 1
totalno 0 0 0 0 0 0
rušenje 0 0 0 0 0 0
Primošten
nikakvo -nema 4 8 15 15 25 67
195
neznatno 5 4 24 206 33 272
umjereno 16 2 37 74 84 213
jako 24 2 15 0 25 66
totalno 2 0 5 0 0 7
rušenje 2 0 2 0 0 4
Primošten Burnji
nikakvo -nema 3 7 9 5 12 36
112
neznatno 4 4 15 76 16 115
umjereno 11 2 23 27 40 103
jako 16 1 9 0 12 38
totalno 1 0 3 0 0 4
rušenje 1 0 1 0 0 2
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
54
Stupanj oštećenja I II III IV V Ukupno Broj stanovnika za
zbrinjavanje
Široke
nikakvo -nema 0 3 2 1 2 8
6
neznatno 0 1 3 14 2 20
umjereno 1 1 5 5 5 17
jako 1 1 2 0 2 6
totalno 0 0 1 0 0 1
rušenje 0 0 0 0 0 0
Vadalj
nikakvo -nema 0 1 1 1 2 5
4
neznatno 0 0 2 11 2 15
umjereno 1 0 3 4 5 13
jako 1 0 1 0 2 4
totalno 0 0 0 0 0 0
rušenje 0 0 0 0 0 0
Vezac
nikakvo -nema 0 2 2 1 1 6
4
neznatno 0 1 3 8 2 14
umjereno 0 0 5 3 4 12
jako 0 0 2 0 1 3
totalno 0 0 1 0 0 1
rušenje 0 0 0 0 0 0
Obzirom na vrijeme izgrađenosti po zonama naselja općine Primošten procjenjuje se
stupanj oštećenja određenih konstruktivnih sustava.
Naselje Kruševo: procjenjuje se da 8 stanova neće imati nikakva oštećenja, 13 će biti
neznatno oštećeno, dok će ih 10 imati umjerena oštećenja. Jako oštećenje prijeti 4
stana. Dok će 1 biti totalno oštećen, a nijedan srušen.
Bit će potrebno organizirati privatni smještaj za 8 osoba jer će im stanovi biti toliko
oštećeni da su nesigurni za stanovanje.
Naselje Ložnice: procjenjuje se da ukupno 2 stana neće biti oštećena, 6 stanova
neznatno oštećeno, 5 stanova umjereno oštećeno, 1 će biti jako oštećen, dok nijedan
neće imati totalno oštećenje niti će biti srušen.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
55
Bit će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 5 osoba jer će im stanovi biti
toliko oštećeni da su nesigurni za stanovanje.
Naselje Primošten: procjenjuje se da ukupno 67 stanova neće biti oštećeni, 272
stanova neznatno oštećeno, 213 stanova umjereno oštećeno, 66 će biti jako
oštećeno, 7 totalno oštećeno te 4 srušeno. Ukupno 77 stanova će biti oštećeno tako
da u njima više nije moguće stanovanje.
Bit će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 195 osoba jer će im stanovi
biti toliko oštećeni da su nesigurni za stanovanje.
Naselje Primošten Burnji: procjenjuje se da ukupno 36 stanova neće biti oštećeni,
115 stanova neznatno oštećeno, 103 stanova umjereno oštećeno, 38 će biti jako
oštećeno, 4 totalno oštećeno i 2 će biti srušena stana. Ukupno 44 stana će biti
oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje.
Bit će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 112 osoba jer će im stanovi biti
toliko oštećeni da su nesigurni za stanovanje.
Naselje Široke: procjenjuje se da ukupno 8 stanova neće biti oštećeno, 20 stanova
neznatno oštećeno, 17 stanova umjereno oštećeno, 6 će biti jako oštećeno, 1 totalno
oštećeno i neće biti srušenih stanova. Ukupno 7 stanova će biti oštećeno tako da u
njima više nije moguće stanovanje.
Bit će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 6 osoba jer će im stanovi biti
toliko oštećeni da su nesigurni za stanovanje.
Naselje Vadalj: procjenjuje se da ukupno 5 stanova neće biti oštećeno, 15 stanova
neznatno oštećeno, 13 stanova umjereno oštećeno, 4 će biti jako oštećeno te neće biti
totalno oštećenih ni srušenih stanova. Ukupno 4 stana će biti oštećeno tako da u njima
više nije moguće stanovanje.
Bit će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 4 osobe jer će im stanovi biti
toliko oštećeni da su nesigurni za stanovanje.
Naselje Vezac: procjenjuje se da ukupno 6 stanova neće biti oštećeno, 14 stanova
neznatno oštećeno, 12 stanova umjereno oštećeno, 3 će biti jako oštećeno, 1 totalno
oštećen dok nijedan neće biti srušen. Ukupno 4 stana će biti oštećeno tako da u njima
više nije moguće stanovanje.
Bit će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 4 osobe jer će im stanovi biti
toliko oštećeni da su nesigurni za stanovanje.
Na području Općine biti će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 334 osobe.
b) Procjena posljedica po seizmičkim zonama za javne objekte Općine
Primošten
Procjenu posljedica po seizmičkim zonama za javne objekte navedene u tablici 24. nije
bilo moguće odrediti u vrijeme izrade ove Procjene zbog nedostatka informacije o
godini izgradnje pojedinih građevina.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
56
c) Procjena posljedica po seizmičkim zonama za industrijske objekte Općine
Primošten
Na području Općine nalaze se gospodarske zone različitih namjena.
Zone gospodarske namjene - poslovna planirane su u građevinskim područjima unutar
i izvan naselja, a namijenjene su gradnji građevina čistih i ekološki prihvatljivih
gospodarskih namjena (poslovno-uslužnih, poslovno-trgovačkih i komunalno-
servisnih).
Zone gospodarske namjene su sljedeće:
- Poslovna zona „Uz Vojske“ - K (veličine oko 2,91 ha) namijenjena je pretežno
komunalno-servisnim sadržajima odnosno izgradnji i uređenju građevina za
potrebe
komunalnog poduzeća, vatrogasne službe, javnih poduzeća vodovoda i
elektrodistributera. Uz komunalno-servisne sadržaje moguć je smještaj
poslovno-uslužnih i poslovno-trgovačkih djelatnosti.
- Poslovna zona „Pokajac“- K1 (veličine oko 2,0 ha) je postojeća poslovna zona
u funkciji postojećih hotelskih sadržaja u kojoj se nalazi se pekara i praonica
hotelskog poduzeća.
- Poslovna zona „Dolac“ - K1 (0,7 ha) nalazi se u naselju i namijenjena je uslužno
trgovačkim sadržajima.
d) Procjena količine građevinskog otpada
Gore navedenim proračunom građevinskih šteta potrebno je odrediti količinu
građevinskog otpada koji će nastati kod totalnog rušenja objekata. Količina ovog
otpada važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će se taj građevinski
otpad privremeno pohraniti. Količina otpada proračunati će se metodom koju
upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE).
Nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se
spasili ljudski životi. Iz spasilačke prakse poznato je da se najviše života spasi u prvih
šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati
nakon potresa. Stoga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za
ovaj period.
U prvih 24 sata ukloni se približno 20 % građevinskog otpada od ukupne količine
otpada koji je nastao rušenjem. Tih 20 % otpada odnosi se na otpad koji se uklanja
zbog spašavanja zatrpanih.
Proračun količine građevinskog otpada dan je po naseljima Općine Primošten.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
57
Tablica 29. Procjena količine građevinskog otpada i potreban broj teretnih vozila
građevinski otpad
bro
j to
taln
o
ošte
ćen
o ili
sru
šen
ih
sta
no
va
m3 o
tpad
a
20 %
za u
klo
nit
uku
pn
a
po
vrš
ina
dep
on
ije m
2
po
treb
an
bro
j
kam
ion
a
po
treb
an
bro
j
uto
vari
vača
po
treb
an
bro
j
str
oje
va z
a
razb
ijan
je
beto
na
bro
j lju
di za
op
slu
živ
an
je
gra
đevin
ske
meh
an
izacij
e
Kruševo 1 356 71 712 0 0 0 0
Ložnice 0 0 0 0 0 0 0 0
Primošten 11 3.916 783 7.832 2 2 2 4
Primošten Burnji
8 2.848 570 5.696 1 1 1 3
Široke 1 356 71 712 0 0 0 0
Vadalj 0 0 0 0 0 0 0 0
Vezac 1 356 71 712 0 0 0 0
UKUPNO 22 7.832 1.566 15.664 3 3 3 7
Dakle, procjenjuje se da će na području Općine ukupno biti totalno oštećena ili srušena
22 stana, te će pri tom nastati 7.832 m3 građevinskog otpada za koje će trebati
osigurati privremeni deponij veličine 15.664 m2. Dakle, za raščišćavanje građevinskog
otpada na području cijele Općine biti će dostatno 3 kipera, 3 utovarivača te 3 stroja za
razbijanje betona. Ukupan broj ljudi potreban za opsluživanje građevinske
mehanizacije iznosi 7.
e) Posljedice koje potresi mogu izazvati po stanovništvo
U žrtve potresa ubrajamo ranjene i poginule osobe. Broj ranjenih izračunava se prema
formuli (1), a broj poginulih prema formuli (2) (Izvor: D. Aničić – Civilna zaštita 1 (1992.)
2, 135 – 143.)
(1)
(2)
BR -broj ranjenih osoba BP - broj poginulih osoba
A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području B i C
B – postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom
broju stambenih zgrada
n
i
m
i
DijCijBiABR1 1
n
i
m
j
EijCijBiABP1 1
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
58
C - postotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima
oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog
sustava
D - postotak ranjenih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu
E - postotak poginulih za j – to oštećenje u i – tom konstruktivkom sustavu
i – konstruktivni sustavi (I,II,III)
j – stupanj oštećenja (1,2,3,4,5,6)
n = 3
m = 4
Proračunom prema formulama (1) i (2) dolazi se do podatka da bi u potresu VII° na
području Općine Primošten procijenjeni broj ranjenih i poginulih stanovnika po
područjima Općine naveden je u tablici 30.
Tablica 30. Izračun broja ranjenih i poginulih osoba pri intenzitetu potresa VII° MSK ljestvice na području Općine
Red. broj
Naselje Broj stanovnika Broj ranjenih Broj poginulih
% brojčano % brojčano
1. Kruševo 79 1,3 1 0 0
2. Ložnice 44 1,3 1 0 0
3. Primošten 1.631 1,35 22 0,12 2
4. Primošten Burnji 739 1,49 11 0,13 1
5. Široke 154 1,3 2 0 0
6. Vadalj 93 1,07 1 0 0
7. Vezac 88 1,14 1 0 0
UKUPNO 2.828 1,38 39 0,11 3
Procijenjeni broj turista 8.630 1,37 118 0,16 14
UKUPNO U SEZONI 11.458 1,37 157 0,15 17
Procjenjuje se da bi u slučaju potresu intenziteta VII° MSK ljestvice u na području
općine Primošten ukupno bilo ranjeno 157 osoba od toga 118 turist. Procjenjuje se da
bi poginulo ukupno 17 osoba od toga 14 turista.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
59
8.2.2. Kriteriji društvenih vrijednosti
a) Najvjerojatniji neželjeni događaj
Najvjerojatniji neželjeni događaj na području Općine Primošten podrazumijeva potres
intenziteta V°MSK ljestvici. Pri potresu intenziteta V°MSK nema značajnih posljedica
na život i zdravlje ljudi te su posljedice za gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku
malene. Za ovaj slučaj dan je pregled posljedica po društvene vrijednosti:
Život i zdravlje ljudi
Tablica 31. Posljedice na život i zdravlje ljudi
ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI
KATEGORIJA POSLJEDICE BROJ STANOVNIKA ODABRANO
1 Neznatne <0,03
2 Malene 0,03 - 0,11 x
3 Umjerene 0,13 – 0,31
4 Značajne 0,34 – 1
5 Katastrofalne >1,02
Gospodarstvo
Tablica 32. Posljedice na gospodarstvo
GOSPODARSTVO
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00 x
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
60
Društvena stabilnost i politika
Tablica 33. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku – štete/gubici na građevinama
od javnog društvenog značaja
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
ŠTETE/GUBICI NA GRAĐEVINAMA OD JAVNOG DRUŠTVENOG ZNAČAJA
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Tablica 40. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku, Oštećena kritična infrastruktura
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
OŠTEĆENA KRITIČNA INFRASTRUKTURA
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Odabirom scenarija koji odgovara potresnom djelovanju prema karti potresnih
područja s prikazom poredbenih vršnih ubrzanja tla za povratni period od 95 godina
definirana je vjerojatnost od 10% u 10 godina.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
61
b) Događaj s najgorim mogućim posljedicama
Događaj sa najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva potres intenziteta VII°
MSK ljestvice, te je za takav slučaj dan pregled posljedica po društvene vrijednosti:
Poginuli: 14 stanovnika
Ranjeni: 157 stanovnika
Ukupno: 171 stanovnika
Život i zdravlje ljudi
Tablica 34. Posljedice na život i zdravlje ljudi
ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI
KATEGORIJA POSLJEDICE BROJ STANOVNIKA ODABRANO
1 Neznatne <0,03
2 Malene 0,03 - 0,11
3 Umjerene 0,13 – 0,31
4 Značajne 0,34 – 1
5 Katastrofalne >1,02 x
Gospodarstvo
Tablica 35. Posljedice na gospodarstvo
GOSPODARSTVO
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50 x
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
62
Tablica 36. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku – štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
ŠTETE/GUBICI NA GRAĐEVINAMA OD JAVNOG DRUŠTVENOG ZNAČAJA
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50 x
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Tablica 37. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku, Oštećena kritična infrastruktura
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
OŠTEĆENA KRITIČNA INFRASTRUKTURA
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70 x
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Odabirom scenarija koji odgovara potresnom djelovanju prema karti potresnih
područja s prikazom poredbenih vršnih ubrzanja tla za povratni period od 475 godina
definirana je vjerojatnost od 10% u 50 godina.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
63
8.2.3. Vjerojatnost / frekvencija događaja
a) Najvjerojatniji neželjeni događaj
Frekvencija događaja iznosi 1 događaj u 20 do 100 godina, a vjerojatnost ovoga
događaja je 1-5%. Kategorija pojave potresa intenziteta V° MSK ljestvice na području
Općine je mala.
KATEGORIJA
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA
KVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA ODABRANO
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u >100
godina
2 Mala 1-5% 1 događaj u 20 -
100 godina x
3 Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 - 20
godina
4 Velika 51-98% 1 događaj u 1 - 2
godine
5 Iznimno velika >98% 1 događaj
godišnje ili češće
a) Događaj s najgorim mogućim posljedicama
Frekvencija događaja iznosi 1 događaj u 100 godina i rjeđe, a vjerojatnost ovoga
događaja je manja od 1%. Kategorija pojave potresa intenziteta VII°MSK ljestvice na
području Općine je iznimno mala.
KATEGORIJA
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA
KVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA ODABRANO
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u >100
godina x
2 Mala 1-5% 1 događaj u 20 -
100 godina
3 Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 - 20
godina
4 Velika 51-98% 1 događaj u 1 - 2
godine
5 Iznimno velika >98% 1 događaj
godišnje ili češće
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
64
8.2.4. Podaci, izvori i metode izračuna
Za izradu scenarija: podrhtavanje tla u Općini Primošten uzrokovano potresom na
razini povratnog razdoblja usklađenog s propisima za projektiranje potresne opasnosti
korištena je sljedeća dokumentacija:
- Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku
- Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od
katastrofa i velikih nesreća Općine Primošten, lipanj, 2014. godine
- Karta potresnih područja Republike Hrvatske
- Proračun Općine Primošten
- Državni zavod za statistiku
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
65
MATRICE RIZIKA
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
66
METODOLOGIJA I NEPOUZDANOST
Ne postoji dovoljna količina statističkih, iskustva stručnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica zbog čega se očekuju značajnije greške
Vrlo visoka nepouzdanost 4 x
Visoka nepouzdanost 3
Niska nepouzdanost 2
Vrlo niska nepouzdanost 1
Postoji dovoljna količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i pouzdana metodologija procjene zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno
SUDIONICI
POTRES
KOORDINATOR: Jerko Prgin, Načelnik Stožera CZ
NOSITELJI: Ante Bogdan, komunalna služba, JUO
IZVRŠITELJI: Joso Gracin, član HGSS-a
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
67
8.3. Uspori – Opis scenarija
8.3.1. Naziv scenarija, rizik, radna skupina
NAZIV SCENARIJA
Poplava uzrokovana usporom na području Općine Primošten
GRUPA RIZIKA
Poplava
Radna skupina
Koordinator:
Jerko Prgin, Načelnik Stožera CZ
Glavni nositelj:
Ivica Babačić, komunalni redar redar
Glavni izvršitelj:
Antonijo Nižić, predstavnik komunalnog poduzeća Bucavac d.o.o.
8.3.2. Uvod
Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem
različitih preventivnih građevinskih i ne građevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu
smanjiti na prihvatljivu razinu. One su među opasnijim elementarnim nepogodama i na
mnogim mjestima mogu uzrokovati ljudske gubitke, velike materijalne štete,
devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete.
Područje Općine Primošten spada u slivno područje „Krka-Šibensko primorje“.
U Općini Primošten nema nadzemnih voda niti izvora jer zbog poroznosti vapnenca
gotovo sva atmosferska voda ponire u dubine i podzemnim putem otječe u more gdje
se uz obalu pojavljuje u obliku vrulja. Uslijed relativno blagih formi reljefa i malih visina
u ovom području nema značajnih bujica osim manjih slivova u udolinama za vrijeme
vrlo intenzivnih kiša.
Poplavljivanja (naplavljivanja) manjih razmjera moguća su zbog oborinskog
nevremena ili plimnog vala (visoke vode).
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
68
Uspori na Jadranu
Uspori ("storm surge"), u narodu znani kao visoka voda – aqua alta ili plimni val,
predstavljaju promjene razine mora pod utjecajem meteoroloških parametara,
poglavito tlaka zraka i vjetra, na granici atmosfera-more. Prisilne oscilacije razine mora
se odvijaju bez značajnijeg poremećaja hidrostatske ravnoteže u moru. Njihovo
ponašanje je ne periodično te je uzrokovano uglavnom jakim i dugotrajnim puhanjem
vjetrova i neobično visokim ili niskim tlakom zraka. Ove promjene na otvorenom moru
ne uzrokuju veća kolebanja razine mora, najviše do 1 metar, dok u obalnim područjima
zbog topografskih efekata mogu dosegnuti i više metara te uzrokovati poplavljivanja,
štetu i uništavanje obalne infrastrukture. U Jadranu vjetrovi koji pušu iz jugoistoka
(jugo) povisuju razinu mora, naročito u sjevernom Jadranu, gdje dugotrajno jugo i niski
atmosferski tlak mogu povisiti razinu mora i do 1 metra. Posljedica uspora je
poplavljivanje obalnih područja. Visoka voda može uzrokovati plavljenje
obalne površine, a uslijed podizanja mora može doći do oštećenja brodica privezanih
u lučicama, do oštećenja rive te prizemnih objekata na obali.
Osim pozitivnih uspora koji uzrokuju poplavljivanje obalnih područja, u Jadranu se
javljaju i negativni uspori kod puhanja dugotrajne olujne bure koja potiskuje vodene
mase prema talijanskoj obali Jadrana. Pri tome, zbog njezine nehomogene prostorne
razdiobe, sniženje razine mora uz istočnu obalu Jadrana nije uniformno. Utjecaj tlaka
zraka u odnosu na vjetar je ovdje značajan, te u ekstremnim situacijama može sniziti
razinu mora i preko 30 cm.
Plimni val obično nastaje nakon dugotrajnog juga, izražene ciklone s višednevnim
niskim atmosferskim tlakom, ali i zbog seizmičkog utjecaja u podmorju. Preventiva kod
ovih pojava je isključivo rekonstrukcija i podizanje na višu razinu starih dijelova obale
u luci. Smatramo da po ovoj ugrozi u Primoštenu nije potrebno poduzimati posebne
mjere.
Obalni dio naselja Primošten ugrožen je od pojave uspora.
Slika 8. Najugroženiji dio naselja Primošten od pojave plimnih valova
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
69
Od pojave uspora najugroženiji je stari dio naselja, poluotok, na kojem se nalaze
stambeni objekti te ljudi.
Kratak opis scenarija
a) Najvjerojatniji događaj
Najvjerojatniji događaj plavljenja na području Općine je plavljenje obale naselja
Primošten uslijed velikih uspora uzrokovanih uglavnom jakim i dugotrajnim vjetrovima.
b) Najgori mogući događaj
Najgori mogući događaj predstavlja plavljenje cijelog starog dijela naselja Primošten,
koji se nalazi na poluotoku, te okolnih plaža u blizini kojih se nalaze objekti. Isto tako
dolazi do plavljenja dijela Primošten Burnji u kojem se objekti nalaze na obali.
8.3.3. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu
UTJECAJ SEKTOR
energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)
komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)
x promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima)
x zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)
hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)
proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)
javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)
x nacionalni spomenici i vrijednosti
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
70
8.3.4. Kontekst
Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje
Uslijed uspora dolazi do plavljenja objekata uz more, uglavnom prizemlja i podrumi.
Plavljenjem je otežano svakodnevno odvijanje života stanovnika, ugroženi su poslovni
i stambeni prostori te može doći do oštećenja kulturne baštine, spomenika i vrijednosti.
Funkcioniranje elemenata kritične infrastrukture
Energetika Poplave mogu ugroziti distribuciju električne energije
Promet Moguće je plavljenje prometnica na pojedinim dijelovima Općine
Nacionalni spomenici i vrijednosti
Moguća su oštećenja spomenika i vrijednosti kulturne baštine uslijed uspora u starom dijelu naselja Primošten.
Fizički, klimatološki, geografski, demografski, ekonomski i politički uvjeti
U zadnjim godinama 20. stoljeća i u svim godinama 21. stoljeća uočava se porast
najtoplijih proljeća i ljeta. U istom razdoblju zapaža se i naglašeni porast broja toplih
noći, toplih i vrućih dana. Ukratko, u zadnjem razdoblju od nekoliko desetljeća, a
posebno od sredine zadnjeg desetljeća proljeća i ljeta prošlog stoljeća, a posebno
proljeća su sve toplija i sve sušnija.
Dugotrajna suša i visoke temperature zraka uzele su svoj danak u degradiranju biljnog
pokrova i mnogih poljoprivrednih kultura te hidroloških uvjeta i u drugim prirodnim i
socijalno-gospodarskim područjima.
Na meteorološkoj postaji Šibenik prosječno godišnje ima oko 266 dana bez oborine.
Prosječno odstupanje od te srednje vrijednosti je 20 dana. Tijekom godine najviše
bezoborinskih dana u prosjeku imaju srpanj i kolovoz (26-27 dana mjesečno), dok ih
je najmanje u studenom (oko 19 dana). Srednji mjesečni broj dana bez oborine se od
godine do godine ne razlikuje mnogo.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
71
Tablica 38. Srednji mjesečni i godišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim
devijacijama, te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana bez oborine u razdoblju
1981–2000. god.
MJ. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA BEZ OBORINE
SRED 22.5 19.7 22.9 20.2 22.6 21.7 26.1 26.6 22.7 21.7 19.1 20.4 265.9
STD 4.2 4.5 3.9 2.3 3.2 2.7 2.6 2.1 4.1 4.6 4.6 5.1 10.4
MIN 16 8 12 16 14 16 21 23 14 11 11 10 246
MAKS 31 26 28 24 28 27 31 31 30 30 26 28 287
Izvor: dr.sc. M., Gajić-Čapka, Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog
stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara ŠKŽ, DHMZ, Zagreb 2006.
Najčešći vjetar, koji se javlja na meteorološkoj postaji Šibenik je iz NNE smjera (17,6%)
poznati kao bura. Bura je suh, hladan i mahovit sjeveroistočni vjetar povezan s
prodorom hladnog zraka iz polarnih ili sibirskih krajeva. Zbog svoje mahovitosti bura
stvara kratke, ali visoke valove, koji stvaraju teškoće u plovidbi. Jaka bura na moru
trga vrške valova i stvara morski dim.
Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru vjetra može se primijetiti da u Šibeniku
prevladava vjetar 1–3 Bf (od povjetarca do slabog vjetra) u 52.8% slučajeva. Relativna
čestina umjereno jakog vjetra (4–5 Bf) je 23.2%, a jačeg od 6 Bf je 6.1%. Jak i olujni
vjetar je na postaji Šibenik relativno čest i tada je češće jaka i olujna bura nego jugo.
Jak se vjetar pojavio gotovo iz svih smjerova osim WNW i NW, a olujni je, osim bure i
juga, zabilježen i iz NNW smjera. Jaka oluja od 10 Bf zabilježena je za vrijeme bure.
Tišine u Šibeniku su isto vrlo česte (17.9%).
Osim oborina važno je spomenuti i godišnji broj dana s jakim, odnosno olujnim vjetrom
koji uzrokuje uspore. Na meteorološkoj postaji Šibenik prosječno godišnje ima 130
dana s jakim, odnosno 31 dan s olujnim vjetrom. Tijekom godine najviše vjetrovitih
dana je u siječnju te prosincu (oko 14 dan s jakim i 5 dana s olujnim vjetrom). Najmanje
vjetra je u lipnju i srpnju.
BROJ DANA S JAKIM VJETROM
SRED 15.0 13.6 12.9 11.0 8.4 7.6 7.5 8.2 7.9 11.2 13.5 13.6 130.0
STD 6.7 6.0 6.4 6.6 5.2 4.4 4.9 4.3 4.3 4.7 4.8 6.5 51.2
MIN 5 6 5 0 1 2 0 1 3 3 5 5 71
MAKS 28 26 23 22 19 17 17 16 20 19 20 26 229
BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM
SRED 4.6 3.7 3.9 3.1 1.7 0.9 0.7 1.4 1.7 1.9 3.0 4.5 30.8
STD 5.2 4.1 3.7 3.3 2.5 1.4 0.9 1.7 2.5 2.4 3.2 5.0 27.9
MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2
MAKS 17 13 11 10 10 5 3 5 10 8 11 19 86
MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s)
MAKS 39.6 32.8 39.2 41.0 36.0 37.0 31.1 29.9 29.9 31.8 32.8 38.6 41.0
NNE NNE N N ESE WNW
N WNW
NNE N NNE NNE N
Izvor: dr.sc. M., Gajić-Čapka, Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog
stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara ŠKŽ, DHMZ, Zagreb 2006
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
72
8.3.5. Uzrok
Razvoj događaja koji prethode katastrofi
Scenarij pretpostavlja promjenu razine mora pod utjecajem meteoroloških parametara
(tlaka zraka i vjetra), na granici atmosfera-more.
Najčešći vjetar, koji se javlja na postaji Šibenik, je iz NNE smjera (17.6%) poznati kao
bura. Bura na ovom području je najučestalija zimi i zabilježena u 23,3% slučajeva. Zimi
je još velika učestalost N vjetra koji je poznat pod nazivom tramontana (12,5%) i
predznak je prave bure.
Bura je suh, hladan i mahovit sjeveroistočni vjetar povezan s prodorom hladnog zraka
iz polarnih ili sibirskih krajeva. Za vrijeme bure pojačan je osjet hladnoće. Zbog svoje
mahovitosti bura stvara kratke, ali visoke valove, koji stvaraju teškoće u plovidbi. Jaka
bura na moru trga vrške valova i stvara morski dim. Obala izložena buri pokrivena je
tankim slojem posolice iz isparene morske vode što ju je bura nanijela u morskom
dimu. Smjer vjetra može se lokalno modificirati ovisno o obliku reljefa tla nekog
područja pa tako bura na nekim lokacijama ima više izraženu sjevernu komponentu
(N–NNE), a na drugim istočnu komponentu (ENE–E).
U Šibeniku nakon bure i tramontane najčešće puše jugo, vjetar ESE i SE smjerova
kojeg je godišnje zabilježeno za oba smjera 12.7%. Jugo puše podjednakom
učestalošću zimi, u proljeće i jesen s učestalošću oko 14.5% po sezoni kada postiže i
olujnu jačinu. Za razliku od bure jugo je vlažan, topao i jednoličan jugoistočni vjetar
(ESE–SSE smjerova) jer topli zrak pritječe iz sjeverne Afrike koji putem poprimi
maritimne karakteristike. Jako jugo stvara velike valove, nastaje na prednjoj strani
sredozemne ciklone, a zbog dizanja vlažnog zraka na fronti i uz brda često puta je
praćeno velikom količinom oborine. Nakon prolaska fronte i pomaka središta ciklone
na istok vjetar najčešće skreće na buru.
Ni za vrijeme jakog i olujnog juga ni za vrijeme jake i olujne bure ne preporuča se
izlazak na more. Bura i jugo su češći i jači u hladnom dijelu godine iako i ljetna bura
svojom jačinom može stvoriti probleme u cestovnom i morskom prometu.
Jak i olujni vjetar je u Šibeniku relativno čest i tada je češće jaka i olujna bura nego
jugo. Jaka oluja od 10 Bf zabilježena je za vrijeme bure. Tišine u Šibeniku su isto vrlo
česte (17.9%).
Okidač koji je uzrokovao katastrofu
Obalni dio Općine, točnije naselje Primošten, ugrožen je od pojave uspora koji su
povezani pojavom jačeg juga. Vjetar se pojavljuje uglavnom u hladnom dijelu godine.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
73
8.4. Uspori – Opis događaja
8.4.1. Posljedice i informacije o posljedicama
Kod razmatranja poplava kao prirodne katastrofe u Općini Primošten razmatra se
najvjerojatniji neželjeni događaj te događaj s najgorim mogućim posljedicama.
a) Najvjerojatniji neželjeni događaj
Najvjerojatniji događaj na razini Općine obrađuje slučaj plavljenja rubnog djela naselja
Primošten uslijed uspora izazvan jakim jugom.
Život i zdravlje ljudi
Tablica 39. Posljedice na život i zdravlje ljudi
ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI
KATEGORIJA POSLJEDICE BROJ STANOVNIKA ODABRANO
1 Neznatne <0,03 x
2 Malene 0,03 - 0,11
3 Umjerene 0,13 – 0,31
4 Značajne 0,34 – 1
5 Katastrofalne >1,02
Gospodarstvo
Tablica 40. Posljedice na gospodarstvo
GOSPODARSTVO
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
74
Društvena stabilnost i politika
Tablica 41. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku – štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
ŠTETE/GUBICI NA GRAĐEVINAMA OD JAVNOG DRUŠTVENOG ZNAČAJA
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Tablica 42. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku, Oštećena kritična infrastruktura
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
OŠTEĆENA KRITIČNA INFRASTRUKTURA
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
b) Najgori mogući događaj
Najgori događaj na razini Općine obrađuje slučaj plavljenja cijelog poluotoka naselja
Primošten te rubnog dijela obalnog dijela Općine uslijed uspora izazvanog jakim i
olujnim jugom. Na plavljenom području ugroženi su objekti te je potrebno zbrinuti veći
broj osoba koje na tom području stanuju.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
75
Život i zdravlje ljudi
Tablica 43. Posljedice na život i zdravlje ljudi
ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI
KATEGORIJA POSLJEDICE BROJ STANOVNIKA ODABRANO
1 Neznatne <0,03
2 Malene 0,03 - 0,11
3 Umjerene 0,13 – 0,31
4 Značajne 0,34 – 1
5 Katastrofalne >1,02 x
Gospodarstvo
Tablica 44. Posljedice na gospodarstvo
GOSPODARSTVO
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Društvena stabilnost i politika
Tablica 45. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku – štete/gubici na građevinama
od javnog društvenog značaja
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
ŠTETE/GUBICI NA GRAĐEVINAMA OD JAVNOG DRUŠTVENOG ZNAČAJA
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00 x
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
76
Tablica 46. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku, Oštećena kritična infrastruktura
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
OŠTEĆENA KRITIČNA INFRASTRUKTURA
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00 x
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
8.4.2. Vjerojatnost / frekvencija događaja
a) Najvjerojatniji neželjeni događaj
Frekvencija događaja iznosi jedan događaj u 20-100 godina, a vjerojatnost ovog
događaja je 1-5%. Kategorija pojave uspora na području Općine je mala.
KATEGORIJA
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA
KVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA ODABRANO
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u >100
godina
2 Mala 1-5% 1 događaj u 20 -
100 godina x
3 Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 - 20
godina
4 Velika 51-98% 1 događaj u 1 - 2
godine
5 Iznimno velika >98% 1 događaj
godišnje ili češće
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
77
b) Najgori mogući događaj
Frekvencija događaja iznosi jedan događaj u >100 godina, a vjerojatnost ovog
događaja je <1%. Kategorija pojave uspora na području Općine je iznimno mala.
KATEGORIJA
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA
KVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA ODABRANO
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u >100
godina x
2 Mala 1-5% 1 događaj u 20 -
100 godina
3 Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 - 20
godina
4 Velika 51-98% 1 događaj u 1 - 2
godine
5 Iznimno velika >98% 1 događaj
godišnje ili češće
8.4.3. Podaci, izvori i metode izračuna
Za izradu scenarija: Uspori na području Općine Primošten iz grupe rizika: Poplava,
korišteni su podaci, izvori i metode izračuna prema sljedećoj dokumentaciji:
- Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku
- Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od
katastrofa i velikih nesreća za Općinu Primošten, lipanj 2014. godine
- Državni zavod za statistiku
- Proračun Općine Primošten
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
78
MATRICE RIZIKA
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
79
METODOLOGIJA I NEPOUZDANOST
Ne postoji dovoljna količina statističkih, iskustva stručnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica zbog čega se očekuju značajnije greške
Vrlo visoka nepouzdanost 4
Visoka nepouzdanost 3 x
Niska nepouzdanost 2
Vrlo niska nepouzdanost 1
Postoji dovoljna količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i pouzdana metodologija procjene zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno
SUDIONICI
POPLAVA
KOORDINATOR: Jerko Prgin, Načelnik Stožera CZ
NOSITELJI: Ivica Babačić, komunalni redar
IZVRŠITELJI: Antonijo Nižić, predstavnik komunalnog poduzeća Bucavac d.o.o.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
80
8.5. Požar otvorenog tipa – opis scenarija
8.5.1. Naziv scenarija, rizik, radna skupina
NAZIV SCENARIJA
Požari raslinja na otvorenom prostoru Općine Primošten
GRUPA RIZIKA
Požar otvorenog tipa
Radna skupina
Koordinator:
Jerko Prgin, Načelnik Stožera CZ
Glavni nositelj:
Ivica Babačić, komunalni redar
Glavni izvršitelj:
Josip Jadrijević, predsjednik DVD-a Primošten
8.5.2. Uvod
Požar otvorenog prostora, pri čemu se prije svega misli na požare raslinja, složena su
pojava u kojoj se isprepliću različita termodinamička i aerodinamična događanja. Na
njih značajno utječe konfiguracija terena kojim se požar kreće, karakteristike vegetacije
koja gori te lokalni meteorološki uvjeti na mjestu požarišta. Opasnost od požara
pridonosi karakteristični loš raspored godišnjih oborina i učestale pojave ljetnih suša.
Od požara mogu biti ugrožene šumske površine, nacionalni parkovi, parkovi prirode i
poljoprivredne površine. Također značajnije mogu biti ugroženi turistički objekti
(autokampovi, park šume, izletišta i sl.).
Kratak opis scenarija Nastanak požara raslinja uglavnom je povezan s ljudskom djelatnošću. Najčešći način
izazivanja je nemar ili nepažnja poradi paljenja korova i bio otpada, radova u šumi,
nepažnja sa ložištima za roštilje, neugašenoj vatri, dječje igre i zapuštenih neuređenih
deponija organskog i anorganskog otpada.
Najčešći uzroci požara su otvoreni plamen, a nešto manji postotak požara je
uzrokovan pražnjenjem atmosferskog elektriciteta ili toplinom koja nastaje trenjem.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
81
8.5.3. Prikaz posljedica
Pojava požara najčešće je povezana s ljudskom djelatnošću. Najčešće dolazi do
izbijanja nekoliko manjih požara koji se kasnije spajaju u jedan veći. Vatra se uz pomoć
jakog vjetra brzo širi te dolazi do ugrožavanja stambenih objekata te objekata kritične
infrastrukture.
8.5.4. Prikaz vjerojatnosti
U zadnjim godinama 20. stoljeća i u svim godinama 21. stoljeća uočava se porast
najtoplijih proljeća i ljeta. U istom razdoblju zapaža se i naglašeni porast broja toplih
noći, toplih i vrućih dana. Ukratko, u zadnjem razdoblju od nekoliko desetljeća, a
posebno od sredine zadnjeg desetljeća proljeća i ljeta prošlog stoljeća, a posebno
proljeća su sve toplija i sve sušnija.
Dugotrajna suša i visoke temperature zraka uzele su svoj danak u degradiranju biljnog
pokrova i mnogih poljoprivrednih kultura te hidroloških uvjeta i u drugim prirodnim i
socijalno-gospodarskim područjima.
Odstupanja apsolutne maksimalne temperature zraka za kolovoz 2017. godine bila su
viša od odgovarajućeg prosjeka (1961. - 1990.). U kolovozu 2017. godine bilo je više
od 10 rekordnih vrijednosti temperature zraka, tj. apsolutna maksimalna temperatura
zraka u kolovozu nadmašila je najvišu vrijednost u raspoloživom nizu ili je jednaka
najvišoj zabilježenoj temperaturi zraka od kada postoje mjerenja.
Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine analizirani su podaci s glavne
meteorološke postaje Šibenik. U sljedećoj tablici prikazani su srednji mjesečni i
godišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim devijacijama, te maksimalni i
minimalni mjesečni i godišnji broj dana bez oborine u razdoblju 1981.–2000. god.
Tablica 47. Srednji mjesečni i godišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim
devijacijama, te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana bez oborine u
razdoblju 1981–2000. god.
MJ. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD
BROJ DANA BEZ OBORINE
SRED 22.5 19.7 22.9 20.2 22.6 21.7 26.1 26.6 22.7 21.7 19.1 20.4 265.9
STD 4.2 4.5 3.9 2.3 3.2 2.7 2.6 2.1 4.1 4.6 4.6 5.1 10.4
MIN 16 8 12 16 14 16 21 23 14 11 11 10 246
MAKS 31 26 28 24 28 27 31 31 30 30 26 28 287
Izvor: dr.sc. M., Gajić-Čapka, Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog
stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara ŠKŽ, DHMZ, Zagreb 2006.
Na meteorološkoj postaji Šibenik prosječno godišnje ima oko 266 dana bez oborine.
Prosječno odstupanje od te srednje vrijednosti je 20 dana. Tijekom godine najviše
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
82
bezoborinskih dana u prosjeku imaju srpanj i kolovoz (26 dana mjesečno), dok ih je
najmanje u studenom (oko 19 dana).
Prema novijim podacima, analiza količina oborine za kolovoz 2017. godine koje su
izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) pokazuje da su
količine oborine bile ispod višegodišnjeg prosjeka od analiziranih na postoji Šibenik.
Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za kolovoz
2017. godine nalaze u rasponu od 0% višegodišnjeg prosjeka na postaji Šibenik (0,0
mm).
Slika 9. Odstupanje količine oborine za kolovoz 2017. godine izrađene u postocima
višegodišnjeg prosjeka 81961.-1990.) Izvor: http://klima.hr/ocjene_arhiva.php
Iz slike je vidljivo da je područje Općine Primošten i okolica opisano kao vrlo sušno.
Broj bezoborinskih dana indirektno utječe na pojavu požara kada se uslijed sušnog
razdoblja i suhe vegetacije povećava vjerojatnost za širenje i nastanak katastrofalnih
požara kakvi su 2017. godine zahvatili područje cijele Dalmacije.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
83
8.5.5. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu
UTJECAJ SEKTOR
x energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)
x komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)
x promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima)
x zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)
hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)
x financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)
proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)
x javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)
x nacionalni spomenici i vrijednosti
8.5.6. Kontekst
Stupanj opasnosti od požara državnih šuma i šumskih zemljišta na kršu u
jadranskom/primorskom pojasu procjenjuje se kao:
• I stupanj/vrlo velika opasnost - 23% površina,
• II stupanj/velika – 45%
• III stupanj/umjerena – 30%
• IV stupanj/mala opasnost – 2% površina
Gašenje požara raslinja uvjetuje značajan angažman resursa što iziskuje dodatna
financijska sredstva svake godine. Prije svake požarne sezone planski se obavlja
sljedeće:
- priprema zemaljskih snaga, edukacija i opremanje vatrogasaca
- servisiranje tehnike i opreme i obnavljanje pričuvne opreme
- priprema zrakoplova i posada, servisiranje zrakoplova, edukacija zrakoplovno-
tehničkog osoblja, nabava goriva, maziva, pjenila i retardanata
- redovna dislokacija vatrogasaca i tehnike iz kontinentalnog na priobalni dio
zemlje te logistička potpora
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
84
- priprema izvanrednih dislokacija i sustav brzog prebacivanja dodatnih brojnijih
snaga na ugrožena područja što podrazumijeva planiranje pomoći između
susjednih županija, ali i angažiranje vatrogasaca i tehnike iz cijele zemlje
Kod formiranja područja odgovornosti i požarnih zona na požarnom području Općine
poštivala su se dva pristupa. Jedan se odnosi na samo naselje Primošten, dok je
zoniranje ostalog područja Općine izvršeno temeljem pretpostavke po kojoj će
vatrogasna postrojba (profesionalna ili dobrovoljna) izaći na intervenciju u vremenu od
15 (petnaest) minuta nakon zaprimljenog poziva.
Funkcioniranje elemenata kritične infrastrukture
Energetika
Dio elektroenergetskog razvoda koji je na području Općine,
izveden nadzemnim vodovima povećava rizik od nastajanja
požara, ne samo radi privlačenja atmosferskih pražnjenja, već i
stoga što kvarovi kod kojih kablova dolazi u dodir sa tlom mogu
uzrokovati požar (iskrenjem). Trasa elektroenergetskih
dalekovoda ne čisti se kontinuirano već u određenim
vremenskim razmacima, pa je realna pojava niskog raslinja pod
dalekovodima kao i nastupanje visokog raslinja bočno.
Promet
Pokrivenost prometnicama nije zadovoljavajuća sa stanovišta
gašenja eventualnog požara. Širina prometnica – šetnica uz
obalu i u turističkim naseljima nije svugdje zadovoljavajuća, tako
da usporava i onemogućava intervenciju.
Komunikacijska i informacijska
tehnologija
Uslijed požara, kako dolazi do gorenja stupova dalekovoda što
uzrokuje isključenje struje, prekida mrežnog interneta, mrežnih
telefonskih kabela i sl.
Financije Dolazi do prekida opskrbe električne energije čime dolazi do
prekida rada bankomata, POS uređaja, sustava plaćanja,
osiguranja i sl.
8.5.7. Uzrok
Mediteranske šume otoka, priobalnog pojasa, srednje i južne Dalmacije, zaobalja i
Zagore šumska su područja sastojina hrasta crnike u uskom obalnom pojasu,
mješovitih šuma hrasta crnike i alepskog bora i čiste šume alepskog bora na otocima,
hrasta medunca, bijelog i crnog graba iznad pojasa hrasta crnike iznad 400 m
nadmorske visine, te šuma dalmatinskog crnog bora na većim nadmorskim visinama.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
85
Cijeli taj jadranski pojas primorskog krša karakteriziraju velike površine šuma i šumskih
zemljišta i nepovoljna struktura šumskih sastojina u kome s 83% prevladavaju
degradirani oblici šumske vegetacije, degradirane niske šume, makija (guste i niske
šume porijeklom panjače, grmolikog oblika, relativno gustog sklopa), garig (prorijeđene
svijetle šikare) i veliki kompleksi kamenjara sa šibljacima i biljnim vrstama različite
vegetacijske degradacije, dok 17% čine visoke šume.
Osim gorivog materijala, količina vlage u gorivu najočitiji je presudni čimbenik za
nastanak i širenje požara u šumi. Količina vlage je posljedica istovremenog utjecaja
niza čimbenika koji smanjuju opasnost ili pogoduju pojavi i širenju šumskih požara:
okolišni uvjeti klime i tla, vrsta drveća, starost sastojina, oblik gospodarenja šumom,
stanje pokrova šumskog tla, godišnje doba i vrijeme, te uspostavljeni šumski red.
Gledano s aspekta reljefa, na razvoj požara utječe više faktora – nagib terena, područja
različite vlažnosti, temperature zraka i tla, temperaturne inverzije, izloženost suncu ili
zasjene, izloženost vjetru ili zavjetrine.
Uvjeti ekološkog okruženja i šumski požari usko su povezani kao uzročno posljedična
veza klime, tla, ljudske aktivnosti, količine i stanja gorivog materijala. Za učinkovito
preventivno i osmišljeno dugoročno djelovanje s ciljem smanjenja broja požara i
opožarenih površina, potrebno je poznavanje višegodišnjeg utjecaja svih tih poveznica
i njihovo integriranje u sustav zaštite šuma od požara.
Svako mjesto ima svoj požarni režim koji se može opisati izvedenim veličinama koje
su rezultat međudjelovanja vlažnosti/suhoće prirodnog gorivog materijala i klimatskih
prilika određenog kraja. Jedna od takvih bezdimenzionalnih veličina je ocjena žestine.
Ona može biti mjesečna (Monthly Severity Rating, MSR) i sezonska (Seasonal
Severity Rating, SSR), a određuje se kanadskom metodom za procjenu opasnosti od
požara raslinja (Canadian Forest Fire Weather Index System, CFFWIS) ili poznatija
kao skraćenica FWI (Fire Weather Index). Ocjena žestine u sebi sadrži meteorološke
uvjete i stanje vlažnosti mrtvog šumskog gorivog materijala i služi za klimatsko-požarni
prikaz prosječnog stanja na nekom području. Općenito se smatra da je potencijalna
opasnost od požara raslinja vrlo velika ako je SSR > 7.
Prostorna analiza srednjih sezonskih žestina (SSR) posljednja tri desetljeća je
pokazala širenje područja s velikom potencijalnom opasnošću od požara raslinja od
dalmatinskih otoka i obale prema zaleđu u odnosu na standardno klimatsko razdoblje
1961.–1990. Analiza linearnih trendova pokazuje produljenje požarne sezone na
Jadranu od svibnja do listopada zbog klimatskih promjena.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
86
Slika 10. Prostorna analiza srednjih sezonskih žestina (SSR) posljednja tri desetljeća
Vremenski uvjeti u većini požara na otvorenom imaju odlučujuću ulogu u njihovom
razvoju, širenju i ponašanju. Kao što je već spomenuto dugotrajna sušna i vruća
razdoblja su vrlo povoljna za nastanak požara raslinja. Stoga meteorološki elementi
koji najviše utječu na pojavu požara su sunčevo zračenje, temperatura zraka, relativna
vlažnost zraka i količina oborine, a na njegovo širenje jačina i smjer vjetra.
Vjetar je meteorološki element koji u sprezi s gorivim materijalom najjače utječe na
ponašanje požara. Vjetar utječe na požar raslinja na više načina:
- odnosi zrak bogat vlagom i ubrzava isparavanje i sušenje goriva
- pomaže sagorijevanju dovođenjem nove količine kisika
- širi požar noseći toplinu i goreće čestice na ne zahvaćena goriva
- uglavnom određuje smjer širenja požara
- otežava vatrogasnu intervenciju i djelovanje zemaljskih snaga i zrakoplova
Najčešći vjetar, koji se javlja na postaji Šibenik je iz NNE smjera (17,6%) poznati kao
bura. Bura je suh, hladan i mahovit sjeveroistočni vjetar povezan s prodorom hladnog
zraka iz polarnih ili sibirskih krajeva.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
87
Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru vjetra može se primijetiti da u Šibeniku
prevladava vjetar 1–3 Bf (od povjetarca do slabog vjetra) u 52.8% slučajeva. Relativna
čestina umjereno jakog vjetra (4–5 Bf) je 23.2%, a jačeg od 6 Bf je 6.1%. Jak i olujni
vjetar je u Šibeniku relativno čest i tada je češće jaka i olujna bura nego jugo. Jak se
vjetar pojavio gotovo iz svih smjerova osim WNW i NW, a olujni je, osim bure i juga,
zabilježen i iz NNW smjera. Jaka oluja od 10 Bf zabilježena je za vrijeme bure. Tišine
u Šibeniku su isto vrlo česte (17.9%).
8.5.8. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći
Pojava manjeg ili većeg broja požara raslinja, ponajviše ovisi o sljedećim čimbenicima:
- parametrima vegetacije (vrsta i vlažnost vegetacije)
- ukupnost klimatskih i meteoroloških čimbenika i pojava u atmosferi na
određenom mjestu
- antropološkim parametrima (gustoća stanovništva i ljudske aktivnosti,
sociološki, ekonomski i socijalni elementi)
Kako je već navedeno postoje dva kritična razdoblja povećane pojave požara na
otvorenom prostoru:
- proljetno – mjeseci veljača, ožujak i travanj (osobito praćeno sušom i vjetrom,
dok nije počeo proces ozelenjivanja vegetacije) kada nastaje povećan broj požara,
najviše u kontinentalnom području, ali nije isključeno i u priobalnom području. Povećani
broj požara osobito je izražen poradi spaljivanja korova i ostalog bio otpada zaostalog
nakon čišćenja poljoprivrednih i šumskih površina.
- ljetno - mjesec srpanj, kolovoz, rujan, također nastaje povećan broj požara,
najvećim dijelom na priobalnom području s otocima. Žestina takvih požara osobito je
pojačana ukoliko se poklopi i sušno razdoblje i ostalih ekstremni meteorološki uvjeti
(jak vjetar, visoka temperatura i suhoća zraka, udari groma).
8.5.9. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću
Nastanak požara raslinja uglavnom povezan s ljudskom djelatnošću. Najčešći način
izazivanja je nemar ili nepažnja poradi paljenja korova i bio otpada, radova u šumi,
nepažnja sa ložištima za roštilje, neugašenoj vatri, dječje igre i zapuštenih neuređenih
deponija organskog i anorganskog otpada.
Najčešći uzroci požara su otvoreni plamen, a nešto manji postotak požara je
uzrokovan pražnjenjem atmosferskog elektriciteta ili toplinom koja nastaje trenjem.
Nemar, nestručno i neredovito održavanje i rukovanje uređajima i postrojenjima i
elektroničnim instalacijama i aparatima u industrijskim pogonima, hotelima i drugim
javnim i privatnim objektima također može biti uzrok požara.
Naročita opasnost od izbijanja eksplozije i požara postoji kod nemarnog i nepravilnog
rukovanja plinom i plinskim instalacijama, uporabom tehnički neispravnih i nepropisnih
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
88
instalacija i trošila (industrija, hoteli, domaćinstva). Potencijalnu opasnost predstavlja i
iskrenje metala, iskrenje električnih uređaja i trošila, neoprezna uporaba otvorenog
plamena, pušenje i drugo.
Turizam je sve značajnija gospodarska djelatnost koja povisuje rizik od izbijanja
požara. Odbacivanje staklenih i plastičnih predmeta kao i odbacivanje gorućih žigica i
opušaka prilikom šetnji i boravka u autokampovima, turističkim naseljima, parkovima,
borovim šumama i sličnim mjestima, predstavlja potencijalnu opasnost za nastanak i
širenje požara. Ovi slučajevi su naročito izraženi u toku ljetne turističke sezone,
pogotovo zato što je povećan broj posjetitelja, turista upravo u suhom ljetnom
razdoblju. Moguća je i namjerna paljevina.
8.6. Požari otvorenog tipa – Opis događaja
8.6.1. Posljedice i informacije o posljedicama
Ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura, suša, udari groma)
pogoduju razvoju više istovremenih požara raslinja (na većoj površini) na priobalju.
Gašenje takvih požara zahtijevaju angažiranje značajnog materijalnog, tehničkog i
kadrovskog potencijala, ponekad iz više županija pa čak i iz cijele zemlje. Snage su
razvučene na više požara, ali poradi ekstremnih meteoroloških uvjeta nije ih moguće
staviti u nadzor više dana. Budući da požari traju i više dana, vatrogasne snage su
iscrpljene, a opožarena površina se povećava, moguće je smrtno stradavanje,
hrvatskih i/ili stranih državljana. Požari mjestimično mogu ugroziti veći broj ljudi i
imovinu (kampovi), te je potrebna evakuacija lokalnog stanovništva, turista i imovine i
njihovo zbrinjavanje na sigurna mjesta, ugrožena je kritična infrastruktura, pojavljuju
se zastoji u cestovnom, zračnom, pomorskom prometu, poremećaj opskrbe energijom,
vodom, namirnicama. Mogući su masovni otkazi turističkih aranžmana. Mjere
oporavka vegetacije i opožarenih prostora su dugoročne. Posljedice za općekorisne
funkcije šuma su dugoročne.
Naselje Primošten ima centralni dio vrlo gusto izrađen. Kuće su spojene u nizu i
zgusnute.
Sa stanovišta zaštite od požara problemi se nalaze u takvoj zgusnutoj staroj urbanoj
jezgri naselja, gdje su ulice uske i nepristupačne velikim, a vrlo često i malim
vatrogasnim vozilima. Također, ovakva gustoća izgrađenosti uzrokom je brzog širenja
požara s obzirom na kuće sa velikim brojem otvora i pretežno stare drvene krovne
konstrukcije međusobno spojene.
8.6.2. Kriteriji društvenih vrijednosti
a) Najvjerojatniji neželjeni događaj
Najvjerojatniji scenarij se u načelu događa svake godine. Tijekom sušnih razdoblja,
kao i ljeti na području priobalja nastaje više istovremenih požara raslinja. Požari mogu
mjestimično ugrožavati ljude i imovinu te je moguće kratkotrajno (od nekoliko sati ili
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
89
jedan do dva dana) premještanje ljudi i imovine na sigurna područja. Takvi požari na
jednom području neće trajati dulje vremensko razdoblje, budući da nakon što prođe
opasnost od topline i produkata gorenja, život i rad ljudi može se normalno nastaviti.
Moguć je nastanak štete na građevinama, pokretninama kao i određeni broj stradalih
osoba (lake ozljede/teže ozljede/smrtno stradavanje), što se ne može uvijek izbjeći.
Moguć je i kratkotrajni prekid (do par dana) opskrbe energijom, vodom, namirnicama
ili zastoji u prometu. Ne očekuje se značajniji efekt na odvijanje turističke sezone, ali
mjere oporavka vegetacije su dugoročne. Posljedice za općekorisne funkcije šuma su
dugoročne.
Posljedice
Posljedice su iskazane na osnovi subjektivne odluke i analize statističkih podataka
Ministarstva unutarnjih poslova o požarima. Naime, do sada se nije nikada radila
procjena u smislu takvog ugrožavanja i parametara navedenih u tablicama. Broj ljudi
koje je potrebno evakuirati ovisan je o lokaciji požara te ga je kao takvog nemoguće
točno izračunati. S obzirom da se radi o požarima raslinja na otvorenom prostoru
moguće je mjestimično ugrožavanje građevina, kampova i nacionalnih parkova gdje
ima veći broj posjetitelja.
Život i zdravlje ljudi
Tablica 48. Posljedice na život i zdravlje ljudi
ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI
KATEGORIJA POSLJEDICE BROJ STANOVNIKA ODABRANO
1 Neznatne <0,03
2 Malene 0,03 - 0,11
3 Umjerene 0,13 – 0,31
4 Značajne 0,34 – 1 x
5 Katastrofalne >1,02
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
90
Gospodarstvo
Tablica 49. Posljedice na gospodarstvo
GOSPODARSTVO
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70 x
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Društvena stabilnost i politika
Tablica 50. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku – štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
ŠTETE/GUBICI NA GRAĐEVINAMA OD JAVNOG DRUŠTVENOG ZNAČAJA
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98 x
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Tablica 51. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku, Oštećena kritična infrastruktura
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
OŠTEĆENA KRITIČNA INFRASTRUKTURA
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00 x
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
91
b) Događaj s najgorim mogućim posljedicama
Događaj s najgorim mogućim posljedicama događa se svakih 20-ak godina. Scenarij
je sljedeći:
Ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura zraka, suša, udari groma)
pogoduju razvoju više istovremenih požara raslinja (na većoj površini) na priobalju.
Gašenje takvih požara zahtijevaju angažiranje značajnog materijalnog, tehničkog i
kadrovskog potencijala, ponekad iz više županija pa čak iz cijele zemlje. Snage su
razvučene na više požara, ali poradi ekstremnih meteoroloških uvjeta nije ih moguće
staviti pod nadzor više dana. Budući da požari traju i više dana, vatrogasne snage su
iscrpljene. U takvim izvanrednim situacijama je potrebna i međunarodna pomoć,
međutim često puta je situacija kritična i u drugim mediteranskim zemljama, pa pomoć
izostaje ili je nedostatna. Bitno je naglasiti da kod nepovoljnih meteoroloških uvjeta
(jaki vjetar i suša) požare nije moguće staviti pod nadzor zemaljskim i zračnim
snagama (više dana ili tjedana), a opožarena površina se povećava. Na nekim
požarima moguće je smrtno stradavanje, hrvatskih i/ili stranih državljana.
Život i zdravlje ljudi
Tablica 52. Posljedice na život i zdravlje ljudi
ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI
KATEGORIJA POSLJEDICE BROJ STANOVNIKA ODABRANO
1 Neznatne <0,03
2 Malene 0,03 - 0,11
3 Umjerene 0,13 – 0,31
4 Značajne 0,34 – 1
5 Katastrofalne >1,02 x
Gospodarstvo
Tablica 53. Posljedice na gospodarstvo
GOSPODARSTVO
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50 x
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
92
Društvena stabilnost i politika
Tablica 54. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku – štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
ŠTETE/GUBICI NA GRAĐEVINAMA OD JAVNOG DRUŠTVENOG ZNAČAJA
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00 x
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Tablica 55. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku, Oštećena kritična infrastruktura
DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA
OŠTEĆENA KRITIČNA INFRASTRUKTURA
KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO
1 Neznatne 131.096,00 – 262.151,98
2 Malene 262.151,98 – 1.310.760,00
3 Umjerene 1.310.760,00 – 3.932.279,70 x
4 Značajne 3.932.279,70 – 6.553.799,50
5 Katastrofalne >6.553.799,50
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
93
8.6.3. Vjerojatnost / frekvencija događaja
a) Najvjerojatniji neželjeni događaj
Vjerojatnost je iskazana na osnovi subjektivne odluke i analize statističkih podataka
Ministarstva unutarnjih poslova o požarima. Iz statističkih podataka koje smo koristili
vidljivo je da najvjerojatniji događaj nastaje najmanje jednom godišnje, iz čega je
vidljivo da je vjerojatnost ovog događaja iznimno velika.
KATEGORIJA
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA
KVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA ODABRANO
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u >100
godina
2 Mala 1-5% 1 događaj u 20 -
100 godina
3 Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 - 20
godina
4 Velika 51-98% 1 događaj u 1 - 2
godine
5 Iznimno velika >98% 1 događaj
godišnje ili češće x
b) Događaj s najgorim mogućim posljedicama
Vjerojatnost je iskazana na osnovi subjektivne odluke i analize statističkih podataka
Ministarstva unutarnjih poslova o požarima. Iz statističkih podataka koje smo koristili
vidljivo je da događaj s najgorim mogućim posljedicama nastaje jednom u 20 godina,
iz čega proizlazi da je vjerojatnost ovog događaja umjerena.
KATEGORIJA
VJEROJATNOST/FREKVENCIJA
KVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA ODABRANO
1 Iznimno mala <1% 1 događaj u >100
godina
2 Mala 1-5% 1 događaj u 20 -
100 godina
3 Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 - 20
godina x
4 Velika 51-98% 1 događaj u 1 - 2
godine
5 Iznimno velika >98% 1 događaj
godišnje ili češće
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
94
8.6.4. Podaci, izvori i metode izračuna
Za izradu scenarija: Požari raslinja na otvorenom prostoru Općine Primošten iz grupe
rizika: Požari otvorenog tipa, korišteni su podaci, izvori i metode izračuna prema
sljedećoj dokumentaciji:
- Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku
- Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od
katastrofa i velikih nesreća za Općinu Primošten, lipanj 2014. godine
- Državni zavod za statistiku
- Proračun Općine Primošten
- Državni hidrometeorološki zavod
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
95
MATRICE RIZIKA
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
96
METODOLOGIJA I NEPOUZDANOST
Ne postoji dovoljna količina statističkih, iskustva stručnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica zbog čega se očekuju značajnije greške
Vrlo visoka nepouzdanost 4
Visoka nepouzdanost 3 x
Niska nepouzdanost 2
Vrlo niska nepouzdanost 1
Postoji dovoljna količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i pouzdana metodologija procjene zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno
SUDIONICI
POŽAR OTVORENOG TIPA
KOORDINATOR: Jerko Prgin, Načelnik Stožera CZ
NOSITELJI: Ivica Babačić, komunalni redar
IZVRŠITELJI: Josip Jadrijević, predsjednik DVD-a Primošten
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
97
9. USPOREDBA RIZIKA
Završetkom procesa izrade procjena jednostavnih i složenih rizika te obrade svih
scenarija i izražavanja rezultata dobivena je mogućnost usporedbe rezultata i
njihovog iskazivanja u zajedničkim matricama.
9.1. Najvjerojatniji neželjeni događaj
9.2. Najgori mogući događaj
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
98
10. ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE
10.1. Područje preventive
10.1.1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost
procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite
Općina Primošten dostavila je sljedeće dokumente:
- Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od
katastrofa i velikih nesreća Općine Primošten, lipanj, 2014. godine
- Plan zaštite i spašavanja i civilne zaštite, studeni, 2014. godine
- Analiza stanja sustava civilne zaštite za 2017. godinu i Plan razvoja sustava
civilne zaštite Općine Primošten u 2017. godinu, studeni 2017. godine
- Odluka o osnivanju i imenovanju Stožera civilne zaštite Općine Primošten,
lipanj 2017. godine
- Plan pozivanja Stožera civilne zaštite Općine Primošten
- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Općine
Primošten u 2018. godini, studeni 2017. godine
Spremnosti sustava civilne zaštite na temelju izrađenosti sektorskih strategija,
normativne uređenosti te izrađenosti procjena i planova od značaja za sustav civilne
zaštite uzimajući u obzir sve izrađene dokumente iz navedene kategorije, njihovu
međusobnu povezanost i usklađenost te na temelju procjene implementiranosti ciljeva
strategija u javne politike upravljanja rizicima na lokalnoj razini te do koje mjere su
korišteni za potrebe definiranja sastava i strukture operativnih kapaciteta kao i za
potrebe izrade planova djelovanja civilne zaštite procjenjuje se niskom.
10.1.2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama
lokalne i područne (regionalne) samouprave
Upozoravanje načelnika u slučaju nadolazeće i neposredne opasnosti obavlja se od
strane Županijski centar 112 (ŽC 112), Područnog ureda Državne uprave za zaštitu i
spašavanje Šibenik (PU DUZS Šibenik, Državnog hidrometeorološkog zavoda
(DHMZ), Hrvatskih voda, Policijske uprave, Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu
sigurnost, pravnih osoba koji se zaštitom i spašavanjem bave u okviru vlastite
djelatnosti, gospodarskih subjekta korisnika opasnih tvar, pojedinaca, stanovnika
Općine. Nakon primitka obavijesti o nadolazećoj i neposrednoj opasnosti načelnik će,
kao odgovorna osoba zadužena za primanje obavijesti, postupiti sukladno protokolu
pozivanja i aktiviranja operativnih snaga sustava civilne zaštite. U odsutnosti
načelnika, načelnik Stožera civilne zaštite Općine Primošten postupa sukladno
navedenom protokolu. Spremnost sustava civilne zaštite na temelju razvijenosti ranog
upozoravanja, razmjene informacija i njihovog korištenja za podizanje spremnosti
sustava civilne zaštite kroz pripreme za provođenje mjera i aktivnosti u svrhu
smanjivanja posljedica neposrednih i nastupajućih prijetnji procjenjuje se visokom.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
99
10.1.3. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih
i odgovornih tijela
Stanje svijesti o rizicima pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i
odgovornih tijela nedovoljno je razvijeno s toga je potrebno razvijati komunikacijska i
operativna rješenja usklađenih s potrebama pripadnika ranjivih skupina kako bi
provođenje mjera po informacijama ranog upozoravanja doveo na zadovoljavajuću
razinu. Spremnost sustava civilne zaštite na temelju stanja svijesti pojedinaca,
pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela u sustavu civilne zaštite o
suvremenim rizicima i optimalnom postupanju u provođenju obveza iz njihovih
nadležnosti kako bi se umanjile posljedice prijetnji procijenjena je niskom.
10.1.4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i
urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta
Općina Primošten je izradila sljedeće planske dokumente:
- Prostorni plan uređenja Općine Primošten
- Urbanistički plan uređenja povijesne jezgre Primošten
- Urbanistički plan uređenja šireg područja naselja Primošten
- Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko turističke zone Marina lučica
- Urbanistički plan uređenja turističke zone Raduča
- Urbanistički plan uređenja zone Uz vojske
- Urbanistički plan uređenja športsko rekreacijske zone Kremik R1
- Urbanistički plan uređenja luke nautičkog turizma Kremik
- Urbanistički plan uređenja športsko rekreacijske zone Zaleđe
- Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko turističke zone Huljerat – Bajna Draga
T3
- Urbanistički plan uređenja naselja Dolac
- Urbanistički plan uređenja naselja Bilo
- Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko turističke zone Aurora
- Urbanistički plan uređenja proizvodne zone (I2)
- Urbanistički plan uređenja naselja Primošten Burni - Šarićevi
Do 2017. godine zaprimljeno je 1.244 zahtjeva za legalizaciju.
Spremnost sustava civilne zaštite na temelju ocjene stanja prostornog planiranja,
izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta kao
bitnog nacionalnog resursa, utjecaja provođenja legalizacije bespravno izgrađenih
građevina na sigurnost zajednica te primjene posebnih građevinskih preventivnih
mjera/standarda u postupcima ugradnje zahtjeva i posebnih uvjeta u projektnu
dokumentaciju te u postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola
procijenjena je vrlo visokom.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
100
10.1.5. Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive
Predviđena sredstva iz proračuna Općine Primošten za sustav civilne zaštite su
sljedeća:
OPIS POZICIJE PLANIRANO ZA 2018. g.
Civilna zaštita 25.000,00
Vatrogastvo 662.900,00
HGSS 10.000,00
Gradsko društvo Crvenog križa 60.000,00
Udruge građana od značaja za CZ 200.000,00
Službe i pravne osobe (hitna, policija, javno zdravstvo, socijalna služba)
-
SVE UKUPNO ZA SUSTAV CZ-a 957.900,00 kn
Spremnost sustava civilne zaštite na temelju ocjena fiskalne situacije i njezine
perspektive posebno za prenamjenu dijela sredstava koja se koriste za reagiranje za
potrebe financiranja provođenja preventivnih mjera procjenjuje se visokom.
10.1.6. Baze podataka
Pravilnikom o vođenju evidencija pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite
propisuje se vođenje evidencije osobnih podataka za:
- članove Stožera civilne zaštite
- operativne snage vatrogastva
- operativne snage Hrvatskog Crvenog križa
- operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja
- ostale udruge
- pripadnike postrojbi civilne zaštite i povjerenike civilne zaštite
- koordinatore na lokaciji
- pravne osobe u sustavu civilne zaštite
Općina Primošten nije ustrojila navedene evidencije, te se spremnost sustava civilne
zaštite na temelju baze podataka procjenjuje vrlo niskom.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
101
Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite Općine Primošten u području
provođenje preventivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija
društvenih vrijednosti koje su potencijalno izložene štetnim utjecajima velikih nesreća
je niska.
Tablica 56. Analiza sustava civilne zaštite – područje preventive
PODRUČJE PREVENTIVE
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka
spremnost
4 3 2 1
Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite
x
Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
x
Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela
x
Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta
x
Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive
x
Baze podataka x
Područje preventive - ZBIRNO
x
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
102
10.2. Područje reagiranja
10.2.1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i
upravljačkih kapaciteta sustava civilne zaštite provedena je analizom podataka o razini
odgovornosti, osposobljenosti i uvježbanosti:
- čelnih osoba Općine Primošten koji su nadležni za provođenje zakonom
utvrđenih operativnih obaveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite,
spremnost Stožera civilne zaštite Općine Primošten te spremnost koordinatora
na mjestu izvanrednog događaja.
Provedeno je osposobljavanje načelnika i članova Stožera civilne zaštite Općine
Primošten za obavljanje poslova civilne zaštite. Potrebno je jednom godišnje provoditi
vježbu evakuacije i spašavanja. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
procjenjuje se vrlo visokom.
10.2.2. Spremnost operativnih kapaciteta
Ukupna spremnost operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite za provođenje svih
mjera i aktivnosti spašavanja društvenih vrijednosti izloženih njihovim štetnim
utjecajima u velikim nesrećama procjenjuje se visokom. Analiza je izvršena na osnovu
sljedećih parametara:
- popunjenosti ljudstvom
- spremnosti zapovjednog osoblja
- osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja
- uvježbanosti
- opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom
- vremenu mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti
- samodostatnosti i logističkoj potpori
10.2.3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i
stanja komunikacijskih kapaciteta
Spremnost sustava civilne zaštite provodi se na temelju procjene stanja mobilnosti
operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta na
temelju procjene stanja transportne potpore i komunikacijskih kapaciteta.
Ukupna razina spremnosti operativnih kapaciteta na području Općine Primošten
procijenjena je visokom i to posebno zbog spremnosti najvažnijih operativnih
kapaciteta od značaja za sustav civilne zaštite u cjelini.
U poglavlju 7. ove Procjene navedena su vozila i komunikacijska oprema operativnih
snaga Općine Primošten.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
103
10.2.4. Područje reagiranja
Ukupna spremnost sustava civilne zaštite Općine Primošten u području reagiranja i
aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija društvenih vrijednosti koje su
potencijalno izložene štetnim utjecajima velikih nesreća procijenjena je niskom.
Tablica 57. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja
PODRUČJE PREVENTIVE
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka
spremnost
4 3 2 1
Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
x
Spremnost operativnih kapaciteta - redovnih, gotovih snaga - pravnih osoba
x
Spremnost operativnih kapaciteta - redovnih snaga udruga građana (HCK i HGSS)
x
Spremnost operativnih kapaciteta - drugih udruga građana
x
Spremnost operativnih kapaciteta – postrojbi civilne zaštite opće namjene
x
Spremnost operativnih kapaciteta – specijalističkih postrojbi civilne zaštite
x
Spremnost operativnih kapaciteta – povjerenika civilne zaštite
x
Spremnost operativnih kapaciteta – građana u sustavu civilne zaštite
x
GIS civilne zaštite te drugi izvori i baze
x
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta – redovitih službi i gotovih operativnih snaga (pravnih osoba i udruga građana najviše razine operativne spremnosti)
x
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
104
PODRUČJE PREVENTIVE
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka
spremnost
4 3 2 1
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta – postrojbi civilne zaštite (opće namjene i specijalističkih)
x
Područje reagiranja - ZBIRNO
x
Analiza sustava na području reagiranja izrađuje se za svaki rizik obrađen u procjeni
rizika:
Potres
Potrebne snage u slučaju potresa Napomena
- Stožer civilne zaštite Općine Primošten
- DVD Primošten
- HGSS Stanica Šibenik
- Gradsko društvo Crvenog križa Šibenik
- Komunalne službe
- Postrojba civilne zaštite opće namjene - Povjerenici i zamjenici povjerenika - Pravne osobe od posebnog interesa za sustav civilne zaštite s
područja Općine
- Zdravstveni radnici na području Općine
- Udruge građana od značaja za sustav civilne zaštite
- Postojeći kapaciteti za organizaciju zbrinjavanja i evakuacije
- Koordinatori na lokaciji
Raspoložive snage civilne zaštite u
nadležnosti Općine Primošten
- Zavod za javno zdravstvo
- Savjetodavna poljoprivredna služba ŠKŽ
- HEP- Elektra Šibenik
- Županijske ceste
- DUZS PU Šibenik – državna uprava za zaštitu i spašavanje Područni
ured Šibenik
- Policijska postaja Primošten
Snage CZ koje nisu u nadležnosti
Općine, a koje će se uključiti u slučaju
nesreće ili katastrofe
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
105
Tablica 58. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – Potres
PODRUČJE REAGIRANJA
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka spremnost
4 3 2 1
Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
x
Spremnost operativnih kapaciteta
x
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta
x
Područje reagiranja u slučaju potresa –ZBIRNO
x
Poplava
Potrebne snage u slučaju poplava Napomena
- Stožer civilne zaštite Općine Primošten
- DVD Primošten
- HGSS Stanica Šibenik
- Gradsko društvo Crvenog križa Šibenik
- Komunalne službe
- Postrojba civilne zaštite opće namjene
- Povjerenici i zamjenici povjerenika
- Pravne osobe od posebnog interesa za sustav civilne zaštite s
područja Općine
- Zdravstveni radnici na području Općine
- Udruge građana od značaja za sustav civilne zaštite
- Postojeći kapaciteti za organizaciju zbrinjavanja i evakuacije
- Koordinatori na lokaciji
Raspoložive snage civilne zaštite u
nadležnosti Općine Primošten
- Zavod za javno zdravstvo
- Savjetodavna poljoprivredna služba ŠKŽ
- HEP- Elektra Šibenik
- Županijske ceste
- DUZS PU Šibenik – državna uprava za zaštitu i spašavanje Područni
ured Šibenik
- Policijska postaja Primošten
Snage CZ koje nisu u nadležnosti
Općine, a koje će se uključiti u slučaju
nesreće ili katastrofe
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
106
Tablica 59. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – Poplava
PODRUČJE REAGIRANJA
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka spremnost
4 3 2 1
Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
x
Spremnost operativnih kapaciteta
x
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta
x
Područje reagiranja u slučaju poplava –ZBIRNO
x
Požar otvorenog tipa
Potrebne snage u slučaju požara Napomena
- Stožer civilne zaštite Općine Primošten
- DVD Primošten
- HGSS Stanica Šibenik
- Gradsko društvo Crvenog križa Šibenik
- Komunalne službe
- Postrojba civilne zaštite opće namjene
- Povjerenici i zamjenici povjerenika
- Pravne osobe od posebnog interesa za sustav civilne zaštite s
područja Općine
- Postojeći kapaciteti za organizaciju zbrinjavanja i evakuacije
- Koordinatori na lokaciji
Raspoložive snage civilne zaštite u
nadležnosti Općine Primošten
- Zavod za javno zdravstvo
- Savjetodavna poljoprivredna služba ŠKŽ
- HEP- Elektra Šibenik
- Županijske ceste
- DUZS PU Šibenik – državna uprava za zaštitu i spašavanje Područni
ured Šibenik
- Policijska postaja Primošten
Snage CZ koje nisu u nadležnosti
Općine, a koje će se uključiti u slučaju
nesreće ili katastrofe
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
107
Tablica 60. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – požari otvorenog tipa
PODRUČJE REAGIRANJA
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka spremnost
4 3 2 1
Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta
x
Spremnost operativnih kapaciteta
x
Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta
x
Područje reagiranja u slučaju požara –ZBIRNO
x
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
108
10.3. Tablični prikaz spremnosti sustava civilne zaštite
Procijenjena spremnosti cjelovitog sustava civilne zaštite za upravljanje rizicima od
velikih nesreća (područje preventive) i za spašavanje svih kategorija društvenih
vrijednosti izloženih štetnim utjecajima u velikim nesrećama (područje reagiranja) je
niska.
Tablica 61. Analiza sustava civilne zaštite – zbirno
Vrlo niska spremnost
Niska spremnost
Visoka spremnost
Vrlo visoka spremnost
4 3 2 1
Područje preventive- ZBIRNO
x
Područje reagiranja -ZBIRNO
x
Sustav civilne zaštite - ZBIRNO
x
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
109
11. VREDNOVANJE RIZIKA
Vrednovanje rizika je proces uspoređivanja rezultata analize rizika s kriterijima i
provodi se uz primjenu ALARP načela (As Low As Reasonably Practicable).
Rizici se razvrstavaju u tri razreda: a/ prihvatljive, b/ tolerirane i c/ neprihvatljive.
Slika 11. ALARP načela IZVOR: Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava
Svrha vrednovanja rizika je priprema podloga za odlučivanje o važnosti pojedinih
rizika, odnosno da li će se određeni rizik prihvatiti ili će se poduzimati mjere kako bi se
umanjio. U procesu odlučivanja o daljnjim aktivnostima po određenim rizicima koriste
se analize rizika i scenariji koji su sastavni dio Procjene.
Vrednovanje je izvršeno na način da su rezultati procjena rizika, dobiveni za svaki od
jednostavnih rizika za svaki od scenarija (najgori mogući i najvjerojatniji događaj)
zbrojeni.
Tablica 62. Vrednovanje rizika
SCENARIJ POSLJEDICE
NAJVJEROJATNIJEG NEŽELJENOG DOGAĐAJA
POSLJEDICE NAJGOREG MOGUĆEG DOGAĐAJA
VREDNOVANJE
Potres 1 4 5
Poplava 1 3 4
Požari otvorenog tipa
3 4 7
Proizlazi da na području Općine Primošten razlikujemo neprihvatljive rizike uslijed
potresa i požara otvorenog tipa, i tolerirani rizik uzrokovan usporima.
Procjena rizika od velikih nesreća – Općina Primošten
110
12. KARTOGRAFSKI PRIKAZ
Kartografski prikaz dan je u prilozima ove Procjene rizika:
Prilog 1. Karte prijetnji
Prilog 2. Karta rizika – potresi
Prilog 3. Karta rizika - poplave
Prilog 3. Karta rizika – požari otvorenog tipa
Karta prijetnji izrađena je u mjerilu 1:25 000 na razini Općine. Mjerilo je izrađeno na
način da su prijetnje jasno vidljive i prepoznatljive u prostoru.
Na kartama su prikazane lokacije, dosege te rasprostranjenost svih obrađenih prijetnji.
Karte rizika su prikazane uz mjerilu 1:25 000 koje omogućuje jasan prikaz svih obilježja
prikazanih rizika. Karta je izrađena na razini naselja grada te na temelju rezultata
procjena rizika grada za svaki pojedini obrađeni rizik.
Karte rizika obojane su odgovarajućim bojama iz matrica za prikaz rizika.