procjena ugroženosti od požara - konačno - pazin.hr¾enosti-od-požara.pdf · požara, kao i za...

REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA

GRAD PAZIN

Procjena ugroženosti od požara za Grad Pazin

Pazin, 18. prosinac 2015.

PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA ZA GRAD PAZIN

2

UVOD………………………………………………………………………………………………………………. 4 1. PRIKAZ POSTOJE EG STANJA……………………………………………………………………………….. 4

1.1. Prirodna obilježja…………………………………………………………………………………………...... 4 1.2. Seizmi ka ugroženost……………………………………………………………………………………........ 5 1.3. Op i klimatološki uvjeti…………………………………………………………………………………….... 5 1.3.1. Temperatura zraka………………………………………………………………………………………. 6 1.3.2. Oborine………………………………………………………………………………………………….. 7 1.3.3. Vjetrovi…………………………………………………………………………………………………. 8 1.3.4. Meteorološke pojave……………………………………………………………………………………. 9 1.4. Površine i pregled naseljenih mjesta……………………………………………………………………..…... 9 1.4.1. Namjena površina…………………………………………………………………………………..…..... 9 1.4.2. Broj pu anstva, ku anstva i stambenih jedinica……………………………………………………..... 11 1.5. Pregled ve ih pravnih osoba u gospodarstvu po vrstama………………………………………………..… 13 1.6. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu glede pove ane opasnosti za nastajanje i širenje požara…………. 14 1.7. Pregled gospodarskih zona……………………………………………………………………………….... 14 1.8. Pregled cestovnih i željezni kih prometnica………………………………………………………………. 15 1.8.1. Cestovni promet………………………………………………………………………………………... 15 1.8.2. Željezni ki promet…………………………………………………………………………………..…. 17 1.9. Pregled turisti kih naselja…………………………………………………………………………………... 17 1.10. Pregled elektroenergetskih gra evina za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektri ne energije……..….17 1.11. Pregled ve ih gra evina za uskladištenje zapaljivih, eksplozivnih ili drugih opasnih tvari…………….... 19 1.12. Pregled vatrogasnih domova za smještaj udruga dobrovoljnih vatrogasaca i profesionalnih vatrogasnih postrojbi………………………………………………………………………………………. 21 1.13. Sustav opskrbe vodom…………………………………………………………………………………….. 21 1.14. Pregled prirodnih izvorišta vode koji se mogu koristiti za gašenje požara……………………………....... 22 1.15. Pregled naselja i dijelova naselja u kojima su izvedene vanjske hidrantske mreže za gašenje požara….. 22 1.15.1. Lokacije vanjskih nadzemnih hidranata…………………………………………………………….... 22 1.15.2. Lokacije vanjskih podzemnih hidranata……………………………………………………………... 24 1.16. Pregled gra evina u kojima stalno ili povremeno boravi ve i broj osoba……………………………….... 25 1.17. Objekti u kojima se obavlja utovar i istovar ve e koli ine zapaljivih teku ina i plinova, eksplozivnih tvari i drugih opasnih tvari……………………………………………………………………………….... 26 1.18. Pregled poljoprivrednih i šumskih površina……………………………………………………………… 26 1.18.1. Pregled šumskih površina po vrsti, starosti, zapaljivosti i izgra enosti protupožarnih putova prosjeka u šumama………………………………………………………………………………...…. 27 1.19. Pregled naselja, kvartova, ulica ili zna ajnijih gra evina koji su nepristupa ni za pristup vatrogasnim vozilima………………………………………………………………………………………………….... 32 1.20. Pregled naselja, kvartova, ulica ili zna ajnijih gra evina u kojima nema dovoljno sredstava za gašenje 32 požara…………………………………………………………………………………………………….... 32 1.21. Pregled sustava telefonskih i radio veza upotrebljivih u gašenju požara………………………………….. 32 1.22. Pregled intervencija JVP Pazin u posljednjih deset godina……………………………………………………... 34

2. PROCJENE UGROŽENOSTI PRAVNIH OSOBA…………………………………………………………...... 38

2.1. Procjene ugroženosti za objekte I. i II. kategorije ugroženosti od požara………………………………….38 3. OBRADA PODATAKA………………………………………………………………………………………… 40 3.1. Požarna ugroženost i njeni elementi………………………………………………………………………... 40 3.2. Utjecaj klimatskih uvjeta…………………………………………………………………………………… 40 3.3. Utjecaj šumskog, poljoprivrednog i drugog otvorenog prostora………………………………………….... 41 3.3.1. Ugroženost šuma od požara…………………………………………………………………………….. 42 3.3.2. Sustav videonadzora zaštite od požara na podru ju UŠP Buzet………………………………………... 43 3.3.3. Me unarodni projekt „Protect“ – integrirani model zaštite mediteranskih šuma od požara…………… 44 3.3.4. Procjena opasnosti od izbijanja i širenja šumskih požara………………………………………………. 44 3.4. Mjere zaštite od požara na otvorenom prostoru…………………………………………………………….. 45


3

3.5. Klasifikacija objekata i otvorenog prostora u odnosu na požarno optere enje i indeks stupnja opasnosti.... 45 3.5.1. Vrijednost požarnog optere enja i stupanj opasnosti………………………………………………….... 45 3.6. Karakteristike požarnog podru ja i zona……………………………………………………………………. 46 3.6.1. Kulturno-povijesni objekti……………………………………………………………………………… 46 3.6.2. Prirodne i krajobrazne vrijednosti………………………………………………………………………. 47 3.6.3. Stambeni fond – starost gra evina, gusto a izgra enosti………………………………………………. 47 3.7. Dimnja arska služba………………………………………………………………………………………... 50 3.8. Odlaganje komunalnog otpada…………………………………………………………………………….... 51 3.9. Opasnosti na instalacijama za distribuciju elektri ne energije……………………………………………... 52 3.10. Utjecaj prometnica za zaštitu od požara…………………………………………………………………... 52 3.11. Utjecaj djelatnosti ljudi……………………………………………………………………………………. 53 3.12. Mogu e vrste i opseg požara na podru ju grada…………………………………………………………... 53 3.12.1. Klase požara…………………………………………………………………………………………. 53 3.12.2. Razvoj požara po fazama na gra evinskim objektima………………………………………………. 53 3.12.3. Razvoj požara i njegovo sprje avanje……………………………………………………………….. 54 3.12.4. Izra un potrebnog broja vatrogasaca za gašenje požara…………………………………………….. 55 3.13. Vatrogasne postrojbe…………………………………………………………………………………….... 65 3.14. Požarno podru je i požarne zone………………………………………………………………………...... 69 3.15. Organizacijske i tehni ke mjere………………………………………………………………………….... 70 3.15.1 Ustroj vatrogasnih postrojbi………………………………………………………………………….. 70 3.15.2. Osposobljavanje i usavršavanje vatrogasnih postrojbi………………………………………………. 71 3.15.3. Opremanje vatrogasnih postrojbi…………………………………………………………………….. 71 3.16. Mjere u pravnim osobama………………………………………………………………………………… .78 3.17. Urbanisti ke mjere………………………………………………………………………………………… 78 3.18. Mjere vezane uz koli inu vode za gašenje………………………………………………………………... 78 3.18.1. Minimalne koli ine vode za gašenje požara i tlak…………………………………………………... 78 3.18.2. Hidrantska mreža za gašenje požara………………………………………………………………… 79 3.18.3. Ostali izvori vode za gašenje požara……………………………………………………………….... 79 3.19. Mjere zaštite posebno ugroženih gra evina i prostora……………………………………………………. 79 3.19.1. Gospodarske gra evine……………………………………………………………………………... 79 3.19.2. Odlagališta komunalnog otpada…………………………………………………………………….. .79 3.19.3. Mjere zaštite od požara na gra evinama za proizvodnju i prijenos elektri ne energije…………….. 80 3.20. Mjere zaštite na otvorenom prostoru……………………………………………………………………... 80 3.20.1. Mjere zaštite kod prijevoza opasnih tvari……………………………………………………………. 81 3.20.2. Mjere za ure enje putova i javnih površina sa stanovišta zaštite od požara…………………………. 81

4. ZAKLJU AK…………………………………………………………………………………………………... 83 5. ZAKONSKA REGULATIVA…………………………………………………………………………………... 86 6. PRILOZI………………………………………………………………………………………………………… 87 6.1. Prilog broj 1 - Grafi ki prikaz podru ja Grada Pazina prema namjeni 6.2. Prilog broj 2 - Grafi ki prikaz pregleda naselja na podru ju Grada Pazina 6.3. Prilog broj 3 - Grafi ki prikaz prometnica na podru ju Grada Pazina 6.4. Prilog broj 4 - Grafi ki prikaz energetskih vodova na podru ju Grada Pazina 6.5. Prilog broj 5 - Grafi ki prikaz objekata s ve im koli inama zapaljivih tvari 6.6. Prilog broj 6 - Grafi ki prikaz položaja JVP Pazin i DVD Pazin 6.7. Prilog broj 7 - Grafi ki prikaz zone djelovanja i odgovornosti JVP Pazin 6.8. Prilog broj 8 - Grafi ki prikaz vodoopskrbnog sustava s ucrtanim položajima nadzemnih hidranata 6.9. Prilog broj 9 - Grafi ki prikaz vodoopskrbnog sustava s ucrtanim položajima podzemnih hidranata 6.10. Prilog broj 10 - Grafi ki prikaz pošte i telekomunikacija 6.11. Prilog broj 11 - Grafi ki prikaz prometnica s ucrtanim objektima II. kat. ugroženosti od požara 6.12. Prilog broj 12 - Grafi ki prikaz šuma po stupnjevima ugroženosti od požara.


4

UVOD Sustav zaštite od požara ure en je Zakonom o zaštiti od požara (dalje u tekstu: Zakon) koji je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 92/10. Požar je svako nekontrolirano sagorijevanje uslijed kojeg dolazi ili može do i do ozlje ivanja ljudi ili štete na materijalnim dobrima kao i do utjecaja na okoliš (HRN U.J1. 010). Usprkos modernim metodama gašenja kako i novom tehnologijom, požari još uvijek predstavljaju veliku opasnost kako za stanovništvo tako i za imovinu.

Sustav zaštite od požara podrazumijeva planiranje zaštite od požara, propisivanje mjera zaštite od požara gra evina, ustrojavanje subjekata zaštite od požara, provo enje mjera zaštite od požara, financiranje zaštite od požara te osposobljavanje i ovlaš ivanje za obavljanje poslova zaštite od požara, s ciljem zaštite života, zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja te sigurnosti materijalnih dobara, okoliša i prirode od požara, uz društveno i gospodarski prihvatljiv požarni rizik. Svaka fizi ka i pravna osoba, tijelo državne vlasti te jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave dužni su djelovati na na in kojim se ne može izazvati požar i dužni su provoditi mjere zaštite od požara utvr ene odredbama Zakona i drugim propisima donesenim na temelju njega, planovima i procjenama ugroženosti od požara, odlukama JLP(R)S te drugim op im aktima iz podru ja zaštite od požara. Svaka fizi ka i pravna osoba odgovorna je za neprovo enje mjera zaštite od požara, izazivanje požara, kao i za posljedice koje iz toga nastanu sukladno odredbama Zakona i odlukama JLP(R)S. Vlasnici, odnosno korisnici gra evina i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada dužni su: osigurati provedbu mjera propisanih Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona te drugim propisima, planovima, aktima i odlukama iz zaštite od požara na njihovom podru ju i/ili vlasništvu; poduzimati mjere za smanjenje opasnosti od nastanka i širenja požara, kao i mjera za unapre enje stanja zaštite od požara na svom vlasništvu uzimaju i u obzir ugroženost i stanje zaštite od požara; posjedovati vozila, ure aje, opremu, alat i sredstva za dojavu, gašenje i sprje avanje širenja požara na svom vlasništvu, odnosno na svom podru ju u koli inama, vrsti i na mjestima kako je utvr eno posebnim propisima te procjenama i planovima zaštite od požara. Dokumenti zaštite od požara lokalne i podru ne (regionalne) razine su planovi zaštite od požara te provedbeni planovi unapre enja zaštite od požara. JLP(R)S donose plan zaštite od požara za svoje podru je na temelju procjene ugroženosti od požara, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležne policijske uprave. Procjena ugroženosti od požara (dalje u tekstu: Procjena) je postupak utvr ivanja razine ugroženosti od požara i/ili tehnološke eksplozije i zaštitnih mjera. Temeljem Procjene odre uju se mjere za spre avanje nastanka i širenja požara te mjere za u inkovito gašenje koje proizlaze iz injeni nih posebnosti predmetne procjene ugroženosti. Sukladno odredbama zakona, JLP(R)S najmanje jednom u 5 godina uskla uju Procjene s novonastalim uvjetima.

1. PRIKAZ POSTOJE EG STANJA 1.1. PRIRODNA OBILJEŽJA

Grad Pazin je jedinica lokalne samouprave formirana po etkom 1993. godine izdvajanjem iz

tadašnje Op ine Pazin koja je podijeljena na ukupno osam jedinica. Podru je Grada Pazina prostire se na površini od 137,23 km² te zauzima 5% površine Istarske županije što ga površinom ini tre om najve om jedinicom u regiji, odmah iza Grada Buzeta i Op ine Laniš e. Pazin, kao sjedište Istarske županije, smješten je približno u središtu najve eg hrvatskog poluotoka. Kre u i se od sjevera prema jugu sa zapadne strane i natrag na sjever preko istoka Grad Pazin redom grani i sa: Gradom Buzetom, Op inom


5

Motovun, Op inom Karojba, Op inom Tinjan, Op inom Sveti Petar u Šumi, Op inom Žminj na jugu te Op inama Gra iš e i Cerovlje na isto noj strani. Pazin obuhva a ukupno 18 statisti kih naselja (Beram, Bertoši, Brajkovi i, Butoniga, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kaš erga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin (Lovrin), Trviž, Vela Traba, Zabrežani, Zamask, Zamask Dol i Zare je) te preko 170 zaselaka. Živopisni prirodni krajolik prožima u cijelosti podru je Grada Pazina. Smješten u središtu istarskog poluotoka Grad Pazin proteže se od kraške zaravni na južnom dijelu do brdovitog podru ja u sjevernom dijelu Grada koje bitno doprinosi prirodnoj raznolikosti i krajobraznoj slikovitosti prostora. Analiziraju i reljefna i geološka obilježja Grad Pazina mogu e je uo iti postojanje dvaju reljefnih podru ja. Spomenuti ravnjak u južnom dijelu podru ja Grada Pazina ini tzv. «Crvenu Istru» koju karakterizira niska i valovita zaravan s niskim reljefnim oblicima te crvenim, poroznim tlima, dok ostatak Grada pripada tzv. «Sivoj Istri» obilježenoj izrazitim strminama, odnosno brežuljcima koji su u sjevernim dijelovima esto prožeti vodotocima. Na podru ju Grada Pazina nalaze se u cijelosti ili djelomi no ukupno etiri sliva prema kojima otje e preko 40 kanala i potoka u kojima se voda zadržava uglavnom tijekom kišovitijih dijelova godine. Dijelom podru ja Grada Pazina prevladavaju povoljni klimatski uvjeti koji osiguravaju kvalitetnu osnovu za život stanovnika te uzgoj razli itih poljoprivrednih kultura. Prevladavaju a blaga submediteranska klima obilježena je vru im i suhim ljetima s prosje nom mjese nom temperaturom od 22 ºC te blagim zimama što je ponajviše posljedica utjecaja mora koji do podru ja Grada Pazina dopire dolinom Butonige. Odstupanja od prevladavaju e submediteranske klime sa izraženim zna ajkama kontinentalne klime najzna ajnija su u naselju Pazin koje se nalazi u kotlini rijeke ponornice Pazin ice i ostalim okolnim podru jima. Koli ina padalina prati reljefnu strukturu te raste od smjera zapada prema U ki. Od vjetrova na podru ju Grada prevladavaju bura, sjevernjak (tramontana) te isto njak (levant). Na podru ju Grada Pazina isti u se tri krajobrazne cjeline: izvorni prirodni prostor sa šumskim krajolikom koji se nalazi pretežito na sjevernom dijelu Grada, kultivirani krajolici, koji obuhva aju kultivirane šumske i poljoprivredne krajolike, te izgra eni dijelovi prostora u kojima je mjestimi no mogu e prona i elemente tradicijskih ruralnih cjelina. U okvirima navedenih krajobraznih cjelina naglašena je vrijednost krajolika doline Pazin ice s Pazinskom jamom (spomenik prirode), prirodnog krajolika isušenog korita rijeke Drage te kultivirani krajolik brežuljaka na ijim se vrhovima isti u tradicijska istarska naselja. Me u raznolikim prirodnim krajolicima isti e se tako er brdoviti predio sjevernog dijela Grada Pazina prožet nizom potoka. Isti predstavlja temeljni resurs razvoja seoskog turizma koji u kombinaciji s poljoprivredom može biti element aktivnog oživljavanja ruralnih podru ja. Živopisni krajolici pružaju tako er mogu nost organizacije razli itih oblika izletni kog turizma.

1.2. SEIZMI KA UGROŽENOST

Iako Pravilnikom o izradi procjene od požara i tehnološke eksplozije nije odre eno da se disciplina seizmi ke ugroženosti tla posebno tretira kod izrade Procjene ipak je taj moment nezaobilazan kod izrade planova razvoja, kako u smislu pravilnog odabira mjesta i drugih parametara vezano za planove izgradnje smještajnih kapaciteta vatrogasnih postrojbi kao i kod planiranja nabavke specijalne opreme za gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine u uvjetima potresa. Na podru ju Grada Pazina u posljednjih 10 godina nije zabilježen niti jedan potres. Dubine žarišta nisu pouzdano istražene, ali se može utvrditi da su iznad Mohorovi i evog diskontinuiteta. Intenzitet najja ih zemljotresa procijenjen je na VII stupnju MCS skale (prema Karti seizmi kog rizika za povratni period od 100 godina) gdje bi u slu aju pojave potresa mogla nastati ošte enja zbog visoke starosne strukture objekata i gusto e naseljenosti centralnog dijela grada (stari grad).

1.3. OP I KLIMATOLOŠKI UVJETI Podru je Istre ima toplu kišnu klimu koja, prema Koppenovoj klasifikaciji, nosi oznaku "Cfsax". Odlikuje se blagom zimom te vru im i suhim ljetom sa srednjom mjese nom temperaturom zraka iznad 22°C. Kišno razdoblje sastoji se od dva dijela: proljetno - od travnja do lipnja i jesensko-


6

zimsko - od listopada do studenog. Zbog ve e nadmorske visine i udaljenosti od mora Grad Pazin ima nešto izmijenjenu mediteransku klimu s naglašenim kontinentalnim utjecajima. Najbliža meteorološka postaja promatranja klimatskog režima podru ja grada Pazina je meteorološka postaja Pazin. 1.3.1. TEMPERATURA ZRAKA U ovoj Procjeni navedeni su podaci godišnjeg hoda: srednje mjese ne te apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka kao i mjese nog broja hladnih i vru ih dana. Upravo su ekstremne vrijednosti temperature zraka interesantne za razmatranje vezano na zaštitu od požara kako u ljetnim, sušnim razdobljima zbog pada vrijednosti postotka vlage u strukturi šumske prostirke i drugog niskog raslinja (poglavito trave) i u svezi s tim mogu nosti brzog širenja požara, tako i u zimskim uvjetima zbog otežanog represivnog djelovanja na nastalom požaru uslijed pojave leda. Tablica 1. - Godišnji hod srednje, maksimalne i minimalne temperature zraka, (°C) Pazin, 1971. – 2000.

Prema analiziranom 30-godišnjem razdoblju, srednja godišnja temperatura zraka Pazina je 11,3°C, apsolutna maksimalna 38,2°C, a apsolutna minimalna -18,7°C. Postoji pravilan godišnji hod srednje temperature zraka s maksimumom u srpnju od 20,8°C i minimumom u sije nju od 3,0°C, tj. ekstremi kasne mjesec dana za nastupom ljetnog (lipanj) i zimskog (prosinac) solsticija. Hladan dan definiran je kao onaj dan u kojem je minimalna temperatura zraka manja od 0°C, a ledeni dan s tmin < - 10,0°C. Kod vru eg dana maksimalna temperatura zraka ve a je od 30°C.

Tablica 2. - Mjese ni broj hladnih, ledenih i vru ih dana, Pazin, 1971. – 2000.

Dan /Mje. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII IX. X. XI. XII. GODINA

hladni 19,9 19,1 14,6 4,8 0,2 0 0 0 0 3,3 12,2 18,4 92,3 ledeni 1,4 1,1 0,5 0 0 0 0 0 0 0 0 0,7 3,7 vru i 0 0 0 0 0,2 2,7 10,7 11,8 1,4 0 0 0 26,8

U slijede oj tablici prikazani su podaci o srednjim mjese nim temperaturama zraka i srednjim godišnjim vrijednostima temperature zraka u razdoblju od 2005. do 2013. godine.

Tablica 3. Srednje temperature zraka u ºC

Mjes./god. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Prosjek 2005. 1,0 0,7 5,1 9,6 15,5 19,6 21,5 18,2 16,3 11,7 7,2 2,6 10,8


7

2006. 0,9 2,8 5,0 11,0 14,6 19,2 23,0 18,1 17,1 13,4 9,2 5,3 11,6 2007. 6,2 6,7 8,7 13,0 16,3 20,1 22,2 20,4 14,1 10,3 5,8 2,9 12,2 2008. 5,0 4,1 6,8 10,8 16,0 19,9 22,0 21,0 15,5 12,8 8,3 4,6 12,4 2009. 2,9 3,6 6,9 12,8 17,1 18,9 21,4 21,5 17,6 10,6 9,3 4,1 12,2 2010. 1,4 3,7 5,8 10,7 14,4 18,9 21,8 19,6 15,2 10,0 8,8 2,6 11,1 2011. 3,2 3,8 7,0 12,0 15,9 20,0 20,7 21,7 18,7 10,8 6,4 5,2 12,1 2012. 1,8 0,2 8,8 11,4 15,3 21,3 24,2 23,4 17,7 12,9 9,5 3,4 12,5 2013. 3,9 2,6 6,2 12,2 14,6 18,6 22,4 21,5 16,7 13,2 9,1 4,9 12,2

1.3.2. OBORINE Postoji nekoliko tipova godišnjeg hoda oborine, a ovise o op em atmosferskom kruženju i njezinoj promijeni tijekom godine, razdiobi kopna i mora, zemljopisnoj karakteristici okoliša i sli no. Tablica 4. - Srednja mjese na i maksimalna koli ina oborine (mm), Pazin, 1971. – 2000.

Dan /Mje. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII IX. X. XI. XII. GODINA

KOL.OB. 74,7 66,9 78,9 91,7 79,1 92,7 65,0 94,9 102,8 123,5 123,8 92,6 1.087 MAX. D. 59,7 82,4 160,4 57,2 79,1 60,4 63,1 94,2 95,0 103,6 115,9 81,5 160,4

Iz Tablice 3. može se uo iti da postoji dobro izražen godišnji hod ukupne mjese ne koli ine oborine s maksimalnim koli inama tijekom listopada i studenog, a minimalnim tijekom srpnja. Tijekom godine treba o ekivati ukupnu koli inu oborine do 1100 mm. Godišnji hod maksimalne dnevne koli ine oborine, tijekom pojedinog mjeseca, ima apsolutni maksimum (u promatranom 30-godišnjem razdoblju) u ožujku (s maksimalnom dnevnom koli inom od 160 mm), dok je minimum bio u travnju s 57 mm). Godišnje koli ine oborina rastu od zapada prema istoku i od nižih prema višim podru jima. Slijede a tablica sadrži podatke o godišnjem hodu koli inama oborina u mm na podru ju grada Pazina u razdoblju od 2005. do 2013. godine. Tablica 5. Koli ine oborina u mm

Mjes./god. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. god.2005. 24,4 38,1 89,7 99,4 89,2 57,2 46,1 214,0 83,9 116,6 125,4 87,5 10722006. 82,0 71,2 108,7 61,4 161,2 6,6 24,4 242,7 90,1 28,6 83,6 71,4 10312007. 70,7 117,1 75,0 13,7 134,3 89,0 17,1 94,3 179,9 71,4 18,4 51,7 9322008. 75,1 32,4 96,9 106,6 43,1 64,2 53,3 50,6 21,6 76,2 158,6 288,8 10672009. 94,9 141,0 136,1 86,9 16,5 134,1 79,7 57,4 86,0 62,7 200,2 204,8 13002010. 131,0 134,1 44,3 55,9 165,7 125,6 143,3 130,1 207,8 74,3 264,8 157,9 16342011. 13,5 45,3 122,0 36,9 98,3 82,5 148,1 39,0 82,9 85,6 36,0 46,4 836


8

2012. 20,4 12,0 0,3 60,5 106,5 40,0 19,1 15,1 144,7 96,2 326,2 101,0 9422013. 98,0 158,6 184,7 37,4 165,8 79,0 43,7 73,4 116,3 133,1 170,3 45,6 1306

1.3.3. VJETROVI Gibanje zraka u atmosferi zove se strujanje, a horizontalna komponenta strujanja zove se vjetar. Budu i da zra ne mase u kojima dolazi do strujanja zraka imaju mnogo ve e horizontalne dimenzije od vertikalnih, za vjetar se može uzeti da je njegova vertikalna komponenta gibanja vrlo malena. Zato se pod vjetrom obi no misli na horizontalno gibanje zraka, paralelno sa površinom Zemlje. Vjetar je vektorska veli ina, on ima svoju brzinu i svoj smjer. Brzina vjetra mjeri se anemometrom, a smjer prizemnog vjetra odre uje se pomo u vjetrulje. U meteorološkoj praksi brzina vjetra esto se odre uje pomo u njegova vizualnog efekta i izražava se u boforima (prema Beaufortu):

Tablica 6. - Broj dana s olujnim i vrlo jakim vjetrom, Pazin, 1971-2000.

Mjesec I. II. III. IV. V. VII. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Godišnje

Olujni vjetar 0.1 0.2 0.2 0.3 0.1 0.1 0.1 0.2 0.1 0.1 0.2 0.4 2.2Vrlo jak vjetar 1.7 0.7 1.7 1.6 0.7 0.9 0.5 0.6 0.7 1.1 1.5 1.8 13.5

Godišnje se na podru ju grada Pazina, prosje no, može o ekivati 14 dana s jakim vjetrom a samo 2 dana s olujnim vjetrom.

Prema svakodnevnim terminskim motrenjima smjera i ja ine vjetra 30-godišnjeg razdoblja 1971.-2000. godine odre ena je godišnja ruža vjetra u kojoj se nalaze estine pojave odre enog smjera i ja ine vjetra tijekom godine. Vrijednosti su dane u promilima (‰). Smjer vjetra odre en je u svezi 16 kategorija smjera.

Tablica 7. - Godišnja kontigencija (raspodjela smjerova) vjetra

Smjer vjetra N NNE NE ENE E ESE SE SSE S SSW SW WSW W WNW NW NNW Bez

vjetraRelativna estina

(‰) 30 21 52 30 87 48 78 74 81 45 47 23 51 14 21 12 286


9

1.3.4. METEOROLOŠKE POJAVE Grmljavina

Pored promatranih meteoroloških pojava za ovu procjenu valja spomenuti i grmljavinu, budu i je grom prirodni uzro nik požara. Pod grmljavinom se podrazumijeva pojava, odnosno skup pojava jednog ili više iznenadnih elektri nih pražnjenja koja se manifestiraju svjetlosnim bljeskom (sijevanjem) i zvukom (grmljenje). Grmljavina se javlja uz konvektivne oblake i naj eš e je prate oborine i poja ani vjetar. Broj dana s ovom pojavom pokazuje odre ene pravilnosti tijekom godine , iako u istom mjesecu taj broj varira iz godine u godinu. Grmljavinu treba o ekivati u toplom dijelu godine sedam-osam puta mjese no a zimi jednom u dva mjeseca.

Tablica 8. Broj dana s grmljavinom, Pazin, 1971-2000.

Mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Godišnje

Grmljavina 0.4 0.4 1.1 2.8 4.9 8.3 7.0 6.9 4.6 2.6 1.5 0.7 41.3

Kod razmatranja mogu ih negativnih efekata grmljavine kao izaziva a požara u šumama ili na objektima, u ovom se slu aju moraju uzeti u obzir iskustveni podaci dopunjeni s ve iznesenim op im klimatološkim uvjetima. Naime, uzevši u obzir visok postotak vlage u drvnoj masi šuma može se ustvrditi da ne postoji realna opasnost za nastanak šumskog požara uslijed udara groma, ali se ne može zanemariti mogu nost izbijanja požara na drugim površinama otvorenog prostora (livade, pašnjaci...) gdje se o ekuje pad % vlage u tkivu radi relativno visokih temperatura tijekom ljetnih mjeseci. U slijede oj tablici je prikazan pregled u estalosti opasnosti od nastajanja i širenja požara otvorenog prostora za ljetne mjesece:

Tablica 9. – Indeks opasnosti od požara

Index opasnosti od požara lipanj srpanj kolovoz rujan vrlo mala opasnost 5 2 14

mala opasnost 10 5 16 umjerena opasnost 15 4 3 velika opasnost 19 8

vrlo velika opasnost 8 13 Vidljivo je da najve a opasnost od nastanka požara otvorenog prostora prijeti od po etka srpnja do kraja kolovoza pa je to saznanje nužno respektirati kod izrade operativnih planova zaštite od požara otvorenog prostora. Me utim, sušni period se može i produžiti na rujan, što ovisi o vremenskim prilikama. Glede opasnosti od izbijanja požara na stambenim ili gospodarskim objektima ista se može zanemariti pošto prakti no više nema objekata s lakozapaljivim krovnim prekriva em (krovovi prekriveni slamom), a ve ina objekata je šti ena gromobranskom instalacijom ili se nalaze u "sjeni" objekata koji ih nadvisuju i imaju gromobrane.

1.4. POVRŠINE I PREGLED NASELJENIH MJESTA

1.4.1. NAMJENA POVRŠINA

Ure ivanje prostora unutar obuhvata Prostornog plana ure enja Grada Pazina („Službene novine Grada Pazina“ broj 19/02., 25/02., 26/09., 21/14. i 24/15. – dalje u tekstu PPU) kao što je izgradnja gra evina, ure ivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine zemlje može se obavljati isklju ivo u suglasju s PPU-om, odnosno postavkama koje iz njega proizlaze, kao i na temelju onih odredbi postoje ih prostornih planova, koje nisu u suprotnosti s PPU-om. (Prilog broj 1 – grafi ki prikaz podru ja Grada Pazina prema namjeni)


10

Prostor Grada Pazina namijenjen je za: 1. izgradnju gra evina od važnosti za RH i Županiju 2. površine gra evinskih podru ja naselja

stambena namjena; javna i društvena namjena; sportsko rekreacijska namjena; ugostiteljsko-turisti ka namjena proizvodna namjena poslovna namjena groblja

3. površine izdvojenih gra evinskih podru ja gospodarska namjena

o proizvodna namjena o poslovna namjena o ugostiteljsko-turisti ka namjena (turisti ki punktovi) sportsko-rekreacijska namjena groblja

4. površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i gra evina ceste i željezni ke pruge pošta i telekomunikacije energetski sustav vodnogospodarski sustav infrastrukturne gra evine

5. ostale površine izvan gra evnih podru ja i to za: rekreaciju šumske površine (gospodarske državne šume i gospodarske šume) poljoprivredne površine (osobito vrijedno poljoprivredno tlo, vrijedno poljoprivredno

tlo, ostala obradiva tla i ostala poljoprivredna tla) vodne površine (površine za ure enje akumulacija, retencije i vodotoci).

Osnovnu namjenu ima prostor ije je korištenje podre eno jednoj funkciji. To su poljoprivredne i

šumske površine; prometni pojasevi; te gospodarske, turisti ke, sportsko-rekreacijske zone. U zonama osnovne namjene mogu se izgraditi i drugi sadržaji, koji proizlaze iz potrebe osnovne namjene, a to se u pravilu odnosi na gra evine infrastrukture i vodnoga gospodarstva.

Prevladavaju u namjenu ima prostor kojega koristi više razli itih korisnika, a jedna je od

namjena pretežita. U zonama s prevladavaju om namjenom mogu e je preklapanje razli itih funkcija, s tim da one nisu u me usobnoj suprotnosti.

Namjena površina na podru ju Grada Pazina prikazana je u slijede oj tablici: Tablica 10. – Pregled podru ja Grada Pazina prema namjeni

GRAD PAZIN UKUPNO ( ha)

% od površine Grada

Gra evinska podru ja naselja 473,1 3,44%Gra evinska podru ja unutar GUP-a naselja Pazin 372,9 2,71%Gra . podru je za gospodarsku izgradnju – proizv. i poslovna namjena 46,4 0,34%Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina 25,0 0,18%Gra evno podru je za ugost.-turist. namjenu te, sport i rekreaciju 6,4 0,04%Infrastrukturne gra evine 1,0 0,03%


11

Gra evno podru je za groblja i grobne gra evine 9,2 0,07%Posebna namjena 101,1 0,74%Šumske površine 5.780,5 42,12%Vodene površine 126,7 0,92%Poljoprivredne i ostale površine 6.780,7 49,41% Grad Pazin ukupno 13.722,1 100,00%

1.4.2. BROJ PU ANSTVA, KU ANSTVA I STAMBENIH JEDINICA

Prema podacima zadnjeg popisa stanovništva iz 2011. godine u naseljima na podru ju Grada

Pazina nalazi se slijede i broj stanovnika, ku anstava i stambenih jedinica:

Tablica 11. – Broj stanovnika, ku anstva i stambenih jedinica po naseljima

STAMBENE JEDINICE NASELJA I

PROSTORNE CJELINE

BROJ STANOVNIKA

BROJ KU ANSTVA UKUPNO

STANOVI ZA STALNO

STANOVANJE

Beram 234 68 96 95

Bertoši 323 109 152 148

Brajkovi i 354 93 120 116

Butoniga 74 24 34 24

Grdoselo 119 41 63 54

Heki 469 141 191 188

Ježenj 141 47 60 60

Kaš erga 256 74 102 94

Kršikla 48 14 32 24

Lindar 402 127 182 161

Lovrin 364 110 120 119

Pazin 4386 1.673 1.987 1.948

Trviž 409 121 146 142

Vela Traba 227 66 94 94

Zabrežani 426 126 167 161

Zamask 58 17 22 22

Zamaski Dol 51 17 26 19

Zare je 296 93 114 103

U K U P N O 8.638 2.973 3.720 3.584 Predjele za stanovanje dijelimo na: podru je urbane aglomeracije grada Pazina (statisti ka naselja Pazin, Stari Pazin, Beram, Lindar, dio Zare ja, Ivoli), naselja sa pretežito poljoprivrednim gospodarstvima (Bravari, Kaš erga, Frankovi i, Zovi i, Ježenj, Ruži i, Kaš ergani) i ostala stambena naselja.


12

Prosje na gusto a naseljenosti iznosi 62,95 stanovnika/km², ali osim u naselju Pazin gusto a naseljenosti je uglavnom ispod 40 st./km². Slijede a tablica sadrži pregled svih naselja sa pripadaju im dijelovima naselja na podru ju Grada Pazina. Tablica 12. – Naselja i dijelovi naselja (zaseoci)

RB. NASELJA I

PROSTORNE CJELINE

DIJELOVI NASELJA (ZASEOCI)

1. Beram Belci, Beram, ipri, Kirci, Ladavci, Podberam, Šuškali

2. Bertoši Bertoši, Cekovica, Fatori, Hrestenica, Klemeni i, Kuhari, Maršeti, Miljavci, Sironi i, Stancija Pataj, Šermani, Vrani i

3. Brajkovi i Brajkovi i, Bui i, Frankovi i, Škrapi, Zovi i 4. Butoniga Baši i, Blekani, Cesari, Gabrijeli i, Glavanovi i, Šajkovi i, Ton i i, Turki

5. Grdoselo Bani i i, Beli i, erešnjevica, Grdoselo, Katun Grdoselski, Kras Grdoselski, Mišoni, Pujasi, Racanija, Šišovi i

6. Heki Boljki, Breš ari, Defari, Dobrili, Dvori ani, Fran ini, Grubiši, Guštini, Heki, Lušeti i, Munci, Ruži i, Slokovi i, Trošti, Žbrlini

7. Ježenj Br ani, ubani, Mali Ježenj, Veli Ježenj

8. Kaš erga Bankovci, Bravari, Draga, Hreljki, Jelenkovi i, Jukani, Kaš erga, Petkovi i, Smoljani, Stancija, Šipraki, Ukoti i

9. Kršikla Brtoni i, Frki, Gambari, Gržani, Kiši i, Kršikla, Opatija, Petrovi i

10. Lindar Beži i, Bakši, Baškoti, Bariši i, Beži i, Durari, Ivoli, Jankovi i Jerolimi, Lindarski Križ, Ma ini i, Matun i i, Mili i i, Zabreg

11. Lovrin Bortuli, Ciburi, Fakini, Jelen i i, Jureši, Lovrin, Ma i i, Pilati, Pod Kras, Rogovi i, Sar ija, Stancija Godina, Stancija Mrak, Srbljani, Šep i i,

12. Pazin Foški i, Stari Pazin, Brestovica, Gortanov Brijeg, Rijavac, Žudeka, Stancija Rihter, Vela Vala, Mati i, Me ari, Rošeti, Rusjani, Velanov Brijeg

13. Trviž Katun Trviški, Trviž 14. Vela Traba Cvitani, Mala Traba, Ruhci, Vela Traba

15. Zabrežani Cerovci, Drndi i, Gajmovi i,Katun Kindarski, Pariži, Kaš ergani, Mareti i, Puli i, Sergovi i, Šajini, Zgrabli i

16. Zamask Flegi, Petehi, Franžez, Križiš e, Kršin, Bregi, Šimun i i, Mavrini 17. Zamaski Dol uf, Korona, Lužer, Pavleti i, Pekasi, Petohlebi, Ton ini i, Trloni, Rumini

18. Zare je Bani, Beži i, Brhaji, Dušani, Gabrijeli ev Brijeg, Kažel, Rimani i, Slav i i

S obzirom na prostorne karakteristike, podru je grada Pazina obuhva a dvije razli ite cjeline: urbani prostor naselja Pazin koje predstavlja županijsko središte s pripadaju im javnim sadržajima, te ostatak gradskog prostora koji se najve im dijelom odnosi na ruralna podru ja. Planom prostornog ure enja nastoje se osigurati pretpostavke za uravnoteženiji razvoj dviju cjelina kako bi se prostor kvalitetnije valorizirao te smanjili pretjerani pritisci na naselje Pazin.


13

Gra evinsko podru je unutar GUP-a naselja Pazin zasebno je izdvojeno s obzirom na specifi nost naselja i njegovu svekoliku važnost za cjelokupno podru je Grada Pazina. Ostala gra evinska podru ja nalaze se izvan obuhvata GUP-a naselja Pazin. Gra evinska podru ja ostalih naselja predvi aju izgradnju pretežito obiteljskih ku a s odgovaraju im prate im sadržajima. U navedenim naseljima predvi ene su tako er i manje površine za mješovitu, poslovnu te javnu i društvenu namjenu. Planom prostornog ure enja takve namjene predvi ene su u naseljima Katun Trviški, Ježenj, Heki, Bertoši, Zabrežani i Zare je. Analizom stambenog prostora na podru ju Grada Pazina utvr eno je postojanje ukupno 3.720 stambene jedinice prosje ne veli ine od cca 75 m2. U strukturi stambenog prostora dominiraju jedinice za stalno stanovanje (3.584), dok na jedinice za odmor te one u kojima se obavlja djelatnost, otpada svega 3,66% ukupnih stambenih jedinica. Sukladno popisu stanovništva iz 2011. godine, na jednu stambenu jedinicu otpada 2,25 osoba, odnosno 0,80 ku anstava. (Prilog broj 2 – grafi ki prikaz pregleda naselja na podru ju Grada Pazina)

1.5. PREGLED VE IH PRAVNIH OSOBA U GOSPODARSTVU PO VRSTAMA U nastavku su prikazani ve i gospodarski subjekti u Gradu Pazinu po vrsti djelatnosti: a) PROIZVODNJA AGROPROTEINKA d.o.o., Radna zona Podberam ALATPLAST d.o.o., Katun Trviški 86/b AMUS d.o.o., Rovinj, Radna zona Podberam BRAJ KOP d.o.o., Katun Trviški 58/b CIBURIPRODUCT d.o.o., Ciburi 59 FOST NOVI d.o.o, Radna zona Podberam INTERNOVA d.o.o., Rogovi i 87/b ISTRAPLASTIKA d.d., (PLASTOFORM-ISTRA) d.o.o., Dubravica 2/a KAMEN d.d., Trg slobode 2 KLANJAC d.o.o., Karojba, pogon Pazin, Radna zona Podberam PILANA IVOLI, Ivoli 106 ARIŠ - PIN d.o.o. Gradskih igrališta 3 PISINIUM d.o.o., Žbrlini bb PURIS d.d. u ste aju, Hrvatskog narodnog preporoda 2 SHP Intim papir d.o.o., Baderna – pogon Šime Kureli a 20 VIPLAST, Ind. zona Ciburi I b) TRGOVINA ADVENT d.o.o., Jelen i i 61 AGRARIA BANOVAC d.o.o., M. Buleši a bb AGRO – KATUN d.o.o., Katun Lindarski 61 AUTOKU A ETRADEX d.o.o., BP i AUTOKU A Stancija Pataj 45/b BRATI RITOŠA d.o.o., Šime Kureli a 20/5 (Ind. zona Pazinka I) CRONEX d.o.o., Saše Šantela 34 ISTARSKI SUPERMARKETI Pore , prodajna mjesta PAZIN PETROL d.o.o., Zagreb, BP PAZIN, Istarskih narodnjaka 25 INA d.d. Zagreb, BP PAZIN, M. Buleši a 1a LIDL Hrvatska – TRGOVINA PAZIN, 43. istarske divizije 11/a MI-KOM d.o.o. , Drš evka 13 PACCOMMERCE d.o.o., Šime Kureli a 20/3 PAJCA d.o.o., Buraj 19 PET PLUS d.o.o.,Višnjan, hala u Ind. zona Pazinka I PLODINE d.d., Rijeka, SUPERMARKET PAZIN, Radna zona Pazinka II REGINEX d.o.o., Grubiši 20 a SPECIJAL d.o.o., Radna zona Podberam


14

TINAL d.o.o., Hrvatskog narodnog preporoda 1 c) USLUŽNE DJELATNOSTI COOPERATIVA d.o.o., Ind. Zona Pazinka I ELTOR d.o.o., Ind. zona Ciburi I ERSTE BANK – POSLOVNICA PAZIN, 25. rujna 17 FINA – POSLOVNICA PAZIN, 25. rujna 17 GOLDFREN d.o.o., Foški i 24 HEP - ELEKTROISTRA PULA – POGON PAZIN, Dinka Trinajsti a 14 HRVATSKE ŠUME – ŠUMARIJA PAZIN, J. Dobrile 2 IKB BANKA – POSLOVNICA PAZIN, Trg slobode 2 ISTARSKE CESTE d.o.o., Pula – NADCESTARIJA PAZIN, ISTARSKI VODOVOD BUZET – PJ PAZIN, Poljoprivredne škole 6 LUKS d.o.o., Maršeti 16d OTP BANKA– POSLOVNICA PAZIN, Narodnog doma 3 PBZ BANKA – POSLOVNICA PAZIN, 25. rujna 8 PLETER d.o.o., Istarskih narodnjaka 16 TIŠA d.o.o. – MOTEL LOVAC, Šime Kureli a 4 USLUGA d.o.o. – komunalno poduze e, Šime Kureli a 22 USLUGA ODVODNJA d.o.o. – komunalno poduze e, Šime Kureli a 22 VLADIMIR GORTAN d.d., Dinka Trinajsti a 10 Pored navedenih subjekata postoji još niz manjih obrta uglavnom uslužnih djelatnosti. 1.6. PREGLED PRAVNIH OSOBA U GOSPODARSTVU GLEDE POVE ANE OPASNOSTI ZA NASTAJANJE I ŠIRENJE POŽARA Na podru ju Grada Pazina postoji nekoliko gospodarskih objekata razvrstanih u II. kategoriju ugroženosti od požara, sa pove anom opasnoš u za nastajanje i širenje požara: 1. ECOOPERATIVA d.d. Matulji, skladište opasnog i neopasnog otpada u Industrijskoj zoni Pazinka I (II. b kat.) 2. ISTRAPLASTIKA d.d. (PLASTOFORM-ISTRA d.o.o.) Dubravica 2/a, tvornica ambalaže (II.b kat.) 3. PIN d.o.o. (ARIŠ d.o.o.), Pazinskih igrališta 3, tvornica namještaja (II. b kat.). 4. PURIS d.d. u ste aju - TSH - silos za skladištenje žitarica i sto ne hrane (Ugovor o zakupu – Global trading d.o.o., Opatija), Kapetana Lazari a 2b. (IIa.). Posebnu pažnju zaštiti od požara potrebno je posvetiti i benzinskim pumpama ( INA, ETRADEX i PETROL). 1.7. PREGLED GOSPODARSKIH ZONA

Na podru ju Grada Pazina nalaze se slijede e gospodarske (poduzetni ke zone) zone:

1. Poslovna zona Ciburi I – površine 25 ha, regulirana Detaljnim planom ure enja, pretežito poslovne namjene, nalazi se na lokaciji Bekvari, na udaljenosti od najbližeg naseljenog podru ja (Rogovi i) od 200 do 900 m. Na odli nom je prometnom položaju – uz državnu cestu Kanfanar – Pazin – tunel U ka (autocesta “Istarski Y”) i s direktnim pristupom u zonu sa županijske ceste Vodnjan – Žminj – Pazin. U zoni ima trinaest poduzetnika sa 130 zaposlenih (Viplast, Eltor, Pajca, Intereuropa, Ghia staff, Ghia pro, Ghia sport, Zelengrad, Ferroaluminij, Moto Ris, Goldfren, Francuz, Autohrvatska - PSC Pazin).

2. Poslovna zona Ciburi II - površine 25 ha, regulirana Detaljnim planom ure enja, pretežito poslovne namjene, nalazi se u južnom dijelu grada Pazina nedaleko od vora Rogovi i, zapadno od autoceste “Istarski Y”, a u neposrednoj blizini naselja Jelin i i. Pristup je mogu preko lokalne prometnice Ježenj –


15

Rogovi i (D48) i županijske ceste Vodnjan-Žminj-Pazin. U zoni su dva poduzetnika sa 40 zaposlenih (Mikom d.o.o., Istarske ceste – Nadcestarija Pazin). 3. Industrijska zona Pazinka I – površine 13,9 ha, proizvodno-prera iva ke namjene, ure ena Generalnim urbanisti kim planom Grada Pazina, nalazi se na podru ju nekadašnje KTI Pazinka. Pristup zoni je mogu sa državne ceste D48 Pazin – Pore . U zoni djeluje trinaest poduzetnika sa 190 zaposlenih (Reginex, Hala, KI-VA, Eko otok, Ecooperativa, Brati Ritoša, Pet plus, Paccommerce, SHP Intim papir, Valis, Posljednji ispra aj, Usluga, Usluga odvodnja) 4. Radna zona Pazinka II – površine 4,5 ha, pretežito poslovne namjene, ure ena Generalnim urbanisti kim planom Grada Pazina, nalazi se u produžetku Industrijske zone Pazinka I, a pristup zoni je sa državne ceste D48 Pazin – Pore . U zoni se nalazi jedan poduzetnik - Plodine supermarket. 5. Radna zona Podberam – površine 7,7 ha, proizvodno-prera iva ke namjene, ure ena Prostornim planom Grada Pazina, nalazi se uz trasu državne ceste D48 Pazin – Pore . U zoni se nalazi šest poduzetnika sa 85 zaposlenih (V. Gortan, Klanjac, Specijal, Amus, Fost novi, Agroproteinka).

6. Poslovna zona Leš e – površine 10,9 ha, proizvodno-poslovne namjene, ure ena Prostornim planom Grada Pazina, nalazi se uz državnu cestu D48 (Baderna (D21) – Pazin – vor Rogovi i (A8)) u blizini Jadranske autoceste Istarski ipsilon A8 ( vorište Kanfanar (A9 ) – Pazin – Lupoglav – vorište Matulji (A7). U zoni se nalazi jedan poduzetnik – Petrol (benzinska stanica).

1.8. PREGLED CESTOVNIH I ŽELJEZNI KIH PROMETNICA 1.8.1. CESTOVNI PRIJEVOZ Grad Pazin zauzima središnji položaj na podru ju Istarske županije jer kroz njega prolaze prometni pravci (komunikacije) koji spajaju industrijske centre odnosno ve e gradove u županiji (prometnice Pula - Pazin - Rijeka, Rovinj - Pazin - Rijeka, Pore - Pazin - Rijeka). Posebno je zna ajna prometnica Istarski ipsilon koja povezuje Grad sa Pulom i Rijekom, te ostalim gradovima Republike Hrvatske.

Sukladno Zakonu o cestama (N.N. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.) i Odluci o

razvrstavanju javnih cesta (N.N. 94/14.), na podru ju Grada Pazina nalaze se slijede e ceste po vrstama:

1. Autoceste:

Oznaka autoceste OPIS CESTE DULJINA

(km) A 8 vorište Kanfanar (A9)– Pazin – Lupoglav – vorište Matulji (A7) 64,0

2. Državne ceste:

Oznaka državne ceste OPIS CESTE DULJINA (km)

DC 64 Pazin (D48) – Podpi an – Vozili i (D66) 26,9

DC 48 Baderna (D21) – Pazin – vor Rogovi i (A8) 19,1

UKUPNO: 46,0

3. Nerazvrstane ceste - ceste koje su na podru ju gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste („Narodne novine“ broj 54/08., 13/09., 104/09. i 17/10.), a na temelju lanka 98. stavka 1. podstavka 1. Zakona o cestama (»Narodne novine«, broj 84/11.), jesu nerazvrstane ceste:


16

Broj ceste Opis ceste na podru ju Grada PAZINA Duljina ceste na podru ju Grada

(km)

500700 Brig (skretanje Žudi i – nerazvrstana cesta) – Ki er (D48) 3,77

504400 Katun Trviški (Ž5007) – Kaš erga (L50056) 6,59

504500 Brajkovi i – Katun Trviški (Ž5007) 0,82

Drazej 0,10

Miroslava Buleši a 0,20

Hrvatskog narodnog preporoda 0,09

Dubravica 1,65

504600

Gabrijelski brijeg 2,15

507600 Dobrili (Ž5190) – Boljki 2,06

507800 Lindar – Pod Ograd (D64) 1,22

519000 Rogovi i (A9) – Juri i 7,98

500560 Zamask – Kaš erga 4,56

500710 Ukoti i – Kaš erga 3,79

Kršikla – Šajkovi i 0,95500740

Lakota 9,63

500750 Grdoselo – Podberam – Lovrin 13,84

500760 Podberam – Beram 0,86

Rijavac 0,65

Soline 0,36

Joakima Rakovca 0,18500770

Jurja Dobrile 0,12

500780 Zere je 1,95

500970 Ježenj – Rogovi i 5,41

Zagreba ka 0,70501050

Bertoši 2,27

501060 Munci – Heki – Žbrlini 3,05

Lindar – Bazgalji 1,56501080

Bolj i i – Gorenji Tankovi i 1,89

501090 D64 – Mandalen i i – Salamuniš e 0,74

501110 Zabrežani – Katun lindarski – Jaši i 3,00

D48 (Gortanov Breg) 0,62501900

Šime Kureli a 0,86

UKUPNO: 83,61

Pored navedenih cesta na podru ju Grada nalazi se još 161,11 km lokalnih cesta koje vode do svih naselja. (Prilog broj 3 – grafi ki prikaz prometnica na podru ju Grada Pazina)


17

Autobusni prijevoz

Autobusni prijevoz ponajviše je u funkciji radnih i školskih putovanja emu je usmjerena ve ina linija te je stoga njihova u estalost zadovoljavaju a u vrijeme najve ih jutarnjih i popodnevnih optere enja. Autobusni kolodvor nalazi se u naselju Pazin. 1.8.2. ŽELJEZNI KI PROMET

Željezni ki promet odvija se putem jednokolosje ne željezni ke pruge od zna aja za regionalni promet koja povezuje Grad Pazin s Pulom na jugu, te Buzetom, odnosno državnom granicom na sjeveru. Na podru ju Grada nalazi se jedan željezni ki kolodvor i to u najve em naselju Pazin u blizini autobusnog kolodvora te jedno stajalište u naselju Heki.

Ukupna dužina željezni ke pruge koja prolazi kroz podru je Grada iznosi 20 km, gdje se nalazi i nekoliko željezni kih mostova i to:

o Dubravica - 12 m o Istraplastika - 12 m o Stari Pazin - 15 m o Zaobilaznica - 17 m.

1.9. PREGLED TURISTI KIH NASELJA

Smještaj i gradnja gra evina ugostiteljsko-turisti ke namjene mogu a je u gra evinskim

podru jima naselja u zonama stanovanja, zatim zonama gospodarske/poslovne namjene kao pojedina ne gra evine i/ili u turisti kim zonama te u zoni Javne i društvene namjene (na podru ju nekadašnje vojarne) unutar gra evinskog podru ja naselja Pazin gdje je dozvoljena izgradnja hostela.

Na podru ju Grada smješteni su pretežno proizvodni objekti (najve im dijelom u gospodarskim

zonama) i nema turisti kih naselja. Najvažniji ugostiteljski objekt sa ponudom smještaja je Motel Lovac (54 kreveta), a postoji još nekoliko manjih pansiona koji nude smještaj (od 4 do 18 kreveta).

Postoje a ugostiteljska djelatnost ve im je dijelom namijenjena pružanju usluga domicilnom

stanovništvu, a dijelom pružanju usluga izletni kom turizmu. Pored Motela Lovac najzna ajniji ugostiteljski objekti su: Restoran Francuz; Agroturizam Ograde; Bistro puli Nina; Konoba Jeleni ; Bani konoba; Dušani – selja ko doma instvo i Konoba Vela vrata.

Na pojedinim lokacijama unutar gra evinskog podru ja ili izvan gra evinskog podru ja uz javne

ceste mogu e je ure enje kamp odmorišta u kojima se pružaju usluge kampiranja za no enje i kra i odmor s vlastitom pokretnom opremom za kampiranje. PPU-om je predvi ena mogu nost ure enja kamp odmorišta, s najviše 10 smještajnih jedinica – kamp mjesta.

1.10. PREGLED ELEKTROENERGETSKIH GRA EVINA ZA PROIZVODNJU, PRIJENOS I DISTRIBUCIJU ELEKTRI NE ENERGIJE

Podru je Grada Pazina napaja se elektri nom energijom iz trafostanice 110/35/10(20) kV Pazin.

Navedena trafostanica je takvog kapaciteta da osigurava potrebe za elektri nom energijom Grada Pazina i temelj je distribucijske mreže elektri ne energije Grada koja se sastoji od niza manjih gradskih i seoskih trafostanica 10/0,4 kV i to:

GRADSKE TRAFOSTANICE-montažne betonske, limene ili u objektu

- Pazin - Pro ista - Trikotaža - Industrijska zona - Pin - Drš evka 1 - Stari Pazin 1 - Jureši


18

- SŠC - Drš evka 2 - Stari Pazin 2 - Rogovi i - Istra - Vrti - Stari Pazin 3 - Maršeti - Pošta - TSH - Stari Pazin 4 - Katun Trviški 1 - Spomen Dom - Železni ka Stanica - Plodine - Katun Trviški 3 - Vrtliš e - Istraplastika - Asfaltna baza - Zabrežani - Centar - Kamen 1 - Gra evno - Trviž - Buraj - Kamen 2 - Monte Blaž - Štranga - Kamen 3 - Inkubatorska stanica Ma i i

SEOSKE TRAFOSTANICE - stupne:

- Gortanov breg - Drndi i - Brhaji - erešnjevica - Ma i i - Puli i - Belci - Grdoselo - Žbrlini - Lindar - Vela Traba - Kras Grdoselski - Heki - Drazej - Ruhci - Bravari - Ciburi - Križ Lindarski - Cvitani - Kaš erga - Fran ini - Velanov breg - Alatplast - Stancija - Grubiši - Bakši - Katun Trviški 2 - Bankovci - Farma Ježenj - Bertoši - Bui i - Trloni - Veli Ježenj - Hrastenica - Brajkovi i - Zamask - Dobrili - Dvori ani - Škrapi - Baši i Grdoselski - Pariži - Matun i i - Farma Katun Trviški - Gabrijeli i - Boljki - Katun Gra aški - Beram - Petrovi i - Ruži i - Ivoli - Podberam - Kršikla - Žgrabli i - Slav i i - Vodovod Podberam - Šaini - Zare je - Kirci - Katun Lindarski - Dušani - ipri

Kroz podru je Grada Pazina prolaze vodovi 110 kV koji povezuju TS 110/35/10 kV Pazin sa TE Plomin, TS 110/10 kV Butoniga, TS 110/35/20 kV Pore i TS 110/20 kV Tupljak. Postoje a distributivna mreža danas zadovoljava s kvalitetom (uz manje interpolacije trafostanica 10(20)/0,4 kV) i sigurnoš u u napajanju potroša a elektri nom energijom na podru ju Grada Pazina.

Razvojnim planovima elektrodistribucije predvi eno je da se postoje i 10 kV naponski nivo

zamijeni sa 20 kV naponskim nivoom. Na taj na in e se udvostru iti prijenosna mo postoje ih vodova i poboljšati kvaliteta kod udaljenih potroša a.

Potrebe sadašnjih potroša a elektri ne energije predvi enim planom porasta potrošnje (pove anje

snage industrijskih postrojenja, pove anje broja stanovnika i sl.) osigurati e se iz postoje e mreže interpolacijom TS 10(20)/0,4 kV s pripadaju im 10(20) kV vodom i NN mrežom. Za budu e (nove) potroša e elektri ne energije predvi ene planom, biti e potrebno izgraditi nova elektroenergetska postrojenja tj. TS 10(20)/0,4 kV s pripadaju im 10(20) kV vodom i NN mrežom. (Prilog broj 4 – grafi ki prikaz energetskih vodova na podru ju Grada Pazina)


19

1.11. PREGLED VE IH GRA EVINA ZA USKLADIŠTENJE ZAPALJIVIH, EKSPLOZIVNIH ILI DRUGIH OPASNIH TVARI

Pod zapaljivim teku inama i plinovima u Procjeni ugroženosti podrazumijevaju se one zapaljive teku ine i plinovi koji su opisani u Zakonu o zapaljivim teku inama i plinovima. U istom Zakonu utvr ene su osnovne smjernice gra enja gra evina i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivim teku inama i/ili plinovima kao i op e mjere zaštite od požara i eksplozija u njima.

Tablica 13. - Pregled subjekata sa zapaljivim, eksplozivnim i opasnim tvarima

R.B. TVRTKA VRSTA OPASNE TVARI

KOLI INA (T)

1. IST. DOM. ZDRAVLJA-ISPOSTAVA PAZIN Loživo ulje 30

USLUGA d.o.o. - Pazin ( ukupno) Loživo ulje 240

- Muntriljska Loživo ulje 100

- Drš evka Loživo ulje 60 2.

- J. Dobrile Loživo ulje 80

3. PAZINSKI KOLEGIJ - Pazin Loživo ulje 10

4. INA - BENZINSKA POSTAJA PAZIN

Naftni derivati

- benzini

- dizel goriva

Ukapljeni naftni plin

- autoplin

- plin u bocama

100

100

4,7

1,4

5. PETROL - BENZINSKA POSTAJA PAZIN

Naftni derivati

- benzini

- dizel goriva i lož ulje


- autoplin

- plin u bocama

100

150

4,5

0,6

6. ETRADEX - BENZINSKA POSTAJA PAZIN

Naftni derivati

- benzini

- dizel goriva


- autoplin

- plin u bocama

100

150

4,5

0,8

7. ETRADEX - skladište ŠTIHOVI I

Naftni derivati

- benzini

- lož ulje

100

100

PURIS d.d. Pazin (ukupno) Propan butan 17,38. - Farma Ruhci Propan butan 1,7


20

- Farma Ježenj Propan butan 2,2

- Farma Katun II Propan butan 2,8

- Farma Šurani I Propan butan 2,8

- Farma Šurani II Propan butan 2,2

- Tvornica sto ne hrane Propan butan 5,6

9. HOTEL LOVAC - Pazin Loživo ulje 10

Loživo ulje 3

Boje i lakovi 0,7 10. PIN - ARIŠ d.o.o. - Pazin

Razrje iva i 0,2

11. DJE JI VRTI OLGA BAN - Pazin Loživo ulje 10

12. ISTRATISAK d.o.o. - Pazin Loživo ulje 10

13. GRADSKA UPRAVA Loživo ulje 10

14. VLADIMIR GORTAN d.o.o. - Pazin Loživo ulje 10

15. OSN. ŠKOLA Vladimira Nazora Pazin - Pazin Loživo ulje 45

Dizel gorivo D - 2 25

UNP 13

Loživo ulje 32

16.

KAMEN d.d. - Pazin

Teku i kisik 10

17. Poduzetni ka zona PAZINKA I. - Pazin Loživo ulje 30

Eurodizel 20

Loživo ulje 50 18. CESTA d.o.o - Pula

Asfaltna baza Pazin Bitumen 80

19.

ISTARSKI VODOVOD - Pazin (stanica za dokloriranje Podberam) Plinski klor 0,3

Loživo ulje 80

Boje 20 20. ISTRAPLASTIKA d.d. - Pazin

Otapala 8

Boje i lakovi 100

Otpadne kemikalije 20

Motorno ulje 20

Nehalogena otapala 20

Kiseline 20

Razvija i i fiksiri 20

21. ECOOPERATIVA d.o.o. - Jurdani,

skladište Pazin

Otpadne emulzije 20

22. PISINIUM d.o.o. - Pazin Loživo ulje 3

23. SUPERMARKET PLODINE - Pazin UNP 1,1

KAN (umjetno gnojivo) 15 24. „TINAL“ d.o.o. - Pazin

UREA (umjetno gnojivo) 10


21

NPK (umjetno gnojivo) 15

KAN (umjetno gnojivo) 30

UREA (umjetno gnojivo) 20 25. „AGRARIA BANOVAC“ d.o.o. - Pazin

NPK (umjetno gnojivo) 50

26. GRADSKO-ŠKOLSKA SPORTSKA DVORANA Loživo ulje 20

Stani no gnojivo 30

Kocke za potpalu 20

Vazelinsko ulje 70

Sumporna kiselina 5,3 27. BRATI RITOŠA - Pod. zona PAZINKA I

Ulje za svjetiljke 20

28. MIJANDRUŠI d.o.o., Pod. zona PAZINKA I Boje i lakovi 15

29.

GOLDFREN d.o.o., Pazin Dizel gorivo D – 2

Motorno ulje

5

0,6

(Prilog broj 5 – grafi ki prikaz objekata s ve im koli inama zapaljivih tvari) 1.12. PREGLED VATROGASNIH DOMOVA ZA SMJEŠTAJ UDRUGA DOBROVOLJNIH VATROGASACA I PROFESIONALNIH VATROGASNIH POSTROJBI Na podru ju Grada Pazina postoji 1 (jedan) Vatrogasni dom smješten u ulici Vrtliš e 3a, u središtu Grada. U Vatrogasnom domu smještene su vatrogasne snage i oprema Javne vatrogasne postrojbe Pazin i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pazin. Podru je odgovornosti i djelovanja JVP Pazin obuhva a cjelokupni teritorij Grada Pazina i susjednih Op ina Motovun, Karojba, Tinjan, Sveti Petar u Šumi, Lupoglav, Gra iš e i Cerovlje. (Prilog broj 6 – grafi ki prikaz položaja Vatrogasnog doma; Prilog broj 7 – grafi ki prikaz zone djelovanja i odgovornosti JVP Pazin i DVD Pazin).

1.13. SUSTAV OPSKRBE VODOM

Od svih sredstava za gašenje požara, voda bez dvojbe ima najve e zna enje, jer kao najefikasnije sredstvo za gašenje ve inom se nalazi u blizini mjesta požara u dovoljnoj koli ini, a podesna je za gašenje mnogih vrsta požara.

Podru je Grada Pazina vodonosno je podru je u ijem se sjevernom dijelu nalazi retencija za

vodoopskrbu „Butoniga“ – akumulacijsko jezero od strateškog vodoopskrbnog zna aja za Istarsku županiju u cjelini. Akumulacija Butoniga smještena je na istoimenoj glavnoj lijevoobalnoj pritoci Mirne, neposredno nizvodno od mjesta gdje se sastaju njezina tri glavna buji na ogranka: Butoniga, Dragu ki i Ra i ki potok. Slijev se proteže na nadmorskim visinama izme u 40 i 500 m nadmorske visine. Površina slijeva do pregradnog profila iznosi 73 km , a površina vodnog lica akumulacije pri normalnom usporu 2,45 km . Obujam izgra ene akumulacije do kote praga preljeva (41.00 m.n.m.) iznosi 19,7 * 106 m , od ega na mrtvi prostor za prihvat nanosa otpada 2,2 * 106 m .

Sistem se sastoji od zahvata sirove vode iz akumulacije Butoniga, ure aja za kondicioniranje sa

mikrositima, flokulatorima, filtrima i ozonizacijom, kapaciteta 2.000 l/s, te crpne stanice koja tla i vodu kroz 8 km duga ak tla ni vod u smjeru juga do vodospreme Ladavci od 3.500 m³ na 334 m nadmorske visine, te se nastavlja gravitacioni vod Beramskom valom do 3,53 km udaljenog isto nog odvojka za Pazin, dok južni krak nastavlja u smjeru Kanfanara. Odvojak za Pazin dužine 3,4 km završava u vodospremi Pazinka.


22

Grad Pazin vodu dobiva iz vodovodnog sustava iz Akumulacije „Butoniga“. Voda se cjevovodom preko rezervoara Monte Blaž (2.000 m³) doprema do vodosprema:

1. „Stari Pazin“ (375 m nadmorske visine) - 1.300 m³

2. „Pazinka“ (315 m nadmorske visine) - 2.000 m³

3. „Velanov brijeg“ (474 m nadmorske visine) - 600 m³

4. „Rogovi i“ (425 m nadmorske visine) - 600 m³

5. Prekidna komora „Drazej“ - 150 m³. Iz navedenih vodosprema se slobodnim padom opskrbljuje preko 80% doma instava Grada

Pazina. Javna vodoopskrbna mreža dužine je oko 200 km i pokriva približno 98% podru ja Grada, a u tijeku su radovi na izgradnji vodovodne mreže za Zamaski dol ime e 100% teritorija Grada Pazina biti priklju eno na vodoopskrbni sustav „Istarskog vodovoda“. Intenzivnija izgradnja vodoopskrbne mreže i pripadaju ih objekata odvijala se u posljednjih petnaestak godina kada se pristupilo rekonstrukciji i obnovi stare mreže uslijed ega su znatno smanjeni gubici vode.

U naseljima na podru ju Grada Pazina postoji i odre eni broj cisterni koje posjeduju

doma instva, ali ne postoji evidencija o broju i kapacitetu tih cisterni. 1.14. PREGLED PRIRODNIH IZVORIŠTA VODE KOJI SE MOGU KORISTITI ZA GAŠENJE POŽARA Na podru ju Grada Pazina postoje slijede a prirodna izvorišta vode, koja se u slu aju nedostatka vode iz hidrantske mreže, mogu koristiti za gašenje požara:

- Akumulacija Butoniga

- Kaptirani izvor u bivšoj vojarni (zapremine 100 m³).

1.15. PREGLED NASELJA I DIJELOVA NASELJA U KOJIMA SU IZVEDENE VANJSKE HIDRANTSKE MREŽE ZA GAŠENJE POŽARA

Hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda, ure aja i opreme kojima se voda od

sigurnog izvora dovodi do prostora i gra evina. Zahtjevi za hidrantske mreže i slu ajevi kada se za zaštitu od požara obvezno primjenjuje hidrantska mreža, propisani su Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. 08/06.)

Za zaštitu objekata projektiraju se i izvode vanjske i unutarnje hidrantske mreže. Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža izvedena izvan gra evine koja se štiti, a završava nadzemnim ili podzemnim hidrantom. Za snabdijevanje vodom vatrogasnih vozila mnoga je zna ajnija vanjska hidrantska mreža, sa nadzemnim hidrantima, koja je posljednjih godina na podru ju Grada Pazina nadopunjena ve im brojem novih hidranata i u udaljenijim naseljima, tako da je jedino naselje Zamaski dol bez vanjske hidrantske mreže. U suradnji sa Istarskim vodovodom - PJ Pazin, JVP Pazin evidentirala je sve nadzemne i podzemne hidrante na podru ju Grada Pazin putem GPS ure aja koji obilježava koordinate položaja svakog hidranta i unosi ih u posebni program. (Prilog broj 8 – grafi ki prikaz sustava vodoopskrbe sa obilježenim položajima nadzemnih hidranata podru ju Grada Pazina).

1.15.1. LOKACIJE VANJSKIH NADZEMNIH HIDRANATA

a) nadzemni hidranti po naseljima

Tablica 14. – pregled lokacija vanjskih nadzemnih hidranata


23

RB. NASELJA I

PROSTORNE CJELINE


1. Beram ipri (1), Kirci (1), Ladavci (1), Šipraki (1), Bani i i (2)

2. Bertoši Cekovica (1), Klemeni i (2), Maršeti (4), Miljavci(1), Stancija Pataj (2), Vrani i (1)

3. Brajkovi i Nema nadzemnih hidranata

4. Butoniga Baši i (1), Cesari (1), Gabrijeli i (1), Glavanovi i (1), Šajkovi i (1), Ton i i (1),

5. Grdoselo Bani i i (1), erešnjevica (1), Grdoselo (1), Katun Grdoselski (1), Kras Grdoselski (1), Racanija(1), Šišovi i (1)

6. Heki Breš ari (1), Grubiši (3) 7. Ježenj Veli Ježenj (2) 8. Kaš erga Jelenkovi i (1), Kaš erga (3), Stancija (1), Smoljani (1), Jukani (1) 9. Kršikla Frki (1), Gržani (1), Kiši i (1), Kršikla (2), Petrovi i (1)

10. Lindar Bariši i (1), Durari, Ivoli (1), Lindarski Križ (2), Mili i i (2), Katun Lindarski (1)

11. Lovrin Nema nadzemnih hidranata

12. Pazin

Stari Pazin (3), Mate Balota (1), Rijavac (1), ul. Jurja Dobrile - Kolegij (3), Šetalište Pazinske gimnazije (1), Park narodnog ustanka (1), Park velikana (1), Drš evka (1), ul. 43. istarske divizije (4), Vrtliš e - JVP (1), Nogometnih igrališta - PIN (4), Kapetana Lazari a -Tvornica sto ne hrane (8), Prolaz O. Keršovanija - Dje ji vrti (3), Trg K. Ladavca (1), Narodnog doma (1), D. Trinajsti a (1), T. Uj i a – Školsko-gradska sportska dvorana i Osnovna škola (5), Ospizio Mosconi – Bo arska dvorana (1), ulica 15. sije nja (1), Gortanov brijeg (1), prostor bivše vojarne Veli Jože (4)

13. Trviž Katun Trviški (3) 14. Vela Traba Nema nadzemnih hidranata 15. Zabrežani Nema nadzemnih hidranata

16. Zamask Flegi (1), Petehi (2), Franžez (1), Križiš e (1), Zamask (1), Mavrini (1), uf (1)

17. Zamaski Dol Nema nadzemnih hidranata (nema vodovodne mreže) 18. Zare je Brhaji (1)

b) nadzemni hidranti u gospodarskim zonama

Gospodarska zona CIBURI I - 8 nadzemnih hidranata

Gospodarska zona CIBURI II – 3 nadzemna hidranta

Gospodarska zona PAZINKA I - 17 nadzemnih hidranata

- USLUGA ODVODNJA d.o.o. – PRO ISTA OTPADNIH VODA - 5 nadzemnih hidranata

Gospodarska zona PAZINKA II – Plodine - 3 nadzemna hidranta

Gospodarska zona PODBERAM - 9 nadzemnih hidranata


24

1.15.2. LOKACIJE VANJSKIH PODZEMNIH HIDRANATA

U slijede oj tabeli prikazane su ulice u gradu Pazinu (naselje Pazin, Stari Pazin) sa brojem podzemnih hidranata u pojedinoj ulici. Tablica 15. – pregled lokacija vanjskih podzemnih hidranata u gradu Pazinu

NAZIV ULICE BROJ HIDRANATA Antuna Kalca 1

Bože Milanovi a 1

Drš evka 2

Družbe Sv. irila i Metoda 1

Dubravica 7 Eugena Kumi i a 1

Gradskih igrališta 3

Istarskih glagoljaša 1

Istarskih narodnjaka 1 Jakova Vol i a 2 Joakima Rakovca 3 Josipa Volti a 1 Julesa Verna 1 Jurja Dobrile 3 Kapetana Lazari a 3 Kastavska ulica 2 Kolodvorski prilaz 1 Lakota 1 Lovrin 1 Luigi Dellapicola 1 Mate Balote 1 M. B. Rašana 3 Miroslava Buleši a 4 Muntriljska ulica 1 Poljoprivredne škole 1 Prilaz Kaštelu 1 Prolaz F. Matej i a 1 Saše Šantela 4 Stareh kostanji 1 Stari Pazin 1 Stari trg 1 Staropazinski put 1 Šime Kureli a (Ind. zona Pazinka I) 10 Trg Istarskog razvoda 1


25

Trg Kristijana Ladavca 1 Trg Male funtane 1 Zagreba ka ulica 2

U slijede oj tabeli navedena su sva naselja izvan samog grada Pazina sa podzemnim hidrantima:

Tablica 16. – pregled lokacija vanjskih podzemnih hidranata u naseljima izvan grada Pazinu

RB. NASELJA I

PROSTORNE CJELINE


1. Beram Šuškali (1) 2. Bertoši Bertoši (1), Hrestenica (1), Kuhari (1) 3. Brajkovi i Frankovi i (1), Škrapi (1)

4. Butoniga Gabrijeli i (1) 5. Grdoselo Grdoselo (1), Pujasi (1)

6. Heki Boljki (1), Defari (1), Dvori ani (1), Grubiši (1), Heki (1), Lušeti i (1), Munci (1), Ruži i (1), Slokovi i (1)

7. Ježenj Mali Ježenj (1) 8. Kaš erga Bankovci (1), Bravari (2)

9. Kršikla - nema podzemnih hidranata 10. Lindar Bakši (1), Baškoti (1), Beži i (2), Durari (1), Jankovi i (1), Ma ini i (1)

11. Lovrin Bortuli (1), Fakini (1), Jelen i i (1), Lovrin (1), Pilati (1), Rogovi i (1), Stancija Mrak (1), Srbljani (1), Šep i i (1),

12. Pazin Foški i (1), Mati i (1),Vela Vala (1), Velanov Brijeg (1), Žudeka (1) 13. Trviž Katun Trviški (5), Trviž (1) 14. Vela Traba Cvitani (1), Mala Traba (2)

15. Zabrežani Cerovci (1), Drndi i (1), Gajmovi i (1), Katun Kindarski (2), Kaš ergani (1), Mareti i (1), Puli i (1), Šajini (1), Zgrabli i (1), Zabrežani (1)

16. Zamask - nema podzemnih hidranata

17. Zamaski Dol - nema podzemnih hidranata (nema vodovodne mreže) 18. Zare je Dušani (1), Rimani i (1), Zare je (2)

(Prilog broj 9 – grafi ki prikaz sustava vodoopskrbe sa obilježenim položajima podzemnih hidranata podru ju Grada Pazina).

1.16. PREGLED GRA EVINA U KOJIMA STALNO ILI POVREMENO BORAVI VE I BROJ OSOBA

Na podru ju Grada Pazina nalaze se slijede i objekti u kojima stalno ili povremeno boravi ve i broj osoba (dje ji vrti , škole, sportski objekti, bolnica, a ki dom, kulturno-umjetni ki objekti):


26

Tablica 17. – Pregled objekata u kojima boravi ve i broj osoba

Rb OBJEKT ADRESA KAPACITET 1. Dje ji vrti „OLGA BAN“ Prolaz Otokara Keršovanija 1

Družbe Sv. irila i Metoda 1 240

802. Osnovna škola V. Nazora Pazin Šetalište Pazinske gimnazije 9 6003. Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Šetalište Pazinske gimnazije 11 5004. Pazinski kolegij - klasi na gimnazija

- sportska dvorana Jurja Dobrile 6 250700

5. Veleu ilište Rijeka – Stru ni studij Pazin 154. brigade hrvatske vojske b.b. 2506. Pu ko otvoreno u ilište - Spomen dom Šetalište Pazinske gimnazije 1 6007. Školsko - gradska sportska dvorana Tugomila Uj i a, prof. 2 7008. Bo arska dvorana Trg pod lipom 1 4009. Gradski stadion Šetalište Pazinske gimnazije 1.000

10. Supermarket Plodine Radna zona Pazinka II 40011. Lidl trgovina 43. istarske divizije 11a 20012. Motel Lovac Šime Kureli a 4 22013. Istarski supermarketi Stareh kostanji 1 15014. Market Konzum Muntriljska 1a 12015. Dom zdravlja Jurja Dobrile 1 10016. Muzej Grada Pazina – Etn. muzej Istre Trg istarskog razvoda 1 150

1.17. OBJEKTI U KOJIMA SE OBAVLJA UTOVAR I ISTOVAR VE E KOLI INE ZAPALJIVIH TEKU INA I PLINOVA, EKSPLOZIVNIH TVARI I DRUGIH OPASNIH TVARI

Utovar i istovar zapaljivih teku ina i plinova odvija na benzinskim postajama: 1. INA - benzinska postaja, Miroslava Buleši a 1a

2. PETROL - benzinska postaja, Istarskih narodnjaka 25

3. ETRADEX - benzinska postaja, Stancija Pataj 45b.

Na benzinskim postajama uglavnom se obavlja istovar derivata nafte u podzemne spremnike (cca 30 t – 50 t tjedno) i istovar propan-butan plina (cca 5 t tjedno) u spremnike po pojedinoj benzinskoj postaji. Pored benzinskih postaja, utovar i istovar zapaljivih, eksplozivnih i drugih opasnih tvari obavlja se u skladištu Ecooperative d.o.o., Šime Kureli a 20/4 - Industrijska zona Pazinka I (boje i lakovi, motorna i otadna ulja, drvo, plastika, papir, katran, plastika i sli no).

1.18. PREGLED POLJOPRIVREDNIH I ŠUMSKIH POVRŠINA Klimatske karakteristike podru ja te reljefne i geološke osobitosti bitne su odrednice flore Grada Pazina. Vegetacija na podru ju Grada Pazina obilježena je ponajviše travnjacima te zajednicama šuma hrasta medunca, lužnjaka i graba. Šume crnog bora, nastale kao rezultat pošumljavanja ogoljelih površina, tako er zauzimaju ve e površine te se iste danas šire na štetu autohtone šumske vegetacije. Prirodni resursi ine okvir u kojemu se odvijaju sve ljudske djelatnosti te stoga u zna ajnoj mjeri predodre uju svekoliki razvoj pojedinog podru ja. Razmjerno velike površine poljoprivrednih zemljišta, kvaliteta tla te njihova velika usitnjenost pogoduju razvoju vinogradarstva, vo arstva i povrtlarstva. Šumske površine zauzimaju tako er zna ajan dio podru ja Grada Pazina, ali unato tome gospodarski u inci od gospodarenja šumama nisu osobiti.


27

Ipak, šumske površine neophodno je sagledavati u kontekstu širem od isklju ivo gospodarskog, budu i iste predstavljaju stabilno ekološko uporište u prostoru te zna ajno doprinose estetici i prepoznatljivosti krajolika.

Poljoprivredne površine mogu e je razvrstati u dva dijela. Prvi dio odnosi se na poljoprivredne površine u širim predjelima naselja. Ove površine koriste se za poljoprivrednu proizvodnju te obuhva aju pretežno središnji i južni predio Grada. Drugi dio poljoprivrednih površina odnosi se na manje nastanjene prostore na kojem poljoprivredna proizvodnja nije naglašena, ve iste ve inom tvore prirodni krajolik svojstven sjevernom dijelu Grada Pazina. Prema podacima iz Popisa poljoprivrede (2003.g.) kategorije korištenog poljoprivrednog i ostalog zemljišta prikazane su slijede im grafikonom: Službenu evidenciju o kulturama katastarskih estica pa tako i šumskih i poljoprivrednih površina vodi Državna geodetska uprava. Šumskim i poljoprivrednim površinama upravljaju pravne ili fizi ke osobe u statusu vlasnika ili korisnika zemljišta. Pravne osobe vode vlastite evidencije o površinama kojima upravljaju. Kulture se s vremenom mijenjaju na terenu, pa se esto podaci službene evidencije koja nije ažurirana ne slažu sa stvarnim stanjem na terenu. 1.18.1. PREGLED ŠUMSKIH POVRŠINA PO VRSTI, STAROSTI, ZAPALJIVOSTI I IZGRA ENOSTI PROTUPOŽARNIH PUTEVA I PROSJEKA U ŠUMAMA U smislu Zakona o šumama (N.N. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12., 68/12., 148/13. i 94/14.) šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drve em u obliku sastojine na površini ve oj od 10 ari. Zakonom o šumama se ure uje uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, a s ciljem održavanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na na elima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti. Šume i šumska zemljišta (2,7 mil. ha, odnosno 47,5% ukupne kopnene površine Republike Hrvatske) dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu, specifi no su prirodno bogatstvo te s op ekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban na in upravljanja i gospodarenja. Šumskogospodarski planovi (programi gospodarenja) utvr uju uvjete za skladno korištenje šuma i šumskoga zemljišta i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogu i stupanj iskorištenja te uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom. Šumskogospodarski planovi obnavljaju se ili revidiraju redovito svakih 10 godina. Sukladno lanku 22. Zakona o šumama, Hrvatske šume d.o.o., te Savjetodavna služba dužni su izra ivati šumskogospodarske planove i programe gospodarenja te ih redovito obnavljati ili revidirati. Troškovi izrade terete Hrvatske šume d.o.o., odnosno Savjetodavnu službu, a podmiruju se iz naknade za op ekorisne funkcije šuma. Pravilnikom o ure ivanju šuma (N.N. 79/15.) propisuje se na in izrade, sadržaj i postupak odobrenja šumskogospodarskih planova.

oranice i vrtovi48%

povrtnjaci1%

livade 31%

pašnjaci10%vo njaci

3%vinogradi7%

rasadnici0%


28

Šume na podru ju Grada Pazina svrstavaju se u šume na kršu (degradirane šume s izraženim op ekorisnim funkcijama na podru ju visokoga krša i šume primorskoga krša). Prema namjeni to su zaštitne šume koje prvenstveno služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine, a nije naglašena njihova gospodarska funkcija. Prema podacima Državne geodetske uprave, Hrvatskih šuma d.o.o. i Savjetodavne službe, na podru ju Grada Pazina ima ukupno 5.780,49 ha šuma u državnom vlasništvu i šuma šumoposjednika. Prostor Grada Pazina kao i prostor Republike Hrvatske je prema Zakonu o šumama i Pravilniku o ure ivanju šuma podijeljen na gospodarske jedinice državnih šuma i gospodarske jedinice šuma šumoposjednika. Površine šuma šumoposjednika izdvojene su upotrebom ortofotosnimaka, upotrebom satelitskih snimaka i podataka programa Corine Hrvatskih šuma, tako da je utvr ena površina šuma šumoposjednika dobivena zbrajanjem šumom obrasle površine koja nije u vlasništvu Republike Hrvatske. Tako dobivene površine predstavljaju okvirno stanje šuma šumoposjednika u prostoru i znatno se razlikuju u odnosu na stanje kulture šume u katastarskom operatu koje nije ažurirano zadnjih 70-tak godina. Državnim šumama na podru ju Grada Pazina gospodari poduze e Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Uprava šuma Podružnica Buzet, Šumarija Pazin. Državne šume obuhva ene su Programima gospodarenja koji vrijede 10 godina. Na snazi je Program od 2006. do 2015. godine, a u tijeku je revizija tog Programa. Državne šume nalaze se zajedno sa drugim šumama bivše Op ine Pazin, u gospodarstvenim jedinicama „Motovun“ i „Planik“. Prema podacima iz Programa gospodarenja za gore navedene gospodarske jedinice, državne šume na podru ju Grada Pazina zauzimaju ukupnu površinu od 832,86 ha, a nalaze se u G.J. Motovun (731,02 ha) i G.J. Planik (101,84 ha), te u slijede im katastarskim op inama: Beram, Butoniga, Grdoselo, Kaš erga, Kršikla, Lindar, Pazin (uklju uje i k.o. Zabrežani), Tinjan, Trviž, Zamask, Zare je i Zumesk. Prema podacima Savjetodavne službe, na podru ju Grada Pazina ima 4.947,83 ha šuma šumoposjednika, a nalaze se u slijede im katastarskim op inama i gospodarskim jedinicama:

RED. BROJ GOSPODARSKA JEDINICA KATASTARSKA

OP INA POVRŠINA (ha)

Beram 513,13Grdoselo 553,76Kaš erga 499,50Trviž 604,36Pazin 663,33

1. Pazinske šume

UKUPNO 3.041,22

Butoniga 171,26Kršikla 247,41Novaki Pazinski 91,35Zare je 207,51

2. Dragu - Novaki Pazinski

UKUPNO 717,53

3. Motovunske šume Zumesk 44,26

Tinjan 50,22Zabrežani 675,91

4. Tinjan – Zabrežani

UKUPNO 726,13

Gra iš e 4,10Lindar 414,39

5. Lindar - Gra iš e

UKUPNO 418,49 SVEUKUPNO 4.947,63


29

Šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika gospodare šumoposjednici. Savjetodavna služba je specijalizirana javna ustanova nadležna za obavljanje poslova dijela javnih ovlasti te unapre enja gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika u Republici Hrvatskoj. Nakon što je Savjetodavna služba provela postupak javne nabave, ove godine zapo ela je izrada „Programa gospodarenja za šume šumoposjednika na podru ju Grada Pazina“ i to za najve u G.J. Pazinske šume, a nastaviti e se slijede ih godina za ostale gospodarske jedinice. Šumske površine na podru ju Grada Pazina, nalaze se pretežno u submediteranskoj zoni. Ponegdje se fragmentarno javljaju i elementi koji pripadaju euromediteranskoj zoni i to uglavnom na prisojnim stranama izloženim suncu. Uglavnom nailazimo na tri šumske zajednice:

A.) Šuma hrasta medunca i bijelog graba (Querco – Carpinetum orientalis)

Šuma hrasta medunca i bijelog graba rasprostire se u ve em dijelu podru ja Grada Pazina. Zajednica raste na crnicama i crvenicama povrh vapnenaca u uvjetima umjereno tople i perhumidne klime. Od drve a osim medunca i bijelog graba važni su crni jasen, maklen, cer i oskoruša. Nekad degradirane površine sastojina hrasta medunca s bijelim grabom danas se nalaze u progresiji jer je u posljednjih tridesetak godina smanjen ili je potpuno is ezao negativan antropogeni i drugi biotski utjecaj.

B.) Šuma hrasta medunca i crnog graba (Quercetum pubescentis) To je klimatskozonska zajednica u sjevernojadranskom dijelu Hrvatske, odnosno u sjevernoj Istri.

Dolazi u uvjetima hladnije klime i zadnja je šumske zajednica prema kontinetalnoj vegetaciji. U visinskoj raš lanjenosti nastavlja se na šumu hrasta medunca i bijelog graba, no ovdje više ne rastu vazdazelene vrste i rje e su termofilne vrste. Razvija se na sme im tlima i redzinama na vapnencima i dolomitima. Šuma hrasta medunca i crnog graba mjestimi no je razvijena kao panja a u kojoj prevladava crni grab, no mnogo su eš i degradacijski oblici šikare.

C.) Šuma hrasta medunca s beskoljenkom (Molinio – Quercetum pubescentis)

U dijelu Istre gdje se povrh vapnenaca nataložila nepropusna flišna litološka podloga na kojoj se primarno razvilo sme e tlo, nalik na pseudoglej, razvijaju se slabo acidofilne medun eve šume, u sastavu kojih zna ajno mjesto ima beskoljenka (molinia arundinacea). Za nju je zna ajno da upu uje na postojanje nepropusnog sloja na ve oj ili manjoj dubini ispod površine tla. U sloju drve a osim medunca isti u se cer, crni jasen i gluha .

Stupanj opasnosti od šumskog požara odre uje se sukladno Mjerilima za procjenu opasnosti od šumskog požara iz Pravilnika o zaštiti šuma od požara (N.N. 33/14.). Sve šume, temeljem zbroja bodova koji je dobiven uporabom Mjerila, mogu se svrstati u etiri stupnja opasnosti od šumskog požara:

Stupanj opasnosti Broj bodova

I. vrlo velika > 480

II. velika 381–480

III. umjerena 281–380

IV. mala < 280 U Mjerila za procjenu opasnosti od nastanka šumskog požara ugra eni su sljede i parametri: 1. vegetacijski pokrov, 2. antropogeni imbenici, 3. klima,


30

4. stanište (mati ni supstrat i vrsta tla), 5. orografija i 6. šumski red. Svi navedeni imbenici mogu se na i u šumsko-gospodarskim osnovama gospodarskih jedinica, podru ja i u programima gospodarenja šumama pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskim zemljištima.

1. S obzirom na razne oblike razdiobe sastojina (po vrsti drve a, na inu postanka, na inu gospodarenja, uzgojnom obliku, namjeni itd.), grupirana je šumska vegetacija na sastojine crnogorica, bjelogorica te mješovite sastojine, a uzeti su u obzir i uzgojni oblici kao što su šikara, šibljak, makija i garig, koji su specifi ni u pogledu osjetljivosti na šumski požar.

Kulture i plantaže, umjetno podignute sastojine uz primjenu agrotehnike, u okviru daljnje podjele vegetacije, izdvojene su kao posebne kategorije, bez obzira na starost. Slijede a podjela, prirodnim putem nastalih istih i mješovitih sastojina, provedena je prema njihovoj starosti i zahtjevima za svjetlom.

2. Kako je statisti ki gledano veliki postotak uzroka nastanka šumskih požara u posrednoj ili neposrednoj vezi s djelatnoš u ovjeka (antropogeni imbenik), tako je i taj parametar odre en podjelom u tri kategorije, s odre enim brojem bodova.

3. Klimatski imbenik sudjeluje s tri parametra: srednja godišnja temperatura zraka, koli ina oborina i relativna zra na vlaga.

4. Mati ni supstrat i vrsta tla uzimaju se kao posebni parametri koji utje u na stupanj opasnosti od šumskog požara. Stupanj opasnosti od šumskog požara uvelike ovisi i o sadržaju vlage u gorivom materijalu na tlu (iglice, liš e, granje, panjevi i dr.), a stupanj vlažnosti razli it je na razli itim tlima, odnosno mati nom supstratu.

5. Orografija sa svojim imbenicima ima znatan utjecaj na opasnost od šumskog požara. Intenzitet i trajanje insolacije utje e na brzinu isušivanja gorivog materijala, a on je razli it i ovisi o ekspoziciji i inklinaciji. Nadmorska visina na kojoj se nalazi sastojina uzeta je kao korektor srednje godišnje temperature zraka.

6. Održavanje šumskog reda tako er utje e na stupanj opasnosti od šumskog požara. U šumama u kojima se šumski red ne održava dolazi do pove ane koli ine gorivog materijala na tlu, a time i pove anog požarnog optere enja. Utjecaj svih ugra enih imbenika izražava se zbrojem bodova ija vrijednost iznosi najmanje 115, a najviše 580 bodova.

Prilikom svrstavanja šuma na podru ju Grada Pazina u pojedini stupanj opasnosti od šumskog požara odlu uju i faktor predstavlja parametar – vegetacijski pokrov. Ostali parametri: antropogeni imbenici (rizik od ovjeka), klima (temperatura, padaline, vlaga), stanište (mati ni supstrat i vrsta tla),

orografija (nadmorska visina, izloženost, reljef) i ure enost (izgra eni putevi, iš enje i ure ivanje sastojina) uglavnom su istovjetni na cjelokupnom podru ju, a i ocjenjuju se sa manje bodova.

Kod parametra – vegetacijski pokrov – bodovi se odre uju prema vrstama sastojina, dobnim i

ure ajnim razredima. Na podru ju Grada Pazina najviše ima degradiranih sastojina (panja a) bjelogori nih šuma (hrast cer i medunac i ostale lista e), mlade sastojine (do 30 god. starosti) ili sred-njodobne sastojine (31 – 60 god. starosti). Od crnogori nih kultura najviše ima crnog bora pa su ta podru ja šuma naj eš e svrstana u drugi stupanj opasnosti od požara. Državne šume u gospodarskim jedinicama Motovun i Planik na podru ju Grada Pazina, kojima gospodari Šumarija Pazin (832,86 ha), nalaze se najve im dijelom u III stupnju ugroženosti od požara


31

- 796,85 ha, odnosno 95,68%), a samo 36,01 ha, odnosno 4,32% spada u II. kategoriju ugroženosti od požara i nalaze se u g. j. Planik:

DRŽAVNE ŠUME

Stupanj opasnosti Površina %

II. velika 36,01 ha 4,32

III. umjerena 796,85 ha 95,68

Prema podacima (ortofoto i topografske karte) o pozicijama i površinama bjelogori nih, crnogori nih i mješovitih šuma na podru ju Grada Pazina, te podacima Hrvatskih šuma, UŠP Buzet - Odjela za ure enje šuma iji su djelatnici u 2015. godini provodili terenske aktivnosti na podru ju Grada Pazina za izradu Revizije Programa gospodarenja državnim šumama u G.J. Motovun i G.J. Planik, a sukladno parametrima iz Mjerila za procjenu opasnosti od nastanka šumskog požara, šume šumoposjednika na podru ju Grada Pazina svrstane su u slijede e stupnjeve opasnosti od šumskog požara:

ŠUME ŠUMOPOSJEDNIKA


II. velika 230,13 ha 4,65

III. umjerena 4.717,50 ha 95,35

Šume šumoposjednika na podru ju Grada Pazina koje su svrstane u II. stupanj opasnosti od požara su crnogori ne šume manjih površina (ukupno 230,13 ha) raspore ene u više katastarskih op ina i naselja: Beram, V. Traba, Kaš erga, Zamask, Heki, V. Ježenj, Lindar i Pazin.

Ukupne površine šuma i šumskog zemljišta na podru ju Grada Pazina svrstane su u II. i III. stupanj opasnosti od šumskog požara, sa slijede im površinama i omjerima: SVEUKUPNO ŠUME NA PODRU JU GRADA PAZINA


II. velika 266,14 4,60

III. umjerena 5.514,35 95,40

UKUPNO 5.780,49 100,00 (Prilog broj 12 – grafi ki prikaz šuma po stupnjevima ugroženosti od požara).

Slijede i izvadak iz tabele pokazuje primjer na ina bodovanja šuma prema parametrima iz Mjerila za procjenu opasnosti od nastanka šumskog požara: Iskaz odjela/odsjeka državnih šuma po stupnjevima ugroženosti od požara za podru je Grada Pazina GOSPODARSKA JEDINICA «MOTOVUN» (2006. - 2015.)

Površina Vegetacijski pokrov

Antropogeni imbenici Klima Stanište Orografija Šumski

red Ukupno Stupanj ugroženosti Odjel,

odsjek BODOVI

9d 22,43 160 20 60 80 40 20 380 III 10a 1,41 160 20 60 80 30 20 370 III 10b 1,92 120 20 60 80 40 20 340 III 10c 1,15 160 20 60 80 30 20 370 III 10d 3,48 120 20 60 80 40 20 340 III 10e 1,92 120 20 60 80 40 20 340 III 10f 3,01 80 20 60 80 40 20 300 III


32

10g 3,09 160 20 60 80 40 20 380 III 10h 1,33 160 20 60 80 35 20 375 III 191 5,62 120 20 60 60 20 20 300 III 19m 3,21 160 20 60 60 30 20 350 III 20a 1,75 160 20 60 60 30 20 350 III 20b 7,62 120 20 60 60 30 20 310 III 20c 0,24 120 20 60 60 30 20 310 III 20d 1,22 160 20 60 60 30 20 350 III 20e 8,53 180 20 60 60 20 20 360 III 20f

------ 4,57 ------

160 -----------

20 --------

60 -------

60 -------

20 ---------

20 -------

340 --------

III ---------

Prema podacima Šumarije Pazin, na podru ju Grada Pazina protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta nalaze se na Lovrinu (1,10 km) i Frankovi ima (1,20 km) dok se protupožarne prosjeke nalaze na Gortanovom brijegu (1,90 km) i Lovrinu (0,4 km). U 2016. godini Uprava šuma Buzet – Šumarija Pazin izraditi e Reviziju svih protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta i protupožarnih prosjeka na podru ju gospodarenja Šumarije Pazin budu i da najve i dio ucrtanih prosjeka nema propisane elemente, a predvi a se i izgradnja novih prosjeka. U šumama šumoposjednika nema protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta i protupožarnih prosjeka. Savjetodavna služba svojim Pravilnikom utvr uje prioritete i uvjete za financiranje radova na šumskim, odnosno protupožarnim prometnicama šumoposjednika. Financiranje projektiranja i izgradnje prometnica odobrava se na temelju propisa Programa gospodarenja šumama šumoposjednika i Godišnjeg operativnog plana Savjetodavne službe, a na temelju zahtjeva zainteresiranih strana. 1.19. PREGLED NASELJA, KVARTOVA, ULICA ILI ZNA AJNIJIH GRA EVINA KOJI SU NEPRISTUPA NI ZA PRISTUP VATROGASNIM VOZILIMA Na podru ju Grada Pazina nema podru ja (naselja, kvartova, ulica) ili zna ajnijih gra evina koji su nepristupa ni za vatrogasna vozila.

1.20. PREGLED NASELJA, KVARTOVA, ULICA ILI ZNA AJNIJIH GRA EVINA U KOJIMA NEMA DOVOLJNO SREDSTAVA ZA GAŠENJE POŽARA Na podru ju Grada Pazina sva naselja imaju vodovodnu mrežu, osim Zamaskog dola, ali kod požarnih intervencija u tom naselju ne bi bilo problema sa sredstvima za gašenje (vodom), budu i je susjedno naselje Zamask dobro pokriveno vanjskom hidrantskom mrežom. 1.21. PREGLED SUSTAVA TELEFONSKIH I RADIO VEZA UPOTREBLJIVIH U GAŠENJU POŽARA

Javna telefonska mreža sastoji se na elno od dvije mreže: analogne komutacijske mreže (PSTN - Public Switching Telephone Network) i novije digitalne mreža s integriranim uslugama (ISDN-Integrated Services Digital Network). Jedna i druga mreža koriste istu telefonsku mrežu, telefonske ure aje i komunikacijske sustave, ali omogu uju razli iti nivo usluga. Korisnicima PSTN mreže pruža se mogu nost analognog povezivanja s korisnicima širom svijeta te uzak spektar usluga. ISDN korisnicima se pruža mogu nost korištenja širokog spektra usluga te digitalni prijenos podataka (data), slike (videotelefonija i videokonferencija) i govora.

Podru je Grada u potpunosti je pokriveno fiksnom telefonskom mrežom preko automatskih telefonskih centrala – Pazin, Heki, Kaš erga, Katun Trviški, Kršikla, Lindar i Šajkovi i. Ve im dijelom telekomunikacijska mreža bazirana je na digitalnoj tehnologiji.


33

Digitalne mreže davatelja usluga mobilne GSM telefonije (VIP - 091, HT - 098 i 099 te Tele2 – 095) pokrivaju tako er cjelokupno podru je Grada Pazina. Me usobna komunikacija u vatrogasnim postrojbama najve im dijelom se bazira na mobilnoj mreži. Svi mobilni brojevi u JVP Pazin povezani su u VPN mrežu (prilog broj 10 – grafi ki prikaz pošte i telekomunikacija). Sustav radio veza postoji u okviru JVP Pazin, Policijske postaje Pazin, HEP-a, Istarskog vodovoda i Hitne medicinske pomo i, ali ovi sustavi nisu me usobno kompatibilni (rade na razli itim frekvencijskim podru jima), te nije mogu e jednom radijskom postajom osigurati komunikaciju na svim frekvencijama. Pregled radio postaja JVP Pazin

ID broj Pozivna oznaka Vrsta ure aja Tip ure aja Kanal repet. Kanal radni

73014 PAZIN DEŽURNA STACIONARNA TALKO 2 7

PAZIN DEŽURNA STACIONARNA ISKRA 2 7

73341 RU NA MOTOROLA 2 7




83268 ZAPOVJEDNIK RU NA MOTOROLA 2 7



73150 PAZIN 1 MOBILNA TALKO 2 7



83212 PAZIN 3 MOBILNA MOTOROLA 2 7












73145 DVD PAZIN 1 MOBILNA TALKO 2 7

73148 DVD PAZIN 2 MOBILNA TALKO 2 7

DVD PAZIN 3 MOBILNA ISKRA 2 7



34

1.22. PREGLED INTERVENCIJA JVP PAZIN U POSLJEDNJIH DESET GODINA

Slijede a tabela prikazuje broj intervencija JVP Pazin na podru ju djelovanja (Grad Pazin i susjedne Op ine) u razdoblju od 2005. – 2014. godine, prema vrstama intervencija. Podaci pokazuju da je od ukupnog broja intervencija na požarima, daleko najviše bilo intervencija na požarima otvorenog prostora – 429 intervencije, odnosno 60,9% svih intervencija.

Godina Požari gra evina

Požari prometnih sredstava

Požari otvorenog prostora

Tehni ke intervencije u prometu

Ostale tehni ke

intervencije

Akcidenti s opasnim tvarima

Ostale intervencije

2005. 20 14 45 27 6 1 31

2006. 28 2 35 10 10 0 15

2007. 27 6 41 18 20 3 87

2008. 14 8 40 17 14 0 11

2009. 24 6 43 7 22 0 127

2010. 22 23 5 11 21 3 97

2011. 16 8 64 10 24 1 62

2012. 18 10 118 18 29 0 82

2013. 14 2 29 17 42 0 86

2014. 9 7 9 12 32 0 106

Ukupno 192 86 429 147 220 8 704

Slijede a tabela prikazuje odnos ukupnog broja intervencija JVP Pazin u razdoblju od 2007. – 2014. godine na podru ju Grada Pazina i susjednih Op ina:

GODINA UKUPAN BROJ INTERVENCIJA

BROJ INTERVENCIJA NA PODRU JU

GRADA PAZINA

INDEKS BROJ

INTERVENCIJA NA PODRU JU

OP INA

INDEKS

2007. 202 127 62,87 75 37,13

2008. 204 120 58,82 84 41,18

2009. 229 130 56,77 99 43,23

2010. 182 124 68,13 58 31,87

2011. 185 108 58,38 77 41,62

2012. 287 153 53,31 134 46,69

2013. 193 120 62,18 73 37,82

2014. 182 108 59,34 74 40,66

Ukupno 1.664 990 59,49 674 40,51

U promatranom razdoblju od ukupnog broja intervencija na podru ju djelovanja JVP Pazin, u prosjeku oko 60% se odvijalo na podru ju Grada Pazina, a cca 40% na podru ju susjednih Op ina.

Pregled požara gra evina na podru ju djelovanja JVP Pazin, u razdoblju od 2007. – 2014. godine, prikazan je u slijede oj tabeli, a pokazuje da je najviše intervencija bilo na požarima dimnjaka (88), te na požarima stambenih objekata (36):


35

Godina Požari

stambenih objekata

Požari javnih objekata

Požari gospodarskih (poslovnih)

objekata

Požari dimnjaka

Ukupno

2007. 6 2 2 19 29

2008. 1 1 1 11 14

2009. 10 - - 14 24

2010. 8 1 3 10 23

2011. 1 0 1 14 16

2012. 4 1 4 9 18

2013. 4 1 3 6 14

2014. 2 0 3 5 10

Ukupno 36 6 17 88 147

Pregled požara i opožarenih površina otvorenog prostora na podru ju djelovanja JVP Pazin, u razdoblju od 2007. – 2014. godine

Godina Požari šuma

Požari niskog raslinja

Požari poljoprivrednih

površina

Ostali požari otvorenog prostora

Ukupno Opožarena površina

(ha)

2007. 9 20 0 8 37 11,6

2008. 8 21 1 10 40 16,8

2009. 2 30 0 11 43 92,3

2010. 0 12 0 11 23 4,1

2011. 7 33 0 24 64 52,8

2012. 32 67 1 18 118 617,18

2013. 4 8 1 16 29 21,9

2014. 0 0 0 10 10 0,005

Ukupno 62 191 3 108 364 816,68

Prema podacima o požarima otvorenog prostora na podru ju djelovanja JVP Pazin, u promatranom razdoblju od ukupno 364 požara najviše je bilo požara niskog raslinja i trave - 191, te ostalih požara otvorenog prostora (uglavnom požari kontejnera za sme e i odlagališta sme a) - 108. Daleko najviše požara otvorenog prostora bilo je 2012. godine kada je požarima pogodovalo izuzetno sušna zima i prolje e, te suho i toplo ljeto.

U slijede oj tabeli prikazane su intervencije JVP Pazin na gašenju požara samo na podru ju Grada Pazina u razdoblju od 2010. do 2014. godine:

Godina Požari

stambenih objekata



objekata

Požari dimnjaka


Ukupno

2010. 5 1 2 8 9 25

2011. - - - 9 25 41

2012. 2 1 3 4 59 69


36

2013. 1 1 2 3 9 16

2014. 2 1 3 3 3 12

Ukupno 10 4 10 27 105 163

Navedeni podaci pokazuju da je, u promatranom razdoblju, na podru ju Grada Pazina bilo najviše intervencija na požarima otvorenog prostora – 105 intervencija, odnosno 64,42% svih intervencija.

Pregled požara i opožarenih površina šuma na podru ju Grada Pazina, u razdoblju od 2009. – 2014. godine prikazan je u slijede oj tabeli:

Broj požara Opožarena površina(ha)

Godina Ukupno Državne šume

Privatne šume Ukupno Državne

šume Privatne

šume 2009. 2 0 2 3,0 0 3,0

2010. 0 0 0 0,0 0,0 0,0

2011. 3 0 3 6,0 0,0 6,0

2012. 10 3 7 224,2 42,2 182,0

2013. 0 0 1 0,2 0,0 0,2

2014. 0 0 0 0,0 0,0 0,0

Podaci iz ove tabele pokazuju da je 2012. godine bilo daleko najviše požara šuma i opožarenih površina na podru ju Grada Pazina, isto kao i na podru ju djelovanja JVP Pazin, te na teritoriju Republike Hrvatske.

Slijede a tablica sadrži podatke o broju izdanih odobrenja za loženje vatre na otvorenom prostoru

na podru ju djelovanja JVP Pazin:

Godina Odobrenja za loženje vatre na otvorenom prostoru

2009. 243

2010. 257

2011. 696

2012. 742

2013. 478

2014. 656

Ukupno 3.072

Slijede e tablice prikazuju podatke o intervencijama JVP Pazin u razdoblju od 01.01. do 30.09.2015. godine.

1. Broj intervencija JVP Pazin na podru ju djelovanja (Grad Pazin i susjedne Op ine) prema vrstama intervencija:

Godina Požari gra evina

Požari prometnih sredstava


Tehni ke intervencije u prometu

Ostale tehni ke

intervencije

Akcidenti s opasnim tvarima

Ostale intervencije

2015. (do 30.09.)

15 0 46 11 35 0 55


37

2. Ukupni broj intervencija JVP Pazin na podru ju Grada Pazina i susjednih Op ina:

GODINA UKUPAN BROJ INTERVENCIJA

BROJ INTERVENCIJA NA PODRU JU GRADA

PAZINA

INDEKS BROJ

INTERVENCIJA NA PODRU JU

OP INA

INDEKS

2015. (do 30.09.)

162 99 61,11 63 38,89

3. Pregled požara gra evina na podru ju djelovanja JVP Pazin:

Godina Požari

stambenih objekata



objekata

Požari dimnjaka

Ukupno

2015. (do 30.09.)

4 0 1 10 15

4. Požari i opožarene površine otvorenog prostora na podru ju djelovanja JVP Pazin:

Godina Požari šuma

Požari niskog raslinja

Požari poljoprivrednih

površina

Ostali požari otvorenog prostora

Ukupno Opožarena površina

(ha)

2015. (do 30.09.)

6 20 0 17 43 99,7

5. Intervencije JVP Pazin na gašenju požara na podru ju Grada Pazina:

Godina Požari

stambenih objekata



objekata

Požari dimnjaka


Ukupno

2015. (do 30.09.)

2 0 0 7 14 23

6. Požari i opožarene površina šuma na podru ju Grada Pazina:

Broj požara Opožarena površina(ha)

Godina Ukupno Državne šume

Privatne šume Ukupno Državne

šume Privatne

šume 2015.

(do 30.09.) 1 0 1 36,0 0 36,0

7. Broj izdanih odobrenja za loženje na otvorenom prostoru, na podru ju djelovanja JVP Pazin:

Godina Odobrenja za loženje vatre na otvorenom prostoru

2015. (do 30.09.) 762

U prvih devet (9) mjeseci 2015. godine JVP Pazin imala je 162 intervencije, od ega 99 na

podru ju Grada Pazina, a 63 na podru ju susjednih Op ina. U navedenom razdoblju najviše je bilo ostalih intervencija (55), intervencija na požarima otvorenog prostora (46), te ostalih tehni kih intervencija (35). Kod požara gra evina prevladavaju požari dimnjaka (10) i požari stambenih objekata (4), a kod požara


38

otvorenog prostora i dalje su najčešći požari niskog raslinja (20) i ostali požari otvorenih prostora (17). Ukupna opožarena površina na otvorenim prostorima (šume i nisko raslinje) na području Grada Pazina za prvih 9 mjeseci 2015. godine iznosi 36,0 ha. Navedeni podaci pokazuju da je u zadnjih 10 godina (2005. – 2014.) i na području djelovanja JVP Pazin, kao i na samom području Grada Pazina bilo daleko najviše požara na otvorenom prostoru, a prevladavaju požari niskog raslinja i šuma. Požari na otvorenom prostoru predstavljaju specifičnu kategoriju jer pored nastale materijalne štete, nesagledive posljedice su i u domeni zaštite čovjekove okoline. Za tu kategoriju požara karakteristično je relativno brzo širenje što nameće potrebu angažiranja većeg broja gasitelja na duže vrijeme pa se time opterećuje operativna spremnost vatrogasnih postrojbi. Ovi požari najčešće su posljedica nehate i nepažnje, odnosno nepridržavanja mjera protupožarne zaštite, ali i namjere izazivanja požara. Podaci o intervencijama u prvih devet (9) mjeseci 2015. godine samo potvrđuju da su i dalje najčešći požari otvorenog prostora, a zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta (suho i toplo ljeto) bilo je više intervencija i veća opožarena površina na otvorenim prostorima, ali ipak znatno manje nego rekordne 2012. godine. Požari dimnjaka i dimovodnih kanala nerijetko prerastaju u požare međukatnih i/ili krovnih konstrukcija, u pravilu s velikom materijalnom štetom, a mogu biti ugroženi i ljudski životi. Zbog toga je najvažnije redovito održavanje dimovodnih kanala i ložišta. Požari u stambenim objektima (najveći požar bio je 2012. godine u prostorima nekadašnje tvornice „Pazinka“) predstavljaju posebno važnu kategoriju jer osim velikih materijalnih šteta, prateće su posljedice jako negativne (egzistencijalno-socijalna komponenta). Požari na gospodarskim objektima, koji iako u pravilu mali po broju, nose najveći dio materijalnih šteta, a koja se ogleda u direktnoj šteti izazvanoj na objektima, opremi i proizvodima ili u indirektnoj šteti nastaloj zastojem u proizvodnji. Zbog relativno malog broja požara u prometu, ta se kategorija često zanemari, a najčešće su posljedica neodgovarajućeg održavanja prometnog sredstva ili su posljedica prometne nezgode. Navedeni pregled obuhvaća i ostale vatrogasne intervencije tehničke prirode, od kojih se ističu prijevoz vode, pružanje usluga kod održavanja prometnica nakon zimskog perioda, intervencija na spašavanju osoba u prometnim nezgodama, sprečavanju istjecanja, prikupljanju i pretakanju opasnih tvari, raščišćavanju prometnica i druge aktivnosti. 2. PROCJENE UGROŽENOSTI PRAVNIH OSOBA 2.1. PROCJENE UGROŽENOSTI ZA OBJEKTE II. KATEGORIJE UGROŽENOSTI OD POŽARA Radi utvrđivanja odgovarajuće organizacije i provođenja mjera zaštite od požara, građevine, građevinski dijelovi i druge nekretnine te prostori razvrstavaju se u jednu od četiri propisane kategorije ugroženosti od požara.

Temeljem važećeg „Pravilnika o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara“ (N.N. 62/94. i 32/97.) razvrstavanje građevina i prostora u kategorije ugroženosti od požara obavlja se s obzirom na vrstu zapaljivih tvari, namjenu građevine i prostora te površinu otvorenog prostora, a temelji se na slijedećim uvjetima, osnovama i kriterijima:

- instaliranom kapacitetu za proizvodnju ili preradu, - kapacitetu nadzemnih spremnika ili građevina za zapaljive tvari,


39

- broju uposlenih.

Pod proizvodnjom ili preradom podrazumijeva se i pretakanje upaljivih teku ina ili plinova iz spremnika u prijevozna sredstva ili obrnuto za daljnji transport ili prijevoz.

Sukladno lanku 20. Zakona o zaštiti od požara:

- vlasnici, odnosno korisnici gra evina, gra evinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora razvrstanih u I i II kategoriju ugroženosti od požara dužni su donijeti plan zaštite od požara izra en na osnovu procjene ugroženosti od požara te organizirati službu zaštite od požara, - vlasnici, odnosno korisnici gra evina, gra evinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u III kategoriju ugroženosti od požara dužni su zaposliti najmanje jednog djelatnika koji e biti zadužen za obavljanje poslova zaštite od požara i unapre enje stanja zaštite od požara, - vlasnici, odnosno korisnici gra evina, gra evinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada razvrstanih u IV kategoriju ugroženosti od požara dužni su imati zaposlenog najmanje jednog djelatnika zaduženog za obavljanje poslova zaštite od požara i unapre enje stanja zaštite od požara, koji smije obavljati i druge poslove.

Na podru ju Grada Pazina u II. kategoriju ugroženosti od požara razvrstani su slijede i objekti: (Prilog broj11 – grafi ki prikaz prometnica s ucrtanim objektima I. i II. kategorije ugroženosti od požara).

R.B. PRAVNA OSOBA /OBJEKAT/ADRESA OBJEKTA KATEGORIJA

1. ECOOPERATIVA d.o.o. – Industrijska zona Pazinka I IIb 2. ISTRAPLASTIKA d.d. - Dubravica 2a IIb

3. PURIS d.d. u ste aju, TSH - silos, Kapetana Lazari a 2b IIa

4. PIN d.o.o. (ARIŠ d.o.o.) – Gradskih igrališta 3 IIb

5. PU KO OTVORENO U ILIŠTE – SPOMEN DOM Šetalište Pazinske gimnazije 1 IIb

6. KLASI NA GIMNAZIJA PAZINSKOG KOLEGIJA – SPORTSKA DVORANA, Jurja Dobrile 6 IIb

7. PAZIN SPORT d.o.o. - BO ARSKI DOM, Trg pod lipom 1 IIb

8. PAZIN SPORT d.o.o. – ŠKOLSKO-GRADSKA SPORTSKA DVORANA, Ulica Tugomila Uj i a, prof. 2 IIb

Pravne osobe su za navedene objekte dužne donijeti Plan zaštite o požara na osnovu izra ene Procjene ugroženosti od požara. Za proizvodni pogon tvornice „Istraplastika“ d.o.o. u tijeku je izrada nove procjene. Za proizvodni pogon PIN -ARIŠ d.o.o. napravljena je Revizija procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija (Build Protect d.o.o., Rijeka, br. 71/12 od 18.09.2012.), ali još uvijek nije odobrena zatražena promjena kategorizacije objekta. Za objekt Puris -Tvornica sto ne hrane d.o.o. postoje Plan i Procjena, ali nije napravljena propisana revizija tih dokumenata. Pazin sport d.o.o., Pu ko otvoreno u ilište i Klasi na gimnazija Pazinskog kolegija, za svoje objekte imaju urednu plansku dokumentaciju. Za vrijeme održavanja sportskih, kulturnih i zabavnih priredbi u navedenim sportskim i kulturnim dvoranama u Gradu Pazinu, vatrogasno dežurstvo na poziv organizatora obavlja JVP Pazin.


40

3. OBRADA PODATAKA 3.1. POŽARNA UGROŽENOST I NJENI ELEMENTI

Elementi koju utje u na požarnu ugroženost su slijede i: 1. mogu nost i brzina gorenja - ovisna je o zapaljivosti i gorivosti materijala, sirovina, instalacija, postrojenja, gra evinskih materijala objekata te šumskih sastojina 2. požarno optere enje - osnovu požarnog optere enja ini kalori na vrijednost i koli ina zapaljivog i gorivog materijala, vrste gra evinskih objekata i inventara, te starost i vrste šumskih sastojina 3. opasnost širenja i prenošenja požara – odre ena je lokacijom i podjelom objekata i prostorija, odnosno požarnih sektora. Najve u opasnost za prijenos i širenje požara predstavljaju poljoprivredne površine – nisko raslinje i šume zbog sastojina i razvedenosti. 4. stvaranje dima i razvoj plinova - razli ite osobine razli itog zapaljivog materijala vrstih objekata i njihovog sadržaja, te razli ite mase šumskih sastojina mogu pri izgaranju stvoriti jake koncentracije dima i plinova. 5. ošte enje i uništenje imovine - u požaru može do i do djelomi nog, a i do potpunog ošte enja imovine i prirodnih vrijednosti. 6. vrijednost imovine - ogleda se u koncentraciji naselja, objekata za smještaj i boravak ljudi, inventara, pomo nih objekata, postrojenja, instalacija, prijevoznih sredstava, šumskih površina, divlja i i doma ih životinja i kulturno-povijenih dobara. 7. opasnost za ljude i životinje – može do i do isijavanja topline prilikom sagorijevanja gorivog materijala, od razvijanja dima i plinova, propadanja kroz konstrukciju objekata, urušavanja dijelova objekata, pada osoba s visine, panika i sli no. Gore navedeni faktori mogu se podijeliti u tri grupe: - I grupa odre uje karakteristike požara, - II grupa odre uje o ekivanu materijalnu štetu, i - III grupa odre uje opasnost za ljude, životinje i svu drugu imovinu na podru ju Grada Pazina. Zbog toga je potrebno voditi brigu vremenu za koje je mogu a brza i efikasna vatrogasna intervencija, o ja ini snaga za gašenje požara i o raspoloživom vremenu za evakuaciju ugroženih osoba i imovine. Vrijeme intervencije, razvoj požara i njegovo gašenje obuhva a tri vremenska perioda: - vrijeme do otkrivanja požara, dojave i uzbunjivanja vatrogasaca, - vrijeme do dolaska vatrogasnih snaga za gašenje požara, - vrijeme potrebno za izvršenje lokalizacije, odnosno gašenja nastalog požara i spašavanje svih ugroženih osoba i imovine na ugroženom podru ju. 3.2. UTJECAJ KLIMATSKIH UVJETA Klimatski uvjeti na podru ju Grada Pazina detaljno su razra eni u to ki 1. ove Procjene. Ekstremne vrijednosti temperature zraka javljaju se u ljetnim, sušnim razdobljima (maksimalne temperature u srpnju, a i najmanje koli ine oborina), kada zbog pada vrijednosti postotka vlage u strukturi šumske prostirke i drugog niskog raslinja (poglavito trave) rastu mogu nosti brzog širenja požara. Insolacija (koli ina energije što je prima zemlja sa sun evim zrakama, a izražava se brojem sati sijanja Sunca nad nekim mjestom tijekom godine) je izrazita u ljeti, pa se i ona javlja kao imbenik povišenja rizika od požara u ljetnom razdoblju. Sušna razdoblja po etkom godine (sije anj – ožujak) u korelaciji sa vjetrom (bura) koji brzo isušuju tlo tako er predstavljaju povišenje rizika od požara, pogotovo jer se u tom periodu spaljuje korov na poljoprivrednim površinama.


41

3.3. UTJECAJ ŠUMSKOG, POLJOPRIVREDNOG I DRUGOG OTVORENOG PROSTORA

Šumski požari pojava su nekontrolirane vatre u šumama i nanose velike štete, što ovisi o starosti

šume, vrstama drve a, odnosno vegetacije te o vrsti požara i njegovoj ja ini. Šumski požari rje e nastaju prirodnim uzrocima, a naj eš e ljudskom djelatnoš u. Vrste šumskih požara su: niski ili m prizemni požar, zahva a samo mrtvi materijal na tlu i nisko raš e, redovito se brzo širi i dosiže temperaturu do 900 ºC; požar krošanja odnosno vršni ili visoki požar razvija se ve inom iz niskog požara jakog intenziteta, a širi se skokovito tj. prestiže liniju niskog požara i spušta se na zemlju i dalje se širi kao niski požar, postaju i sve ja i, ponovo se prebacuje na krošnje; podzemni požar redovito se javlja na tresetištima, širi se vrlo sporo, ali ini velike štete na korijenju biljaka.

Šumski požari koji nastaju ljudskom djelatnoš u po strukturi se mogu podijeliti u nekoliko grupa:

nesretni slu ajevi (eksplozije, promet); nepažnja i grubi nemar (poljoprivredni radovi u šumi, izletnici, turisti, prolaznici, dje je igre, neure eni deponij i sl.); požari nastali namjernim paljenjem (piromani, osveta, špekulacije gra evinskim zemljištem, diverzija) i požari kojima se nije moglo utvrditi uzrok. Požar raslinja, strogo uzevši ne bi uklju ivao kontrolirano gorenje na poljoprivrednim površinama, ve isklju ivo gorenje divlje vegetacije (trave, grmova, šibljaka, šume), ali i poljoprivrednih kultura ako se na u na putu takvog požara.

Napuštanjem poljoprivrede mnoge su površine zarasle u korov, a privatne šume i šumska zemljišta se ne ure uju. Revitalizacijom i provo enjem protupožarne preventive na spomenutim površinama doprinijelo bi se znatnom smanjenju nastanka i širenja požara, a time bi i državne šume bile pošte ene. Polaze i od injenice da u ukupnoj zaštiti šuma od požara, provo enje preventivnih mjera ima izuzetno važnu ulogu i pretpostavka su u inkovite zaštite šuma, Hrvatske šume i Savjetodavna služba na temelju zakona propisanih obveza, ali i realnih potreba, tom segmentu zaštite poklonile su izuzetnu pozornost.

Unutar šuma mogu a je izgradnja šumarskih postaja (lugarnica), lova kih domova, znanstveno-istraživa kih stanica za pra enje stanja šumskih ekosustava te otkupnih stanica šumskih plodina. Za izgradnju na šumskom zemljištu potrebno je ishoditi posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje nadležno ministarstvo te nadležna tijela za zaštitu prirode i okoliša, ukoliko se radi o zašti enim dijelovima prirode.

Godišnjim planom zaštite od požara kojeg donose šumarije i uprave šuma podružnica, detaljno su

planirane pojedine radnje koje se mogu provesti, a osnova za njihov obim i koli inu utemeljena je na Procjeni opasnosti šuma i šumskih zemljišta od šumskih požara koja se utvr uje svake godine.

Kao jedna od naju inkovitijih preventivnih mjera koja se provodi, svakako je izgradnja

protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta, budu i su se protupožarni prosjeci bez tih elemenata u pravilu pokazali neupotrebljivim jer nisu ure eni za kretanje vozila i bitno ne olakšavaju pristup šumi. Ti su prosjeci esto obrasli travom i drugim niskim raslinjem, zbog ega ak i na njima može požar nastati i širiti se prema okolnoj šumi.

Protupožarne prometnice su izvrsna mjera i preventive i kurative i to je njihova osnovna svrha. Omogu iti pristup šumi kako bi se na vrijeme i kontinuirano provodili svi uzgojni radovi i uvanje šume te omogu ilo nesmetano provo enje motriteljsko ophodarskih dužnosti tijekom protupožarne sezone i samo suzbijanje požara tj. gašenje.

Postojanje protupožarnih prometnica omogu ava korisnicima redovit obilazak šumskih površina. Prilikom požara služe kao vatrobrani pojas, omogu avaju pristup vatrogasnim vozilima, vozilima hitne pomo i i vozilima za prijevoz ljudstva i opreme, a mogu poslužiti i kao mjesto na kojem e ekipe za gašenje do ekati nadolaze u vatrenu stihiju te mjesta za lokalizaciju požara metodama paljenja predvatre i protuvatre.


42

Velika pozornost posve uje se motrenju i dojavi požara. Osnovna zada a uspostavljenog sustava otkrivanja i dojave požara je što prije otkriti požar i organiziranim snagama za gašenje u najkra em roku dojaviti sve podatke o njemu (mjesto pojave, smjer širenja, veli ina i sli no). Motrenje i dojava vrše se motrenjem s motrionice ili motriteljskog mjesta te ophodarenjem pješice ili prijevoznim sredstvima. Sve motrionice i motriteljska mjesta opremljena su dalekozorom, preglednim zemljovidom podru ja motrenja, sustavom za dojavu požara, te osnovnim pri uvnim alatom za gašenje po etnih požara (metlenice, brenta e, sjekire, lopate). Isto tako i ophodnje kada se vrše razli itim vozilima, tako er su opremljene ure ajima za dojavu požara te pri uvnim alatom za gašenje.

Na razini uprava šuma podružnica osnovane su i osposobljene interventne skupine radnika koje

su opremljen vozilom, odgovaraju im alatom i opremom za sje u stabala i izradu protupožarnih prosjeka, u svrhu zaustavljanja daljnjeg širenja požara.

Preventivne uzgojne mjere provode se kao njega sastojina, prorje ivanje sastojina, posebno u

blizini prometnica, kresanje i uklanjanje suhog granja, te intenzivno održavanje protupožarnih prosjeka. Sukladno svojim planovima zaštite šuma od požara, kao i Programom aktivnosti u provedbi

posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, Hrvatske šume provode i promidžbene aktivnosti u tu svrhu tako da se svake godine na svim prilazima šumama, kao i uz prometnice postavljaju znakovi upozorenja i zabrane loženja vatre, opasnosti od požara i sli no. Posebno intenzivan promidžba provodi se u srpnju i kolovozu kada je i najve a opasnost od šumskih požara (TV spotovi, radio postaje). 3.3.1. Ugroženost šuma od požara

Najve a opasnost od šumskih požara prijeti u prolje e – ožujak i travanj, te ljetnim mjesecima –

srpanj, kolovoz i rujan. To su mjeseci s prosje no najmanjom koli inom oborina kada niz dodatnih faktora utje e na pojavu požara.

Prema podacima JVP Pazin o intervencijama na šumskim požarima na podru ju Grada Pazina

evidentno je znatno manje požara u godinama sa više oborina, pa tako nije bilo ni jednog šumskog požara u 2010. i 2014. godini, a tek jedan manji požar u 2013. godini. U navedenim godinama bilo je ukupno samo 0,2 ha opožarenih šumskih površina na podru ju Grada Pazina, a samo u izrazito sušnoj i toploj 2012. godini ak 224,2 ha opožarene površine. S obzirom da Grad Pazin u suradnji sa susjednim Op inama i svim pravnim subjektima ve godinama istovjetno obavlja sve aktivnosti za pripremu protupožarne sezone (koja u stvari traje cijelu godinu), da se koriste iste vatrogasne snage, o ito je da nepovoljni klimatski uvjeti u suradnji sa ljudskom rukom (nehaj, nepažnja, namjerno paljenje) predstavljaju najve a opasnost za nastajanje šumskih požara.

Vrlo su indikativni podaci JVP Pazin da je u razdoblju od 01.01.2000. godine do 30.09.2015.

godine bilo ak 60 intervencija i 414,91 ha opožarene površine šuma i niskog raslinja na podru ju ukupne površine oko 600 ha koje se nalazi na granici Grada Pazina i Op ine Sv. Petar u Šumi (Dragovanci – Pariži – Boljki – Pami i – Glavanovi i).

Djelovanje i organizacija zaštite od požara detaljno se propisuje operativnim godišnjim

planovima zaštite šuma od požara koji se svake godine donosi za podru je Šumarije Pazin. Radi zaštite šuma od požara Šumarija Pazin poduzima mjere preventivne zaštite: - organiziranje opaža ke službe koju u pravilu obavljaju svi radnici Šumarije u okviru redovnih

zadataka - ure ivanje i održavanje postoje ih putova i prosjeka - obu avanje radnika u cilju spre avanja i suzbijanja šumskih požara - postavljanje znakova zabrane loženja vatre na svim posebno ugroženim mjestima - postavljanje znakova zabrane odlaganja sme a, ali i efikasno spre avanje takvih pojava - u vrijeme pove ane opasnosti, a prema operativnom planu provodi se cjelodnevno dežuranje na

opaža kim rajonima.


43

U vrijeme nastanka pove ane opasnosti od požara na podru ju Šumarije Pazin organizirana je 1 motrionica – Straževica koja pokriva 30% površine svih šuma, a nalazi se na podru ju Op ien Cerovlje. Pored motrionice, organizira se i 1 ophodarska služba radi brze intervencije za gašenje inicijalnih požara i dojava o požarima. U slu aju izbijanja ve ih šumskih požara na podru ju Šumarije Pazin u gašenje se uklju uje interventna grupa od 7 radnika opremljenih sredstvima za gašenje šumskih požara. Snage i sredstva Šumarije Pazin koje se mogu angažirati u zaštiti i spašavanju: 12 zaposlenih, 3 terenska vozila, 2 kamioncina, 1 osobni auto i 12 motornih pila. Budu i da na podru ju Grada Pazina prevladavaju privatne šume, odnosno šume šumoposjednika, za koje nisu izra eni Programi gospodarenja, stupanj ure enosti tih šuma znatno zaostaje za državnim šumama, te je u tim šumama i ve a opasnost od nastajanja požara. Zbog toga je važno da se u narednom razdoblju, u što kra em roku provedu zapo ete aktivnosti na izradi Programa gospodarenja šuma šumoposjednika kojima se odre uje stanje šuma te radovi u neposrednom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice ili privatnog šumskog posjeda. 3.3.2 Sustav videonadzora zaštite od požara na podru ju UŠP Buzet Požari raslinja predstavljaju stalnu opasnost ekološkim sustavima, infrastrukturi i ljudskim životima. Osim dobre protupožarne zaštite, kada požar ve izbije dva su preduvjeta smanjenju štete nastale požarima raslinja: što ranije otkrivanje nastanka požara, te brza i odgovaraju a intervencija. Upravo se zbog toga ulažu veliki napori u sustave za rano otkrivanje požara koji se tradicionalno zasnivaju na ljudskim motriteljima smještenim na motrila kim lokacijama nastoje i uo iti svaki požar u nastajanju. Po našim zakonima i propisima organizacije koje skrbe o šumama, odnosno gradovi, op ine i županije dužne su organizirati odgovaraju u osmatra ko-motrila ku službu. Na podru ju Grada Pazina o tome najviše brinu Hrvatske šume, a djelomi no i DVD-ovi. Suvremeniji pristup je prebacivanje ljudskog motritelja u operativni centar uz postavljanje daljinsko upravljanih video motrila kih jedinica na motrila ke lokacije. Najnapredniji pristup je daljnja nadogradnja ovakvog sustava naprednim video motrila kim jedinicama s mogu nostima automatskog prepoznavanja pojave požara raslinja i naprednim mogu nosti daljinske video prisutnosti na mjestu požarišta. Od 2006.g. i u Hrvatskoj je u funkciji sustav IPNAS – inteligentni protupožarni nadzorni sustav koji spada me u trenutno najnaprednije takve sustave u svijetu. Sustav se uspješno implementira u nacionalnim parkovima i parkovima prirode Republike Hrvatske, a posebno se isti e cjelovito pokrivanje Istarske županije mrežom naprednih protupožarnim motrila kih jedinica. Videosustav obuhva a informacijske tehnologije za preventivno i optimalno operativno djelovanje uz minimiziranje štete nastale šumskim požarom i predstavlja stabilni sustav zaštite od požara u smislu lanka 40. Zakona o zaštiti od požara. IPNAS je integralni i inteligentni protupožarni nadzorni i

motrila ki sustav temeljen na video kamerama u vidljivom i/ili infra-crvenom dijelu spektra. Požar otvorenog prostora u nastajanju detektira se koriste i napredne postupke digitalne obrade i analize slike. Inteligentni algoritam prepoznavanja požara otvorenog prostora automatski analizira sliku nastoje i na njoj otkriti vizualne karakteristike požara, posebno pojavu dima tijekom dana i pojavu plamena tijekom no i. Vatrogasna zajednica istarske županije i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb su na podru ju UŠP Buzet (na kojem se nalazi i Šumarija Pazin) pokrenuli zajedni ki projekt unapre enja zaštite od požara kroz sustav videonadzora otvorenog prostora. Sporazum o zajedni kom financiranju nabave i ugradnje opreme za video nadzor šumskih požara, provedbu motrenja i dojave požara otvorenog prostora na podru ju Istarske županije potpisan je 2006. godine, a cijeli projekt je do sada razvijan u nekoliko faza. Sukladno lanku 8. Pravilnika o zaštiti šuma od požara videosustav mora omogu iti: 1. kvalitetno i pouzdano pokrivanje cijele šti ene površine 2. prijenos podataka u realnom vremenu nadležnoj vatrogasnoj postrojbi sa stalnim dežurstvom 3. automatsko prepoznavanje dima i vatre te davanje svjetlosnog i zvu nog signala 4. pohranjivanje svih podataka najmanje 168 sati


44

5. pristup trenutnim i pohranjenim podacima s bilo koje lokacije spojene na internet, uz ograni eni pristup podacima. 3.3.3. Me unarodni projekt „Protect“ – Integrirani model zaštite mediteranskih šuma od požara

Uprava šuma Buzet sura uje sa Istarskom županijom, Upravnim odjelom za održivi razvoj na me unarodnom projektu zaštite od požara radi uspostave održivog razvoja kroz prevenciju šumskih požara. Glavni cilj projekta je razvijanje metode i tehnike procjene rizika za nastajanje požara, razvijanje modela održavanja šuma i valorizacije biomase šuma, te podizanje razine odgovornosti ponašanja stanovnika i turista na rizi nim podru jima. (ST/iPress).

3.3.4. Procjena opasnosti od izbijanja i širenja šumskih požara

U Državnom hidrometeorološkom zavodu ve se dulji niz godina izra uju procjene opasnosti od izbijanja i širenja šumskih požara za naše jadransko podru je. Te su procjene zasnovane na kanadskoj metodi odre ivanja meteorološkog indeksa opasnosti od šumskih požara (Fire Weather Index, FWI). Svakodnevni rezultati procjene opasnosti, dostavljaju se operativnim centrima koji bi svoje aktivnosti trebali uskladiti s tom informacijom.

Indeks opasnosti od šumskih požara - primjer

Indeks opasnosti od šumskih požara za podru je grada Pazina

Datum Temperatura zraka (°C)

Relativna vlažnost (%)

Brzina vjetra (m/s)

Oborina(mm) FFMC DMC DC ISI BUI FWI Opasnost

22.04.15. 23.2 23 2 0.0 93 34 72 9 34 6 mala 22.07.15. 35,4 28 5 0.0 95 174 538 21 193 63 vrlo velika 18.08.15. 24.6 53 2 10.4 56 17 350 0 31 1 vrlo mala 26.10.15. 19.8 74 1 0.0 89 12 58 6 16 6 mala FFMC = pokazatelj vlažnosti finog goriva DMC = pokazatelj vlažnosti srednjeg goriva DC = pokazatelj vlažnosti krupnog goriva ISI = indeks po etnog širenja vatre BUI = indeks ukupnog goriva FWI = indeks meteorološke opasnosti od požara OPASNOST = klasa opasnosti

Op enito, meteorološki indeks opasnosti od šumskih požara je na in procjene zapaljivosti goriva koji uvažava u inke prošlih i trenutnih vremenskih prilika na tri vrste pokriva a šumskog tla. U njemu su sadržani brojevi koji daju mjeru sadržaja vlage za svako od ovih goriva. Uz to, meteorološki indeks opasnosti od šumskih požara koristi sadržaje vlage u gorivima, vjetar i indekse koli ine ukupnog goriva za ra unanje kona nih broj anih indeksa koji procjenjuju intenzitet vatre u standardnim vrstama šume.

Da bi se mogao ra unati meteorološki indeks opasnosti od šumskih požara, meteorološka

motrenja i mjerenja moraju se obavljati u 13 sati SEV (ljetno vrijeme 14 sati). Meteorološki parametri koji se dobiju u terminu motrenja temperatura i relativna vlažnost zraka, brzina vjetra i 24 satna koli ina oborine, predstavljaju ulazne podatke u program za izra unavanje meteorološkog indeksa opasnosti od požara, a pomo u FWI metode se dobiju pokazatelji stanja vlažnosti gorivnog materijala.

Metoda razlikuje tri veli ine gorivnog materijala, fino, srednje i krupno. Pokazatelji vlažnosti goriva su osnovne veli ine za izra unavanje meteorološkog indeksa opasnosti od požara. Za sva tri pokazatelja vlažnosti vrijedi da kada vrijednost pokazatelja vlažnosti goriva raste, sadržaj vlage u gorivu se smanjuje.


45

3.4. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA NA OTVORENOM PROSTORU U cilju spre avanja nastanka požara na otvorenom prostoru Grad Pazin je u svojoj „Odluci o

agrotehni kim mjerama, mjerama za ure ivanje i održavanje poljoprivrednih rudina i mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu“ („Službene novine Grada Pazina“ broj 27/11.) utvrdio i mjere zaštite od požara na otvorenom prostoru. Mjere zaštite od požara su uklanjanje i kontrolirano spaljivanje suhih biljnih ostataka i korova, prethodna priprema tla na kojem se loži vatra i postupanje prilikom gašenja vatre.

Mjere zaštite od požara provode se: 1. uklanjanjem suhih biljnih ostataka nakon provedenih agrotehni kih mjera u trajnim nasadima

najkasnije do 31. svibnja teku e godine, 2. uklanjanjem suhih biljnih ostataka najkasnije u roku od 15 dana od završetka žetve, 3. zabranom spaljivanja korova i biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu od 1. lipnja do 31.

listopada, 4. zabranom spaljivanja suhog korova i biljnog otpada na udaljenosti manjoj od 200 m od ruba

šumskog zemljišta, te manjoj od 15 m od krošanja stabala, nasada na susjednim parcelama kao i od vodi a i stupova dalekovoda,

5. prethodnom pripremom tla na kojem se loži vatra radi spaljivanja korova i biljnog otpada ( iš enje tla od trave i drugoga gorivog materijala),

6. stalnim nadzorom i uz obveznu prisutnost osobe koja je zapalila vatru pri spaljivanju korova i biljnog otpada, koja uza sebe mora imati priru na sredstva i opremu za po etno gašenje požara (lopatu i posudu s vodom),

7. gašenjem vatre od strane osobe koja ju je zapalila tako da pri napuštanju zgarišta tlo pospe pepelom i polije vodom,

8. održavanjem i ure ivanjem poljoprivrednih površina, me a, živica i poljskih putova, 9. poduzimanjem drugih mjera za spre avanje nastanka i širenja požara.

Zabranjeno je loženje vatre na otvorenom prostoru bez odobrenja koje izdaje JVP Pazin, a odobrenje sadrži popis mjera i postupaka koje je tražitelj odobrenja dužan poduzeti radi sprje avanja nastanka i širenja požara. JVP Pazin ne izdaje odobrenja u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada i kada je na podru ju Istarske županije pove ana, velika i vrlo velika opasnost od šumskih požara.

Radi zaštite od požara ure uju se i održavaju protupožarni prosjeci, odnosno površine o iš ene od raznih nasada i otpada, koje spre avaju širenje požara.

Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta i rudina dužni su:

1. redovito održavati i ure ivati protupožarne prosjeke,

2. istiti protupožarne prosjeke od korova, višegodišnjeg raslinja i otpada,

3. ure ivati protupožarni prosjek po nalogu nadležnog upravnog tijela.

3.5. KLASIFIKACIJA OBJEKATA I OTVORENOG PROSTORA U ODNOSU NA POŽARNO OPTERE ENJE I INDEKS STUPNJA OPASNOSTI 3.5.1. VRIJEDNOST POŽARNOG OPTERE ENJA I STUPANJ OPASNOSTI Ukupno požarno optere enje je ukupna koli ina topline koja može nastati u nekom požarnom sektoru. Specifi no požarno optere enje je koli ina topline koja se odnosi na 1 m² površine tog požarnog sektora.


46

Podjela specifi nog požarnog optere enja:

POŽARNO OPTERE ENJE

VRIJEDNOST POŽARNOG OPTERE ENJA

STUPANJ OPASNOSTI

VRIJEME

do 1 GJ/m² NISKO I 1 h od 1 do 2 GJ/m² SREDNJE II 2 h više od 2 GJ/m² VISOKO III više od 2 h Prosje no požarno optere enje nekih objekata:

VRSTA GRADNJE POŽARNO OPTERE ENJE

(MJ/M²)

masivna konstrukcija, masivni krov 104,6masivna konstrukcija, drveni krov 209,3drvena stropna i krovna konstrukcija 920,9stanovi 418,6upravne zgrade 627,9škole, vrti i, bolnice, 502,3knjižnice 2.093,0trgova ki centri 837,2poslovne zgrade sa skladištem 837,2garaže i parkirališta 83,7tvornice 1.046,5 3.6. KARAKTERISTIKE POŽARNOG PODRU JA I ZONA 3.6.1. KULTURNO-POVIJESNI OBJEKTI Rješenjem Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, a u skladu s odredbama Zakona o zaštiti i o uvanju kulturnih dobara, utvr eno je da Kulturno-povijesna cjelina grada Pazina, zašti ena kao spomenik kulture, ima svojstvo kulturnog dobra. Na tom podru ju utvr ene su tri zone:

- Zona „A“ - potpuna zaštita povijesnih struktura - Zona „B“ - djelomi na zaštita povijesnih struktura i - Zona „C“ - ambijentalna zaštita.

U zoni „A“ nalaze se pojedina no zašti ena kulturna dobra: - Kaštel - Župna crkva Sv. Nikole - Zgrada Narodnog sveu ilišta i - Franjeva ki samostan. Od kulturnog i povijesnog zna aja su i slijede e cjeline i objekti:

Beram – Crkva Sv. Marije na Škriljinah, Župna crkva Sv. Martina, Spomenik i rodna ku a V. Gortana, urbana cjelina naselja Heki – Crkva Sv. Lucije Grdoselo – Crkva Ime Marijino Trviž – Crkvica Sv. Petra, urbana cjelina naselja Ježenj – Rodna ku a biskupa Dobrile Ka erga – Crkva Gospe Snježne i Sv.Marka Kršikla – Crkva Sv. Kuzme i Damjana Lindar – Crkva Sv. Katarine, urbana cjelina naselja


47

Ton i i – Crkva Sv. Križa Zare je – Crkva Sv. Antuna Opata Zamask – Crkva Sv. Marije Magdalene

3.6.2. PRIRODNE I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

Temeljem Zakona o zaštiti prirode na podru ju Grada Pazina nalazi se zašti ena prirodna vrijednost – zna ajni krajobraz „Pazinski ponor“ - koja je upisana u Upisnik zašti enih dijelova prirode i stablo empresa u Kaš ergi kao spomenik parkovne arhitekture, te posebni rezervat šumske vegetacije - kestenik Lovrin.

Na podru ju Grada Pazina utvr eno je pet tipova staništa ugroženih na europskoj razini i zašti eno Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za o uvanje stanišnih tipova (Kvarnersko – liburnijske vapnena ke stijene B141*; Ilirsko-jadranska, primorska to ila B22* – neobrasle i slabo obrasle kopnene površine (B); Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci C35*; Travnjaci mlje ike i kršina C3532*- Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare (CD) i Primorske, termofilne šume i šikare medunca E35* - šume (E)) za koje treba provoditi propisana o uvanja. 3.6.3. STAMBENI FOND – starost gra evina, gusto a izgra enosti

Kao prva stambena gra evina u Pazinu spominje se Pazinski kaštel (Castrum Pisinium), u ispravi cara Otona II iz 983. godine. Nakon podizanja utvrde, uz nju su se po ele graditi stambene gra evine te se pri tome formiraju dva pravca gradnje – tzv. Podgra e i gra evinski niz na hrptu Pazinske jame. Grad se isprva širio sjeverno od Kaštela pa je u tom dijelu sa uvano najviše starih jednokatnih stambenih gra evina databilnih u razdoblje od 13. do 17. stolje a. Drugi stambeni blok formiran južno od Kaštela nazvan je Buraj. Isto no od Kaštela sagra ena je crkva Sv. Nikole (1266. g.), te je na tom potezu grupiran tre i stambeni blok kojeg pretežno ine ku e pu ana i obrtnika. Ovdje je najintenzivnija izgradnja koncentrirana tijekom 15. i 16. stolje a, te krajem 19. i po etkom 20. stolje a. Grad se u 19. stolje u nastavio širiti prema istoku gdje je premješteno njegovo središte. U cijelom 19. stolje u Pazin je odre en intenzivnom izgradnjom javnih gra evina (škole, kazalište, zgrada Op ine) i povezivanjem željezni kim trasama.

Navedene stambene gra evine predstavljaju starogradsku jezgru i kulturno-povijesnu cjelinu

Grada Pazina, te zahtijevaju posebnu pažnju sa stanovišta zaštite od požara. Zbog drvenih stropnih i krovnih konstrukcija, slabijeg održavanja dimnjaka i dimovodnih kanala, te zbog gusto e izgradnje objekata u starogradskoj jezgri ve e je požarno optere enje ovog dijela grada. Gra evine starogradske jezgre ve eg požarnog optere enja nalaze se i u svim naseljima izvan grada.

Gra evine starijeg datuma gra enja od 1970-te godine, imaju materijale manje vatrootpornosti,

naro ito materijale stropnih konstrukcija. Ovo je negativno jer se svaki požar nastao u potkrovlju nakon kratkog vremena može prenijeti u stambeni dio gra evine gdje osim materijalnih gubitaka može ugroziti život i zdravlje osoba. Kod starijih gra evina na ve spomenuti nedostatak nadovezuje se i problem dimovodnih kanala te dotrajalih elektri nih vodova.

Kod ve eg broja objekata u starogradskoj jezgri, prizemni dio pretvoren je u poslovne prostore. U

tako ure enim prostorima izmijenjeni su i energetski vodovi i ure eni sustavi za grijanje, pa je tako smanjena i opasnost nastajanja i širenja požara u tim objektima.

Novoizgra ena stambena naselja (višestambene zgrade) u naselju Pazin urbano su sre ena,

izgra ena sa vatrootpornim materijalima niskog požarnog optere enja i sa prometnicama koje omogu uju pristup do objekata. Ve e stambene gra evine nalaze se u centu Grada - najviši su neboderi visine od 25 – 30 m sa ukupno 110 stanova, a zatim stambena naselja u Drš evki, Muntriljskoj ulici, ulici 15. sije nja, ul. M. B. Rašana, ul. J. Volti a i Kastavskoj ulici.


48

Osnovni vid izgradnje na podru ju Grada je individualna stambena izgradnja, pogotovo u naseljima izvan središta grada (Novo naselje na Starom Pazinu, Stancija Pataj, te druga udaljenija naselja).

Generalnim urbanisti kim planom Grada Pazina („Službene novine Grada Pazina“ broj 15/08., 27/09., 27/11. i 17/15.) utvr eno je da se višestambene zgrade (stambene ili stambeno poslovne zgrade sa etiri ili više stambenih jedinica u koje se ulazi iz jednog zajedni kog pristupa) mogu graditi najviše kao

Po+Su+P+4 odnosno sedam punih razina (etaža), najve e visine do 17,0 m. Ovim ograni enjem smanjuje se gusto a naseljenosti u stambenim zonama i olakšavaju se vatrogasne intervencije u slu aju požara i spašavanja ugroženih osoba. Do svih stambenih jedinica potrebno je osigurati vatrogasni kolni pristup i to barem s jedne strane.

Generalnim urbanisti kim planom Grada Pazina predvi ene su slijede e mjere zaštite od požara: (1) Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za

mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na gra evinama, odre enim prema tim popisima.

(2) Gra evine i postrojenja u kojima e se skladištiti i koristiti zapaljive teku ine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih gra evina i komunalnih ure aja, prema posebnim propisima.

(3) Radi omogu avanja spašavanja osoba iz gra evina i radi gašenja požara na gra evinama i na otvorenom prostoru, gra evine moraju imati vatrogasni prilaz i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. 35/94, 55/94, 142/03).

(4) Vanjsku hidrantsku mrežu treba izvesti hidrantima na udaljenosti najviše do 150 m. Svaku gra evinu treba podijeliti na požarne sektore. U potpuno ukopanim garažama potrebno je izvesti sprinkler sistem za gašenje požara.

(5) Potrebno je osigurati potrebne koli ine vode za gašenje požara u skladu s odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. 8/06.).

(6) Za gašenje požara treba koristiti planirane nadzemne hidrante s cjevovodima koji e omogu iti odgovaraju i protok vode za protupožarne potrebe. Planiranu hidrantsku mrežu treba izvesti prema odredbama posebnih propisa.

(7) U svrhu sprje avanja širenja požara na susjedne gra evine, gra evina mora biti udaljena od susjednih gra evina najmanje 4 m, ili manje, ako se dokaže potrebnim, uzimaju i u obzir požarno optere enje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala gra evina, veli inu otvora na vanjskim zidovima gra evina i dr., da se požar ne može prenijeti na susjedne gra evine ili gra evina mora biti odvojena od susjednih gra evina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slu aju da gra evina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

8) Prilikom projektiranja potrebno je pridržavati se: Zakona o zaštiti od požara; Zakona o zapaljivim plinovima i teku inama; Zakona o eksplozivnim tvarima; Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe; Pravilnika o zapaljivim teku inama; Pravilnika o ukapljenom naftnom plinu; Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara; Pravilnika o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom i Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata. Novi trendovi u arhitekturi i gradnji visokih stambenih zgrada pokazuju da požari esto izbijaju na onim mjestima koja nisu na pravi na in vrednovana i koja su podcijenjena jer je smatrano da se u njima ne može pojaviti vatra. Mogu nosti oblikovne slobode i izražavanja u dizajniranju i projektiranju zgrada arhitekti i izvo a i radova ne bi smjeli koristiti nauštrb sigurnosti i zaštite od požara. ak i u tunelima postoje situacije koje mogu dovesti do izbijanja požara, svejedno radi li se o tehni kim razlozima ili je u pitanju ljudski faktor. U pravilu važno je da vatrogasci i spasila ke ekipe brzo i u inkovito izi u na mjesto požara, a da je sama gra evina u kojoj se požar dogodio tehni ki i konstrukcijski u stanju toliko dugo pružati otpor dok se ne primjene odgovaraju e mjere. U slu aju


49

izbijanja vatrene stihije zada a vatrogasaca nije ništa jednostavnija bez obzira na nove razvojne gra evinske koncepte u visokogradnji.

Dugogodišnja stru na istraživanja iz podru ja gra evnih materijala, gra evinske fizike i zaštite

od požara pokazala su da je za izbijanje i pojavu požara odlu uju i na in gradnje svake pojedine požarom pogo ene zgrade. Najvažniji element je injenica kojem ''razredu'' ugroženosti od požara pripada svaka pojedina zgrada. U principu podjednak standard otpornosti na vatru može se posti i sa svim uobi ajenim gra evnim materijalima koji se danas koriste. Tijekom gradnje projektanti, investitori i izvo a i trebaju sukladno propisima voditi brigu o mjerama zaštite od požara. Kad govorimo o fazi gra enje objekta govorimo i o pasivnim mjerama zaštite od požara.

Požare je, dakako, vrlo teško sprije iti, pa jedino što preostaje je projektirati i graditi objekte na

na in koji omogu uje ostvarenje zahtjeva iz europske i hrvatske regulative. lanak broj 8. Zakona o gradnji koji je prenesen iz europske regulative propisuje da se objekt mora tako projektirati i graditi da se u slu aju požara:

o uva nosivost konstrukcije tijekom odre enog vremena, sprije i širenje vatre i dima unutar gra evine, sprije i širenje vatre na susjedne gra evine, osigura da stanari mogu neozlije eno napustiti gra evinu, odnosno da se na drugi na in omogu i njihovo spašavanje, omogu i sigurnost spasila ke ekipe.

Temeljna na ela zaštite gra evina od požara:

- pravilan odabir gra evinskih materijala (reaction to fire) - pravilan odabir gra evinskih elementa i njihovo odgovaraju e dimenzioniranje (fire resistance)

- gra evina mora održati svoju nosivost i cjelinu tokom propisanog vremena. - pravilno projektiranje (izvedba požarnih sektora, adekvatnih izlaza, vatrogasnih pristupa, …).

Ovi zahtjevi mogu se, osim preko regulative kojom se propisuju elementi požarne zaštite objekata, rješavati i inženjerskim metodama koje obuhva aju primjenu znanstvenih metoda pri definiranju zahtjeva i prora unu požarne sigurnosti objekata. To se, prije svega, odnosi na prora un širenja požara (vatre i dima), kako u pojedinoj prostoriji tako i prora un širenja na druge prostorije i širenje požara izvan objekta na susjedne gra evine. U drugoj fazi to obuhva a:

prora un i procjenu djelovanja topline i dima na ljude i gra evinu, izra un otpornosti na požar konstrukcijskih elemenata gra evine, ocjenu i prora un ponašanja gra evinskih materijala u smislu njihove zapaljivosti, širenja plamena, isijavanja topline, razvoja dima i toksi nih plinova, prora une evakuacijskih vremena i ocjenu ponašanja ljudi u požaru te, odabire odgovaraju ih evakuacijskih modela, prora une i odabir aktivnih sustava za dojavu i gašenje požara (vatrodojava, sustavi za automatsko gašenje požara, sustavi za odvo enje dima i toplina) te, razvoj ra unalnih modela i metodologije analize rizika.

Znanstvene metode koristi Požarno inženjerstvo kako bi se došlo do objektivnije ocjene djelovanja požara na ljude i gra evine u konkretnoj situaciji, a time i pove anja sigurnosti osoba i objekata. Pri tome je od bitnog zna aja utvr ivanje granice tzv. prihvatljivog i realnog rizika i s tim u vezi ekonomi nost primijenjenih mjera. Vlasnici odnosno korisnici gra evina dužni su držati u ispravnom stanju te redovito održavati opremu, ure aje i sredstva potrebna za dojavu, gašenje i spre avanje širenja požara te druge ure aje i instalacije sukladno zakonu, tehni kim normativima i uputama proizvo a a. Vlasnici odnosno korisnici


50

gra evina: moraju održavati projektirane i izvedene mjere zaštite od požara; dužni su se pridržavati i provoditi sve zakonom propisane mjere zaštite od požara; osposobiti svoje osoblje i adekvatno opremiti pogone; ovisno o kategoriji objekta dužni su provoditi mjere propisane zakonom (imati odgovaraju e ure aje za dojavu, gašenje i spre avanje širenja požara, imati odre ene profile zaposlenika, izraditi plan zaštite od požara, op i akt zaštite od požara, procjenu ugroženosti od požara.

3.7. DIMNJA ARSKA SLUŽBA

Prema podacima o vrstama požara na podru ju Grada Pazina, požari dimnjaka i dimovodnih

kanala u estvuju sa preko 60% u ukupnom broju požara na gra evinskim objektima (u 2011. godini ak 100%). Zbog toga ovoj vrsti požara treba posvetiti posebnu pažnju.

Požari dimnjaka odnosno dimovodnih kanala, predstavljaju posebno opasnu kategoriju poglavito u stambenoj djelatnosti. Problem požara dimnjaka u objektima u novim zgradama nije izražen, pošto su kod izgradnje objekata primijenjeni suvremeni materijali i normativi koji zadovoljavaju potrebe korisnika i koji mogu prihvatiti kruta, teku a i plinska goriva. Ta problematika izražena je kod objekata starijeg datuma izgradnje gdje je pojava požara dimnjaka u estalija i to ili iz razloga dotrajalosti dimovodnog kanala, nemogu nosti održavanja istog u funkcionalnom stanju ili iz razloga nenamjenskog korištenja istog primjenom neadekvatnog goriva (kako po vrsti, tako i po kakvo i). U estala pojava kod tih, starijih objekata, je proširenje požara van dimovodnog kanala pri emu u pravilu biva uništena krovna ili me u stropna konstrukcija objekta uz popratnu golemu materijalnu štetu.

Obavljanje dimnja arskih poslova je komunalna djelatnost, a podrazumijeva obvezu iš enja i

kontrole dimovodnih objekata i ure aja za loženje. Zakonom o zaštiti od požara (N.N. 92/10.) odre eno je da su vlasnici, odnosno korisnici gra evina, gra evinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada dužni održavati u ispravnom stanju dimnjake i ložišta, kao i druge ure aje i instalacije, koji mogu prouzro iti nastajanje i širenje požara te o održavanju moraju posjedovati dokumentaciju. Tehni kim propisima za dimnjake u gra evinama (N.N. 3/07.) propisuju se tehni ka svojstva za dimnjake u gra evinama, zahtjevi za projektiranje, izvo enje, uporabljivost, održavanje dimnjaka i drugi zahtjevi za dimnjake.

Prema svim zakonskim propisima koji reguliraju ovu djelatnost pod obavljanjem dimnja arskih

poslova podrazumijeva se provjera ispravnosti i funkcioniranja dimnjaka i ure aja za loženje, obavljanje redovnih i izvanrednih pregleda dimnjaka i ure aja za loženje, iš enje dimnjaka i ure aja za loženje, poduzimanje mjera za spre avanje opasnosti od požara, eksplozije, trovanja, te zaga ivanja zraka, kako štetne posljedice ne bi nastupile zbog neispravnosti dimnjaka i ure aja za loženje.

Obavljanje dimnja arskih poslova na podru ju Grada Pazina kao komunalne djelatnosti

regulirano je Odlukom o obavljanju dimnja arskih poslova („Službene novine Grada Pazina“ broj 24/11.), a organizira se u cilju zaštite života ljudi i imovine, te sprje avanja i otklanjanja uzroka opasnosti od požara u svim gra evinama i prostorima koji koriste dimovodne objekte. Na podru ju Grada Pazina, koje predstavlja jedno dimnja arsko podru je, dimnja arski poslovi se obavljaju na temelju ugovora o koncesiji. Koncesionar obavlja poslove na temelju Godišnjeg plana obvezne redovite kontrole i iš enja dimovodnih objekata, kojeg dostavlja nadležnom upravnom odjelu i JVP Pazin. Ako koncesionar kod obavljanje dimnja arskih poslova utvrdi postojanje neposredne opasnosti za živote ljudi i imovine, dužan je bez odgode o tome obavijestiti nadležnog inspektora za zaštitu od požara i JVP Pazin.

Koncesionar je dužan izraditi Registar s popisom dimovodnih objekata koji podliježu obvezi iš enja, te voditi Kontrolnu knjigu o kontroli i iš enju dimovodnih objekata. Registar i kontrolnu

knjigu dužan je jednom godišnje dostaviti nadležnom upravnom odjelu i JVP Pazin. U cilju smanjenja broja požara na dimnjacima i dimovodnim kanalima provodi se redovita kontrola i iš enje, najmanje jednom godišnje na na in odre en projektom gra evine, tehni kim


51

propisima, specifikacijama ure aja za loženje i vrsti goriva. Za dimovodne objekte koji se koriste izvan ogrjevne sezone ili se koriste tijekom cijele godine redovita kontrola se obvezno provodi najmanje 4 puta godišnje, a iš enje po potrebi, ali najmanje 2 puta godišnje. Kod dimnjaka koje nije mogu e temeljito o istiti obavlja se spaljivanje a e u skladu s propisima o zaštiti od požara, o emu ee koncesionar dužan obavijesti JVP Pazin. Odlukom Gradskog vije a u mjesecu lipnju 2012. godine koncesija za obavljanje dimnja arskih poslova na podru ju Grada Pazina, u narednih 5 godina, dodijeljena je Trgova kom društvu „Altus“ d.o.o. Pazin. 3.8. ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA

Na podru ju Grada Pazina otpad skuplja komunalno poduze e "Usluga" d.o.o. iz Pazina i odlaže ga na odlagalištu otpada "Jelen i i V". Skupljanje i odvoz otpada odre eno je programima skupljanja i odvoza otpada. Organizirani odvoz otpada iz doma instava provodi se 1-3 puta tjedno (za centar grada Pazina -6 dana u tjednu), a iz gospodarske djelatnosti 1-3 puta tjedno ili po pozivu tijekom 5 radnih dana. Proizvodni neopasni otpad, koji se javlja u toku proizvodnih procesa proizvo a a, "Usluga" d.o.o. dovozi na odlagalište “Jelen i i V” zajedno sa komunalnim otpadom. Godišnja koli ina odloženog otpada iznosi oko 9.500 tona. Postoje e odlagalište komunalnog otpada planirano je za preure enje u pretovarnu stanicu gdje se otpad mehani ki obra uje za transport do Županijskog centra za gospodarenje otpadom- Kaštijun (projekt – Kaštjun). Na lokaciji odlagališta „Jelen i i V“ provedena je I faza sanacije odlagališta kojom su ste eni uvjeti za sanitarno odlaganje komunalnog otpada te e se na istom odlagati komunalni otpad do izgradnje pretovarne stanice odnosno do realizacije Županijskog centar za gospodarenje otpadom Kaštijun.

Prema Rješenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva, a na temelju Zakona o zaštiti okoliša – sanacija i nastavak rada odlagališta komunalnog otpada „Jelen i i V“ kapaciteta sustava do 33700 m³ otpada prihvatljiv je za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša, od kojih su obvezne i slijede e mjere zaštite od požara:

- tijekom sanacije i rada odlagališta treba izvršiti gašenje svih eventualnih požara na odlagalištu prije nastavka radova te kontrolirati ulaz radi sprje avanja unosa opasnog i tinjaju eg otpada

- zabraniti pristup neovlaštenih osoba na odlagalište - osigurati dostupnost vatrogasne jedinice u kratkom roku za slu aj požara - postaviti odgovaraju i broj protupožarnih aparata na za to predvi ena mjesta - osoblje odlagališta osposobiti za kontrolu otpada na ulazu u krug odlagališta i rad na

odlagalištu, radi sprje avanja unošenja opasnog otpada.

Mogu nost nastanka požara na ovakvim objektima, a koji se vode prema propisanim mjerama predostrožnosti, vrlo je mala, a uobi ajene mjere za zaštitu od požara provode se u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara. Elementi požarne opasnosti Odlagališta komunalnog otpada „Jelen i i V“ su: - o ekivana klasa požara (prema hrn z.c2.003) A,B,C

- požarno optere enje nisko. Prema popisu divljih odlagališta otpada iz Plana gospodarenja otpadom Grada Pazina do 2015.

godine izra en je Plan sanacije nelegalnih odlagališta na podru ju Grada. Plan sadržava tehni ki opis, troškovnik s procjenom troškova te detaljan opis i foto dokumentaciju 13 lokacija divljih odlagališta. Od navedenih 13 lokacija do sada je sanirano 5 lokacija (divlje odlagalište kod Sv. Lucije, Trošti, Škrapi, Frankovi i i Ukoti i).


52

Svake godine, na temelju Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prirode obavlja nadzor djelatnosti skupljanja i odlaganja komunalnog otpada sa zahtjevima propisanim iz nadležnosti inspekcije zaštite od požara. Cilj nadzora je poduzimanje odgovaraju ih mjera zaštite od požara, ure enja, osiguravanja, uvanja ili zabrane uporabe tih odlagališta, odnosno druge mjere za sanaciju nekontroliranih „divljih“ odlagališta. Odlagalište ima priklju ak na javnu cestu, a u naravi to je bijeli put dužine cca 300 metara. Protupožarni pojas širine 4 – 6 metara izveden je oko tijela odlagališta i uredan je. Visoki zeleni pojas nije ure en oko odlagališta otpada, jer je djelomi no oko odlagališta šuma. Prekrivanje otpada provodi se svakodnevno. 3.9. OPASNOSTI NA INSTALACIJAMA ZA DISTRIBUCIJU ELEKTRI NE ENERGIJE

Distributivne mreže elektri ne energije izvedene su sukladno pozitivnim hrvatskim propisima.

Elektroistra Pula, RJ Pazin koja gospodari mrežom elektri ne energije na podru ju Grada Pazina ima predvi ene mehanizme djelovanja u slu aju akcidentnih situacija, na ine iskap anja mreže s napajanja zbog omogu avanja vatrogasne intervencije te uvijek dostupne ovlaštene osobe koja e poduzeti potrebne mjere radi zaštite osoba i imovine.

Na elektroenergetskim postrojenima u distribuciji elektri ne energije izvori opasnosti su slijede i:

- dalekovodi, transformatori, visokonaponski ure aji, - elektromotori, kompresorska postrojenja, - akumulatorska postrojenja - nepažnja ovjeka. Požari mogu nastati zbog iskrenja koje nastaje zbog kratkog spoja, preoptere enja na elektri noj

mreži, zbog prekida vodi a na dalekovodima radi kvara ili elementarnih nepogoda. Zbog ve e koli ine ulja koje se nalazi u transformatoru postoji mogu nost nastanka požara zbog nepravilnog rada transformatora, proboja izolacije, neispravne zaštite, neredovitog održavanja i kontrole. Elektromotori mogu izazvati požar radi preoptere enja, nepravilnog održavanja, neispravne zaštite i proboja izolacije. U kompresorskom postrojenju postoji mogu nost nastanka eksplozije (neispravni manometri, propusni ili sigurnosni ventili) koja je esto popra ena požarom. Prilikom puštanja u rad akumulatora, posebno prilikom punjenja dolazi do razlaganja elektrolita i razvijanja plina koji s okolnim zrakom tvori eksplozivnu smjesu. Do eksplozije i požara može do i i pri unošenju otvorenog plamena, pušenja i unošenja užarenih predmeta. ovjek kao radnik u elektro postrojenju uvijek je potencijalni izaziva kvarova koji mogu izazvati požar kod nepravilnog rukovanja postrojenjem.

3.10. UTJECAJ PROMETNICA ZA ZAŠTITU OD POŽARA

Na prometnicama se mogu dogoditi nezgode, nesre e i požari uslijed sudara vozila i to

samozapaljenja spremnika sa gorivom drugih gorivih dijelova vozila i požara zapaljivih i eksplozivnih tvari koja se prevoze (doprema goriva na benzinskim postajama, doprema plina u bocama, doprema raznih opasnih i agresivnih tvari za potrebe tehnološkog procesa).

Vrlo su esto pojasevi uz prometnice zarasli travom i raslinjem, koji se ne iste, pa postoji i ve a opasnost od nastanka požara.

Od prometnica ovisi i brzina intervencija vatrogasni postrojbi, na koju utje e:

- udaljenost mjesta požara od vatrogasne postrojbe, - širina i kvaliteta ceste (puta), - usponi, nizbrdice, podvožnjaci, - prijelazi preko željezni ke pruge, - zakr enost prometom, - vremenske prilike (led, mraz, snijeg, odroni na putu),


53

- prilazni putovi do mjesta požara. 3.11. UTJECAJ DJELATNOSTI LJUDI

Nemar, nestru no i neredovito održavanje i rukovanje ure ajima i postrojenjima i elektri nim instalacijama i aparatima u proizvodnim pogonima, ugostiteljskim objektima i drugim javnim i privatnim objektima tako er može biti uzrok požara. Osobita opasnost od izbijanja eksplozije i požara postoji kod nemarnog i nepravilnog rukovanja plinom i plinskim instalacijama te uporabom tehni ki neispravnih i nepropisnih instalacija i trošila (industrija, ugostiteljstvo, doma instva).

Primjeri požara uzrokovanih paljenjem korova i drugih poljodjelskih aktivnosti ukazuju na

povišen rizik od požara u okolici obra enog zemljišta te manjim dijelom uslijed ku nih aktivnosti (loženja radi grijanja, kuhanja ili aktivnosti vezanih za uporabu plina, zapaljivih teku ina, iskre eg alata). Starosna dob ljudi ima zna ajnog udjela na izbijanje požara (požari uzrokovani nepažnjom vrlo starih ili vrlo mladih osoba). 3.12. MOGU E VRSTE I OPSEG POŽARA NA PODRU JU GRADA

3.12.1. KLASE POŽARA

Obzirom na vrste gorivih materijala, koli inu i razmještaj, o ekuje se pojava manjih požara svih klasa (A, B, C, D prema HRN EN 2:1997) koje uz pravovremenu intervenciju gase manje vatrogasne snage. Kašnjenje uzbunjivanja i intervencije rezultiralo bi proširenjem požara i prijenosom na susjedne objekte i otvorene prostore. Širenje i razvoj požara bitno zavisi od vatrootpornosti konstrukcije objekata i djelatnosti koje se obavljaju u objektima i na otvorenom prostoru, te od strujanja zraka i smjera vjetra. U gustim dijelovima naselja postoji problem otežanog pristupa vatrogasnim vozilima i tehnikom. Takva konfiguracija omogu ava i brži prijenos požara po nezahva enim dijelovima naselja.

3.12.2. RAZVOJ POŽARA PO FAZAMA NA GRA EVINSKIM OBJEKTIMA

Razvoj požara u objektima ome enim gra evinskim elementima pokazuje slijede e karakteristi ne faze i to:

Faza 1: Paljenje lako zapaljivih materijala (B3) niskoenergetskim izvorom paljenja (npr. šibica); u toj fazi požar je lokalnog karaktera i fazi širenja, može buknuti ili se lokalizirati. Brzina razvoja požara ovisi o postotku kisika, karakteristikama i razmještaju gorivog materijala u prostorijama objekta.

Faza 2: Lagani porast temperature u prostoriji putem zapaljenja normalno zapaljivih materijala.

Faza 3: Daljnji porast temperature kroz toplinsku razgradnju teško zapaljivih materijala, nastaje piroliza, "flash over".

Faza 4: Jaki porast temperature kao posljedice naglog paljenja svih zate enih gorivih materijala u prostoriji, takozvani "totalni požar". Faza 5: U ovoj se fazi održavaju postignute temperature iz prijašnje faze sve dok u potpunosti ne izgori barem jedna vrsta materijala; požar u slabljenju. Karakteristi ne faze požara prikazane su slijede im grafikonom:


54

3.12.3. RAZVOJ POŽARA I NJEGOVO SPRJE AVANJE

Razvoj požara se u svrhu dokazivanja vatrootpornosti gra evinskih elemenata prati prema “Standardnoj krivulji porasta temperature u ovisnosti o vremenu trajanja požara” iz norme ISO 834 ili HRN DIN 4102 koja je u svijetu prihva ena krivulja za tu namjenu.

Temeljem navedene norme trajanje požara može se ra unski dokazati, te u svakoj minuti

njegovog tijeka o itati temperaturu koja se u stvarnom požaru neznatno razlikuje. Poznavanje ovih temperatura veoma je važno kako bi se ispravno upotrijebili i ugradili materijali i sustavi na ona mjesta u zgradi koja e primarno biti izložena mogu e nastalom požaru te zaštititi evakuacijski putevi u cilju brzog i sigurnog napuštanja zgrade. U uvjetima pravovremene intervencije gašenja požara znatno se smanjuje mogu nost proširenja požara izvan zahva enog prostora odnosno zone.

Tako, primjerice, u slijede em grafikonu, možemo o itati da temperatura:

u 30. minuti požara iznosi 822 °C u 60. minuti požara iznosi 925 °C u 90. minuti požara iznosi 986 °C u 120. minuti požara iznosi 1029 °C


55

3.12.4. IZRA UN POTREBNOG BROJA VATROGASACA ZA GAŠENJE POŽARA

Potreban broj vatrogasaca za podru je Grada odre uje se na na in da se izra una potreban broj vatrogasaca temeljem takti ke pretpostavke gašenja požara na najnepovoljnijem objektu i karakteristi nim (naj eš im) objektima koji se nalaze na podru ju Grada, pri emu je potrebno voditi ra una o broju istovremenih požara. Ovako dobiveni broj vatrogasaca po smjenama uve ava se za operativnog dežurnog i rashode, te za zapovjednika postrojbe i njegovog zamjenika. (Naputak MUP RH, Uprave za inspekcijske i upravne poslove, Inspektorat unutarnjih poslova, broj. 511-01-75-30502/2-03-1/3, od 30.04.2003. god.).

Potrebne koli ine vode, broj vatrogasaca i vozila temeljem broja stanovnika

Koje mogu isporu iti Broj stanovnika

Na podru ju potrebne minimalne koli ine vode po

jednom požaru

Ukupna koli ina vatrogasaca vozila

X 1000

Ra unski broj istovremenih

požara l / s = l / min = m³ / h m³ / 2 h U navali / izlazu

< 5 1 10 600 36 72 6 / 8 2 5 - 10 1 15 900 54 108 10 / 12 2

Koje mogu isporu iti Na podru ju potrebne minimalne koli ine vode po

jednom požaru

Ukupna koli ina vatrogasaca vozila

Broj stanovnika

Grada Pazina

Ra unski broj istovremenih

požara l / s = l / min = m³ / h m³ / 2 h U navali / izlazu

8377 1 15 900 54 108 10 / 12 2 * 200 l / min isporu uje grupa od dva (2) vatrogasca na jednom „C“ mlazu

Izra un potrebnog broja vatrogasaca i vatrogasnih vozila temeljem izra una širenja požara otvorenog prostora

a) Izra unava se broj potrebnih vatrogasaca N kriterijem - jedan vatrogasac na svakih 15 m požarne fronte uz mogu i pristup vatrogasnih vozila i dovoljnu koli inu sredstva za gašenje.

Ulazne veli ine su brzina vjetra vv (km/h) i o njoj ovisi brzina širenja požara pv (m/min) te požarna površina u trenutku otkrivanja požara P (m²). Izra unavaju se požarna fronta za požarnu površinu u trenutku dojave te po dolasku vatrogasne postrojbe.


56

2OF F - duljina požarne fronte (m)

222 baO O - opseg požarne površine (m)

ooO baP OP - površina u trenutku otkrivanja požara (m²)

oa , ob - poluosi elipse u trenutku otkrivanja požara (m)

baP P - površina elipse (požara) (m²) a , b - poluosi elipse (m)

nv

o

o vba

ba 1,1 n = 0,464 = const

vv - brzina vjetra (km/h)

2tv

aa po

pv - brzina napredovanja požara (m/min) t - vrijeme do po etka intervencije

15FN N - potreban broj vatrogasaca

vv - brzina vjetra (km/h) pv – brzina napredovanja fronte požara (m/min)

10 1 20 2,5 30 9 40 32 50 65

vv - brzina vjetra (km/h) 10 20 30 40 50

OP - opožarena površina u trenutku otkrivanja požara (m²)

Potreban broj vatrogasaca za intervenciju u vremenu t = 15 min

100 4 6 12 38 76 400 4 6 14 40 78 900 6 8 16 42 80

1600 8 10 18 44 82 2500 10 12 20 46 84 3600 12 14 22 50 86 4900 12 16 24 52 88 6400 14 18 26 54 92 8100 16 20 28 56 94

10000 18 22 30 58 96 Dijagrami uz prethodnu tablicu:


57

Dobiveni rezultati prikazuju broj vatrogasaca potreban za sprje avanje širenja i gašenje požara pri vremenu intervencije od 15 minuta što se smatra maksimalnim vremenom za pravovremenim dolaskom i uvjetom za uspješno gašenje požara.

Zaklju ak je da se najve i u inak (uspješna intervencija s manjim brojem vatrogasaca) postiže uz

pravovremenu dojavu i uz što manju površinu zahva enu požarom u trenutku dojave o požaru. S porastom brzine vjetra ili kašnjenjem intervencije zna ajno raste opožarena površina i potreban broj vatrogasaca.

b) Uz pretpostavku da se požar ne može uspješno zaustaviti bez sje e i raš iš avanja terena

ispred fronte požara i eventualnog paljenja kontra vatre, zbog nepristupa nosti terena, slijede e jednadžbe i tablica daju okvirne podatke o broju vatrogasaca potrebnih za gašenje pri odre enim uvjetima (brzina vjetra, opožarena površina).

tvD P D – udaljenost od fronte F0 do mjesta radova

p

psppsp v

vvLtvD

pv – brzina napredovanja fronte požara

t – vrijeme potrebno za po etak intervencije spD - udaljenost od fronte požara do mjesta intervencije ako se pali

kontra vatra L – duljina linije paljenja kontra vatre

spv – brzina napredovanja fronte kontra vatre


58

Potreban broj dana po vatrogascu za gašenje 1ha pri vjetruGusto a šume slab umjeren jak vrlo jak

slaba 0,5 1 2 3 srednja 1 4 6 10 velika 2 5 10 20

U slu aju požara male po etne površine od 400 m² i brzine vjetra od 20 km/h, kada je omogu en

pristup vatrogasnim vozilima, za efikasnu intervenciju potrebno je 6 vatrogasaca. U slu aju kada nije omogu en pristup na požarište (bez izravnog pristupa, nepristupa an teren i

sl.) za gašenje 1ha šume srednje gusto e pri umjerenom vjetru potrebna su 4 dana po vatrogascu (96 sati), što zna i da e za lokalizaciju požara iz primjera, raš iš avanjem terena i eventualnim paljenjem kontra vatre, uvježbanoj ekipi biti potrebno 2,77 radnih dana. Fronta požara napreduje cca 2,5 m/min, ako gašenje požara po inje u vremenu od 15 min od trenutka dojave o požaru, na udaljenosti od cca 60 min od

fronte min15F i linije paljenja dužine L u vremenu od 40 do 45 minuta od po etka intervencije, a potrebno je angažirati cca 66 vatrogasaca. Primjer nam pokazuje da je ispravan na in u zaštiti od požara otvorenog prostora preventivno iš enje puteva za pristup vatrogasaca i vatrogasnih vozila i izrada vatrobranih prosjeka odnosno prosjeka s elementima šumske ceste.

Uz vatrogasce na fronti požara, treba biti angažiran i odgovaraju i broj vatrogasaca voza a koji

djeluju s šumskim vozilima te autocisternama.

Izra un potrebnog broja vatrogasaca za požar otvorenog prostora na podru ju Grada Pazina

Ulazni parametri: Na podru ju Grada Pazina zastupljene su šume s cerom, meduncem, obi nim grabom, bijelim

grabom, crnim grabom, gorskim javorom, bagremom, pitomim kestenom, smrekom, bijelim borom i crnim borom. Vrijeme dolaska do šumskih površina kre e se od 5–30 min od trenutka izlaska vatrogasaca iz postrojbe. Za prora un se koristi vrijeme intervencije u roku 15 minuta i brzina vjetra od 3,1 m/s (uzima se približno 10 km/h). Prema statisti kim podacima iz Nacionalnog provedbenog plana, u šumskom požaru prosje no izgori 23 t/ha drvne biomase. Kalori na vrijednost bjelogori nog drva je 16-18 MJ/kg, a crnogori nog 19-20 MJ/kg.

Vrijeme intervencije 15 min, uz brzinu vjetra 10 km / h Šumska vrsta Bjelogorica Crnogorica Izgorjele površina (cca m²) 100 100 Dužina fronte (m) 20 20 Koli ina vode potrebna za ugasiti požar (l) 2529 2787 Vrijeme rada s 2 mlaza vode 200 l / min (min) 6,3 7,0 Vrijeme rada s 3 mlaza vode 200 l / min (min) 4,2 4,6 Broj vatrogasaca 4 + 1 4 + 1 Broj vatrogasnih vozila 1 1

GAŠENJE POŽARA PRETPOSTAVLJENOG POŽARA STAMBENOG OBJEKTA Primjer nepovoljnog objekta - c Primjeri karakteristi nog objekta - d, e

a) Požar na višekatnom stambenom objektu – primjer

Požar višekatne stambene zgrade sa ure enim potkrovljem ije je krovište i potkrovlje izvedeno od gorivog materijala.


59

Goriva tvar je drvena masa koja se nalazi u krovnoj i stropnoj konstrukciji kao imobilno požarno optere enje te namještaj kao mobilno požarno optere enje a papir, proizvodi od papira i platno su sastavni dijelovi namještaja odnosno stambenog prostora.

Ulazni parametri: Gori krovište stambenog objekta veli ine 20 x 15 metara odnosno površine 300 m² Sredstvo za gašenje je voda Predvi eni po etak gašenja kre e se unutar 10 minuta od po etka požara Požar se širi linijski, a linija širenja požara iznosi 1m/min Specifi na brzina izgaranja drvne mase iznosi 1,11 kg/m²/minuta Oslobo ena toplinska energija kod izgaranja drvne mase iznosi 14 MJ/kg Teoretska specifi na toplinska energija požara je 15,54 MJ/ m²/minuta Gašenje raspršenim mlazom (iskoristivost 20 – 30 %)

V t

pv dm dH vq m² min m/min kg/ m² MJ/kg % MJ/kg Ulazni podaci 300 10 1 1,11 14 30 2,2

Površina zahva ena požarom

mmvtr p 10110minmin (udaljenost ruba požara od centra požara nastala gorenjem u

vremenu do dolaska vatrogasaca. 2222 31414,310 mmrAp

Prema ovom prora unu unutar 10 minuta od nastanka požara cijela površina krovišta bila bi zahva ena požarom. Ukupna masa drvnih tvarikoja izgori u desetoj minuti od nastanka požara

kgtmkgmmAM dp 333minmin min2

2

Oslobo ena energija (toplina) kod gorenja u desetoj minuti

MJkgMJHkgMQ d 4662

Iskoristivi dio latentne topline raspršenog mlaza vode

kgMJqq vrm 44,0666,02,03,02,2

Koli ina vode W potrebna da se apsorbira energija požara

kgkgMJMJqQW 105007000/44,0666,0/4662

min

Ako se požar gasi s dvije mlaznice kapaciteta 200 l/min te raspršenim mlazom iskoristivosti 30% (20%) vrijeme gašenja bilo bi 17,5 (26,3) minuta od trenutka pretpostavljenog po etka gašenja požara.


60

Ukupno vrijeme gašenja požara (vrijeme otkrivanja i dojave požara, te dolaska na intervenciju u trajanju do 10 minuta plus vrijeme nanošenja vode raspršenim mlazom u trajanju od 17,5 (26,3) minuta), zadovoljava u inkovitost gašenja požara.

Ako se ne gasi, ovaj požar traje oko 2 sata i za to vrijeme izgorjeti e cijelo krovište sa stropom

zadnjeg kata, ali problem je što konstruktivni elementi nosivost gube mnogo ranije pa u tom slu aju dolazi naj eš e do urušavanja krovne i potkrovne konstrukcije u niže etaže. Predvi enim vremenom gašenja ovog požara uspijeva se spasiti oko 2/3 drvene mase krovišta i stropa te se sprje ava urušavanje konstrukcije i širenje požara na ostale etaže zgrade.

Broj vatrogasaca koji treba do i na intervenciju prema gornjoj pretpostavci

Broj vatrogasaca odre uje se temeljem broja ure aja kojim se gasi požar i potrebnog broja vatrogasaca koji poslužuju te ure aje. U opisanom primjeru požar se gasi s dvije mlaznice za raspršenu vodu iskoristivosti 20 - 30%, a svaku mlaznicu poslužuju 2 vatrogasca. Proizlazi da 4 vatrogasca gase požar, a 2 vatrogasca voza a upravljaju radom pumpe na vatrogasnom vozilu i ne mogu napusti vozilo, pa je za gašenje požara ukupno potrebno 6 vatrogasaca.

Za gašenje ovog požara vatrogasna postrojba treba na mjesto požara do i sa slijede im vozilima:

Navalno vozilo sa 2000 l vode i 100 l pjenila Autocisterna sa 8000 l vode sa dopunjavanjem.

Ovakav isti požar mogu e je gasiti i punim mlazom što u praksi nije korisno iz više razloga, a

prvenstveno iz ekonomi nosti raspolaganja vodom i vatrogasnim snagama (ve e su koli ine vode i ve i je broj vatrogasaca za gašenje u istom vremenu). Gašenjem požara raspršenim mlazom spašava se više materijalnih dobara uz znatno manji utrošak vode, odnosno umanjuju se posljedi ne štete prouzro ene velikom koli inom vode kod gašenja (potapanje stanova u nižim etažama i sl.).

b) Požar na jednokatnom stambenom objektu – primjer 1

Požar prizemnog stambenog objekta starije gradnje sa ure enim potkrovljem ili jednokatnog

objekta, kod kojeg su krovište i potkrovlje izvedeni od gorivog materijala.

V t pv dm dH vq

m² min m/min kg/ m² MJ/kg % MJ/kg Ulazni podaci 300 10 1 1,11 14 30 2,2

Rezultat je gotovo identi an prethodnom primjeru (radi se po istom izra unu): 4 vatrogasca za navalu i 2 vatrogasca-voza a. Gornja etaža je na visini do cca 3,5 m, što je u dosegu punog mlaza ili se može vršiti navala preko balkona na koje se može dospjeti obi nim ljestvama (kuka ama ili sastavlja ama)

c) Požar na jednokatnom i naj eš em stambenom objektu – primjer 2

Požar stambenog prizemnog objekta starije gradnje, sa ure enim potkrovljem ili jednokatnog, površine 150 m² po etaži (10x15 m), kod kojeg su krovište i potkrovlje izvedeni od gorivog materijala. Požar je zahvatio objekt u potpunosti, kroz obje etaže.

V t

pv dm dH vq

m² min m/min kg/ m² MJ/kg % MJ/kg Ulazni podaci 2 x 150 10 1 1,11 14 30 2,2

Po istom izra unu iz prethodnog primjera dolazi se do istog broja vatrogasaca, a jedino je takti ki

nešto druk ije razra en napad na požar. Nije mogu a navala unutar objekta u prvom razdoblju gašenja.


61

Izvana se mogu postaviti 2 grupe za vanjsku navalu na prizemlje (svaka pokriva frontu 20-25 m), a tek po osiguranju prizemlja pokušati preko stubišta izvršiti navalu na kat (potkrovlje). Požar na ovakvom manjem objektu ugase 4 vatrogasca u navali i 2 vatrogasca voza a s dva vatrogasna vozila od kojih je jedno autocisterna uz uvjet da je u neposrednoj blizini objekta osigurana dobava vode (hidrant).

d) Gašenje pretpostavljenog požara na javnim objektima - požar u bolnici, školi i sl.

Gra evinski objekti s rasporedom prostorija oko dugih hodnika Prosje no požarno optere enje je nisko, do 300 MJ/ m² Vrijede definicije ostalih parametara - kao u prethodnim primjerima Širenje požara zavisi od mjesta izbijanja, zadimljavanje se širi hodnikom ukoliko nema odimljavanja ili otvorenih prozora Stalno prisutno osoblje – dojava požara je vrlo brza.

t

pv dm dH vq

min m/min kg/ m² MJ/kg % MJ/kg Ulazni podaci 5 0,6 – 5 (1) 1 – 6,66 (1) 14 – 17 (16) 30 2,2

2222 5,7815 mvtrA pp

kgtmkgmmAM dp 5,78minmin/ min122

MJkgMJHkgMQ d 1256/

kgMJqq vrm /666,03,02,2

kgkgMJMJqQW rm 1886/666,0/1256/

Teoretski, požar iz ovog primjera - grupa u navali ugasi u jednoj minuti. Taj požar mogu ugasiti i

2 grupe u navali (4 vatrogasca) i 1 voza -vatrogasac s 1 vatrogasnim vozilom (kapaciteta min. 2000 l vode) u prihvatljivih 5 minuta.

e) Požar u koncertnoj dvorani, kinu

Prosje no požarno optere enje je nisko, oko 300 MJ/m² Vrijede definicije ostalih parametara kao u prethodnim to kama Gledalište je esto s tapeciranim sjedalima (spužve) Pretpostavlja se pojava požara u vrijeme prisutnosti ljudi i brza dojava.

t

pv dm dH vq

min m/min kg/ m² MJ/kg % MJ/kg Ulazni podaci 5 0,6 – 5 (1) 1 – 6,66 (1) 14 – 17 (16) 30 2,2

Ulazni podaci su isti kao i kod to ke d) pa su rezultati i izra un isti.

Pretpostavlja se da je za požare u takvim objektima potrebna koli ina od 0,15-0,4 l/s m² vode. lltAW p 18844,3114,0784,0 min1 . Rezultati oba prora una se poklapaju, pa se može

tvrditi da taj požar teoretski gase 2 grupe u navali (4 vatrogasca) i 1 voza -vatrogasac s 1 vatrogasnim vozilom (kapaciteta min. 2000 l vode) u prihvatljivih 5 minuta.


62

f) Požar u silosima sto ne hrane

Gra evinski objekti karakteristi ni po izvedbi (šuplji valjak od armiranog betona, spada u objekte više od 22 metra Dostupni preko zatvorenog stubišta Vrlo visokog požarnog optere enja - 13000 MJ/m³; 100000MJ/m².

silosA *t pv shm shH vq

m² min m/min kg/ m² min MJ/kg % MJ/kg Ulazni podaci 78,5 60 0,1 2 17,3 30 2,2

U gašenju požara potrebno je eliminirati mogu nost da se cjelokupni sadržaj silosa namo i i da se radi promjene njegovog volumena ugrozi stabilnost konstrukcije. Materijal iz silosa u kojem izbije požar, radi sprje avanja prijenosa požara, treba transportirati u susjedne silose ili na drugo mjesto uz nadzor vatrogasaca na barem tri mjesta (krov, elevator, transporter na ispustu), a prema potrebi, akciju gašenja treba provesti prema mjestu požara ili naknadno s krova.

2222 1131,060 mvtrA pp (požar je zahvatio silosA )

kgtmkgmmAM shsilos 157minmin/ min122

MJkgMJHkgMQ sh 1,2716/

kgMJqq vrm /666,03,02,2

kgkgMJMJqQW

rm4078/666,0/1,2716

Teoretski, požar koli ine goriva iz navedenog primjera (brzina širenja požara i veli ina i površina silosa su pretpostavke) ugasi u 1 minuti - 7 odjeljenja tj. 21 grupa u navali s barem 4 vozila (skra eno odjeljenje = 6 vatrogasaca u navali + voza ) . Požar mogu ugasiti i npr. 2 grupe u navali i 2 voza a-vatrogasca s 2 vozila (navalno i autocisterna) u vremenu od 10 min. Postoji opasnost od kovitlanja prašine i stvaranja eksplozivne koncentracije prašine, pa se djeluje ili vodenom maglom ili raspršenim mlazom (i tzv. prodornom vodom).

g) Požar na objektu za izradu i skladištenje gra evne stolarije

Požar na skladištu materijala ili gotovih proizvoda (piljeno ili suho drvo)

Vrijede definicije ostalih parametara kao u prethodnim to kama

Brzina širenja požara ovisi o vlažnosti drva, tipova obrade, brzine vjetra i na ina slaganja drvene gra e.

t

pv dm dH vq

min m/min kg/ m² MJ/kg % MJ/kg Ulazni podaci 10 0,1 – 6 (2) 1,11 – 6,66 (2) 14 – 20 (14) 30 2,2

2222 1130414,361,010 mvtrA pp

kgtmkgmmAM dp 1254748,3minmin/ min122


63

MJkgMJHkgMQ d 1756587,48/

kgMJqq vrm /666,03,02,2

Najslabiji požar, 1 grupa vatrogasaca ugasi za cca 22 sekunde (200 l/min), dok je za najja i požar potrebno osigurati koli inu vode od oko W=264 m³ koju teoretski mogu isporu iti 2 odjeljenja sa 2 vozila, tek za 3,66 h (1200 l/min). Za gašenje najja eg požara u vremenu do 60 minuta potrebno je najmanje 7-8 odjeljenja i 7-8 vozila, pod uvjetom da se mlazom pokriva cjelokupna površina.

Iskustveni podaci pokazuju da koli ina vode za efikasno gašenje ve ih požara takvih skladišta varira izme u wd=0,25-0,8 l/s/m².

min/5425801,47/9043785,01130414.38,025,0 lslAwW d

h) Požar na objektu za skladištenje posuda sa zapaljivim teku inama

vrijede definicije ostalih parametara kao u prethodnim to kama

kao primjer pretpostaviti e se prostor za skladištenje površine 100 m², brzina širenja požara ovisi o na inu skladištenja, izvedbi ODT-sustava, sektoriranju i dr. Kod ovih požara nije bitno odrediti brzinu širenja požara kao u slu aju krutina, ve se u slu aju razlijevanja zapaljivih teku ina pretpostavlja trenutno širenje požara na cijelu razlivenu površinu.

t pv dm dH vq

min m/min kg/ m² MJ/kg % MJ/kg Ulazni podaci 10 100 2 42 30 2,2

kgtmkgmmAM dp 200minmin/ min122

MJkgMJHkgMQ d 8400/

kgMJqq vrm /666,03,02,2

12612/666,0/840 kgMJMJqQW

rm

Energiju požara iz navedenog primjera, teoretski se apsorbira uz pomo 126 vatrogasaca u navali (21 odjeljenje s po 6 vatrogasaca u navali i s po 2 voza a) u jednoj minuti. Ovisno od stvarne veli ine skladišta i ostalih organizacijskih, tehni kih i gra evinskih mjera (požar u primjeru uvjetovan je i nepostojanjem stabilnog sustava za gašenje) biti e uputno angažirati i razli it broj vatrogasaca. Za prekrivanje navedene površine i volumena pjenom do visine od 1m radi fizi kog odvajanja gorive tvari i kisika i uz faktor opjenjenja f=100, te ako se uzme analogija s požarima tankvane, dovoljno je osigurati

koli ine od w=2 l/m²/s vode. Potrebna minimalna koli ina vode je: 31100/100/ mfVW

Požar e se gasiti duže od 5 minuta, ali se može pretpostaviti da bi uz odgovaraju e pristupe objektu mogla biti dovoljna 4 vatrogasca u navali za napad s dvije strane, 1 voza s navalnim vozilom i 1voza s autocisternom u rezervi.


64

i) Požar zapaljive teku ine u nadzemnom spremniku

U konkretnom slu aju spremnici sadrže do 10 t lož-ulja. Prema pravilniku o zapaljivim teku inama, potrebna koli ina vode za gašenje je 3 l/m²/min (tlocrtne površine spremnika) uz uporabu pjenila. Potrebna koli ina vode za hla enje je 60 l/m²/h (tlocrtne površine spremnika, a u trajanju najmanje 2h). Potrebna koli ina vode za gašenje sabirnog prostora je 2 l/m²/min uz uporabu pjenila.

Pod uvjetom da do e do izljevanja goriva i zapaljenja, a s obzirom na malu veli inu spremnika,

na požarište izlazi 1 vatrogasno odjeljenje od 6 vatrogasaca u navali i 2 voza a-vatrogasca s 1 navalnim vozilom i 1 autocisternom. Postupak gašenja je slijede i: 1. grupa potiskuje i hladi pare (i spremnik) raspršenim mlazom dok 2. grupa priprema gašenje požara pjenom, 3. grupa raspršenim mlazom potiskuje/ispire nezapaljenu koli inu goriva koja se izlila iz spremnika. U nastavku se 1. grupa pridružuje 3. grupi do uklanjanja opasnosti .

j) Požar autocisterne (lakih naftnih derivata) na parkiralištu

požar autocisterne 30 m³ na parkiralištu

goriva tvar su laki derivati nafte iz autocisterne iz koje je isteklo 600l goriva prije paljenja.

sredstvo za gašenje požara: srednje teška pjena ekspanzije E= 21-200 uzimaju i u prora un srednju vrijednost E= 90, doziranje pjenila za srednje tešku pjenu naj eš e 3%

predvi eni po etak gašenja od nastanka požara kre e se unutar 15 minuta

sloj pjene koji se nanosi iznosi minimalno 45 cm, a max 1,5 m (uzimamo srednju vrijednost 1 m)

požar se širi linijski po razlivenoj teku ini.

Površina mlake cca

(m²)

Dužina mlake

(m)

Broj zahva enih

vozila

Brzina izgaranja (l/s)

Trajanje požara bez gašenja ili eksplozije (h) Ulazni

podaci >50 15-100 1 8 1,6

Potrebna koli ina pjene za gašenje požara:

3

2

100

1100

mV

mmhAV

p

p

Potrebna koli ina otopine (voda + pjenilo) je:

otopinelmVE

VV

VVE

p

p

11,111109,0/100 30

0

0

Potrebna koli ina pjenila za gašenje požara je:

lVldVV

pi

pi

33,33

100/311,1111100/%0

Prora un opreme i vatrogasaca za slu aj požara:

llVVV pivode 3,3311,11110


65

lVvode 8,1077 litara za gašenje požara

Potrebni protok pjenila za gašenje unutar 10 minuta

10/11,1111/0 tVQukupno

11,111ukupnoQ l/min

Odre ivanje potrebnog broja vatrogasaca za intervenciju:

Požar se gasi s 2 standardne mlaznice za pjenu, a svaku mlaznicu poslužuju 2 vatrogasca pa je potrebno 4 vatrogasaca i voza vatrogasnog vozila koji upravlja radom pumpe na vozilu i ne može napustiti vozilo. Minimalni zahtjevi za vozilo kojim se izlazi na intervenciju:

- rezervoar vode minimalnog kapaciteta: 8000 l, opremljeno za pogon 2 mlaznice za pjenu (200 l/min) - kapacitet rezervoara s pjenilom - (E20-200, 3% mješavina) : 300 l.

Tabelarni prikaz svih primjera prora una.

Napomena: rezultati u tablici su

optimisti na procjena

primjer vatrogasaca voza a navalnih vozila autocisterni autoljestvi specijalnih

vozila

a 6 2 1 1 - - Otvoreni prostor b 66 4 2 2 - - c* 4 3 1 1 1 - d 4 2 1 1 - - Stambeni

e** 4 2 1 1 - - f 4 1 1 - - - Javni g 4 1 1 - - - h 6 2 1 1 - - i 2 - 48 1 - 8 1 - 4 1 - 4 - - j 4 2 2 1 - - k 6 2 1 1 - -

O B J E K T I Gospodarski

l 4 2 1 1 - - c* - najnepovoljniji objekt e**- naj eš i objekt 3.13. VATROGASNE POSTROJBE

Podru je Grada Pazina pokriva JVP Pazin s 26 profesionalnih i DVD Pazin s 20 operativnih dobrovoljnih vatrogasaca. Stanje i tehni ka opremljenost vozila je zadovoljavaju a budu i da je dio voznog parka obnovljen u posljednjih desetak godina, ali prosje na starost vatrogasne tehnike i opreme ipak name e potrebu nabavke novije opreme, prije svega nedostaju e auto ljestve, a sve u skladu s mogu nostima osniva a JVP Pazin. JVP Pazin je znatno više tehni ki opremljena od DVD Pazin, koje je dobro popunjeno operativnim vatrogascima. Prema NFPA smjernicama (protupožarni propisi u SAD) za uspješno gašenje požara u podru ju visoke ugroženosti (objekti visoke požarne ugroženosti i visoke ugroženosti osoba kao što su škole, bolnice, domovi zdravlja sa stacionarom, gospodarski objekti visoke požarne ugroženosti, rafinerije, visoki objekti i ostali sli ni objekti) potrebno je imati na licu mjesta 24 vatrogasaca, 4 navalna vozila (1 ili


66

2 navalna vozila mogu se zamijeniti autocisternom), 2 autoljestve i druga vozila prema potrebi, te 2 zapovjednika akcije gašenja. Prema NFPA smjernicama za uspješno gašenje požara u podru ju srednje ugroženosti (objekti srednje požarne ugroženosti i srednje ugroženosti osoba kao što su stambeni objekti, uredi, trgova ki i gospodarski sadržaji koji ne traže posebne vatrogasne snage) potrebno je imati na licu mjesta 16 vatrogasaca, 3 navalna vozila (1 ili 2 navalna vozila mogu se zamijeniti autocisternom), 1 autoljestve i druga vozila prema potrebi, te jednog zapovjednika akcije gašenja. Za izra un veli ine vatrogasnih snaga ne postoje hrvatske metode. U izradi prora una vatrogasnih snaga primijenjene su NFPA smjernice, pravila tehni ke prakse i iskustvo, te kombinacija ostalih izvora. Rezultati ovako dobivenih prora una moraju se smatrati orijentacijskim. Odre ivanje ukupnog broja vatrogasaca na podru ju, temelji se na izra unu potrebne vatrogasne tehnike i vatrogasnih snaga, u ovisnosti od broja istovremenih požara, faktora rizika od pojave i širenja požara (karakteristi ni objekti, broj stanovnika, površine i gusto e naseljenosti), postoje ih vatrogasnih snaga, veli ine, ure enosti i kategorije ugroženosti šumskih i poljoprivrednih površina, izvorištima vode, stanju prometnica, veli ine industrijskih zona, prosje nog broja požara u posljednjih deset godina i drugo. (Naputak MUP-a RH, Uprave za inspekcijske i upravne poslove, Inspektorat unutarnjih poslova, broj: 511-01-75-305002/2-03-1/3 od 30.04.2003. god). Prema Naputku MUP-a (tuma enjem Pravilnika za izradu procjena i planova), u slu aju npr. jednog požara u trajanju od dva sata, vatrogasna postrojba mora biti u smjeni minimalne ja ine kao za najnepovoljniji stambeni objekt, uve ana sa snagama ja ine kao za naj eš i požar i uve anog za dežurnog vatrogasca, te umanjena za rashod za minimalnu ja inu za naj eš i objekt i dežurnog vatrogasca. Na osnovu takvog izra una, za podru je Grada Pazina bila bi potrebna minimalna postrojba od 7 vatrogasaca u smjeni sa vozilima razli itih namjena.

Kriterij za odre ivanje broja vatrogasaca Vrsta vozila

Broj vatrogasaca kod ra unskog broja istovremenih požara u

vremenu od 2 sata (1 požar)

Najnepovoljniji objekt NV,AC, ALJ 7 Naj eš i objekt NV, AC 6 Dežurni 1 Rashod (naj eš i objekt i dežurni vatrogasac) 7 Vatrogasaca u smjeni (7+6+1) -7=7 Izbor vatrogasne postrojbe Središnja vatrogasna postrojba na podru ju Grada treba biti organizirana kao profesionalna postrojba. Razlozi za formiranje profesionalne postrojbe:

broj gospodarskih objekata visoke požarne ugroženosti i broj objekata visoke ugroženosti osoba broj požarno vrlo ugroženih gra evina starije gradnje, niske vatrootpornosti ve i broj objekata u kojima boravi ve i broj osoba (vrti , škole, sportske i kulturne dvorane, trgova ki centri) objekti u staroj jezgri me usobno su povezani te se požar može brzo proširiti s objekta na objekt postojanje visokih objekata (preko 22 m visine) veliki prostor djelovanja i odgovornosti vatrogasnih postrojbi velika površina otvorenih prostora visoke požarne ugroženosti.

U nastavku su dati dijagrami za neke karakteristi ne situacije koji traže viši stupanj organiziranosti vatrogasne postrojbe i brzu intervenciju prema standardima za TRVB 100, 124, 125 i 126


67

(Napomena: niti jedan navedeni stambeni objekt odnosno grupa objekata ne ispunjava uvjete za podjelu u požarne sektore):

a) Stariji objekti me usobno povezani u staroj gradskoj jezgri te u zoni stare stambene izgradnje, odgovaraju dijagramu za F30. Objekti su relativno visokog imobilnog požarnog optere enja (> 500 MJ/m²) i loše požarno odvojeni, katnosti do P+3.

b) Objekti novije gradnje me usobno povezani s zasebnim ulazima i pristupom samo s jedne odnosno dvije strane vatrootpornosti F60, vrijednosti imobilnog požarnog optere enja oko 100 MJ/m²

c) Samostoje i objekti stare masivne gradnje s pristupom s barem tri strane vatrootpornosti F30, vrijednosti imobilnog požarnog optere enja do 1000 MJ/m² i do P+3 katova, tlocrtne površine do 500 m²

d) Samostoje i novi objekti moderne visoke gradnje vatrootpornosti F60 s pristupima sa barem tri strane, P+8 i više, niskog imobilnog požarnog optere enja, bez požarnog odvajanja katova.

Dijagrami ovisnosti površine i imobilnog požarnog optere enja neodijeljenih gra evina (kvartovi, blokovi)i potrebe za uspostavljanjem odgovaraju e vatrogasne postrojbe prema TRVB 100, 124, 125 i 126 (Mobilno optere enje je 350 MJ/m )


68

Kako se može vidjeti iz dijagrama, svi gore nabrojani objekti zahtijevaju brzu intervenciju i

uspostavljanje profesionalne vatrogasne postrojbe te dežurstva od 0-24 sata.


69

3.14. POŽARNO PODRU JE I POŽARNE ZONE

Požarni sektor je osnovna prostorna jedinica koja se samostalno tretira kod svih razmatranja zaštite od požara, kako u protupožarnoj preventivi pri izradi Procjene ugroženosti od požara i Plana zaštite od požara, tako i u vatrogasnoj operativi kod gašenja požara. Požarni sektori predstavljaju grupu objekata, površinu objekta ili zemljišta za koju se može pretpostaviti da e se proces izgaranja ili tijek požara odvijati unutar njegovih granica i da te granice požar ne e prelaziti. Požarni sektor, obzirom na reljefne karakteristike zemljišta predstavlja i cjelina gdje granicu sektora ne predstavlja prirodna ili umjetna prepreka širenju požara (golet, potupožarna prosjeka i sl.) ve je ista odre ena pristupom ugroženoj površini, odnosno pozicijom sa koje se može organizirati spre avanje daljnjeg širenja požara.

Obzirom na smještaj ve ih naseljenih mjesta, te da na podru ju Grada Pazina nema zna ajnijih prirodnih prepreka koje bi isto dijelile na požarne sektore, cijelo podru je može smatrati jednim požarnim sektorom.

U odnosu na mogu nost efikasne intervencije u slu aju nastanka požara Grad Pazin je svrstan u jedno požarno podru je sa jednom požarnom zonom. Planiranom izgradnjom Vatrogasnog doma na lokaciji u blizini Istarskog ipsilona još bi se smanjilo potrebno vrijeme za intervenciju u udaljenijim naseljima.

U slijede oj tablici prikazani su podaci o udaljenosti naselja Grada Pazina od Vatrogasnog doma

JVP Pazin i potrebno vrijeme za stizanje na intervenciju:

R.B. NASELJE UDALJENOST OD JVP PAZIN (U KM)

VRIJEME U MIN

O EKIVANE PREPREKE NA PUTU

1. Beram 5,2 7,2 - 2. Bertoši 5,1 7,1 - 3. Brajkovi i 8,8 11,5 - 4. Butoniga 8,4 11,0 - 5. Grdoselo 7,9 10,4 - 6. Heki 5,9 8,0 - 7. Ježenj 8,0 10,5 - 8. Kaš erga 14,6 18,5 - 9. Kršikla 11,5 14,7 -

10. Lindar 4,4 6,2 željezni ka rampa 11. Lovrin 2,8 4,3 - 12. Trviž 8,7 11,4 - 13. Vela Traba 7,4 9,8 - 14. Zabrežani 9,6 12,5 - 15. Zamask 18,7 23,4 - 16. Zamaski Dol 20,1 25,1 - 17. Zare je 5,2 7,2 željezni ka rampa

U slijede oj tablici prikazani su podaci o udaljenosti zna ajnijih objekata u gradu Pazinu od

Vatrogasnog doma JVP Pazin i potrebno vrijeme za stizanje na intervenciju:

R.B. OBJEKAT UDALJENOST OD JVP PAZIN (U KM)

VRIJEME U MIN

O EKIVANE PREPREKE NA PUTU

1. Dje ji vrti gornji 0,6 1,7 - 2. Dje ji vrti donji 0,1 1,1 -


70

3. PIN - Ariš 0,8 1,9 - 4. Spomen dom 0,5 1,5 - 5. Srednja škola - Jurja Dobrile 1,0 2,1 - 6. Klasi na gimnazija 0,5 1,5 - 7. Osnovna škola 0,7 1,8 - 8. Tvornica sto ne hrane 1,6 2,9 - 9. Istraplastika 1,6 2,9 -

10. Kamen 1,3 2,5 - 11. Dom zdravlja 0,4 1,4 - 12. Benzinska pumpa INA 0,8 1,9 - 13. Državni arhiv 0,6 1,7 - 14. Etnografski muzej Istre 0,5 1,5 - 15. Benzinska pumpa PETROL 2,5 3,9 - 16. Benzinska pumpa ETRADEX 3,5 5,1 - 17. Bo arski dom 0,9 2,0 - 18. Ind. zona Ciburi I 4,2 5,7 - 19. Ind. zona Ciburi II 3,8 5,3 - 20. Ind. zona Pazinka I 1,8 3,1 - 21. Ind. zona Pazinka II (Plodine) 2,0 3,2 - 22. Radna zona Podberam 4,1 5,6 - 23. Neboderi 0,6 1,6 - 24. Školsko gradska sportska

dvorana 0,6 1,6 -

3.15. ORGANIZACIJSKE I TEHNI KE MJERE 3.15.1 USTROJ VATROGASNIH POSTROJBI Sukladno izra unu o potrebnom broju vatrogasaca iz ove Procjene potrebno je osigurati dovoljne vatrogasne snage na podru ju Grada Pazina, uzimaju i u obzir da je podru je djelovanja i odgovornosti JVP Pazin teritorij bivše Op ine Pazin, sada Grada Pazina i Op ina Cerovlje, Gra iš e, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u Šumi i Tinjan, ukupne površine 533 km².

Broj vatrogasaca u vatrogasnoj postrojbi s potrebnom opremom i sredstvima, kojima postrojba

mora raspolagati sukladno odredbama „Pravilnika o minimumu tehni ke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi“, omogu ava uspješno djelovanje postrojbe na podru ju za koje je osnovana.

Pregled vatrogasnih snaga u JVP Pazin i DVD Pazin:

PODRU NA VATROGASNA ZAJEDNICA PAZIN NAZIV PRAVNOG SUBJEKTA BROJ VATROGASACA

USTROJ / POPUNA SMJENA / 1. IZLAZ

Javna vatrogasna postrojba Pazin 26/26 6/3-4

Dobrovoljna vatrogasna postrojba Pazin 20 -

„Temeljem Pravilnika o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske“ JVP Pazin svrstava se u VRSTA "2" - formacijska je jedinica postrojbe, koja ima dva voza a u smjeni, a broji najmanje dvadeset i jednog profesionalnog vatrogasca.


71

JVP Pazin ima zapovjednika i zamjenika zapovjednika postrojbe, te etiri smjene od šest (6) vatrogasaca (voditelj smjene, voditelj odjeljenja, dva vatrogasca voza a i dva vatrogasca).

Tako er, treba naglasiti da prema Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih

dobara i okoliša Grada Pazina (S.N. Grada Pazina broj 6/15.) JVP Pazin predstavlja glavnu operativnu snagu sustava civilne zaštite Grada Pazina, za reagiranje u svim katastrofama i velikim nesre ama.

3.15.2. OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE VATROGASNIH POSTROJBI Profesionalni i dobrovoljni vatrogasci u vatrogasnim postrojbama moraju, sukladno „Zakonu o

vatrogastvu“, posjedovati tjelesnu i duševnu sposobnost i moraju biti osposobljeni za obavljanje vatrogasnih poslova. Uspješno obavljanje vatrogasne djelatnosti zahtijeva stalno stru no obrazovanje i uvježbavanje pripadnika vatrogasne postrojbe, a na na in utvr en „Pravilnikom o programu i na inu provedbe teorijske nastave i prakti nih vježbi u vatrogasnim postrojbama“ (N.N. 61/94.), te „Pravilnikom o programu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova“ (N.N. 61/94.).

3.15.3. OPREMANJE VATROGASNIH POSTROJBI

Vatrogasna postrojba mora biti opremljena opremom i sredstvima koja omogu avaju uspješno obavljanje vatrogasne djelatnosti, a izbor opreme i sredstava ovisi o vrsti i požarnim osobinama prostora i objekata koje postrojba štiti. Najmanja mogu a tehni ka opremljenost vatrogasne postrojbe, potrebna da bi ona mogla uspješno djelovati odre ena je „Pravilnikom o minimumu tehni ke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi“ (N.N. 43/95.).

Pregled vatrogasnih vozila JVP Pazin

VRSTA VOZILA MARKA VOZILA GODINA PROIZVODNJE

Zapovjedno vozilo Nissan 2008. Navalno vozilo FAP 1985. Navalno terensko vozilo Iveco magirus 2004. Navalno vozilo Iveco 2006. Autocisterna 7000 l Iveco 2006. Šumsko veliko vozilo Mercedes Unimog 2006. Šumsko malo vozilo UAZ 1979. Šumsko malo vozilo UAZ 1989. Polivalentno srednje vozilo TAM 1989. Polivalentno malo vozilo Mazda 2003. Ukupno vozila: 10

Pregled vatrogasnih vozila DVD Pazin

VRSTA VOZILA MARKA VOZILA

GODINA PROIZVODNJE

Zapovjedno vozilo Mercedes 1988. Navalno vozilo Daimler 1980. Transportno Volkswagen 1981. Ukupno vozila: 3

Pregled opreme u vozilima JVP Pazin

VOZILO - SKLADIŠTE NAZIV OPREME U VOZILIMA KOLI INA AGREGAT 1 HIDRAULI KI ALAT ZA TEHNI KE INTERVENCIJE 1 BRIDNI JAHA 1

NAVALNO TLF IVECO

REZA POJASA 1


72

VOZILO - SKLADIŠTE NAZIV OPREME U VOZILIMA KOLI INA SKALPEL 1 DIMOVUK 1 ZRA NI JASTUCI I OPREMA 1 MOTORNA PILA ZA DRVO 1 MOTORNA PILA ZA BETON/ / ŽELJEZO 1 BOCE ZA IZOLACIJSKI APARAT 4 PROMETNI UNJEVI 5 MLAZNICA C 7 MLAZNICA B 4 BRENTA A 1 SJEKIRA 1 VATROGASNA SJEKIRA 1 ME UMJEŠALICA Z4 2 ME UMJEŠALICA Z2 1 UBLAŽIVA REAKCIJE B MLAZA 1 MLAZNICA ZA TEŠKU PJENU B 2 MLAZNICA ZA TEŠKU PJENU C 1 HIDRANTSKI KLJU ZA PODZEMNI HIDRANT 1 HIDRANTSKI KLJU ZA NADZEMNI HIDRANT 2 ŠKARE ZA REZANJE ŽICE 1 APARAT ZA PO ETNO GAŠENJE POŽARA S9 1 APARAT ZA PO ETNO GAŠENJE POŽARA CO2 5 1 TLA NA CIJEV B 7 TLA NA CIJEV C 15 TLA NA CIJEV D 4 VISOKOTLA NA CIJEV Fi 38 5 KOŠARA ZA PRIJENOS C CIJEVI 3 RAZDJELNICA DCD 1 UBLAŽIVA REAKCIJE C MLAZA 1 MLAZNICA D 2 MLAZNICA TURBO C 1 MLAZNICA CAFS 1 DRŽA CIJEVI 2 VISOKOTLA NO VITLO S MLAZNICOM 1 USISNA KOŠARA 1 PRELAZNICA 125/A 1 POTOPNA TURBO PUMPA 1 RAZDJELNICA CBC 1 MLAZNICA ZA SREDNJU PJENU M2 1 PRELAZNICA B/C 5 PRELAZNICA C/D 2

EKI 6 KG 1 POTOPNA ELEKTRO PUMPA 1 USISNA CIJEV D 1 POLUGA ZA RU NO NAMATANJE VITLA 1 VISOKOTLA NA PIŠTOLJ MLAZNICA 1 CIJEVNI KLJU 1 CIJEVNI KLJU FI 38 1

IZOLACIJSKI APARAT 4 REZERVNA BOCA ZA IZOLACIJSKI APARAT 2 VATROGASNA SJEKIRA 1 SAMOSPASILAC ROLLGLIST 1 PNEUMATSKI ALAT 1 NOSILA FERNO 1 PLAHTA 4 HIDRAULI KI ALAT ZA TEHNI KE INTERVENCIJE 1 MOTORNA PILA ZA DRVO 1 ELEKTRI NA BRUSILICA 1 HIDRANTSKI NASTAVAK C 1 KLJU ZA PODZEMNI HIDRANT 1 LOPATA 1 METLA 1

KRAMP 1


73

VOZILO - SKLADIŠTE NAZIV OPREME U VOZILIMA KOLI INA EKI 6 KG 1

SJEKIRA ŠUMSKA 1 AGREGAT 1 ELEKTRI NA POTOPNA PUMPA 1 BATERIJSKE SVJETILJKE 2 PRODUŽNI KABEL 220V 1 RADNO UŽE 2 ŠKARE ZA REZANJE ARMATURE 1 TLA NE C CIJEVI 9 TLA NE B CIJEVI 5 NAPRTNJA A 1 ODIJELO ZA ZAŠTITU OD TOPLINSKOG ZRA ENJA 2 VISOKOTLA NE CIJEVI FI 38 6 MONSUN MLAZNICA 1 OPREMA ZA NOSILA 1 PENJA KO UŽE 1 APARAT ZA PO ETNO GAŠENJE POŽARA S6 1 APARAT ZA PO ETNO GAŠENJE POŽARA S9 1 APARAT ZA PO ETNO GAŠENJE POŽARA CO2 5 1 ZRA NI JASTUCI 3

UNJEVI ZA OBILJEŽAVANJE 6 ELI NO UŽE 1

KOMBINIRANI ALAT ORAO 1 MEHANI ARSKI ALAT 1 MLAZNICA C 4 TURBO MLAZNICA C 2 MLAZNICA FI 38 1 MLAZNICA ZA TEŠKU PJENU 2 RAZDJELNICA BCC 1 RAZDJELNICA CBC 1 PRELAZNICA C/38 1 PRELAZNICA A/B 1 PRELAZNICAC/D 1 UBLAŽIVA REAKCIJE MLAZA B 1 MLAZNICA B 1 MLAZNICA ZA SREDNJU PJENU 1 REDUKTOR TLAKA 1 USISNA CIJEV D 1 KLJU ZA SPOJKE FI 38 1 KLJU ZA SPOJKE ABC 1 KLJU ZA NADZEMNI HIDRANT 1 LJESTVE RASTEGA E 1

NAVALNO MAGIRUS

NOSILA 1

MODUL PUMPA S VITLOM 1 PIŠTOLJ MLAZNICA 1 PIŠTOLJ MLAZNICA ZA PJENU 1 NAPRTNJA A 2 METLANICA 2 MOTORNA PILA ZA DRVO 1 HIDRANTSKI NASTAVAK 1 KLJU ZA PODZEMNI HIDRANT 1 KLJU ZA NADZEMNI HIDRANT 1 KLJU EKSCSNTAR ZA HIDRANT 1 PRODUŽNA VITLA 2 LJESTVA RASTEGA E 2 DIMNJA ARSKI ALAT 1 ALAT ZA MOTORNU PUHALICU 1 MOTORNA PUHALICA 1 TRAKA ZA OZNA AVANJE 1

POLIVALENTNO MALO MAZDA

NOŽ ZA REZANJE POJASA 1

VISOKOTLA NA PUMPA S OPREMOM 1 ELI NO UŽE 1


74

VOZILO - SKLADIŠTE NAZIV OPREME U VOZILIMA KOLI INA TLA NA C CIJEV 5M 1 KANISTAR MB 3L 1 KANISTAR D 3L 1 MOTORNA PUHALICA 1 METLANICA 2 KOSIR 1 VISOKOTLA NA PUMPA S OPREMOM 1 TLA NA C CIJEV 5M 1 APARAT ZA PO ETNO GAŠENJE POŽARA S9 1 KANISTAR MB 3L 1 KANISTAR D 10L 1 KUTIJA S ALATOM 1 METLANICA 2

UAZ 7 ŠUMSKO MALO

MOTORNA PUHALICA 1

REFLEKTOR RU NI 2 BATERIJSKA RU NA SVJETILJKA MEGLITE 1 KOSIR 1 KLJU ZA HIDRANT EKSCENTRI NI 1 1 RADNA KACIGA SA ZAŠTITOM 1 RUKAVICE ZAŠTITNE RADNE 2 JAKNA ZAŠTITNA RADNA 1 HLA E ZAŠTITNE RADNE 1 KRAMP 1 METLANICA 2 VILE 1 LOPATA 1 VATROGASNA SJEKIRA 1

EKI 6 KG 1 NAPRTNJA A V 25 4 APARAT ZA PO ETNO GAŠENJE POŽARA S9 1 APARAT ZA PO ETNO GAŠENJE POŽARA CO2 5 1 BRENTA A 1 SJEKIRA ŠUMSKA 1 MEHANI ARSKI ALAT 1 MOTORNA PILA 1 KANISTAR ZA GORIVO 1 PLAMENIK ZA PROTUPOŽAR 1 MLAZNICA TURBO 2 MLAZNICA BM 1 MLAZNICA CM 1 RAZDJELNICA CBC 1 TLA NA CIJEV C 15 m 9 TLA NA CIJEV D 5 VISOKOTLA NA CIJEV Fi 38 1 PRELAZNICA A/B 1 PRELAZNICA B/C 2 PRELAZNICA C/D 2 KLJU ZA SPOJNICE Fi 38 2 KLJU ZA SPOJNICE A, B, C 2 MLAZNICA VIŠENAMJENSKA MC 1 MLAZNICA MD 2 MOTORNA PUHALICA 1 KANISTAR ZA VODU 20L 1 KANISTAR ZA BENZIN 1L 1 PRVA POMO KOMPLET 1 SET PRVE POMO I ZA AKUTNA STANJA 1 FLEKSIBILNA GUMENA CIJEV Fi 20 1 HIDRANTSKI NASTAVAK 1 KLJU ZA PODZEMNI HIDRANT 1 KLJU ZA NADZEMNI HIDRANT 1 METLANICE METALNE 4 TLA NA CIJEV B 4

UNIMOG ŠUMSKO VELIKO

RAZDJELNICA DCD 1


75

VOZILO - SKLADIŠTE NAZIV OPREME U VOZILIMA KOLI INA

LJESTVE KUKA E 1 LJESTVE SASTAVLJA E 1 USISNE CIJEVI A 6 CIJEVNI MOST 2 TLA NA CIJEV B 9 TLA NA CIJEV C 6 HIDRANTSKI NASTAVAK B/B 1 HIDRANTSKI NASTAVAK C 1 KLJU ZA PODZEMNI HIDRANT 1 KLJU ZA NADZEMNI HIDRANT 1 POVEZICE ZA CIJEVI 3 UBLAŽIVA REAKCIJE C MLAZA 1 MEHANI ARSKI ALAT 1 SABIRNICA A/BB 1 RAZDJELNICA B/CBC 1 USISNA KOŠARA A 1 PRELAZNICA 125/A 1 PRELAZNICA A/B 1 PRELAZNICA B/C 2 RADNO UŽE S KARABINEROM I KUKOM 2 MLAZNICA BM 2 MLAZNICA CM 3 ZAŠTITNA KOŠARA 1 TURBO MLAZNICA 1 KLJU ABC 1 MLAZNICA ZA TEŠKU PJENU S2 1 MLAZNICA ZA TEŠKU PJENU S4 2 ME UMJEŠALICA Z2 1 ME UMJEŠALICA Z4 1 MLAZNICA ZA SREDNJU PJENU M2 1 USISNA CIJEV ZA ME UMJEŠALICU 2 BOCE ZA IZOLACIJSKI APARAT 2 DIMOVUK 1 KLJU ZA HIDRANT 1 PRIJENOSNA RADIO STANICA 1 APARAT ZA PO ETNO GAŠENJE POŽARA S9 1

AUTOCISTERNA IVECO

APARAT ZA PO ETNO GAŠENJE POŽARA CO2 5 1

KLJU ZA OTVARANJE ŠAHTA 2 HIDRANTSKI KLJU 1 HIDRANTSKI C NASTAVAK 2 STALAK ZA REFLEKTOR 1 MOTORNA PUHALICA 1 METLANICA 8 MLAZNICA C 3 MLAZNICA B 1 MLAZNICA D 1 UBLAŽIVA REAKCIJE MLAZA C 1 PRELAZNICA A/B 1 PRELAZNICA B/C 1 SABIRNICA A/BB 1 REGULATOR TLAKA 1 CIJEVNI KLJU 2 TLA NE B CIJEVI 5 TLA NE C CIJEVI 13 TLA NE D CIJEVI 4 MLATNICA ZA SREDNJU PJENU 3 ŠTIT MLAZNICA 1 MLAZNICA ZA TEŠKU PJENU 1 PIŠTOLJ MLAZNICA ZA TEŠKU PJENU 1 UŽE ZA IZBAVU I SAMOIZBAVU 1 ODJELO ZA ZAŠTITU OD TOPLINSKOG ZRA ENJA 2

FAP 16/20 KOMBINIRANO

USISNA SITKA A 1


76

VOZILO - SKLADIŠTE NAZIV OPREME U VOZILIMA KOLI INA IZOLACIJSKI APARAT S PRIPADAJU OM OPREMOM 2 BOCA S STLA ENIM ZRAKOM 1 PRIJENOSNI REFLEKTOR 1 SABIRNICA B/CC 1 PLU NI AUTOMAT 1 MONSUN MLAZNICA 1 RAZDJELNICA CBC 1 TURBO MLAZNICA 1 ME UMJEŠALICA Z2 1 LJESTVE KUKA E 1

AKLJA 1 LJESTVE SASTAVLJA E 1 VILE 2 KRAMP 1

PLASTI NI REZERVOAR 1 KOSIR 1 VATROGASNA SJEKIRA 1 SKALPER ZA REZANJE POJASA 1 LOPATICA SKLAPAJU A 1 KANISTAR METALNI 20L 1 PLASTI NE KANTE 4 TORBA S PRVOM POMO I 1 DEKA 1 KRAMAROVA ŠINA 1 NAPRTNJA A V25 6 MOTORNA PUHALICA 3

EKI 3KG 1 APARAT ZA POŠETNO GAŠENJE POŽARA S6 1 KANISTAR ZA BENZIN S RAMOM 1 KANISTAR ZA VODU S RAMOM 1 KUTIJA ALATA KOMPLET 1 PRIJENOSNA PUMPA ZA KRUŠKU 1 RAM ZA NOŠENJE CIJEVI 1 MLAZNICA C 1 MLAZNICA D 1 PRELAZNICA C/D 1 TLA NE C CIJEVI 2 TLA NE D CIJEVI 4 ORAO 1 RADNO UŽE S KARABINEROM 2 PENJALICE ZA DRVENI STUP 1 METLANICA 11 VATROGASNI KARABIN 2

TAM 80T50 ŠUMSKO

OPREMA ZA SPAŠAVANJE S VISINA I DUBINA 1

PRENOSNA RADIO STANICA 1 INTERVENCIJSKO ODIJELO 1

ZAPOVJEDNO PRENOSNO ROTIRAJU E PLAVO SVIJETLO 1

KOMPRESOR ZA PUNJENJE BOCA 1 KEMIJSKA ODIJELA 3 KEMIJSKO ODIJELO ZA VJEŽBU 1 PUMPA POTOPNA ELEKTRI NA 2 PRODUŽNI KABEL TROFAZNI 1 PRODUŽNI KABEL MONOFAZNI 1 KUTIJA S BOCOM 14 KUTIJA PRAZNA 2 BOCA ZA STLA ENI ZRAK 2 LOPATA 3

EKI 1 PERA CIJEVI 1

SPREMIŠTE

RADNI STOL 1


77

VOZILO - SKLADIŠTE NAZIV OPREME U VOZILIMA KOLI INA TLA NE CIJEVI „B „ Ø 75 mm DUŽINE 15m 29 TLA NE CIJEVI „C „ Ø 52 mm DUŽINE 15m 28 TLA NE CIJEVI „D „ Ø 25 mm DUŽINE 20 m 1 USISNE CIJEVI Ø 110 DUŽINE 2m 4 USISNE CIJEVI Ø 75 DUŽINE 2m 2 PRIJENOSNA MOT. PUMPA ZA GAŠENJE POŽARA 8/8 2 USKO NI JASTUK 1

Opremanje osobnom opremom Opremanje osobnom opremom svih pripadnika profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi provodi se u skladu s „Pravilnikom o zaštitnoj i drugoj osobnoj opremi pripadnika vatrogasnih postrojbi“ (N.N. 61/94.). Za svakog profesionalnog i dobrovoljnog vatrogasca potrebno je osigurati komplet osobne zaštitne opreme. Zaštitna odje a i obu a vatrogasca izra uje se od materijala otpornog na atmosferske utjecaje, kiseline, lužine, toplinu i mehani ka ošte enja, a pogodna je za nošenje u uvjetima koji se stvaraju pri požaru ljeti i zimi. Zaštitna oprema koja se koristi u Hrvatskoj mora imati normu EN 469. Osobna zaštitna oprema koju zadužuje svaki vatrogasac: - bluza za zaštitu od toplinskog isijavanja, - hla e za zaštitu od toplinskog isijavanja - kožne zaštitne izme sa oja anom potplatom, - rukavice za zaštitu od toplinskog isijavanja, - zaštitna vatrogasna kaciga, - zaštitna maska, - zaštitni opasa tip "A", - pribor za zaštitni opasa . Druga osobna oprema koju zadužuje vatrogasna postrojba: - odijelo za zaštitu od visoke temperature, - odijelo za zaštitu od vrstih, teku ih i plinovitih kemikalija, - odijelo za zaštitu od kontaminacije, - visoke gumene izme s oja anom potplatom, - penja ko i radno uže, - aparati za zaštitu dišnih organa (izolacijski, filtarski, cijevni), - prijenosni eksplozimetar, - osobni dozimetar, - dozimetar za neposredno o itavanje, - radiološki detektor, - kemijski detektor, - plinodetektor, - ph metar, - pribor za dekontaminaciju, - akumulatorska svjetiljka u sigurnosnoj izvedbi, - radni kombinezon, - kuta, - zaštitne kožne rukavice. - zaštitne gumene rukavice, - druga specifi na oprema.

Smještaj tehnike i opreme Kompletna tehnika i oprema JVP Pazin i DVD Pazin smještena je u nedovoljno adekvatnim


78

prostorima Vatrogasnog doma na adresi Vrtliš e 3/a, u samom središtu Grada, pa je potrebno planirati premještaj Vatrogasnog doma.

3.16. MJERE U PRAVNIM OSOBAMA

Stanje organizacije i provo enje mjera zaštite od požara u pravnim subjektima koji su vlasnici

objekata II. kategorije ugroženosti od požara ve je navedeno u to ki 2. Procjene. Pravne osobe koje imaju objekte II. kategorije ugroženosti od požara, a nemaju izra enu procjenu

ugroženosti od požara i plan zaštite od požara, trebaju u najkra em roku izraditi navedene dokumente, odnosno izvršiti reviziju tih dokumenata sukladno odredbama Zakona.

Pravne osobe koje su razvrstane u III. ili IV. kategoriju ugroženosti od požara, koje do sada nisu izradile op i akt, odnosno Pravilnik o zaštiti od požara, isti moraju što prije izraditi. Za provo enje preventivnih mjera zaštite od požara moraju rasporediti radnika koji je obvezan položiti stru ni ispit po posebnom propisu pred nadležnom komisijom.

Pravne osobe se moraju pridržavati propisanih uvjeta za obavljanje redovite kontrole stabilnih

sustava za dojavu i gašenje požara, elektri nih i gromobranskih instalacija, instalacija u protueksplozijskoj “Ex” izvedbi, ure aja za odvod dima i topline, protupožarnih zaklopki, sustava za detekciju plinova, sustava za zaštitu od stati kog elektriciteta, strojeva s pove anim opasnostima, posuda pod tlakom, aparata za po etno gašenje požara i dr.

Prilazi do ure aja i opreme za gašenje požara, manipulativne površine za rad vatrogasaca i putevi

za evakuaciju, odnosno, spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom moraju biti uvijek isti i prohodni.

3.17. URBANISTI KE MJERE

U prostorno-planskoj dokumentaciji Grada Pazina, osim obaveznog sadržaja propisanog posebnim zakonom i podzakonskim aktima, ovisno o razini prostornog plana, u svrhu procjene ugroženosti i zaštite od požara, potrebno posebno evidentirati te obraditi i:

- broj, strukturu i razmještaj stanovništva, - strukturu, kapacitet i razmještaj gospodarskih djelatnosti, - prostorni razmještaj stambenih i radnih (poduzetni kih) zona, zelenih površina te ure aja i

mreže komunalne infrastrukture, - prirodne i izgra ene vodene površine i izvorišta vode za gašenje požara, - utvrditi maksimalnu gusto u naseljenosti za nove dijelove naselja kao i maksimalnu izgra enost

zona naselja, - pri izradi prostornih planova, naro ito detaljnih planova ure enja uklju iti nadležne službe

Ministarstva unutarnjih poslova sukladno Zakonu o zaštiti od požara.

Prilikom izrade prostornih planova utvrditi odredbe za provo enje koje e propisati:

- sigurnost susjednih gra evina u odnosu na širenje požara, - pristupa nost gra evini odnosno lokaciji za potrebe intervencije (pristup na javni put).

U naseljima gradskog karaktera i središtima ostalih ve ih naselja potrebno je sustavno poduzimati potrebne mjere da prometnice i javne površine budu uvijek prohodne radi nesmetane intervencije. U ve im kompleksima pravnih osoba stalno držati prohodne vatrogasne pristupe i putove evakuacije.

3.18. MJERE VEZANE UZ KOLI INU VODE ZA GAŠENJE 3.18.1. MINIMALNE KOLI INE VODE ZA GAŠENJE POŽARA I TLAK Za gašenja požara potrebno je osigurati minimalno potrebne koli ine vode za gašenje požara i


79

tlak u hidrantskoj mreži, sukladno odredbama Pravilnika o tehni kim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara.

3.18.2. HIDRANTSKA MREŽA ZA GAŠENJE POŽARA Pokrivenost naselja i prostora Grada hidrantima je dobra. Hidrantska mreža postavljena je u svim

naseljima osim Zamaskog dola koje još nema vodovodnu mrežu, ali je susjedno naselje Zamask dobro pokriveno vanjskim nadzemnim hidrantima. Sukladno Pravilniku o hidrantskoj mrežu Istarski vodovod PJ Pazin je posljednjih godina pri izgradnji novih odnosno rekonstrukciji postoje ih vodovodnih ogranaka ugradio ve i broj nadzemnih hidranata na podru ju centra grada pa sve do najudaljenijih naselja. Vanjskom hidrantskom mrežom dobro su pokrivene sve gospodarske zone i drugi objekti sa pove anom opasnoš u od požara. Na odre enim podru jima Grada postoji problem nedovoljnog tlaka u hidrantima.

Obzirom na utvr eno stanje vanjske hidrantske mreže potrebno je:

- postoje e nadzemne i podzemne hidrante održavati u funkcionalnom stanju, a na okolnim mjestima postaviti lako uo ljive oznake za podzemne hidrante

- na mjestu podzemnih hidranata, postupno prema mogu nostima Grada Pazina, a kod prve rekonstrukcije mjesne vodovodne mreže ugraditi nadzemne hidrante, sukladno Pravilniku o tehni kim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara

- kontrolirati tlak i koli inu vode u vanjskoj hidrantskoj mreži za gašenje požara u svim naseljima najmanje jedan put godišnje, sukladno Pravilniku o tehni kim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara

- tehni kim rješenjima osigurati potrebne i propisane tlakove i koli inu vode u vanjskoj hidrantskoj mreži.

3.18.3. OSTALI IZVORI VODE ZA GAŠENJE POŽARA

Potrebno je urediti prilaze za vatrogasna vozila i pristupe do površine voda koje svojom izdašnoš u udovoljavaju potrebama kod gašenja požara, a u svrhu crpljenja vode za potreba gašenja požara.

3.19. MJERE ZAŠTITE POSEBNO UGROŽENIH GRA EVINA I PROSTORA 3.19.1. GOSPODARSKE GRA EVINE Pri projektiranju i izgradnji proizvodnih gra evina u sklopu gospodarskih zona sukladno

prostorno-planskoj dokumentaciji i lokacijskoj dozvoli potrebno je osigurati vatrogasne pristupe, optimalan razmještaj gra evina uvažavaju i pri tom posebno zahtjeve tehnološkog procesa, požarno optere enje i vatrootpornost nosive konstrukcije, kao i važe u zakonsku regulativu koja regulira prostorno ure enje, gra enje, zaštitu od požara i zaštitu na radu. Pri projektiranju i izgradnji skladišta potrebno je pridržavati se odrednica Pravilnika o tehni kim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija.

3.19.2. ODLAGALIŠTA KOMUNALNOG OTPADA Otpad se, temeljem Zakona o otpadu, smije skladištiti, oporabljivati i/ili zbrinjavati samo u

gra evinama i ure ajima predvi enim za tu svrhu i na Zakonom propisan na in. Sva nelegalna odlagališta otpada potrebno je sanirati na na in utvr en studijom utjecaja na okoliš ili planom sanacije odlagališta. Do uspostave sustava zbrinjavanja otpada na Zakonom propisan na in na postoje im odlagalištima otpada obvezna je primjena odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom te propisa i pravilnika za zaštitu na radu i zaštitu od požara. U svrhu ranog otkrivanja nastalog požara na odlagalištima potrebno je organizirati stalni nadzor i motrenje naro ito izvan radnog vremena te sprije iti pristup neovlaštenim osobama tijekom 24 sata.


80

3.19.3. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA NA GRA EVINAMA ZA PROIZVODNJU I PRIJENOS ELEKTRI NE ENERGIJE

Hrvatska elektroprivreda – Elektroistra Pula RJ Pazin, dužna je redovito održavati

elektroenergetske vodove i niskonaponsku mrežu, kao i elektro postrojenja. Kod održavanja elektropostrojenja potrebno je obratiti pažnju na redovitu zamjenu transformatorskog ulja, kontroliranje i dopunjavanje ulja, zamjenu dotrajalih dijelova u trafostanicama novim i pravilno dimenzioniranim dijelovima. Kod ure aja za prijenos elektri ne energije obavezno je redovito istiti zaštitni pojas ispod dalekovoda i "kruga" trafostanica od suhe trave i korova, kao i prosjeke za dalekovode u predjelu šuma.

Tijekom redovitog pregleda i održavanja gra evina za prijenos i distribuciju elektri ne energije

posebnu pozornost treba obratiti na:

- kvalitetu ukapanja i dotrajalosti drvenih stupova, - stanju izolatora, odvodnika prenapona i vodi a, - kvalitetu i podešenosti zaštite vodova, - zategnutosti vodi izme u stupova. 3.20. MJERE ZAŠTITE NA OTVORENOM PROSTORU U cilju otklanja opasnosti od šumskih požara i požara niskog raslinja potrebno je da državna

tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, udruge gra ana, sredstva javnog informiranja i svi drugi subjekti zaštite od požara odgovorno provode zakonom i drugim aktima propisane mjere koje su njihovoj nadležnosti.

U tijeku je revizija Programa gospodarenja za državne šume, a zapo ele su i aktivnosti na izradi Programa gospodarenja za šume šumoposjednika na podru ju Grada Pazina za G.J. Pazinske šume koja obuhva a najve u površinu privatnih šuma na podru ju Grada Pazina – Pazinske šume. U narednim godinama nastaviti e izrada Programa gospodarenja za ostale gospodarske jedinice šuma šumoposjednika, prema Operativnom planu Savjetodavne službe kojeg odobrava Ministarstvo poljoprivrede. Sukladno parametrima iz Mjerila za procjenu opasnosti od nastanka šumskog požara, preko 95% svih šuma na podru ju Grada Pazina nalazi se u III. stupnju opasnosti od šumskog požara (umjerena opasnost).

Sustav ophodnje, motrenja i dojave vatrogasnim postrojbama i drugim službama u slu aju

nastanka požara na šumskom ili drugom otvorenom prostoru pokriva cjelokupnu površinu Grada Pazina bez obzira na oblik vlasništva na šumskim površinama i uz primjerenu suradnju PVZ Pazin i Šumarije Pazin.

Odlukom o agrotehni kim mjerama Grada Pazina utvr eni su okviri ponašanja na otvorenom

prostoru posebice u vrijeme pove ane opasnosti od požara sukladno posebnim zakonima i propisima koji reguliraju zaštitu od požara na otvorenom prostoru. Donesenu Odluku potrebno je sustavno uskla ivati s izmjenama zakonske regulative, a na terenu treba osigurati kontrolu provo enja Odluke putem poljoprivrednih, šumarskih i ostalih nadležnih inspekcija.

Stanovništvo treba redovito obavještavati i upozoravati putem svih vrsta medija kao što su: radio

postaje, televizija, dnevni tisak ili druge tiskane obavijesti (plakati, letci i sl.) na potrebu provo enja preventivnih mjera zaštite od požara. Neophodno je organizirati savjetodavne sastanke za sve sudionike i obveznike provo enja zaštite od požara u cilju poduzimanja potrebnih mjera, kako bi se opasnost od nastajanja i širenja požara smanjila na najmanju mogu u mjeru.

Kopani bunari, kanali, pojilišta za životinje i ostale prirodne pri uve vode koje se mogu koristiti

za gašenje požara na otvorenom prostoru moraju se redovito istiti, a prilazne putove za vatrogasna vozila održavati prohodnima.


81

U slu aju nastajanja požara na otvorenom prostoru, pravne osobe ije su gra evine ili ure aji locirani u neposrednoj blizini požara dužne su dati na raspolaganje svoju opremu i mehanizaciju za potrebe radova na sprje avanju širenja požara ili za njegovo gašenje.

Obavezan je nadzor i skrb nad državnim, županijskim i lokalnim cestama i zemljišnom pojasu uz

cestu. Zemljišni pojas mora biti ist i pregledan kako zbog sigurnosti prometa tako i zbog sprje avanja nastajanja i širenja požara na njemu. Stoga je obavezno iš enje zemljišnog pojasa od lako zapaljivih tvari, odnosno, onih tvari koje bi mogle izazvati požar ili omogu iti odnosno olakšati njegovo širenje.

Obavezno je istiti pojas uz željezni ku prugu od lako zapaljivih tvari, odnosno, tvari koje bi

mogle izazvati požar i omogu iti njegovo širenje. U slu aju prijevoza zapaljivih teku ina, plinova i drugih opasnih tvari u vagon cisternama, kao i u teretnim vagonima, u svemu je obavezno pridržavati se propisanih uvjeta iz Zakona o prijevozu opasnih tvari te voditi ra una da zapaljivi teret, odnosno, opasne tvari, ne ostanu bez nadzora.

3.20.1. MJERE ZAŠTITE KOD PRIJEVOZA OPASNIH TVARI a) Cestovni promet

Svako vozilo kojim se prevoze opasne tvari mora imati opremu za zaštitu od tih tvari, a sukladno

Europskom sporazumu o me unarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari - ADR (NN 12/91).

Organiziranu intervenciju u slu aju akcidenta treba provoditi uz unutarnje i vanjsko blokiranje mjesta nesre e. Sve osobe koje rade u zoni 1 (opasna zona) moraju koristiti osobna zaštitna sredstva odabrana prema stvarnoj opasnosti, a u zoni 2 (zona pripremnog prostora) izvoditi pripremne radnje za intervenciju te samu intervenciju. U svim slu ajevima i bez prethodne procjene o mogu nostima savladavanja opasnosti, obavezno treba pozvati policiju.

b) Željezni ki prijevoz

Opasne tvari ne smiju se prevoziti željezni kim vozilima u kojima se nalaze putnici. Prilikom prijevoza opasnih tvari u željezni kom prometu primjenjuju se osim mjera sigurnosti za prijevoz opasnih tvari propisanih Zakonom i odredbe Me unarodne konvencije o prijevozu opasne robe željeznicama i Me unarodnog pravilnika o prijevozu opasne robe u željeznicama.

HŽ - Hrvatske željeznice dužne su osigurati uvanje opasnih tvari koje prevoze i to od trenutka

primitka do trenutka isporuke tih tvari.

3.20.2. MJERE ZA URE ENJE PUTEVA I JAVNIH POVRŠINA SA STANOVIŠTA ZAŠTITE OD POŽARA

a) Pristupni putovi Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti površine: - kolnika javnih prometnica, - kolnika pristupnih putova do gra evine, - kolnika prolaza kroz gra evinu, - gra evina (rampi, plo a uzdignutih pješa kih trgova uz gra evinu, površine nižih dogra enih dijelova gra evina uz više gra evine i sl.), - plo nika i trgova predvi enih za pješake, te - sve ostale površine na terenu ija nosivost omogu uje prolaz i rad vatrogasnih vozila. Nosivost gra evinskih konstrukcija, ije su površine predvi ene da posluže kao vatrogasni

pristup, treba biti takva da podnese osovinski pritisak od 100 kN.


82

b) Uvjeti korištenja vatrogasnih pristupa Da bi se vatrogasni pristupi mogli koristiti u svrhu kojoj su namijenjeni, potrebno je:

- da budu vidljivo ozna eni oznakama sukladno hrvatskim normama ili pravilima tehni ke prakse - da se na površinama koje se nalaze izme u vanjskih zidova gra evina i površina za operativni rad vatrogasnih vozila ne postavljaju gra evine ili zasa uju visoki drvoredi koji prije e sloboda manevar vatrogasne tehnike - da na površinama koje su isklju ivo namijenjene za rad s vatrogasnom tehnikom budu postavljene rampe kako bi se sprije io dolazak drugih vozila - da budu stalno prohodni u svojoj punoj širini - da omogu uju kretanje vatrogasnog vozila vožnjom unaprijed - da slijepi vatrogasni pristup, duži od 100 m, mora na svom kraju imati okretališta koja omogu avaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila.

c) Vatrogasni prilazi

Ravni vatrogasni prilaz za jednosmjerno kretanje vatrogasnog vozila treba biti širine najmanje 3 m. Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte:

Vatrogasni prilazi za objekte vidine do 22 m i iznad 22 m Širina vatrogasnih prilaza Vodoravni polumjer (m)

(<22) m (>22) unutarnji vanjski 6,00 7,00 5,00 5,00 11,00 12,00 5,50 6,30 7,00 7,00 13,00 13,50 5,00 6,00 10,00 8,50 15,00 14,50 4,50 5,50 12,00 9,50 16,50 15,00 4,00 5,00 16,50 12,00 20,50 17,00 3,50 4,50 21,50 15,50 25,00 20,00 3,00 4,00 37,00 20,50 40,00 24,50

- 3,50 - 27,00 - 30,50 - 3,00 - 45,00 - 48,00

- kad se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prolaz kroz gra evinu, tada on mora biti u pravcu, a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje 3 x 4 m, a postoje i najmanje 3 x 3,80 m, - uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba, - prijelaz iz uspona u pad ili obrnuto treba se izvesti okomitom krivinom, iji radijus mora iznositi najmanje 15 m, - stepenica na vatrogasnom prilazu ne smije imati ve u visinu od 8 cm. Me usobna udaljenost stepenica mora iznositi najmanje 10 m.

d) Površine za operativni rad vatrogasnih vozila Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s vanjskim

zidovima gra evine, treba biti najmanje:

- 5,5 m za gra evine visine do 40 m, - 7,0 m za gra evine visine iznad 40 m.


83

Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid gra evine, treba biti najmanje 5,5 m, njena dužina minimalno 11 m, a udaljenost od zida najviše 1 m.

Razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila, od podnožja gra evine tj.od vanjskih zidova gra evina može iznositi najviše:

- 12 m za gra evine visine do 16 m, - 6 m za gra evine više od 16 m visine. Površina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s dopuštenim

maksimalnim nagibom od 10 % u bilo kojem smjeru površine.

4. Z A K L J U A K

Pravilnikom o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija odre eni su parametri ijom se stru nom obradom odre uju mjere koje se trebaju provoditi da se opasnost od nastanka požara svede na najmanju mogu u mjeru, a uz optimalno ulaganje financijskih sredstava i ljudskih potencijala.

Na temelju prikaza postoje eg stanja, stru ne obrade injeni nih podataka i prijedloga organizacijskih i tehni kih mjera za smanjenje opasnosti od nastajanja požara za podru je Grada Pazina, može se zaklju iti:

1. Grad Pazin predstavlja jedno požarno podru je sa jednom požarnom zonom, u kojoj se u

najve em broju naselja može intervenirati u roku od 15 minuta od vremena dojave požara. Nositelj zaštite od požara je JVP Pazin, kao središnja postrojba s podru jem djelovanja i odgovornosti koje se proteže na cjelokupni teritorij Grada Pazina i susjednih Op ina: Cerovlje, Gra iš e, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar Šumi i Tinjan. JVP Pazin za provo enje vatrogasne djelatnosti zapošljava 26 djelatnika u operativi, a DVD Pazin broji 20 vatrogasaca.

2. Postoje i ustroj vatrogasne operative zadovoljava potrebe Grada, ali neophodno je opremanje nedostaju om opremom i sredstvima vatrogasnih postrojbi, kao i osobnom opremom vatrogasaca, kako bi se omogu ilo uspješno obavljanje vatrogasne djelatnosti sukladno zakonskim propisima. Opremanje vatrogasnih snaga i kapitalno ulaganje u izgradnju novog vatrogasnog doma ovisiti e o financijskim mogu nostima Grada Pazina i susjednih Op ina kao suosniva a Javne vatrogasne postrojbe Pazin. Kako je navedeno i u Nacionalnoj strategiji zaštite od požara, cilj i zadatak vatrogasnih postrojbi na podru ju Grada Pazina je u inkovito djelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine, pružanju tehni ke pomo i pri svim vrstama ugrožavanja, djelovanju pri ostalim složenijim doga ajima (nesre e s opasnim tvarima, elementarne nepogode, nesre e u prometu), jer JVP Pazin je glavna operativna snaga sustava civilne zaštite na podru ju Grada Pazina.

3. U slu aju požara ve ih razmjera potrebno je uklju ivanje vatrogasnih postrojbi susjednih gradova u Istarskoj županiji, a kod ve ih požara otvorenih prostora uklju uju se i protupožarni zrakoplovi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzra ne obrane iz sastava Protupožarnih namjenski organiziranih snaga (PP NOS-a OSRH).

4. Grad i JVP Pazin uspješnu sura uju sa Hrvatskim šumama i Savjetodavnom službom u poduzimanju mjera zaštite šuma od požara, kod izrade dokumenata zaštite od požara, pripreme protupožarne sezone, provo enju preventivnih mjera zaštite šuma od požara, te suradnje kod intervencija na gašenju šumskih požara. Cilj svakog dobrog gospodara šume je da sprije i nastajanje požara pravilnim gospodarenjem i uvanjem šume, tako da primjenjuje preventivne mjere zaštite od požara prije nastanka požara, odnosno da sprje ava ili umanjuje mogu nost pojave požara. S obzirom na velike površine šuma na podru ju Grada Pazina i njihov op edruštveni zna aj, velike štete nakon šumskih požara, u estalost šumskih požara na odre enim podru jima, te opravdanu sumnju da su ti požari naj eš e podmetnuti, nedvojbeno je da je ljudski faktor najve i rizik nastajanja požara šuma i niskog raslinja. Teško


84

dokazivanje krivnje i male zakonske sankcije samo daju vjetar u le a takvim pojedincima koji zbog psihi ke bolesti ili drugog interesa podme u požare. Zbog toga je zadatak svih društvenih subjekata da preventivno djeluju u smanjivanju tog rizika, a potrebno je ja e razvijati sustav kaznenih i prekršajnih prijava za izazivanje požara.

5. Otvorena podru ja ve im dijelom su ve e požarne ugroženosti zbog geološko-pedoloških karakteristika, klimatskih uvjeta, vegetacije i zapuštenih površina, pa se pogotovo u ljetnim mjesecima pove ava opasnost od izbijanja i brzog širenja požara. Pripreme za ljetnu protupožarnu sezonu provode se putem tematskih sjednica Stožera ZiS Grada Pazina i susjednih Op ina. U suradnji sa Podru nom vatrogasnom zajednicom Pazin, Vatrogasnom zajednicom Istarske županije, Podru nim uredom Pazin DUZS i pravnim osobama (Komunalno poduze e Usluga, Hrvatske šume – Šumarija Pazin, Istarski vodovod PJ Pazin, Elektroistra Pula, Pogon Pazin i drugi) donose se svi potrebni dokumenti i provode aktivnosti za uspješno provo enje mjera zaštite od požara na podru ju djelovanja PVZ Pazin, a Gradona elnik Grada Pazina donosi Plan operativne provedbe programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara na podru ju Grada Pazina.

6. Pojedini pravni subjekti ne provode sve propisane mjere zaštite od požara, pa je potrebno

osigurati da ti subjekti ispune svoje obveze u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i drugih podzakonskih akata.

7. Postoje a hidrantska mreža dijelom tehni ki dotrajala i neispravna, pa je potrebno izvršiti

kontrolu i osigurati njenu tehni ku ispravnost sukladno zakonskim propisima. U toku rješavanja vodoopskrbe na podru ju Grada, u naseljima gdje sada nedostaje, potrebno je izvesti vanjsku hidrantsku mrežu sa nadzemnim hidrantima.

8. Svake godine potrebno je sustavno analizirati stanje zaštite od požara na podru ju Grada

Pazina, te i dalje razvijati efikasan sustav protupožarne zaštite. Radi osiguranja pravodobne i u inkovite zaštite od požara potrebno je organizirati i osposobljavanje pu anstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje po etnih požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom prema posebnim propisima. U prevenciji nastanka požara moglo bi se napraviti i više sa ve im nov anim sredstvima. 9. Uspješno funkcioniranje sustava zaštite od požara, pored profesionalnog angažiranja svih sudionika, zahtijeva i zna ajna financijska sredstva za pla e vatrogasaca, materijalne troškove i kapitalna ulaganja u vatrogasnu tehniku i vatrogasne domove. Smanjivanje decentraliziranih sredstava za financiranje redovnog rada javnih vatrogasnih postrojbi, te smanjivanje prihoda PVZ Pazin zbog smanjenja uplata od naknade za op e korisne funkcija šuma i od premija osiguranja sve više optere uje prora une jedinica lokalne samouprave koje izdvajaju zna ajna sredstva za rad JVP iznad minimalnog standarda, kao i za rad PVZ-a i DVD-a. Tako er, zbog teške gospodarske situacije pojedini pravni subjekti sve teže provode propisane mjere zaštite od požara. Zbog toga je zajedni ka zada a svih sudionika sustava zaštite od požara da se uz optimalno ulaganje financijskih sredstava i korištenje ljudskih potencijala, provode propisane mjere zaštite od požara s ciljem zaštite sigurnosti ljudi, životinja, materijalnih dobara i prirode od požara.

10. Važe i Zakon o zaštiti od požara trebao je sustavno i cjelovito ure ivati podru je zaštite od

požara, ali niti više od pet godina od stupanja na snagu Zakona nisu doneseni važni podzakonski akti kao što su Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i Pravilnik o razvrstavanju gra evina, gra evinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara. U me uvremenu je na javnoj raspravi bio i Nacrt prijedloga novog zakona o zaštiti od požara, pa je za sve obveznike zakona bitno što skorije donošenje novih zakonskih i podzakonskih propisa, te njihova uskla enost sa donesenim Zakonom o sustavu civilne zaštite i budu im novim Zakonom o vatrogastvu.

11. Na kraju ovog zaklju ka treba naglasiti da je Hrvatski sabor na svojoj sjednici od 24.05.2013.

godine donio Nacionalnu strategiju zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine, kao


85

dokument državne razine zaštite od požara, koja donosi opis i analizu postoje eg stanja sustava zaštite od požara, te sadrži i glavne ciljeve, prioritete, me unarodne obveze, pravni okvir te instrumente i mjere provedbe kao i nositelje i odgovornosti i elemente ocjene.

Nacionalni plan djelovanja zaštite od požara donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog

Ministarstva, za razdoblje od etiri godine i sadrži osobito: mjere i aktivnosti u podru ju zaštite od požara, na in, redoslijed, rokove i nositelje provedbe mjera, projekte, procjenu potrebnih sredstava te analizu troškova i koristi. Svi ostali dokumenti zaštite od požara ne mogu biti u suprotnosti s Nacionalnom strategijom zaštite od požara, što uklju uje i procjene ugroženosti od požara i planove zaštite od požara koje donose JLP(R)S.

U nastavku navodimo glavne odredbe Nacionalne strategije, a ve ina postavki opisa, analize, ciljeva i zadataka sustava zaštite od požara iz Procjene ugroženosti od požara za Grad Pazin, sukladna je sa Nacionalnom strategijom.

U Republici Hrvatskoj su tijekom posljednjih godina stupili na snagu novi propisi koji ure uju

podru je zaštite od požara, a najve a promjena je nastupila u podru ju gra enja, ime je ure en na in sudjelovanja inspekcije zaštite od požara na po etku i na kraju postupka gra enja, na na in da se, sukladno relevantnim zakonskim odredbama, utvr uju posebni uvjeti iz podru ja zaštite od požara prije nego što se pristupi samom gra enju.

Potrebno je izraditi prijedlog novog ustroja vatrogastva koji treba precizno utvrditi odnose u

sustavu vatrogastva na razinama gradova (op ina), županija i države, jer su tijekom proteklog razdoblja uo eni odre eni nedostaci u postoje oj zakonskoj regulativi, a neka podru ja sustava vatrogastva nisu u potpunosti regulirana podzakonskim propisima.

Cilj razvoja vatrogastva je u inkovito djelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara

i eksplozija, gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine, pružanju tehni ke pomo i pri svim vrstama ugrožavanja, gašenju ve ih i dugotrajnijih požara, djelovanju pri ostalim složenijim doga ajima (nesre e s opasnim tvarima, elementarne nepogode, nesre e u prometu). Za realizaciju ciljeva razvoja bitna je izrada odgovaraju e pravne regulative te materijalna, tehni ka i kadrovska podrška.

Glavni ciljevi razvoja sustava zaštite od požara i prioriteti kroz preventivno i operativno djelovanje su: – smanjiti broj nastalih požara, – smanjiti broj stradalih osoba, – smanjiti materijalnu štetu nastalu uslijed posrednog i neposrednog djelovanja požara, – unaprijediti sustav vatrogastva te redefinirati status vatrogasaca. Smanjenje broja nastalih požara mogu e je posti i prvenstveno kroz preventivno djelovanje na svim razinama u kojem e vode u ulogu imati inspekcija zaštite od požara, jedinice lokalne i podru ne samouprave i vatrogasne službe. Za otvorene prostore posebno ugrožene od nastanka i širenja požara potrebno je godišnje izra ivati planove motrenja, uvanja i ophodnje te donijeti mjere zabrane nekontroliranog i neovlaštenog pristupa i boravka na tim prostorima za razdoblje visokog i vrlo visokog indeksa opasnosti od nastanka požara.

Sredstva za provedbu izrade planova motriteljsko-dojavne službe osiguravaju pravne osobe koje su vlasnici ili korisnici površine kojima upravljaju, odnosno jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave za prostore u vlasništvu fizi kih osoba. U provedbu motrenja, uvanja i opho enja potrebno je uklju iti i udruge koje koriste prostor (planinarska društva, lova ka društva, udruge za zaštitu prirode i okoliša i dr.).


86

Godišnje, pred po etak i za vrijeme protupožarne sezone potrebno je provoditi informativno promidžbene aktivnosti u cilju upoznavanja pu anstva s opasnostima od nastanka požara i posljedicama koje izaziva te podizanja razine protupožarne kulture te organizirati objavljivanje poruka u svezi zaštite od požara kroz emisije televizijskih i radio postaja te lanaka u tisku, pripremiti i organizirati predavanja, razgovore i reportaže na temu zaštite od požara, odnosno tiskati letke i plakate s porukama i odgovaraju im slikovnim rješenjima uz te poruke i sl.

Posebnu pozornost treba usmjeriti informiranju pu anstva o zakonskoj regulativi i odlukama lokalne i podru ne (regionalne) samouprave prilikom spaljivanja biljnog i drugog otpada. U suradnji s uredništvima televizijskih i radio-postaja te tiskovnih medija, izraditi priloge i lanke koji e se objaviti u posebnim programima ili prilozima. Planirati, pripremati i provoditi savjetovanja i seminare za dodatno osposobljavanje sudionika u zaštiti od požara.

Temeljem Plana zaštite šuma od požara, koji mora biti uskla en sa šumskogospodarskim planom, pravne osobe koje gospodare šumama i šumskim zemljištima, te korisnici šuma i šumskih zemljišta dužni su provoditi radove zaštite šuma od požara (izra ivati protupožarne prosjeke, održavati postoje e i provoditi radove biološke obnove šuma). Za provedbu radova zaštite šuma od požara u ugroženim šumskim podru jima u vlasništvu fizi kih osoba financijska sredstva treba osigurati u prora unima gradova i op ina na ijem se podru ju šume nalaze.

5. ZAKONSKA REGULATIVA Zakon o zaštiti od požara (N.N. 92/10.)

Zakon o vatrogastvu (N.N. 139/04., 174/04. i 38/09.)

Zakon o šumama (N.N. 140/05., 82/06.,129/08., 80/10., 124/10., 25/12., 68/12., 148/13. i 94/14.)

Zakon o savjetodavnoj službi (N.N. 50/12. i 148/13.)

Zakon o gradnji (N.N.153/13.)

Zakon o prostornom ure enju (N.N.153/13.)

Zakon o zaštiti okoliša (N.N. 80/13., 150/13. i 78/15.)

Zakon o zapaljivim teku inama i plinovima (N.N. 108/95. i 56/10.)

Zakon o prijevozu opasnih tvari (N.N. 79/07.)

Zakon o otpadu (N.N. 178/04., 153/05., 111/06., 60/08. i 87/09.)

Zakon o eksplozivnim tvarima (N.N. 178/04., 67/08. i 144/10.)

Nacionalna strategija zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine (N.N. 68/13.)

Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (N.N. 35/94., 110/05. i 28/10.)

Pravilnik o planu zaštite od požara (N.N. 51/12.)

Pravilnik o sadržaju op eg akta iz podru ja zaštite od požara (N.N. 116/11.)

Pravilnik o razvrstavanju gra evina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara (N.N. 56/12., 61/12.)

Pravilnik o razvrstavanju gra evina, gra evinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (N.N. 62/94. i 32/97.)

Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (N.N. 93/08.)

Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. 08/06.)

Pravilnik o zapaljivim teku inama (N.N. 54/99.)

Pravilnik o zaštiti šuma od požara (N.N. 33/14.)


87

Pravilnik o ure ivanju šuma (N.N. 79/15.)

Pravilnik o na inu prikupljanja podataka, vo enju registra te uvjetima korištenja podataka o šumskim požarima (N.N. 75/13. i 150/14

Pravilnik o uvjetima postupanja s otpadom (N.N. 123/97.)

Pravilnik o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prijevozu (N.N. 53/06.)

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. 35/94., 55/94. i 142/03.)

Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (N.N. 61/94.)

Pravilnik o tehni kim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnih postrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije (N.N. 31/2011).

Pravilnik o minimumu tehni ke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (N.N. 43/95. i 91/02.)

Pravilnik o minimumu opreme i sredstava za rad odre enih vatrogasnih postrojbi – dobrovoljnih vatrogasnih društava (N.N. 91/02.)

Pravilnik o zaštitnoj i drugoj osobnoj opremi pripadnika vatrogasnih postrojbi (N.N. 61/94.)

Pravilnik o programu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova (N.N. 61/94.)

Pravilnik o održavanju i izboru vatrogasnih aparata (N.N. 35/94., 55/94., 103/96. i 130/07.)

Pravilnik o sustavima za dojavu požara (N.N. 56/99.)

Pravilnik o programu i na inu osposobljavanja pu anstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (N.N. 61/94.)

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Grada Pazina (S.N. Grada Pazina 6/15.)

Pravilnik o agrotehni kim mjerama, mjerama za ure ivanje i održavanje poljoprivrednih rudina i mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu na podru ju Grada Pazina (S.N. Grada Pazina 27/11.)

Odluka o obavljanju dimnja arskih poslova (S.N. 24/11.)

Prostorni plan Grada Pazina (S.N. 19/02., 25/02., 26/09., 21/14. i 24/15.)

Generalni urbanisti ki plan Grada Pazina (S.N. 15/08., 27/09., 27/11. i 17/15.)

Stru na literatura:

Carevi M. i dr. - Tehni ki priru nik za zaštitu od požara, Zagreb, Grafo Amadeus d.o.o., 1997.

Fišter S. - Tehni ke smjernice za preventivnu zaštitu od požara TRVB 100, TRVB 125 i TRVB 126. – Zagreb, Hrvatska vatrogasna zajednica, 1997.

Juki P. i dr. - Numeri ke metode za procjenu ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija. - Zagreb: IPROZ, 1994.

Vasi M. - Zaštita šuma od požara, 1984.

Šmekalj Z. - Ure aji, oprema i sredstva za gašenje i zaštitu od požara. – Zagreb, SKTH Kemija u industriji, 1991.

6. PRILOZI

1. Grafi ki prikaz podru ja Grada Pazina prema namjeni

2. Grafi ki prikaz pregleda naselja na podru ju Grada Pazina

3. Grafi ki prikaz prometnica na podru ju Grada Pazina

4. Grafi ki prikaz energetskih vodova na podru ju Grada Pazina

5. Grafi ki prikaz objekata s ve im koli inama zapaljivih tvari

Procjena ugroženosti od požara za Grad Pazin

6. PRILOZI - GRAFI KI DIO PROCJENE

6.1. Prilog broj 1 - Grafi ki prikaz podru ja Grada Pazina prema namjeni 6.2. Prilog broj 2 - Grafi ki prikaz pregleda naselja na podru ju Grada Pazina 6.3. Prilog broj 3 - Grafi ki prikaz prometnica na podru ju Grada Pazina 6.4. Prilog broj 4 - Grafi ki prikaz energetskih vodova na podru ju Grada Pazina 6.5. Prilog broj 5 - Grafi ki prikaz objekata s ve im koli inama zapaljivih tvari 6.6. Prilog broj 6 - Grafi ki prikaz položaja JVP Pazin i DVD Pazin 6.7. Prilog broj 7 - Grafi ki prikaz zone djelovanja i odgovornosti JVP Pazin 6.8. Prilog broj 8 - Grafi ki prikaz vodoopskrbnog sustava s ucrtanim položajima nadzemnih hidranata 6.9. Prilog broj 9 - Grafi ki prikaz vodoopskrbnog sustava s ucrtanim položajima podzemnih hidranata 6.10. Prilog broj 10 - Grafi ki prikaz pošte i telekomunikacija 6.11. Prilog broj 11 - Grafi ki prikaz prometnica s ucrtanim objektima II. kat. ugroženosti od požara 6.12. Prilog broj 12 - Grafi ki prikaz šuma po stupnjevima ugroženosti od požara.

PREGLED PROMETNICA

KAZALO:

1km

1km

1km1k

m

ECOOPERATIVA II b

TSH IIa

ISTRAPLASTIKA IIb

PIN II bBOĆARSKI DOM

II b

SPOMEN DOM

II b

SPORTSKA

DVORANA

II b

SPORTSKA

DVORANA

II b

PRIKAZ PROMETNICA S UCRTANIM VATROGASNIM PRISTUPIMA GRAĐEVINAMA DRUGE (II) KATEGORIJE UGROŽENOSTI OD POŽARA

TUMAČ ZNAKOVA:

GRAĐEVINA II KATEGORIJE UGROŽENOSTI OD POŽARA

SMJEŠTAJ I POLOŽAJ JVP i DVD PAZIN

PROMETNICA S UCRTANIM VATROGASNIM PRISTUPOM GRAĐEVINI

82B

82C

82C

82C

82E

81D

81E

81F

80B

80B

80D

80E

80E

80G

79C

79E

79F

79F

79H79H

78H

60A

82A

82A82A

82A

82A

82A

82A

82A82A

82A

82A

82A

82A

82A

82A

82A

82A82A

82A

82C

82C

82D

82D

82D

82E

82E

82E

82E

82E

82E

82E

82E82E

82E

82E

82E

82E

82E

82E

82E

82E

82E

82E

82E

82E

81A

81A

81A81A

81A81A

81A

81A 81A

81A

81A

81B

81B

81B

81B

81C81C

81C

81C

80A

80A

80B 80B

80C

80C

80F

80E

80F

79A

79A

79B79B

79B

79B

79E

79E

79D

79D

79F 79F

79G79G

79I79I

78D78D

78F

77G

77G

75B

75B

8A

10A

10C

10F

20E

22A

22A

23A

23E

23F

24B

24A

24D

26A

26A

26B

26C

26C

10E

8A8A

8B

9B

9B9B

10A

10A

10A

10A

10B10B

10G

10G

10G

10G

10G

10G

10G

10G

10G

10G

10G

10G

10G

10G10G

10H

10H

10H

9D

9D

9D

10E

10E

10E

10E

10E 10E

10E

10D

10D10D

10D

10D10D 10D

11B

19I

19L 19L

19L19L

19L

19L

19L

19L

19L19L

19L

19M 19M

19M 19M

19J

19J

20D

20C

20B

20B

20B

20B

20B

20B

20B

20B

20B

20B

20B

20B

20B20B

20B20B20B

20B20B20B

20B

20B

20B

20B

20B20B

20B20B20B

20B

20B

20F

20F

20F

20F

20F20F

20F

20A

20A

20A

20A

20A

20A

20A

20A

20F

20F

20F

20F

20F

20F

20F20F

20F

20F

20F

20E

20E

20E

20E

20E

20E

20E

20E

20E

20E 20E

20E

20E

20E 20E

21A

21A

21A21A

21A

21B 21B

21B

21D

21D

21D

21D

21D

21D21D

21D 21D21D

21D

21D

21D

21E 21E

21E

21E21E

21E21E

21E21E

21C

21C

21C21C

21C21C

21C

21C21C

21C21C

21F

21F

21F

21F

22B

22B

22B

22B

22B

22B

22B

22C

22C

22C22C22C

22C22C 22A

22A

23A

23A23A

23A

23A

23A

23A23B

23B

23B

23B

23B

23B23B

23B

23B

23B

23B23B23B

23B23B 23B

23B23B

23B23B

23C

23C

23C

23C23C

23C23C

23F

23F

23D

23D

23D

23D23D

23D

23C

23E

24A

24A

24A

24A

24A

24A

24A24A

24A

24A

24A

24D

24D

24D

24D

24C

24C24C

24C

24C

24E24E

24E

24E

24E

24E

24E

24E

24F

24F

24F

24F

24F

25A

25A

25B

25B 25B

25C25C

25C

25C25C

25C

25C

25C

25B

25B

25B25B

25B25B

25D25D

25D

25D

25D

25D25D

25D

25D

25D

25D

25D

25D

25E

25E

25E

25E 25E

25E

25E 25F25F

25F25F

25F

25F

25F

25F

25B

25B

25B

25B

25B

26A

26A

26A

26A

26A

26A

26A 26A

26B

26B

26B

26B26B

26B

26B

26B

26B26B

26A

26A26A

26A

26A

26A26A

26A

26A26A

26A26A26A

26A

20E

20E20E

8B

9D

44A

44B

44B44B

44F

44F

44G

35A

35B

35C

35I

35J

35F

35G

35D

35K 35E

36C

36B

34A

34B34C

34C

34D

34D

34D

34E

34E34F

33A

33B33C

33D

33E

33G 33N

33O

33M

33M

33L

33K

33J33F 33I

32A

32A

32A

32F32E

32D

32C

27C

27D

27E

28B28C

28E28F

28G

28J

37I

37F

37H

37H

37J

37I

37J

37K

38A

38D

38D

38D

38D

38B

38B

38E38E

38F38E

38C

39A

39B

39E

39F

39F39H

39H39H

39I

39I

39I

40G

39C 40E40E

40F

40J

40K 40K

40L40L

40L

41B

40L

40B

40C

41A41B

41A

41C

41C

41C

41C

41C

41D

41E

41D

41E

41F

41H41G

41G

42A

42A

43A43A

43A

43A

56H

27D

32A

54C

44B

44B 44B

44B

44B

44B 44B

44C

44F44F

44F

44F

35H 35H

36A

36A

36D

36D

36E

36E36E

34B

34B34B

34A34A34A

34B 34B

33M

33M

33M

33M

33M33M33M

33K

33K

33K

33K

33K

33K

33K

33K

33K

33L33K 33K

33K

33K

33K

33K

33K

33K 33H

33H

33H

31G

31B

31G

31G

32A

32A

32A

32A32A 32A

32A

32A

32A

32A

32A 32A

32A

32A32A

32A

32A

32G

32G

32B

32B

32B

32B

32B

32B 32B

32B

32A

32A

32A32A

32A

32A

32A

32A

32A

32A32A

32A32A32A

32A

32A 32A

32A

32A

32A

32A

32A

32A

32A

32A

28J

28J

28J 28J

28J

27A 27A

27D

27D

27D

27D

27D

27D

27E

27E

27E

27E

27E

27F

27F

27F

27F

27F

27F

27B

27B

27B

27B

27B27B

27B

27C

27C27C

27C27C

27C

27C27C27C

27C

27C

27F

27F

27F

27F

27G

27G

27G

27B27B

27C

27C

27C

28D 28D

28D

28D

28D

28D

28D

28D28D

28D28D

28D

28D28D 28D

28D

28I28I

28J

28J

28H28H

28H

28H

28H

28H

28A

28A

34F

34F

34F

34F

37A

37A

37A

37A37B

37B

37D

37D

37D

37D

37G

37G

37G37F37F 37F

37F

37F

37H

37H

37H

37D37D

37D

37E

37H

37H

37K

37K

37K

37K

37C37C

37C

38A

38A

38A

38A

38A

38A

38G

38G

38D

38D

38D

38D

38D

38D

38D

38C 38C

38C

39A

39A

39A

39B 39B

39B

39C

39B

39F

39D

39D39D

39D

39D

39G

39G

39F

39F

39H

39H

39H

39H

40A

40A

40A

40A

40D

40D

40H

40H

40H

40L

40L

40I

40K

41E

41E

41F41F

41H

41G

41I

41I

41E

41E

41G

41J 41J

41J

41J

41J 41J

41J

41D

41D

41D

41D

41D

41I

41I

27C

27C

27C

32B32B

32B

20B

74A

II. stupanj opasnosti - državne šumeIII. stupanj opasnosti - državne šumeII. stupanj opasnosti - šume šumoposjednikaIII. stupanj opasnosti - šume šumoposjednika

Protupožarne prosjeke s el.šum.cesta Protupožarne prosjeke Željeznička pruga Prometnice Motrionice Crpilišta (hidranti) Mjesta smještaja sredstava i opreme Trase elektroenergetskih vodova Zone motrenja

Karta procjene opasnosti od šumskih požara M 1:25000

1000 m

procjena ugroženosti od požara - konačno - pazin.hr¾enosti-od-požara.pdf · požara, kao i za...

Documents