prof. dr. sc. dragan primorac - ostvarenja...ostvarenja ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa...

Ostvarenja

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske(prosinac 2003. – srpanj 2009.)

Zagreb, listopad 2013.

prof. dr. sc. Dragan Primorac

OstvarenjaMinistarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (MZOŠ)* (prosinac 2003. − srpanj 2009.)


Impresum

* U prosincu 2003. godine, po prvi put u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti i tehnologije te Ministarstvo prosvjete i sporta objedinjeni su u zajedničko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ).

// 4 Uvodna riječ

// 8 I. Ostvarenja u sustavu obrazovanja, znanosti i športa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009.

9 Sažet prikaz najvažnijih ostvarenja

17 Detaljan prikaz najvažnijih ostvarenja s obrazloženjem

// 46 II. Međunarodni pokazatelji o sustavu obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske vezanih za razdoblje prosinac 2003. srpanj 2009.

// 50 Zaključno

// 56 Zakonska regulativa nastala u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009.

// 62 Literatura korištena u izradi dokumenta

Impresum Sadržaj

Nakon određenoga vremenskog odmaka, a na poticaj suradnika iz cijele vertikale sustava obrazovanja, znanosti i športa, osjetio sam potrebu ponovno se osvrnuti na postignuća koja sam zajedno sa svojim najbližim suradnicima i dionicima sustava ostvario u razdoblju (prosinac 2003. — srpanj 2009.) u kojemu sam obnašao dužnost ministra znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

Danas mi se čini kako i nekadašnji najveći kritičari moga rada smatraju da su promjene koje smo pokrenuli učvrstile temelje na kojima se i danas izgrađuje Hrvatsku kao društvo znanja. Drago mi je što radi interesa obrazovanja i znanosti nismo činili kompromise — bez obzira što je to bio daleko zahtjevniji put — no zbog toga je danas hrvatski obrazovni sustav, prema odjecima u međunarodnoj zajednici, usporediv s onim najboljima. No svjestan sam činjenice da se radi o razvojnom i trajnom procesu te da je budućnost hrvatskoga obrazovnog sustava uvjetovana brigom odgovornih, posebice Vlade Republike Hrvatske i resornoga ministarstva. Opće je poznato da su čak i uz ozbiljna ulaganja potrebne godine i godine napornoga i predanoga rada svih dionika u cijeloj vertikali obrazovanja i znanosti kako bi poboljšanje sustava postalo

Uvodnariječ

ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac sa suradnicima, 2007.

4

vidljivo. S druge strane, štete koje se sustavu obrazovanja i znanosti mogu nanijeti stavljanjem tog resora po strani, nesagledive su, dugoročne i teško popravljive.

U šest godina moga mandata ostvarili smo značajne pomake u cijeloj obrazovnoj vertikali te u sustavu znanosti i sustavu športa. Najvidljiviji pomaci uključuju rekordno povećanje proračuna sa 7 na 13 milijardi, izgradnju ili dogradnju 350 školskih objekata kako bi se konačno dokinula treća smjena u hrvatskim osnovnim školama, izgradnju gotovo 350 000m2 prostora na hrvatskim sveučilištima koja danas predstavljaju okosnicu razvoja buduće Hrvatske, uvođenje mogućnosti učenja dvaju stranih jezika svim učenicima osnovnih škola, informatizaciju obrazovnih institucija u cijeloj vertikali, uvođenje, po prvi put, vanjskoga vrjednovanja obrazovanja te državne mature, najzahtjevnijega reformskog zahvata u povijesti hrvatskoga školstva. Posebice su značajni bili rezultati naših mjera kojima je omogućen sustavan povratak stotinjak uglednih hrvatskih znanstvenika iz inozemstva u Hrvatsku i povećan broj studenata za oko 40.000, kao i onih mjera kojima je omogućena izgradnja brojne športske infrastrukture koja se pokazala ključnom za promjene odnosa prema športu a slijedom koje je broj učenika koji se bave školskim športom u odnosu na 2003. godinu udvostručen.

Ostvaren je velik napredak u provedbi Bolonjskoga procesa, broj visokoobrazovanih osoba je svakodnevno u porastu, a osnivanjem novih veleučilišta mladima je omogućeno da ne iseljavaju iz svojih krajeva u potrazi za visokim obrazovanjem jer je obrazovanje došlo k njima. Uspješni smo bili i vezano uz povećanje apsorpcijskoga kapaciteta EU programa, a znanstvena suradnja je uspostavljena s vodećim državama svijeta uključujući SAD, Japan, Indiju, Izrael i sl. Otvorenost smo širili i prema brojnim partnerima, posebice socijalnim, potvrđujući kako dijalog i razgovor nošeni dobrim namjerama predstavljaju preduvjet stvaranju i ostvarenju dobrih strategija.

Prema izvješću Europske komisije, postigli smo to da je Hrvatska po udjelu visokoobrazovanih u rangu s Austrijom, Mađarskom i Poljskom, a ispred Češke, Italije, Malte, Portugala, Rumunjske i Slovačke. Točnije, prema procjeni udjela visokoobrazovanih, u dobi od 25. do 64. godine, temeljenoj na podacima Državnoga zavoda za statistiku, broj je visokoobrazovanih u ovoj populaciju za 2008. iznosio 18,5%. Uz intenzivan nastavak ulaganja u sustav obrazovanja (opisan kroz razdoblje prosinac 2003. — srpanj 2009.), Hrvatska bi za tri-četiri godine mogla dostići razinu od više od 20% visokoobrazovanih.

S druge strane, nemjerljivo je koliko neodgovorna politika može napraviti štete za budućnost Hrvatske. To se upravo dogodilo zaustavljanjem razvojnoga projekta produljenja trajanja obveznoga školovanja, jednog od najznačajnijih projekata za budućnost Hrvatske kojim se — kroz poticajne mjere kao što su besplatni udžbenici (koji se nasljeđuju iz generacije u generaciju), besplatan prijevoz i smještaj u učeničke domove, a koje čine dio Nacionalnoga programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja usvojenog u Hrvatskome saboru 21. lipnja 2007. godine — nastojao smanjiti broj učenika s nezavršenom srednjom školom te omogućiti većemu broju njih daljnje školovanje kao i poboljšati njihove izglede za

6

zapošljavanje. U svega dvije godine provođenja rezultati su bili fascinantni, a projektu je bio cilj da tijekom narednih 10 godina oko 80.000 učenika (ili oko 8.024 učenika godišnje) ne ostane bez srednjoškolske svjedodžbe (Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar″ temeljem podataka prikupljenih od Državnoga zavoda za statistiku, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje). Na žalost nakon moje ostavke taj je projekt bez ikakvoga obrazloženja zaustavljen odlukom iz 2009. godine o ukidanju besplatnoga prijevoza učenika i prelaska na subvencionirani prijevoz te potpunim ukidanjem besplatnih udžbenika.

Gledajući danas sva ostvarenja, moram još jednom iskazati svoju zahvalnost svojim najbližim suradnicima, svim djelatnicima Ministarstva znanosti obrazovanja i športa i svim dionicima sustava na iznimno korektnoj i kontinuiranoj suradnji. U obavljanju ministarske dužnosti nastojao sam dati svoj maksimum, svakom izazovu i problemu pristupati s najvećom predanošću, a sve kako bismo ostvarili zadane ciljeve za dobrobit svih o kojima skrbi sustav znanosti, obrazovanja i športa — od djece predškolske dobi, naših učenika i studenata, odgojitelja, učitelja, nastavnika, ravnatelja, stručnih suradnika, sveučilišnih profesora, znanstvenika, športaša, roditelja i socijalnih partnera. Upravo stoga, posebnu su mi radost u ovome poslu činili susreti s djecom i mladima, učenicima i studentima, koji su istinski potencijal ove zemlje. Iznimno zadovoljstvo mi je bilo upoznati brojne izuzetne pojedince, od roditelja koji se brinu za dobrobit svoje djece do uglednih svjetskih znanstvenika i državnika.

Također, htio bih istaknuti da sam kod preuzimanja, po prvi put, objedinjenoga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, sve svoje suradnike pozvao na bezrezervnu predanost cilju koje smo zacrtali — preobraziti sustav odgoja i obrazovanja, znanosti i tehnologije te sustav športa u moderan, konkurentan i kreativan sustav koji će biti pokretač nacionalnoga napretka u cjelini. Iskreno im zahvaljujem na suradnji i podršci koju su mi u ostvarenju tih ciljeva pružali.

Toliko je dobrog učinjeno, a pred nama su novi, veliki izazovi a sve na dobrobit naše djece i mladih koji su nacionalna dragocjenost i za čiju je budućnost i budućnost odgojno-obrazovnoga i znanstvenoga sustava i sustava športa nužna hrabra vizija i odlučno djelovanje. Vlade i ministri mogu se mijenjati, ali san o kvalitetnom odgojno-obrazovnom i znanstvenom sustavu treba trajati. Taj je san iznad svake politike.

S tim u svezi, želim svima nama u danima i godinama koje dolaze mudrost i vjeru u zajedništvo te ustrajnost na putu izgradnje drage nam Hrvatske, koja je u međuvremenu postala članicom EU, u društvo temeljeno na svim onim vrjednotama koje su nam pomogle da s vlastitom prepoznatljivošću svih ovih godina na ovim prostorima i opstanemo.

Zagreb, listopad 2013.


7

u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009.

Ostvarenja u sustavu obrazovanja, znanosti i športa u Republici Hrvatskoj

// rekordno povećanje proračuna sa sedam milijardi kn (2003.) – koliko su iznosili proračuni dvaju ministarstava: Ministarstva prosvjete i sporta i Ministarstva znanosti i tehnologije prije objedinjavanja – na oko 13 milijardi kn (2009.) U ukupan iznos uključene su i tri milijarde kn kreditnih izdvajanja namijenjenih izgradnji hrvatskih sveučilišta.

// nakon niza javnih i stručnih rasprava, usvojena su dva strateška dokumenta „Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010.″ te „Znanstvena i tehnologijska politika RH 2006. – 2010″. Za ta dva projekta Svjetska banka osigurala zajam od 68 milijuna eura (obrazovanje) i 31 milijun eura (znanost).

// u sustavu obrazovanja i znanosti osnovano je sedam novih ustanova, a dvije su preustrojene. Ustrojeno je, također, 13 specijaliziranih stručnih tijela.

// nakon višegodišnjeg nezapošljavanja kadra nužnog za razvoj cijele vertikale obrazovanja te sustava znanosti i športa, od prosinca 2003. do srpnja 2009. godine, a nakon detaljne analize i uvida u potrebe sustava, ukupno je zaposleno 9.686 osoba, što je stvorilo preduvjete za primjenu strateških promjena u cijeloj vertikali sustava obrazovanja, znanosti, i športa. Između ostalog, navedenim se zapošljavanjem omogućilo uvođenje dvaju obveznih stranih jezika u osnovne škole, izvođenje nastave informatike kao i informatizacija svih osnovnih i srednjih škola (1.300 matičnih i područnih škola), priprema za uvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja do prve kvalifikacije, zapošljavanje znatnog broja stručnih suradnika (školskih pedagoga i psihologa, socijalnih radnika i defektologa) u osnovne i srednje škole sukladno pedagoškim standardima, otvaranje radnih mjesta u nizu novoizgrađenih škola, uvođenje i provođenje Bolonjskoga procesa, restrukturiranje sustava znanosti

Sažet prikaz najvažnijih ostvarenja

Rekordno povećanje

proračuna sa sedam milijardi kn (2003.) na oko 13

milijardi kn (2009.)

S A Ž E T P R I K A Z N A J V A Ž N I J I H O S T V A R E N J A9

i sustavno zapošljavanje znanstvenih novaka i znanstvenika-povratnika na hrvatska sveučilišta i znanstvene institute, i sl. Od ukupnog broja zaposlenih, posebno valja naglasiti zapošljavanje 2.448 znanstvenih novaka koji predstavljaju 10% najuspješnijih / najboljih diplomanata na hrvatskim sveučilištima (prema tadašnjim statistikama njih 50% je prije nego što su zaposleni kao znanstveni novaci imalo namjeru napustiti Hrvatsku i nastaviti život u inozemstvu).

// uz potporu MZOŠ-a, ukupno 1.526 znanstvenih novaka steklo je titulu doktora znanosti.

// prema procjeni Državnoga zavoda za statistiku iz 2009. godine, broj visokoobrazovanih u Republici Hrvatskoj u dobi od 25. do 64. godine porastao je na 18,5%. O kakvom je ostvarenju riječ, dovoljno se podsjetiti da je prema popisu stanovništva iz 2001. godine u RH je bilo 7% visoko obrazovanih sa završenim sveučilišnim studijem + 3% sa završenom tada tzv. višom školom).

// bitno je povećan broj upisanih u predškolske programe te obuhvat djece predškolom u godini prije polaska u osnovnu školu.

// dogradnjom ili izgradnjom oko 350 školskih objekata u cijeloj Republici Hrvatskoj, nakon 65 godina, gotovo je omogućeno ukidanje treće smjene u hrvatskim osnovnim školama, a dio škola je započeo po prvi put u Republici Hrvatskoj s održavanjem nastave u jednoj smjeni koja uključuje i cjelodnevni boravak učenika.

// uspješno je uvedeno obvezno učenje dvaju stranih jezika u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj.

// uveden je Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) u čijoj je izradi sudjelovalo oko 800 stručnjaka iz osnovnih i srednjih škola, sveučilišta i HAZU-a temeljem kojeg je izrađen trenutačno važeći Nastavni plan i program za osnovnu školu.

// u cijelosti je pripremljen Nacionalni okvirni kurikulum, dokument, koji će pod nazivom Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK) biti donesen 20. srpnja 2011. godine i to nakon 205 javnih rasprava i 1 200 javnih očitovanja.

// po prvi put u Republici Hrvatskoj doneseni su državni pedagoški standardi za predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.

// donesen je Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Prema procjeni Državnoga zavoda za statistiku iz 2009., broj

visokoobrazovanih u Republici Hrvatskoj u dobi od 25. do 64. godine porastao je na 18,5%

10

// Započet je projekt „Mreža škola bez arhitektonskih barijera″.

// donesen je Nacionalni program mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja do prve kvalifikacije u sklopu kojeg je osiguran besplatan smještaj u učeničkim domovima (za djecu koja u mjestima prebivališta nemaju srednju školu), besplatan prijevoz te besplatni udžbenici za učenike srednjih škola (koji su se trebali nasljeđivati iz generacije u generaciju).

// stvoreni su nužni uvjeti za promjenu Ustava RH kako bi se i zakonski uvela i obavezna srednja škola do prve kvalifikacije čime bi se obavezna škola produžila s osam na 10 godina.

// donesen je Zakon o strukovnom obrazovanju.

// donesena je Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja 2008. – 2013.

// reformiran je sustav strukovnog obrazovanja (nakon provedene analize tržišta rada, smanjen je broj strukovnih sektora s 33 na 14, a broj strukovnih programa s 330 na 199).

// pokrenut je i realiziran projekt besplatnih udžbenika za sve učenike osnovnih škola (projekt je trajao dvije školske godine, do ostavke prof. dr. sc. Primorca).

// po prvi put u Republici Hrvatskoj uvedeno je vanjsko vrjednovanje obrazovanja – nacionalni ispiti. Nacionalnim se ispitima prikupljaju podaci o uspješnosti učenika koji pružaju empirijsku podlogu promišljenoj razvojnoj politici u obrazovanju i daljnjem unapređivanju sustava. Rezultati nacionalnih ispita pružaju valjane smjernice za kvalitetne intervencije i izmjene programa.

// uvedena je državna matura, najzahtjevniji reformski zahvat u povijesti hrvatskoga školstva. Uvođenje državne mature kao oblika vanjskoga vrjednovanja obrazovanja trajni je sustav vanjskoga praćenja ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja. Cilj državne mature je mjerljivost i usporedivost znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti koje je učenik stekao tijekom školovanja. Državna matura, kao oblik vanjskoga vrjednovanja, predstavlja ispit jednak za sve učenike, provodi se u isto vrijeme i na isti način sa svim učenicima, a omogućuje dobivanje usporedivih pokazatelja znanja učenikâ na nacionalnoj razini.

// osnovano je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika (14.travnja 2005.) čije su članove demokratskim putem predlagale sve znanstvene ustanove u Republici Hrvatskoj koje se relevantno bave jezikoslovljem. Za predsjednika Vijeća, izabran je prof.dr. sc.

Reformiran sustav strukovnog

obrazovanja sukladno čemu je smanjen broj

strukovnih sektora s 33 na 14, a broj

strukovnih programa s 330 na 199


Radoslav Katičić, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Norveške akademije znanosti, Academiae Europae i Akademije dei Lincei u Rimu. Nakon višegodišnjih stručnih i javnih rasprava, a sukladno zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, prof. dr. sc. Dragan Primorac je preporučio za uporabu Hrvatski školski pravopis u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj.

// u spomen na Luku Ritza – mladića čija je budućnost u lipnju 2008. godine nasilno oduzeta – kao i u spomen na sve ostale djevojke i mladiće žrtve nasilja, krajem rujna 2008. godine, ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. sc. Dragan Primorac donio je odluku o uspostavljanju Godišnje nagrade „Luka Ritz″ za promicanje tolerancije i škole bez nasilja.

// sukladno odluci hrvatskoga Rektorskog zbora i odluci ministara obrazovanja europskih država, u visokoškolski sustav Republike Hrvatske uveden je Bolonjski proces, a s njim u skladu usklađeno je ili promijenjeno oko 1.460 studijskih programa.

// napravljena je sustavna informatizacija škola u Republici Hrvatskoj te su sve matične osnovne škole i sve srednje škole u RH opremljene barem jednom računalnom prostorijom s pristupom internetu. Isto tako, 650 školskih knjižnica, 700 područnih osnovnih škola, sve zbornice u srednjim školama, i svi učenički domovi za srednjoškolce opremljeni su računalnom opremom i pristupom internetu. Svaki od 600.000 učenika i 60.000 učitelja i nastavnika dobio je vlastitu e-mail adresu.

// svi znanstveni instituti, ustanove visokoga obrazovanja i studentski domovi priključuju se na CARNet-ovu mrežu pristupne brzine 10 gigabita, a preko CARNet-a hrvatskoj je znanstvenoj i akademskoj zajednici omogućen pristup paneuropskoj istraživačkoj mreži GÉANT.

// osiguran je „online″ upis na hrvatska visoka učilišta.

// izgrađeno je ili započeto s izgradnjom više od 350.000 m2 prostora na hrvatskim sveučilištima.

// osigurano više od 1.000 subvencioniranih stambenih kredita za djelatnike u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja po iznimno povoljnim uvjetima, uključujući kamatnu stopu od 4.4% – 4.9% (od ukupnog iznosa Ministarstvo subvencionira kamatnu stopu od oko 3,23%, dok ostalih 1,67%, plaća korisnik kredita).

Izgrađeno je ili započeto s izgradnjom više

od 350.000 m2 prostora na hrvatskim sveučilištima

12

Sukladno odluci hrvatskoga Rektorskog zbora i odluci

ministara obrazovanja europskih država, u

visokoškolski sustav RH uveden je Bolonjski proces


// sukladno odluci svih dotadašnjih Vlada (o potrebi za decentralizacijom Hrvatske) te odlukom Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje, Ministarstvo je stvorilo preduvjete za otvaranje šest veleučilišta (Vukovar, Knin, Slavonski Brod, Čakovec, Šibenik, Gospić), visoke škole u Virovitici i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Uz to, sukladno postojećem Zakonu, u Hrvatskoj su otvorena i dva prva privatna sveučilišta te Katoličko sveučilište u Zagrebu. Time je prema mišljenju Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje, uspostavljena mreža visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i uglavnom zaključena potreba osnivanja drugih javnih i privatnih visokih učilišta.

// otvorene su dvije sveučilišne knjižnice – Sveučilišna knjižnica u Splitu i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu (Filozofski fakultet).

// nakon nekoliko desetljeća, izgrađena su i porinuta dva istraživačka broda za istraživanje Jadranskoga mora koji su izgrađeni za potrebe Instituta za oceanografiju i ribarstvo te Sveučilišta u Dubrovniku.

// donesen je Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO). Izrada i razvoj HKO-a zasniva se na hrvatskome nasljeđu, postojećemu sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj, uputama Europskoga kvalifikacijskog okvira te iskustvima drugih europskih zemalja u izgradnji njihovih kvalifikacijskih okvira. U srpnju 2007. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Polazne osnove HKO-a, te u rujnu 2007. godine imenovala Povjerenstvo za izradu HKO-a u koji su uključeni svi socijalni partneri i dionici sustava. U ožujku 2008. godine Povjerenstvo je usvojilo Plan aktivnosti za izradu i primjenu HKO-a do 2012. godine.

// u sklopu projekta „Priljev mozgova″ osigurana su sredstva i uvjeti za povratak iz inozemstva u Republiku Hrvatsku stotinjak doktora znanosti koji danas tu žive i rade.

// po prvi put nakon 1987. godine, izgrađen je smještaj za 1.200 studenata u studentskim domovima.

// povećan je ukupan broj studenata za oko 40.000.

// donesena je Strategija obrazovanja odraslih.

// donesen je Zakon o obrazovanju odraslih i sustavno započet projekt obrazovanja odraslih.

// osnovana je Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu (Zaklada godišnje osigurava 1.000 stipendija u iznosu od 1.000 kn mjesečno za stipendiranje najuspješnijih učenika te studenata za deficitarna zanimanja). Time se, po prvi put u Hrvatskoj, počelo provoditi plansko upisivanje studenata za potrebe hrvatskoga gospodarstva i za deficitarna zanimanja.

U sklopu projekta „Priljev mozgova″ osigurana su sredstva i uvjeti za povratak iz inozemstva u Republiku Hrvatsku stotinjak

doktora znanosti koji danas tu žive i rade

14

// tijekom cijelog razdoblja od prosinca 2003. do srpnja 2009. Ministarstvo je imalo iznimno konstruktivnu i uspješnu suradnju sa socijalnim partnerima koji su i sami svojim aktivnostima i prijedlozima bitno pridonijeli uspješnom poboljšanju sustava obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske. Dana 25. studenoga 2006. godine potpisan je Sporazum o plaćama s trima većinskim sindikatima u obrazovanju i znanosti. U proračunu za 2007. godinu osigurana su sredstva za povećanje plaća zaposlenih u sustavu obrazovanja i znanosti u iznosu od 642 milijuna kuna.

// osnovan je i započeo s radom Hrvatski institut za tehnologije.

// za poticanje inovacija, preko BICRO-a je ugovoreno ukupno 178 projekata, u iznosu od 217.016.247 kn, a o značaju ovoga projekta i potpunoj koncepcijskoj promjeni u financiranju hrvatske znanosti najbolje govori podatak da je gotovo isti iznos istodobno uložen od strane privatnoga sektora.

// osnovan je Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja″ (Unity Through Knowledge Fund). Glavni je cilj Fonda bio objedinjavanje hrvatskoga znanstvenoga i stručnog potencijala u domovini i inozemstvu u izgradnji „društva znanja″. U tom je razdoblju u rad Fonda ukupno uloženo oko 57 milijuna kuna.

// potpisan je pristup Republike Hrvatske 7. okvirnom programu, glavnom instrumentu Europske unije za financiranje znanosti i istraživanja (13. lipnja 2007.)

// pokrenuta je i potpisana znanstvena suradnja s najrazvijenijim državama svijeta (sa SAD-om, Izraelom, Japanom, Indijom, i sl.).

// izmjenom Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske financiranje znanstvenih projekata u potpunosti se odvaja od institucionalnoga financiranja. Time su, po prvi put u Republici Hrvatskoj, stvoreni zakonski uvjeti za potpuno o politici neovisno financiranje sustava znanosti. Financiranje se projekata usmjerava na neovisnu i stručnu Zakladu kao što je slučaj u zemljama s razvijenom znanošću, poput Švicarske, Austrije, Njemačke, Irske, Nizozemske… Time znanost postaje potpuno i trajno neovisna o politici, a prostor za korupciju se ukida (oni koji odlučuju o financiranju projekata neće se moći javljati). Međunarodnim recenzijama osigurava se da znanstveni projekti uistinu budu financirani na temelju izvrsnosti i njihova je uspješna provedba temeljena na individualnoj odgovornosti znanstvenika.

Za poticanje inovacija, preko

BICRO-a je ugovoreno ukupno

178 projekata u iznosu od

217.016.247 kn


// u postupak vrjednovanja znanstvenih projekata po prvi put u Hrvatskoj se sustavno uključuju i strani recenzenti te od ukupnoga broja recenzenata (2.458) njih 30% dolazi iz inozemstva što bitno podiže kvalitetu postupaka vrjednovanja znanstvenih projekata u Hrvatskoj.

// donesen je Zakon o športu koji osigurava stvaranje uvjeta za sveobuhvatan razvoj športa od školskoga, rekreacijskoga pa sve do vrhunskoga športa, a prvi je put omogućeno zakonsko spašavanje hrvatskoga športa od stečaja, modelom preoblikovanja (do tog trenutka funkcioniranje i financiranje velikoga broja klubova u RH bilo je u suprotnosti s postojećim Zakonom o trgovačkim društvima – velik broj klubova bio je dužan pokrenuti stečajni postupak, ali na to evidentno kršenje Zakona oglušile su se sve dotadašnje hrvatske vlade).

// osnovan je Hrvatski školski športski savez, prva institucija u modernoj hrvatskoj državi koja se počela sustavno baviti uključivanjem što većeg broja učenika osnovnih i srednjih škola u bavljenje barem jednim športom.

// pokrenuta je Univerzalna športska škola koja je namijenjena djeci od šeste do desete godine života, tj. učenicima od prvoga do četvrtoga razreda osnovne škole. Cilj programa Univerzalne športske škole uključivanje je što većega broja najmlađih učenika u športske aktivnosti, odnosno stvaranje navike svakodnevnoga tjelesnog vježbanja. Djeca pod stručnim nadzorom kineziologa, igrajući se na zanimljiv i za njihovu dob pedagoški i kineziološki primjeren način, uče osnovne oblike kretanja, kao i osnovne elemente brojnih športova. Program Univerzalne športske škole provodi se dva puta tjedno po 45 minuta tijekom cijele školske godine.

// izrađena je Strategija razvoja školskoga športa u Republici Hrvatskoj 2009. – 2014.

// u Republici Hrvatskoj izgrađeno 211 školskih športskih dvorana (do kraja 2010. godine), a za usporedbu u razdoblju od 1991. do 2004. sagrađeno je ukupno 57 školskih športskih dvorana. Time su stvoreni preduvjeti da se u cijeloj Hrvatskoj djeca i mladi mogu baviti športom tijekom cijele godine.

// sve prethodno navedeno rezultiralo je time da je ukupan broj djece i mladih koji se bave športom povećan sa 100.000 na 230.000.

Izgrađeno je 211 školskih športskih dvorana čime su

stvoreni nužni preduvjeti da se u cijeloj Hrvatskoj djeca i mladi mogu baviti športom tijekom cijele godine

16

ProračunU razdoblju od 2004. do 2009. godine ostvareno je rekordno povećanje proračuna u sustavu obrazovanja i znanosti, te je tako proračun MZOŠ-a sa sedam milijardi kn (koliko je naslijeđeno 2003. godine) povećan na oko 13 milijardi kn u 2009. godini (u ukupan iznos su uključene i tri milijarde kn kreditnih izdvajanja namijenjenih izgradnji hrvatskih sveučilišta).

Kontinuitet zapošljavanja znanstvenih novakaTijekom cijelog mandata sustavno je osiguravano zapošljavanje znanstvenih novaka (ukupno ih je uključeno u sustav 2.448), a od 2004. do 2011. godine 1.526 znanstvenih novaka uspješno je steklo titulu doktora znanosti. Znatno su se povećala i financijska sredstva u državnome proračunu namijenjena financiranju programa znanstvenih novaka te su tako u razdoblju od 2004. do 2010. godine ulaganja u sustav povećana za 60,7%.

Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010.Planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010., koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 9. lipnja 2005. godine, započete su strukturne promjene na svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava. Osnovne smjernice Plana su omogućivanje cjeloživotnoga učenja i obrazovanja svima te podizanje kvalitete odgoja i obrazovanja na svim razinama.

Detaljan prikaz najvažnijih ostvarenja s obrazloženjem

Zaposleno 2.448 znanstvenih novaka od

kojih je 1.526 steklo titulu doktora znanosti

D E T A L J A N P R I K A Z N A J V A Ž N I J I H O S T V A R E N J A S O B R A Z L O Ž E N J E M17

Povećanje upisa djece u predškolske programeZahvaljujući intenzivnim mjerama koje je provodilo Ministarstvo u suradnji s lokalnim vlastima, povećan je broj djece upisane u predškolske programe s 43% u 2005. na 60% u 2011. te obuhvat djece predškolom s 96% u 2005. na 98% u 2011.

Ukidanje trosmjenske nastave koja u Hrvatskoj postoji od 1945. godine, izgradnja školskih objekata, i sl.Izgrađeno/dograđeno je oko 350 školskih objekata. Time je broj škola koje rade u trima smjenama smanjen sa 6,21% u 2005. na 2,09% u 2011. godini. S druge strane, broj škola koje rade u jednoj smjeni povećan je s 25,45% u 2005. na 41,12% u 2011. godini. Istodobno, u velikom broju gradova uvedena je jednosmjenska nastava s cjelodnevnim boravkom.

Informatizacija institucija u sustavu obrazovanja i znanostiUsporedno sa svim navedenim promjenama započelo se sa sustavnom izgradnjom informatičkoga sustava koji se danas pokazuje temeljnom infrastrukturom društva znanja. Sve matične osnovne škole i sve srednje škole opremljene su barem jednom računalnom prostorijom s pristupom internetu. Uz to, 650 srednjih škola, 700 područnih osnovnih škola, sve zbornice u srednjim školama, i svi učenički domovi za srednjoškolce opremljeni su računalnom opremom i pristupom internetu. Oko 600 tisuća učenika kao i oko 60 tisuća zaposlenih u obrazovnom sustavu dobili su pojedinačne e-mail adrese. Od školske godine 2006./2007., 304 srednje škole sustavno su opremane pametnim pločama. Uvedeni su, također, interaktivni obrazovni sadržaji za srednje škole iz matematike, fizike, biologije i kemije. Projektom e-otoci, 21 škola na otoku umrežena je u sustav videokonferencija. U posljednje četiri godine 20 tisuća zaposlenika u sustavu obrazovanja prošlo je European Computer Driving License (ECDL) usavršavanje. Uspješno je razvijena i implementirana e-Matica – jedinstvena baza podataka osnovnih i srednjoškolskih ustanova, učenika, programa i drugih aktivnosti koja je u trenutku pokretanja sadržavala oko 100 milijuna podataka. Svi znanstveni instituti, ustanove visokoga obrazovanja i studentski

Izgrađeno i dograđeno oko 350 školskih objekata čime su

po prvi put nakon 1945. godine stvoreni preduvjeti da se u cijeloj Hrvatskoj ukine trosmjenska nastava

18

Povećan je broj djece upisane

u predškolske programe s 43%

na 60% te obuhvat djece predškolom s

96% na 98%

19 DETALJAN PRIKAZ NAJVAŽNIJIH OSTVARENJA S OBRAZLOŽENJEM

domovi priključeni su na CARNet-ovu mrežu pristupne brzine 10 gigabita. Preko CARNet-a hrvatska znanstvena i akademska zajednica ima pristup paneuropskoj istraživačkoj mreži GÉANT.

Nove ustanove i stručna tijelaOd razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009. godine u sustavu obrazovanja i znanosti osnovano je sedam novih ustanova (Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Hrvatski zavod za norme, Hrvatska akreditacijska agencija, Agencija za strukovno obrazovanje, Centar za krš i Agencija za obrazovanje odraslih), a dvije su preustrojene (Hrvatski institut za tehnologiju – HIT d.o.o. i Agencija za odgoj i obrazovanje). Ustrojeno je također 13 specijaliziranih stručnih tijela (Tehnologijsko vijeće, Nacionalna skupina za praćenje Bolonjskoga procesa, Nacionalno vijeće za informacijsko društvo, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, Nacionalno vijeće za znanost, Vijeće Hrvatskoga inovacijskog sustava, Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, Nacionalno vijeće učenika Republike Hrvatske, Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja, Vijeće učitelja za primjenu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, Vijeće za nacionalni kurikulum, Vijeće za pedagoški standard). Povjeravanje razvoja, praćenja i vrjednovanja sustava obrazovanja i znanosti neovisnim i specijaliziranim ustanovama i tijelima provedeno je radi profesionalizacije upravljanja sustavom i jasne raspodjele mjerodavnosti između Ministarstva, kao državnoga tijela, ponajprije zadužena za strategiju razvoja sustava te neovisnih ustanova, čija je zadaća stručna i administrativna potpora provedbi usvojenih obrazovnih i znanstvenih politika te analitička ili znanstvenoistraživačka djelatnost potrebna za daljnji razvoj politike i strategije.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS)Svekolika znanstvena, stručna i javna promišljanja dovela su 2005. do stvaranja Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS). U izradi je HNOS-a sudjelovalo nekoliko stotina nastavnika, znanstvenika, sveučilišnih profesora i akademika. S ciljem razvijanja „škole po mjeri učenika″ izrađen je Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) kao osnova za promjene u programiranju i načinu

Svekolika znanstvena, stručna i javna promišljanja dovela

su 2005. godine do stvaranja Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS)

20

rada u osnovnom školstvu. HNOS je isto tako prethodio provedbi tzv. „Kurikularne reforme″ koja je započeta tijekom 2007. godine. HNOS je uveo rasterećenje uklanjanjem suvišnih obrazovnih sadržaja, uveo suvremen način poučavanja temeljen na istraživačkoj nastavi, samostalnom i skupnom radu te primjenjivom znanju i vještinama. HNOS je pošao od postavke da je učitelj ključ svakog uspjeha u obrazovanju, a učenik u središtu obrazovnog procesa. HNOS je za ciljeve imao: rasterećenje učenika smanjivanjem udjela enciklopedijskih sadržaja usmjerenih prema zapamćivanju i reproduciranju, nastavu temeljenu na procesu poučavanja umjesto isključivo na predavanju i izlaganju, poučavanje usmjereno prema učeniku uvažavajući učenikove sposobnosti i naravne sklonosti, uvođenje učenika u istraživački usmjerenu nastavu, stjecanje trajnih i uporabljivih znanja, stjecanje sposobnosti i umijeća, razvijanje sposobnosti za rješavanje problema i donošenje odluka, razvijanje poduzetničkoga duha, osposobljavanje za cjeloživotno učenje, jačanje odgojne uloge škole, jačanje suradnje škole i lokalne zajednice, stjecanje socijalnih i moralnih navika i sposobnosti. Provođenjem HNOS-a uvedeni su različiti oblici i metode poučavanja. Postojeći Nastavni plan i program za osnovnu školu rađen je na temelju HNOS-a.

Zdravstveni odgoj u hrvatskim školamaSvjesno važnosti zdravstvenoga i spolnoga odgoja u razvoju mladoga čovjeka te uvažavajući inicijative i promišljanje učenika, studenata, roditelja, odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja, sveučilišnih profesora, znanstvenika, istraživača, akademika, civilnoga društva te osluškujući glas javnosti, Ministarstvo je nakon širih stručnih i znanstvenih rasprava 2007. godine donijelo odluku o eksperimentalnom provođenju te vanjskome vrjednovanju programa dviju udruga – udruge Forum za slobodu odgoja i udruge GROZD (Glas roditelja za djecu). Sukladno zakonskim odredbama, projekt vrjednovanja eksperimentalnih programa zdravstvenoga odgoja i obrazovanja provodio je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a u vrjednovanju je sudjelovao i Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar″, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Medicinski fakultet – Škola narodnoga zdravlja „Andrija Štampar″. Programi zdravstvenoga odgoja i obrazovanja eksperimentalno su se provodili u drugom polugodištu školske godine 2007./2008. i to u 5. razredu u osam odabranih osnovnih škola i 1. razredu u šest odabranih


srednjih trogodišnjih i četverogodišnjih škola. Iznimno je važno naglasiti da su u programima sudjelovali samo oni učenici čiji su roditelji, odnosno skrbnici dali sporazumni pristanak na sudjelovanje. Vanjskim vrjednovanjem provedbe programa osigurana je jedina valjana, pouzdana i objektivna ocjena eksperimentalnih programa zdravstvenoga odgoja i obrazovanja.

Rezultati vanjskoga vrjednovanja, javno prezentirani u Institutu „Ivo Pilar″ 18. prosinca 2008. godine, pokazali su da ne postoje značajnije razlike u znanju učenika (u temama koje su programi obrađivali) koji su pohađali nastavu eksperimentalnih programa i onih učenika koji nisu, te da u skladu s tim ne postoje opravdani razlozi za uvođenje predloženih programa zdravstvenoga odgoja u osnovne i srednje škole. Među ostalim, utvrđeno da se teme predložene u sklopu eksperimentalnih programa obrađuju u redovitoj nastavi unutar redovnih i izbornih predmeta. S obzirom da eksperimentalno provođenje predloženih programa udruga nije rezultiralo karakteristično većim pomacima u znanju učenika, a po opsegu sadržaja postojeći nastavni planovi i programi ne zaostaju za onim što nude programi drugih država, Ministarstvo i institucije u sustavu do daljnjega su ostali pri primjeni propisanoga nastavnog plana i programa. U prilog navedenom ide i Odluka Europskoga suda od 30. ožujka 2009. godine. Naime, Međunarodni centar za pravnu zaštitu ljudskih prava (INTERIGHTS) uputio je u listopadu 2007. godine Vijeću Europe u Strasbourgu Kolektivnu pritužbu protiv Republike Hrvatske. U pripremi te pritužbe INTERIGHTS je radio u suradnji s Centrom za reproduktivna prava iz New Yorka te s Centrom za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) iz Zagreba. Kolektivna pritužba, među ostalim, govori i o sustavnom neuspjehu hrvatske države da osigura sveobuhvatnu ili čak adekvatnu edukaciju o spolnosti i reproduktivnom zdravlju ogromnoj većini djece i mladih u školama, kao i to da izvannastavni programi o seksualnom i reproduktivnom zdravlju koje su nevladine organizacije pružale značajnom broju učenika sadrže znanstveno netočne, pristrane i diskriminirajuće informacije.

Republika Hrvatska je odbacila sve optužbe te je Odboru neovisnih stručnjaka predložila da nakon razmatranja pritužbe istu u cijelosti proglasi nedopustivom. To je i učinjeno sukladno Odluci o utemeljenosti optužbe, od 30. ožujka 2009. godine. Naime, Europski odbor za socijalna prava odbacio je većinu optužbi, nazvavši ih nepreciznima, nedostatnima, neadekvatnima i nerazvijenima svrstavši

U sustavu obrazovanja i znanosti osnovano je sedam novih ustanova, a dvije su preustrojene te 13 specijaliziranih stručnih tijela čija je zadaća stručna i administrativna potpora provedbi usvojenih obrazovnih i znanstvenih politika

22

ih u domenu hipotetskoga i bez statističkih dokaza. Temeljem Odluke o utemeljenosti, na sastanku je Odbora ministarskih zastupnika Vijeća Europe, 22. listopada 2009. godine usvojena završna Rezolucija vezana uz spomenutu kolektivnu pritužbu.

Sve navedeno nedvosmisleno ukazuje na činjenicu da mjere koje se kroz postojeće nastavne planove i programe na području spolnoga i reproduktivnoga zdravlja u hrvatskim osnovnim i srednjim školama provode te rezultati u znanju učenika koji se shodno tome postižu, mogu drugim zemljama poslužiti kao primjer dobre prakse u smislu provedbe kvalitetnoga odgoja i obrazovanja o spolnome i reproduktivnome zdravlju.

Kurikularna reforma obrazovanjaTijekom mandata 2003. – 2009. po prvi put u Hrvatskoj započeta je izrada Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Godine 2007. izrađena je Strategija za izradbu Nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, što je, uz mnogobrojne druge aktivnosti, stvorilo važne pretpostavke za osmišljavanje i provođenje dubljih zahvata u odgojno-obrazovnomu sustavu na nacionalnoj razini, uključujući izradu Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK) koji je donesen 20. srpnja 2011. godine.

Temeljno obilježje NOK-a je prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuća, odnosno rezultate učenja. NOK je dokument na kojemu se temelje odgoj i obrazovanje na predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini. On donosi vrijednosti i ciljeve odgoja i obrazovanja, kompetencije koje djeca i učenici trebaju steći na razini predškolskoga odgoja, osnovnoga i srednjega obrazovanja, temeljna i strukovna obrazovna područja, standarde nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti (odgojitelja i učitelja te nastavnika općih i strukovnih predmeta). NOK je temelj za izradu svih kurikulumskih dokumenata, kao i osnova za izradu školskoga kurikuluma.

Iz Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma, među ostalim, proizlaze dokumenti: okviri za kompetencije kao temelj za izradu planova i programa međupredmetnih tema, te za izradu priručnika za učitelje i

Po prvi put u Republici Hrvatskoj započeta je izrada

Nacionalnoga okvirnog kurikuluma

za predškolski odgoj i opće obvezno i srednjoškolsko

obrazovanje


24

Donesen strateški dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.

― 2010. kojim su započete strukturne promjene na svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava

nastavnike. Međupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Nacionalni okvirni kurikulum svima nam pokazuje očekivani tijek odrastanja, odgoja i obrazovanja naše djece, učenika i mladih na putu ka znanju, kompetentnosti, uspjehu i konkurentnosti. Ta će očekivanja biti ispunjena odgovornom, savjesnom i dosljednom primjenom ovoga dokumenta od strane obrazovne politike.

Donošenje državnih pedagoških standarda za predškolsku, osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinuJoš početkom 2004. godine Ministarstvo je započelo niz projekata vezanih za poboljšanje pedagoških standarda u odgojno-obrazovnim ustanovama s ciljem da djeca i učenici na svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava u svim dijelovima Republike Hrvatske imaju jednake odgojno-obrazovne uvjete. Sukladno navedenom, 16. svibnja 2008. godine doneseni su državni pedagoški standardi – Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe, Državni pedagoški standardi osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja te Državni pedagoški standardi srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja – kojima su postavljeni čvrsti temelji za daljnji razvoj sustava te odgojno-obrazovni rad. Takvim dugoročnim potezima trasiran je pravac razvoja odgojno-obrazovnoga sustava u RH i bez obzira na političke promjene trebao bi ostati stabilan.

Osiguravanjem jednakih uvjeta provedbom odredaba državnih pedagoških standarda, kojima se uređuju minimalni infrastrukturni, financijski, materijalni i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj sustava, osigurat će se jednaka kvaliteta obrazovanja za svu djecu i sve učenike u svim odgojno-obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske, uz načelo racionalnosti i jednake dostupnosti odgojno-obrazovnih programa i ustanova. Standardima se, također, uređuju i jedinstveni uvjeti za kvalitetan odgojno-obrazovni rad i uspješno ostvarivanje ciljeva i zadataka u odgojnim i obrazovnim ustanovama. Posebno su uređena pitanja djece s posebnim obrazovnim potrebama te je regulirana nastava za bolesnu djecu u zdravstvenim ustanovama

Doneseni su državni pedagoški standardi

predškolskoga, osnovnoškolskoga i

srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja

kojima su postavljeni čvrsti temelji za daljnji

razvoj sustava te odgojno-obrazovni rad


i nastavi u kući. Ostvarivanje se mjerila državnoga pedagoškog standarda sustavno prati u skladu s koeficijentima izvodljivosti.

Hrvatski školski pravopisOdlukom od 14. travnja 2005. godine, ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac osniva Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika. Zadaće Vijeća su voditi sustavnu stručnu skrb o hrvatskom standardnom jeziku, raspravljati o aktualnim nedoumicama i otvorenim pitanjima hrvatskoga standardnog jezika, upozoravati na primjere nepoštivanja ustavne odredbe o hrvatskom kao službenom jeziku u Republici Hrvatskoj, promicati kulturu hrvatskoga standardnog jezika u pisanoj i govornoj komunikaciji, voditi skrb o mjestu i ulozi hrvatskoga standardnog jezika s obzirom na proces integracije Republike Hrvatske u Europsku uniju, donijeti rješenja u svezi s daljnjom normizacijom hrvatskoga standardnog jezika te pratiti jezičnu problematiku i utvrditi načela u pravopisnoj normi.

Za predsjednika Vijeća imenovan je akademik Radoslav Katičić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a za njegova zamjenika akademik Mislav Ježić također iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ostali članovi Vijeća su: prof. dr. sc. Ivo Pranjković, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu, prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić, Učiteljska akademija, Zagreb, dr. sc. Mirko Peti, Matica hrvatska, Zagreb, prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku, dr. sc. Dunja Brozović Rončević, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, prof. dr. sc. Marija Turk, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Branka Tafra, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, prof. Tomislav Ladan, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, prof. dr. sc. Mile Mamić, Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Ivan Zoričić, Filozofski fakultet u Puli, Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Joško Božanić, Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu. Nakon smrti prof. Tomislava Ladana za člana Vijeća je imenovan prof. dr. sc. Marko Samardžija.

Sukladno zaključcima Vijeća, ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac 16. veljače 2005. godine daje preporuku (KLASA:602-09/05-01/0007, URBROJ:533-12-05-02) kojom se odobrava upotreba Hrvatskoga školskog pravopisa u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske, te time prema riječima akademika Radoslava Katičića

26

Sukladno zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac 2005. dao preporuku za upotrebu Hrvatskoga školskog pravopisa u osnovnim i srednjim školama

tijekom predstavljanja Hrvatskoga školskog pravopisa u Zagrebu (15. svibnja 2005.) postaje „prvi ministar u povijesti Hrvatske koji je preporučio hrvatski pravopis″.

Projekt uvođenja obvezne i besplatne srednje škole do prve kvalifikacijeProduljenje trajanja obveznoga školovanja jedan je od najznačajnijih projekata za RH kojim se – kroz poticajne mjere kao što su besplatni udžbenici (koji se nasljeđuju iz generacije u generaciju), besplatan prijevoz i smještaj u učeničke domove, a koje čine dio Nacionalnoga programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja usvojenoga u Hrvatskome saboru 21. lipnja 2007. godine – nastoji smanjiti broj učenika s nezavršenom srednjom školom te omogućiti većemu broju njih daljnje školovanje kao i poboljšati njihove izglede za zapošljavanje. Projekt je pripreman kako bi se osiguralo da tijekom narednih 10 godina oko 80.000 učenika (ili oko 8.024 učenika godišnje) ne ostane bez srednjoškolske diplome (Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar″ temeljem podataka prikupljenih od Državnoga zavoda za statistiku, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje). Taj je projekt zaustavljen, bez ikakvog obrazloženja 2009. godine, nakon ostavke prof. dr. sc. Primorca, odlukom o ukidanju besplatnoga prijevoza učenika i prelazak na subvencionirani prijevoz te potpunim ukidanjem besplatnih udžbenika.

Projekt uvođenja besplatnih udžbenikaProjekt uvođenja besplatnih udžbenika započeo je od školske godine 2007./2008. To je, ujedno, bila i jedna od poticajnih mjera u sklopu Nacionalnoga programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja kojom se svim učenicima u Republici Hrvatskoj pruža Ustavom zajamčeno jednako pravo na obrazovanje, a roditeljima olakšava školovanje njihove djece. Vrijednost je ovoga projekta u tome što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa osim besplatnih udžbenika za sve učenike osnovnih škola, sukcesivno osiguralo i besplatne udžbenike, besplatan prijevoz te smještaj u učeničke domove za učenike prvih, odnosno drugih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj, sukladno Nacionalnome programu mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja. Taj je

Godine 2007. pokrenut projekt

uvođenja obvezne srednje škole do

prve kvalifikacije kako 80.000

učenika ne bi ostalo bez srednjoškolske

svjedodžbe


projekt ukinut 2009. godine odlukom Vlade RH o ukidanju besplatnih udžbenika za sve učenike osnovnih i srednjih škola.

Uvođenje vanjskoga vrjednovanja obrazovanjaU razdoblju 2003. – 2009. po prvi je put u RH pokrenut objektivan i potpuno neovisan sustav vanjskoga vrjednovanja obrazovanja. U relativno kratkom vremenskom razdoblju, doneseni su zakonski i podzakonski akti, provedene su stotine javnih rasprava na hrvatskim sveučilištima i stručnim studijima, educirani su brojni stručnjaci te djelatnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, osnovan je Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja, Agencija za znanost i visoko obrazovanje te Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta (NISpVU) što je stvorilo nužne preduvjete za provođenje državne mature.

Vanjsko vrjednovanje obrazovanja uspostavljeno je nacionalnim ispitima, čime se osigurava ujednačavanje obrazovnih postignuća učenika u cijeloj RH. Od 2006. godine nacionalni ispiti provode se u srednjim školama, a od 2007. godine i u osnovnim školama. Nacionalni ispiti su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN, 81/05) uvedeni kao trajan sustav vanjskoga vrjednovanja rada i postignuća te unaprjeđivanja i osiguravanja kvalitete. Ispite provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) u suradnji sa srednjim školama i drugim ustanovama koje izvode programe srednjoškolskoga obrazovanja odraslih. Nacionalni ispiti imaju cilj osigurati ujednačavanje obrazovnih postignuća učenika, a radi trajnoga unaprjeđenja kvalitete odgojno-obrazovnoga rada. Srednje škole obvezne su koristiti rezultate nacionalnih ispita i druge pokazatelje uspješnosti odgojno-obrazovnoga rada za analizu i samovrjednovanje.

NCVVO je proveo eksperimentalno vanjsko vrjednovanje obrazovnih postignuća učenika 4. i 8. razreda osnovne škole u školskoj godini 2006./2007. Uz stručnu i znanstvenu potporu Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar″ te uz potporu Ministarstva, Centar je školske godine 2007./2008. proveo još opsežniji projekt vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuća učenika 4. i 8. razreda osnovne škole.

Po prvi je put u Republici Hrvatskoj pokrenut objektivan

i potpuno neovisan sustav vanjskoga vrjednovanja obrazovanja

28

Projekt državne matureO projektu državne mature (najzahtjevnijem projektu u sustavu obrazovanja na ovim prostorima) i njegovu utjecaju na naše društvo već je jako puno rečeno. Nedvojbeno je da je državna matura najpravedniji sustav vrjednovanja učeničkih postignuća jer se ispiti pod jednakim uvjetima i kriterijima provode za sve učenike u isto vrijeme i omogućuju dobivanje usporedivih rezultata učenika na nacionalnoj razini (sustav vanjskog vrjednovanja obrazovanja). Sva visoka učilišta u Hrvatskoj prihvatila su državnu maturu kao kriterij transparentnoga upisa na institucije visokoga obrazovanja. Danas je jasno svima da, osim značajnoga utjecaja na srednje obrazovanje, državna matura predstavlja i značajan prinos kvaliteti visokoga obrazovanja. Osim toga, državna matura predstavlja zasigurno najznačajniju antikorupcijsku mjeru provedenu u hrvatskome obrazovnom sustavu ikada, a upisi na visoka učilišta isključivo ovise o uspjehu učenika tijekom njegova srednjoškolskoga obrazovanja i rezultatima postignutima na ispitima državne mature bez obzira dolazio on iz Vukovara, Knina, Istre ili iz središta Zagreba. Kao osnova za provođenje državne mature izgrađen je jedan od najzahtjevnijih informatičkih programa koji direktno povezuje sustav srednjih škola u RH – e-Matica koja sadrži blizu 100 milijuna raznih podataka.

Razvoj strukovnoga obrazovanjaStrukovnim obrazovanjem obuhvaćeno je oko 70% srednjoškolskih učenika koji stječu potrebno znanje i vještine za uspješno uključivanje na suvremeno i sve zahtjevnije tržište rada, visoko obrazovanje i procese cjeloživotnoga učenja. Nakon provedene analize tržišta rada, smanjen je broj strukovnih sektora s 33 na 14, a broj strukovnih programa s 330 na 199.

U svibnju 2008. godine donesena je Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja 2008. – 2013. Sukladno strateškim ciljevima i načelima, u veljači 2009. godine donesen je Zakon o strukovnom obrazovanju kojim se uređuje djelatnost strukovnoga obrazovanja, stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija, dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada i daljnjem obrazovanju koje su usklađene sa standardima EU-a, donošenje nacionalnoga, strukovnoga te školskog kurikuluma, te uspostavlja sustav kreditnih bodova, kao i trajni sustav osiguranja kvalitete, osigurava vertikalna i horizontalna

Uvedena državna matura, najzahtjevniji

reformski zahvat u povijesti hrvatskoga

školstva


prohodnost te definira i ulogu sektorskih vijeća kao mehanizama trajnog usklađivanja strukovnoga obrazovanja s potrebama tržišta rada i visokog obrazovanja.

U sklopu Mreže srednjih škola i programa obrazovanja donesena je mreža srednjih škola i programa koja će udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnoga ustroja upisnoga područja za pojedine sektore u odnosu na postojeće gospodarske kapacitete i planove gospodarskoga razvoja pojedinoga područja, uz zadovoljenje pedagoških mjerila i propisanih standarda u odnosu na veličinu škola, rasprostranjenost i dostupnost obrazovnih programa, demografske uvjete, potrebe društva i prostorno-tehničke, kadrovske i ostale didaktičke uvjete, osigurati zaštitu nacionalnih i lokalnih interesa te zadovoljenje svih preduvjeta za uspješnu provedbu programa obrazovanja.

Razvoju sustava pridonosi i provedba projekata tehničke pomoći te darovnica u sklopu IPA Operativni program, uz čiju pomoć se provodi sedam projekata (ugovora o uslugama) u sektorskoj nadležnosti Ministarstva. Ukupna vrijednost potpisanih ugovora je oko 9.5 milijuna eura. U sklopu programa darovnica potpisano je 45 ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava s ustanovama u sustavu obrazovanja (područja razvoja strukovnoga obrazovanja, obrazovanja odraslih i potpore uključivanju učenika s teškoćama u sustav obrazovanja i tržište rada). Projekti su u završnoj fazi provedbe. Ukupna vrijednost projekata u sklopu programa darovnica iznosi oko 10 milijuna eura.

U sklopu IPA projekta pod nazivom ‘Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma’, suradnjom Agencije i međunarodnih i domaćih stručnjaka, razvijena je metodologija za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma.

Također, razvijeni su alati za planiranje kvalifikacija – profili sektora, odnosno sveobuhvatne analitičke podloge koje prvi put na jednome mjestu, povezujući makroekonomske pokazatelje te podatke iz provedene ankete o potrebnim kompetencijama kod poslodavaca daju osnovu za planiranje razvoja obrazovnog sustava i donošenja obrazovnih politika. U sklopu ovoga projekta također je razvijeno 26 kurikuluma u 13 sektora i pripremljen akcijski plan opsežne modernizacije strukovnih kvalifikacija/kurikuluma.

Nadalje, u provedbi je i projekt „Razvoj sustava osiguranja kvalitete

Donesena Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja 2008. – 2013., kao i

Zakon o strukovnom obrazovanju

30

u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju″ (ugovor o pružanju usluga u vrijednosti od 1.639.750 EUR-a) s ciljem promicanja razvoja i modernizacije sustava strukovnoga obrazovanja i osposobljavanja u Hrvatskoj. Glavna svrha projekta je poduprijeti razvoj jedinstvenoga i sustavnoga pristupa razvoju osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju, s naglaskom na provedbu ovog koncepta u praksi, te potaknuti razmjenu informacija o osiguranju kvalitete između pružatelja strukovnoga obrazovanja i opće javnosti u sklopu projekta koji je financiran IPA 2007. – 2009. programom ‘Razvoj osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju’, a izrađuje se dokument koji bi trebao poslužiti kao nacrt Strategije za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju. Nadalje, u provedbi je i projekt „Implementacija novih kurikuluma″ (ugovor o pružanju usluga u vrijednosti od 1.065.500 EUR-a i ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava u vrijednosti od 4.300.000 EUR-a) kojim će se poboljšati sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj kako bi se povećala njegova relevantnost u odnosu na tržište rada. Svrha projekta je poticanje uvođenja novih, visokokvalitetnih kurikuluma te uvođenje sustavnoga pristupa razvoju inovativne kulture u strukovnim školama – u skladu s potrebama tržišta rada na lokalnoj i/ili regionalnoj razini. Projektom će se razviti i stručni kapaciteti ASOO-a i strukovnih škola za uspješnu pripremu i provedbu ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava u sklopu IPA IV RLJP te budućih projekata koji će se financirati u sklopu Europskoga socijalnog fonda (ESF).

Obrazovanje odraslihStrategija obrazovanja odraslih usvojena je 2004. godine, a 2007. godine donesen je Zakon o obrazovanju odraslih. Nedugo nakon toga, 2008. godine donesena su četiri pravilnika koji uređuju djelatnost obrazovanja odraslih u RH: Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih, Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih, Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške dokumentacije i Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih, čime su u potpunosti stvoreni uvjeti za uključivanje obrazovanja odraslih u jedinstven obrazovni sustav RH.


U navedenom razdoblju Ministarstvo, također, provodi i projekt Vlade RH „Za Hrvatsku pismenosti: Put do poželjne budućnosti – Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj 2003. – 2012.″ čija je svrha starijima od 15 godina omogućiti završavanje osnovnoga obrazovanja, povećati razinu pismenosti i nastavak obrazovanja / osposobljavanja za jednostavnija zanimanja. U svezi s navedenim, u sklopu je navedenog projekta osnovno obrazovanje nastavilo oko 6.000 polaznika, a iz državnoga je proračuna od 2003. godine utrošeno oko 23 milijuna kuna. Pripremom i provedbom projekata iz IPA programa jačaju se kapaciteti ustanova sustava, nastavnika, osuvremenjuje se programska ponuda te opremljenost za njihovo provođenje. U 2010. godini 20 projekata ustanova za obrazovanje odraslih osiguralo je 3,4 milijuna eura nepovratnih sredstava u sklopu sheme dodjele nepovratnih sredstva pod nazivom ‘Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova’. Sredstva su dodijeljena s ciljem unaprjeđenja ključnih i drugih kompetencija sudionika obrazovanja odraslih koji će im omogućiti aktivnije sudjelovanje na tržištu rada te s ciljem modernizacije postojećih i razvoja novih kratkih programa obrazovanja odraslih. Slične aktivnosti u području obrazovanja odraslih planiraju se i u sljedećem programskom razdoblju u sklopu sheme dodjele nepovratnih sredstava ‘Jačanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih’.

Nagrada Luka RitzU spomen na Luku Ritza – mladića čija je budućnost u lipnju 2008. godine nasilno oduzeta – kao i u spomen na sve ostale djevojke i mladiće žrtve nasilja, krajem rujna 2008. godine, ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. sc. Dragan Primorac donio je odluku o uspostavljanju Godišnje nagrade „Luka Ritz″ za promicanje tolerancije i škole bez nasilja. Nagrada se dodjeljuje kao poticaj za promicanje tolerancije i škola bez nasilja, a sastoji se od skulpture, posebnoga priznanja u obliku povelje i jednogodišnje stipendije u iznosu od 1.000,00 kn mjesečno. Godišnje se dodjeljuje jedna nagrada učeniku/ci osnovne, te jedna nagrada učeniku/ci srednje škole. Cilj je nagrade potaknuti mlade da se aktivnije uključe u izgradnju boljega, pravednijega i humanijega društva – društva temeljena na solidarnosti, međusobnom razumijevanju, uvažavanju, prihvaćanju i povjerenju. Nagrada „Luka Ritz″ postala je znakom onih koji se bore za vrijednosti mira, tolerancije, nenasilja i svega onoga za što se zalažemo promišljajući budućnost našeg društva.

Donesena Strategija obrazovanja odraslih te Zakon o obrazovanju odraslih, kao i četiri

pravilnika koji uređuju djelatnost obrazovanja odraslih

32

Ministarstvo provodi projekt Vlade RH „Za

Hrvatsku pismenosti: Put do poželjne

budućnosti — Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj

2003. ― 2012.″


Bolonjski procesEU je zaključila da je razdijeljenost europskoga prostora visokoga obrazovanja u Europi zastarjela i štetna te je pokrenula proces stvaranja Europskoga prostora visokoga obrazovanja. Bolonjski je proces u mnogim aspektima bio revolucionaran po pitanju suradnje u Europskomu prostoru visokoga obrazovanja. Zahvaljujući uvođenju Bolonjskoga procesa, u Republici Hrvatskoj omogućeno je povećanje izdvajanja za sustav visokoga obrazovanja, kao i izgradnja nužne infrastrukture.

Hrvatska je Bolonjskome procesu pristupila 2001. godine te je sve do danas njegov aktivan sudionik, a svi studenti koji u Republici Hrvatskoj završavaju bolonjske studije dobivaju ECTS bodove te imaju pravo na dopunsku ispravu o studijima. Hrvatska aktivno provodi implementaciju i ostalih aktivnosti vezanih uz Bolonjski proces, a sustav osiguranja kvalitete, koji je u Hrvatsku uveden 2009. godine, pružio je sveučilištima visoku razinu autonomije.

Tijekom provođenja procesa, uspješno su preustrojeni studijski programi prema Bolonjskome modelu. Krajem lipnja 2005. godine preustrojeno je 828 sveučilišnih i stručnih studijskih programa. Od akademske god. 2005./2006. do danas vrjednovano je 1.460 studijskih programa. Donošenjem Uredbe o izmjenama uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi (srpanj 2008. godine) i Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (svibanj 2010. godine) uvjeti zapošljavanja u državnoj službi te lokalnoj i područnoj samoupravi usklađeni su s novim europskim kvalifikacijama, čime je omogućeno zapošljavanje prvostupnika u državnoj službi.

Uvođenje cijelovitoga financiranja visokog obrazovanja – „lump sum model″U siječnju 2006. godine započela je prva faza novoga sustava cjelovitog financiranja visokog obrazovanja – lump sum kojim se uvodi jedinstveno vođenje financijske politike sveučilišta. Razvija ga i provodi senat te na taj način ovaj sustav predstavlja financijski aspekt integracije sveučilišta. U prvoj su fazi provedbe s razine Ministarstva na sveučilišta prenesena financijska sredstva za plaće, troškove poslovanja, državne stipendije i studentski programi te dio sredstava za poboljšanje studentskoga standarda. Provedba

Godine 2005. svi su studijski programi na visokoškolskim

ustanovama u RH usklađeni sa zahtjevima Bolonjskoga procesa

34

lump sum modela u praksi još uvijek nije zaživjela na adekvatan način, te se financijska sredstva za visoko obrazovanje temelje na historijskim iznosima i isključivo na input indikatorima. Ne postoji sustav prilagodbe iznosa financiranja na temelju rezultata rada ili postignuća visokih učilišta (output financiranje).

U travnju 2009. godine na snagu je stupio Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju kojim su definirani svi postupci osiguravanja kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te status i uloga Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) kao potpuno neovisnog tijela za vanjsko osiguravanje kvalitete. Također, Zakon daje autonomiju javnim sveučilištima da autonomno uspostavljaju nove studijske programe na temelju internih sustava osiguravanja kvalitete.

Kao rezultat svih aktivnosti koje je MZOŠ poduzeo od 2004. godine, u listopadu 2011. godine Agencija je postala punopravni član ENQA-e (European Association for Quality Assurance in Higher Education) te je od 25. studenoga 2011. godine uvrštena u EQAR (European Quality Assurance Register for Higher Education), europski registar agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju. I Republika Hrvatska je u studenom 2011. godine pristupila EQAR-u kao država članica. Uprava za visoko obrazovanje u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje pripremila je EU projekt iz IPA sredstava za razvoj Nacionalnoga informacijskog sustava visokoga obrazovanja i znanosti. Projekt bi se trebao početi provoditi krajem 2013. i trajati do kraja 2014. godine.

Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donesen je krajem 2009., a svrha mu je kvalitetna mobilnost građana u Europskoj uniji.

Izgradnja hrvatskih sveučilišta i otvaranje novih visokoškolskih obrazovnih institucijaU razdoblju od 2004. do 2009. godine izgrađeno je ili započeto s izgradnjom više od 350.000 m2 prostora na hrvatskim sveučilištima. Istodobno je otvoreno šest novih veleučilišta (Knin, Vukovar, Gospić, Čakovec, Šibenik i Slavonski Brod), visoka škola u Virovitici, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, dva privatna sveučilišta te Katoličko sveučilište u Zagrebu. Uz sve to, iznimnim je naporom osigurano da najznačajnije mjesto u gradu Zagrebu za izgradnju modernoga sveučilišnog


kampusa – kompleks bivše vojarne na Borongaju (površine 1 km x 1 km) – pripadne Sveučilištu u Zagrebu. Ulaganje u izgradnju infrastrukture svih hrvatskih sveučilišta imalo je golem utjecaj na zaustavljanje iseljavanja mladih ljudi iz Primorja, Istre, Dalmacije i Slavonije, a istodobno novi su sveučilišni kampusi, posebice u Rijeci, Osijeku i Splitu, postali i okosnice gospodarskoga razvoja cijelih regija. Tako je, primjerice, na Sveučilištu u Splitu 2003. godine studiralo oko 8.000 studenata, a danas ih studira oko 26.000. Takva politika razvoja omogućuje profiliranje sveučilišta, veleučilišta i visokih škola u skladu s regionalnim potrebama i posebitostima. Ulaganja u sva hrvatska sveučilišta te osnivanje novih veleučilišta u županijskim centrima pridonijet će gospodarskomu razvoju ovih područja te zadržavanju mladih ljudi u lokalnim sredinama.

Od 2009. godine provodi se nacionalni Tempus projekt „Prema pravednom i transparentom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj – ACCESS″, koji zajednički provode Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Institut za razvoj obrazovanja u suradnji s drugim dionicima visokoga obrazovanja u Hrvatskoj i inozemnim partnerima a s ciljem povećanja dimenzija pravičnosti i transparentnosti financiranja visokoga obrazovanja i sustava potpore studentima u Hrvatskoj.

Povećanje broja diplomiranih studenata na hrvatskim sveučilištimaDržavni zavod za statistiku priopćio je da je samo tijekom 2009. na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj diplomiralo gotovo 18 posto studenata više nego 2008. godine. Povećanje broja studenata na hrvatskim visokim učilištima tijekom razmatranih šest godina (2003. – 2009.) za oko 40.000, povećanje ulaganja u visoko obrazovanje u istome razdoblju za 63,2% (1,07 milijarda kuna) uz dodatne tri milijarde kuna za izgradnju hrvatskih sveučilišta, stvorilo je uvjete za povećanje broja visokoobrazovanih osoba u Hrvatskoj.

Prva izgradnja novih studentskih domova i paviljona od UniverzijadePosebno je značajna izgradnja studentskih domova u RH s ukupno 5.000 ležajeva. Tako su po prvi put od Univerzijade (1987.) u Zagrebu izgrađena dva nova paviljona studentskoga doma Stjepana Radića s ukupno 452 ležaja, a u iznosu od 50 milijuna kuna. U Splitu se, koji

36

je desetljećima vapio za novim ležajevima, započelo s izgradnjom novoga studentskog doma koji ima 17. 000 četvornih metara te 615 ležajeva. Studentski dom je otvoren 28. svibnja 2013. godine.

Novi Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijamaU srpnju 2007. godine donesen je novi Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama kojim se osigurava veća autonomija i odgovornost studentskih predstavnika, te uvodi institucija studentskoga pravobranitelja na sva visoka učilišta.

Povećanje broja visokoobrazovanih osoba u Republici HrvatskojPrema izvješću Europske komisije, Hrvatska je po udjelu visokoobrazovanih u rangu s Austrijom, Mađarskom i Poljskom, a ispred Češke, Italije, Malte, Portugala, Rumunjske i Slovačke. Točnije, prema procjeni udjela visokoobrazovanih, u dobi od 25. do 64. godine, temeljenoj na podacima Državnoga zavoda za statistiku iz 2009. godine, broj je visokoobrazovanih u ovoj populaciju za 2008. iznosio 18,5%. Uz intenzivni nastavak ulaganja u sustav obrazovanja, (opisan kroz razdoblje 2004. – 2009.) Hrvatska je za tri-četiri godine mogla dostići razinu od više od 20% visokoobrazovanih.

Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standarduHrvatski je sabor 12. listopada 2007. godine donio Zakon o nacionalnoj zakladi za potporu učeničkom i studentskom standardu kojom je utemeljena Zaklada čiji je osnivač RH, a prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zaklada je osnovana sa svrhom pružanja potpore i podizanja razine učeničkoga i studentskoga standarda, što posebice podrazumijeva isplatu državnih stipendija, nagrade nadarenim učenicima i studentima, financiranje posebnih programima koji pridonose podizanju razine životnoga i kulturnoga standarda učenika osnovnih i srednjih škola te studenata. Posebna pozornost prilikom dodjela stipendija Zaklada posvećuje deficitarnim zanimanjima. Zaklada je akademske godine 2009./2010 raspisala prvi put javni natječaj za dodjelu 1.000 studentskih stipendija

U razdoblju do prosinca 2003. do srpnja 2009.

na hrvatskim je visokim učilištima povećan broj

studenata za 38.000


Osnovana Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu sa svrhom pružanja potpore i podizanja razine učeničkoga i studentskoga standarda. Posebna pozornost prilikom dodjela stipendija Zaklada posvećuje deficitarnim zanimanjima

38

u mjesečnom iznosu od 1.000,00 kuna. Naglasak pri dodjeli stipendija bio je na deficitarnim zanimanjima, a uz tu kategoriju dodijeljene su i stipendije za osobito uspješne studente, studente slabijega imovinskog statusa, za studente s invaliditetom, studente koji su bili smješteni u domovima socijalne skrbi ili udomiteljskim obiteljima te za studente aktivne sportaše. U akademskoj godini 2010./2011. Zaklada je dodijelila drugomu naraštaju svojih stipendista novih 800 studentskih stipendija u iznosu od 1.000 kuna, također s posebnim naglaskom prema studijskim programima koji su usmjereni na zanimanja koja se vode kao deficitarna u RH, a ne temelju evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

Poticanje inovacija i razvoja tehnologijePoticanje inovacija i razvoja tehnologije obavlja se u sklopu Poslovno-inovacijskoga centra Hrvatske – BICRO te Hrvatskoga instituta za tehnologiju (HIT).

U sklopu BICRO-a kreirani su programi RAZUM, TEHCRO, IRCRO, KONCRO i PoC koji znanje hrvatskih stručnjaka prenose u gospodarstvo te jačaju spremnost na promjene, kako bi inovacija bila efikasna. Od 2010. godine BICRO provodi i provedbu programa EUREKA.

U analiziranom razdoblju, ugovoreno je ukupno 178 projekata, u iznosu od 217.016.247 kn (8 projekata iz programa RAZUM kasnije je prešlo u HBOR). Stimulativnim mjerama za ulaganje u znanost, inovacije i nove tehnologije po prvi put u Republici Hrvatskoj privatni sektor je uložio gotovo isti iznos sredstava kao država.

Hrvatski institut za tehnologiju – HITNa prijedlog MZOŠ-a, Vlada Republike Hrvatske osnovala je 3. ožujka 2006. godine Hrvatski institut za tehnologiju – HIT d.o.o. radi pružanja potpore i usmjeravanja razvojno-tehnologijskih istraživanja. HIT prati i predviđa svjetska tehnologijska kretanja; savjetuje i pruža potporu u pitanjima intelektualnoga vlasništva i transfera tehnologija; pruža potporu i promiče sudjelovanje u europskim projektima istraživanja i razvoja te, na međunarodnoj razini, promiče hrvatsku tehnologijsku proizvodnju i istraživačko-razvojni potencijal, te od 2007. godine provodi program poticanja tehnologijskih istraživačko-razvojnih projekata (TEST) – nacionalni instrument poticanja tehnologijskih

U sklopu BICRO-a kreirani su programi

RAZUM, TEHCRO, IRCRO, KONCRO i PoC koji znanje hrvatskih stručnjaka prenose u gospodarstvo te

jačaju spremnost na promjene, kako bi

inovacija bila efikasna


istraživačko-razvojnih projekata koji dolaze iz hrvatske akademske i znanstvene zajednice.

TEST se provodi radi dodjeljivanja financijske potpore odabranim tehnologijskim istraživačko-razvojnima projektima, koji su po svojim karakteristikama usmjereni na istraživanje, razvoj i usvajanje naprednih tehnologija, odnosno stvaranje intelektualnoga vlasništva koje može poslužiti kao osnova za razvoj novih proizvoda i usluga. Od 2007. do kraja 2011. godine prijavljeno je 128 projekata, od kojih je 31 odabran za financiranje u ukupnom iznosu od 50.07 milijuna kuna. Rezultat aktivnosti Odjela za transfer tehnologije i zaštite intelektualnoga vlasništva na svim odabranim tehnologijskim projektima osam je patentnih prijava, četiri zaštićena dizajna te četiri zaštićena žiga.

Vrjednovanje znanstvenih projekata i programaZakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (NN, 45/09) po prvi se put u Republici Hrvatskoj financiranje znanstvenih projekata u potpunosti odvaja od institucionalnoga financiranja. Financiranje se projekata usmjerava na neovisnu i stručnu Zakladu kao što je to slučaj u zemljama s razvijenom znanošću, poput Švicarske, Austrije, Njemačke, Irske, Nizozemske i sl. Time znanost postaje potpuno i trajno neovisna o politici, a prostor za korupciju se ukida (između ostaloga oni koji odlučuju o financiranju projekata neće moći participirati u prijavi projekata). Međunarodnim se recenzijama osigurava da znanstveni projekti uistinu budu financirani na temelju izvrsnosti i njihova je uspješna provedba temeljena na individualnoj odgovornosti znanstvenika. Ulaganja u znanstvenoistraživačku djelatnost u 2009. godini iznose 956 milijuna kuna, što je porast od preko 240 milijuna kuna ili 34% u odnosu na 2004. godinu. Započeto je i vrjednovanje projekata prema novim kriterijima a u postupku vrjednovanja sudjelovalo je 2.458 recenzenata od kojih 30% stranih što je čak 123% više recenzenata u odnosu na ciklus iz 2002. godine, kada je sudjelovalo oko 1.100 recenzenata. Nakon provedenoga postupka vrjednovanja prihvaćeno je 1.968 projekata, a odbijena su 764 projekta što daje ukupnu prolaznost od 72% (što je bitan iskorak no još uvijek nezadovoljavajuće). Usporedbe radi, 2002. godine prolaznost znanstvenih projekata bila je 87,5%. Tim postotkom prolaznosti projekata i podizanjem kriterija vrjednovanja,

Po prvi put u Republici Hrvatskoj financiranje se znanstvenih projekata usmjerava na neovisnu i stručnu Zakladu kao što je to

slučaj u zemljama s razvijenom znanošću

40

približavamo se standardima zemalja Europske unije, što će se u potpunosti ispuniti kroz razvoj financiranja projekata u Zakladi.

Projekt povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva „Priljev mozgova″ i Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja″Stimulativnim mjerama (subvencionirana stambena kamata, stvaranje kadrovskih i tehničkih preduvjeta) u Hrvatskoj je po prvi put u pravom smislu zaživio projekt „Priljev mozgova″ te se u razdoblju od 2004. do 2009. godine u Republiku Hrvatsku iz inozemstva vratilo stotinjak hrvatskih znanstvenika (doktora znanosti). Istodobno je pokrenut i Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja″ (UKF) kojim je od 2007. godine do danas – sredstvima u iznosu 57 milijuna kuna – financiran 91 projekt (suradnja domaćih i inozemnih znanstvenika), te je dan aktivan poticaj bližoj suradnji gospodarstva i znanosti.

Od uloženih 57 milijuna kuna u rad Fonda Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – kao nositelj projekta – osiguralo je oko 37 milijuna, odnosno 65 posto ukupne vrijednosti potrebne za provedbu 91 projekta, dok su preostala sredstva osigurale međunarodne znanstvenoistraživačke institucije (8,4 milijuna kuna), privatni sektor (5,2 milijuna kuna), te hrvatske javno znanstvenoistraživačke institucije (6,1 milijuna kuna).

Uspješnom realizacijom projekata koje je financirao Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja″, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je aktivno radilo na razvoju kompetencija i znanja potrebnih za što kompetitivnije natjecanje u međunarodnoj zajednici, što dokazuju privučena sredstva iz Sedmoga okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj. Istraživači financirani u sklopu Fonda ostvarili su veliku uspješnost među prijavama na natječaje FP7 programa za istraživanje i tehnološki razvoj – na razini od čak 27 posto. Više od polovice ukupnog iznosa ulaganja usmjereno je u projekte orijentirane prema industriji (od marikulture do industrijske robotike) koji, implementirajući nove znanstvene i tehnologijske spoznaje, ulažu u unaprjeđenje poslovanja, povećanje konkurentnosti.

Godine 2009. Fond je izabran kao primjer najbolje prakse na temu „Razvoja ljudskoga kapitala i upravljanja migracijama u svrhu ostvarivanja konkurentnosti europskih regija″ od strane Europskoga regionalnoga gospodarskog foruma (European Regional Economic Forum, EREF), organizacije čiji je djelovanje usmjereno podizanju

Pokrenut je Fond „Jedinstvo uz pomoć

znanja″ (UKF) kojim je financiran 91 projekt te dan

aktivan poticaj bližoj suradnji

gospodarstva i znanosti


svijesti o strateškom značenju primjene Lisabonske agende. Iste je godine i Međunarodna organizacija rada (International Labour Organizatin, ILO) izabrala Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja″ kao primjer dobre prakse na temu „Promicanja povezanosti između migracija i razvoja″. Što se tiče pokazatelja provedbe kojima je Svjetska banka pratila rad Fonda, a bili su definirani Planom o provedbi projekta, svi pokazatelji su zadovoljeni ili premašeni, a rad Fonda kao projektne komponente u sklopu Projekta tehnologijskoga razvoja ocijenjen je od strane Svjetske banke u 2010. godini najvišom ocjenom highly satisfactory.

Ukupno 312 znanstvenih publikacija proizišlo je iz završenih projekata srednje veličine (njih 39) što je pokazatelj velike produktivnosti, a znanstvenu izvrsnost projekata Fonda potvrđuju i objave znanstvenih radova u najprestižnijim svjetskim znanstvenim časopisima kao što su Nature, Science, Nature Reviews Genetics, Proceedings of the National Academy of Sciences (SAD), The American Journal of Psychiatry and Chemical Reviews.

Ulazak u 7. okvirni program EU i razvoj znanstvene suradnje s najrazvijenijim državama svijetaDana 13. lipnja 2007. godine potpisan je povijesni pristup Republike Hrvatske 7. okvirnom programu, glavnom instrumentu Europske unije za financiranje znanosti i istraživanja.

Nadalje, MZOŠ je omogućilo sustavnu znanstvenu suradnju s najrazvijenijim državama svijeta poput, primjerice, Indije, SAD-a, Izraela i Japana. Godine 2007. Hrvatska su i Indija potpisale Deklaraciju kojom potvrđuju zajednički interes u daljnjoj suradnji i utvrđuju osnivanje zajedničkoga fonda za razvoj znanstvenih i tehnologijskih projekata. Isto tako, Hrvatska je 2007. godine potpisala sporazum s Izraelom o zajedničkom istraživačkom fondu. Znanstvena suradnja Japana i Hrvatske dodatno je osnažena potpisivanjem memoranduma o suradnji u području obrazovanja, športa, znanosti i tehnologije. Hrvatska također ima sjajnu suradnju s američkom saveznom agencijom – National Institutes of Health – kroz pet bilateralnih projekata hrvatskih i američkih znanstvenika (tri su u tijeku). Pismo namjere između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH i National Institutes of Health potpisano je u rujnu 2008. godine, a nedugo nakon toga je potpisan i Memorandum o suradnji

Potpisan povijesni pristup Republike Hrvatske 7. okvirnom

programu – glavnom instrumentu Europske unije za financiranje znanosti i istraživanja

42

Donesen Zakon o športu koji osigurava

stvaranje uvjeta za sveobuhvatan razvoj

športa od školskoga, rekreacijskoga pa sve

do vrhunskoga športa

između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH i američkoga Nacionalnog instituta za rak (National Cancer Institute – NCI) kojim se otvara mogućnost suradnje u području zdravstva, biomedicinskih znanosti s osobitim naglaskom na istraživanje raka.

Posebno je važna inicijativa prof. dr. sc. Primorca (2007.) i Shimona Peresa, predsjednika države Izraela (tada potpredsjednika Vlade države Izrael), za osnivanje zajedničkoga Fonda u koji su po $500.000 participirali ministarstva znanosti i obrazovanja Izraela i Republike Hrvatske. Ovaj specifični Fond bio je namijenjen isključivo znanstvenicima Izraela i Republike Hrvatske, a svi dobiveni rezultati/patenti smatrali su se zajedničkim dobrom. Izrael, kao vodeća država svijeta prema izdvajanju u R&D ovakav je oblik suradnje imala samo s SAD-om i Njemačkom.

Potpora razvojnim projektima u BiHMinistarstvo je u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009. godine sufinanciralo obrazovne i znanstvene programe i projekte Hrvata u BiH s ciljem zauzimanja za položaj i zaštitu interesa pripadnika hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. S tim u svezi, posebno je značajna Odluka o programu financiranja kapitalnih ulaganja u kampus Sveučilišta u Mostaru Vlade Republike Hrvatske od 17. svibnja 2006. godine sukladno kojoj je Ministarstvo financiralo izgradnju kampusa Sveučilišta u Mostaru. Potvrda kontinuirane skrbi o Sveučilištu u Mostaru ogleda se i u činjenici što Ministarstvo pokriva troškove poslijediplomskih studija na hrvatskim sveučilištima budućim nastavnicima Sveučilišta u Mostaru.

Razvoj sustava športaU lipnju 2006. godine donesen je novi Zakon o športu kojim je utvrđena dugoročna politika razvoja športa i stavljen naglasak na poticanje športa djece, mladeži i studenata te daje prednost djeci u korištenju školskih dvorana i zabranjuje uklanjanje ili prenamjena već postojeće javne športske građevine ili površine. Zakon je donio usklađenje našega športskog sustava i važećih propisa u športu s onim EU. Njime je predviđena izrada Nacionalnoga programa športa, strateškoga dokumenta kojim se utvrđuje dugoročna


politika razvoja športa koji osigurava stvaranje uvjeta za razvoj športa od školskoga, rekreacijskoga pa sve do vrhunskoga športa. Zakonom je osnovan Hrvatski paraolimpijski odbor te riješen ustroj informacijskoga sustava u športu, definirani su stručni poslovi u športu i propisani uvjeti za njihovo obavljanje, predviđena je mreža izgradnje športskih objekata u RH, zabrana uklanjanja ili prenamjene športskih objekata i sl. Zakon je donio i preoblikovanje, koje je u natjecanje uvelo i športska dioničarska društva, kao trgovačka društva koja po uzoru na zemlje EU ocrtava posebnosti športa, omogućava transparentno poslovanje klubova, uvodi jasnu vlasničku strukturu i sl. Sve dotadašnje vlasti zatvarale su oči pred nezakonitim poslovanjem klubova jer im je vlast bila draža od provođenja Zakona. Nisu željeli riskirati izborni rezultat slanjem klubova u stečaj, a to su prema tadašnjem zakonu bili dužni učiniti.

U prosincu 2006. godine sukladno Zakonu osnovan je Hrvatski školski športski savez (HŠŠS) kao krovno tijelo školskoga športa u koji su se udružili županijski školski športski savezi i Školski športski savez Grada Zagreba. O važnosti osnivanja Hrvatskoga školskoga športskog saveza ne treba puno niti govoriti jer je samo u pet godina broj djece koja se bave nekom vrstom športa povećan sa 100.000 na više od 230.000. Jedan od projekata HŠŠS je Univerzalna športska škola kojim se nastoji obuhvatiti djecu prvih četiriju razreda osnovnih škola u RH te ih uključiti u organiziranu tjelesnu aktivnost. U ovaj projekt uključeno je više od 280 odjeljenja u koja je uključeno više od 6.000 djece.

Godine 2009. izrađena je Strategija razvoja školskoga športa u Republici Hrvatskoj 2009. – 2014., kojom su određeni strateški ciljevi razvoja školskoga športa za razdoblje od 2009. do 2014. godine i koja čini prvi sveobuhvatan dokument koji prikazuje stanje u školskome športu u Republici Hrvatskoj te nudi osnovne ciljeve i zadaće kojima će se omogućiti dostizanje očekivane razine kvalitete školskoga športa. Sustav školskoga športa u Republici Hrvatskoj u ovom trenutku okuplja oko 80.000 učenika u osnovnim i oko 40.000 učenika u srednjim školama te time čini najmasovniji športski sustav u zemlji. Uz to, u sustavu športskoga treninga i natjecanja izvan škole uključeno je 80.000 učenika osnovnih škola te 30.000 učenika srednjih škola, što znači da je danas 230.000 učenika osnovnih i srednjih škola uključeno u neki oblik športskih aktivnosti.

Osnovan Hrvatski školski športski savez (HŠŠS) kao krovno tijelo školskoga športa

u koji su se udružili županijski školski športski savezi i Školski športski savez Grada Zagreba

44

Donesena Strategija razvoja školskoga športa

u Republici Hrvatskoj 2009. ― 2014. kojom su određeni strateški

ciljevi razvoja školskoga športa za razdoblje od

2009. do 2014.

Za javne potrebe u športu na državnoj razini u razdoblju od 2004. – 2011. godine utrošena su sredstva u iznosu od 1.28 milijardi kuna. Sustavnim financiranjem javnih potreba u športu (Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski školski športski savez, Hrvatski športski savez gluhih i Hrvatski sveučilišni športski savez) stvoreni su uvjeti za unaprjeđenje sustava športa i poboljšanje uvjeta za bavljenje športom i športskim djelatnostima.

Godine 2004. u sustavno bavljenje športom na sveučilištima bilo je uključeno više od 500 studenata. Financiranjem športa na sveučilištima i veleučilištima za 2010. godinu na Sveučilišnome športskom prvenstvu RH sudjelovalo je više od 15.000 studenata na tri razine natjecanja: 13 tisuća sudionika na razini sveučilišta/veleučilišta, 1.500 sudionika na poluzavršnim natjecanjima (regionalno) i 700 sudionika na završnom natjecanju.

U razdoblju od 2004. godine do srpnja 2009. godine izgrađeno je 179 školskih športskih dvorana što potvrđuje jasnu strategiju razvoja školskoga športa te skrbi o djeci i mladima u športu.


u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009.

Međunarodni pokazatelji o sustavu obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske

PISA projektPosebno zanimljivi su rezultati PISA testiranja iz 2006. godine (PISA procjenjuje stupanj usvojenosti znanja i vještina petnaestogodišnjaka, a također mjeri i opće ili kroskurikularne kompetencije učenika, kao što su strategije učenja, stavovi i uvjerenja učenika te pripremljenost za cjeloživotno učenje). Tako su, primjerice, rezultati hrvatskih učenika iz prirodoslovne pismenosti bolji od učenika iz 31 zemlje sudionice ovoga istraživanja od kojih je 12 zemalja članica OECD-a, a njih 10 članice su EU (u rang listi hrvatski učenici su na 26. mjestu, američki učenici na 29. mjestu).

PIRLS 2011Međunarodno istraživanje razvoja čitalačke pismenosti – PIRLS (Progress in International Reading Literacy Study) osmišljeno je s ciljem poboljšanja poučavanja čitanja i stjecanja čitalačkih sposobnosti diljem svijeta. Istraživanje je potvrđeno od opće skupštine IEA (International Association for the Evaluation of Educational Achievement – Međunarodnog udruženja za vrjednovanje obrazovnih postignuća) kao osnovna sastavnica IEA ciklusa temeljnih istraživanja, koji također uključuje i međunarodno istraživanje TIMSS (Međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja – TIMSS – Trends in International Mathematics and Science Study). U ciklusu istraživanja PIRLS 2011. sudjelovalo je 300.000 učenika u dobi od 9 do 11 godina iz 48 zemalja. Među njima je bilo i 4.825 učenika četvrtih razreda, iz 152 hrvatske osnovne škole. Učenici iz Republike Hrvatske postigli su izniman rezultat plasiravši se na 8. mjesto u svijetu (ispred učenika iz Irske, Engleske, Kanade, Nizozemske, Češke, Švedske, Italije, Njemačke itd.).

Istraživanja američkog Newsweek-aPrema istraživanju iz 2010. godine, kojeg su proveli ugledni svjetski znanstvenici među kojima i nobelovci, a koje je objavio američki tjednik Newsweek, Hrvatska se prema kvaliteti obrazovanoga sustava našla na 22-om mjestu u svijetu, ispred SAD-a, Italije, Grčke, Norveške, Portugala, Španjolske, Izraela, i brojnih drugih država. U ovom djelu Europe, Hrvatska je daleko najbolja i jedino se Austrija može s njom uspoređivati. O vrijednosti tog rezultata svjedoči još

Sukladno PISA testiranju iz 2006.

godine rezultati su hrvatskih učenika iz prirodoslovne

pismenosti bolji od rezultata učenika iz

31 zemlje sudionice istraživanja od kojih

je 12 zemalja članica OECD-a, a njih 10

članice su EU

M E Đ U N A R O D N I P O K A Z A T E L J I47

jedan pokazatelj: od 20 vodećih država svijeta iz skupine G-20, koje čine 85% ukupnoga svjetskog bruto nacionalnoga proizvoda, 80% svjetske trgovine i dvije trećine svjetske populacije, Hrvatska je prema kvaliteti obrazovanja bolja od njih 12. Metodološki, ono što je posebno značajno je da su se prilikom rangiranja država glede vrjednovanja obrazovnih sustava, među ostalim, uspoređivali i rezultati PISA testiranja, u kojem Hrvatska službeno sudjeluje tek od 2006. godine. PISA procjenjuje stupanj usvojenosti znanja i vještina petnaestogodišnjaka, a mjeri također i opće kompetencije učenika, kao što su strategije učenja, stavovi i uvjerenja učenika te pripremljenost za cjeloživotno učenje.

Završetak pregovora s EUIntenzivne promjene sustava obrazovanja i znanosti RH dovele su do toga da su pregovori o pristupanju Europskoj uniji za poglavlje 25. (Znanost i istraživanje) zatvoreni 12. lipnja 2006. godine, a pregovori za poglavlje 26. (Obrazovanje i kultura) zatvoreni 11. prosinca 2006. godine jer su već tijekom analitičkoga pregleda iznimno pozitivno ocjenjeni strateški smjerovi i ciljevi poboljšanja hrvatskoga sustava znanosti i obrazovanja. Dakle, pregovori s EU iz područja obrazovanja i znanosti zaključeni su najmanje dvije godine prije pregovora bilo kojeg drugoga resora Vlade RH.

Sukladno međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti (PIRLS) iz 2011. godine u kojem su sudjelovali učenici u dobi od 9 do 11 godina iz 48 zemalja, učenici iz Republike Hrvatske zauzeli su visoko 8. mjesto

48

Prema istraživanju kojeg su proveli ugledni svjetski znanstvenici a

koje je objavio američki tjednik Newsweek,

Hrvatska se prema kvaliteti obrazovanoga

sustava našla na 22-om mjestu u svijetu

M E Đ U N A R O D N I P O K A Z A T E L J I49

Zaključno

1. ObrazovanjeDjeca i mladi nacionalna su dragocjenost. Za njihovu budućnost i budućnost odgojno-obrazovnoga sustava nužna je hrabra vizija i odlučno djelovanje. Javna posvećenost ideji ujednačenoga i kvalitetnoga odgojno-obrazovnog sustava za svu djecu i mlade treba biti svim vladama, bez obzira na stranačka opredjeljenja nit vodilja. Vlade i ministri mogu se mijenjati, ali san o „dobroj školi″, o kvalitetnom odgojno-obrazovnom sustavu treba trajati. Taj je san iznad svake politike. Odgoj i obrazovanje javna su djelatnost, a svim promjenama i izmjenama sustava obrazovanja moraju prethoditi javne i stručne rasprave u koje moraju biti uključeni svi vezani uz taj sustav, posebice socijalni partneri. Transparentan sustav obrazovanja u demokratskim državama gradi se pristupom jasnog definiranja svima što dijete, odnosno učenik određene dobi treba znati, koje vještine treba razviti, za što treba biti osposobljen i koje stavove treba razviti u određenoj dobi. Znanje, kompetencije, uspjeh i konkurentnost trebaju biti strateške smjernice Republike Hrvatske, koje se ne mogu ostvariti bez kvalitetnoga sustava obrazovanja. U međunarodnim usporedbama svjetskih odgojno-obrazovanih sustava četiri su područja koja se s tim u svezi uzimaju u obzir.

50

// Prvo, u kvalitetnim odgojno-obrazovnim sustavima svi mladi, i većina odraslih, idu u školu. I ne samo tako što je započnu (u što ranijoj fazi svoga odrastanja), već ju i uspješno završe.

// Drugo, kvalitetno obrazovanje služi svima neovisno o njihovom mjestu stanovanja, društveno-ekonomskom statusu ili osobnim mogućnostima. Što znači da trebamo težiti pravičnome i ujednačenome odgojno-obrazovnom sustavu koji će svakom korisniku omogućiti optimalno razvijanje njegovih potencijala. Upravo se taj model decentralizacije obrazovanja u RH posebno razvio u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009. godine.

// Treće, u kvalitetnim odgojno-obrazovnim sustavima važno je objektivno vrjednovanje sustava obrazovanja kako bi se vidjelo kako i koliko pojedinci uče i napreduju. Valjano vrjednovanje obrazovanja temelj je razvoja kvalitetnoga obrazovanja.

Z A K L J U Č N O51

Ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac sa suradnicima, 2008.

52

// Četvrto, kvalitetni odgojno-obrazovni sustavi su učinkoviti. To znači da se i financijski i ljudski resursi mudro i racionalno koriste.

Pored navedenog, iznimno je važno u logičnu cjelinu povezati cijelu vertikalu obrazovanja od predškolskoga odgoja sve do doktorskih studija, a upravo je taj golemi iskorak hrvatski obrazovni sustav po prvi put napravio u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009. godine.

2. ZnanostBrz napredak znanosti i tehnologije u uvjetima globalizacije čine stjecanje znanja i njegovu produktivnu primjenu temeljnim izazovom konkurentnoga gospodarstva i društva. Razvoj znanstvenoga i tehnologijskoga sustava omogućuje izgradnju društva okrenutoga znanju i inovacijama, s konačnim ciljem povećanja konkurentnosti i produktivnosti te ostvarenja stabilnoga gospodarskog rasta.

3. ŠportTjelesno vježbanje i šport sastavni su dio odgojno-obrazovanoga sustava. Za zdrav rast pojedinca i njegov razvoj potrebno je od najranije dobi promicati bavljenje športom kod djece, mladih i studenata. Jednako tako, od najranije je dobi potrebno provoditi programe stvaranja uvjeta za ravnomjerno zastupljeno bavljenje športom u sklopu odgojno-obrazovnoga sustava radi osobnoga razvoja i zdravlja te prevencije i zaštite pojedinca i zajednice kao i postignuća vrhunskih rezultata na međunarodnim natjecanjima.

Bez obzira na različite stavove oko dinamike i potrebe provođenja promjena u sustavu obrazovanja, znanosti i športa, činjenica je da se po


imali ključnu ulogu u pregovorima s EU, donošenju niza zakona, pravilnika, dokumenata, čime je sustav obrazovanja i znanosti pozicioniran kao „nadstranački″ ili kao sustav od posebnoga značaja za Republiku Hrvatsku.

Ministarstvo je u spomenutom razdoblju odgovorilo i nizom projekata, mjera i aktivnosti u sustavu športa kako bi osiguralo kvalitetu sustava športa i poboljšalo uvjete za bavljenje športom kroz

prvi put u Republici Hrvatskoj pristupilo vertikalnoj i sustavnoj povezanosti svih razina obrazovanja (od predškolskoga odgoja do doktorskih studija). Nadalje, kao nikada prije, radilo se na sustavnom razvijanju svijesti u hrvatskom društvu o važnosti obrazovanja te stvaranja „društva temeljena na znanju″. Razdoblje od prosinca 2003. do srpnja 2009. godine obilježeno je do sada najvećim ulaganjem u sustav obrazovanja, znanosti i športa, kao i velikom izgradnjom potrebne infrastrukture te zapošljavanjem stručnih osoba. Ovo je razdoblje upamćeno i po iznimno velikom uključivanju stručnjaka, (njih oko 800-učitelja i nastavnika, znanstvenika, sveučilišnih nastavnika, akademika, itd.) u izradu niza strategija, zakona, dokumenta te provođenje reformskih promjena.

Na gore spomenute međunarodno postavljene kriterije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa za mandata prof. dr. sc. Dragana Primorca, do trenutka njegove ostavke**, odgovorilo je nizom navedenih i drugih projekata, mjera i aktivnosti u sustavu obrazovanja i znanosti koje svjedoče o težnji da se hrvatski obrazovni i znanstveni sustav učiniti prepoznatljivim, konkurentnim i usporedivim s najboljim obrazovnim sustavima u EU i svijetu. S tim ciljem je uspostavljena trajna suradnje s američkim NIH-om, izraelskim, japanskim i indijskim ministarstvima znanosti i obrazovanja, a posebno je značajan, uspješno realiziran projekt „From the Brain Drain to the Brain Gain″ koji je bio ključan za povratak stotinjak doktora znanosti s vodećih svjetskih znanstvenih institucija u Republiku Hrvatsku. Razdoblje od prosinca 2003. do srpnja 2009. obilježeno je još jednim bitnim iskorakom iznimno važnim za sustav obrazovanja Republike Hrvatske. Naime, odlukom ministra, u rad MZOŠ-a kao i u rad svih relevantnih tijela vezanih uz Ministarstvo uključeni su stručnjaci svih političkih opredijeljenosti, a mnogi od njih su

54

**U ovom sažetom dokumentu prikazana su najvažnija ostvarenja Ministarstva znanosti, obrazovanja

i športa Republike Hrvatske u razdoblju prosinac 2003. – srpanj

2009. Kao što je prof. dr. sc. Primorac u više navrata istaknuo,

navedena su ostvarenja rezultat golemih napora uloženih od strane

djelatnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, djelatnika

svih institucija nadležnih za obrazovanje, znanost i šport, HAZU-a, Rektorskoga zbora,

odgojitelja, učitelja, nastavnika, profesora, stručnih suradnika, roditelja, učenika, studenata,

socijalnih partnera, ravnatelja, znanstvenika, dekana, i svih

onih koji su se svojim radom i odricanjem zalagali za Hrvatsku,

državu znanja i izvrsnosti. Nakon prijedloga Vlade za ukidanjem

Nacionalnoga programa mjera za uvođenje obveznog

srednjoškolskog obrazovanja do prve kvalifikacije, te ukidanjem projekta besplatnih udžbenika

kao i za smanjenjem proračuna za sustav obrazovanja i znanosti, 1. srpnja 2009. godine prof. dr. sc.

Dragan Primorac daje neopozivu ostavku na mjesto ministra.

Neposredno nakon toga daje i neopozivu ostavku na mjesto saborskoga zastupnika za XI.

izbornu jedinicu na koje je izabran tijekom parlamentarnih izbora

2007. godine (nositelj liste) i odriče se svih materijalnih i ostalih prava

koja su mu zakonom pripadala. Prema istraživanjima američkoga International Republican Institute,

građani Republike Hrvatske su tada prof. dr. sc. Primorca ocijenili kao

najuspješnijega ministra u Vladi Republike Hrvatske

s potporom od 31%.

zadovoljavanje javnih potreba u športu, potporu školskome i studentskome športu te potaknulo izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje putem športa. Posebno je značajno uvođenje „modela preoblikovanja″ koji je nakon desetljeća toleriranja netransparentnoga poslovanja, po prvi put omogućio legalno poslovanje športskih klubova. Neosporno je da su do uvođenja preoblikovanja neki športski klubovi radili u suprotnošću sa svim tada postojećim zakonima.


nastala u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009.

Zakonska regulativa

Zakonska i pravna regulativa nastala u razdoblju od prosinca 2003. do srpnja 2009. godine koja je bila nužna za provođenje potrebnih promjena u sustavu obrazovanja, znanosti i športa u Republici Hrvatskoj:

1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 105/04, 174/04)

2. Zakon o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NN, 151/04)

3. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu (NN, 76/05)

4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu (NN, 81/05)

5. Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN, 36/06, 141/06)

6. Zakon o športu (NN, 71/06)

7. Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (NN, 85/06)

8. Zakon o osnivanju Sveučilišta u Puli (NN, 111/06)

9. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN, 138/06)

10. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (NN, 71/06)

11. Zakon o obrazovanju odraslih (NN, 17/07)

12. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 46/07)

13. Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN, 71/07)

14. Zakon o akademskim stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN, 107/07)

15. Zakon o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije (NN, 107/07)

16. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN, 107/07)

17. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. (NN 87/08).

18. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (NN, 65/09)

19. Zakon o strukovnom obrazovanju (NN, 30/09)

20. Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN, 45/09)

21. Zakon o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH (NN, 45/09)

22. Uredba o osnivanju Visoke učiteljske škole u Petrinji (NN, 76/05)

Z A K O N S K A R E G U L A T I V A 57

23. Uredba o osnivanju Visoke učiteljske škole u Čakovcu (NN, 76/05

24. Uredba o osnivanju visoke škole za turizam u Šibeniku (NN, 76/05)

25. Uredba o osnivanju Veleučilišta u Slavonskom Brodu (NN, 57/07)

26. Uredba o osnivanju Veleučilišta u Rijeci (NN, 51/05, 57/07)

27. Uredba o osnivanju Veleučilišta u Požegi (NN, 51/05, 57/07)

28. Uredba o osnivanju Veleučilišta u Karlovcu, (NN, 51/05, 57/07)

29. Uredba o osnivanju Veleučilišta „Lavoslav Ružička″ u Vukovaru (NN, 92/05, 57/07)

30. Uredba o osnivanju Tehničkog Veleučilišta u Zagrebu (NN, 51/05, 57/07)

31. Uredba o osnivanju Međimurskog veleučilišta u Čakovcu (NN, 116/07)

32. Uredba o osnivanje Društvenog Veleučilišta u Zagrebu (NN, 51/05, 57/07)

33. Uredba o osnivanju Veleučilišta „Marko Marulić″ u Kninu (NN, 57/07)

34. Uredba o osnivanju Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima (NN, 57/07)

35. Uredba o osnivanju Visoke zdravstvene škole Zagreb (NN, 39/05, 57/07)

36. Odluka o osnivanju Veleučilišta u Šibeniku (NN, 76/06, 57/07)

37. Odluka o osnivanju Veleučilišta „Nikola Tesla″ u Gospiću (NN, 75/06, 57/07)

38. Uredba o osnivanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje (NN, 101/04, 8/07)

39. Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (NN, 63/08)

40. Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN, 63/08)

41. Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN, 63/08)

42. Pravilnik o Upisniku znanstvenih organizacija i Upisniku visokih učilišta (NN, 72/04, 80/04)

43. Pravilnik o vježbaonicama i pokusnim programima u dječjim vrtićima te o dječjim vrtićima kao stručno-razvojnim centrima (NN, 49/04)

44. Pravilnik o upisniku znanstvenika (NN, 72/04, 101/04)

45. Pravilnik o patentu (NN, 72/04)

46. Pravilnik o industrijskom dizajnu (NN, 72/04)

47. Pravilnik o stručnim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava i o naknadama za rad Vijeća stručnjaka (NN, 72/04)

58

48. Pravilnik o oznakama zemljopisnoga podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN, 72/04)

49. Pravilnik o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda (NN, 72/04)

50. Pravilnik o mjerilima i kriterijima za osnivanje visokih učilišta (NN, 9/05)

51. Pravilnik o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta i studijskih programa (NN, 9/05)

52. Pravilnik o sadržaju studentske isprave (NN, 9/05)

53. Pravilnik o vođenju evidencija o studentima visokih učilišta (NN, 9/05)

54. Pravilnik o sadržaju diploma i dopunskih isprava o studiju (NN, 9/05, 47/07)

55. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o načinu i uvjetima napredovanja u struci i promicanju u položajna zvanja odgojitelja i stručnih suradnika u dječjim vrtićima (NN, 20/05)

56. Pravilnik o vrednovanju znanstvenih organizacija (NN, 39/05)

57. Pravilnik o visini naknade i oslobođenjima od plaćanja naknade za troškove postupka priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija (NN, 60/05)

58. Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, 76/05)

59. Pravilnik o ustroju i načinu rada područnih vijeća i matičnih odbora (NN, 76/05, 113/05, 118/05)

60. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja eksperimentalnih programa u osnovnim školama (NN, 125/05)

61. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja eksperimentalnih programa u osnovnim školama (NN125/05)

62. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu (NN, 20/05)

63. Pravilnik izmjenama i dopunama pravilnika o postupku podjele državnih nagrada za znanost (NN, 41/05, 45/05)

64. Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu školu 2005./2006.

65. Nastavni plan i program za osnovnu školu (NN, 102/06)

66. Nastavni plan i program za osnovne glazbene i plesne škole (NN, 102/06)

67. Izmjena programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (NN, 55/06)

68. Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN, 84/05, 100/06, 138/06)

69. Pravilnik o visini naknade za rad Vijeća stručnjaka (NN, 24/06)


70. Pravilnik o stručnim ispitima za ovlaštene zastupnike u područjima prava industrijskog vlasništva (NN, 24/06)

71. Pravilnik o sadržaju prijave za ograničenu uporabu genetski modificiranih organizama u 2., 3. i 4. razini opasnosti (NN, 84/06)

72. Pravilnik o sadržaju, opsegu i metodologiji izrade procjene rizika za ograničenu uporabu genetski modificiranih organizama (NN, 84/06)

73. Pravilnik o sadržaju prijave zatvorenog sustava (NN, 84/06)

74. Pravilnik o mjerama sigurnosti i standardima objekata za ograničenu uporabu genetski modificiranih organizama u zatvorenom sustavu (NN, 84/06)

75. Pravilnik o uvjetima i mjerilima za ostvarivanje prava na stipendiju i prava na naknadu dijela troškova školarine poslijediplomskih studija na visokim učilištima (NN, 123/06)

76. Pravilnik o načinu osnivanja, zadaćama, djelokrugu i načinu rada školskih športskih saveza (NN, 136/06)

77. Pravilnik o Registru športskih djelatnosti (NN, 112/06)

78. Pravilnik o načinu i rokovima podnošenja akata Povjerenstvu za profesionalne športske klubove (NN, 11/07)

79. Pravilnik o djelokrugu i načinu rada Povjerenstva za profesionalne športske klubove (NN, 11/07)

80. Pravilnik o Registru profesionalnih športskih klubova (NN, 11/07)

81. Pravilnik o Državnoj nagradi za šport „Franjo Bučar″ (NN, 30/07)

82. Pravilnik o kalendaru rada osnovnih škola za školsku godinu 2007./2008. (NN, 39/07)

83. Pravilnik o početku i završetku nastave i trajanju odmora učenika srednjih škola u školskoj godini 2007./2008. (NN, 39/07)

84. Udžbenički standard (NN, 7/07)

85. Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (NN, 116/07)

86. Pravilnik o uvjetima i postupku za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti (NN, 97/07)

87. Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (NN 129/08, 52/10)

88. Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške dokumentacije (NN 129/08)

89. Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih (NN 129/08)

90. Pravilnik o evidencijama u srednjim školama, učeničkim domovima i drugim srednjoškolskim ustanovama (NN, 16/08, 29/08)

91. Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih (NN 129/08)

92. Pravilnik o polaganju državne mature (NN, 97/08).

60

korištena u izradi dokumenta

Literatura

1. Zakon o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NN, 151/04)

2. Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva. Zagreb – Vukovar, 15. – 19. studenoga 2004. (Zbornik)

3. A strategy for adult learning. Ministry of Science, Educationa nd Sports, Republic of Croatia. Zagreb, November, 2004.

4. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb, 2005.

5. Vodič kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS). Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb, 2005.

6. Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu školu 2005./2006. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb, 2005.

7. Predstavljen Hrvatski školski pravopis. Zagreb 12.svibnja 2005. http://www.draganprimorac.com/wp-content/uploads/2010/06/Prvi_mini-star_koji_je_preporucio_Hrvatski_skolski_pravopis.pdf

8. Nastavni plan i program za osnovnu školu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb, 2006.

9. Hrvatski nacionalni obrazovni standard: Moja nova škola. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb, 2006.

10. OECD thematic review of tertiary education. Country background report for Croatia. Zagreb, Ministry of science, education and sports of the Republic of Croatia, 2006.

11. Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. – 2010. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb, listopad 2006.

12. Pavelić K, Primorac D, Vuk-Pavlović S. Integrating new countries into the European Research Area: Croatian reflections on joining the European Union. EMBO reports 2006; 7(5): 1-5.

13. Petrovečki M, Paar V, Primorac D. Can Croatia Join Europe as Competitive Knowledge-based Society by 2010? Croat Med J. 2006; 47:809-24.

14. Zakon o športu, (NN, 71/06).

15. Primorac D. A leading light. Public Service Review: European Union 2007; 14: 153-156.

16. Pregled postignuća Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, 2004. – 2007. Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb, listopad 2007.

17. Nacionalni program mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja. Sabor Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb, listopad 2007.

18. Eksperimentalno vanjsko vrjednovanje obrazovnih postignuća u os-novnim školama Republike Hrvatske. Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar″. Zagreb, 2007.


19. Strategija za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Ministarstvo zna-nosti, obrazovanja i športa, Republike Hrvatske, Vijeće za nacionalni kurikulum. Zagreb, 2007.

20. Strategija obrazovanja odraslih. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb, travanj 2007.

21. Primorac D. Back into the fold. EMBO Reports 2008;9 (7): 596-599.

22. Primorac D. The quest for knowledge. Public Service Review: European Union 2008; 15: 393 – 394.

23. Marshall E. Croatia: Aiming High. The Science Magazine News Blog, July 19, 2008. http://blogs.sciencemag.org/newsblog/2008/07/cro-atia-aiming.html. Pristupljeno 14.rujna 2013.

24. Državni pedagoški standardi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb, 2008.

25. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. (NN 87/08)

26. Ususret državnoj maturi. Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.Zagreb, 2008.

27. Pravilnik o polaganju državne mature (NN, 97/08)

28. Primorac D. Innovating Education in Croatia. Science 2009; 324:1650

29. Državna matura. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb, 2009.

30. Zakon o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH (NN, 45/09)

31. Rana Foroohar. The World’s best. How we ranked the Word. Newsweek Magazine, August 16, 2010. http://www.thedailybeast.com/newsweek/2010/08/15/interactive-infographic-of-the-wor-lds-best-countries.html. Pristupljeno 16.rujna 2013.

32. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Zagreb 2011.

33. Ulaganje u visoko obrazovanje poraslo za više od 80%. Priopćenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske od 22.rujna 2011. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11358. Pri-stupljeno 16.rujna .2013.

34. Katičić R. Hrvatski jezik. Zagreb, Školska knjiga, 2013.

64

U ovom sažetom dokumentu prikazana su najvažnija ostvarenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske u razdoblju (prosinac 2003. – srpanj 2009.) u kojem je dužnost ministra znanosti,

obrazovanja i športa obnašao prof. dr. sc. Dragan Primorac. Navedena su ostvarenja rezultat golemih napora uloženih od strane djelatnika

Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, djelatnika svih institucija nadležnih za obrazovanje, znanost i šport, HAZU-a, Rektorskoga zbora, odgojitelja, učitelja, nastavnika, profesora, stručnih suradnika, roditelja,

učenika, studenata, socijalnih partnera, ravnatelja, znanstvenika, dekana, i svih onih koji su se svojim radom i odricanjem zalagali za Hrvatsku,

državu znanja i izvrsnosti.

Ostvarenja

www.draganprimorac.com

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (prosinac 2003. – srpanj 2009.)


prof. dr. sc. dragan primorac - ostvarenja...ostvarenja ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa...

Documents