prof. emer. vera johanides sadraj - hatz.hr · ska etika i hrvatsko gospodarstvo” na...

Sjeæamo se naših zaslu�nih znanstvenika

prof. emer. VERA JOHANIDESpoèasna èlanica Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske

1917. – 2000.

Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske u 2011. godini obilje�ila je �ivot i djelosvoje 2000. g. preminule poèasne èlanice prof. emer. Vere Johanides prigodnimznanstvenim simpozijem. Tom prigodom otkrivena je i spomen bista u parku“Doma HATZ” u sjedištu Akademije. Na taj naèin Akademija je odala poèastjednom od svojih prvih èlanova, poznatoj i priznatoj znanstvenici iz podruèja bio-tehnièkih znanosti. To je ujedno poèetak trajne aktivnosti kojom æe se Akademijaprigodnim aktivnostima sjeæati svojih zaslu�nih èlanova koji su svojim radomtijekom �ivota pridonijeli ne samo hrvatskoj znanosti, veæ i svjetskoj znanostiuopæe. Znanost naime ne poznaje nikakve granice i na raspolaganju je svim ljudi-ma koji svojim radom i djelovanjem nastoje doprinijeti prosperitetu društva, bol-jem i sigurnijem �ivotu ljudi i dobrobiti sredine u kojoj �ive. Profesor Vera Joha-nides, èiji sam bio student od njezinih prvih dana na Tehnološkom fakultetu u Za-grebu te njezin suradnik u kasnijem razdoblju, mogu s ponosom reæi da je bilaupravo osoba koja je svojim radom zaslu�ila trajan spomen upravo u prostoruAkademije tehnièkih znanosti Hrvatske. Biotehnièki centar Akademije tehnièkihznanosti Hrvatske osnovan je neposredno poslije njezine smrti i u trenutku kadaje Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske osnovala godišnju nagradu za mladeistra�ivaèe koja nosi njezino ime i koja u 2011. obilje�ava 10 godina neprekinutedodjele. Biotehnièki centar Akademije je zajedno s Prehrambeno-biotehnološkim

fakultetom u Zagrebu pokrenuo projektobilje�avanja “�ivota i djela prof. emer.Vere Johanides” koji je zahvaljujuæi dona-torima, èlanovima HATZ-a te prijateljima,suradnicima prof. V. Johanides uspješnozavršen 21. 11. 2011. godine. Popis svihdonatora trajno je upisan u spomen obi-lje�je.

Professor emeritus Vera Johanides umrlaje u kolovozu 2000. u dobi od osamdesettri godine. Umrla je tiho, okru�ena samosvojim najbli�ima i tako nije pru�ila mo-guænost da se od nje toplim rijeèima opro-ste svi oni koji su je poznavali, koji su bilinjezini suradnici, koji su bili njezini stu-denti i koje je tijekom svoga �ivota mnogoputa savjetovala i mnogo puta usmjeravalakako biti bolji, kako biti uspješniji.

Vol. 18(1) 2011

ISSN 1330-7207

S A D R � A J

Sjeæamo se naših zaslu�nih znanstvenikaprof. emer. Vera Johanides........................1

Godišnja skupština Akademije tehnièkihznanosti Hrvatske......................................3

Nagraðeni nagradama Akademije za 2010.

Nagrada za �ivotno djelo“Moæ znanja”.....................................4

Godišnja nagrada“Rikard Podhorsky”............................4

Nagrada mladom znanstveniku“Vera Johanides” ...............................5

Nagraðeni èlanovi Akademije .....................7

Jugo-istoèna prometna osovinaEuropski projekt iz South-East EuropeProgramme (SEE) .....................................8

Peti Svjetski znanstveni forum.................10

Declaration of the Budapest WorldScience Forum 2011 on a New Eraof Global ScienceWorld Science Forum..............................11

News from CAETS ..................................13

News from Euro-CASE............................16

��

�� !" ��#$�%�$�� &��" &&&�$�%�$� '�! ��(�) �� * +��, �--��.��

/0��1��$��234!51� 6��01�7" ��17� ��17�5�

/0��! ��038��01��7� �0��" ��17� ��17�5� � 9�!:�17� ;<�1�

��=��> �2 �$� /0��! ��03�:1�= 8��01��7�� 0��" 9�!1�: ��7 ��1?!�� 10 @�0��3��5�0��!:�= � !�7��=" 4��17 ;�7�1

�$�1�3A�" B -�� C�� A�" B -�� C�� D�

��=$1�=! /0��3��$1��7� 6��01�7" '!0� �� 5!� � 4@�� 1��0 �>3��?7" E�1�1 0��

Engineering Power 2011 hrv za tisak.prnD:\Posao\Akademija\Akademija tehnickih znanosti Hrvatske\Engeneering Power\2011\Prijelom\Engineering Power 2011-04.vp25. sijeŁanj 2012 10:12:14

Color profile: Generic CMYK printer profileComposite Default screen

Tijekom svoga �ivota prof. Vera Johanides sakupila je ve-liko znanje i iskustvo i nesebièno ga je do posljednjegadana �ivota prenosila svojim suradnicima i znancima. Èi-tatelj æe mo�da tek sada prvi puta saznati nešto o osobikoja je u svojoj dugogodišnjoj karijeri sveuèilišnoga pro-fesora školovala niz in�enjera, magistara i doktora znano-sti za potrebe industrije, ne samo u Republici Hrvatskoj,veæ i u svim onim sredinama koje danas imaju biotehno-logiju ugraðenu u razvojne pravce svoga gospodarstva.Prof. Vera Johanides bila je utemeljitelj biotehnologije,a posebno biokemijskoga in�enjerstva u Hrvatskoj što jedovelo do osnivanja prvog studija biotehnologije još dav-ne 1956. godine u sastavu tadašnjega Tehnološkog fakul-teta Sveuèilišta u Zagrebu.

Roðena je u Tompojevcima, opæina Vukovar; u Vukovaruje maturirala i ostala trajno vezana za ovaj kraj. 1999. g.bila je jedan od pokretaèa i organizatora “Ru�ièkinihdana” u Vukovaru. Studij je završila u Ljubljani, gdje jeizradom disertacije s podruèja antibiotika 1955. godinestekla i svoja prva iskustva s antibioticima i industrijskommikrobiologijom uopæe. Za redovitoga profesora Industrij-ske mikrobiologije i Biokemijskog in�enjerstva na Tehno-loškom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu izabrana je 1964.godine. Veæ 1970. godine sudjelovala je u organizacijièetiriju poslijediplomskih studija iz biokemijskoga in�e-njerstva i iz zaštite okoliša. Ustanovljenjem poèasnogazvanja professor emeritus meðu prvima je 1997. godine

primila ovo najvišezvanje Sveuèilišta uZagrebu. Njezinznanstveni doprinosèini 110 znanstvenihradova, 53 struènarada i više registri-ranih patenata. Pro-micanju znanostipridonosila je i kaoèlanica mnogih hr-vatskih i inozemnihznanstvenih društa-va. Bila je prorek-torica Sveuèilišta uZagrebu, a za svojuznanstvenu djelat-nost, te kao uteme-ljiteljica biotehnolo-gije na ovim prosto-rima, kao i doprinos

biotehnologiji u svijetu, primila je mnoga domaæa iinozemna priznanja (medalju Lavoslav Ru�ièka, medaljuPurkinja, orden zasluga za narod sa srebrnim vijencem,medalju grada Zagreba, priznanje Charta Rabuziana, na-gradu Fran Bošnjakoviæ). Bila je potpisnica povelje oosnivanju Europske federacije za biotehnologiju u Inter-lakenu 25. rujna 1978. godine, do�ivotna predsjednica Po-èasnoga odbora Biotehnièke zaklade Prehrambeno-bio-tehnološkog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu osnovane1996 g., te poèasna èlanica Akademije tehnièkih znanostiHrvatske od 1993. g.

Na prigodnom simpoziju nazoèili su predstavnici donato-ra, a rektor Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr.sc. Aleksa Bje-

liš posebno se u svojoj uvodnoj rijeèi prisjetio vremenakada je prof. emer. Vera Johanides bila prorektorica Sve-uèilišta u Zagrebu. Znanstvenici iz R. Slovenije prof. dr.Peter Raspor i prof. dr. Aleksa Cimerman ukazali su nauspješnu i dugogodišnju suradnju s prof., V. Johanides iproglasili je Prvom damom biotehnologije na ovim pro-storima.

Obilje�avanje djela prof. emer. Vere Johanides provodilisu zajednièki Akademija i Prehrambeno-biotehnološki fa-kultet Sveuèilišta u Zagrebu uz suradnju Biotehnièke za-klade Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Hrvatskogdruštva za biotehnologiju te donatora iz gospodarstva.Organizacijski i programski odbor èlanova HATZ u sasta-vu prof. dr.sc Marijan Bošnjak, prof. dr.sc. Jasna Frane-kiæ, prof. dr.sc. Srðan Novak, prof. dr.sc. Jagoda Šuškoviæi prof. dr.sc. Ðurða Vasiæ-Raèki pod predsjedanjem prof.dr.sc. Jasne Kniewald u kratkom je roku od tri mjesecauspješno obavila ovaj zahtjevan zadatak organizacije me-ðunarodnog simpozija.

Spomen bista prof. emer. Vere Johanides djelo jeakademskog kipara prof. dr.sc. Slavomira Drinkoviæakojemu se i ovim putem zahvaljujemo, a buduæe ge-neracije procjenit æe pravu umjetnièku vrijednost ovogdjela.

Iako su donatori istaknuti na postolju spomen biste, po-trebno ih je i ovdje napomenuti uz zahvalnost što su, uovom za gospodarstvo osjetljivom trenutku, dali svoj do-prinos za izvršenje ovog zadatka. To su: Biotehnièki cen-tar HATZ kao nositelj projekta te Prehrambeno-bioteh-nološki fakultet Zagreb, Biotehniška fakulteta Ljubljana –R. Slovenija, Sveuèilište u Zagrebu, Fakultet kemijskogin�enjerstva i tehnologije Zagreb, Prehrambeno-tehno-loški fakultet Osijek, Hrvatsko društvo za biotehnologiju,PLIVA Hrvatska d.o.o., Zagrebaèka pivovara d.d., GradZagreb, Grad Koprivnica, Biotehnièka zaklada PBF-a,Centar za zaštitu okoliša i razvoj odr�ivih tehnologijaHATZ i Zaklada HATZ.

Smræu professorice emeritus Vere Johanides izgubili smosvi, izgubila je znanost u Hrvatskoj i u svijetu, izgubilo jenaše gospodarstvo. Zahvalni smo joj za sve uèinjeno. Narezultatima prof. Vere Johanides mladi nastavljaju njezinput i grade svoju i našu buduænost.

prof. emer. Zlatko Kniewald

� ��$1��7�F%11�?��



Godišnja skupština

AKADEMIJE TEHNIÈKIH ZNANOSTI HRVATSKE

26. godišnja skupština Akademije tehnièkih znanostiHrvatske odr�ana je 17. svibnja 2011. godine u malojdvorani Vatroslav Lisinski (prethodna 25. godišnja skup-ština odr�ana je 27. o�ujka 2010. godine).

Tik prije Skupštine, u Koncertnoj dvorani Vatroslav Li-sinski odr�ana je Središnja sveèana proslava 300. ob-ljetnice roðenja Ruðera Boškoviæa. Uz uzvanike, pro-slavi su prisustvovali najviši du�nosnici Republike Hrvat-ske, predsjednik Sabora Republike Hrvatske gospodinLuka Bebiæ i predsjednik Republike Hrvatske prof.dr.sc.Ivo Josipoviæ. Drago nam je i ponosni smo da je Akade-mija tehnièkih znanosti Hrvatske bila jedan od glavnih or-ganizatora ove lijepe i uspjele priredbe. Proslavi i obil-je�avanju 300. obljetnice roðenja Ruðera Boškoviæa bit æeposveæen posebni broj glasnika Akademije Tehnièke zna-nosti/Engineering Power.

Na Skupštini je bilo prisutno 105 èlanova Akademije iugledni gosti akademske zajednice. Skupštinu je otvorioprof.dr.sc. Stanko Tonkoviæ, predsjednik Akademije. Na-kon pozdravnih govora, zapoèeo je rad Skupštine iz kojeizdvajamo najva�nije informacije o dogaðanjima izmeðudviju skupština (svi dodatni dokumenti dostupni su tra�en-jem od Tajništva HATZ-a – [email protected]). Dana 14. svib-nja 2010. godine Akademija je dobila, od Gradskog uredaza opæu upravu Grada Zagreba, Rješenje o upisu promjeneStatuta u Registar udruga RH i potvrdu od istog Ureda.Tako je novi Statut Akademije, a time i Pravilnik o izboru

èlanova HATZ-a postao i slu�beno pravovaljani doku-ment. Sukladno odlukama novog Statuta tijekom ljeta i je-seni 2010. godine provedena je nova kategorizacija èlan-stva u Akademiji. Najva�nija novost je prestanak posto-janja izvanrednih èlanova Akademije i prelazak izvanred-nih i redovitih èlanova u jedinstveni status èlan Akademi-je. Postupak je uspješno okonèan, osim za mali broj iz-vanrednih èlanova èija se dokumentacija oèekuje. Tije-kom ljeta i jeseni 2011. godine od Odjela (posebnozadu�enje tajnicima Odjela) se oèekuje vrlo va�na aktiv-nost, a to je pregled i a�uriranje liste Odjela, prijedlog zaprijelaz suradnika u èlanove Akademije (gdje ima mjesta)i prijedlog za nove suradnike Akademije. Po razmatranjupristiglih prijedloga na Upravi i usvajanju prijedloga naPredsjedništvu, odluèeno je da se provede izborna proce-dura i da Skupština 2012. godine bude izborna za noveèlanove i suradnike. Moguænost elektronièkog glasovanja,dopuštena novim Statutom, pokazala se iznimno uèinkovi-tom.

U organizaciji Akademije 14. sijeènja 2011. godineodr�ano je uspješno savjetovanje pod naslovom “In�enjer-ska etika i hrvatsko gospodarstvo” na Sveuèilištu u Zagre-bu Fakultetu elektrotehnike i raèunarstva. Na sveèanomdijelu Skupštine dodijeljene su nagrade Akademije (za-sebno Izvješæe).

Prof. dr. sc. Stanko Tonkoviæ

��

Engineering Power 2011-04-19.prnD:\Posao\Akademija\Akademija tehnickih znanosti Hrvatske\Engeneering Power\2011\Prijelom\Engineering Power 2011-04.vp25. sijeŁanj 2012 12:00:53


Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske

NAGRAÐENI NAGRADAMA AKADEMIJE za 2010.

Nagrada za �ivotno djelo “MOÆ ZNANJA”

Dr.sc. Jasna Franekiæ, red. prof.

Dr.sc. Jasna Franekiæ, redovitaprofesorica u trajnom zvanju naPrehrambeno-biotehnološkom fa-kultetu Sveuèilišta u Zagrebu, ro-ðena je u Èelopeku 16.02.1945.godine. Maturirala je na II. gim-naziji, diplomirala na Prirodo-slovno-matematièkom fakultetu(PMF), magistrirala na Medicin-skom fakultetu i doktorirala naPMF-u (sve u Zagrebu). Prof.dr.sc.

Jasna Franekiæ je zaposlena na PBF-u od1972. godine dodanas. Predavaèica na 13 kolegija dodiplomskom i 8 naposlijediplomskom studiju na PBF-u i PMF-u, te voditelji-ca poslijediplomskog studija Toksikologija od 1994-2007.Podruèje znanstvenog interesa je genetièka toksikologija.Objavila 74 znanstvena rada, od kojih 34 u èasopisimakoji su indeksirani u CC i/ili SCI (impact faktor 1,1-4,5).Voditeljica 7 znanstvenih projekata od kojih jedan meðu-narodni i istra�ivaèica na 3 meðunarodna. Studijski borav-ci u Istituto Superiore di Sanita u Rimu (1986, 1988 i1990 godine). Mentorstvo (19 diplomska rada od kojih su6 nagraðena, 10 magistarska i 4 doktorata). Za potrebegospodarstva dr.sc. Jasna Franekiæ izradila je 255 elabora-ta i toksikoloških mišljenja. Dr.sc. Jasna Franekiæ èlanicaje brojnih znanstvenih struènih društva, a u nekim obnašaznaèajne funkcije. Èlanica je European EnvironmentalMutagen Society gdje je od 1989-1999, te 2006 godineponovno izabrana kao predstavnica Hrvatske, a od 1997godine èlanica International Programme Committee. Èla-nica je International Union of Microbiological Societes,Federation of European Microbiological Societes, Federa-tion of European Genetical Societes gdje je od 1994-1996godine bila predstavnica Hrvatske, European Society ofToxicology. Od 2005-2007 godine predstavnica je Hrvat-skog prirodoslovnog društva u The World ConservationUnion. Od 1994-1997 dopredsjednica Hrvatskog bio-loškog društva, a od 1998 godine predsjednica. Od1991-1997 godine bila je tajnica, od 2002-2007 dopred-sjednica Hrvatskog genetièkog društva a od 2007-2011predsjednica. Èlanica HATZ je od 1994 gdje je bila èlanOdbora za nagrade, a sada je èlan Odbora za meðuna-rodnu suradnju i tajnica Odjela bioprocesnog in�enjer-stva. Od 1998 do 2005 èlanica Matiènog povjerenstva zapodruèje Biotehnièke znanosti, a od 2005. do danas zapodruèje Prirodne znanosti. Od 1993 do danas je èlani-ca Povjerenstva za otrove (sada biocide) Ministarstvazdravstva R. Hrvatske. Od 2006 èlanica Upravnog odbo-ra sveuèilišnih nastavnika i drugih znanstvenika gradaZagreba i predsjednica povjerenstva za nagrade mladimznanstvenicima. Od mnogobrojnih funkcija na PBF-uje dr.sc. Jasna Franekiæ od 1992 do 1995 godine bila

prodekanica za nastavu, a od 1997 do 1999 prodeka-nica za znanost. Dr.sc. Jasna Franekiæ bila je èlanicaOrganizacijskog i Znanstvenog odbora na 18 kongresaod kojih su 4 meðunarodna skupa i 7 s meðunarodnimsudjelovanjem. Za dugogodišnji rad u ureðivaèkom odbo-ru èasopisa “Prirode” nagraðena je 1991 i 2000 godine.Dobitnica medalje “Zdravko Lorkoviæ” Hrvatskog bio-loškog društva i godišnje nagrade “Rikard Pothorsky”HATZ-a.

Godišnja nagrada “RIKARD PODHORSKY”

Dr.sc. Klaudio Pap , izv. prof.

Dr.sc. Klaudio Pap je izvanredniprofesor na Grafièkom fakultetu.Roðen je 20. o�ujka 1963. godineu Zagrebu. Nakon završene mate-matièke gimnazije u Zagrebu stu-dirao je na Elektrotehnièkom fa-kultetu Sveuèilišta u Zagrebugdje je i diplomirao na smjeruRaèunarske tehnike 1988. godine.Magistrirao je 1997. godine naistom fakultetu (sada Fakultet

elektrotehnike i raèunarstva) na smjeru Raèunarskih zna-nosti na kojem je i 2004. godine doktorirao. Na zagre-baèkom sveuèilištu je 2004. godine izabran u znanstvenozvanje znanstveni suradnik i za docenta za kolegije Ra-èunarski slog i Raèunarske grafike. Postaje èlan suradnikAkademije tehnièkih znanosti hrvatske od 2005. godine.Viši znanstveni suradnik i izvanredni profesor postaje nazagrebaèkom sveuèilištu 2010. godine. Objavio je èetiri(4) znanstvena èlanka u èasopisima citiranim u tercijar-nim publikacijama, trinaest (13) u sekundarnim publika-cijama, èetrdesetdevet (49) znanstvenih èlanaka u zbor-nicima meðunarodnih skupova, petnaest (15) znanstvenaèlanka u zbornicima s domaæih skupova, devet (9) poglav-lja u knjizi i 5 knjiga. Sudjelovao je i sudjeluje na pet (5)znanstveno istra�ivaèka projekta i èetiri (4) tehnologijskaistra�ivaèka razvojna projekta od kojih je voditelj jednog(1) znanstvenog projekta i bio je voditelj dva (2) tehno-logijska projekta. Suautor je nastavnog materijala u vidutri (3) knjige i jednog (1) digitalnog ud�benika. U tokusvog rada bavi se istra�ivanjem, razvojem i primjenomraèunala u podruèjima raèunarske grafike,procesiranjuslike i teksta, modeliranju i simuliranju s raèunalom,web tehnologije, digitalnog tiska i grafièkih programskihjezika. Sudjelovao je na uvoðenju novih tehnologija oèemu je odr�avao niz seminara, predavanja i teèajeva.Koautor je pet (5) razvojnih proizvoda i šest (6) softver-ska paketa. Koautor je tri (3) patenta i primio je tridesetdvije (32) nagrade od dijamantne nagrade za digitalnitisak 1996. do današnjih brojnih nagrada za inovaciju“Infraredesign”.

C ��$1��7�F%11�?��



Dr.sc. Josip Marušiæ, red. prof.

Roðen 03. veljaèe 1943. u Jame-ni. Gimnaziju završio 1961. uVinkovcima. Diplomirao 1966.,magistrirao 1980., a doktorirao1986. na Graðevinskom fakultetuSveuèilišta u Zagrebu. Od 1967.do travnja 1981. radio u Vodopri-vrednom poduzeæu “Bið-Bosut”Vinkovci. Od 1981. g. zaposlenna Graðevinskom fakultetu Sve-uèilišta u Zagrebu na sljedeæim

poslovima: od 1981. do 1986. g. viši predavaè, docent do1991., izvanredni profesor do 1997., redoviti profesor do2001. i redoviti profesor u trajnom zvanju od 2001. Men-tor 117 diplomskih i 4 magistarska rada te mentor 1 i ko-mentor 2 disertacije. Voditelj i glavni istra�ivaè 4 i su-radnik 6 znanstvenih projekata na Graðevinskom i Agro-nomskom fakultetu u Zagrebu te HAZU. PredstojnikZavoda za hidrotehniku od 1998. do 2002. g. i od 2006.do 2008. Od 2002. do 2006. g. prodekan za nastavu.Struèno-znanstveni savjetnik za vodno gospodarstvo.Glavni koordinator istra�ivaèko-znanstvenih projekata poprogramu Hrvatskih voda i Ministarstva znanosti i teh-nologije, od 1992. do 2000. godine. Ukupno objavlje-nih 235 radova, a od toga: 47 na meðunarodnim znan-stvenim skupovima, 22 u zbornicima radova HAZU, 26poglavlja u knjigama i priruènicima, 30 u zbornicimadomaæih skupova s meðunarodnim sudjelovanjem i 29u domaæim znanstvenim èasopisima te 81 ostalih struè-nih i znanstvenih radova. Predsjednik 16 Znanstvenihi Organizacijskih te èlan 47 Redakcijskih odbora i Ured-ništava skupova i zbornika radova u Hrvatskoj (35) iinozemstvu (12). Glavni urednik znanstvenog èasopisaHRVATSKE VODE – od 1992. godine. Od 1971. g. èlan7 i predsjednik 3 strukovna i znanstvena društva izpodruèja graðevinarstva i vodnog gospodarstva. Nagraðens 41 priznanjem, diplomom, zahvalnicom i poveljom zarad u strukovnim i znanstvenim društvima te za objavlje-ne radove u zbornicima radova kao i za rad u Znanstvenimi Organizacijskim odborima znanstvenih skupova. Èlanmeðunarodnih udruga ICID, IAH, IWRA, od 1993. g. Odtravnja 2002. redoviti èlan Akademije tehnièkih znanostHrvatske. Od listopada 2005. redoviti èlan Znanstvenogvijeæa za promet Hrvatske akademije znanosti i umjet-nosti. Predsjednik Organizacijskog odbora Simpozija“Gospodarenje vodama u Hrvatskoj”, u organizacijiHATZ-a, veljaèa 2009. Nagraðen Godišnjom dr�avnomnagradom za znanost, 2009 – za popularizaciju i pro-mid�bu znanosti u podruèju tehnièkih znanosti, za znan-stvenu i struènu djelatnost u vodnom gospodarstvu Repu-blike Hrvatske.

Nagrada mladom znanstveniku“VERA JOHANIDES”

Dr.sc. Igor Karšaj, docent

Dr.sc. Igor Karšaj roðen je 1975.godine u Virovitici. Fakultet stro-jarstva i brodogradnje Sveuèilištau Zagrebu upisao je 1994. g. Zaizvrstan uspjeh 1996. g. dobio jenagradu “Davorin Bazjanac”. Di-plomirao je 1999. te je za izni-man uspjeh tijekom studiranjanagraðen “Medaljom Fakultetastrojarstva i brodogradnje”. Kaoznanstveni novak 2001. g. dola-

zi na Fakultet strojarstva i brodogradnje. Doktorski stu-dij završio je 2006. g. obranom rada “Numerièko mo-deliranje procesa deformiranja uz pretpostavku velikihdeformacija”. U okviru stipendije zaklade “Alexandervon Humboldt” 2002. g. boravio je èetiri mjeseca na Insti-tut für Baustatik, Universität Karlsruhe u SR Njemaèkoj.Za postignute rezultate 2005. g. dodijeljena mu je reno-mirana stipendija “The Young Researcher FellowshipAward for exemplary research in computational mecha-nics” sveuèilišta M.I.T. Cambridge, SAD. Dobitnik jeDr�avne nagrade za znanost za 2005. – Godišnja nagra-da za znanstvene novake, te Godišnje nagrade mladimznanstvenicima i umjetnicima u 2005. godini Društvasveuèilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagre-bu. Po završetku doktorskog studija podruèje svog istra-�ivanja širi na biološke materijale. Cilj mu je nume-rièki modelirati rast i razvoj aneurizme abdominalneaorte. Ljetnu školu IUTAM School on BiomechanicalModeling at the Molecular, Cellular and Tissue Levelspohaða 2006. na International Centre for MechanicalSciences Italija. Daljnje usavršavanje nastavlja na TexasA&M University, SAD kao stipendist zaklade Fulbright.U znanstveno nastavno zvanje docent na Zavodu za teh-nièku mehaniku Fakulteta strojarstva i brodogradnjeizabran je 2009. Objavio je 9 radova u CC/SCI èaso-pisima, te dvadesetak priopæenja na znanstvenim konfe-rencijama.

Dr.sc. Marko Mu�iæ, viši asistent

Dr.sc. Marko Mu�ic roðen je 02.sijeènja 1976. godine u Zagrebu,Republika Hrvatska. Srednju ško-lu pohaðao je u Zagrebu, gdje je imaturirao 1994. godine. Iste go-dine se upisao na Fakultet kemij-skog in�enjerstva i tehnologije,Sveuèilište u Zagrebu. Diplomi-rao je 2001. godine s radom “Te-meljni parametri procesa hidro-desulfurizacije plinskog ulja” pod

mentorstvom dr. sc. Katice Sertiæ-Bionda, red. prof. Od2001. godine radi kao znanstveni novak na Fakultetukemijskog in�enjerstva i tehnologije u okviru znanstvenogprojekta “Poboljšanje ekoloških parametara pri proiz-vodnji ko�e”, glavnog istra�ivaèa dr. sc. �eljka Bajze,

'�!�F��(�)F��



izv. prof. 2001. godine upisao je poslijediplomski ma-gistarski studij Kemijskog in�enjerstva na Fakultetu ke-mijskog in�enjerstva i tehnologije. Od 2004. godine radina znanstvenim projektima “Tekuæinska naftna gorivapoboljšanih ekoloških znaèajki” i zatim “Napredni procesiodsumporavanja ugljikovodiènih goriva”, glavnog istra-�ivaèa dr. sc. Katice Sertiæ-Bionda, red. prof. 2004. go-dine prelazi na poslijediplomski doktorski studij Ke-mijskog in�enjerstva, Fakultet kemijskog in�enjerstva itehnologije. 2006. godine uspješno je pohaðao ljetnu ško-lu o naprednim separacijskim procesima na TU Berlin,Njemaèka. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Napred-ni procesi desulfurizacije naftnih frakcija” obranio je2009. godine na Fakultetu kemijskog in�enjerstva itehnologije, Sveuèilište u Zagrebu. Kao koautor objavio je34 znanstvena rada: 14 u CC èasopisima, 13 u zborni-cima skupova s meðunarodnom recenzijom, 4 znanstve-na rada u ostalim èasopisima i 3 znanstvena rada u zbor-niku skupa s domaæom recenzijom. Ukupno je sudje-lovao na 21 meðunarodnom i domaæem znanstvenomskupu.

Dr.sc. Goran Molnar, viši asistent

Dr.sc. Goran Molnar roðen je1978. godine u Zagrebu, Republi-ka Hrvatska. U Zagrebu, 1996.godine, završio je prirodoslovnumatematièku gimnaziju. Godine2001. diplomirao je na Fakultetuelektrotehnike i raèunarstva Sve-uèilišta u Zagrebu, smjer Indu-strijska elektronika. Za postignutuspjeh tijekom diplomskog stu-dija dobio je bronèanu plaketu

“Josip Lonèar”. Doktorsku disertaciju pod naslovom Sin-teza sustava s minimalnim izoblièenjem vremenskog odzi-va obranio je na Fakultetu elektrotehnike raèunarstva, tetime stekao naziv Doktora tehnièkih znanosti, znanstve-nog polja Elektrotehnike. Za istaknutu doktorsku diserta-ciju i posebno uspješan znanstvenoistra�ivaèki rad dobioje srebrnu plaketu “Josip Lonèar”. Godine 2001. zapošlja-va se na Zavodu za elektronièke sustave i obradbu infor-macija Fakulteta elektrotehnike i raèunarstva Sveuèilištau Zagrebu, gdje radi do danas. Podruèje njegovog znan-stvenog djelovanja obuhvaæa analognu i digitalnu obradusignala, posebno dizajn filtara, programski izvedene pri-jemnike, te projektiranje digitalnih sustava. Objavio je 14znanstvenih radova, od kojih su najznaèajniji iz podruèjasinteze Hilbertovih transformatora, filtara s konstantnimkašnjenjem, korektora, te sustava sa zadanim impulsnimodzivom. Od 2001. godine radio je na sljedeæim znanstve-noistra�ivaèkim projektima Ministarstva znanosti, obra-zovanja i športa Republike Hrvatske; Dizajn analognih i

digitalnih sustava primjenom optimizacijskih postupaka,te Razvoj i implementacija uèinkovitih postupaka za digi-talnu obradu signala pod vodstvom prof. dr. sc. MladenaVuèiæa. Godine 2002. sudjeluje kao istra�ivaè na tehno-logijskom istra�ivaèko-razvojnom projektu Ministarstvaznanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske pod na-zivom Implementacija procesorskih jezgri na programa-bilnom logièkom sklopovlju.

Dr.sc. Anet Re�ek Jambrak, docent

Dr.sc. Anet Re�ek Jambrak, do-cent, roðena je 26.12.1980. go-dine u Zagrebu. 1998. upisalaje Prehrambeno-biotehnološki fa-kultet, a diplomirala je 2002. Po-slijediplomski doktorski studij naPrehrambeno-biotehnološkom fa-kultetu upisala je 2004., a u stu-denom 2008. obranila je diserta-ciju pod nazivom “Utjecaj ultra-zvuka na fizikalna i funkcionalna

svojstva proteina sirutke”, te stekla akademski stupanjdoktora biotehnièkih znanosti, polje Prehrambena tehno-logija. Zaposlila se 2003. na PBF-u u Laboratoriju za pro-cesno-prehrambeno in�enjerstvo. U zvanje docenta iza-brana je 2009. U znanstveno zvanje znanstvenog savjetni-ka izabrana je u sijeènju, 2011. Tijekom 2005.godine bo-ravila je na Coventry University, Sonochemistry Centre,Velika Britanija. U lipnju 2009. boravila je kao gostujuæipredavaè na University of Avignon, Francuska. Usavrša-vala se u svrhu znanstvenog istra�ivanja s naglaskom nanove tehnike procesiranja prehrambenih proizvoda (ultra-zvuk i mikrovalovi). Do sada je objavila ukupno 24 znan-stveni rad (17 CC/SCI radova), 5 radova iz kategorije a2,2 rada iz kategorije a3, te je recenzirala 42 znanstvenarada i jednu znanstvenu knjigu. Dobitnica je Dr�avne na-grade za znanost za znanstvene novake za 2008., kojudodjeljuje MZOŠ i Sabor Republike Hrvatske. Dobitnicaje godišnje nagrade Biotehnièke zaklade PBF-a za mladeznanstvenike za 2008., te godišnje nagrade Društva sve-uèilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu zamlade znanstvenike i umjetnike za 2007. Dobitnica je pot-pore Biotehnièke zaklade PBF-a za mlade znanstvenike za2005. Èlanica je Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa,biotehnologa i nutricionista i Društva sveuèilišnih nastavnikai drugih znanstvenika. Trenutno radi na projektu “Nove teh-nike procesiranja u proizvodnji funkcionalne hrane”.

D ��$1��7�F%11�?��

Autori su odgovorni za toènost podataka u njihovim �ivo-topisima.



NAGRAÐENI ÈLANOVI AKADEMIJE

Dr�avna nagrada za znanost za 2010. godinu

Prof. dr. sc. Vilko �iljak,èlan Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske s timom

Prof. dr. sc. Vilko �iljak i izv.prof. dr. sc. Klaudio Pap – èlanoviAkademije tehnièkih znanosti Hr-vatske, te doc. dr. sc. Ivana �. Sta-nimiroviæ s Grafièkog fakulteta idoc. dr. sc. Jana �. Vujiæ s Teh-nièkog veleuèilišta u Zagrebu, do-bitnici su Godišnje dr�avne na-grade za znanost za 2010. godinuu podruèju tehnièkih znanosti zaznanstveno otkriæe “Kreiranje tis-

karskih boja za vidljivi i infracrveni spektar”. Vilko �iljakobnaša i du�nost dopredsjednika Akademije. Ista je grupaautora nagraðena ove godine s desetak vrhunskih priznanjau svijetu u: Kuala Lumpuru, Moskvi, Moldaviji, Pittsburghu,Seoulu, Taipeiju. U Hrvatskoj su primljene godišnje nagra-de Hrvatske gospodarske komore “Zlatna kuna”; Nagradagradonaèelnika grada Zagreba; Hrvatskog saveza inovatorate godišnja nagrada “Eduard Slavoljub Penkala”. Prijavljenisu patenti “Zaštita reprodukcije portreta sa sigurnosnimportretom”, ZRGB aparatura za dualnu detekciju, te“Infracrveni tisak s procesnim bojama”. Primjenom jepotvrðena nova sigurnosna tehnika u nekoliko industrijskihpodruèja. Povodom inovacije INFRAREDESIGN, u Zagre-bu je odr�an svjetski kongres sa sjedištem u Londonu:PIRA – “Security Printing and Alternative Solutions 2011”.Meðunarodni skup “Tiskarstvo 2011”, koji se vodi pri Cen-tru za grafièko in�enjerstvo Akademije tehnièkih znanostiHrvatske, u veæem dijelu je posveæen tehnologiji novog pri-jedloga o upravljanju bojilima.

Nagrada Grada Zagreba za 2011. godinu

Prof. dr. sc. Vladimir Medved,èlan Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske

Prof. dr sc. Medved je nagraðenza uspješnu dugogodišnju znan-stvenoistra�ivaèku, nastavnu istruènu djelatnost, kojom je bitnodoprinio kvaliteti bioin�enjerstvai biomehanike ljudskog kretanjate afirmaciji Kineziološkog fakul-teta Sveuèilišta u Zagrebu i nameðunarodnoj razini. Voditelj jebrojnih znanstvenih projekata ozdravoj i patološkoj ljudskoj lo-

komociji. Gostujuæi je profesor Sveuèilišta u Salernu, Ita-lija, gdje se razvija novi laboratorij za ljudsko kretanje,kojeg æe rezultati biti primjenjivi i kod hendikepiranihosoba i osoba u sportu. Uz brojne radove, objavio je iknjigu Measurement of Human Locomotion, u kojoj sinte-tizira znanstveni i eksperimentalni pristup ljudskom kre-tanju, primjenjiv i u sportskoj znanosti i u medicini. Jedanje od urednika uglednog èasopisa Kinesiology (sekcijaBiomechanics), a aktivan je èlan Hrvatskog društva zamedicinsku i biološku tehniku i Akademije tehnièkih zna-nosti Hrvatske. U Akademiji je profesor Medved obnašaodu�nosti tajnika Odjela za sustave i kibernetiku i admini-strativnog glavnog tajnika (u 2006. i 2007.), a od 2008.godine obnaša du�nost predsjedatelja Odbora za meðuna-rodnu suradnju.

'�!�F��(�)F�� .

Autori su odgovorni za toènost podataka u njihovim �ivo-topisima.



South-East Transport Axis (SETA)Jugo-istoèna prometna osovina

Europski projekt iz South-East Europe Programme (SEE)

Projekt SETA vezan je za znaèajne potrebe prometnogpovezivanja sjevera i juga Europe prometnim koridoromizmeðu Baltika i Jadrana.

Grad Rijeka i Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske(Centar za prometno in�enjerstvo) su struèno-konzulta-tivni partneri (tzv. 10% partneri) iz Republike Hrvatske.Ostali partneri su institucije iz Austrije, Slovaèke, Maðar-ske, Slovenije, Èeške i Italije, a voditelj projekta, èije jetrajanje od 01.01.2011. do 31.12.2013. godine, je VladaPokrajine Burgenland, Austrija.

Hrvatska je, kao jugo-istoèna, mediteranska i podunavskaeuropska zemlja s izvanrednim geostrateškim i prometnimpolo�ajem, va�ni prometni most u ovom dijelu Europei podruèje na kojem se povezuju TEN (TransEuropeanNetwork – EU project) i PAN (Pan-European) europskitransportni koridori.

Zato se optimalno prometno povezivanje Jadrana iBaltika razmatra u prostoru od sjeverno jadranskihluka u smjeru Zagreba i zapadne Maðarske istoènood Alpa do Srednje Europe (Beè, Bratislava), te daljeprema baltièkim lukama u Njemaèkoj i Poljskoj (slika1.).

Prometni koridor SETA je u biti prva faza istra�ivanjai razvoja bitnog europskog prometnog pravca Jadran –Baltik odnosno jug-sjever Europe u okviru kojeg se raz-raðuju i tra�e rješenja za znaèajni dio toga general-nog europskog prometnog pravca i to od sjeverno jadran-skih luka posebno podruèja Republike Hrvatske i lukeRijeka preko Zagreba, Koprivnice, Vara�dina i zapad-

ne Maðarske istoèno od Alpa do MEGA pretovarnogèvorišta središnje Europe na prostoru Beè-Bratislavana bazi moderne i brze �eljeznièke prometne mre�e(slika 2.). Istovremeno je modernizacija i izgradnja �e-ljeznièke pruge Rijeka – Zagreb i dalje do maðarske gra-nice jedan od gospodarskih prioriteta vlade RepublikeHrvatske.

S obzirom na današnju prometnu situaciju u Hrvat-skoj, ovaj EU-projekt SETA je cjeloviti paket u kojemse razmatra prostorno planiranje, infrastruktura, inter-modalni pretovar more/�eljeznica, razvoj jadranskih lu-ka, posebno luke Rijeka, kontejnerski terminali, skladišta,unutrašnji transport u luci sa terminalima u zaleðu radipoveæanja kapaciteta luka, moderna �eljeznièka infra-struktura prema Zagrebu i maðarskoj granici, ran�irnikapaciteti, povezivanje s rijeènim prometom, logistièkioptimalna rješenja protoka roba i putnika u okviru Hrvat-ske, kao i ukljuèivanje u mre�u Europskih prometnih ko-ridora.

U ovoj fazi rada se u okviru projekta provodi analizatransportne infrastrukture koridora na razini Hrvatske ito postojeæeg stanja, kao i planova za poboljšanja sa-me trase koridora, intermodalnih pretovarnih i ran�ir-nih èvorišta, terminala, logistike i organizacije suèelja-vanja pomorskog, �eljeznièkog i cestovnog prometa tese formiraju baze podataka za njihovu obradu u okvi-ru zajednièkog transportnog modela svih partnera u pro-jektu.

Nadalje se razmatraju transportne potrebe i aktualni zah-tjevi pojedinih korisnika u teretnom i putnièkom prometuuzdu� koridora po sekcijama od Rijeke preko Zagreba domaðarske granice, kako bi se uskladila prometna potra�njas realnom ponudom prometnih usluga u teretnom i putniè-kom prometu.

� /1��1��1�F��&��

Slika 1. Europski prostor za optimalno povezivanjeJadrana i Baltika istoèno od Alpa

Slika 2. Prometni koridor SETA



Istovremeno se istra�uju razlozi pojave uskih grla uokviru intermodalnog èvorišta za pretovar tereta u po-morskoj luci Rijeka, analizira funkcionalnost i logisti-ka pretovarnog lanca od broda do stovarišta odnosnoodlagališta posebno kontejnera u samoj luci (slika 3.),ali i daljnja povezanost sa suhim terminalima u zale-ðu radi smanjenja pritiska na okoliš i urbanu struktu-ru grada Rijeke i poveæanja protoka tereta prema kop-nenoj trasi koridora u smjeru Zagreba i maðarske gra-nice.

Na osnovi tih istra�ivanja u sljedeæim koracima u su-radnji s ostalim partnerima definirat æe se zajednièke me-tode za procjenu predlo�enih rješenja i mjera radi ukla-njanja uskih grla, razvojnih mjera za poveæanje kapacite-ta i uèinkovitosti u teretnom i putnièkom prometu, kao iprocjena stupnja izvedivosti i rizika uz stalno vrednovanjeekoloških, energetskih i gospodarsko-financijskih parame-tara.

Da bi se konkurentnost transportnog pravca od luke Rije-ka, koja s prirodnom dubinom mora od 20 metara ima iz-vanredne prednosti za primanje najveæih brodova na Ja-dranu, prema srednjoj i sjevernoj Europi podigla na viso-ku razinu, potrebno je luku Rijeka i suhe terminale u nje-zinom okru�enju razvijati u uskoj vezi s modernizacijom�eljeznièke pruge prema Zagrebu i maðarskoj granici, teunaprijediti logistiku i organizaciju pretovarnih procesa itako poveæati uèinkovitost cijelog multimodalnog trans-portnog lanca.

Potrebna istra�ivanja vezana su i za parametre koji suosnova za definiciju i opravdanost realizacije jednog su-vremenog �eljeznièkog prometnog koridora èija je po-lazna pozicija pomorska luka. Bitna pitanja vezana su zainfrastrukturu, voðenje trase prometnice, zauzimanje po-vršina i utjecaj na okoliš, zaštitu postojeæih objekata, pri-mijenjena vozila, energetsku potrošnju, tehnièke i tehno-loške inovacije na pretovarnim mjestima u luci i suhimterminalima u zaleðu, logistiku intermodalne povezano-sti pomorskog i �eljeznièkog prometa, razvoj luke i sta-tistièke prognoze oèekivanog razvoja te opravdanost zna-èajnih investicija.

Sudjelovanje Akademije tehnièkih znanosti Hrvatskena projektu SETA je višestruko motivirano. Kao usta-nova koja okuplja vrhunske struènjake najrazlièitijihtehnièkih disciplina iznimno je prikladna za multi-disciplinarne projekte, a u ovom konkretnom sluèajuto je podruèje prometa koje ima veliko znaèenje ugospodarskom razvoju Hrvatske. S time u svezi uspo-stavljena je suradnja Centra za prometno in�enjerstvoAkademije tehnièkih znanosti Hrvatske s Tvornicom�eljeznièkih vozila Gredelj u Zagrebu zbog primjenenjezinog prototipa diesel-elektriènog motornog vlakaza Hrvatske �eljeznice (slika 4.) kao pilot putnièkogvozila na predviðenoj SETA �eljeznièkoj trasi Zagreb –Beè.

Radi promocije i upoznavanja potencijalnih korisnika uHrvatskoj sa znaèenjem i ciljevima projekta SETA, kaošto su npr. dr�avne i regionalne institucije, Hrvatske �el-jeznice, luka Rijeka, transportne tvrtke, špedicije, robniterminali itd. organizirana je i uspješno odr�ana nacional-na radionica na tu temu u organizaciji partnera – grada Ri-jeke.

Prof. dr. sc. Nenad Dujmoviæ

��

Slika 3. Kontejnerski terminal u luci Rijeka

Slika 4. Diesel-elektrièni motorni vlak tvorniceT�V-Gredelj, Zagreb

Slika 5. Nacionalna radionica za upoznavanje i promocijuciljeva projekta SETA u Gradskoj Skupštini grada Rijeke11. studenog 2011. pod pokroviteljstvom gradonaèelnika

mr.sc. Vojka Obersnela

Engineering Power 2011-04-25.prnD:\Posao\Akademija\Akademija tehnickih znanosti Hrvatske\Engeneering Power\2011\Prijelom\Engineering Power 2011-04.vp25. sijeŁanj 2012 12:01:27


Novosti

Peti Svjetski znanstveni forumBudimpešta, Maðarska

Na poziv organizatora World Science Foruma predsjed-nika Maðarske akademije znanosti prof. J. Palinkasa od16. – 20. listopada 2011. godine sudjelovali smo u raduForuma koji je odr�an u zgradi Maðarske akademijeznanosti. Forum je bio organiziran u cilju sagledava-nja razvitka gospodarstva temeljenoga na znanosti, nje-govim moguænostima, socijalnim problemima i dugo-roènoj projekciji do 2030. godine. Sudionici su upozna-ti s projekcijom broja stanovnika na zemlji 2030. g. od9 milijardi, prema današnjih 7 milijardi. Nedostatak hra-ne, pitke vode, pogonskog goriva, ekološke katastrofete klimatske promjene problemi su s kojima æe se u bu-duænosti susresti svi stanovnici na zemlji. Stoga je i ovajskup pod visokim pokroviteljstvom UN-a, a posebiceUNESCO-a organiziran na najvišoj moguæoj razini, kakou Maðarskoj, uz sudjelovanje predsjednika Maðarske ipredsjednika maðarske Vlade, tako i visokih predstav-nika i èlanova parlamenta EU, ICSU, te princeze iz Jor-dana. Na otvorenju skupa sudionicima su se putemvideo veze obratili generalni sekretar UN-a gospodinBan Ki Moon te posada svemirske stanice u orbitizemlje, što ukazuje na va�nost i znaèenje odr�anog sa-stanka.

Sudjelovanje na tom znaèajnom skupu bilo je moguæe sa-mo na poziv organizatora. World Science Forum odr�avase redovito svake dvije godine. Ove godine Forum je biousmjeren na problematiku “The Changing Landscape ofScience: Challenges and Opportunities”. Skupu, kojem jenazoèilo oko 400 sudionika iz cijelog svijeta, bila je po-sveæena osobita pozornost maðarskih vlasti govorimapredsjednika Vlade gosp. Viktora Orbana na otvaranjute predsjednika Maðarske gosp. Pal Schmitta na zatva-ranju Foruma. U radu je osobno sudjelovala predsjednicaGeneralne skupštine UNESCO-a gospoða Katalin Bogyay.U radu Foruma sudjelovala su i dva dobitnika Nobelo-ve nagrade gospodin Ahmed Zewail iz California Instituteof Technology te Yuan Tseh Lee kao znanstvenik, alii predsjednik ICSU (International Council of Science).Osnovne teme Foruma bile su razvrstane u pet tematskihskupina i to:

1. “The Changing Landscape of Science: Challenges andOpportunities”,

2. “The Changing Landscape of Science: EmergingPowerhouses in Science and Technology”,

3. “The Changing Landscape of Science: EmergingFields of Science”,

4. “The Changing Landscape of Science: Higher Educa-tion`s Perspectives, Dynamics and Implications”,

5. “The Changing Landscape of Science: Policy Impli-cations and Drivers”

Osim pet plenarnih sekcija odr�ano je i sedam tematskihsekcija organiziranih od pojedinih asocijacija i to:

1. UNESCO: “The Changing Landscape of Science: Hi-gher Education`s Perspectives, Dynamics and Impli-cations”,

2. Leopoldina: Emerging and re-emerging infections”,

3. Hungarian Academy of Sciences: “Networks”,

4. AAAS: “Developing a coherent and compatible scien-ce enterprise”,

5. YOUTH-WAYS: “Scientific collaboration in chan-ging landscape of science: new generation of scienceand researchers”,

6. ICSU: Long term perspectives on international scien-ce “Forsight Scenarios: What will international scien-ce be like in 2031?”,

7. Brazil: “Sustainable Food Production”.

Rad pojedinih skupina temeljio se na uvodnim preda-vanjima iznošenja problema te pojedinaènih rasprava idiskusija.

Na skupu su Barabas Zoltan – Federation of Biotechno-logy i Pannonian Plant Biotechnology Association pre-zentirali “Hungarian White Paper – Plain Facts aboutGMOs” autora E. Balasz, D. Dudits i L. Sagi, Szeged2011, 136 stranica, ISBN 978-963-08-1066-1.

Organizatori Foruma pod predsjedanjem prof. JoszefaPalinkasa predsjednika Maðarske akademije znanostipredlo�ili su donošenje “Declaration on a New Era ofGlobal Science” te “Recommendations” za njezinu pro-vedbu.

Tijekom završne sjednice u zgradi Maðarskog parla-menta proèitan je i usvojen prijedlog zajednièke dekla-racije sa smjernicama za provedbu, a nazoènima se go-vorom obratio predsjednik Maðarske gospodin prof. dr.Pal Schmitt. Predsjednica Generalne skupštine UNESCO-agospoða Katalin Bogyay te princeza Sumaya bint ElHassan predsjednica El Hassan Science City i The RoyalScientific Society iz Jordana ukazale su na dugoroènoznaèenje odluka ovog sastanka, a èlan EU parlamentagosp. Paul Rübig naveo je da je završna deklaracijaobveza za EU koja ima 27 èlanica, a od sljedeæe go-dine joj se pridru�uje i Hrvatska. Na�alost slu�benipredstavnici RH Vlade ni dr�ave nisu nazoèili ovomskupu. Naredni sastanak World Science Foruma odr�a-va se u organizaciji brazilske vlade 2013. godine u RioJaneiru.

Prof. emer. Zlatko KniewaldProf. dr.sc. Jasna Kniewald

�� /1��1��1�F��&��



DECLARATION OF THE BUDAPEST WORLD SCIENCE FORUM 2011ON A NEW ERA OF GLOBAL SCIENCE

WORLD SCIENCE FORUM

Budapest

PREAMBLE

With the encouragement and support of our partner or-ganisations, the United Nations Educational, Scientificand Cultural Organization (UNESCO), the InternationalCouncil for Science (ICSU) and all invited organisationsand fellow scientists, we, the participants of the BudapestWorld Science Forum held from 17 to 19 November inBudapest, recognizing the relevance of the outcomes of1999 World Conference on Science (WCS) and takinginto account the reports of the biannual World Science Fo-rum (WSF), as well as the debates and the outcomes ofthis World Science Forum on the “Changing Landscape ofScience: Challenges and Opportunities”, adopt the presentdeclaration.

Text adopted by the 5th Budapest World Science Forumon 19 November 2011 (definitive version)

1. The treasure of scientific knowledge and its underly-ing research approaches are a common heritage of hu-mankind. More than ever before, the world will beshaped by science.

2. The first decade of the third millennium has witnessedsteady and fundamental changes in the global land-scape of science. The scale and scope of these trans-formations are so robust that a new milestone inthe history of science has been reached, and a new eraof global science has commenced. This new era pres-ents challenges and opportunities bringing political,social and policy implications on a previously unseenscale.

3. The growing complexity of grand challenges in-cluding population growth, climate change, foodsupply, energy shortages, natural and technologicalcatastrophes, epidemics, and sustainability requirethat the world’s scientific establishments assume newroles.

4. New scientific fields have appeared and continueto carve out their niches in the general field of sci-ence.

5. The unforeseen spread of information and communi-cation technologies, the inexpensive and instant ac-cess to information resources and databanks, and thefall of communication barriers between countries andcommunities have accelerated the accumulation anddissemination of knowledge.

6. The former triadic dominance of North America, Eu-rope and Japan in global knowledge production hasbeen seriously challenged, and a new multipolar

world of science has emerged accompanied by therise of new scientific powerhouses, which are now notonly prominent actors in world economy but have be-come key players in cutting edge research and devel-opment activities.

7. In this new context of global science, science diplo-macy is now an acknowledged tool to promote part-nership among nations by fostering scientific co-oper-ation.

8. Educational systems have received strong supportfrom their respective governments to the extent thatemerging countries currently produce more universitygraduates and PhDs than the developed world thus re-arranging the entire global “knowledge map”. In spiteof these new developments the US, EU and Japan arestill leaders in scientific performance and continue toinvest heavily in research and innovation. The compe-tition is more intense and more open than ever beforein the world arena of science.

9. The expansion of scientific networks has alsochanged the circle of actors participating in researchactivities. A field once dominated by states and theirresearch networks of national academies, learnedsocieties, and universities is now complementedby a complex network of global companies, inter-national organisations, and individual researchers whoare attracted to the best available research infra-structure.

10. The accelerating “knowledge economies” have gener-ated new migration patterns for scientists and increas-ing mobility. Both the winners and losers of braindrain are facing the need for more intensive co-opera-tion between universities, public research organisa-tions, and industry in both graduate and post-graduateeducation and the elite training of scientists.

11. The advancements in science have also shed light onnew and previously unforeseen concerns. Climatechange, the large-scale and irreversible impact of hu-man civilization on the world’s fauna and flora, anoverconsumption of natural resources, and their re-spective consequences require stronger involvementfrom both scientists and society. Developments inmany research fields (e.g. genetics, biotechnology,neuroscience, nuclear physics, etc.) have considerablemoral and ethical implications that require an urgentand global dialogue between scientists and thebroader public.

'�!�F��(�)F��



RECOMMENDATIONS

In light of this declaration, we make the following recom-mendations:

1. Responsible and ethical conduct of research and inno-vation

In this era of global science, the scientific establish-ment needs to implement continuous self-reflectionto appropriately evaluate its responsibilities, dutiesand rules of conduct in research and innovation. Auniversal code of conduct addressing the rights, free-doms and responsibilities of scientific researchers,and the universal rules of scientific research shouldbe shared by the world’s scientific community. Fur-thermore, these rules and policies should be respectedby the states and adopted by their national legisla-tions.

Scientists should strengthen their individual and insti-tutional responsibilities to avoid possible harm to so-ciety due to ignorance or misjudgement of the conse-quences of new discoveries and applications of scien-tific knowledge.

It is the responsibility of those who promote scienceand scientists to maintain the primacy of moral andsocial concerns over short-term economic interest inthe selection and implementation of industrialised re-search projects.

2. Improved dialogue with society on scientific issues

In times of rapid and fundamental changes in the so-cial environment, the sciences should be supported intheir co-operative efforts to describe and evaluatewith the best available methods the consequences ofpolicy actions and explorations of both natural and so-cial sciences.

Participation of societies should be promoted in orderto make science more democratic and to build furthertrust in science. To this end societies must be pre-pared to knowledgably discuss the moral and ethicalconsequences of science and technology by strength-ening policies to enhance awareness and public un-derstanding of science and improving and broadeningthe scope of education.

3. International collaboration in science should be pro-moted

Better international co-ordination is needed forscience research projects focusing on global chal-lenges. International co-operation is essential for de-creasing the knowledge divide and regional dispari-ties.

The free co-operation and movement of scientistsshould be promoted by the elimination of harmful bu-

reaucracy and false regulation and by providing thefunds to further international co-operation.

To avoid repetition, redundancy, and excessive ex-pense in scientific research, the international scientificcommunity should be involved in the development ofan improved method to monitor past and present re-search activities and their results.

4. Collaborative policies to overcome knowledge-di-vides in the World

The rapid development and increasing cost of sciencecombined with the expansion of patent policies andregulations have further widened the knowledge andeconomic divide between the developed and develop-ing world. In a world where the best science and thebest researchers are attracted only by excellent re-search infrastructures, developing countries shouldbe supported in their efforts to build their research ca-pacities. However, co-funded actions for building ca-pacities can only be successful if support is providedin a socially responsible way and if it creates awin-win situation for both the promoter and the recip-ient. Brain-drain and brain-gain policies should beco-ordinated for the joint benefit of all affected coun-tries.

5. Capacity building for science needs to be strength-ened

Scientific discoveries are foundations for innovationand social and economic development. Investment inscience provides a capacity for future development ata national level and an opportunity to face globalchallenges internationally.

It is primarily the responsibility of governments to in-crease support for science and develop effective poli-cies for technology and innovation.

Comprehensive actions should be taken to strengthenthe role of women in science and innovation and toexpand the participation of women in science and sci-ence policy making.

The socio-economic impacts of science and scientificcapacity are well-documented. National parliamentsand governments are urged to declare their commit-ment to seek scientific advice during the decisionmaking process. An institutionalisation of such an ad-visory process is necessary; informed decisions resultin great savings.

There is an urgent need to elaborate new, effectivescience policies at national, regional and global levelsto better co-ordinate and monitor scientific researchworldwide, to harmonise university education sys-tems, and to facilitate global and regional scientificco-operation based on equity and participation.

�� /1��1��1�F��&��



NEWS from CAETS

Please open

http://www.caets.org/

'�!�F��(�)F�� -



�C ��$1��7�F%11�?��



'�!�F��(�)F��



NEWS from Euro – CASE

Please open

http://www.euro-case.org/

�D ��$1��7�F%11�?��



prof. emer. vera johanides sadraj - hatz.hr · ska etika i hrvatsko gospodarstvo” na...

Documents