prof.dr.sc. sanja matić skoko institut za oceanografiju i ... · pdf filesavjetodavna vijeća...
TRANSCRIPT
Prof.dr.sc. Sanja Matić Skoko
Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
1. sastanak- Pula & Poreč, 13.07.2016
The Common Fisheries Policy (CFP): jedinstvena, zajednička ribarstvena politika
• Što je CFP?• Skup pravila o gospodarenju evropskom ribarskom flotom i zaštiti ribljih stockova. Smišljena da
gospodari zajedničkim resursima, pri tome da je svim članicama EU jednak pristup EU vodama i ribolovnim područjima i omogućava ribarima ravnopravni položaj u ribarenju
• Stockovi su obnovljivi, ali su konačni, definirani. Neki od stockova su prelovljeni. Kao rezultat, EU zemlje moraju poduzeti akcije da osiguraju održivost evropskog ribarstva i da dugoročno ne ugroožavaju produktivnost i veličinu ribljih populacija
• CFP je osmišljena 1970s, i prošla je cijeli niz revizija, a zadnja koja je na snazi datirana je s 01.01.2014. • Koji su ciljevi CFP?• Osigurati da ribarstvo i akvakultura su okolišno, ekonomsko i socijalno održivi, i da osiguravaju izvor
zdrave hrane za europske građane. Cilj je ojačati dinamiku ribarske industrije i osigurati pravedan standard života za ribarsku zajednicu.
• Iako je važno maksimalizirati ulove, moraju postojati ograničenja. Moramo biti sigurni da ribolovna praksa na smanjuje mogućnosti ribljih populacija za reprodukciju. Trenutna politika naglašava da između 2015 i 2020 moraju biti određena ograničenja kako bi se održali riblji stokovi za dulje vremensko razdoblje.
• Do danas, utjecaj ribarstva na krhki morski okoliš još uvijek nije u potpunosti poznat. Zato, CFP usvaja predostrožni pristup koji prepoznaj utjecaj čovjeka na sve komponente ekosustava. Traži od ribolovnih flota da budu što selektivnije i da se praksa odbacivanja neželjene ribe ukine.
• Nova reformirana CFP mjenja i način na koji se gospodari s CFP, dajući europskim zemljama veću kontrolu na nacionalnoj i regionalnoj razini.
• Politika ima 4 osnovna područja: gospodarenje ribarstvom, međunarodno pravo, politika prometa i prodaje, financiranje. Uključuje i pravila o akvakulturi i uključivanju dionika.
Promjene u CFP (01.01.2014)
Svrha: Vratiti riblje stockove na održive razine, privesti kraju ribolovnu praksu odbacivanja i stvoriti nove mogućnosti za poslove i razvoj priobalja.
Provedba:• Zabrana odbacivanja• Jačanje sektora• Decentralizacija donošenja odluka• Stavljanje prioriteta na akvakulturu• Podržavanje priobalnog (small-scale) ribolova• Pojačavanje znanstvene razine u pogledu stanja stockova• Preuzimanje odgovornosti u stranim vodama kroz EU
međunarodne sporazume
The Common Fisheries Policy (CFP):
jedinstvena, zajednička ribarstvena
politika
Regulation (EU) 2015/812 of the European Parliament and of the Council of 20
May 2015 amending Council Regulations (EC) No 850/98, (EC) No 2187/2005,
(EC) No 1967/2006, (EC) No 1098/2007, (EC) No 254/2002, (EC) No 2347/2002
and (EC) No 1224/2009, and Regulations (EU) No 1379/2013 and (EU) No
1380/2013 of the European Parliament and of the Council, as regards the landing
obligation, and repealing Council Regulation (EC) No 1434/98
REGULATION (EU) No 1380/2013 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF
THE COUNCIL of 11 December 2013 on the Common Fisheries Policy, amending
Council Regulations (EC) No 1954/2003 and (EC) No 1224/2009 and repealing
Council Regulations (EC) No 2371/2002 and (EC) No 639/2004 and Council
Decision 2004/585/EC
The Common Fisheries Policy (CFP):
jedinstvena, zajednička ribarstvena
politika
SAVJETODAVNA VIJEĆA (Advisory Councils:ACs) su organizacije dionika koje Komisiji
i EU članicama donose preporuke vezano uz problematiku ribarstva. To mogu biti savjeti
vezani uz zaštitu i socio-ekonomske aspekte gospodarenja, i o pojednostavljanju pravila.
Savjetodavna vijeća se konzultiraju u kontekstu regionalizacije. Također, doprinose
prikupljanju podataka za mjere vezane uz učinkovito gospodarenje i zaštitu.
Osim 7 postojećih vijeća, nova CFP predviđa osnivanje 4 nova vijeća za: Crno more,
akvakulturu, tržište i udaljene regije.
Savjetodavna vijeća su sastavljena od predstavnika iz industrije i ostalih interesnih
skupina(s 60% - 40% mjesta u generalnoj skupštini i izvršnim tijelima). Oni primaju EU
financijsku potporu kao tijela koja osiguravaju ciljeve od općeg EU interesa.
Baltic Sea AC
Long Distance AC
Mediterranean Sea AC (MEDAC)
North Sea AC
North-western waters AC
Pelagic stocks AC
South-western waters AC
Učinkovita kontrola ribolovnih
aktivnosti ključna je za postizanje
ciljeva ZRP-a!!!!
Via Nazionale, 243
00184 Roma - RM
+39.06.48.91.36.24
+39.06.60.51.32.59 Fax
[email protected] E-mail
http://en.med-ac.eu/
ULOGA MEDAC-a
MEDAC (The Mediterranean Advisory Council) je neprofitna organizacija sa
sjedištem u Rimu koja im za osnovni cilj osigurati ciljeve od EU interesa.
MEDAC čine EU i nacionalne organizacije koje predstavljaju ribarski sektor
(uključujući industrijsku flotu, priobalni ribbolov, preradu ribe i trgovačka
udruženja, te sindikate) i ostale interesne grupe (organizacije i udruge za zaštitu
okoliša, grupe potrošača, sportska udruženja ili udruge sportskih i rekreativnih
ribara,...) koje radi na području Mediterana u okviru CFP. Područje pokrive
morske vode Sredozemnog mora od 5° 36' W prema istoku.
Uloga MEDAC-a uključuje pripremu mišljenja i opcija o gospodarenju u ribarstvu i
socio-ekonomskih aspekata kako bi se podržao ribarski sektor u Mediteranu,
dostavu zemljama članicama i europskim institucijama kako olakšali postizanje
ciljeva CFP; MEDAC također predlaže tehnička rješenja i prijedloge, kao i
zajedničke preporuke (ex. Art. 18 Reg.1380 / 2013) na zahtjev zemlje članice.
Predsjedništvo MEDAC-a je sastavljeno od Predsjednika i 3 zamjenika iz
različitih zemalja, koji vode ured s mandatom od 4 godine. Trenutno,
predsjedavajući je Giampaolo Buonfiglio (IT), a 3 zamjenika su Gérard Romiti
(FR), Genaro Amigo Chouciño (ES) i Susana Sainz-Trápaga (WWF) i njihovi
mandati će isteći u 2017.
Generalnu skupštinu čine predstavnici iz: Cipra, Hrvatske, Francuske, Grčke,
Italije, Malte, Slovenije, Španjolske i EU organizacije: CIPS - Confédération
Internationale de la Pêche Sportive; EAA European Anglers Alliance EFSA -
European Federation of Sea Anglers; ETF - European Transport Workers
Federation; IFSUA - International Forum for Sustainable Underwater
Activities; LIFE - The Low Impact Fishers of Europe; OCEANA; WWF - World
Wildlife Fund.
Hrvatski predstavnici su:
Koordinacija koćara Hrvatske
HGK – Hrvatska gospodarska komora
HOK – Hrvatska obrtnička komora
SRZ – Savez ribarskih zadruga
U izvršnom odboru, 60% mjesta je predviđeno za predstavnike ribarskog sektora i
40% za druge interesne skupine. To je tijelo koji prihvaća preporuke i mišljenja.
Hrvatski predstavnici su:
HGK – Hrvatska gospodarska komora
HOK – Hrvatska obrtnička komora
Radne skupine su osnovane na stalnoj osnovi i imaju pomoćnu ulogu izvršnom
odboru u pripremi mišljenja i zajedničkih preporuka.WG 1: Reforma CFP (Regionalizacija, obveza iskrcaja)
WG 2: Velika pelagična riba (BFT-E - SWO-MED i ostale vrste kojima gospodari ICCAT)
WG 3: Planovi upravljanja i teme koje se tiču GFCM-a
WG 4: Rekreativni ribolov
WG 5: Priobalni (Small-Scale) ribolov i socio-ekonomski utjecaj
Fokusne grupe su sastavljene sa specifičnom svrhom, njihovo trajanje je ograničeno i podijeljene
su prema geografskim područjima.
Focus Group o GSA 17 – sjeverni Jadran (IT, SI, HR)
Focus Group o GSA 7 – Lionski zaljev (FR, ES)
LIFE-THE LOW IMPACTS FISHERS OF EUROPE je kišobran organizacija
koju vode ribari za ribare!
Svrha LIFE –a je da bude jasan i koherentan glas na EU razini za do sada
uglavnom tihi enormni broj ribara koji rade u priobalju i koji koriste manje
štetne alate i metode a do sada nisu imali posvećene i učinkovite
predstavnike u Brussels-u i na razini zemlje članice.
Platforma radi preko tzv. Management Board aktivnih ribara koji
predstavljaju svoje lokalne zajednice ribara. Dnevne obveze obavljaju
izvršni direktor (Jeremy Percy) s podrškom tajništva u Brussels-u. Dodatno,
LIFE se može osloniti na stručnost mediteranskog koordinatora (Marta
Cavallé), specijalista za EU fondove i dva službenika koji rade na terenu s
ribarskim organizacijama.
http://lifeplatform.eu
LIFE prestavlja one ribare koji rade blizu obale i imaju najmanji mogući utjecaj na
okoliš, ali koji istovremeno imaju visoku socijalnu i ekonomsku vrijednost unutar
zajednice koju predstavljaju i koja ih podržava. Vlasnici brodova najčešće sami
rade kao ribari, uglavnom je riječ o jednodnevnim izlascima na more, imaju nisku
emisiju stakleničkih plinova po kg/ulovljene ribe i ribare u održivom smislu. Na tim
osnovama, LIFE je sastavio svoj dokument Misije koja jasno ilustrira etiku, ciljeve i
nastojanja ove organizacije.
Pojačanano je prepoznavanje niskog utjecaja, priobalnih ribara diljem Evrope, a i
šire, da je sada vrlo bitno imati specifičnog i posvećenog predstavnika koji će se
boriti za njih i osigurati dogotrajnu održivost i preživljavanje njihovih aktivnosti.
Važan dio ovo pristupa je učinkovito i fokusirano prisustvo na EU razini. Dodatno,
LIFE neće samo govoriti za svoje predstavnike u Brussels-u i drugdje, nego će im
pomagati i podržavati da ih se čuje kao osobe na svim razinama.
U skladu s implementacijskom fazom reformirane CFP koja će se odvijati još neko
vrijeme, LIFE pruža važnu sponu između priobalnih ribara koji su očajni u potrebi
da se pozitivno utječe na regulative koje se tiču ribarstva i zaštite mora na EU razini
i brojnih službenika, političara država članica i MEP-a koji sastavljaju i glasaju za
promjene u regulativama koje će imati jaki utjecaj na budućnost ribara i njihovih
zajednica.
Postoji snaga u zajedništvu i ono što spaja LIFE članove je to što možemo stvoriti
zajednička rješenja za zajedničke probleme na osnovu tisuće iskustava i znanja
ribara koji doprinose održivosti ovog sektora. LIFE već ima organizacije iz
NIzozemske, Njemačke, Poljske, Francuske, UK, Španjolske, Irske i Grčke s nizom
zainteresiranih iz istih i drugih zemalja. LIFE nastoji biti servis svim tim
organizacijama, rastućem broju onih koji su već prepoznali stvarnu korist koju im
može donijeti to što su dio ove inicijative i što skupa rrade za opće dobro.
LIFE smatra da će razvoj kolektivnog i usaglašenog stava pokazati da priobalni
ribari prikladno podržani i jednaki pristupom resursima, nisu problem da bi bili ili
zanemareni ili odstranjeni već su rješenje za niz problema, prošlih i sadašnjih koji
stavljaju u sukob industrijski ribolov i morski okoliš.
Ribarstvo je uvijek na nekom križanju. Ono što je drukčije, da po prvi put, priobalni
ribari imaju šansu unutar EU da se njihov glas čuje, preko LIFE, da naprave
iskorak kako bi mogli preživjeti i prosperirati u godinama koje dolaze.
Visoka raznolikost bentoski staništa na malom području što povlači visoku bioraznolikost i trofičku kompleksnost!
“ Mediterranean small scale fisheries”
povijesna kategorija
rastući broj stanovnika
flote, alati, lovine: prelov?
socijalna kategorija
Uprava za ribarstvo (2009-2010):
profesionalci: 4000 plovila od čega 3360 <12 m
mali ribari: 12000 plovila
ukupni ulov: 50000 t od čega 90% pelagični ribolov:
1% priobalni ????
Raznolikost
Obilje
Smrtnost
Fekunditet
Povećana
osjetljivost za
infekcije i zarazu
parazitima
Zagađenje i klimatske promjene mogu značajno utjecati
na priobalne zajednice!
!!!???
Loše gospodarenje ribarstvom
Direktni učinci
Pad obilja
Promjena veličine
Sastav vrsta
Promjene populacijskih parametara
Indirektni učinci
Trofički pomaci
Poremećaji dna
Djeluju na kratkoročnim i dugoročnim skalama!
Uloga znanosti –razumijevanje prijetnji i izazova
„in-depth” znanstvena istraživanja
Realna službena statistika
Sudjelovanje ribara u procesima gospodarenja
radionice
izabrani metiers za uzorkovanje OTB_DEF_>=40_0_0: bottom trawling for demersal species
GNS_DEF_>=16_0_0: set gillnets for demersal species
PS_SPF_>=14_0_0: purse seine fishery for small pelagics
GTR_DEF_>=16_0_0: trammel nets for demersal species
PS_LPF_>=14_0_0: larger purse seiners targeting bluefin tuna
LLD_LPF_0_0_0: Drifting longlines for large pelagic
SB-SV_DEF_0_0_0: beach and boat seines for demersal
species
MISC: MISC_SPO/MOL_0_0; MISC_CEP_0_0
FPO_DEF_0_0_0: pots and traps for demersal species
LLS_DEF_0_0_0: set longlines for demersal fish
LHP-LHM_CEP_0_0_0: Hand and Pole lines for cephalopods
LHP-LHM_FIF_0_0_0: Hand and Pole lines for finfish
Derogation za određene metiers (2013)
MISC_SPO/MOL_0_0MISC_CEP_0_0;LHP-LHM_CEP_0_0_0LHP-LHM_FIF_0_0_0FPO_DEF_0_0_0LLS_DEF_0_0_0:
Odabrane vrste:
Sardina pilchardusEngraulisencrasicolusMullus barbatusMerlucciusmerlucciusEledone moschataEledone cirrosaThunnus thynnusXiphias gladiusNephropsnorvegicusSpicara smarisSolea vulgaris
Derogation iz 2013 Anguilla anguilla Octopus vulgaris Parapenaeuslongirostris Scomber scombrus Scomber japonicus Trachurusmediterraneus Trachurus trachurus
HRVATSKA
EU legislativa
Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11.
prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici
Provedbena uredba Komisije (EU) br. 404/2011 od 8. travnja 2011. o
detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009
Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi
sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima
zajedničke ribarstvene politike
Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama
upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom
moru
Pravni okvir koji uređuje ribarstvo u Republici Hrvatskoj čine tri zakona – Zakon
o morskom ribarstvu (NN 56/10, 127/10, 55/11), Zakon o slatkovodnom ribarstvu
(NN 106/01, 7/03, 174/04, 10/05 i 49/05-proćišćeni tekst) te Zakon o strukturnoj
potpori i uređenju tržišta u ribarstvu (NN 153/09, 127/10).
Temeljem ova tri zakona, donesen je niz provedbenih propisa, koji detaljnije
uređuju pojedina pitanja.
U sektoru morskog ribarstva najznačajniji se odnose na tehničke mjere
regulacije ribolova, određivanje mjera zaštite resursa kroz minimalne ulovne
veličine i određivanje područja posebne regulacije, određivanje tehničkih
karakteristika alata, način vođenja i dostave podataka o ribolovu kao i način
izdavanja povlastica. Posebnim je pravilnicima uređeno pitanje rekreacijsko i
športskog ribolova na moru, kao i pitanje malog i malog obalnog ribolova. Još
jedan značajan segment odnosi se na marikulturu, gdje pravilnici određuju način
izdavanja povlastice te podrobno uređuju pitanja samog uzgoja.
Nacionalna razina-lokalne institucije
Ministarstvo poljoprivrede
Uprava za ribarstvo
Ispostave (7 regionalnih jedinica)
Savjetodavna služba u ribarstvu
Agencija za plaćanje u poljoprivredi
i ribarstvu
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatska obrtnička komora
Koordinacije, asocijacije, zadruge
(18 - 443 članova polovicom 2012
godine), udruge,...
http://www.mps.hr/ribarstvo/
Nacionalna razina-statistikaTable 1. A summary of basic information on the SSF in the Croatia
Data refers to: 2014 Total (all fisheries) Small-scale fisheries1
Fleet
Number of vessels 7733 33632
Capacity (GT) 53.380,48 12699,003
Number of fishers 10963 35952
% women n.a. n.a.
Average age of
fishers
n.a. n.a.
Landings
Quantity (ton) 79162.7 2263.5
Value (currency) 72.149.743,51 EUR 12.315.000,00 EUR
Most common gear used
(top 3) (% in total)
Nets (37.7 %)
Bottom trawl (17.0 %)
Purse seine (7.7 %)
Nets (60.5 %)
Traps (13.2 %)
Hooks and lines (10.2 %)
Most important species
in landings:
Top 3 in quantities (% in
total)
Sardina pilchardus (71.9 %)
Engraulis encrasicolus (11.5 %)
Merluccius merluccius (1.1%)
Cephalopoda (Octopus vulgaris + Sepia officinalis) (29,3
%)
Solea sp. (20.2 %)
Spicara smaris (11.8 %)
Top 3 in values (% in
total)
Sardina pilchardus (40.4 %)
Engraulis encrasicolus (11.7 %)
Nephrops norvegicus (7.1 %)
Cephalopoda (Octopus vulgaris + Sepia officinalis) (22.3
%)*
Solea sp. (21.2 %)*
Seriola dumerili (7.1 %)*
1 multigear fisheries using all static gears (nets, hooks and long lines, traps) + beach seine operating with
vessels <12m; just professional fisherman are taken into account 2 plus 3500 fishers involved in small coastal fisheries (ex subsistence) 3 plus 7276.1 GT for small coastal fisheries (ex subsistence)
* total landing x mean price (expert estimation)
Source of information: Directorate of Fisheries (Ministry of Agriculture): Annual report on balance between
fishing capacity and fishing opportunities for 2014 - Croatia
Links to official stats web pages: http://www.mps.hr/ribarstvo;
Mediteranska uredba (EU
No. 1967/2006 )• POGLAVLJE I (opći akti)
• POGLAVLJE II (zaštićene vrste i staništa)
• POGLAVLJE III (zaštićena ribolovna područja)
• POGLAVLJE IV (ograničenja ribolovnih alata)
• POGLAVLJE V (najmanje veličine morskih organizama)
• POGLAVLJE VI (negospodarski ribolov)
• POGLAVLJE VII (Planovi upravljanja)
• POGLAVLJE VIII (kontrolne mjere)
• POGLAVLJE IX (mjere za vrlo migratorne vrste)
• POGLAVLJE X (Malta)
• POGLAVLJE XI (Završne odredbe)
HRVATSKA
• Zakon o morskom ribarstvu
• Pripadajući Pravilnici, Naredbe i Odluke
• Planovi upravljanja
Mali ribolov• Prema registru Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede povlasticu za
mali ribolov nekad je imalo 10.138 osoba, ona nije bila prenosiva ni nasljeđivanjem ni prodajom. Od 2008. godine naime, za mali ribolov nije izdana nijedna nova povlastica, a potpisom s EU Hrvatska je dobila pravo na zadržavanje njih samo 3500 do 01.01.2015.
• Od 1. siječnja 2015. godine kategorije "MALI RIBOLOV" se ukinula.
• Od 1. ožujka 2014. godine ovlaštenici važećih Odobrenja za MALI RIBOLOV mogli su uz podnošenje zahtjeva u lokalnim Ispostavama Uprave za ribarstvo prijeći u kategoriju MALI OBALNI RIBOLOV ako suzadovoljavali slijedeće kriterije:
- posjedovanje važećeg Odobrenja za obavljanje malog ribolova;
- ostvarivanje ukupnog dohodka u 2013. godini koji po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice što se dokazuje potvrdom Porezne uprave i vlastoručno potpisanom izjavom o članovima kućanstva i ukupnim prihodima;
- da imaju navršenih 60 godina života.
Promjene
• Ako izuzmemo mreže stajaćice, drugih velikih promjena nema. Većina onih kojih i dalje imaju aktivna odobrenja iz 2008. godine koja su se svake dvije godine morala obnavljati da bi se mogle dobivati potrebne potvrde za mali ribolov, ukidanjem ove kategorije imaju više opcija da i dalje dopunski, rekreativno ili sportski love ribe i druge morske organizme prelaskom u kategoriju gospodarskog ili sportsko-rekreativnog ribolova.
• I mali obalni ribolov je gospodarska kategorija: koristeći raspoložive dozvoljene ribolovne alate sudionici imaju mogućnost da dnevno višak do pet kilograma ulova prodaju na tržnici.
• Troškovi: administrativni troškovi su čak i jeftiniji od dosadašnjih dozvola koje izdaju ribolovna društva
• Visina naknade za dozvole rekreacijskog ribolova za umirovljenike ili osobe starije od 60 godina: Razlika je samo u tome da na otocima umirovljenici, invalidi i osobe čiji imovinski cenzus to dozvoljava takve dozvole ne plaćaju, dok na kopnu spomenuta kategorija ljudi plaća 100 kn. Ako žele svojim ribolovnim alatima dodati i parangal, njega i otočani i ljudi s priobalja plaćaju dodatno 300 kuna na godišnjoj osnovi.
European Maritime and Fisheries Fund (EMFF)
EMFF je fond za pomorstvenu i ribarstvenu politiku u EU za 2014-2020.
To je jedan od 5 europskih strukturnih i investicijskih fondova (European
Structural and Investment (ESI) koji se nadopunjuju i nastoje promovirati
oporavak u EU temeljen na razvoju i zapošljavanju.
Pomaže ribarima u tranziciji prema održivom ribarstvu
Podržava priobalne zajednice u diverzifikaciji njihovih ekonomija
Financira projekte koji stvaraju nova radna mjesta i pobvećavaju
kvalitetu života uzduž europskih obala
Olakšava zainteresiranima pristup financiranju.
RIBOLOV –
DIVERSIFIKACIJA
- Ribolovni turizam
- Procesuiranje proizvoda
- Direktna prodaja
- Katering
- apartmani
Stavljanje na tržište i prerada
Promicanje i uspostava organizacija proizvođača u Hrvatskoj
Uspostava novih i boljih procesa u sustavu upravljanja
Snažnije veze s istraživačkim institucijama i transfer
tehnologija
Integrirana pomorska politika (IPP)
Upoznavanje obalnog okoliša u svrhu smanjenja onečišćenja te spriječavanja i
ublažavanja prirodnih i ljudskih opasnosti