profil zajednice...uporedni pregled broja stanovnika, podaci iz popisa. ..... 14 tabela 9....
TRANSCRIPT
Profil zajednice
2
Sadržaj
Lista tabela ...................................................................................................................... 3 Uvod ....................................................................................................................... 6 2 Osnovne karakteristike .............................................................................................. 6 2.1 Geografski položaj (lokacija) ......................................................... Error! Bookmark not defined. 2.2 Opšti podaci .................................................................................................................................. 7 2.3 Klima ........................................................................................................................................... 11 2.4 Lokalna samouprava (administracija) ......................................................................................... 11 2.5 Istorija, tradicija i kulturno nasleđe .............................................................................................. 12 3 Prirodni resursi ....................................................................................................... 13 4 Ljudski resursi ........................................................................................................ 14 4.1 Stanovništvo (broj stanovnika i stopa rasta) ............................................................................... 14 4.2 Stanovništvo prema tipu naselja ................................................................................................. 14 4.3 Vitalni događaji ............................................................................................................................ 15 4.4 Stanovništvo prema bračnom stanju ........................................................................................... 15 4.5 Starosna struktura stanovništva .................................................................................................. 16 4.6 Polna struktura stanovništva ....................................................................................................... 18 4.7 Etnička struktura stanovništva .................................................................................................... 18 4.8 Struktura stanovništva prema veroispovesti ............................................................................... 19 4.9 Struktura stanovništva prema maternjem jeziku ......................................................................... 19 4.10 Stanovništvo prema aktivnosti .................................................................................................... 20
4.10.1 Struktura stanovništva prema aktivnosti i polu ................................................................... 20 4.10.2 Struktura aktivnog stanovništva prema vrsti zanimanja i oblasti delatnosti ...................... 21
4.11 Obrazovna struktura stanovništva ............................................................................................... 22 4.12 Porodice i domaćinstva ............................................................................................................... 23
4.12.1 Porodice ............................................................................................................................. 23 4.12.2 Domaćinstva....................................................................................................................... 23
4.13 Migracije stanovništva ................................................................................................................. 24 4.13.1 Doseljenici .......................................................................................................................... 24 4.13.2 Dnevne migracije ............................................................................................................... 24
5 Stambeni resursi ..................................................................................................... 25 5.1 Stambena statistika ..................................................................................................................... 25 5.2 Stambena izgradnja .................................................................................................................... 27 5.3 Cene na tržištu ............................................................................................................................ 28 6 Privreda ................................................................................................................. 29 Privredna struktura ............................................................................................................................... 29 6.1 Privredna struktura po delatnostima ........................................................................................... 29 6.2 Industrija ...................................................................................................................................... 34 6.3 Poljoprivreda ............................................................................................................................... 35 6.4 Šumarstvo ................................................................................................................................... 37 6.5 Investicione mogućnosti .............................................................................................................. 37 6.6 Ukupan obim proizvodnje ............................................................................................................ 38 6.7 Preduzeća prema broju zaposlenih ............................................................................................. 38 6.8 Makroekonomski pokazatelji ....................................................................................................... 38 6.9 Struktura izvoza ........................................................................................................................... 40 6.10 Struktura izvoza prema destinaciji .............................................................................................. 41 6.11 Struktura investicija ..................................................................................................................... 41 Javne finansije ...................................................................................................................................... 42 6.12 Prihod opštinskog budžeta .......................................................................................................... 42 6.13 Rashod opštinskog budžeta ........................................................................................................ 43 7 Radna snaga .......................................................................................................... 44 7.1 Broj i struktura zaposlenih ........................................................................................................... 44 7.2 Zaposlenost po delatnostima ...................................................................................................... 44 7.3 Prosečne zarade ......................................................................................................................... 45 7.4 Zarade po delatnostima .............................................................................................................. 45 7.5 Zapošljavanje .............................................................................................................................. 46 7.6 Nezaposlenost ............................................................................................................................. 46 7.7 Stopa nezaposlenosti .................................................................................................................. 47 7.8 Nezaposlenost prema stepenu obrazovanja ............................................................................... 47 7.9 Nezaposlenost prema dužini čekanja ......................................................................................... 47 7.10 Nezaposlenost prema starosnoj strukturi .................................................................................... 48
3
8 Javni resursi .......................................................................................................... 48 8.1 Saobraćajna infrastruktura .......................................................................................................... 48
8.1.1 Putna infrastruktura ............................................................................................................ 48 8.1.2 Železnički saobraćaj i infrastruktura ................................................................................... 49 8.1.3 Vazdušni saobraćaj ............................................................................................................ 49
8.2 Komunalna infrastruktura ............................................................................................................ 49 8.2.1 Vodovod i kanalizacija ........................................................................................................ 49 8.2.2 Sistem daljinskog grejanja ................................................................................................. 50 8.2.3 Elektro infrastruktura .......................................................................................................... 50 8.2.4 Telekomunikacioni sistem .................................................................................................. 50
8.3 Energetika ................................................................................................................................... 50 8.4 Zdravstvena i socijalna zaštita .................................................................................................... 50 8.5 Obrazovni kapaciteti .................................................................................................................... 53 9 Resursi životne sredine ........................................................................................... 55 9.1 Kvalitet vazduha .......................................................................................................................... 55 9.2 Kvalitet zemljišta.......................................................................................................................... 55 9.3 Kvalitet voda ................................................................................................................................ 55 9.4 Upravljanje čvrstim komunalnim otpadom .................................................................................. 55 10 Turistički resursi ..................................................................................................... 55 10.1 Broj posetilaca ............................................................................................................................. 57 10.2 Smeštajni kapaciteti .................................................................................................................... 57 11 Kultura .................................................................................................................. 57
12 Lokalni razvoj u relaciji sa regionalnim i državnim strateškim dokumentimaError! Bookmark not defined.
Lista tabela Tabela 1. Osnovno poređenje opštine i okruženja (površina i stanovništvo), 2005. ................................. 6 Tabela 2. Opšpti podaci o naseljima i katastarskim opštinama, 2005. ...................................................... 8 Tabela 3. Podaci o naseljima (tip naselja, broj stanovnika i površina) 2005. ............................................ 8 Tabela 4. Spisak naselja i pripadajućih katastarskih opština. ................................................................... 9 Tabela 5. Klimatski pokazetelji. ............................................................................................................... 11 Tabela 6. Struktura odbornika u skupštini opštine, 2004. ........................................................................ 12 Tabela 7. Struktura zemljišnih površina, 2005. ........................................................................................ 14 Tabela 8. Uporedni pregled broja stanovnika, podaci iz popisa. ............................................................. 14 Tabela 9. Procenjeni broj stanovnika u periodu 1999-2005. ................................................................... 14 Tabela 10. Struktura stanovništva prema tipu naselja, 2005................................................................... 15 Tabela 11. Vitalni događaji, 2005. ........................................................................................................... 15 Tabela 12. Struktura ženskog stanovništva starog 15 godina i više prema broju živorođene dece, 2002.15 Tabela 13. Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema bračnom stanju i polu, 2002. ...... Error! Bookmark not defined. Tabela 14. Struktura stanovništva prema starosti i polu, 2002................................................................ 16 Tabela 15. Struktura stanovništva po osnovnim kontigentima, 2002. ..................................................... 17 Tabela 16. Starosni indikatori stanovništva, 2005. .................................................................................. 18 Tabela 17. Polna struktura stanovništva, 2002. ...................................................................................... 18 Tabela 18. Struktura stanovništva prema etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti, 2002. .............................. 19 Tabela 19. Struktura stanovništva prema veroispovesti, 2002. ............................................................... 19 Tabela 20. Struktura stanovništva prema maternjem jeziku, 2002.......................................................... 20 Tabela 21. Struktura stanovništva prema aktivnosti i polu, 2002. ........................................................... 20 Tabela 22. Struktura aktivnog stanovništva koje obavlja zanimanje prema zanimanju i polu, 2002....... 21 Tabela 23. Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema školskoj spremi i pismenosti, 2002. .. 22 Tabela 24. Struktura porodica prema broju dece, 2002. ......................................................................... 23 Tabela 25. Struktura porodica prema tipu, 2002. .................................................................................... 23 Tabela 26. Struktura domaćinstava prema broju članova, 2002. ............................................................ 24 Tabela 27. Broj doseljenika po vremenskim periodima. .......................................................................... 24 Tabela 28. Struktura doseljenika prema području sa kojeg su doseljeni, 1940-2002. ............................ 24 Tabela 29. Dnevne migracije prema tipu migranata, 2002. ..................................................................... 25 Tabela 30. Dnevne migracije stanovništva koje obavlja zanimanje prema tipu delatnosti, 2002. ........... 25 Tabela 31. Struktura stambenih jedinica, 2007. ...................................................................................... 25 Tabela 32. Uporedni pregled broja stanova po popisima. ....................................................................... 26
4
Tabela 33. Broj i površina stanova, drugih nastanjenih prostorija, kolektivnih stanova i nastanjena lica, 2002. ................................................................................................................................................................. 26 Tabela 34. Struktura kolektivnih stanova, 2002. ...................................................................................... 26 Tabela 35. Struktura stanova prema vrsti i opremljenosti, 2002. ............................................................ 26 Tabela 36. Struktura stanova prema godini izgradnje, 2002. .................................................................. 27 Tabela 37. Struktura nastanjenih stanova prema broju domaćinstava i lica, 2002. ................................ 27 Tabela 38. Stambene jedinice prema nivou opremljenosti infrastrukturom, 2007................................... 27 Tabela 39. Novoizgrađene stambene jedinice, pregled po godinama. ................................................... 27 Tabela 40. Stambena izgradnja, 2005. .................................................................................................... 28 Tabela 41. Vrednost izvedenih građevinskih radova, 2005. .................................................................... 28 Tabela 42. Cene stanova na tržištu, 2008. .............................................................................................. 28 Tabela 43. Cene stanova novogradnje, II polugodište 2007. .................................................................. 28 Tabela 44. Broj preduzeća po delatnostima i veličini, 2008. ................................................................... 29 Tabela 45. Broj radnika u preduzećima po delatnosti i veličini preduzeća, 2008. ................................... 30 Tabela 46. Struktura preduzeća, ustanova i drugih pravnih lica prema oblasti delatnosti, stanje 31.12.2007. ................................................................................................................................................................. 31 Tabela 47. Struktura preduzetničkih radnji po delatnostima, 2008.......................................................... 32 Tabela 48. Struktura preduzetničkih radnji prema oblicima organizovanja, stanje 12.04.2006. ............. 33 Tabela 49. Struktura aktivnog stanovništva koje obavlja zanimanje po delatnostima, 2002. ................. 33 Tabela 50. Struktura poljoprivrednog stanovništva prema posedovanju poljoprivrednog gazdinstva, polu i aktivnosti, 2002. ....................................................................................................................................... 35 Tabela 51. Struktura poljoprivrednih gazdinstava prema veličini, 2002. ................................................. 35 Tabela 52. Struktura ukupne poljoprivredne površine u opštini prema načinu korišćenja, 2005. ........... 35 Tabela 53. Struktura poljoprivredne površine privatnih gazdinstava prema načinu korišćenja, 2005. ... 36 Tabela 54. Proizvodnja pojedinih ratarskih kultura, industrijskog, povrtnog i krmnog bilja, 2005. .......... 36 Tabela 55. Proizvodnja voća i grožđa, 2005............................................................................................ 36 Tabela 56. Broj stoke, stanje 15.01.2006. ............................................................................................... 37 Tabela 57. Prosečan broj stoke, stanje 15.01.2006. ............................................................................... 37 Tabela 58. Prodaja i otkup poljoprivrednih proizvoda, 2005. ................................................................... 37 Tabela 59. Pošumljene površine i posečena drvna masa, 2005. ............................................................ 37 Tabela 60. Raspoložive lokacije za investiciona ulaganja. ...................................................................... 38 Tabela 61. Veličina preduzeća prema broju zaposlenih, 2007. ............................................................... 38 Tabela 62. Struktura narodnog dohotka po delatnostima, 2005. ............................................................ 39 Tabela 63. Struktura narodnog dohotka po oblicima svojine, 2005. ....................................................... 39 Tabela 64. Društveni proizvod, 2005. ...................................................................................................... 39 Tabela 65. Osnovni podaci o preduzećima, 2005. .................................................................................. 40 Tabela 66. Struktura izvoza prema vrsti proizvoda i usluga. ................................................................... 41 Tabela 67. Struktura izvoza prema destinaciji. ........................................................................................ 41 Tabela 68. Struktura direktnih stranih ulaganja prema zemlji porekla. .................................................... 42 Tabela 69. Struktura ostvarenih investicija prema karakteru izgradnje i tehničkoj strukturi, 2005. ......... 42 Tabela 70. Struktura prihoda opštinskog budžeta, 2005. ........................................................................ 43 Tabela 71. Struktura rashoda opštinskog budžeta, 2005. ....................................................................... 43 Tabela 72. Broj i struktura zaposlenih, 2005. .......................................................................................... 44 Tabela 73. Struktura zaposlenih po sektorima delatnosti, 2007. ............................................................. 44 Tabela 74. Prosečne zarade po zaposlenom, februar 2008.................................................................... 45 Tabela 75. Uporedni pregled prosečnih zarada po zaposlenom po godinama. ...................................... 45 Tabela 76. Prosečne zarade po zaposlenom bez poreza i doprinosa, po sektorima delatnosti, 2005. .. 45 Tabela 77. Slobodna radna mesta, 2007. ................................................................................................ 46 Tabela 78. Struktura zapošljavanja, 2007. .............................................................................................. 46 Tabela 79. Struktura nezaposlenih i tražilaca zaposlenja prema polu, decembar 2007. ........................ 46 Tabela 80. Broj i polna struktura nezaposlenih, pregled po godinama. .................................................. 47 Tabela 81. Stopa nezaposlenosti, 2007. ................................................................................................. 47 Tabela 82. Nezaposleni prema stepenu obrazovanja, 2007. .................................................................. 47 Tabela 83. Nezaposleni prema dužini čekanja, 2007. ............................................................................. 47 Tabela 84. Nezaposleni prema starosnoj strukturi, 2007. ....................................................................... 48 Tabela 85. Dužina puteva, 2005. ............................................................................................................. 48 Tabela 86. Promet robe i putnika u železničkom saobraćaju, 2005. ....................................................... 49 Tabela 87. PTT saobraćaj, 2005. ............................................................................................................ 50 Tabela 88. Iskorišćenje energije, 2007. ................................................................................................... 50 Tabela 89. Bolnički kapaciteti, 2007. ....................................................................................................... 52 Tabela 90. Ulaganja u zdravstvo i socijalni rad, 2005. ............................................................................ 52 Tabela 91. Lekari, stomatolozi i diplomirani farmaceuti u zdravstvenim službama, 2005. ...................... 52 Tabela 92. Korisnici socijalne zaštite – maloletna lica, 2005................................................................... 52 Tabela 93. Korisnici socijalne zaštite – punoletna lica, 2005. ................................................................. 52
5
Tabela 94. Kapaciteti obrazovnih institucija, pregled po godinama. ....................................................... 53 Tabela 95. Ulaganja u obrazovanje, 2005. .............................................................................................. 54 Tabela 96. Broj i struktura obrazovnih ustanova, 2005. .......................................................................... 54 Tabela 97. Ukupan broj učenika, studenata i korisnika obrazovnih ustanova, 2005. ............................. 54 Tabela 98. Prosečan broj učenika, studenata i korisnika smeštaja u obrazovnim ustanovama, 2005. .. 55 Tabela 99. Ukupan broj učenika u osnovnim školama, 2008. ................................................................. 55 Tabela 100. Broj i struktura turista i ostvarenih turističkih noćenja, 2005. .............................................. 57 Tabela 101. Smeštajni kapaciteti, 2007. .................................................................................................. 57 Tabela 102. Broj bioskopa, bioskopskih sedišta, projekcija i posetilaca, 2005. ...................................... 57
6
1 Uvod Profil zajednice sadrži podatke i činjenice koji su merljivi, jasni i objektivno identifikovani. Izvor podataka korišćen u Profilu može biti preuzet iz Zavoda za statistiku i postojećih baza podataka različitih lokalnih i regionalnih institucija kao i sličnih istraživanja rađenih u druge svrhe. Informacije mogu biti predstavljene kroz tabele, grafikone i kraće tekstove. Profil zajednice se radi u cilju pripreme i upoznavanja članova Komisije za izradu i implementaciju Strategije održivog razvoja sa postojećom situacijom i stanjem unutar zajednice. Kao izvori podataka, za izradu profila zajednice, korišćeni su statistički podaci Republičkog zavoda za statistiku, Narodne banke Srbije, Republičke agencije za privatizaciju, arhivska dokumentacija i internet prezentacije privrednih subjekata, lokalnih samouprava i drugih relevantnih institucija. Veoma važan izvor informacija predstavljaju i dve ankete koje obuhvataju oblast lokalne infrastrukture i najznačajnije privredne subjekte. Akcenat je stavljen na aktuelne podatke (iz 2005,2006 i 2007. godine) koji su se poredili sa podacima iz prethodnih perioda (npr. 1999. godine) kako bi se dobile linije trenda određenih pokazatelja i parametara. Tabela 1. Osnovno poređenje opštine i okruženja (površina i stanovništvo), 2005.
Površina
(km2)
Udeo u ukupnoj površini (%) Broj
stanovnika*
Udeo u ukupnom broju stanovnika (%)
Gustina nase
ljenosti (br. stanov./
km2) Opštine Okruga Srbije Opštine Okruga Srbije
Urbana zona 15.031 36.49 4.92 0.2 18.2 Ruralna zona 26.157 63.51 8.57 0.35 31.62 Opština 827 100 13.46 0.935 41188 100 13.5 0.55 49.8 Okrug 6142 100 6.95 305072 100 4.11 50 Srbija 88361 100 7411569 100 91
2 Osnovne karakteristike
Po popisu stanovništva rađenom 2002. godine Opština Prijepolje je imala 41.188 stanovnika, što je činilo 13,14% stanovništva Zlatiborskog okruga, po čemu je, takođe, na drugom mestu kada su u pitanju opštine Zlatiborskog okruga.
Prosečna nadmorska visina teritorije opštine Prijepolje je iznad 1.200 m, što govori da pripada brdsko-planinskom kraju, čija je najviša tačka vrh planine Jadovnik (Katunić) sa 1.734 m. Najniža tačka nalazi se na ušcu reke Mileševke u Lim na 440 m nadmorske visine.
Opština Prijepolje nalazi se u jugozapadnom delu Srbije na prostoru srednjeg Polimlja izmedu 43° 09' 25" i 43° 29' 42" severne geografske širine i 19° 27' 00" i 19° 53' 45" istočne geografske dužine. Jedna je od 10 opština Zlatiborskog okruga. Sa ukupnom površinom od 827 km2, predstavlja drugu po veličini opštinu okruga.
U morfološkom izgledu teritorije Prijepolja izdvaja se nekoliko manjih prirodnih celina, koje, zajedno, čine deo prostora srednjeg Polimlja. Najniži delovi prijepoljskog kraja su aluvijalne ravni rečnih dolina: Lima, Seljašnice, Ratajske, Mioske, Komaranske reke i Mileševke. Limska dolina je proširena kod Brodareva i Prijepolja izmedu kojih Lim protiče kroz uzane klisure usečene većinom u krečnjaku, mestimično u serpentinu i drugim stenama. U Sokoličko-čadinjskom masivu, smeštenom na severoistoku Ivanjsko-župske kotline, Lim useca klisuru dugu 2 km, koja se dalje proširuje u Prijepoljsko-zaluško polje. Proširenja u dolini Lima (Brodarevska, Ivanjsko-župska i Prijepoljsko-zaluška kotlina) sa kojih se izdižu blage i strme kose, bila su značajan faktor u stvaranju i oblikovanju ruralnih naselja, varošice Brodareva i urbanog naselja Prijepolja. Na takvim geomorfološkim oblicima reljefa razvila su se naselja na prosečnoj nadmorskoj visini ispod 500 metara kao što su: Zalug (na 470 m), Prijepolje (450 m), Kolovrat (460 m), Seljašnica (470 m), Ivanje (457
7
m), Gračanica (480 m), Pranjci (500 m), Lučice (495 m), Brodarevo (500 m), Zastup (470 m), Mioska (480 m) i Kučin (480 m).
Bočne doline reke Lim, uz Grobljansku reku, Zebuđu, Mileševku, Gostunsku, Slatinsku, Komaransku reku, Gračanicu, Miosku, Ratajsku, Seljašnicu i Ljupču, sačinjene su od brojnih proširenja, blagih i strmih padina. Neke od njih su gusto naseljene, jer se neposredno naslanjaju na proširenja brodarevske i prijepoljske kotline. To su pobrda okolnih planina čija se prosečna visina kreće od 500 do 1.000 m nadmorske visine.
Taj pojas obuhvata veći broj seoskih naselja sa različitim prosečnim visinama reljefa: Gostun (525 m), Bare (650 m), Oštra Stijena (760 m), Slatina (660 m), Brvine (740 m), Ivezići (620 m), Bjelahova (610 m), Balići (550 m), Gojakovići (620 m), Zavinograđe (560 m), Grobnice (510 m), Potok (540 m), Potkrš (560 m), Orašac (950 m), Bukovik (850 m), Kruševo (980 m), Miljevići (750 m), Mijani (680m),Skokuće (1.000m),Karoševine(900m),Osoje (800 m), Zvjezd (1.000 m), Seljani (720 m), Čadinje (560 m), Dušmanići (560 m), Burašici (650 m), Izbičanj (520 m), Crkveni Toci (1.000 m), Džurovo (950 m), Drenova (650 m), Rasno (750 m), Sedobro (790 m), Mileševo (700 m), Hisardžik (770 m), Kaćevo (1.000 m), Divci (750 m), Sopotnica (1.000 m), Taševo (670 m), Cauševići (640 m), Koševine (700 m), Vinicka (600 m), Kovačevac (560 m) i Orovac (950 m).
Treću prirodnu celinu reljefa opštine Prijepolje čine predeli planina: Jadovnika, Zlatara, Pobijenika, Lise, Kamene Gore i kraške visoravni Jabuke i Babina. Sa desne strane Lima pružaju se strme padine planine Jadovnik sve od Ozrena u njegovom jugoistočnom pa do ušća Mileševke u Lim, u severozapadnom delu.
Zapadno od reke Lim, na prostoru izmedu Prijepolja i Priboja, izdiže se Pobijenik (1.423 m), a između Brodareva i Bijelog Polja Lisa (1.509 m). U predelu Lise i Pobijenika nad krečnjačkim stenama dominiraju paleozijski škriljci i druge stene. Ovde je snabdevenost vodom veća i povoljniji su uslovi za vegetaciju.
U zapadnom i severozapadnom delu teritorije opštine Prijepolje, proteže se prostrana jabučko-babinska visoravan koja je dobrim delom karstificirana i ogolela. To je prostor boginjavog krasa, prožet mnoštvom vrtaca, obešumljen, suv i izložen jakim vetrovima i mrazevima. Preovladavaju plitka zemljišta koja su više pogodna za pašnjake, a manje za njivske kulture, te je više poznata kao stočarski kraj Prijepolja.
U području planinskog prostora, razvila su se naselja na prosečnim visinama iznad 1.000 metara. To su: Brajkovac (1.050 m), Mataruge (1.100 m), Kašice (1.050 m), Kamena Gora (1.180 m), Junčevići (1.120 m), Jabuka (1.250 m), Donje Babine (1.100 m), Gornje Babine (1.150 m), Vrbovo (1.150 m), Zabrdnji Toci (1.100 m), Kosatica (1.150 m), Pravoševo (1.320 m), Muškovina (1.200 m), Medani (1.060 m), Aljinovići (1.200 m), Gornji Goračići (1.250 m), Karaula (1.250 m), Milošev Do (1.250 m), Mrčkovina (1.100 m) i Milakovići (1.100 m). Širi prostor Prijepolja koji čini teritoriju njegove opštine nalazi se između vrhova planina: Zlatara (1.627 m) na istoku i severoistoku, Jadovnika (1.734 m) na istoku i jugoistoku. Pobijenika (1.423 m) na severu i severozapadu, Kamene Gore (1.483 m) i Mijajlovice (1.411 m) na zapadu i Lise (1.509 m) na jugu.
Jadovnik je krečnjačka planina oblika površi. Znatno je obešumljena i raščlanjena na manje reljefne oblike, koji se strmo spuštaju prema dolini Lima i njegovim pritokama. Zbog velikih strmina na njemu su snažno izraženi procesi erozije. U istočnom i severoistocnom delu teritorije Opštine Prijepolje, proteže se, gotovo paralelno sa Jadovnikom, planina Zlatar čiji je reIjef znatno raščlanjen fluvijalnom erozijom desnih pritoka reke Mileševke i Lima. Dobro je pošumljen, te stoga ima manje pašnjaka nego planina Jadovnik.
Kamena Gora je planinsko uzvišenje u zapadnom delu teritorije opštine Prijepolje koja dostiže visinu do 1.483 metara. Odlikuje se velikim brojem izvora vode, šumama i povoljnijom klimom što joj daje dobre prirodne uslove za odmor i rekreaciju.
Lim je najveća reka koja protiče kroz teritoriju opštine Prijepolje, pa su stoga svi manji vodeni tokovi ovog kraja odredeni prema njemu. Prijepolje preseca dolina Lima pravcem jugoistok-severozapad, sa kojom se povezuje veći broj manjih reka. Ova reka ima odlike kompozitne doline jer se u njoj izmedu bijelopoljske i pribojske kotline, naizmenično smenjuju klisure sa rečnim proširenjima-kotlinama. Sa leve strane u Lim se ulivaju Gostunska, Slatinska, Komaranska reka, Gračanica, Mioska, Ratajska, Seljašnica i Ljupča, a s desne Grobljanska, Stranjanska, Dubočica, Kruševica, Ribnjak, Zebuda, Mileševka i Bistrica. Najveći broj ovih reka bujičnog je karaktera.
2.1 Opšti podaci
8
Tabela 2. Opšti podaci o naseljima i katastarskim opštinama, 2005. Opština Okrug Broj naselja 82 438 Prosečna veličina naselja (km2) 10.3 14.0 Broj gradskih naselja 2 Broj ostalih naselja 80 Broj katastarskih opština 74 361 Prosečna veličina katastarske opštine (km2) 10.17 5.87 Tabela 3. Podaci o naseljima (tip naselja, broj stanovnika i površina) 2005.
Redni broj Naseljeno mesto
Tip naselja (gradsko/
ostalo) Broj stanovnika
Udeo u ukupnom broju stanovnika u
opštini (%)
Površina (km2)
1 Пријепоље градско 16.416 39.8 0.967 2 Бродарево градско 2.389 5.8 0.656 3 Аљиновићи сеоско 193 0.47 1.72 4 Балићи '' 503 1.22 0.591 5 Баре '' 74 0.18 0.569 6 Бискупићи '' 22 0.05 1.30 7 Бјелахова '' 104 0.25 0.300 8 Брајковац '' 87 0.21 1.4 9 Брвине '' 192 0.47 0.671 10 Бродарево '' 2.389 5.8
11 Буковик '' 163 0.4 0.433 12 Виницка '' 487 1.2 0.396
13 Врбово '' 101 0.25 1.87 14 Гојаковићи '' 225 0.55 1.15 15 Горње Бабине '' 265 0.65 2.63 16 Горње Горачиће '' 58 0.14 0.989 17 Горњи Страњани '' 85 0.2 1.48 18 Гостун '' 74 0.18 0.382 19 Грачаница '' 265 0.62 0.307 20 Гробнице '' 277 0.67 0.940 21 Дивци '' 353 0.85 1.41 22 Доње Бабине '' 313 0.76 2.68 23 Доњи Страњани '' 134 0.32 2.33 24 Дренова '' 201 0.49 2.45 25 Душманићи '' 286 0.7 0.584 26 Ђурашићи '' 267 0.65 2.57 27 Забрњи Тоци '' 133 0.32 1.69 28 Завинограђе '' 1.734 4.2 0.396 29 Залуг '' 1.193 2.9 0.281 30 Заступ '' 133 0.33 1.36 31 Звјезд '' 104 0.25 0.574 32 Ивање '' 1.254 3 0.543 33 Ивезићи '' 173 0.42 0.945 34 Избичањ '' 46 0.1 0.667 35 Јабука '' 511 1.24 2.51 36 Јунчевићи '' 302 0.73 0.740 37 Камена Гора '' 210 0.5 2.82 38 Караула '' 78 0.19 0.238 39 Карошевина '' 199 0.48 0.822 40 Каћево '' 65 0.16 1.11 41 Кашице '' 88 0.2 42 Ковачевац '' 1.867 4.53 0.624 43 Копривна '' 49 0.12 1.63 44 Косатица '' 389 0.95 3.92 45 Кошевине '' 1.129 2.75 46 Крушево '' 47 0.1 0.866
9
47 Кучин '' 189 0.45 0.841 48 Лучице '' 176 0.42 49 Матаруге '' 187 0.45 0.561 50 Међани '' 80 0.19 0.961 51 Мијани '' 25 0.06 52 Миоска '' 808 1.96 53 Милаковићи '' 66 0.16 3.17 54 Милешево '' 122 0.3 0.766 55 Милеошев До сеоско 126 0.3 2.13 56 Миљевићи '' 535 1.3 0.991 57 Мрчковина '' 33 0.08 0.875 58 Мушковина '' 35 0.08 0.545 59 Оровац '' 341 0.08 60 Орашац '' 379 0.92 1.25 61 Осоје '' 567 1.37 0.899 62 Оштра Стијена '' 140 0.34 0.502 63 Поткрпш '' 156 0.37 0.209 64 Поток '' 412 1 0.338 65 Правошево '' 85 0.2 1.43 66 Прањци '' 400 0.97 67 Расно '' 427 1.03 0.876 68 Ратајска '' 2.270 5.51 0.338 69 Седобро '' 325 0.79 1.11 70 Сељане '' 185 0.45 0.686 71 Сељашница '' 801 1.95 0.228 72 Скокуће '' 109 0.26 1.47 73 Слатина '' 139 0.33 0.288 74 Сопотница '' 151 0.36 1.74 75 Ташево '' 2.283 5.54 0.240 76 Хисарџик '' 301 0.18 1.03 77 Хрта '' 157 0.38 0.974 78 Црквени Тоци '' 76 0.18 1.34 79 Чадиње '' 279 0.67 80 Чаушевићи '' 139 0.33 1.91 81 Џурово '' 189 0.45 1.21
Tabela 4. Spisak naselja i pripadajućih katastarskih opština. Redni broj Naseljeno mesto Katastarska opština
1 Пријепоље Пријепоље 2 Бродарево Бродарево 3 Аљиновићи Аљиновићи 4 Балићи Балићи 5 Баре Баре 6 Бискупићи Бискупићи 7 Бјелахова Бјелахова 8 Брајковац Брајковац 9 Брвине Брвине
10 Бродарево Бродарево 11 Буковик Буковик 12 Виницка Виницка
13 Врбово Врбово 14 Гојаковићи Гојаковићи 15 Горње Бабине Горње Бабине 16 Горње Горачиће Горње Горачиће
10
17 Горњи Страњани Горњи Страњани 18 Гостун Гостун 19 Грачаница Грачаница 20 Гробнице Гробнице 21 Дивци Дивци 22 Доње Бабине Доње Бабине 23 Доњи Страњани Доњи Страњани 24 Дренова Дренова 25 Душманићи Душманићи 26 Ђурашићи Ђурашићи 27 Забрњи Тоци Забрњи Тоци 28 Завинограђе Завинограђе 29 Залуг Залуг 30 Заступ Заступ 31 Звјезд Звјезд 32 Ивање Ивање 33 Ивезићи Ивезићи 34 Избичањ Избичањ 35 Јабука Јабука 36 Јунчевићи Јунчевићи 37 Камена Гора Камена Гора 38 Караула Караула 39 Карошевина Карошевина 40 Каћево Каћево 41 Кашице Камена Гора 42 Ковачевац Ковачевац 43 Копривна Копривна 44 Косатица Косатица 45 Кошевине Кошевине 46 Крушево Крушево 47 Кучин Кучин 48 Лучице Дивци 49 Матаруге Матаруге 50 Међани Међани 51 Мијани Ковачевац 52 Миоска Ковачевац 53 Милаковићи Милаковићи 54 Милешево Милешево 55 Милошев До Милеошев До 56 Миљевићи Миљевићи 57 Мрчковина Мрчковина 58 Мушковина Мушковина 59 Оровац Оровац 60 Орашац Орашац 61 Осоје Осоје 62 Оштра Стијена Оштра Стијена 63 Поткрпш Поткрпш 64 Поток Поток 65 Правошево Правошево 66 Прањци Ковачевац 67 Расно Расно 68 Ратајска Ратајска 69 Седобро Седобро 70 Сељане Сељане 71 Сељашница Сељашница 72 Скокуће Скокуће 73 Слатина Слатина 74 Сопотница Сопотница 75 Ташево Ташево
11
76 Хисарџик Хисарџик 77 Хрта Хрта 78 Црквени Тоци Црквени Тоци 79 Чадиње Чадиње 80 Чаушевићи Чаушевићи 81 Џурово Џурово
2.2 Klima
Opština Prijepolje se nalazi na dodiru maritimnih i kontinentalnih vazdušnih masa. Od Jadranskog mora, vazdušnom linijom, udaljena 140 km, a od Panonske nizije 160 km. Međutim, između Jadranskog mora i Panonske nizije prostiru se visoki planinski venci koji sprečavaju dublje prodiranje kontinentalnih i maritimnih uticaja na prostoru Prijepolja. Zato se Prijepolje može ubrojati u opštine sa umerenom - kontinentalnom klimom na koju znatno utiče okolni reljef. Središnja godišnja temperatura je oko 9.3°C. Tabela 5. Klimatski pokazetelji.
Opština TEMPERATURA Prosečna temperatura vazduha – januar (ºC) 0.7 Prosečna temperatura vazduha – jul (ºC) 19.1 Prosečna temperatura vazduha – godišnja (ºC) 9.3 Srednji broj mraznih dana – godišnje 21.4 Srednji broj tropskih dana – godišnje 60 VLAŽNOST VAZDUHA Prosečna vlažnost vazduha – godišnja (%) 74 TRAJANJE SIJANJA SUNCA Prosečan broj vedrih dana – godišnje Prosečan broj oblačnih dana – godišnje PADAVINE Prosečna količina padavina – godišnje (mm) 65.80 l/m2 POJAVE Prosečan broj dana sa snegom – godišnje 60 Prosečan broj dana sa snežnim pokrivačem – godišnje 90
2.3 Lokalna samouprava (administracija) Opštinska administracija u Prijepolju trenutno ima 82 zaposlena. Dijagram u daljem tekstu navodi radna mesta u svakom odeljenju i odseku. Od poslednjih izbora, Opštinska uprava je smanjila broj zaposlenih za 15% na bazi programa dobrovoljnog viška zaposlenih. Broj zaposlenih se od tada povećao, međutim, povećao se i opšti nivo kvalifikacija. Trenutno je zaposleno 22-je, sa fakultetskom spremom. Uprkos relativnom uspehu u pogledu podizanja obrazovnog nivoa zaposlenih,. Opštinska uprava bi htela dodatno da poveca kompetencije i motivaciju. Jedan od načina je da se ovo postigne kroz Program viška zaposlenih koji sponzoriše centralna vlast. Međutim, ovaj program ima ograničena sredstva za isplatu viškova zaposlenih i savetodavne usluge u vezi sa zapošljavanjam. Biće potrebno dodatno finansiranje da bi Opština mogla da proširi ovaj Program.
12
1. broj odbornika u opštinskoj skupštini, 2004
Tabela 6. Struktura odbornika u skupštini opštine, 2004.
Broj odbornika Udeo u ukupnom broju odbornika u opštini (%)
Opština - ukupno 61 100 DS 6 9.9
SRS 11 18.1 DSS 7 11.5 NS 4 6.6
SPS 4 6.6 SPO
Grupe građana Stranke manjina 29 47.6
Ostali
2.4 Istorija, tradicija i kulturno nasleđe
Naseljeno još u rimsko doba, srednje Polimlje nalazilo se u sastavu najstarije srpske države Raške. U prvim pisanim izvorima Prijepolje se spominje kao trg manastira Mileševe i to u ugovoru iz 1343. godine koji se odnosi na trgovinu solju iz Dubrovnika za Priepolje. Ovaj izvor izričito kaže da je u Prijepolju bio trg ili, još verovatnije, jedan od trgova manastirskog vlastelinstva, što dozvoljava da nastanak Prijepolja pomerimo unazad do vremena podizanja manastira Mileševe i obrazovanja njegovog vlastelinstva.
Prijepolje se razvilo kao drumsko naselje na karavanskom putu poznatom pod nazivom „Dubrovački drum“, koji je povezivao centralne i istočne delove Balkana sa srednjim delom jadranske obale. Dubrovački drum je išao od Dubrovnika ili Kotora, starim rimskim putem preko Pljevalja i Prijepolja, uz dolinu Mileševke do manastira Mileševa, a odatle preko Mileševog dola prema Sjenici, Rasu - Trgovištu, nastavljajući ka Novom Brdu, Prištini, Trepči sve do istočnih delova balkanskog poluostrva - Sofije i Carigrada.
Drugi važan put bio je „bosanski drum“ koji je išao od Dobruna, Belih brda, Uvca, Priboja, Banje, Kratova prema Novoj Varoši spajajući se u Sjenici sa Dubrovačkim drumom. Od Bosanskog druma, kod manastira Banje, odvajao se jedan sporedni pravac prema Prijepolju, koji je išao levom obalom Lima.
Od Dubrovačkog i dela Bosanskog druma odvajao se u Prijepolju pravac puta za gornje Polimlje, koji je, verovatno, povezivao i Brskovo.
Srednjovekovni trg (iz kojeg se kasnije razvilo gradsko naselje Prijepolje) začeo se na fluvijalnim terasama Lima, sa njegove desne strane, u neposrednoj blizini ušća reke Mileševke u Lim. To mesto je, po svojim prirodnim uslovima, bilo predodređeno za razmenu dobara između planine i župe. Među elementima koji su značajno doprineli da se trg razvija kao naselje na ekspozicijama terasa nižih padina severozapadnog dela Jadovnika, je i njihova visina u odnosu na nivo voda Lima i Mileševke. Takve ekspozicije bile su najsigurniji prostor da se stanovništvo naselja zaštiti od poplava, a istovremeno sačuvaju i površine plodnog zemljišta. Osim toga, razvoju trga pogodovala je i neposredna blizina manastira Mileševe.
Do sredine 14. veka Prijepolje je dobilo karakteristike naselja sa trgom kao centralnim prostorom koji se isticao i uočavao. Usponu prijepoljskog trga mnogo je doprineo njegov veoma povoljan položaj jer se nalazio na raskrsnici važnih puteva.
lako se kaže da je Prijepolje u torn vremenu bilo karavanska stanica, može se slobodno reći da je ono bilo i više od toga, jer dolazak i polazak karavana, smenjivanje i susretanje trgovaca i njihove pratnje, donosilo je novi život i širilo poglede ljudi ovog kraja. Boravak trgovaca i karavana u Prijepolju podsticao je njegove stanovnike da se uključe u trgovinu, što je doprinelo da se na ovom dobro snabdevenom trgu, okupljaju ljudi iz bliže i dalje okoline.
Svoj najveći procvat Prijepolje doživljava polovinom 14. veka, dok ovom oblašću upravlja veliki župan Nikola Altomanović. Krupne promene nastaju polovinom 14. veka kada ova teritorija zajedno sa Srbijom potpada pod tursku vlast. Padom pod tursku vlast etnička struktura Prijepolja i okoline menja se, tako da se pored hrišćana pojavljuju i muslimani. Pravih Turaka na ovom prostoru je uvek bilo malo, a prelazak hrišćanskog življa u islam bio je izražen tokom cele turske vladavine.
13
Krajem 19. veka moćna austro ugarska monarhija dolazi na obale Lima te se i na ovim prostorima osetio uticaj nove civilizacije i kulture. Nakon velikih svetskih ratova koji su obeležili 20. vek, Prijepolje u drugoj polovini 20. veka doživljava svoj procvat i ekonomski razvoj, koji je zaustavljen nestajanjem Jugoslavije krajem 90-ih godina prošlog veka
3 Prirodni resursi
Zemljište
Teritorja opštine Prijepolje prepuna je raznolikih pejzaža: od pitomih kotlina u dolini Lima (brodarevska, velikožupska, ivanjska i prijepoljsko-zaluška), gustih šuma (Zlatar, Jadovnik, Kamena gora, Lisa, Pobijenik i Ozren), planinskih pašnjaka (Kamena gora, Jabuka, Babina, Vrbova, Stranjani, Aljinovići, Pravoševa i drugi), pa do kanjona (Mileševka, Lim i Dubočica) i vodopada Sopotnice. U ovom prostoru poljoprivredno zemljište zahvata 38.205 ha i predstavlja veoma važan prirodni resurs.
Medutim, najplodnije zemljište u dolini Lima i njegovih pritoka pod velikim je pritiskom intenzivne izgradnje objekata stanovništva koje se doseljava iz naselja bliže i dalje okoline opštine.
U nekim naseljima opštine Prijepolje, naročito u atarima sela sa desne strane doline Mileševke i sa leve strane doline Lima, pojavila su se klizišta kao poseledica prokopavanja puteva, izgradnje kuća i pomoćnih zgrada na većim nagibima reljefa kao i nerešenog pitanja otpadnih voda. Na takvim, strmim stranama reljefa postoje svi potrebni prirodni uslovi za nastanak klizišta kao što su nagib strana sa glinovitom kliznom ravni u padini.
Šume
Važan prirodni resurs opštine Prijepolje predstavljaju i oblici reljefa nastali radom različitih geomorfoloških procesa. Od njih su posebno značajne doline reka kanjonskog tipa (kanjoni Lima, Mileševke i Dubočice) sa raznovrsnom floraom i faunom. Biljne vrste koje se posebno ističu po značaju su: reliktno nalazište Pančićeve omorike, endemične biljne vrste crnog bora, jeremička, pitomog kestena u kanjonu Mileševke i tisa u kanjonu Dubočice.
U gornjem, izvorišnom delu, reke Sopotnice nalazi se veci kompleks sige, preko koje se preliva deo vode reke Sopotnice, obrazujući, pritom, vodopade.
Medutim, eksploatacija sige kao gra-devinskog materijala dovela je do po-jave njenog ugrožavanja. Stoga je ovo prirodno dobro stavljeno pod zaštitu države.
Teritorija opštine Prijepolje raspolaže značajnim kompleksima šuma na prostorima Zlatara, Jadovnika, Ozrena, Use, Kamene gore, Babina, Pobijenika i drugih planinskih predela. Ti predeli odlikuju se svežim i čistim vazduhom i mirisno-eteričnim uljima. No, kod šuma je prisutna pojava sve većeg sušenja pojedinih stabala, ne samo četinarskih, već i listopadnih vrsta. Ta pojava posledica je „kiselih kiša“,nastalih oslobađanjem raznih oksida koji dospevaju u atmosferu sagorevanjem fosilnih goriva u automobilima, domaćinstvima i fabrikama.
Na kraju, treba reći da je, prema podacima „Srbijašuma“ u opštini Prijepolje u društvenom vlasništvu 65.523,63 ha šuma. Od ove površine pod četinarskim vrstama je 6.525,87 ha, dok je pod niskim šumama 22.220,32 ha.
Rude
Za budući razvoj Prijepolja od posebnog su značaja istražene rezerve bakarne rude na Čadinju iznad Kolovrata sa visokim procentom sadržaja bakra i drugih rudnih minerala i nalazište izvora mineralne vode sa temperaturom 14°C u dolini Seljašnice.
Mineralne i geotermalne vode i izvorišta
Posebno prirodno bogastvo ovog kraja su njegovi hidrološki objekti: izvori vode i kopneni vodeni tokovi Seljašnice, Mileševke, Lima i drugih reka. Prijepolje se snabdeva vodom iz vrela Seljašnice. Vrelo čine dva stalna, i više povremenih izvora. Jedan stalni izvor je na levoj obali Seljašnice. Kaptiran je i koristi se za snabdevanje grada vodom. Drugi je na levoj obali, tako de kaptiran, a njegovu vodu koristi hidrocentrala Seljašnica i delom gradski vodovod. Izdašnost izvora Seljašnica je 220 - 240 l/s, što predstavlja
14
najznačajniji i jedini prirodni izvor koji se koristi za vodosnabdevanje opštine Prijepolje. U pogledu snabdevanja vodom gradskog i prigradskih naselja, Prijepolje ima znatno povoljnije uslove od mnogih drugih opština Srbije.
Tabela 7. Struktura zemljišnih površina, 2005.
Opština (km2)
Udeo u ukupnoj površini
opštine (%)
Udeo opštine u površini
istog tipa u okrugu (%)
Okrug (km2)
Udeo okruga u površini
istog tipa u Srbiji (%)
Srbija (km2)
Ukupna površina 827 100 13.4 61.42 6.95 88.361
Poljoprivredna površina 383 46.3 11.2 34.12 6.68 51.050
Obradive površine* 90 10.8 12.4 723 2.17 33.183
Obrasla šumska površina 697 86.3 25.3 27.48 13.84 19.845
* podatak iz 2006. godine
4 Ljudski resursi
4.1 Stanovništvo (broj stanovnika i stopa rasta) Stanovništvo Rezultati poslednjeg popisa stanovništva opštine Prijepolje ukazuju da je, nakon perioda rasta broja stanovnika opštine, došlo do značajnog pada koji, u odnosu na prethodni popis, iznosi 11,5%. Ovaj pad populacije desio se tokom devedesetih godina, kao posledica migracija u situaciji ratnog okruženja, teškog ekonomskog stanja i značajne degradacije uslova i kvaliteta živIjenja. Tabela 8. Uporedni pregled broja stanovnika, podaci iz popisa.
1948 1953 1961 1971 1981 1991 2002 Broj stanovnika u opštini 31.328 35.568 38.925 44.022 46.902 46.525 45.671 Promena broja stanovnika u opštini 42.40 3.357 50.97 2.880 -377 -53.37 Stopa rasta broja stanovnika u opštini 13.5 9.4 13.1 6.5 -0.9 -11.5 Stope rasta broja stanovnika u okrugu 6.0 6.2 4.5 3.4 -7.2 -6.7 Stopa rasta broja stanovnika u Srbiji 13.4 11.4 10.1 9.8 4.9 -8.0
2. procenjen broj stanovnika 1999-2005
Tabela 9. Procenjeni broj stanovnika u periodu 1999-2005. 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 Broj stanovnika u opštini 41.925 41.626 41.374 41.144 40.960 40.720 40.438
Ukupna promena broja stanovnika u opštini -3.00 -2.52 -2.30 -18.5 -2-40 -2-82 Stopa rasta broja stanovnika u opštini -8.5 -0.6 0-6 .-0.7 -0.6 -0.7 Stope rasta broja stanovnika u okrugu -0.5 0.5 -0.5 -0.6 -0.7 -0.8 Stopa rasta broja stanovnika u Srbiji -1.1 -02 -0.1 -0.3 -0.3 0.4
4.2 Stanovništvo prema tipu naselja
15
Tabela 10. Struktura stanovništva prema tipu naselja, 2005.
Opština Okrug Srbija
Broj Učešće (%) Broj Učešće (%) Broj Učešće (%) Gradsko stanovništvo 15.031 36.49 313.396 49.8 4.225.896 56.4 Ostalo stanovništvo 26.157 03.51 156.206 50.2 3.272.105 43.6 Ukupno stanovništvo 41.188 100 100 7.478.001 100
4.3 Vitalni događaji 3. broj živorođenih, 2005 4. broj živorođenih na 1000 stanovnika, 2005 5. broj umrlih, 2002 6. broj umrlih na 1000 stanovnika, 2002 7. prirodni priraštaj – broj i stopa, 2005
Tabela 11. Vitalni događaji, 2005. Opština Okrug Srbija
Živorođeni 442 2.970 72.180 Živorođeni na 1000 stanovnika 10.9 9.7 9.7 Umrli 472 3.760 106.771 Umrli na 1000 stanovnika 11.7 12.2 14.3 Prirodni priraštaj -30 -790 34.591 Prirodni priraštaj na 1000 stanovnika -0.7 -2.6 -4.6 Tabela 12. Struktura ženskog stanovništva starog 15 godina i više prema broju živorođene dece, 2002.
Opština Udeo u ukupnom broju žena starih 15 i više god. u opštini (%)
Ukupno 16.888 100
Nije rađala 4.880 28.8
Rodila
1 dete 1.296 7.6 2 4.632 27.4 3 3.412 20.4 4 1.332 7.9
5 i više dece 1.325 7.9
4.4 Stanovništvo prema bračnom stanju
8. broj stanovnika prema bračnom stanju, 2002 (udeo) 9. broj zaključenih brakova, 2005 10. broj razvedenih brakova, 2005
16
Tabela 13. Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema bračnom stanju i polu, 2002.
Opština Udeo u ukupnom broju stanovnika u opštini (%)
Ukupno 33.233 100 Neoženjeni/neudati 9.628 23.4 Oženjeni/udati 20.134 48.9 Razvedeni 452 1.1 Udovci/udovice 2.897 7.0 Nepoznato 122 0..3
4.5 Starosna struktura stanovništva Najbrojniji kontigent stanovništva je u rasponu od 15-19 godina po zvaničnim popisima 1981, 1991, 2002. godine. lako ovaj kontigent zadržava najveću brojnost u odnosu na ostale, indikativno je da je ucešće populacije do 25 godina opalo sa 55% po popisu 1971. godine na 35% po popisu 2002. godine. Uzrok ove pojave su pre svega intezivna migraciona kretanja stanovništva poslednje decenije XX veka. Tabela 14. Struktura stanovništva prema starosti i polu, 2002.
Opština Udeo u ukupnom broju stanovnika u opštini (%)
Ukupno stanovništvo
Ukupno 41.188 100 muško 20.416 49.6 žensko 20.77 50.4
0-4 Ukupno 2.147 5.2 muško 1.133 2.7 žensko 1.014 2.5
5-9 Ukupno 2.651 6.4 muško 1.331 3.3 žensko 1.300 3.1
10-14 Ukupno 3.157 7.6 muško 1.587 3.8 žensko 1.570 3.8
15-19 Ukupno 3.312 8.0 muško 1.736 4.2 žensko 1.576 3.8
20-24 Ukupno 3.108 7.5 muško 1.581 3.8 žensko 1.527 3.7
25-29 Ukupno 2.855 6.9 muško 1.471 3.5 žensko 1.384 3.4
30-34 Ukupno 2.698 6.6 muško 1.391 3.4 žensko 1.307 3.2
35-39 Ukupno 2.769 6.8 muško 1.388 3.4 žensko 1.381 3.4
40-44 Ukupno 2.841 6.9 muško 1.468 3.6 žensko 1.373 3.4
45-49 Ukupno 2.967 7.2 muško 1.459 3.6 žensko 1.508 3.7
50-54 Ukupno 2.809 6.9
17
muško 1.363 3.3 žensko 1.446 3.6
55-59 Ukupno 2.164 5.3 muško 1.048 2.6 žensko 1.116 2.7
60-64 Ukupno 2.436 6.0 muško 1.150 2.8 žensko 1.286 3.2
65-69 Ukupno 2.180 5.3 muško 984 2.4 žensko 1.196 2.9
70-74 Ukupno 1.458 3.6 muško 664 1.7 žensko 794 2.0
75-79 Ukupno 786 1.9 muško 295 0.8 žensko 491 1.2
80-84 Ukupno 346 0.9 muško 150 0.4 žensko 196 1.5
85-89 Ukupno 135 0.4 muško 55 0.2 žensko 80 0.2
90-94 Ukupno 67 0.2 muško 31 0.1 žensko 36 0.1
95 i više Ukupno 24 0.1 muško 10 0.1 žensko 14 0.1
nepoznato Ukupno 278 0.7 muško 101 0.3 žensko 177 0.5
Tabela 15. Struktura stanovništva po osnovnim kontigentima, 2002.
Opština, 2002 Opština, 2005*
Broj stanovnika
Udeo u ukupnom stanovništvu (%)
Broj stanovnika
Udeo u ukupnom stanovništvu (%)
Predškolski uzrast 0-6 3.219 7.9 3.294 8.1
Školski uzrast 7-14 4.736 11.5 4.182 10.5
Radni kontigent 15-64 27.759 67.9 27.142 67.1
Stanovništvo od 65 godina i više 5.274 12.8 5.768 14.2
Punoletni 18 i više 30.625
Fertilni 15-49 9.027
Ukupno 100 100
18
Osnovni kontigenti stanovništva
Broj stan.
Ispod 7 god. 7 - 14 15–27 60 i više Radno sposobno Žensko (15-49)
Radno sposobno (%)
svega muško (15-64)
žensko (15-59)
1991. 5.305 6.202 10.502 5.485 29.926 15.510 14.416 11.667 64,30
2002. 3.219 4.736 8.231 7.432 26.673 14.055 12.618 10.056 64,76
U periodu između dva popisa evidentan je pad maloletnog izdržavanog stanovništva do 15 godina (3.552 stanovnika), dok stanovništvo preko 60 godina starosti iskazuje porast za preko 35%. Učešće radno sposobnog stanovništva zadržava isti nivo iako je nominalno iskazan pad 2002. godine u odnosu na popis 1991. godine za skoro 11%, dok je učešće ženskog fertilnog stanovništva radno sposobnog oko 38%.
Tabela 16. Starosni indikatori stanovništva, 2005.
Opština Okrug Srbija Prosečna starost (godine) 37.21 40.22 40.74 Očekivano trajanje života - muškarci (godine) 69.79 71.68 69.73 Očekivano trajanje života - žene (godine) 74.80 76.54 75.05 Indeks starenja* 71.07 93.90 101.39 * Indeks starenja – predstavlja odnos starog (60 i više godina) prema mladom (0-19) stanovništvu
4.6 Polna struktura stanovništva Tabela 17. Polna struktura stanovništva, 2002.
Opština Struktura stanovništva u opštini (%)
Struktura stanovništva u okrugu (%)
Struktura stanovništva u Srbiji (%)
Muško 20.416 49.57 49.42 48.62 Žensko 20.772 50.43 50.58 51.38 Ukupno 41.188 100 100 100
4.7 Etnička struktura stanovništva
Po poslednjem popisu stanovništva, ucešće srpskog življa u ukupnom stanovništvu opštine Prijepolje iznosi 56,8%. Ova grupacija predstavlja najveću etničku grupaciju u opštini. Sa druge strane, ucešće bošnjacko-muslimanske populacije je opalo u periodu izmedu dva zvanična popisa stanovništva. Naime, ucešće ove grupacije u ukupnom stanovništvu opštine je sa 43,4% 1991. godine opalo na 41,1% 2002. godine. Ovo je, pre svega, posledica migracija ove grupacije ka razvijenim centrima u zemlji i zapadnoj Evropi.
19
Tabela 18. Struktura stanovništva prema etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti, 2002.
Opština Okrug
Broj Udeo u ukupnom stanovništvu (%) Broj Udeo u ukupnom
stanovništvu (%) Srbi 23.402 56.8 261.055 83.3 Crnogorci 271 0.65 1.350 0.4 Jugosloveni 97 0.2 645 0.2 Albanci 10 0.02 43 0.01 Bošnjaci 13.109 31.8 40.225 12.8 Bugari 4 0.01 18 0.005 Bunjevci 13 0.004 Vlasi 2 0.0006 Goranci 5 0.01 23 0.007 Mađari 2 0.005 65 0.02 Makedonci 6 0.01 135 0.04 Muslimani 3.812 9.2 6.476 2.0 Nemci 4 0.001 Romi 144 0.35 482 0.15 Rumuni 9 0.03 Rusi 4 0.01 51 0.01 Rusini 1 0.002 2 0.0006 Slovaci 15 0.005 Slovenci 1 0.002 57 0.01 Ukrajinci 1 0.002 15 0.005 Hrvati 22 0.05 233 0.07 Česi 3 0.007 6 0.002 Ostali 8 0.02 73 0.02 Neopredeljeni 204 0.49 1.533 0.5 Regionalna pripadnost 10 0.024 43 0.01 Nepoznato 72 0.17 817 0.25 Ukupno 41.188 100 313.396 100
4.8 Struktura stanovništva prema veroispovesti Tabela 19. Struktura stanovništva prema veroispovesti, 2002.
Opština Okrug
Broj (%) Broj (%) Pravoslavna 23.643 57.5 261.068 83.3 Katolička 26 0.06 343 0.1 Protestantska 67 0.02 Islamska 19.968 41.2 46.844 14.9 Judaistička 2 0.0006 Proorijentalnih kultova 5 0.001 Pripada veroispovesti koja nije navedena 34 0.08 911 0.3 Vernik je, ali ne pripada nijednoj veroispovesti Nije vernik 14 0.03 278 0.09 Neizjašnjen 398 0.95 2.453 0.8 Nepoznato 194 0.25 1.425 0.4 Ukupno 41.188 100 313.396 100
4.9 Struktura stanovništva prema maternjem jeziku
20
Tabela 20. Struktura stanovništva prema maternjem jeziku, 2002.
Opština Okrug
Broj (%) Broj (%) Srpski 27.321 66.3 271.227 86.5 Albanski 8 0.02 38 0.01 Bosanski 13.547 32.9 40.343 12.9 Bugarski 1 0.002 13 Vlaški Mađarski 2 0.005 45 Makedonski 3 0.007 94 Romski 144 0.03 565 Rumunski 7 Slovački 14 Hrvatski 4 0.01 123 Ostali jezici 17 0.04 173 Nepoznato 135 0.32 754 Ukupno 41.188 100 313.396 100
4.10 Stanovništvo prema aktivnosti Kada je reč o strukturi stanovništva opštine Prijepolje prema aktivnosti, treba istaći da aktivno stanovništvo čini 42,9% ukupnog stanovništva opštine, odnosno 53,2% stanovništva starijeg od 15 godina. Od tog broja 69,9% je stanovništvo koje obavlja neki oblik zanimanja. Sa druge strane, izdržavano stanovništvo učestvuje u ukupnoj populaciji opštine sa 38,2%.
Struktura stanovništva prema aktivnosti i polu Tabela 21. Struktura stanovništva prema aktivnosti i polu, 2002.
Opština Udeo u ukupnom
stanovništvu opštine (%)
Udeo u ukupnom aktivnom
stanovništvu opštine (%)
Ukupno stanovništvo 41.188 100 Aktivno stanovništvo 17.686 42.9~43% 100 Aktivno stanovništvo koje obavlja zanimanje
ukupno 12.369 30% 599~70% muško 6.803 16.5% 38.4% žensko 5.566 13.5% 31.4%
Lica sa ličnim prihodom
ukupno 7.524 18.2% 42.5% muško 3.972 9.64% 32.1% žensko 3.551 8.62%
Izdržavano stanovništvo
ukupno 15.752 38.2% muško 6.135 14.9% žensko 9.617 23.3% 54.4
Lica u inostranstvu do 1 god.
ukupno 226 0.55% 1.28% na radu 146 0.35% 0.82% članovi porodice 80 0.20% 0.45%
21
4.10.1 Struktura aktivnog stanovništva prema vrsti zanimanja i oblasti delatnosti
Tabela 22. Struktura aktivnog stanovništva koje obavlja zanimanje prema zanimanju i polu, 2002.
Zako-nodavci, funkcio-
neri, ruko-vodioci
Stru-čnjaci
Stru-čni
sara-dnici i teh-
ničari
Slu-žbe-nici
Uslu-žni
radnici i trgovci
Radnici u poljopri-vredi,
ribarstvu i šuma-rsvtu
Zana-tlije i
srodni radnici
Ruko-vaoci maši-nama i
ure-đajima i monteri
Osno-vna
jedno-stavna zani-manja
Voj-na lica
Nepo-znato
Ukupno* U 394 564 1.683 658 1.277 2.288 1.259 2.457 860 41 85 M 335 323 704 391 634 1.145 1.077 1.073 548 41 62 Ž 59 241 979 267 643 1.143 182 1.383 312 23
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
U 7 M 5 Ž 2
Ribarstvo U 3 M 3 Ž
Vađenje ruda i kamena
U 5 5 1 1 4 3 6 M 4 5 1 2 3 5 Ž 1 1 2 1
Prerađivačka industrija
U 52 96 467 205 198 6 661 1.956 245 20 M 43 68 172 126 79 5 496 578 155 13 Ž 9 28 295 79 119 1 165 1.378 90 7
Energetika U 10 9 28 21 1 2 41 33 33 M 10 5 18 16 2 40 33 30 Ž 4 10 5 1 1 3
Građevinarstvo U 6 8 49 29 7 236 79 109 M 5 8 29 23 5 235 79 107 Ž 1 20 6 2 1 2
Trgovina U 127 17 132 70 635 140 59 65 4 M 102 6 65 41 267 133 56 48 4 Ž 25 11 67 29 368 7 3 17
Hoteli i restorani U 40 2 5 20 184 6 7 20 M 35 1 2 7 103 5 6 3 Ž 5 1 3 13 81 1 1 17
Saobraćaj, skladištenje i veze
U 96 5 65 126 36 66 234 146 1 M 94 3 47 95 30 66 232 136 1 Ž 2 2 18 31 6 2 10
Finansijsko posredovanje
U 4 15 44 30 1 1 2 4 M 4 9 15 9 1 1 2 Ž 6 29 21 4
Nekretnine i poslovne aktivnosti
U 5 26 38 4 6 24 2 13 2 M 4 19 22 2 2 23 2 7 1 Ž 1 7 16 2 4 1 6 1
Državna uprava i odbrana
U 11 54 118 52 120 8 12 6 41 3 M 8 30 74 17 120 8 12 1 41 2 Ž 3 14 44 35 5 1
Obrazovanje U 9 168 292 24 5 1 12 22 75
22
M 7 88 145 14 1 11 22 19 Ž 2 80 147 10 5 1 56
Zdravstveni i socijalni rad
U 4 122 331 21 32 5 18 87 2 M 4 52 52 4 6 5 18 1 Ž 70 279 17 26 86 2
Komunalne, društvene i lične delatnosti
U 23 24 32 10 27 1 4 1 11 5 M 14 21 20 3 11 1 4 1 10 2 Ž 9 3 12 7 16 1 3
Privatna domaćinstva sa radnicima
U 2 M 1 Ž 1
Eksteritorijalne organizacije i tela
U M Ž
Nepoznato U 4 37 15 4 25 4 3 48 M 2 18 10 3 22 4 39 Ž 2 19 5 1 3 3 9
*U – ukupno; M – muškarci; Ž – žene.
4.11 Obrazovna struktura stanovništva
Posmatrajući strukturu stanovništva od 15 i više godina, 70% čine oni sa osnovnim i srednjim obrazovanjem. Indikativno je da od 2.460 stanovnika bez školske spreme 77% čine žene, koje takođe iskazuju veliko ucešće i u nižim obrazovnim grupama (1 -3. razreda i 4-7. razreda) sa preko 60%.
Tabela 23. Struktura stanovništva starog 15 i više godina prema školskoj spremi i pismenosti, 2002.
Opština (broj) Opština (%) Srbija (%)
uku-pno
muš-karci žene uku-
pno
muš-
karci
žene ukupno muš-karci žene
Ukupno stanovništvo (>15) 33.233 16.345 16.888 100 100 100 100 100 100
Bez školske spreme
ukupno 2.460 563 1.897 7.4 1.7 5.7 357.552 76.995 280.557
nepismeni 1.638 280 1.356 227.035 33.011 194.028
1-3 razreda osnovne škole
ukupno 838 270 568 08 1.70 126.127 126.127 37.317 88.510
nepismeni 17 7 10 2.863 774 2.089
4-7 razreda osnovne škole 4.212 1.730 2.482 12.67 5.2 7.46 896.847 374.016 522.831
Osnovno obrazovanje 9.754 4.819 4.935 29.35 14.5 14.85 1.509.462 698.692 810.770
Srednje obrazovanje 13.465 7.536 5.929 40.50 22.6 17.8 2.596.348 1.401.683 1.154.665
23
Više obrazovanje 1.138 634 504 3.42 1.30 1.51 285.056 150.188 134.868
Visoko obrazovanje 998 578 420 3.00 1.73 1.26 411.944 223.097 188.847
Nepoznato 368 215 153 1.10 064 0.46 137.895 79.479 58.416
Nepismeni ukupno 1.655 287 1.366 229.902
4.12 Porodice i domaćinstva
4.12.1 Porodice Tabela 24. Struktura porodica prema broju dece, 2002.
Opština Udeo u ukupnom broju porodica u opštini (%)
Broj porodica - ukupno 11.309 100 Broj porodica bez dece 2.732 24.2 Broj porodica sa decom 8.577 75.9 Broj porodica sa 1 detetom 2.891 25.6 Broj porodica sa 2 deteta 3.704 32.8 Broj porodica sa 3 deteta 1.588 14.1 Broj porodica sa 4 deteta 303 2.7 Broj porodica sa 5 i više dece 91 0.8 Broj porodica sa decom mlađom od 25 godina 6.868 60.8 Broj dece mlađe od 25 godina 13.654 120.8 Prosečan broj dece mlađe od 25 godina po porodici 1.20 0.1 Tabela 25. Struktura porodica prema tipu, 2002.
Opština Udeo u ukupnom broju porodica u opštini (%)
Broj porodica - ukupno 11.309 100
Bračni par bez dece 2.732 24.2
Bračni par sa decom 8.577 75.9
Majka sa decom 1.112 9.9
Otac sa decom 231 2.6
4.12.2 Domaćinstva
24
Tabela 26. Struktura domaćinstava prema broju članova, 2002.
Broj Udeo u ukupnom
broju domaćinstava u opštini (%)
Domaćinstva u opštini
ukupno 12.073 100 sa 1 članom 1.772 14.7
2 2.506 20.8 3 1.940 16.1 4 2.855 23.7 5 1.720 14.3 6 774 6.5 7 310 2.6 8 111 1.0 9 40 0.4
10 i više 45 0.4
Prosečan broj članova domaćinstva Opština 3.41 0.1 Okrug 3.18 0.1 Srbija 2.97 0.1
4.13 Migracije stanovništva
4.13.1 Doseljenici
Tabela 27. Broj doseljenika po vremenskim periodima.
Broj doseljenika u opštinu Udeo u odnosu na ukupan broj doseljenika u opštinu
(%) Broj doseljenika u okrug
1940 i ranije 123 0.8 1.315 1941-1945 116 0.8 1.301 1946-1960 1.969 12.3 19.303 1961-1970 3.005 18.8 23.903 1971-1980 30.569 22.3 25.418 1981-1990 3.968 24.8 25.316 1991-2002. 3.274 20.5 24.760
Tabela 28. Struktura doseljenika prema području sa kojeg su doseljeni, 1940-2002.
Opština Udeo u ukupnom broju doseljenika u opštinu (%)
Doseljenici - ukupno 18.502 100
Doseljenici iz
Srbije - ukupno 16.523 89.3 drugog mesta iste opštine 14.795 80.0 Centralne Srbije 1.536 8.3 Vojvodine 93 0.5 Kosova i Metohije 99 0.6 Crne Gore 1.233 6.7 Bosne i Hercegovine 441 2.4 Hrvatske 157 0.9 Makedonije 41 0.3 Slovenije 5 0.02 ostalih država 25 0.13 nepoznato 77 0.4
4.13.2 Dnevne migracije
25
Tabela 29. Dnevne migracije prema tipu migranata, 2002.
Opština Udeo u ukupnom broju dnevnih migranata (%)
Dnevni migranti - ukupno 4.112 100
Dnevni migranti koji obavljaju zanimanje
ukupno 2.663 65 u drugom naselju iste opštine 2.485 60 u drugoj opštini 114 3 u drugoj državi 32 1
Dnevni migranti koji se školuju
ukupno 1.449 35 učenici 1.426 35 studenti 23 1 u drugom naselju iste opštine 1.396 34 u drugoj opštini 33 1 u drugoj državi 8 0
Tabela 30. Dnevne migracije stanovništva koje obavlja zanimanje prema tipu delatnosti, 2002. Opština Udeo u ukupnom broju
dnevnih migranata (%) Ukupno - dnevni migranti 2.663 100 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 71 3 Ribarstvo 1 0 Vađenje ruda i kamena 11 0 Prerađivačka industrija 1.358 51 Energetika (el.energija, gas, voda) 62 2 Građevinarstvo 174 7 Trgovina i opravka motornih vozila 247 9 Hoteli i restorani 50 2 Saobraćaj, skladištenje i veze 251 9 Finansijsko posredovanje 14 1 Nekretnine i ostale poslovne aktivnosti 29 1 Državna uprava i odbrana i socijalno osiguranje 98 4 Obrazovanje 117 4 Zdravstveni i socijalni rad 139 5 Komunalne, društvene i lične delatnosti 22 1 Privatna domaćinstva sa zaposlenim licima Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato 19 1
5 Stambeni resursi
5.1 Stambena statistika Tabela 31. Struktura stambenih jedinica, 2007.
Opština Udeo u ukupnom broju (%)
Broj stambenih jedinica ukupno 100 porodične kuće stanovi
Broj stanovnika u stambenim jedinicama
ukupno 100 porodične kuće stanovi
26
Tabela 32. Uporedni pregled broja stanova po popisima. 1971 1981 1991 2002 Broj stanova u opštini 8.427 10.139 12.418 13.072
Opština broj stanova na 100 stanovnika 19.14 21.62 26.95 31.74 porast broja stanova (%) 20 22 5
Okrug broj stanova na 100 stanovnika 22.48 26.25 30.43 33.35 porast broja stanova (%) 21 15 3
Srbija broj stanova na 100 stanovnika 26.59 30.43 33.74 36.60 porast broja stanova (%) 23 9 7
Tabela 33. Broj i površina stanova, drugih nastanjenih prostorija, kolektivnih stanova i nastanjena lica, 2002. Opština
Okrug prosek
Srbija prosek Ukupan
broj/površina Prosek po
stanu Broj stanova 14.002 Površina stanova (m2) 790.503 56.46 55.64 64.78 Broj lica u stanovima 40.825 2.9 2.62 2.56 Broj drugih nastanjenih prostorija 95 Površina drugih nastanjenih prostorija (m2) 3.095 32.58 28.07 33.63 Broj lica u drugim nastanjenim prostorijama 265 2.79 2.81 3.2 Brok kolektivnih stanova 5 Površina kolektivnih stanova 4.210 842 32.642 1.243.845 Broj lica u kolektivnim stanovima 217 43.4 2.133 70.466
Tabela 34. Struktura kolektivnih stanova, 2002.
Opština Okrug Ukupan broj kolektivnih stanova 5 35 Baraka za smeštaj radnika 2 Dom ili hotel za samce 2 Studentski, đački dom i internat 4 Dom za decu i omladinu ometenu u razvoju 1 Dom za socijalno ugroženu decu 1 Dom za penzionere, stare i iznemogle Dom za odrasle invalide Manastirski, samostanski konak 2 7 Ostali kolektivni stanovi 3 18 Tabela 35. Struktura stanova prema vrsti i opremljenosti, 2002.
Opština Udeo u ukupnom broju stanova u
opštini (%)
Prosečna površina stana (m2)
Opština Okrug Srbija
Stanovi - ukupno 13.072 100 57.36 57.03 66.04 Stanovi u vlasništvu fizičkih lica 12.823 98 57.66 57.21 66.31
Vrsta stana
posebne sobe 159 1 15.07 17.31 18.16 garsonjere i 1-sobni 2.971 23 32.53 33.60 33.77 2-sobni 4.268 33 51.14 54.90 56.01 3-sobni 3.299 25 65.01 70.26 73.69 4-sobni 1.632 12 81.19 88.30 94.34 5 i više sobni 743 6 115.17 128.09 135.95
Opremljenost instalacijama
vodovodom 10.193 78 61.61 59.92 68.16 el. strujom 12.899 99 57.56 57.23 66.24
27
Tabela 36. Struktura stanova prema godini izgradnje, 2002.
Opština Udeo u ukupnom broju stanova u
opštini (%)
Prosečna površina stana (m2)
Opština Okrug Srbija
Stanovi - ukupno 13.072 100 57.36 57.03 66.04
Stanovi izgrađeni
do 1918. godine 226 2 50.08 44.38 60.12 1919-1945 498 4 43.91 44.94 57.31 1946-1960 2.039 16 45.85 47.06 55.49 1961-1970 2.954 23 55.02 54.66 60.04 1971-1980 3.450 26 61.86 61.88 70.18 1981-1990 2.722 21 64.24 64.31 75.65 1991-2000 959 7 61.38 63.46 77.09 2001 57 0 59.96 63.89 70.04 1. kvartal 2002. 2 0 92.50 81.11 73.63
Tabela 37. Struktura nastanjenih stanova prema broju domaćinstava i lica, 2002.
Opština Udeo u ukupnom broju stanova u opštini (%)
Nastanjeni stanovi -ukupno 11.489 88
Stanovi u kojima stanuje
1 domaćinstvo 11.092 85 2 domaćinstva 363 3 3 domaćinstva 32 0 1 lice 1.581 12 2 2.261 17 3 1.771 14 4 2.658 20 5 1.707 13 6 865 7 7 i više lica 646 5
Tabela 38. Stambene jedinice prema nivou opremljenosti infrastrukturom, 2007.
Opština (%)
Okrug (%)
Srbija (%)
Procenat stambenih jedinica priključenih na elektrodistributivnu mrežu 83 Procenat stambenih jedinica priključenih na vodovodnu mrežu 32.5 Procenat stambenih jedinica priključenih na kanalizacionu mrežu 19 Procenat stambenih jedinica priključenih na gas Procenat stambenih jedinica sa daljinskim grejanjem 5 Procenat stambenih jedinica priključenih na telefonsku mrežu 76.4
5.2 Stambena izgradnja Tabela 39. Novoizgrađene stambene jedinice, pregled po godinama. 1991 2002 2005 2006 2007 Novoizgrađeni stambeni objekti (individualno stanovanje)
ukupno 82 87 114 82 82 porodične kuće udeo porodičnih kuća (%)
Novoizgrađene stambene jedinice (kolektivno stanovanje)
ukupno porodične kuće udeo porodičnih kuća (%)
28
Tabela 40. Stambena izgradnja, 2005.
Opština Okrug Srbija Broj stanova – ukupno 212 712 49.173 Broj završenih stanova 66 261 16.417 Broj nezavršenih stanova 146 451 32.756 Prosečna površina završenih stanova (m2) 73.82 69.85 75.71 Broj izgrađenih stanova na 1000 stanovnika 1.6 0.8 2.2 Tabela 41. Vrednost izvedenih građevinskih radova, 2005.
Opština (€)* Udeo u vrednosti svih
građevisnkih radova (%)
Vrednost izvedenih građevinskih radova - ukupno 7.111.789,47 100
Stambena izgradnja - ukupno 773.461,99 11
Stambena izgradnja u privatnoj svojini 771.111,11 11
Stambena izgradnja u ostalim oblicima svojine 2.350 0.03
* srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd
5.3 Cene na tržištu Tabela 42. Cene stanova na tržištu, 2008. Veličina stambene jedinice Lokacija Cena (€/m2)*
Garsonjera centar 800
periferija 550
Jednosobni centar 800.850
periferija 700.750
Dvosobni centar 850
periferija 700.750
Trosobni centar 800.850
periferija 700.750
Preko tri sobe centar 800.850
periferija 700.750 * srednji kurs NBS 1€ = ? rsd
Tabela 43. Cene stanova novogradnje, II polugodište 2007.
Opština Beograd Srbija (prosek) Prosečna površina stanova (m2) 49 61 57 Cena stana (€/m2)* 726.92 1.458.65 1.131.23 Cena građevinskog zemljišta (€/m2) 86.45 425.26 289.87 Cena građenja (€/m2) 604.50 824.62 676.84 Ostali troškovi (€/m2) 35.97 208.76 164.52
• srednji kurs NBS 31.12.2007. - 1€ = 79,2362 rsd
29
6 Privreda
Privredna struktura
Prema podacima Narodne banke Srbije na kraju 2008. godine u opštini Prijepolje je bilo aktivno 215 preduzeća.
6.1 Privredna struktura po delatnostima Tabela 44. Broj preduzeća po delatnostima i veličini, 2008. 30.06.2008.
Broj preduzeća Udeo u ukupnom broju preduzeća
(%) velika srednja mala ukupno velika srednja mala ukupno
UKUPNO 347 100 Poljoprivreda i lov 4 4 50 100 100 Šumarstvo 1 1 2 50 100 Vodoprivreda Ribarstvo Vađenje ruda i kamena Proizvodnja prehrambenih proizvoda pića i duvana 2 2 100 100
Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda 1 12 13 7 93 100
Prerada kože i proizvodnja predmeta 1 1 100 100
30
od kože Prerada drveta i proizvodi od drveta 4 4 100 100 Proizvodnja celuloze, papira i izdavačka delatnost i štampanje 3 3 100 100
Proizvodnja koksa i derivata nafte Proizvodnja hemijskih proizvoda i veštačkih i sintetičkih vlakana 1 1 100 100
Proizvodnja proizvoda od gume i od plastičnih masa
Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala
Proizvodnja metala i metalnih proizvoda 2 100 100
Proizvodnja mašina i uređaja Proizvodnja električnih i optičkih uređaja
Proizvodnja saobraćajnih sredstava Ostala prerađivačka industrija Prerađivačka industrija - ukupno 1 1 24 26 3 3 94 100 Proizvodnja i snabdevanje el. energijom, gasom i vodom 1 1
Građevinarstvo 1 3 4 25 75 100 Trgovina na veliko i malo i opravka motornih vozila i predmeta za ličnu upotrebu
1 59 60 1 99 100
Hoteli i restorani 1 1 100 100 Saobraćaj, skladištenje i veze 7 7 100 100 Finansijsko posredovanje 10 10 100 100 Aktivnosti u vezi sa nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 2 2 100 100
Državna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje 2 2 137 140 2 98 100
Obrazovanje 7 73 80 10 90 100 Zdravstveni i socijalni rad 1 5 6 10 90 100 Ostale komunalne, društvene i lične uslužne aktivnosti 1 4 4 25 75 100
Eksteritorijalne organizacije i tela
Tabela 45. Broj radnika u preduzećima po delatnosti i veličini preduzeća, 2008.
Broj radnika u preduzećima Udeo u ukupnom broju radnika u
preduzećima (%)
velika srednja mala ukupno velika srednja mala ukupno
UKUPNO 1.333 1.807 1.912 5.032 26 36 38 100 Poljoprivreda i lov 250 250 100 Šumarstvo Vodoprivreda
31
Ribarstvo Vađenje ruda i kamena Proizvodnja prehrambenih proizvoda pića i duvana
Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda 350 350 100 100
Prerada kože i proizvodnja predmeta od kože
Prer. drveta i proizv. od drveta Proizvodnja celuloze, papira i izdavačka delatnost i štampanje
Proizvodnja koksa i deriv. nafte Proizvodnja hemijskih proizvoda i veštačkih i sintetičkih vlakana
Proizvodnja proizvoda od gume i od plastičnih masa
Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala
Proizvodnja metala i metalnih proizvoda 395 395 100 100
Proizvodnja mašina i uređaja Proizvodnja električnih i optičkih uređaja
Proizvodnja saobrać. sredstava Ostala prerađivačka industrija Prerađivačka industrija -ukupno 745 494 552 1.791 41 28 30 400 Proizvodnja i snabdevanje el. energijom, gasom i vodom 181 181 100 100
Građevinarstvo 293 38 391 75 25 100 Trgovina na veliko i malo i opravka motornih vozila i predmeta za ličnu upotrebu
90 432 522 17 83 100
Hoteli i restorani 90 90 100 100 Saobraćaj, skladištenje i veze 251 254 100 100 Finansijsko posredovanje 34 34 100 100 Aktivnosti u vezi sa nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti
30 30 100 100
Državna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje 207 207 100 100
Obrazovanje 542 143 685 80 20 100 Zdravstveni i socijalni rad 588 588 100 100 Ostale komunalne, društvene i lične uslužne aktivnosti 29 29 100 100
Eksteritorijalne organizacije i tela Tabela 46. Struktura preduzeća, ustanova i drugih pravnih lica prema oblasti delatnosti, stanje 31.12.2007.
Opština Udeo u ukupnom broju preduzeća (%)
UKUPNO 347 100 Industrija i rudarstvo 26 7 Poljoprivreda i ribarstvo 4 Šumarstvo 2 Vodoprivreda Građevinarstvo 5 1 Saobraćaj i veze 7 2 Trgovina 60 18 Ugostiteljstvo i turizam 1 Zanatsvo i lične usluge 4 1
32
Stambeno-komunalne delatnosti 2 Finansijske i druge usluge 10 3 Obrazovanje i kultura 80 23 Zdravstvo i socijalna zaštita 6 2 Društveno-političke zajednice i organizacije 140 40 Tabela 47. Struktura preduzetničkih radnji po delatnostima, 2008.
Po podacima Narodne banke Srbije u opštini Prijepolje egzistira ukupno 1.737 radnji.
Broj
preduzetničkih radnji
Udeo u ukupnom broju preduzetničkih
radnji (%)
Broj radnika u preduzetničkim
radnjama
Udeo u ukupnom broju
radnika u radnjama (%)
UKUPNO 1.737 100 1.876 100 Poljoprivreda i lov 20 1.15 20 1.06 Šumarstvo Vodoprivreda Ribarstvo Vađenje ruda i kamena
Proizvodnja prehrambenih proizvoda pića i duvana 132
7.57
35
1.86
Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda 24 1.37 165 10.07
Prerada kože i proizvodnja predmeta od kože
Prerada drveta i proizvodi od drveta 16 0.91 0.8
Proizvodnja celuloze, papira i izdavačka delatnost i štampanje 5 0.28
Proizvodnja koksa i derivata nafte Proizvodnja hemijskih proizvoda i veštačkih i sintetičkih vlakana
Proizvodnja proizvoda od gume i od plastičnih masa
Proizvodnja proizvoda od ostalih nemetalnih minerala 12 0.7 15 0.7
Proizvodnja metala i metalnih
33
proizvoda Proizvodnja mašina i uređaja Proizvodnja električnih i optičkih uređaja
Proizvodnja saobraćajnih sredstava
Ostala prerađivačka industrija 24 1.37 42 2.2 Prerađivačka industrija - ukupno 108 6.2 257 13.7 Proizvodnja i snabdevanje el. energijom, gasom i vodom
Građevinarstvo 57 3.27 57 3 Trgovina na veliko i malo i opravka motornih vozila i predmeta za ličnu upotrebu
733
42.07
716
38.16
Hoteli i restorani 198 11.36 200 10.66 Saobraćaj, skladištenje i veze 492 28.2 442 26.22 Finansijsko posredovanje 5 0.28 11 0.68 Aktivnosti u vezi sa nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 47 2.7 47 2.58
Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad 11 0.63 6 0.3 Ostale komunalne, društvene i lične uslužne aktivnosti 71 4.07 90 4.79
*Procena Kancelarije za Lokalni Ekonomski razvoj Tabela 48. Struktura preduzetničkih radnji prema oblicima organizovanja, stanje 12.04.2006.
Opština Udeo u ukupnom broju preduzetničkih radnji
(%) UKUPNO 1.737 100 Samostalne radnje 1.712 98.5 Ortačke radnje 1 0.05 Radnje čiji je osnivač u radnom odnosu ili penzioner 28 1.63 Tabela 49. Struktura aktivnog stanovništva koje obavlja zanimanje po delatnostima, 2002.
Opština Udeo u ukupnom broju aktivnog stanovništva (%)
Aktivno stanovništvo - ukupno 12.369 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 2.475 20 Ribarstvo 3 0.02 Vađenje ruda i kamena 32 0.25 Prerađivačka industrija 3.985 32.2 Energetika (el.energija, gas, voda) 189 1.52 Građevinarstvo 828 6.7 Trgovina i opravka motornih vozila 1.331 10.7 Hoteli i restorani 312 2.5 Saobraćaj, skladištenje i veze 871 7.0 Finansijsko posredovanje 105 0.85 Nekretnine i ostale poslovne aktivnosti 137 1.10 Državna uprava i odbrana i socijalno osiguranje 524 4.23 Obrazovanje 639 5.1 Zdravstveni i socijalni rad 641 5.2 Komunalne, društvene i lične delatnosti 137 1.1 Privatna domaćinstva sa zaposlenim licima 2 0.01 Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato 158 1.3
34
6.2 Industrija
Mala i srednja preduzeća
U opštini Prijepolje je aktivno 206 malih i srednjih preduzeća u privatnom vlasništvu (januar 2006. godine). Dakle, sektor malih i srednjih preduzeća u privatnom vlasništvu čini 90% svih preduzeća u opštini. Mala preduzeća čine 98% preduzeća u sektoru malih i srednjih preduzeća to jest 87% ukupnog broja preduzeća.
Imajući u vidu kretanja bruto-domaćeg proizvoda u opštini Prijepolje, jasno je da institucionalna podrška sektoru malih i srednjih preduzeća predstavlja pre svega faktor uspeha i rasta životnog standarda svih stanovnika opštine. Sa druge strane, uspešno sprovođenje procesa privatizacije može obezbediti razvoj urušenih privrednih sistema i kreirati inicijalnu kapislu za nova zapošljavanja.
Privatna preduzeća na teritoriji opštine Prijepolje su prosečne starosti 10 -15 godina, sa jednostavnom organizacionom strukturom: vlasnik je ujedno i menadžer. Najveći broj posluje na domacem tržištu i ima oblik organizovanja DOO, a zatim slede ortačka društva koja učestvuju sa više od 36% u svim oblicima organizovanja. Na osnovu sprovedene ankete u okviru fokusgrupe najveći problemi su nemogućnost obezbeđenja kolaterala za bankarske kredite i nedostatak stručne radne snage i menadžerskog kadra. Takođe, iskazane su potrebe u pružanju nefinansijskih usluga kao što su: istraživanje i analiza tržišta, poslovno povezivanje i marketinška podrška za nove proizvode.
Najveći broj malih i srednjih preduzeća nalazi se u sektoru trgovine (103) i prerađivačke industrije (50), što čini 74% ukupnog broja preduzeća.
Preduzeća
Radnje
35
6.3 Poljoprivreda Tabela 50. Struktura poljoprivrednog stanovništva prema posedovanju poljoprivrednog gazdinstva, polu i aktivnosti, 2002.
Opština
Udeo u ukupnom
stanovništvu opštine (%)
Udeo u polj. stanovništvu opštine (%)
Stanovništvo - ukupno 41.188 100
Poljoprivredno stanovništvo Ukupno 3.283 7.97 100 Muško 1.531 3.26 48.46 Žensko 1.692 4.10 51.53
Polj. stanovništvo sa gazdinstvom Ukupno 2.381 5.78 75.52 Muško Žensko
Aktivno poljoprivredno stanovništvo Ukupno 2.283 7.97 100
Aktivno poljoprivredno stanovništvo koje obavlja zanimanje
Ukupno 2.321 5.66 71.00 Muško 1.124 2.73 34.23 Žensko 1.207 2.93 36.76
Individulani poljoprivrednici Ukupno 2.225 5.40 67.77 Muško 1.083 2.63 32.98 Žensko 1.142 2.77 34.78
Izdržavano poljoprivredno stanovništvo
Ukupno 902 2.19 27.47 Muško 367 0.89 11.17 Žensko 535 1.30 16.25
Tabela 51. Struktura poljoprivrednih gazdinstava prema veličini, 2002.
Opština Udeo u ukupnom broju
gazdinstava (%) Udeo u ukupnom broju polj. gazdinstava (%)
Gazdinstva – ukupno 4.732 100 Nepoljoprivredna gazdinstva 3,243 68.53 Mešovita gazdisntva 621 13.12 Gazdinstva bez prihoda 182 3.84
Poljoprivredna gazdinstva
ukupno 4.732 100 100 bez zemljišta 17 0.36 0.36 do 0,1 ha 66 11.39 1.39 0,1 – 1 ha 1.143 24.15 24.15 1 – 5 ha 2.187 46.22 46.22 5 – 10 ha 788 16.65 16.65 10 – 20 ha 429 9.06 9.06 Preko 20 ha 102 2.15 2.15
Tabela 52. Struktura ukupne poljoprivredne površine u opštini prema načinu korišćenja, 2005.
Opština (ha) Udeo u ukupnoj polj. površini (%)
Površina – ukupno 830 Poljoprivredna površina – ukupno 38.205 100
Oranice i bašte
ukupno 8.853 23 žito 1.752 4.58 ind. bilje povrtno bilje 1.388 3,63
36
krmno bilje 2.636 6.90 voćnjaci 1.697 4.44 vinogradi livade 10.736 28.10 pašnjaci 16.919 44.28 Ribnjaci, trstici i bare Tabela 53. Struktura poljoprivredne površine privatnih gazdinstava prema načinu korišćenja, 2005.
Opština (ha) Udeo u ukupnoj polj.
površini privatnih gazdinstava (%)
Površina – ukupno 38.502 Poljopriv. površina privatnih gazdinstava – ukupno 31.654 100
Oranice i bašte
ukupno 9.010 28.46 žito 1.744 5.51 ind. bilje povrtno bilje 1.388 4-38 krmno bilje 2.621 8-28
voćnjaci 1.715 5-42 vinogradi livade 10.325 32.62 pašnjaci 10-604 33-50 Ribnjaci, trstici i bare
11. ukupan i prosecan prinos psenice i kukuruza, kg/ha, 2005 12. ukupan i prosecan prinos kg/ha: secerna repa, suncokret, pasulj, krompir, 2005 13. ukupan i prosecan prinos kg/ha krmno bilje: detelina, lucerka, livade, pasnjaci, 2005
Tabela 54. Proizvodnja pojedinih ratarskih kultura, industrijskog, povrtnog i krmnog bilja, 2005.
Ukupan prinos u opštini (t)
Udeo u uku-pnom prinosu
Srbije (%)
Prosečan prinos u opštini (kg/ha)
Prosečan prinos u okrugu (kg/ha)
Prosečan prinos u Srbiji
(kg/ha) Pšenica 239 0.01 2.600 2.802 34.74 Kukuruz 1.116 0.02 3.074 3897 51.43 Šećerna repa 0 Suncokret 0 Pasulj 76 0.18 1.054 4.495 30.28 Krompir 10.450 1.72 11.821 12.038 11.018 Detelina 1.168 0.22 4.527 4.904 45.33 Lucerka 878 0.46 4.720 5.741 60.03 Livade 22-303 1.99 2.111 2.066 19.33 Pašnjaci 3.347 0.86 203 472 6.63
14. ukupan i prosecan prinos kg/stablo voce: jabuka, sljiva, 2005 15. ukupan i prosecan prinos kg/cokot vinogradi: grozdje, 2005
Tabela 55. Proizvodnja voća i grožđa, 2005.
Broj rodnih
stabala/rodnih čokota
Ukupan prinos u
opštini (t)
Udeo u ukupnom
prinosu Srbije (%)
Prosečan prinos u
opštini (kg/ha)
Prosečan prinos u okrugu (kg/ha)
Prosečan prinos u Srbiji
(kg/ha)
Jabuka 48.440 830 Šljiva 156.670 1.360 Grožđe -
16. broj stoke: goveda, svinje, ovce i živina, 2006
37
Tabela 56. Broj stoke, stanje 15.01.2006.
Opština Udeo u ukupnom broju u okrugu (%)
Udeo u ukupnom broju u Srbiji /%)
Goveda ukupno 9.755 10 1 krave i steone junice 7.331 10 1
Svinje ukupno 552 1 krmače i suprasne nazimice 69 1
Ovce ukupno 11.616 5 ovce za priplod 7.189 4
Živina ukupno 26.752 6 Tabela 57. Prosečan broj stoke, stanje 15.01.2006. Opština Okrug Srbija Broj goveda na 100ha obradive površine 43 51 29 Broj svinja na 100ha oranične površine 6 59 96 Broj ovaca na 100ha poljoprivredne površine 30 66 31
17. prodaja i otkup poljoprivrednih proizvoda, 2005
Tabela 58. Prodaja i otkup poljoprivrednih proizvoda, 2005.
Opština Udeo u ukupnom prometu u okrugu (%)
Udeo u ukupnom prometu u Srbiji (%)
Pšenica (t) Kukuruz (t) Pasulj (t) Krompir (t) Jabuke (t) Šljive (t) Grožđe (t) Goveda (t) Svinje (t) Jaja (1000 kom.) Mleko (1000 lit.)
6.4 Šumarstvo 18. obrasla šumska površina (ha), 2005 19. pošumljene površine - ukupno (ha), 2005 20. posečena drvna masa (m2): lišćari, četinari, 2005
Tabela 59. Pošumljene površine i posečena drvna masa, 2005. Opština Udeo u Srbiji (%)
Ukupna površina opštine (ha) Obrasla šumska površina (ha) 69.741
Pošumljeno u šumi (ha) lišćarima četinarima
Pošumljeno van šume (ha) lišćarima četinarima
Posečena drvna masa – ukupno (m2)
lišćara 18.518 četinara 20.529
Posečan drvna masa – tehničko drvo (%)
lišćara 1 četinara 85
6.5 Investicione mogućnosti
38
Tabela 60. Raspoložive lokacije za investiciona ulaganja.
Lokacija Vlasništvo Površina (m2) Namena površine Zona Ostale
informacije “Alfatrans”
Ivanje Privatno 252 Gradjevinsko zemljište Lokacija sa
objektima
“Romana” Prijepoolje Privatno 112
Gradsko – gradjevinsko
zemljište Lokacija sa
objektima
Prijepolje, Moše Pijade 36 Privatno 130 Objekat 50% izgradjen
objekat “Dado” Zalug Privatno 600 Objekat Novogradnja
“Nova Limka” kolovrat Privatno 2.000 Objekti
Proizvodni I magacinski
prostor “Omar – promet”
Novovaroški put Privatno 720
Gradsko – gradjevinsko
zemljište Lokacija sa
objektima
TK “Ljubiša Miodragović”
Kolovrat
U postupku privatizacije 10.783 Industrija
Lokacija sa objektima - proizvodni
TK “Ljubiša Miodragović” Kamena Gora
U postupku privatizacije 7.557 Industrija
Lokacija sa objektima - proizvodni
TK „Ljubiša Miodragović” Brodarevo
U postupku privatizacije 1.445 Industrija
Lokacija sa objektima – proizvodni
TK „Ljubiša Miodragović”
Ivanje
U postupku privatizacije 291 Industrija
Lokacija sa objektima – proizvodni
AD „Elan” Kolovrat Privatno 20.344 Objekti Lokacija sa
objektima
6.6 Ukupan obim proizvodnje
6.7 Preduzeća prema broju zaposlenih Tabela 61. Veličina preduzeća prema broju zaposlenih, 2007.
Broj preduzeća Opština Udeo u ukupnom broju preduzeća u opštini (%)
0 (samozaposleni) 57 26.5 1-10 zaposlenih 130 60.4 10-50 zaposlenih 16 7.4 50-100 zaposlenih 5 2.4 100-250 zaposlenih 5 2.4 250-500 zaposlenih 1 0.4 500-1000 zaposlenih 1 0.4 1000-5000 zaposlenih
6.8 Makroekonomski pokazatelji
39
Tabela 62. Struktura narodnog dohotka po delatnostima, 2005.
Opština (€)*
Struktura nar.
dohotka u opštini
(%)
Okrug (€)
Struktura nar.
dohotka u okrugu
(%)
Srbija (€)
Struktura nar.
dohotka u Srbiji
(%) Ukupno 22.760.771.93 100 291.850.643.27 10.745.414877.1 Po stanovniku 562.85 948.74 1.444.13 Nivo u odnosu na Srbiju (%) 39.00 65.70 100
Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda
6.670.65 66.597.42 1.825.110.28
Ribarstvo 65.04 4.572.37 Vađenje ruda i kamena 2.010.22 532.031.99
Prerađivačka industrija 3.280.50 9.026.355 2.916.976.06
Proizv. i snabdev. energijom, gasom i vodom
85.5 3.383.89 207.143.73
Građevinarstvo 2.603.43 24.412.48 787.407.64 Trgovina na veliko i malo i opravka motornih vozila
6.344.95 45.513.86 2.654.025.66
Hoteli i restorani 783.08 9.543.66 194.186.19 Saobraćaj, skladištenje i veze 2.059.01 27.320.80 1.119.485.73
Aktivnosti u vezi sa nekretninama i iznajmljiv.
119.52 5.801.05 455.164.62
Zdravtsveni i socijalni rad 742.39 25.351.54
Ostale komunalne, društvene i lične usluge
267.61 888.43 23.959.06
* srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd Tabela 63. Struktura narodnog dohotka po oblicima svojine, 2005.
Opština (€)* Struktura nar.
dohotka u opštini (%)
Struktura nar. dohotka u okrugu (%)
Struktura nar. dohotka u Srbiji
(%) Ukupno 22.760.98 100 100 100
Privatna svojina
ukupno 15.816.96 69 76 76 preduzeća 6.267.52 28 44 53 gazdinstva i radnje 9.549.44 42 32 23
Društvena svojina 2.397.44 11 4 3 Zadružna svojina 0 1 Mešovita svojina 1.736.82 8 13 7 Državna svojina 2.809.56 12 6 14 * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd
Tabela 64. Društveni proizvod, 2005.
Opština (€)* Okrug (€) Srbija (€) Društveni proizvod 15.795.51 250.814.43 9.826.079.29 Društveni proizvod po stanovniku 615.51 1.685.49 * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd
40
Tabela 65. Osnovni podaci o preduzećima, 2005. Opština – ukupno (€)* Udeo u okrugu (%) Srbija (%)
Broj zaposlenih 3.768 11 Amortizacija 2.584.18 5 Narodni dohodak 13.211.33 7 Materijalni troškovi 17.008.16 5 Društveni proizvod 15.795.51 6
• srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd
6.9 Struktura izvoza
Na osnovu podataka Regionalne privredne komore u Užicu, trgovinska razmena sa inostranstvom u opštini Prijepolje pokazuje pozitivnu tendenciju i pored visoko izraženog deficita. Ohrabruje da je vrednost izvoza u periodu od 1999. godine do 2005. godine porasla za 2,5 puta, dok je deficit iskazan 1999. godine u iznosu od 3.331.000 dolara, smanjen na 1.769.000 dolara, da bi 2006. godine, bio ostvaren suficit od 923.000 dolara.
41
Tabela 66. Struktura izvoza prema vrsti proizvoda i usluga. 2005 (€)* 2006 (€)* 2007 (€)* Stočarstvo i proizvodi od mesa Ratarstvo i proizvodi od žitarica Proizvodi od ulja i masti organskog porekla Proizvodnja gotove hrane Mineralna proizvodnja Hemijski proizvodi Plastika, guma i polimerni materijali Proizvodi od sirove i obrađene kože Drvoprerađivačka industrija Proizvodnja celuloznih i fibroznih vlakana Tekstilna proizvodnja Proizvodnja obuće i galanterije Proizvodi od kamena, gipsa, staklo i cement Proizvodi od metala Mehanička oprema, mašine i mehanizmi Elektro-oprema i materijal Vozila i oprema Optički, fotografski i kinematografski uređaji, medicinski/hirurški instrumenti, muzički instrumenti
Ostala dobra i proizvodi Umetnička dela Ostalo Ukupno * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85,5 rsd * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 79,0 rsd * srednji kurs NBS 31.12.2007. - 1€ = 79,2362 rsd
6.10 Struktura izvoza prema destinaciji Tabela 67. Struktura izvoza prema destinaciji. 2005 (€)* 2006 (€)* 2007 (€)* Zemlje centralne i istočne Evrope Evropska Unija SAD i Kanada Bivše jugoslovenske republike Ostalo Ukupno * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85,5 rsd * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 79,0 rsd * srednji kurs NBS 31.12.2007. - 1€ = 79,2362 rsd
6.11 Struktura investicija
42
Tabela 68. Struktura direktnih stranih ulaganja prema zemlji porekla. Naziv države 2005 (€)* 2006 (€)* 2007 (€)* Ukupno * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85,5 rsd * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 79,0 rsd * srednji kurs NBS 31.12.2007. - 1€ = 79,2362 rsd
Tabela 69. Struktura ostvarenih investicija prema karakteru izgradnje i tehničkoj strukturi, 2005.
Opština (€)* Udeo u ukupnim investicijama u opštini (%)
Ukupne investicije 2.814.046.78 100
Karakter izgradnje
Novi kapaciteti 1.793.216.37 64 Rekonstrukcija, dogradnja i proširenje 800.491.23 28 Održavanje 220.339.18 8
Tehnička struktura
Građevinski radovi 1.953.239.77 69 Oprema sa montažom - domaća 338.081.87 12 Oprema sa montažom - uvozna 516.526.32 18 Ostalo 6.198.83 0
* srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd
Javne finansije
6.12 Prihod opštinskog budžeta
21. prihodi budžeta (din) 2005
43
Tabela 70. Struktura prihoda opštinskog budžeta, 2005.
Opština (€)* Struktura prihoda u
opštini (%)
Struktura prihoda (u proseku) u
Srbiji (%) Ukupni prihodi 2.717.964.91 100 0.004 Porezi 1.632.807.02 60 0.004 Donacije 0 Transferi 857.777.78 32 0.007 Drugi prihodi 218.093.57 8 0.001 Primanja od prodaje nefinansijske imovine 1.169.59 0 0.0008 Primanja od zaduženja i prodaje finansijske imovine 5.976.61 0 0.3 Preneta sredstva 2.140.35 0 0.05
• srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd
6.13 Rashod opštinskog budžeta
22. rashodi budžeta 2005 Tabela 71. Struktura rashoda opštinskog budžeta, 2005.
Opština (€)* Struktura
rashoda u opštini (%)
Struktura rashoda (u
proseku) u Srbiji (%)
Raspoređeni i neraspoređeni prihodi - UKUPNO 2.717.946.91 100 0.04 Obrazovanje, kultura, fizička kultura, izdavaštvo 1.165.532.16 43 Zdravtsvo i socijalna zaštita 50.292.40 2 Društvene organizacije i udruženja 53.777.78 2 Stambeni razvoj, zemljište, vodosnabdevanje, lokalni putevi, gradski saobraćaj 77.356.73 3
Komunalne usluge i smanjenje zagađenosti 204.959.06 8 Poljoprivreda, turizam i ekonomski poslovi 29.567.25 1 Transferi drugim nivoima i subvencije 305.941.52 11 Izdvajanje za stalnu rezervu 35.087.72 1 Rad državnih organa, mesne zajednice, javni red i bezbednost 795.450.29 29
Budžetske obaveze iz prethodnih godina Ostali rashodi Neraspoređeni prihodi * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd
44
7 Radna snaga
Kao i većina lokalnih samouprava u Srbiji, opština Prijepolje bila je pogođena ekonomskom krizom tokom devedesetih godina prošlog veka. Pad ekonomske aktivnosti čiji je uzrok, pre svega, gubitak tržišta, ogleda se najpre u velikim sistemima kao što su: „Ljubiša Miodragović“, „lris“, „Jasen Brodarevo“, „Sokolica“, „Limka“, i „FAP livnica sa nadogradnjom“. Ovi sistemi su zapošljavali preko 5.000 radnika i to pre svega iz oblasti i sektora prerađivačke industrije (tekstil i obuća). Nakon društvenih promena 2000. godine nastavlja se trend pada broja zaposlenih kao posledica restruktuiranja i privatizacije pomenutih sistema.
Broj lica koja samostalno obavljaju delatnost je u naglom porastu nakon 2003. godine. To je posledica restriktivnije primene Zakona o radu kao i uvođenja poreza na dodatu vrednost. Dakle, očigledan negativni trend broja zaposlenih u preduzećima je neutralisan porastom broja zaposlenih kod lica koja samostalno obavljaju delatnost. Analizom sektora privredne delatnosti jasno se vidi da najveći broj zaposlenih pripada sektoru prerađivačke industrije, što je posledica tradicije proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda. Trgo-vina, kao sektor koji ima najveći broj aktivnih preduzeća i radnji, ima mali udeo u broju zaposlenih, svega 9,67% (videti napomenu na prethodnoj strani).
7.1 Broj i struktura zaposlenih Tabela 72. Broj i struktura zaposlenih, 2005.
Opština Struktura
zaposlenih u opštini (%)
Struktura zaposlenih u okrugu (%)
Struktura zaposlenih u
Srbiji (%)
Zaposleni - ukupno 7.965 100 100 100 Žene 3.650 45.7 43 43.5 Muškarci 4.315 54.3 57 56.5 U preduzećima, ustanovama, zadrugama i organizacijama 6.337 80 78 75
Privatni preduzetnici, samostalni delatnici i zaposleni kod njih 1.628 20 22 25
7.2 Zaposlenost po delatnostima Tabela 73. Struktura zaposlenih po sektorima delatnosti, 2007.
Opština Struktura
zaposlenih u opštini (%)
Struktura zaposlenih u okrugu (%)
Struktura zaposlenih u
Srbiji (%) Zaposleni - ukupno 5052 100 100 100 Žene 2086 41.3 43.8 43.6 Muškarci 2966 58.7 56.1 56.3 Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda
253 5.0 2.05 3.77
Ribarstvo 0.03 0.07 Vađenje ruda i kamena 1.41 1.63 Prerađivačka industrija 1791 35.4 15.96 27.35 Proizv. i snabdev. energijom, 181 3.6 4.56 3.14
45
gasom i vodom Građevinarstvo 391 7.74 7.14 5.77 Trgovina na veliko i malo i opravka motornih vozila
522 10.3 8.7 13.69
Hoteli i restorani 90 1.78 2.93 1.69 Saobraćaj, skladištenje i veze 254 5.02 6.68 7.61 Finansijsko posredovanje 34 0.67 1.15 2.13 Poslovi sa nekretninama i iznajmljivljivanjem
30 0.59 1.35 4.65
Državna uprava i socijalno osiguranje
207 4.09 4.21 4.79
Obrazovanje 685 13.55 9.95 9.03 Zdravtsveni i socijalni rad 588 11.63 11.62 10.96 Ostale komunalne, društvene i lične usluge
29 0.57 2.23 3.66
7.3 Prosečne zarade Tabela 74. Prosečne zarade po zaposlenom, februar 2008.
Opština (€)* Okrug (€) Srbija (€) Prosečna bruto zarada (sa porezom i doprinosima) 26434 33650 44389 Prosečna neto zarada (bez poreza i doprinosa) 21583 27662 31832 * srednji kurs NBS 29.02.2008. - 1€ = 83.4635 rsd Tabela 75. Uporedni pregled prosečnih zarada po zaposlenom po godinama.
2002 (€)*
2003 (€)*
2004 (€)*
2005 (€)*
2006 (€)*
2007 (€)*
Februar 2008 (€)*
Prosečna bruto zarada u opštini 7939 8803 11774 15133 18956 25875 26434 Prosečna bruto zarada u okrugu 11256 13812 17360 21535 26769 33451 33650 Prosečna bruto zarada u Srbiji 13260 16612 20555 25514 31745 38744 44389 Prosečna neto zarada u opštini 7324 6076 8052 10347 26769 18651 21583 Prosečna neto zarada u okrugu 7804 9558 11907 14719 18323 24098 27662 Prosečna neto zarada u Srbiji 9208 11500 14108 17443 21707 27759 31832 * srednji kurs NBS 31.12.2002. - 1€ = 61,5152 rsd * srednji kurs NBS 31.12.2003. - 1€ = 68,3129 rsd * srednji kurs NBS 31.12.2004. - 1€ = 78,8850 rsd * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 79.0 rsd * srednji kurs NBS 31.12.2007. - 1€ = 79,2362 rsd * srednji kurs NBS 29.02.2008. - 1€ = 83,4365 rsd
7.4 Zarade po delatnostima Tabela 76. Prosečne zarade po zaposlenom bez poreza i doprinosa, po sektorima delatnosti, 2005. Opština (€)* Okrug (€) Srbija (€) Prosečna neto zarada - ukupno 121.02 172.15 204.01 Poljoprivreda, lov, šumarstvo i vodoprivreda 172.33 136.08 161.81 Ribarstvo 191.12 Vađenje ruda i kamena 203.04 245.49 Prerađivačka industrija 76.58 145.35 163.10 Proizv. i snabdev. energijom, gasom i vodom 205.61 251.25 285.02 Građevinarstvo 169.7 169.96 178.19
46
Trgovina na veliko i malo i opravka motornih vozila 45.13 89.10 181.26 Hoteli i restorani 98.97 136.75 140.35 Saobraćaj, skladištenje i veze 57.64 196.75 237.91 Finansijsko posredovanje 397.93 403.44 454.41 Poslovi sa nekretninama i iznajmljivljivanjem 311.82 257.39 Državna uprava i socijalno osiguranje 212.04 235.03 264.71 Obrazovanje 198.58 202.04 216.96 Zdravtsveni i socijalni rad 202.53 203.39 214.36 Ostale komunalne, društvene i lične usluge 210.61 230.33 * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd
7.5 Zapošljavanje Tabela 77. Slobodna radna mesta, 2007.
Opština Udeo u okrugu (%) Udeo u Srbiji (%) Slobodna radna mesta - ukupno 2.646 11 Na neodređeno vreme
broj 1.177 12 % 44
Na određeno vreme
broj 1.469 11 % 56
23. zaposljavanje, prema polu 2007 (NSZ)
Tabela 78. Struktura zapošljavanja, 2007.
Opština Udeo u okrugu (%) Udeo u Srbiji (%) Zapošljavanje - ukupno 2.972 13 Zapošljavanje - žene
broj 1.728 15 % 58
Zapošljavanje - muškarci
broj 1.244 11 % 42
Na neodređeno vreme
broj 1.302 14 % 44
Na određeno vreme
broj 1.670 13 % 56
7.6 Nezaposlenost Tabela 79. Struktura nezaposlenih i tražilaca zaposlenja prema polu, decembar 2007.
Opština Udeo u okrugu (%) Udeo u Srbiji (%)
Nezaposleni - ukupno 6.678 18
Nezaposleni - žene broj 3.839 20 % 57
Nezaposleni - muškarci broj 2.839 16 % 43
47
Tražioci zaposlenja - ukupno 6.703 17
Tražioci zaposlenja - žene broj 3.853 19 % 57
Tražioci zaposlenja - muškarci
broj 2.850 15 % 43
Učešće nezaposlenih u broju tražilaca zaposlenja (%)
Ukupno % 99.63 Žene % 99.64 Udeo u okrugu % 17.66
Tabela 80. Broj i polna struktura nezaposlenih, pregled po godinama. 2000 2003 2004 2005 2006 2007 Nezaposleni - ukupno 5746 6962 7116 7304 7935 6678 Nezaposleni - žene 2883 3595 3617 3727 4333 2839 Nezaposleni - muškarci 2863 3367 3499 3577 3602 3839
7.7 Stopa nezaposlenosti Tabela 81. Stopa nezaposlenosti, 2007.
Opština Okrug Srbija Stopa nezaposlenosti - ukupno 46 17.66 18.1 Stopa nezaposlenosti - žene 50 Stopa nezaposlenosti - muškarci 44
7.8 Nezaposlenost prema stepenu obrazovanja Tabela 82. Nezaposleni prema stepenu obrazovanja, 2007.
Opština Udeo u ukupnom broju nezaposlenih (%)
UKUPNO 6.451 100 Bez osnovne škole 2.474 38 Osnovno obrazovanje 198 3 Srednje obrazovanje 3.529 55 Više obrazovanje 163 3 Fakultetsko obrazovanje 85 1 Postdiplomske studije 2 0
7.9 Nezaposlenost prema dužini čekanja Tabela 83. Nezaposleni prema dužini čekanja, 2007.
Opština Udeo u ukupnom broju nezaposlenih (%)
UKUPNO 6678 100 Prvo zaposlenje 692 10.4 Do 1godine 1347 20.2 1 - 2 godine 1196 17.9 2 - 3 godine 72 1.1 3 - 5 godina 1275 19.1 5 - 8 godina 842 12.6
48
8 - 10 godina 279 4,2 Preko 10 godina 975 14.6
7.10 Nezaposlenost prema starosnoj strukturi Tabela 84. Nezaposleni prema starosnoj strukturi, 2007.
Broj godina Opština Udeo u ukupnom broju nezaposlenih (%)
UKUPNO 6678 100 Do 18 godina 10 0.15 19 - 25 1521 22.8 25 - 30 1076 16.2 30 - 40 2124 31.8 40 - 50 1313 19.7 Preko 50 634 9.5
8 Javni resursi
8.1 Saobraćajna infrastruktura
Putna i železnicka mreža
Od ukupne mreže puteva u opštini koja je duga 441 km, 17.23% čine magistralni putevi 58.9% regionalni, a lokalni 76.88%. Što se tiče zastupljenosti savremenog kolovoza stanje magistralnih puteva je odlično (asfalt postoji u celokupnoj dužini), a kod regionalnih puteva još 10 km je potrebno presvući asfaltom. Kod lokalnih puteva 1/3 napravljena je od savremenog kolovoza, što je zadovoljavajući podatak s obzirom na stanje loklanih puteva u okruženju.
Ukupno Savremeni
kolovoz Magistralni Regionalni Lokalni
ukupno savremeni kolovoz
ukupno savremeni kolovoz
ukupno savremeni kolovoz
441 215 76 76 26 18 339 121
Putna mreža povezuje sva naselja na području opštine Prijepolje.
Ukupna dužina železničke mreže u opštini iznosi 415 km i elektrificirana je čitavom dužinom.
8.1.1 Putna infrastruktura
24. dužina puteva: savremeni kolovoz, magistralni, lokalni, regionalni, 2005 Tabela 85. Dužina puteva, 2005.
Opština (km) Udeo u dužini puteva u okrugu (%) Okrug (km)
Dužina puteva - ukupno 444 11 4.063 Savremeni kolovoz 211 11 1.957
Magistralni ukupno 76 17 437 savremeni kolovoz 76 17 437
Regionalni ukupno 26 4 731
49
savremeni kolovoz 16 3 532
Lokalni ukupno 342 11 2.895 savremeni kolovoz 119 12 988
8.1.2 Železnički saobraćaj i infrastruktura Tabela 86. Promet robe i putnika u železničkom saobraćaju, 2005.
Opština Udeo opštine u ukupnom prometu u okrugu (%) Okrug
Broj železničkih stanica 2 Broj prevezenih putnika Broj prevezenih pošiljki
8.1.3 Vazdušni saobraćaj
8.2 Komunalna infrastruktura
8.2.1 Vodovod i kanalizacija
Vodosnabdevanje i upravljanje otpadom
Vodovod Kanalizacija Količina otpada (t)
pokrivenost vodovodom
broj priključaka pokrivenost kanalizacijom
broj priključaka
65% 4.550 35% 2.680 18.422
Ukupna realizovana dužina primarne vodovodne mreže je 74 km, a postoji potreba za izgradnjom dodatnih 32.5 km. Primarna mreža za vodosnabdevanje je rekonstruisana u dužini od 800 m, a potrebno je rekonstruisati još najmanje 10 km. Ukupna dužina primarne mreže fekalne kanalizacije iznosi 60.2 km, dok je ukupna dužina primarne mreže kišne kanalizacije 16 km. Dužina primarne mreže fekalne kanalizacije koja nedostaje je 80.1 km. Do sada nije bilo rekonstrukcije primarne mreže fekalne kanalizacije, a stanje ukazuje na potrebu njene rekonstrukcije u dužini od 5 km. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda ne postoji, što ukazuje na ozbiljan ekološki problem. U seoskim sredinama, otpadne vode se bez prethodnog tretmana, odvode u okolne vodotokove ili improvizovane septicke jame. Ukupna količina otpada koji se godišnje proizvede na teritorije opštine iznosi 18.4221: domaćinstva učestvuju sa 8.858 t, a preduzeća, javne ustanove, uključujući i otpad sa javnih površina, sa 9.5641. Opština ima jednu neuređenu deponiju. Brojne su divlje deponije na celoj površini opštine. Ukupna površina deponija na teritoriji opštine iznosi 1 ha. U toku je izgradnja savremene regionalne deponije za 4 opštine (Prijepolje, Priboj, Nova Varoš i Sjenica) koja je locirana na teritoriji Nove Varoši i približno jednako udaljena od Prijepolja, Priboja i Nove Varoši. U cilju smanjenja zagađenja životne sredine potrebno je, izmedu ostalog, stimulisati reciklažu smeća kao i uništavati otpad u okviru individualnih domaćinstava.
50
8.2.2 Sistem daljinskog grejanja U opštini ne postoji gasovod, dok je gradskom toplovodnom mrežom sa 600 priključaka pokriveno svega 5% domaćinstava.
8.2.3 Elektro infrastruktura Stepen elektrifikacije opštine iznosi skoro 100%.
8.2.4 Telekomunikacioni sistem Što se tiče telefonskog saobraćaja, od 12.700 instaliranih telefonskih priključaka 10.700 je u funkciji. Telefonski saobraćaj se obavlja posredstvom 10 telefonskih centrala.
Poštanski saobraćaj se odvija putem 5 pošti.
Postojeće stanje ukazuje na potrebu daljeg razvoja telefonskog i poštanskog saobraćaja radi njihove modernizacije i dostupnosti svakom domaćinstvu i privrednom subjektu u opštini. Tabela 87. PTT saobraćaj, 2005.
Opština Udeo u okrugu (%) Broj pošta 5 7 Broj telefonskih pretplatnika 10.700 11 PTT promet (otpremljeno)
pismonosne pošiljke (1000) 410 8 paketi (1000) 1 2
8.3 Energetika Tabela 88. Iskorišćenje energije, 2007. Opština Električna energija (MWh) 20 - domaćinstva 13 - pravna lica 7 Stopa iskorišćenosti 70% Cena 3.8 din/KW Gas (1.000 m3) Stopa iskorišćenosti Cena Voda (1.000 m3) 1.253.491 Stopa iskorišćenosti 81% Cena 12din/ m3 Daljinsko grejanje (Gcal) - domaćinstva 54din/m² - pravna lica 108din/ m² Stopa iskorišćenosti 90% Cena
8.4 Zdravstvena i socijalna zaštita
Zdravstvena zaštita
Nosilac zdravstvene zaštite u opštini Prijepolje je Zdravstveni centar Prijepolje u okviru koga funkcionišu Dom zdravlja i Bolnica. U Brodarevu postoji i 1 zdravstvena stanica. U opštini postoji 7 ambulanti.
51
U opštini ukupno radi 31 lekar opšte i specijalne medicine, 1 angažovan za borbu protiv TBC, 3 za zdravstvenu zaštitu žena, 3 za zdravstvenu zaštitu predškolske dece, 3 za zdravstvenu zaštitu školske dece i omladine, 1 diplomirani farmaceut. Određeni broj lekara je na stručnom usavršavanju i specijalizaciji.
Bolnica u Prijepolju je opremljena kardiološkim ultrazvukom, EKG aparatom, aparatom za anesteziju, respiratorom, aparatom za kiseonik i inhalatorima.
Dom zdravlja Prijepolje ima rentgen aparat, ultrazvuk i EKG aparate. Postojeća oprema u obe institucije je zastarela i nedovoljna. Ukazuje se potreba za obnavljanjem tehničkih kapaciteta, i nabavkom nove opreme (npr. skener aparat), koja će omogućiti uspešnu dijagnostiku i lečenje pacijenata.
Nabavka sanitetskih vozila značajno bi unapredila rad hitne medicinske službe. Za farmaceutsku zdravstvenu zašitu je odgovorna Gradska apoteka, apoteka u Brodarevu i Kolovratu.
Socijalna zaštita
Nosioci socijalne zaštite u opštini Prijepolje su Centar za socijalni rad sa petnaestoro zaposle-nih i organizacija Crvenog krsta sa 2 zaposlena. Po zadnjem izveštaju (2006. godina) Centra za socijalni rad, 53 lica je na smeštaju u ustanovi socijalne zaštite, dok se u proseku 20 zahteva za smeštaj podnese u toku godine.
U Prijepolju ne postoji ni jedna ustanova koja zbrinjava decu i odrasle iako za to postoji velika potreba. Centar socijalne zaštite već nekoliko godina ističe problem nedostatka smeštajnih kapaciteta za socijalno najugroženije, u koje se, pre svega, ubrajaju mentalno-nedovoljno razvijena i duševno obolela lica.
U okviru postojecih bolničkih kapaciteta u Prijepolju, postoji mogućnost za izgradnju dnevnog boravka i stacionara za duševno obolela lica, čime bi se socijalna zaštita ove vrste ugroženog stanovništva u velikoj meri popravila. Prema anketi iz 2005. godine, 45% starih osoba izjasnilo se da bi rado išlo u dom za stare, ako bi on bio na teritoriji opštine Prijepolje, a samo 4 % bi išlo u dom bez obzira na kojoj teritoriji se nalazi. Rezulati ankete ukazuju na potrebu izgradnje doma za stare.
Statistički podaci u posmatranom periodu pokazuju da u svim kategorijama, i kod maloletnih i kod punoletnih lica, dolazi do povećanja broja korisnika socijalne zaštite, negde čak i 100%.
Drastičan je i rast dece iz porodica sa poremećenim porodičnim odnosima. Ta pojava je uzrokovana društvenom krizom i konfuzijom društvenih vrednosti, ali i ekonomskim stanjem porodica čiji članovi nemaju stalni, legalni posao, pa se često odaju delikvenciji i drugim patološkim pojavama. U cilju suzbijanja učestale pojave maloletničke delikvencije, Centar za socijalni rad insistira na otvaranju Dnevnog boravka za decu problematičnog ponašanja.
Sve je veći broj zlostavljane i zanemarivane dece i odraslih, o čemu Centar za socijalni rad poseduje samo delimičnu evidenciju.
Evidentan je i porast korisnika materijalnog obezbeđenja, tj. osoba koje primaju socijalnu pomoć. Nakon zatvaranja mnogih fabrika i preduzeća u Prijepolju, taj broj je stalno u porastu.
Centar za socijalni rad uvek izlazi u susret populaciji ostarelih lica. Projekat koji se trenutno realizuje, pod nazivom „Za bezbrižniju budućnost“, upravo se odnosi na pomoć u kući starim i nesposobnim osobama. Pomoć se realizuje kroz nekoliko vrsta usluga: pružanje zdravstvene zaštite u kući, usluga geronto-domaćice, psiho-socijalna podrška, tehničke usluge itd. Projekat traje jednu godinu, te se otvara pitanje dalje održivosti ovakve i sličnih inicijativa u pogledu socijalne zaštite.
52
Tabela 89. Bolnički kapaciteti, 2007.
Broj kreveta Udeo u ukupnom broju kreveta (%)
Broj kreveta na 100 stanovnika
Akutni 45 26.5
Hronični 100 58.8
Psihijatrijski 25 14.7
Socijalni
UKUPNO 170 100
Tabela 90. Ulaganja u zdravstvo i socijalni rad, 2005.
Opština (€)* Rashodi (ulaganja) u zdravstvo i socijalni rad 509.56 * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd
Tabela 91. Lekari, stomatolozi i diplomirani farmaceuti u zdravstvenim službama, 2005.
Opština Lerkari – ukupno 77 Lekari u službi opšte i specijalističke medicine 31 Lekari u službi za borbu protiv TBC 1 Lekari u službi za zdravstvenu zaštitu žena 3 Lekari u službi za zdravstvenu zaštitu predškolske dece 3 Lekari u službi za zdravstvenu zaštitu školske dece i omladine 3 Lekari u službi za zaštitu i lečenje zuba 11 Diplomirani farmaceuti 1 Broj stanovnika na jednog lekara u opštini 525 Broj stanovnika na jednog lekara u okrugu 487 Broj stanovnika na jednog lekara u Srbiji 378
Tabela 92. Korisnici socijalne zaštite – maloletna lica, 2005.
Opština Udeo u ukupnom broju korisnika (%)
Ukupno 731 100 Ugroženi porodičnom situacijom 618 83 Lica sa poremećaijma u ponašanju 34 5 Mentalno zaostali 26 4 Ometeni u fizičkom razvoju 14 2 Lica sa kombinovanim smetnjama 12 2 Ostali maloletni korisnici socijalne zaštite 27 4 Tabela 93. Korisnici socijalne zaštite – punoletna lica, 2005.
Opština Udeo u ukupnom broju korisnika (%)
Ukupno 1.238 100 Lica sa poremećaijma u ponašanju 35 3 Psihički i fizički ometena lica 171 14 Materijalno neobezbeđena lica 268 21 Nezbrinuta lica 57 5 Ostarela lica 267 21 Ostali punoletni korisnici socijalne zaštite 440 36
53
8.5 Obrazovni kapaciteti
U opštini Prijepolje postoji samo jedna ustanova predškolskog obrazovanja - dečji vrtić „Miša Cvijović“, čije usluge koristi 592 dece u opštini. Dnevni boravak je obezbeđen u trajanju do 5 ili od 9 do 11 časova.
U opštini postoje i 4 izdvojena objekta u sastavu decjeg vrtica „Miša Cvijovic“, i u njima boravi 622 dece.
Kapaciteti predškolskih ustanova su nedovoljni da bi na pravi način odgovorili potrebama stanovništva u Prijepolju i seoskim naseljima u opštini.
U opštini Prijepolje postoji 9 osnovnih škola od kojih se jedna bavi muzickim obrazovanjem mladih. Sve škole imaju izmeštena odeljenja, kojih ima 30. Ukupan broj učenika u osnovnim školama je 4.209.
Poseban problem predstavlja prevoz učenika do obrazovnih ustanova u seoskim sredinama. Stanje je delimično rešeno upotrebom kombi prevoza koji odvozi i dovozi učenike na određenim relacijama. U 8 osnovnih škola zaposleno je 338 nastavnog, a 105 radnika čini nenastavno osoblje. U seoskim sredinama deficit nastavničkog kadra za sada ne postoji.
U opštini funkcioniše specijalna škola sa dva odeljenja, u okviru Osnovne škole „Vladimir Perić Valter“. Specijalnu školu pohada sedam učenika, a jedan je završio obrazovanje.
Pored prijepoljske Gimnazije, u opštini postoje Ekonomsko-trgovinska i Tehnička škola. Ukupan broj učenika u srednjim školama je 1.566. Škole se nalaze u samo u Prijepolju i nemaju izdvojena odeljenja po okolnim mestima.
U okviru srednjoškolskog obrazovanja, pored prirodno-matematičkog i društveno-jezickog smera u Gimnaziji, postoji i 17 smerova u Tehnickoj i Ekonomsko-trgovinskoj školi. Najvece interesovanje je za opšte smerove u Gimnaziji, dok su u srednjim stručnim školama najinteresantniji smerovi mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje i ekonomski tehničar.
Organizacija obrazovnih profila se svake upisne godine uskladuje sa potrebama identifikovanim u službi za zapošljavanje. U Tehničkoj školi je zaposlen 61 nastavnik i 20 nenastavnih radnika. U Ekonomskoj školi taj odnos 41:12, dok je u prijepoljskoj Gimanziji angažovano 39 nastavnika i 11 nenastavnih radnika.
Kreiranje novih smerova zahteva i angažovanje novog nastavnog osoblja, koje, uglavnom, predstavlja deficitaran kadar u opštini.
Visoko obrazovanje
U Prijepolju je aktivno istureno odeljenje Visoke škole tehničkih studija Čačak koje ima 16 redovnih profesora, 20 asistenata i 195 studenata. Diplomiranih studenata nema, jer je u toku druga godina postojanja škole. Škola je tek nedavno dobila licencu visoke škole.
Tabela 94. Kapaciteti obrazovnih institucija, pregled po godinama.
2000 2007
Broj ustanova Broj slobodnih mesta Broj ustanova Broj slobodnih
mesta Predškolske ustanove 1 1 Osnovne škole 9 9 Srednje škole 3 3 Visoko i više obrazovanje 1
54
Tabela 95. Ulaganja u obrazovanje, 2005.
Opština (€)* Okrug (€) Srbija (€) Rashodi (ulaganja) u obrazovanje - ukupno 3.991,06 28.102,39 871.701,79 Rashodi (ulaganja) u osnovno obrazovanje 2.713,31 16.497,18 367.236,90 Rashodi (ulaganja) u osnovno obrazovanje po učeniku 640,23 601.56 568.81 * srednji kurs NBS 31.12.2005. - 1€ = 85.5 rsd
Tabela 96. Broj i struktura obrazovnih ustanova, 2005.
Opština Udeo u ukupnom broju ustanova u okrugu (%)
Osnovne škole ukupno 40 17 odeljenja 225 17
Srednje škole ukupno 3 13 odeljenja 59 13
Specijalne škole ukupno 1 9 odeljenja 2 6
Škole za odrasle ukupno odeljenja
Više škole 1 Fakulteti Ustanove za decu predškolskog uzrasta 1 Studentski domovi Domovi učenika
Tabela 97. Ukupan broj učenika, studenata i korisnika obrazovnih ustanova, 2005.
Opština Udeo u ukupnom broju
učenika/studenata/korisnika u okrugu (%)
Osnovne škole - učenici ukupno 4.397 15 završili školu 615 15
Srednje škole - učenici ukupno 1.683 13 završili školu 434 14
Specijalne škole - učenici ukupno 7 6 završili školu 1 9
Škole za odrasle - ukupno ukupno završili školu
Više škole - studenti ukupno na budžetu završili školu
Fakulteti - studenti ukupno na budžetu završili školu
Predškolske ustanove Deca korisnici 592 9 Studentski domovi korisnici smeštaja Domovi učenika korisnici smeštaja
55
Tabela 98. Prosečan broj učenika, studenata i korisnika smeštaja u obrazovnim ustanovama, 2005. Opština Okrug Srbija Broj učenika po osnovnoj školi 109.93 123.13 183.37 Broj učenika po odeljenju osnovne škole 19.54 19.30 8.67 Broj učenika po srednjoj školi 561 551.78 604.72 Broj učenika po odeljenju srednje škole 28.53 26.89 26.7 Broj učenika po specijalnoj školi 7 11.36 32.94 Broj učenika po odeljenju specijalne škole 3.5 4.03 6.39 Broj učenika po školi za odrasle 176.63 Broj učenika po odeljenju škole za odrasle 15.44 Broj studenata po višoj školi 1.011,53 Broj diplomiranih studenata po višoj školi 151.93 Broj studenata po fakultetu 1.523.98 Broj diplomiranih studenata po fakultetu 167.19 Broj dece korisnika po predškolskoj ustanovi 592 180.26 89.4 Broj korisnika smeštaja po studentskom domu Broj korisnika smeštaja po domu za učenike Tabela 99. Ukupan broj učenika u osnovnim školama, 2008. Opština Udeo u ukupnom broju učenika
osnovnih škola u okrugu (%) Učenici osnovnih škola
Ukupno 4.397 15 Učenice Učenice
9 Resursi životne sredine
9.1 Kvalitet vazduha
9.2 Kvalitet zemljišta
9.3 Kvalitet voda
9.4 Upravljanje čvrstim komunalnim otpadom
10 Turistički resursi
Opština Prijepolje poseduje značajan turistički potencijal. Prirodni i antropogeni resursi opštine, ipak, nisu sami po sebi dovoljni za razvoj turističke delatnosti. Potrebni su združeni napori svih aktera razvoja,
56
uključujući i lokalno stanovništvo, kao i značajna finansijska ulaganja radi razvijanja kvalitetne turističke ponude i privlačenja domaćih i stranih gostiju.
Turističke lokacije
Opština Prijepolje nema bitne lokacije koje bi bile značajne za razvoj banjskog turizma. Kamena gora, nekada proglašena vazdušnom banjom, više ne postoji po novijoj kategorizaciji u turizmu.
Geografski položaj opštine pruža dosta moguć-nosti za bavljenje prevashodno seoskim turizmom.
Najznačajnije seoske destinacije pogodne za razvoj seoskog turizma su: Sopotnica sa 24 i Ka-mena gora sa 26 nekategorisanih smeštajnih kapaciteteta. Selo Jabuka je povoljno za planinski turizam i ima kapacitet od 220 paviljona.
Prateća infrastruktura je uglavnom u nezadovolja-vajućem stanju i postoji potreba za njenim obnav-Ijanjem i dogradnjom. Smeštajni kapaciteti su ne-kategorisani, pa je potrebno uložiti i određeni napor da se i ovde napravi pomak u kvalitativnom i kvantitativnom smislu.
Pored seoskog turizma, postoje mogućnosti i za druge vidove turizma: planinskog, tranzitnog, sportsko-rekreativnog, itd.
Veliki potencijal razne divljači (lisice, vukovi, medvedi, zečevi) pruža mogucnosti za razvoj lovnog turizma. Reke bogate ribom (Lim i manje reke) su veoma atraktivna lokacija za amaterski i sportski ribolov. Reka Lim je pogodna za rafting i kajakaštvo.
Planinski resursi pružaju mogućnost bavljenja sportsko-rekreativnim turizmom, pre svega planinarenjem, biciklizmom, šetnjom, ali i bavljenjem ekstremnim sportovima kakav je paraglajding.
Veoma važan položaj opštine Prijepolje u saobraćajnoj mreži Republike Srbije, ukazuje na neophodnost razvoja tranzitnog turizma. Postojeći kapaciteti i sadržaji su za sada siromašni, pa su neophodna velika ulaganja i jasna politika razvoja u ovom segmentu turizma.
Posebnu turističku atrakciju, u pogledu verskog tu-rizma, predstavlja srednjevekovni manastir Mileševa, sa čuvenom freskom Belog Anđela. Pored vernika, manastir posećuju i česte đačke ekskurzije. Ovaj lokalitet je jedan od najvrednijih kulturno-istorijskih resursa opštine i definitivno treba da bude sastavni deo turističkog proizvoda opštine Prijepolje. Mnogobrojni kulturno-istorijski spomenici, planine i reke, zaseoci, bogata tradicija i folklor, pružaju neograničene mogućnosti za razvoj turizma i privlačenje domaćih i stranih gostiju. Sami lokaliteti od interesa nisu dovoljni za razvoj turizma, pa je neophodno razvijati i prateće sadržaje, smeštajne kapacitete i ostalu infrastrukturu, ali i promovisati turističku ponudu na pravi način.
U opštini postoji veći broj restorana i kafe barova. Svi su nekategorisani, a najznačajniji su: Gradska kafana sa 200 mesta, Restoran Mozaik u gradu sa 100 mesta, Restoran Složna braća u Gračanici (15 km od grada prema Crnoj Gori) sa 100 mesta, Restoran Mileševka kod manastira Mileševa sa 60 mesta, Restoran Pingvin u Kolovrata sa 150 mesta i Restoran Lovac na putu M-21 u Kolovratu sa 100 mesta.
Smeštajni kapaciteti
Smeštajni kapaciteti u opštini Prijepolje su veoma nerazvijeni, a čine ih Hotel Mileševa (kategorija- 2 zvezdice sa 104 kreveta), turističko naselje „Boško Buha“ na Jabuci (nije kategorisan paviIjon ima kapacitet od 220 kreveta i 70 kreveta u Spomen domu),Grbo kafana sa konačištem u Kolovratu (takođe nekategorisan smeštaj sa 28 kreveta, infrastrukturno opremljen) kao i Hotel Park (nije kategorisan,poseduje 4 luksuzno opremljena apartmana).
Hotel Mileševa i turističko naselje „Boško Buha“ na Jabuci su tek privatizovani, a u planu je kompletna adaptacija restoranskog dela i smeštajnih kapaciteta.
57
Postojeći ugostiteljski objekti na obalama reke Lim su nekategorisani. Plaže su neuredene i nema pravih parking prostora, što ukazuje na potrebu za oživljavanjem i razvijanjem ovog bitnog turističkog potencijala opštine u budućnosti.
10.1 Broj posetilaca Tabela 100. Broj i struktura turista i ostvarenih turističkih noćenja, 2005.
Opština Okrug Srbija
Broj turista Ukupno 3.191 213.442 1.988.469 domaći 2.796 198.248 1.535.790 strani 395 15.194 452.679
Broj noćenja ukupno 9.286 847.842 6.499.352 domaći 8.724 809.629 5.507.604 strani 532 38.213 991.748
Prosečan broj noćenja
ukupno domaći 3.1 4.1 3.6 strani 1.4 2.5 2.2
10.2 Smeštajni kapaciteti Tabela 101. Smeštajni kapaciteti, 2007.
Destinacija Broj smeštajnih objekata Broj kreveta Iskorišćenost
kapaciteta (%)
Grad 2
Kolovrat 1 8
Sopotnica
Kamena Gora
UKUPNO
11 Kultura
25. broj bioskopa i broj posetilaca, 2005 Tabela 102. Broj bioskopa, bioskopskih sedišta, projekcija i posetilaca, 2005. Opština Okrug Srbija
Broj bioskopa 1 8 138
Broj sedišta u bioskopskim salama 600 3.206 53.909
Broj projekcija 50 1.090 66.360
Broj posetilaca 4.000 47.000 2.296.000
Iskorišćenost bioskopskih sala (%) 12 10 9
Broj posetilaca na 1000 stanovnika 10 16 33
58