program 17. savjetovanja interna revizija i · pdf file1. bankarstvo i financijske institucije...
TRANSCRIPT
časopis za računovodstvo, reviziju, fi nancije i pravo u sustavu proračuna i neprofi tnom sektoru2014
9
UDK
657
/687
;337
NAK
LADN
IK H
Z RI
F, 1
0000
Zag
reb,
J. G
otov
ca 1
/II
inte
rnet
: ww
w.ri
f.hr;
e-m
ail:
rif@
rif.h
r
T I
S K
A N
I C
A
Pošt
arin
a pl
aÊen
a H
P-u
d.d.
u s
ortir
nici
10
200
Zagr
eb
KOTIZACIJA:
Informacije i prijave: www.rif.hr
Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, Jakova Gotovca 1 telefoni: 01/4686-500, 01/4686-505, 01/4686-502 fax.: 01/4686-496; e-mail: [email protected]: HR1423600001101241118OIB: 75508100288 www.rif.hr
25. 9. 2014. (četvrtak)
9,00 - 10,15 * PLENARNI DIO moderator: prof. dr. sc. Lajoš Žager
Otvaranje savjetovanja
1. Očekivanja stakeholdera interne revizijePolona Pergar Guzaj
2. Prijevare - suvremeni trendovi i znaci upozorenja pri internoj reviziji
prof. dr. sc. Lorena Mošnja - Škareizv. prof. dr. sc. Robert Zenzerović
3. Opti miziranje tri linije obrane u upravljanju rizicima Slaven Đuroković
10,15 - 10,30 * PREZENTACIJA SPONZORA SAVJETOVANJA 10,30 - 11,00 * SKUPŠTINA SEKCIJE INTERNIH REVIZORA I PROMOCIJA OVLAŠTENIH INTERNIH REVIZORA11,00 - 11,45 * STANKA (KOKTEL)
11,45 - 13,15 * PLENARNI DIO 4. Važnost povjerenja u internoj reviziji
izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić5. (Re)vizija osobnog marketi nga
prof. dr. sc. Jurica Pavičić6. Interakcija interne revizije s revizijskim odborom – empirijsko istraživanje u hrvatskim poduzećima
prof. dr. sc. Boris Tušek
15,00 Izlet u organizaciji HZRiF-a
9,00 - 10,45 * RAD PO SEKCIJAMA Napomena: Učesnici savjetovanja biraju jednu od tri ponuđene sekcije (A, B ili C)
Sekcija A: INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I DRUGIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
moderator: prof. dr. sc. Danimir Gulin1. Eksterna procjena odjela interne revizije u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine
mr. sc. Ankica Kolobarić i Alma Delić2. Praćenje statusa danih preporuka
Senka Presečan
ILI
Sekcija B: INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVUmoderator: prof. dr. sc. Boris Tušek
1. Procjena rizika u procesu planiranja interne revizijemr. sc. Dorotea Brčić
2. Interna revizija kapitalnih projekataMarina Tonžetić
ILI
Sekcija C: INTERNA REVIZIJA U JAVNOM SEKTORU
moderator: izv. prof. dr. sc. Ivana Mamić Sačer1. Provedba novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna
Davor Kozina2. Uloga internih revizora u jačanju etičnosti javnog sektora
mr. sc. Nediljka Rogošić10,45 - 11,15 * STANKA11,15 - 13,00 * RAD PO SEKCIJAMA Napomena: Učesnici savjetovanja biraju jednu od dvije
ponuđene sekcije (D ili E)
Sekcija D: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I INTERNA REVIZIJA
moderator: prof. dr. sc. Katarina Žager1. Sveobuhvatni pregled aktualnih standarda i vodiča za reviziju IS-a
Višnja Komnenić2. Testovi učinkovitosti kontrola pri reviziji IS-a
prof. dr. sc. Mario Spremić
Sekcija E: POREZI I INTERNA REVIZIJAmoderator: Slaven Đuroković
1. Provođenje ovrhe u poreznim postupcima
Dunja Kovačić2. Pravni, porezni i računovodstveni tretman zateznih kamata Ivica Milčić
20,00 SVEČANA VEČERA - DRUŠTVENA VEČER
9,30 - 11,30 * PLENARNI DIO moderator: mr. Stanko Tokić
1. Apeti t rizika i interna revizijaJasna Turković
2. Balanced scorecard za internu revizijudoc. dr. sc. Sanja Sever Mališ
3. Izvješća sa svih sekcija4. Zaključak savjetovanja
Voditelj savjetovanja: prof. dr. sc. Lajoš Žager
Predavači i moderatori rasprava u sekcijama na savjetovanju su:- stručnjaci iz inozemne i domaće prakse (Ernst & Young d.o.o., IIA - Slovenski inšti tut, Centralna banka Bosne i Hercegovine, Revsar,
Udruženje internih revizora BIH priznatog kao IIA BiH, Deloitt e d.o.o., Firma 4E d.o.o., Zagrebačka banka d.d., Hrvatski Telekom d.d., Intesa Sanpaolo Card d.o.o., HEP d.d., HIIR i HZRiF)
- predstavnici Ministarstva fi nancija i Državnog ureda za reviziju- profesori Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za
ekonomiju i turizam ‘’dr. Mijo Mirković’’ Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
Napomena: Organizator zadržava pravo izmjene programa.
27. 9. 2014. (subota)
26. 9. 2014. (petak)
Sponzor savjetovanja:Ernst & Young d.o.o. Zagreb
Program 17. savjetovanja
INTERNA REVIZIJA I KONTROLAGrand Hotel 4 opati jska cvijeta, Opati ja, 25. - 27. rujna 2014.
- ZA ČLANOVE SIR 1.300,00 kuna- ZA ČLANOVE HIIR 1.300,00 kuna- ZA OSTALE 1.500,00 kunaMogućnost plaćanja do 4 rate.Kotizacija uključuje: Zbornik radova, radni pribor, izlet,
ulaznica za svečanu večeru - društvenu večer i PDV.
Kotizacija se doznačuje na:Žiroračun broj HZRIF-a IBAN: HR1423600001101241118Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, OIB: 75508100288.
PRIJAVNICA ZA REZERVACIJU SMJEŠTAJAOpati ja 24. - 27. 09. 2014., Milenij Grand Hotel 4 opati jska cvijeta****
IME I PREZIME:TVRTKA/INSTITUCIJA:ADRESA:TELEFON/FAX/E-MAIL:DATUM DOLASKA:DATUM ODLASKA:HOTEL:SMJEŠTAJ: a) jednokrevetna soba 1/1 b) dvokrevetna soba 1/2USLUGA: a) polupansion b) noćenje s doručkomGARANCIJA PLAĆANJA:
Hotel zadržava pravo predautorizacije kreditne karti ce u iznosu troškova cjelokupnog boravka, 48 sati prije dolaska. U slučaju promjene ili otkaza rezervacije istu je potrebno poništiti najkasnije 48 sati prije predviđenog dolaska. U proti vnom ćemo Vas teretiti za troškove cjelokupnog boravka.
Naziv kreditne karti ce: _______________________Broj kreditne karti ce: ________________________CVC kod: ________________ Vrijedi do: _________
Potpis: _________________________
Smještaj za sudionike konferencije po povlaštenim cijenama predviđen je u Hotelu Milenij*****, Grand Hotelu 4 opati jska cvijeta**** i Hotelu Agava****.Molimo Vas da prilikom rezervacije ispunite prijavnicu za rezervaciju smještaja i pošaljete faxom ili e-mailom u odjel rezervacija Milenij hotela najkasnije do 05. 09. 2014.(fax: +385 51 278 021, mail: [email protected])
Cijene po osobi i danu:
Hotel Milenij***** Milenij Grand Hotel 4 opati jska cvijeta****
Milenij Hotel Agava****
1/1 1/2 1/1 1/2 1/1 1/2Noćenje s doručkom
685,00 kn 530,00 kn 615,00 kn 438,40 kn 554,00 kn 393,00 kn
Polupansion(večera) / 651,00 kn 474,00 kn 590,00 kn 429,00 kn
Naplata za ručakdnevni menu u Grand Hotelu 4 opati jska cvijeta 150,00 kn
po osobi i danuBoravišna pristojba 7,00 kn
Garaža 90,00 kn po automobilu dnevno
(na navedenu cijenu odobravamo 20% popusta)Cijena smještaja
uključuje PDV i korištenje bazena
Check in: od 15:00 h / Check out: do 11:00 h
PRIJAVA ZA PRIJEVOZ
Media Turist d.o.o.Turistička agencija
Zrinjevac 1710000 ZAGREB
Cijena prijevoza za relaciju Zagreb-Hotel Milenij-Zagreb iznosi 190,00 kuna po osobi. Prijave se vrše na mail: [email protected]
sir za casopis.indd. NOVA.indd 1sir za casopis.indd. NOVA.indd 1 5/21/14 3:42:18 PM5/21/14 3:42:18 PM
IZ SADRŽAJA:➥ Preporuke za izradu plana razvojnih programa
➥ Utjecaj ZFPPN na proračunske korisnike i neprofitne organizacije
➥ Ustanove u kulturi u sustavu PDV-a
➥ Posebni uvjeti rada u školama i pripadajući dodaci na plaću
NAJAVA:
• 17. savjetovanje “Interna revizija i kontrola” 25. - 27. 9. 2014. Grand Hotel - 4 opatijska cvijeta, Opatija• 49. tradicionalno savjetovanje JESEN 2014. 23. - 25. 10. 2014. BLUESUN HOTEL, SOLINE - BRELA
• Seminari i radionice www.rif.hr
60 godina
vanjska 9.indd 1vanjska 9.indd 1 9/1/14 1:30:37 PM9/1/14 1:30:37 PM
1. Opći dio 20. - 25. listopada 2014. od 8,00 do 13,00 i od 15,00 do 18,15 sati (od 13,00 do 15,00 stanka za ručak)
2. Posebni dio 03. - 08. studenoga 2014. od 8,00 do 13,00 i od 15,00 do 18,15 sati (od 13,00 do 15,00 stanka za ručak)
3. Ispit 05. - 06. prosinca 2014.
☛ OPĆI DIO (60 sati) ➝ RAČUNOVODSTVO
➝ REVIZIJA
➝ FINANCIJSKO UPRAVLJANJE
➝ PRAVO DRUŠTAVA
➝ ORGANIZACIJA I MENADŽMENT
☛ POSEBNI DIO - moduli A, B, C i D (60 sati) A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE 1. BANKARSTVO I FINANCIJSKE INSTITUCIJE
2. RAČUNOVODSTVO BANAKA I FINANCIJSKIH INSTITUCIJA
3. INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I FINANCIJSKIM
INSTITUCIJAMA
B) GOSPODARSTVO 1. TROŠKOVNO I UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO
2. FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO
3. INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVU
C) PRORAČUN, PRORAČUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE ORGANIZACIJE
1. RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
2. RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH
KORISNIKA
3. INTERNA REVIZIJA U PRORAČUNU, PRORAČUNSKIM
KORISNICIMA I NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA
D) INFORMACIJSKI SUSTAVI 1. UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA
2. KONTROLA I REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA
3. INTERNA REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA
☛ Uvjeti za pristupanje ispitu: ➝ VSS
➝ tri godine radnog iskustva na poslovima
- računovodstva; - fi nancija; - revizije; - interne revizije; - kontrole i kontrolinga
ISPIT ✍ pismeni - prvi dan - opći dio
- drugi dan - posebni dio
Prag prolaznosti: - Interna revizija: 70%
- Ostale discipline: 60%
Certifi kati:
- izdaju se nakon položenog pismenog ispita - zvanje OVLAŠTENI INTERNI REVIZOR Specijalist za područje: - banaka i fi nancijskih institucija - gospodarstva - proračuna, proračunskih korisnika i neprofi tnih organizacija - informacijskih sustava
Priznavanje drugih certifi kata (uz polaganje razlikovnog gradiva):- ovlašteni revizor (Hrvatska revizorska komora)- ovlašteni državni revizor- ovlašteni unutarnji revizor u javnom sektoru- ovlašteni računovođa (HURE)- priznavanje završenog poslijediplomskog studija uz polaganje razlikovnog gradiva
Naknada za stručno usavršavanje i polaganje ispita za ovlaštenog internog revizora
iznosi (6.500,00 kuna + PDV), a za polaznike s priznatim certifi katima i završenim
poslijediplomsk im studijem (4.500,00 + PDV).
Naknada se doznačuje prije početka predavanja na Hrvatska zajednica
računovođa i fi nancijskih djelatnika, Zagreb,
IBAN: HR1423600001101241118; OIB: 75508100288.
Program stručnoga usavršavanja za OVLAŠTENOGA INTERNOG REVIZORA
INFORMACIJE I PRIJAVE: www.rif.hrHZRIF; ZAGREB, Jakova Gotovca 1; tel: +385 01 4686 500, 01 4686 505; fax: 01 4686 497; e-mail: [email protected]
SEKCIJA INTERNIH REVIZORA
Hrvatske zajednice računovođa i fi nancijskih djelatnika
najavljuje 17. ciklus edukacije
PRIJAVNICAza STRUČNO USAVRŠAVANJE I ISPIT ZA OVLAŠTENOG INTERNOG REVIZORA (Prilozi prijavnici - ovjereni prijepis ili preslik originalne diplome; - potvrda o radnom iskustvu u struci; - domovnica) 1. Ime i prezime ................................................................................................................................................................................................................ 2. Datum, mjesto i država rođenja ...................................................................................................................................................................................... 3. OIB ......................................... 4. Stručna sprema .................................. 5. Radno iskustvo a) ukupno ..................... b) u struci ......................... 6. Adresa stanovanja (ulica i kbr., mjesto i poštanski broj) ................................................................................................................................................... 7. Poduzeće/institucija u kojoj ste zaposleni: ....................................................................................................................................................................... 8. Adresa poduzeća/institucije: .......................................................................................... 9. OIB ................................................................................. 10. Telefon .......................................................... 11. Fax ............................................. 12. e-mail ............................................................................13. Račun za edukaciju platit će: a) polaznik b) poduzeće/institucija14. Prijavljujem se za posebni dio MODUL A, B, C ili D (potrebno zaokružite):
A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE C) PRORAČUN, PRORAČUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE ORGANIZACIJE
B) GOSPODARSTVO D) INFORMACIJSKI SUSTAV
Potpis
.........................................................
sir edukacija.indd 1sir edukacija.indd 1 1/29/14 11:59:44 AM1/29/14 11:59:44 AM
Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnika
organizira radionicu
DUGOTRAJNA NEFINANCIJSKA IMOVINA U SUSTAVU PRORAČUNA
1. NABAVA DUGOTRAJNE NEFINANCIJSKE IMOVINE - kupovina dugotrajne nefinancijske imovine- pravilno evidentiranje nabavljene imovine - financiranje nabave imovne od strane nadležnog proračuna i sl. - kupnja na robni zajam (financijski leasing)- donirana imovina - zamjena dugotrajne nefinancijske imovine- prijenos imovine preko računa 915- fiskalna odgovornost - poveznice s pitanjima iz Upitnika2. PRODAJA DUGOTRAJNE NEFINACIJSKE IMOVINE - pravilno evidentiranje prodane imovine - izdavanje računa za prodanu imovinu- obvezni elementi računa- porezni aspekt prodaje- prodaja uz odgodu plaćanja - određivanje tržišne vrijednosti (procjena vrijednosti) - fiskalna odgovornost - poveznice s pitanjima iz Upitnika3. RASHODOVANJE I ISKNJIŽENJE IMOVINE- odluka odgovorne osobe o rashodovanju imovine - trenutak nastanka rashoda i umanjenja knjigovodstvene vrijednosti - razlikovanje pojma rashodovanja imovine od isknjiženja imovine - prisutnost službenika Porezne uprave - fiskalna odgovornost - poveznice s pitanjima iz Upitnika
4. POPIS (INVENTURA) DUGOTRAJNE NEFINANCIJSKE IMOVINE - kontinuirana inventura tijekom godine - svođenje na datum popisa 31.12.- odluka o provođenju popisa- izvještaj o obavljenom popisu i prijedlog postupanja s viškovima i
manjkovima - manjkovi na teret odgovorne osobe- fiskalna odgovornost - poveznice s pitanjima iz Upitnika5. OTPIS DUGOTRAJNE NEFINACIJSKE IMOVINE - primjena propisanih stopa - izračun ispravka vrijednosti- otpisanost i funkcionalnost dugotrajne imovine - razlikovanje pojma ispravak vrijednosti od amortizacije 6. TEKUĆE I INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE DUGOTRAJNE IMOVINE- razlikovanje održavanja imovine od dodatnog ulaganja- pravilno evidentiranje - rentabilnost ulaganja u staru imovinu - vođenje evidencija redovnog servisa i zamjene rezervnih dijelova i
popravaka
PROGRAM:
Prijavnicaza radionicu DUGOTRAJNA NEFINANCIJSKA IMOVINA U SUSTAVU PRORAČUNA
Zagreb, 24. rujna 2014. Prijavljujemo sljedeće polaznike:
1. ..……………………………….............................. 3. ..………………………………................................2. ..……………………………….............................. 4. ..………………………………................................
NAZIV I ADRESA: ..........………………………………................................……………………………….................................................................................................................................................................................................................................................................................................OIB: .............................................. e-mail: ....................................... telefon: ............................................ telefax.: .............................................
M.P. Ovlaπtena osoba:
…………………………………………………
Predavači: mr. sc. Andreja Milić i mr. sc. Jasna Nikić, savjetnice - urednice Riznice i RIF-aLiteratura: priručnik s prezentacijama predavača, zadaci i vježbe za knjiženje polaznicima
Cijena: - 500,00 kn za pretplatnike (uključuje literaturu, radni pribor, PDV i osvježavajući napitak) - 600,00 kn za nepretplatnike (uključuje literaturu, radni pribor, PDV i osvježavajući napitak)
Uplate na: HZ RIF, Zagreb, IBAN: HR1423600001101241118 ili gotovinom prije početka. OIB: 75508100288.
Informacije: 01/4686 - 500, 4686 - 502; telefax: 01/4686 - 496; e-mail: [email protected] ZBOG OGRANIČENOG BROJA MJESTA
PRIJAVA OBVEZNA
U Zagrebu, 24. rujna 2014.Dvorana Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika,
Zagreb, J. Gotovca 1/II. (kod Kvaternikovog trga)
PREDRAČUN: DANE
početak u 9,30 sati
dugotrajna nefin. pror. 24.9.ind1 1dugotrajna nefin pror 24 9 ind1 1 9/1/14 8:52:47 AM9/1/14 8:52:47 AMunutarnja.indd 1unutarnja.indd 1 9/1/14 12:59:34 PM9/1/14 12:59:34 PM
Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnika
HRVATSKA ZAJEDNICA RAČUNOVOĐA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA temeljem ovlaštenja Klasa: UP/I-406-01/12-01/05, Urbroj: 526-15-02/1-12-2 od 20. lipnja 2012. godine, upisana u Registar nositelja programa pod Evidencijskim brojem 5,
organizira
PROGRAM IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE od 29. rujna do 3. listopada 2014.
budući da pripremu i provedbu postupaka javne nabave smiju obavljati ovlašteni predstavnici naručitelja od kojih najmanje jedan mora posjedovati važeći certifi kat u području javne nabave.
Voditelj programa: mr. sc. Jasna Nikić, savjetnica-urednica HZRIF-a.
Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, dvorana HZRIF-a, Jakova Gotovca 1/II, od ponedjeljka do petka od 9,00 do 18,00 sati.
Literatura:Priručnik sa ispisom prezentacija predavačaZbirka novih propisa: Zakon o javnoj nabavi i provedbeni propisi - prikladna za polaganje pismenog ispita
Naknada:Naknada po sudioniku za pohađanje programa izobrazbe iznosi 3.000,00 kn s uključenim PDV-om, a uključuje literaturu i okrijepu tijekom održavanja programa izobrazbe.
Sudionicima će po završetku izobrazbe biti uručena propisana Potvrda o pohađanju Programa izobrazbe koja je preduvjet za pristupanje polaganja pismenog ispita.
Informacije i prijave:HZRIF, Zagreb, Jakova Gotovca 1/II, www.rif.hr, telefoni: 01/4686-500; 4686 502; telefax: 01/4686-496, e-mail: [email protected]
Uplate: HZ RIF, Zagreb, IBAN: HR1423600001101241118 ili gotovinom prije početka. OIB: 75508100288.
Prijavnica ZA PROGRAM IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE
Dvorana HZRIF, Zagreb, 29. 9. 2014. do 3. 10. 2014.
1. .………………………………................................................................. 3. ..………………………………............................................................... Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina: Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina:
2. ...………………………………................................................................. 4. ..………………………………............................................................... Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina: Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina:
Naziv i adresa naručitelja: ……………………………........................……………………………........................……………………………......................
OIB: ............................................ e-mail: ............................................. telefon: ............................................ telefax.: .............................................
M.P. Ovlaπtena osoba:
……………………………………………….
ZBOG OGRANIČENOG BROJA MJESTA
PRIJAVA OBVEZNA
29.9. - 3. 10 JN.indd 129.9. - 3. 10 JN.indd 1 8/29/14 1:54:08 PM8/29/14 1:54:08 PM
Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnika
organizira stručno usavršavanje
PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVOprimjeri, zadaci i vježbe
1. SUSTAV PRORAČUNA - zakonodavni okvir - struktura proračuna I proračunski ciklus - fi nanciranje iz proračuna - proračunske klasifi kacije - planiranje u sustavu proračuna - praktični primjeri2. PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO - poslovne knjige i knjigovodstvene isprave - načela iskazivanja imovine i obveza - načela iskazivanja prihoda i rashoda - popis imovine i obveza - inventura - praktični primjeri3. SADRŽAJ I PRIMJENA RAČUNSKOG PLANA - prihodi i rashodi poslovanja - razred 3 i 6 - prihodi od prodaje i rashodi za nabavu nefi nancijske imovine - razred 4 i 7 - zaduživanje i otplata kredita - razred 5 i 8 - dugotrajna nefi nancijska imovina - nabava, prijenosi unutar proračuna,
donacije, prodaja, rashod, ispravak vrijednosti - fi nancijska imovina - zajmovi, depoziti, predujmovi - blagajničko
poslovanje - praćenje i evidentiranje fi nanciranja projekata iz fondova EU - vremenska razgraničenja - evidentiranje - praktični rad polaznika- evidentiranje na pripremljenim zadacima4. REZULTAT POSLOVANJA I FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI - utvrđivanje rezultata po aktivnostima - korekcija i raspodjela rezultata - zaključivanje poslovnih knjiga - popunjavanje obrazaca fi nancijskih izvještaja i izrada Bilješki - praktični rad polaznika - utvrđivanje rezultata prema pripremljenim
zadacima
5. FISKALNA ODGOVORNOST - ustrojavanje predmeta o fi skalnoj odgovornosti - kako izraditi i prilagoditi interne procedure - praktični primjeri - obavezni privitak računu - otpremnica, servisno izvješće, narudžbenica,
ugovor - provođenje testiranja i dokazi po područjima iz Upitnika o fi skalnoj
odgovornosti temeljem računovodstvenog evidentiranja6. PLANIRANJE I PRAĆENJE IZVRŠENJA JAVNE NABAVE - pripremne radnje za planiranje - računovodstvene podloge za količinsko i vrijednosno planiranje - povezanost plana nabave s fi nancijskim planom odnosno proračunom - računovodstveno praćenje nabave - ugovora, narudžbenice - izvršenje ugovora - praktični rad polaznika - izrada plana nabave,utvrđivanje nepravilnosti7. PLAĆE, NAKNADE I OSTALA MATERIJALNA PRAVA - određivanje visine plaće državnih i javnih službenika i namještenika - novčana prava uređena kolektivnim ugovorima - povezanost evidencija o radnom vremenu i isprava o obračunanoj plaći - obračun plaće, olakšice i način evidentiranja plaće - materijalna prava zaposlenika - dnevnice, putni troškovi,pomoći, nagrade i darovi - naknade troškova osobama izvan radnog odnosa - drugi dohodak - vanjski suradnici - oporezive i neoporezive isplate -
evidentiranje - stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa - evidentiranje
prihoda i rashoda - popunjavanje JOPPD obrasca
PROGRAM:
Prijavnicaza stručno usavršavanje PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO primjeri, zadaci i vježbe
Zagreb, 13. - 17. listopada 2014. Prijavljujemo sljedeće polaznike:
1. ..……………………………….............................. 3. ..………………………………................................2. ..……………………………….............................. 4. ..………………………………................................
NAZIV I ADRESA TVRTKE: ..........………………………………................................………………………………......................................................................................................................................................................................................................................................................................OIB: .............................................. e-mail: ....................................... telefon: ............................................ telefax.: .............................................
M.P. Ovlaπtena osoba:
…………………………………………………
Predavači: savjetnici - urednici RIZNICE i RIF-a: dr. sc. Marija Zuber, mr. sc. Kornelija Sirovica, mr. sc. Andreja Milić, mr. sc. Jasna NikićLiteratura: priručnik s prezentacijama predavača, zadaci i vježbe za knjiženje polaznicimaCijena usavršavanja: 3.000,00 kuna za jednog sudionika, uključuje PDV-e, literaturu i okrjepu svakog dana tijekom pauzaTrajanje programa: ukupno trajanje 35 satiPočetak predavanja: svaki dan od 9 sati
Nakon završetka polaznici dobivaju RIF-ovo Uvjerenje o pohađanju stručnog usavršavanja.
Uplate na: HZ RIF, Zagreb, IBAN: HR1423600001101241118 ili gotovinom prije početka. OIB: 75508100288. Informacije: 01/4686 - 500, 4686 - 505; telefax: 01/4686 - 496; e-mail: [email protected] ZBOG OGRANIČENOG BROJA
MJESTA
PRIJAVA OBVEZNA
U Zagrebu, 13. - 17. listopada 2014.Dvorana Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika,
Zagreb, J. Gotovca 1/II. (kod Kvaternikovog trga)
PREDRAČUN: DANE
13-17 listopadaa.indd 113-17 listopadaa.indd 1 8/28/14 9:43:35 AM8/28/14 9:43:35 AM
PoËetak Savjetovanja prvog dana je u 9,00 sati, a ostale dane u 8,30 sati.Svakog dana nakon odræanih izlaganja organizirat Êe se rasprava. Molimo sudionike Savjetovanja da se pripreme za raspravu ili da pitanja u pisanom obliku ostave na stolu za predavače.
Savjetovanje je namijenjeno: vlasnicima i menadæerima trgovaËkih druπtava, raËunovoama, revizorima, analitiËarima, financijskim djelatnicima, samostalnim poduzetnicima, pravnicima, struËnim djelatnicima u proraËunskim i neprofitnim organizacijama te obrtnicima.
Naknada za sudjelovanje na Savjetovanju iznosi 1.000,00 kuna (nismo u sustavu PDV-a) po sudioniku i uplaćuje se unaprijed na IBAN: HR122330003-1100033031 Udruga raËunovoa i financijskih djelatnika Split, te gotovinom pred sam poËetak Savjetovanja. Dokaz o uplaÊenoj naknadi molimo predoËiti na ulazu u dvoranu. U iznos naknade uključen je pisani materijal za Savjetovanje.
Smjeπtaj i rezervacija:Smještaj je osiguran u hotelu SOLINE (i po potrebi u hotelu MARINA) u BRELIMA.Rezervaciju smjeπtaja obavlja svaki sudionik Savjetovanja osobno, i to na adresu: Hotel SOLINE u BRELIMA, telefon: (021) 603-020 i (021) 603-207 ili na fax: (021) 603-208. Zbog ograniËenog broja jednokrevetnih soba, poæeljno je da na vrijeme izvrπite svoju rezervaciju.
Cijena: Cijena smještaja s uključenom boravišnom pristojbom za sudionike:- Puni pansion u dvokrevetnim sobama 290,00 kuna po osobi dnevno, - Dodatak za jednokrevetnu sobu 50,00 kuna po sobi dnevno,- Odbitak za polupansion 50,00 kuna po osobi dnevno, - Odbitak za noćenje s doručkom 80,00 kuna po osobi dnevno. * Dodatak za svečanu večeru 90,00 kn po sudioniku. Pri dolasku treba se prijaviti na recepciji hotela SOLINE u BRELIMA.
___________________________________________ U ____________ dana _____________ 2014. godine (Naziv pravne osobe)
UDRUGA RA»UNOVO–A I FINANCIJSKIH DJELATNIKA
OIB: 27467994485, IBAN: HR12 2330003-1100033031, tel./fax. 021 319-459, LuËiÊeva 19, 21000 Split
P R I J A V AZa sudjelovanje na Savjetovanju JESEN - 2014. u hotelu SOLINE u BRELIMA, koje se odræava 23., 24. i 25. listopada 2014. god.
Red. br. IME I PREZIME SUDIONIKA NAZIV RADNOG MJESTA ILI POSLOVA KOJE OBAVLJA
1.2.3.
NAPOMENA:
Naknada se uplaćuje na Udrugu raËunovoa i financijskih djelatnika Split, IBAN: HR122330003-1100033031, po dostavi prijave nalogom za plaÊanje (dokaz o uplaÊenoj naknadi donijeti na savjetovanje). Uplata se moæe obaviti i prilikom ulaska u dvoranu za savjetovanje u gotovini.
M.P. (Potpis ovlaπtene osobe)
✂
PROGRAM SAVJETOVANJA: 1. AKTUALNOSTI IZ RAČUNOVODSTVA, RAČUNOVODSTVENIH
STANDARDA I RAČUNOVODSTVENE PROFESIJE prof. dr. sc. Danimir GULIN, Zagreb; 2. IZAZOVI U ODREĐIVANJU KVALITETE REVIZIJE prof. dr. sc. Lajoš ŽAGER i doc. dr. sc. Sanja SEVER MALIŠ, Zagreb; 3. ULOGA GODIŠNJEG IZVJEŠĆA U POSLOVNOM ODLUČIVANJU prof. dr. sc. Branka RAMLJAK, Split; 4. KONSOLIDACIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PREMA MSFI I HSFI prof. dr. sc. Ivica PERVAN, Split; 5. POREZNI ASPEKT TRANSAKCIJA S POVEZANIM OSOBAMA dr. sc. Ivan ČEVIZOVIĆ, Zagreb; 6. PREGLED ZNAČAJNIJIH MIŠLJENJA I UPUTA SREDIŠNJICE PU UZ
ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST KOJI JE NA SNAZI OD ULASKA RH U EU
Nives VRGOČ, dipl. oec., Split;
7. REINVESTIRANJE DOBITI PREMA ZAKONU O POREZU NA DOBIT I ZAKONU O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA
Nadica ŠALOV, dipl. oec., Split; 8. RAČUNOVODSTVENE I FINANCIJSKE AKTUALNOSTI U SUSTAVU
PRORAČUNA I NEPROFITNIH ORGANIZACIJA mr. sc. Jasna NIKIĆ, Zagreb; 9. KORIŠTENJE PODATAKA ISKAZANIH U OBRASCU JOPPD -
OČEKIVANJA, UČINCI I OGRANIČENJA dr. sc. Marija ZUBER, Zagreb;10. ISPORUKE U NIZU (CHAIN TRANSACTION) - MJESTO OPOREZIVANJA
PDV-om Snježana GALIĆ, dipl. oec., Split;11. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE BANAKA Bogoljub RAFFAELLI, dipl. iur., Split;12. ŠTO JE DONIO I ŠTO ĆE JOŠ DONIJETI NOVI ZAKON O OBRTU izv. prof. dr. sc. Željana ALJINOVIĆ BARAĆ, Split
UDRUGE RA»UNOVO–A I FINANCIJSKIH DJELATNIKA UDRUGE RA»UNOVO–A I FINANCIJSKIH DJELATNIKA SPLITASPLITA - - ©IBENIKA©IBENIKA - - ZADRAZADRA - - DUBROVNIKADUBROVNIKA - - KOR»ULEKOR»ULE - - METKOVIΔAMETKOVIΔA
o r g a n i z i r a j uo r g a n i z i r a j u
49.49. tradicionalno jesensko savjetovanjetradicionalno jesensko savjetovanje JESENJESEN - - 2014.2014.
RARA»»UNOVODS TVO, FINANCIJEUNOVODS TVO, FINANCIJE
II POREZI POREZI u praksiu praksi
23., 24. i 25. listopada 2014. u BLUESUN hotelu SOLINE u BRELIMA23., 24. i 25. listopada 2014. u BLUESUN hotelu SOLINE u BRELIMA
brela 2014.indd 2brela 2014.indd 2 7/24/14 4:21:53 PM7/24/14 4:21:53 PM
Riznica 9/20144
SADRÆAJ
SADRÆAJ
Nakladnik: Hrvatska zajednica raËunovoa i fi nancijskih djelatnika Zagreb
Za nakladnika: mr. sc. Bogomil Cota, predsjednik HZRIF
RIF-ov »ASOPIS ZA RA»UNOVODSTVO, REVIZIJU, FINANCIJE I PRAVO U SUSTAVU PRORA»UNA I NEPROFITNOM SEKTORU
Glavni urednik: prof. dr. sc. Danimir GulinUrednici savjetnici: Domagoj Bakran, mag. oec., mr. sc. Miljenka CutvariÊ, dr. sc. Ivan Čevizović, Dunja Kovačić, dipl. iur., Ivica Milčić, dipl. oec., mr. sc. Andreja Milić, mr. sc. Jasna Nikić, mr. sc. Kornelija Sirovica, dr. sc. Marija Zuber
Uredniπtvo: Domagoj Bakran, mag. oec., mr. sc. Dalibor Briški, mr. sc. Bogomil Cota, mr. sc. Miljenka Cutvarić, dr. sc. Ivan Čevizović, izv. prof. dr. sc. Ivana Dražić Lutilsky, Slaven Đuroković, prof. dr. sc. Danimir Gulin, dr. sc. Mirjana Hladika, mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Mladenka Karačić, dr. sc. Silvana Kostešić, Dunja Kovačić, izv. prof. dr. sc. Ivana Mamić Sačer, Ivica Milčić, mr. sc. Andreja Milić, mr. sc. Jasna Nikić, prof. dr. sc. Silvije Orsag, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Perčević, dr. sc. Branka Remenarić, mr. Jozo Serdarušić, doc. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dr. sc. Ivana Sever, Nada Svete, mr. sc. Kornelija Sirovica, prof. dr. sc. Stjepan Tadijančević, mr. Darko Terek, prof.dr. sc. Boris Tušek, dr. sc. Marija Zuber, prof. dr. sc. Lajoš Žager
Izdavački savjet časopisa
1. prof. dr. sc. STJEPAN TADIJANČEVIĆ - predsjednik
2. Članovi: Zdenko Balen, Mislav Blažić, Josip Branković, Ivica Crnić, mr. sc. Bogomil Cota, Željko Faber, prof. dr. sc. Danimir Gulin, prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, Miroslav Kožul, Ante Knezović, dr. Vladimir Lasić, mr. sc. Slavko Leko, prof. dr. sc. Vlado Leko, prof. dr. sc. Branimir Marković, Ratko Marković, prof. dr. sc. Lorena Mošnja Škare, prof. dr. sc. Josipa Mrša, prof. dr. sc. Silvije Orsag, mr. sc. Zvonimir Pavić, prof. dr. sc. Milena Peršić, mr. sc. Slavica Pezer-Blečić, prof. dr. sc. Branka Ramljak, Rajko Škarić, prof. dr. sc. Boris Tušek, prof. dr. sc. Stjepan Tadijančević, prof. dr. sc. Vesna Vašiček, prof. dr. sc. Katarina Žager, prof. dr. sc. Lajoš Žager
Grafi Ëka priprema: Æeljka Pervan, Miljenka StankoviÊTajniπtvo: Mira Fila, Vesna RumiÊ-BanovacInternet: http;//www.rif.hre-mail: [email protected]
Savjeti za Ëitatelje: telefon: 01-4686-506 (πest linija). Pravo na savjete ostvaruje se pretplatom na Ëasopis ”RaËuno-vodstvo i fi nancije”. Telefonski pristup savjetnicima putem PIN-a radnim danom od 8,00 - 13,00 sati. Redakcijski obraene pisane odgovore objavljujemo u Ëasopisu.
PRILOG IZLAZI MJESE»NO KAO TEMATSKA DOPUNA SADRÆAJA »ASOPISA ”RA»UNOVODSTVO I FINANCIJE” ZA »ITATELJE IZ PODRU»JA JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA.
U OKVIRU PRETPLATE NA »ASOPIS ”RA»UNOVODSTVO I FINANCIJE” PRILOG ©ALJEMO NA ZAHTJEV I SVIM OSTALIM ZAINTERESIRANIM PRETPLAT-NICIMA.Tisak: SveuËiliπna tiskara d.o.o., Zagreb
AKTUALNOSTI • Preporuke za izradu plana razvojnih programa
Ivana Kunić, Ana Michieli Pavuna, Stjepan Jusup 5
RAČUNOVODSTVO PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO • Utjecaj Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi na
proračunske korisnike i neprofitne organizacije
Ivica Milčić 9
NEPROFITNO RAČUNOVODSTVO • Računovodstvo službenih putovanja u inozemstvo u neprofitnom računovodstvu
mr. sc. Andreja Milić 15
• Računovodstveno praćenje donacija kod neprofitnih organizacija
dr. sc. Mirjana Hladika 18
FINANCIJE • Izvještavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o zaduživanju te
izvještavanje o danim jamstvima i suglasnostima
Nevenka Brkić, Stjepan Jusup 22
POREZI • Ustanove u kulturi u sustavu PDV-a
mr. sc. Miljenka Cutvarić 26
PLAĆE I NAKNADE • Iskazivanje sindikalnih potpora u obrascu JOPPD dr. sc. Marija Zuber 33
• Posebni uvjeti rada u školama i pripadajući dodaci na plaću
Fadila Bahović 36
JAVNA NABAVA
• Specifičnosti opisa predmeta nabave u prehrani s primjerom
uzorkovanja i provjerom sukladnosti
Branka Filipović 41
• Priprema arhitektonsko-urbanističkog natječaja s aspekta službenika javne nabave
Mirjana Čusek-Slunjski 51
ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
• Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti
Vedran Kruljac 57
• OBAVIJESTI 62
4 sadrzaj.indd 44 sadrzaj.indd 4 9/1/14 12:47:55 PM9/1/14 12:47:55 PM
5Riznica 9/2014
AKTUALNOSTI
Izmijenjenim Zakonom o proračunu predviđeno je donošenje pravilnika kojim će se propisati sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja njihove provedbe. Obzirom do danas ovaj pravilnik nije donesen autori u tekstu kroz primjer plana razvojnih programa daju preporuke za njegovu izradu s ciljem osiguranja što ujednačenije izrade plana razvojnih programa kod svih jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
IVANA KUNIĆ, ANA MICHIELI PAVUNA, STJEPAN JUSUP
Preporuke za izradu plana razvojnih programa
1. UVOD
Izmijenjenim Zakonom o proračunu promijenjen je sadržaj plana razvojnih programa kojeg su jedinice lokalne i područ-ne (regionalne), samouprave (dalje u tekstu: jedinice) dužne pripremiti u sklopu izrade proračuna. Naime, već je Zakonom o proračunu iz 2003. bila propisana obveza izrade plana ra-zvojnih programa za jedinice. Ovim Zakonom ta obveza bila je propisana i za proračunske korisnike državnog proračuna. Međutim, novim Zakonom o proračunu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. ova obveza zadržana je samo za jedinice, dok je za proračunske korisnike državnog proračuna uvedena obveza izrade strateških planova koji predstavljaju pandan planovima razvojnih programa.
Dakle, sukladno Zakonu o proračunu iz 2003. i novom iz 2009. jedinice i njihovi proračunski korisnici bili su obvezni pri izradi proračuna, osim općeg i posebnog dijela, izraditi i plan razvojnih programa. Plan razvojnih programa uključivao je rashode investicija za trogodišnje razdoblje te izdvajanja za kapitalne pomoći i donacije. Planovi razvojnih programa pred-stavljali su, kod većine jedinica, isječak iz posebnog dijela pro-računa odnosno, kod korisnika, isječak iz financijskog plana.
Zakonom o proračunu iz 2009. odredbe vezane uz izradu plana razvojnih programa jedinica nisu se značajno promijenile u odnosu na Zakon o proračunu iz 2003., međutim, budući da su različito primjenjivane, Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. (Nar. nov., br. 136/12.) promijenio se sadr-žaj plana razvojnih programa.
Kod izrade proračuna za 2015. i projekcija za 2016. i 2017. jedinice će izrađivati plan razvojnih programa prema novoj metodologiji. Plan razvojnih programa izmijenjen je na način da mora sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifika-cijom proračuna. Sam plan razvojnih programa predstavlja strateško-planski dokument stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice s proračun-skim planiranjem.
Planovi razvojnih programa važni su i u kontekstu priprema jedinica za korištenje sredstava iz fondova Europske unije iz razloga što programi i projekti koji se planiraju financirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima jedinica, a koji opet moraju biti u suglasju s nacio-nalnim strateškim ciljevima i prioritetima.
2. IZRADA PLANA RAZVOJNIH PROGRAMA
Izmijenjenim Zakonom o proračunu predviđeno je i dono-šenje pravilnika kojim će se propisati sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja njihove provedbe. Budući da do danas ovaj pravilnik nije donesen, a kako bi se osigurala što ujednačenija izrada plana razvojnih programa kod svih jedinica, u nastavku se daje primjer plana razvojnih programa za jedinicu xy i preporuke za njegovu izradu.
2.1. Primjer i sadržaj plana razvojnih programa
VIDJETI PRIMJER U PRIVITKU!
Iz primjera je vidljivo da bi se plan razvojnih programa trebao sastojati od:1. Ciljeva razvoja - predstavljaju jasan smjer kretanja i djelo-
vanja jedinice u dužem vremenskom razdoblju2. Mjera - obuhvaćaju niz specifičnih aktivnosti čija provedba
je usmjerena postizanju određenog cilja razvoja, a njihov redoslijed ukazuje na prioritete razvoja jedinice i prioritete pri alokaciji resursa u sljedećem trogodišnjem razdoblju
3. Veze s programskom klasifikacijom - povezivanje aktiv-nosti, odnosno projekata iz financijskog plana jedinice sa jednom od utvrđenih mjera
4. Veze s financijskim planom - iskazivanje sredstava pla-niranih za trogodišnje razdoblje na koje se plan razvojnih programa odnosi po aktivnostima, odnosno projektima iz financijskog plana jedinice
5. Pokazatelja rezultata - objektivno mjerljivi ili konkretni znakovi da je nešto učinjeno, a trebaju se definirati na način da omogućuju praćenje ostvarenja provedenih ak-tivnosti
6. Veze s organizacijskom klasifikacijom - svaka aktiv-nost/projekt iz financijskog plana jedinice povezuje se s organizacijskom jedinicom (upravnim odjelom) u čijoj je nadležnosti.Kao prvi korak u izradi plana razvojnih programa, jedinica
utvrđuje ciljeve razvoja te mjere pomoću kojih će se ti ciljevi i ostvariti. Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 153/09.), jedinice područne (regio-nalne) samouprave imaju obvezu izrade županijskih razvojnih strategija kao dokumenta u kojem se određuju ciljevi i prioriteti
4 k aktualnosti.indd 5 4 k aktualnosti.indd 5 9/1/14 12:32:42 PM9/1/14 12:32:42 PM
6 Riznica 9/2014
AKTUALNOSTI
njihovog razvoja. Upravo stoga jedinice područne (regionalne) samouprave u planu razvojnih programa ne utvrđuju nove ciljeve razvoja te mjere pomoću kojih će se ti ciljevi ostvariti, već ih preuzimaju iz svog postojećeg strateškog dokumenta, odnosno županijske razvojne strategije.
Isto tako, kada jedinice lokalne samouprave, za koje ne postoji zakonska obveza izrade strateških dokumenata, ipak imaju izrađen strateški dokument, ciljeve razvoja i mjere za nji-hovo ostvarenje mogu preuzeti iz tog dokumenta. U protivnom potrebno je imati na umu da ciljevi i mjere koji se utvrđuju pla-nom razvojnih programa trebaju biti kontinuirani, sveobuhvatni i takvi da doprinose razvoju jedinice.
Naime, iako se plan razvojnih programa donosi za trogo-dišnje razdoblje, njime utvrđeni ciljevi kao i mjere, ukazuju na prioritete jedinice u dužem vremenskom razdoblju. Najčešće jednom utvrđeni ciljevi razvoja i mjere ostaju nepromijenjeni iz godine u godinu, iako su uvijek moguće određene korekcije obzirom na razvojnu politiku jedinice.
Upravo zbog navedenih razloga ciljevi i mjere trebali bi se utvrđivati na rukovodećim pozicijama (župani, gradonačelnici, načelnici i njihovi zamjenici te pročel-nici) budući da oni imaju uvid u potrebe i smjer kretanja jedinice.
Iz gore prikazanog plana razvojnih programa vidljivo je da je cilj „Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva“ trajan cilj razvoja jedinice koji se ostvaruje u dugom vremenskom razdoblju. Isto tako mjere koje doprinose njegovom ostvarenju „Jačanju komunalne infrastrukture“, „Razvoj malog i srednjeg poduzetništva te poljoprivrede“ i „Razvoj institucionalnih kapa-citeta u JLS“ su kontinuirane i provode se u razdoblju dužem od onog za koje se plan razvojnih programa izrađuje.
Međutim, iako se ove mjere odnose na razdoblje duže od tri godine, njihov redoslijed u tekućem planu razvojnih programa ukazuje da će s najveći doprinos u sljedećem trogodišnjem razdoblju „Razvoju konkurentnog i održivog gospodarstva“ dati prvenstveno „Jačanje komunalne infrastrukture“, zatim „Razvo-ju malog i srednjeg poduzetništva te poljoprivrede“, a najmanji utjecaj imat će „Razvoj institucionalnih kapaciteta u JLS“.
Nakon utvrđivanja ciljeva razvoja i pripadajućih mjera, aktivnosti, odnosno projekti iz financijskog plana jedinice povezuju se sa mjerom čijoj provedbi doprinose. Veza između aktivnosti/projekata iz financijskog plana i ciljeva, odnosno mjera za njihovo ostvarenje, mora biti jasna i nedvosmislena. Primjerice, veza između mjere „Očuvanje, obnova i zaštita pri-rodne i kulturne baštine“ i aktivnosti „Odvoz velikog otpada i sanacija nelegalnih odlagališta smeća“ je posve jasna. Naime, kontinuiranim odvozom velikog otpada i smanjenjem broja ne-legalnih odlagališta izravno će se utjecati na očuvanje i zaštitu prirode i okoliša jedinice.
Važno je napomenuti, kako pravilnik kojim se propisuje sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja njihove provedbe nije donesen, jedinice kod izrade plana razvojnih programa imaju dvije mogućnosti, a to je planom razvojnih programa obuhvatiti ili:• sve aktivnosti/projekte i sredstva iz financijskog plana
jedinice ili• samo one za koje jedinica smatra da doprinose njenom
razvoju (primjerice, moguće je isključiti aktivnosti koje se odnose na administraciju i upravljanje budući da se one odnose na takozvani „hladni pogon“ jedinice i kao takve ne pridonose njenom razvoju direktno već indirektno).
Kroz vezu između utvrđenih mjera s aktivnostima/projek-tima iz financijskog plana jedinice moguće je pratiti koliko sredstava se izdvaja za provedbu pojedinog cilja. Na ovaj način ciljevi razvoja jedinice održavaju se u njenom financij-skom planu. Tako možemo vidjeti kako se primjerice, za mjeru „Poticanje zdravijeg načina života i unapređenje zdravstvene zaštite“ u 2015. ukupno planira izdvojiti 4,6 milijuna kuna, u 2016. 4,7 milijuna kuna i u 2017. 4,9 milijuna kuna.
Kako bi se uopće mogla pratiti provedba pojedinih aktiv-nosti/projekata, odnosno kako bi se moglo utvrditi odvija li se provedba sukladno očekivanjima i troše li se proračunska sredstva efikasno, uz svaku aktivnost/projekt utvrđuje se pokazatelj rezultata s pripadajućim polaznim i ciljanim vrijed-nostima. Polazna vrijednost odnosi se na godinu u kojoj se izrađuje financijski plan i plan razvojnih programa jedinice za sljedeće trogodišnje razdoblje, dok se ciljane vrijednosti utvr-đuju za to trogodišnje razdoblje.
Primjerice, za aktivnost „Nabava i opremanje vatrogasnih vozila“ kao pokazatelj utvrđeno je „Vrijeme dolaska na inter-venciju, broj riješenih požara u početnoj fazi“ kojim se prati opravdanost trošenja pripadajućih sredstava te samim time poboljšava sustav civilne zaštite i sigurnost u jedinici. Naime, iz polaznih i ciljanih vrijednosti razvidno je da se očekuje da će se nabavom i opremanjem vatrogasnih vozila skratiti vrijeme dolaska vatrogasaca na intervenciju te povećati broj suzbijenih požara u početnoj fazi. Ili za aktivnost „Održavanje objekata i uređaja odvodnje“ kao pokazatelj rezultata utvrđen je „Broj hitnih intervencija (kvarova)“. Iz polazne i ciljanih vrijednosti ovog pokazatelja jasno je kako bi primjereno održavanje obje-kata i uređaja odvodnje trebalo smanjiti broj kvarova, a time i intervencija, na sustavima odvodnje.
Iz prethodna dva primjera vidljivo je kako se prvim poka-zateljem mjere dvije kategorije, a drugim samo jedna. U oba slučaja pokazatelji su ispravno utvrđeni budući da su polazna i ciljane vrijednosti jasno definirane za sve kategorije.
Ako bi se praćenjem provedbe aktivnosti utvrdilo da se po-jedine ciljane vrijednosti ne ostvaruju u skladu s očekivanjima potrebno je:- preispitati način provođenja aktivnosti (primjerice, ako se u
sklopu aktivnosti inovacija u prometu radi na sinkronizaciji semafora, a ista ne dovodi do zadovoljavajućeg smanjenja vremena prolaza prometa kroz križanja, potrebno je raz-motriti provođenje dodatnih radnji koje bi to omogućile) ili
- korigirati ciljane vrijednosti (ako su iste nerealno postavlje-ne, odnosno podcijenjene ili precijenjene) ili
- promijeniti pokazatelj (primjerice, za aktivnost „Pomoć za funkcioniranje samostana“ kao pokazatelj je utvrđeno „povećanje postotka gradske populacije koja pripada toj vjeri“. Međutim, moguće je da bez obzira na razinu pomoći ne dođe do povećanja postotka pripadnosti toj vjeri budući da na vjersko opredjeljenje utječe veliki broj faktora na koje jedinica nema utjecaja.)Sa svrhom povećanja odgovornosti čelnika pojedinih
organizacijskih jedinica za zakonito, namjensko i svrhovito trošenje sredstava, odnosno kako bi se znalo tko je zadužen za provedbu pojedinih aktivnosti/projekata, odnosno praćenje uspješnosti njihove provedbe kroz pokazatelje rezultata, u gore prikazanom planu razvojnih programa svaka aktivnost/projekt povezana je s konkretnom organizacijskom jedinicom u čijoj je nadležnosti (primjerice, provedba aktivnosti „Hitna medicinska pomoć“ povezana je s Upravnim odjelom za zdravstvo).
4 k aktualnosti.indd 6 4 k aktualnosti.indd 6 9/1/14 12:32:46 PM9/1/14 12:32:46 PM
7Riznica 9/2014
AKTUALNOSTIIII
. PL
AN
RA
ZV
OJN
IH P
RO
GR
AM
A
Naz
iv
cilja
Naz
iv
mje
reP
rog
ram
/ak
tivn
ost
Naz
iv p
rog
ram
a/ak
tivn
ost
iP
lan
2015
.P
roje
kcija
2016
.P
roje
kcija
2017
.P
oka
zate
lj re
zult
ata
Po
lazn
e vr
ijed
no
st20
14.
Cilj
ana
vrije
dn
ost
2015
.
Cilj
ana
vrije
dn
ost
2016
.
Cilj
ana
vrije
dn
ost
2017
.
Od
go
vorn
ost
za
pro
ved
bu
mje
re
(org
aniz
acijs
ka
klas
ifi ka
cija
)CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŽIVOG GOSPODARSTVA
Mjera 1.1.: Jačanje komunalne infrastruktureP
1004
Zaš
tita
od
po
žara
i ci
viln
e za
štit
e2,
002,
823
2,08
4,39
62,
211,
720
002
0020
2
A10
0401
Osn
ovna
dje
latn
ost J
VP
908,
716
931,
167
983,
335
1.1.
1vi
sina
šte
te u
zrok
ovan
e po
žaro
m /
broj
inte
rven
cija
960.
000
kn/
16 in
terv
750.
000
kn/
16 in
terv
550.
000
kn/
16 in
terv
350.
000
kn/
15 in
terv
002
0020
2
A10
0402
Civ
ilna
zašt
ita52
,966
55,6
6858
,626
1.1.
2po
vrši
na g
rada
ugr
ožen
a po
plav
om15
%13
%10
%0%
002
0020
2
T10
0401
Nab
ava
i opr
eman
je v
atro
gasn
ih v
ozila
394,
962
418,
410
454,
518
1.1.
3vr
ijem
e do
lask
a na
inte
rven
ciju
, bro
j rije
šeni
h po
žara
u
poče
tnoj
fazi
45
min
od
doja
ve/5
0%25
min
od
doja
ve/7
5%25
min
od
doja
ve/7
5%25
min
od
doja
ve/7
5%00
200
202
T10
0402
Una
pređ
enje
rad
a po
licijs
ke p
osta
je Y
X64
6,17
967
9,15
071
5,24
01.
1.4
broj
pro
met
nih
nezg
oda
na p
odručj
u G
rada
248
150
100
100
002
0020
2
P10
06O
drž
avan
ja o
bje
kata
i u
ređ
aja
kom
un
aln
e in
fras
tru
ktu
re6,
996,
163
7,16
1,31
77,
377,
641
002
0020
4
A10
0601
Odr
žava
nje
cest
a i d
rugi
h ja
vnih
pov
ršin
a2,
927,
233
3,00
7,31
23,
107,
805
1.1.
5od
nos
zapr
imlje
nih
prija
va (
ošteće
nja)
/ bro
j in
terv
enci
ja s
anac
ija35
6/19
820
0/15
010
0/10
050
/50
002
0020
4
A10
0602
Odr
žava
nje
i uređi
vanj
e ja
vnih
zel
enih
pov
ršin
a 46
8,18
247
7,97
149
1,29
91.
1.6
kvad
ratu
ra u
ređe
nih
zele
nih
povr
šina
u g
rads
kom
po
druč
ju1
ha1,
5 ha
2
ha
2 ha
00
200
204
A10
0603
Ras
hodi
za
uređ
aje
i jav
nu r
asvj
etu
3,41
5,15
63,
486,
561
3,58
3,78
11.
1.7
broj
ras
vjet
nih
mje
sta
, vije
k tr
ajan
ja ,
pros
ječn
a st
aros
t2.
547/
5g/
12g
3.00
0/ 5
g/10
g3.
000/
7g/
7g3.
500/
7g/
5g00
200
204
A10
0604
Odr
žava
nje
obje
kata
i ur
eđaj
a od
vodn
je18
5,59
218
9,47
219
4,75
51.
1.8
broj
hitn
ih in
terv
enci
ja (
kvar
ova)
1010
85
002
0020
4
P10
07Iz
gra
dn
ja o
bje
kata
i u
ređ
aja
kom
un
aln
e in
fras
tru
ktu
re10
,482
,350
10,7
26,9
9811
,094
,207
-
-
-
-
002
0020
4
K10
0701
Izgr
adnj
a i a
sfal
.ces
ta, n
ogos
tupa
, trg
ova,
par
kira
lišta
i ra
skriž
ja s
a op
rem
om (
sem
afor
i i d
r.)4,
503,
553
4,59
6,34
34,
741,
686
1.1.
9m
etri
novo
g as
falta
, bro
j par
kira
lišni
h m
jest
a 4
.500
m2/
25
4.5
00m
2/60
5
.000
m2/
60
7.0
00m
2/40
00
200
204
K10
0702
Izgr
adnj
a ob
jekt
a i u
ređa
ja v
odoo
pskr
be i
proj
ekta
397,
463
416,
602
437,
953
1.1.
10gu
bitc
i u s
usta
vu v
odoo
pskr
be, p
okriv
enos
t gra
da
vodo
opsk
rbom
, bro
j prik
ljuča
ka 1
8%/9
0%/5
.260
10%
/94%
/5.5
00
5%
/96%
/5.7
00
2%
/99%
/6.3
00
002
0020
4
K10
0703
Izgr
adnj
a ob
jekt
a i u
ređa
ji od
vodn
je54
8,86
056
5,49
258
7,34
91.
1.11
broj
duž
nih
met
ara
kana
lske
mre
že28
0 27
0 28
0 29
0 00
200
204
K10
0704
Izgr
adnj
a ja
vne
rasv
jete
25,0
0925
,514
26,3
121.
1.12
broj
ras
vjet
nih
mje
sta
novi
h , p
okriv
enos
t nas
elje
nih
dije
lova
gra
da ja
vnom
ras
vjet
om %
26
/86%
2
4/ 8
7%
25/
87%
2
6/88
%
002
0020
4
K10
0705
Izgr
adnj
a gr
oblja
1,82
7,33
91,
867,
225
1,92
1,86
31.
1.13
broj
gro
bnih
mje
sta
(nov
oizg
rađe
nih)
17
80
80
85
002
0020
4
T10
0701
Inov
acija
u p
rom
etno
j inf
rast
rukt
uri
3,18
0,12
73,
255,
823
3,37
9,04
41.
1.14
sman
jenj
e vr
emen
a pr
olaz
a pr
omet
a kr
oz
najfr
ekve
ntni
ja k
rižan
ja
>13
min
=13
min
<10
min
<10
min
002
0020
4
Mjera 1.2.: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva
te poljoprivrede
P10
05P
oti
can
je r
azvo
ja g
osp
od
arst
va
3,35
6,20
73,
443,
804
3,56
4,97
7
-
--
-00
200
203
T10
0501
Sub
venc
ioni
ranj
e ka
mat
a za
odo
bren
e kr
edite
1,22
3,47
51,
254,
721
1,29
7,70
91.
2.1
broj
odo
bren
ih s
ubve
ncija
8 o
d 24
1
5 od
30
20
od 3
0
30
od 3
0 00
200
203
A10
0501
Dje
lova
nje
podu
zetn
ičko
g ce
ntra
35
3,73
236
0,94
437
3,65
21.
2.2
broj
nov
ih p
oduz
etničk
ih p
roje
kata
, bro
j no
voza
posl
enih
8/ 2
4 1
6/60
3
2/20
0 6
4/50
0 00
200
203
T10
0502
Pot
ican
je p
oljo
priv
rede
- S
ubve
ncio
nira
nje
uzgo
ja s
toke
1,32
5,43
11,
359,
281
1,40
5,85
21.
2.3
broj
grla
sto
ke n
a po
druč
ju G
rada
10,2
00
12,0
00
15,0
00
18,0
00
002
0020
3
T10
0503
Pot
ican
je p
oljo
priv
rede
- S
ubve
ncio
nira
nje
proi
zvod
nje
i pr
odaj
e m
lijek
a36
7,04
337
6,41
638
9,31
31.
2.4
broj
muz
nih
krav
a u
odno
su n
a br
oj p
roiz
vođača
m
lijek
a(fa
rmi)
2.5
80/5
30
3.0
00/3
00
3.0
00/2
00
3.5
00/2
00
002
0020
3
K10
0501
P
rost
orno
pla
nira
nje
86,5
2692
,442
98,4
511.
2.5
post
otak
pod
ručj
a gr
ada
pokr
iven
og p
rost
orno
-pl
ansk
om d
okum
enta
cijo
m78
%78
%85
%90
%00
200
203
Mjera 1.3.: Razvoj institucionalnih kapaciteta
u JLS
P10
01D
on
oše
nje
aka
ta i
mje
ra iz
dje
lokr
ug
a p
red
stav
nič
kog
, iz
vršn
og
tije
la i
mje
sne
sam
ou
pra
ve2,
354,
745
2,40
3,97
92,
471,
012
--
--
001
0010
1
A10
0101
Pre
dsta
vnič
ko i
izvr
šna
tijel
a 1,
115,
075
1,13
8,38
91,
170,
132
1.3.
1uč
esta
lost
pro
mje
ne lo
kaln
ih p
ropi
sa v
ezan
ih u
z go
spod
arsk
u dj
elat
nost
1
u 2
g.
1 u
5 g
. 1
u 5
g.
1 u
5 g
. 00
100
101
A10
0102
Dje
lokr
ug m
jesn
e sa
mou
prav
e1,
239,
670
1,26
5,59
01,
300,
880
1.3.
2po
stot
ak iz
laza
ka b
irača
na
bira
lišta
45%
50%
55%
58%
001
0010
1P
1003
Pri
pre
ma
i do
no
šen
je a
kata
iz d
jelo
kru
ga
tije
la25
,508
,630
25,9
70,0
6226
,598
,366
-
-
-
-
002
0020
1A
1003
01A
dmin
istr
ativ
no, t
ehničk
o i s
truč
no o
sobl
je21
,959
,535
22,3
13,7
8022
,784
,553
1.3.
3br
oj p
redm
eta
u rje
šava
nju,
vrij
eme
rješa
vanj
a 5
68/ 4
0 da
na
568
/30
dana
7
00/ 2
5 da
na
700
/ 21
dan
002
0020
1A
1003
02O
drža
vanj
e zg
rada
za
redo
vno
koriš
tenj
e1,
295,
286
1,32
2,36
91,
359,
242
1.3.
4ka
tego
rija
ener
gets
ke uči
nkov
itost
i obj
ekta
F
F
E
D
002
0020
1K
1003
01N
abav
a du
gotr
ajne
imov
ine
755,
342
784,
440
829,
986
1.3.
5br
oj k
opija
god
išnj
e, v
ijek
traj
anja
5
00.0
00/5
g.
750
.000
/5 g
. 7
50.0
00/5
g.
750
.000
/5 g
. 00
200
201
K10
0302
Izgr
adnj
a i d
odat
na u
laga
nja
na z
grad
ama
(dru
štve
ni
dom
ovi i
dr.)
1,49
8,46
71,
549,
473
1,62
4,58
61.
3.6
broj
man
ifest
acija
, prir
edbi
odr
žani
h u
pros
torim
a5/
1612
/16
30/2
048
/20
002
0020
1
CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA
Mjera 2.1.: Unapređenje postojećeg obrazovnog sustava i usklađivanje s
tržišnim potrebama Grada
P10
09P
red
ško
lski
od
go
j17
,361
,688
17,5
65,9
3517
,931
,576
--
--
002
0020
5
A10
0901
Odg
ojno
i ad
min
istr
ativ
no te
hnič
ko o
sobl
je d
ječj
eg v
rtić
a N
M
1,12
6,66
51,
147,
807
1,21
4,47
72.
1.1
broj
pol
azni
ka p
o od
gaja
telju
8 /
1 6
/ 1
5 /
1 4
/ 1
002
0020
5
A10
0902
Odg
ojno
i ad
min
istr
ativ
no te
hnič
ko o
sobl
je d
ječj
eg
vrtić
a N
1,94
7,79
31,
984,
343
2,09
9,60
42.
1.2
broj
pol
azni
ka p
o od
gaja
telju
8 /
1 6
/ 1
5 /
1 4
/ 1
002
0020
5
A10
0903
Odg
ojno
i ad
min
istr
ativ
no te
hnič
ko o
sobl
je
13,7
96,0
6713
,923
,417
14,0
77,7
502.
1.3
broj
pol
azni
ka p
o od
gaja
telju
8 /
1 6
/ 1
5 /
1 4
/ 1
002
0020
5K
1009
01O
prem
anje
javn
e us
tano
ve-
Dječi
ji vr
tić S
unce
491,
162
510,
368
539,
745
2.1.
4op
rem
ljeno
g r
adno
g pr
osto
ra u
met
rima
po p
olaz
niku
13 m
220
m2
30 m
235
m2
002
0020
5P
1010
Javn
e p
otr
ebe
izn
ad s
tan
dar
da
u š
kols
tvu
825,
792
872,
063
911,
779
-
-
-
-
002
0020
5A
1010
01S
ufi n
anci
ranj
e tr
oško
va š
kols
ke k
uhin
je
391,
165
413,
083
431,
895
2.1.
5br
oj k
oris
nika
3,00
0 2,
500
2,50
0 2,
000
002
0020
5
A10
1002
Sufi
nan
cira
nje
javn
og p
rijev
oza
sred
njoš
kola
ca i
stud
enat
a43
4,62
745
8,98
147
9,88
32.
1.6
broj
kor
isni
ka1,
300
1,40
0 1,
300
1,20
0 00
200
205
Mjera 2.2.: Poticanje
rasta broja stanovnika
P10
12P
oti
cajn
e m
jere
dem
og
rafs
ke o
bn
ove
445,
978
470,
967
492,
416
--
--
002
0020
5
A10
1201
Pot
pore
za
novo
rođe
no d
ijete
445,
978
470,
967
492,
416
2.2.
1po
veća
nje
broj
a no
vorođe
nih
825
850
900
930
002
0020
5
4 k aktualnosti.indd 7 4 k aktualnosti.indd 7 9/1/14 12:32:47 PM9/1/14 12:32:47 PM
8 Riznica 9/2014
AKTUALNOSTI
Ivana Kunić, Ana Michieli Pavuna, Stjepan Jusup, Ministarstvo financija RH, Zagreb
Nazi
v ci
ljaNa
ziv
mje
rePr
ogra
m/
aktiv
nost
Nazi
v pr
ogra
ma/
aktiv
nost
iPl
an20
15.
Proj
ekci
ja20
16.
Proj
ekci
ja20
17.
Poka
zate
lj re
zulta
taPo
lazn
e vr
ijedn
ost
2014
.
Cilja
na
vrije
dnos
t20
15.
Cilja
na
vrije
dnos
t20
16.
Cilja
na
vrije
dnos
t20
17.
Odg
ovor
nost
za
prov
edbu
mje
re
(org
aniz
acijs
ka
klas
ifi ka
cija
)
CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA
Mjera 3.1.: Poticanje zdravijeg načina života i unapređenje zdravstvene zaštite
P101
3Do
datn
e us
luge
u z
drav
stvu
i pr
even
tiva
1,25
7,84
51,
306,
792
1,35
8,92
6
-
--
-00
200
206
A101
301
Poslo
vi de
ratiz
acije
i de
zinse
kcije
409,
960
418,
532
430,
202
3.1.
1br
oj o
bolje
lih d
omać
ih ž
ivotin
ja i
kućn
ih
ljubi
mac
a 1
4 slu
čaje
va
5 s
luča
jeva
0
sluča
jeva
0
sluča
jeva
00
200
206
A101
302
Hitn
a m
edici
nska
pom
oć24
7,17
225
9,78
427
3,58
93.
1.2
broj
inte
rven
cija,
brz
ina
dola
ska
18
dnev
/ 22
min
1
8 dn
ev /
18 m
in
18
dnev
/ 15
min
1
9 dn
ev/ 1
0 m
in
002
0020
6
A101
303
Prev
entiv
ni p
regl
edi i
savje
tova
nja
(mam
ografi ja
, ko
ntro
la š
ećer
a u
krvi,
ovis
nost
)15
2,47
816
0,81
016
8,47
13.
1.3
broj
rano
otkr
iveni
h m
alig
nih
prom
jena
u
odno
su n
a br
oj p
regl
eda,
bro
j odr
žani
h ed
ukac
ija i
radi
onica
17/
320
/3
17/
450
/5
12/
500
/ 5
17/
600
/ 10
00
200
206
A101
304
Sufi n
ancir
anje
dov
oza
pitk
e vo
de d
omać
inst
vima
bez
mog
ućno
sti p
riključk
a na
vod
ov.m
režu
289,
752
305,
987
319,
922
3.1.
4sm
anje
nje
broj
a cr
ijevn
ih in
fekc
ija i
bole
sti
uzro
kova
nih
zagađe
nom
vod
om 4
8 slu
čaje
va
24
sluča
ja
12
sluča
jeva
5
sluča
jeva
00
200
206
K101
301
Dom
zdr
avlja
158,
483
161,
680
166,
741
3.1.
5br
oj k
orisn
ika p
o m
etru
kva
drat
nom
po
stoj
ećeg
kap
acite
ta
3 2
1 1
002
0020
6
P101
6O
rgan
izac
ija re
krea
cije
i šp
orts
kih
aktiv
nost
i3,
321,
280
3,39
8,58
43,
563,
419
- -
- -
002
0020
8
A101
601
Osn
ovna
dje
latn
ost Š
ports
kog
save
za1,
737,
620
1,77
0,59
51,
868,
144
3.1.
6po
stig
nuti
rezu
ltati
na d
ržav
nim
nat
jeca
njim
a (b
roj p
rvih
, dru
gih
i trećih
mje
sta)
1/2
/8
2/2
/12
2/4
/13
2/5
/13
002
0020
8
K101
601
Naba
va š
ports
ke o
prem
e80
,442
83,6
7788
,413
3.1.
7br
oj a
mat
era
uključe
nih
u ak
tivno
sti s
ports
kih
klubo
va5,
300
6,50
0 8,
000
10,0
00
002
0020
8
K101
602
Izgr
adnj
a šp
orts
kih o
bjek
ata
1,50
3,21
81,
544,
312
1,60
6,86
23.
1.8
broj
pos
jetit
elja
spo
rtskih
dog
ađan
ja53
1 po
dog
.60
0 po
dog
.80
1 po
dog
.10
00 p
o do
g.00
200
208
Mjera 3.2.: Očuvanje, obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine
P100
8Za
štita
oko
liša
1,
567,
136
1,60
4,69
01,
658,
132
--
--
002
0020
4
A100
801
Odv
oz v
eliko
g ot
pada
i sa
nacij
a ne
lega
lnih
od
laga
lišta
sm
eća
506,
791
517,
264
533,
450
3.2.
1br
oj p
rost
orni
h m
etar
a od
veže
nog
otpa
da, b
roj
divlj
ih d
epon
ija 2
50m
3/ 8
4
50m
3/ 5
5
00m
3/ 3
6
50m
3/ 0
00
200
204
A100
801
Higi
jeniča
rska
slu
žba
1,06
0,34
51,
087,
425
1,12
4,68
13.
2.2
broj
kaz
ni z
a od
laga
nje
na d
ivlje
dep
onije
, br
oj c
ijepl
jeni
h kućn
ih lju
bim
aca
i dom
aćih
živ
otin
ja 1
0/15
.000
3
0/15
.000
8
0/15
.000
1
00 /
1600
0 00
200
204
P101
4Ja
vnih
pot
reba
u k
ultu
ri2,
512,
928
2,56
9,49
72,
667,
063
- -
- -
002
0020
7
A101
401
Man
ifest
acije
u k
ultu
ri1,
497,
942
1,52
9,26
11,
571,
903
3.2.
3ra
st b
roja
gru
pnih
jedn
odne
vnih
turis
tičkih
do
laza
ka
21
50
60
90
002
0020
7
A101
402
Djel
atno
st k
njižn
ice35
,208
35,9
4436
,946
3.2.
4br
oj n
aslo
va u
knj
ižnici
25,0
00
25,1
00
25,2
00
25,2
50
002
0020
7
A101
403
Djel
atno
st k
ultu
rno
umje
tničk
ih d
rušt
ava
i m
ažor
etkin
ja77
3,38
978
7,90
183
3,66
63.
2.5
broj
nas
tupa
u to
ku g
odin
e8
22
25
30
002
0020
7
K101
401
Izgr
adnj
a i o
prem
anje
poz
orni
ce20
6,39
021
6,39
122
4,54
83.
2.6
broj
dan
a ko
rište
nja
godi
šnje
4080
100
100
002
0020
7
Mjera 3.3.: Poboljšanje kvalitete života ciljnih/ugroženih skupina - mladih, žena, djece, branitelja, stradalnika rata,
osoba s invaliditetom, starih i nemoćnih
P101
1Ja
vne
potre
be d
jece
s p
oteš
koća
ma
u ra
zvoj
u24
,629
26,0
0927
,193
--
--
002
0020
5
A101
101
Sufi n
ancir
anje
troš
kova
dje
ce s
tešk
oćam
a u
razv
oju
24,6
2926
,009
27,1
933.
3.1
visin
a po
krića
troš
kova
po
koris
niku
u %
30%
35%
40%
40%
002
0020
5
P101
7So
cija
lna
skrb
2,
357,
117
2,48
9,19
22,
602,
554
- -
- -
002
0020
9
A101
701
Stip
endi
je i
škol
arin
e pr
ema
socij
alno
m
prog
ram
u70
6,13
274
5,69
877
9,65
83.
3.2
broj
kor
isnika
, usp
ješn
ost š
kolo
vanj
a22
/15
23/
18
23/
19
23/
21
002
0020
9
A101
702
Pom
oć u
nov
cu p
ojed
incim
a i o
bite
ljima
1,11
4,94
51,
177,
418
1,23
1,04
03.
3.3
broj
kor
isnika
, pok
riće
trošk
ova
u po
stot
ku 3
00/ 1
0%
300
/ 12%
3
00/ 1
2%
250
/ 20%
00
200
209
A101
703
Pom
oć u
nar
avi-j
avni
prij
evoz
inva
lida
173,
851
183,
592
191,
953
3.3.
4br
oj k
orisn
ika, p
okrić
e tro
škov
a u
post
otku
85/
50%
8
5/ 5
0%
85/
50%
8
5/ 5
0%
002
0020
9
A101
704
Pom
oć u
nar
avi (
ogrje
v, re
žije
i pre
hran
a)36
2,18
938
2,48
439
9,90
33.
3.5
broj
kor
isnika
, pok
riće
trošk
ova
u po
stot
ku 3
0/ 9
5%
30/
95%
3
0/ 9
5%
30/
95%
00
200
209
P101
8Hu
man
itarn
a sk
rb k
roz
udru
ge g
rađa
na
446,
118
459,
344
489,
599
- -
- -
002
0020
9
A101
801
Hvid
ra,d
rago
voljc
i Dom
.rata
,vet
eran
i Dom
.ra
ta, i
dr.
106,
938
108,
944
115,
272
3.3.
6br
oj č
lano
va, b
roj o
drža
nih
javn
ih tr
ibin
a i
radi
onica
za čla
nove
4
.800
/10
4.8
00/1
5 4
.750
/20
4.7
50/2
5 00
200
209
A101
802
Hum
anita
rna
djel
atno
st C
rven
og k
riža
57,2
8858
,363
61,7
533.
3.7
broj
kor
isnika
, br
oj p
ruže
nih
uslu
ga
koris
nicim
a 3
54/ 2
3
54/ 3
3
54/ 4
3
30/ 5
00
200
209
T101
801
Proš
irenj
e sm
ješt
ajni
h ka
pacit
eta
Crve
nog
križa
119,
576
126,
674
137,
606
3.3.
8br
oj s
mje
štaj
nih
jedi
nica
u o
dnos
u na
oč
ekiva
ne p
otre
be 1
8/ 3
0 2
0/ 3
0
25/
30
27/
27
002
0020
9
A101
803
Potic
aj d
jelo
vanj
u po
druž
nice
um
irovlj
enika
i ud
ruge
civi
l.inva
lida
162,
316
165,
362
174,
967
3.3.
9br
oj iz
leta
i or
gani
ziran
ih s
kupo
va k
roz
godi
nu4
1012
2000
200
209
Mjera 3.4.: Unapređenje zaštite ljudskih prava i prava
pojedinaca te promicanje rasne, spolne i druge
jednakosti
P101
5Ra
zvoj
civ
ilnog
dru
štva
- vj
ersk
e sl
obod
e48
0,48
050
7,22
154
8,98
8
-
--
-00
200
207
A101
501
Pom
oć z
a fu
nkcio
nira
nje
sam
osta
na38
,192
38,9
0941
,169
3.4.
1po
stot
ak g
rads
ke p
opul
acije
koj
a pr
ipad
a to
j vje
ri80
%80
%82
%85
%00
200
207
K101
501
Izgr
adnj
a sa
kral
nih
obje
kata
442,
288
468,
312
507,
820
3.4.
2br
oj k
ultu
rnih
i tu
ristič
ki va
znih
obj
ekat
a na
po
druč
ju g
rada
, bro
j tur
ista
18/ 1
5.60
018
/ 18.
000
18/ 2
0.00
019
/ 21.
000
002
0020
7
CILJ 4: STVARANJE PARTNERSKIH ODNOSA NA LOKALNOJ I
GLOBALNOJ RAZINI
Mjera 4.1.: Povećanje stupnja uključenosti,
motiviranosti i svijesti lokalne zajednice
P100
2Ra
zvoj
civ
ilnog
dru
štva
- po
litič
ke s
trana
ke14
3,22
014
5,90
815
4,38
3
-
--
-00
100
101
A100
201
Osn
ovne
funk
cije
stra
naka
143,
220
145,
908
154,
383
4.1.
1.br
oj a
ktivn
ih s
udio
nika
u p
roce
su d
onoš
enja
gr
adsk
ih a
kata
2025
2831
001
0010
1
SVEU
KUPN
O
81,4
45,1
2983
,206
,756
85,7
23,9
50
4 k aktualnosti.indd 8 4 k aktualnosti.indd 8 9/1/14 12:32:48 PM9/1/14 12:32:48 PM
9Riznica 9/2014
RAČUNOVODSTVOPRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO
Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12. do 112/13.), utječe i na proračunske korisnike i neprofitne organizacije. Iako Zakon nije namijenjen za primjenu proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija u određenoj mjeri može znatno utjecati na njihova potraživanja, ali i na izračun zakonske zatezne kamate. Utjecaj koji Zakon može imati na navedene korisnike je s jedne strane kao na obveznike primjene određenih članaka Zakona osim onih iz kojih su izrijekom isključeni i s druge strane kao vjerovnike u postupku predstečajne nagodbe. O ovome i drugim pitanjima vezanima uz osobe javnog prava u smislu provedbe Zakona detaljnije je opisano u članku.
IVICA MILČIĆ Stručni članak UDK 657.2
Utjecaj Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi na proračunske korisnike i neprofitne organizacije
1. ZATEZNA KAMATA
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi,
u svojim odrednicama uređuje obračun zateznih kamata u
odnosima između poduzetnika i između poduzetnika i osoba
javnog prava kada je osoba javnog prava dužnik. Člankom
12. a. st. 2. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj
nagodbi propisana je stopa zakonske kamate na kašnjenje s
plaćanjem u poslovnim transakcijama između poduzetnika i
između poduzetnika i osoba javnog prava kada je osoba jav-
nog prava dužnik novčane obveze. Ovim odrednicama nisu
stavljene van snage odrednice Zakona o obveznim odnosima
koje i dalje vrijede, već se Zakon o financijskom poslovanju i
predstečajnoj nagodbi primjenjuje kao poseban propis zbog
čega na navedene slučajeve ima prednost pri primjeni.
Zakonom o obveznim odnosima u ovisnosti o sudioni-
cima pravnih odnosa zakonska zatezna kamata primjenjuje
se na:
- odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca
i osobe javnog prava
- sve ostale odnose.
Trgovačkim ugovorom prema Zakonu o obveznim od-
nosima smatra se ugovor sklopljen između trgovaca u
obavljanju djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem
jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti.
Pojam trgovca uređen je u članku 1. Zakona o trgovačkim
društvima. Trgovcem se u smislu Zakona o trgovačkim druš-
tvima smatra svaka pravna ili fizička osoba koja samostalno i
trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti
proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga.
Osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obve-
zne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih
društava. Zakon o javnoj nabavi dijeli ih na javne i sektorske
naručitelje.
Prema Zakonu o javnoj nabavi javni naručitelji su:
- Republika Hrvatska, odnosno državna tijela Republike
Hrvatske
- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
- pravne osobe koju su osnovane za određene svrhe radi
zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju
industrijski ili trgovački značaj i ispunjavaju jedan od slje-
dećih uvjeta:
o da se financiraju iz državnog proračuna ili iz proraču-
na jedinice lokalne odnosno iz proračuna jedinice pod-
ručne (regionalne) samouprave ili sredstava drugih
takvih pravnih osoba u iznosu većem od 50% ili
o da nadzor nad poslovanjem tih pravnih osoba obav-
ljaju državna tijela, jedinice lokalne i područne (regio-
nalne) samouprave ili druge takve pravne osobe ili
o da više od polovine članova nadzornog odbora,
uprave ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vo-
đenje poslova imenuju državna tijela, jedinice lokalne
i područne (regionalne) samouprave ili druge takve
pravne osobe
- zajednica navedenih tijela ili pravnih osoba.
milcic.indd k.indd 9milcic.indd k.indd 9 9/1/14 12:52:06 PM9/1/14 12:52:06 PM
10 Riznica 9/2014
RAČUNOVODSTVO PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO
Sektorski naručitelji su:
- javni naručitelji koji obavljaju djelatnosti na području plina,
toplinske i električne energije, vodoopskrbe, istraživanja
ili vađenja nafte, plina, ugljena ili ostalih krutih goriva, dje-
latnosti na području prijevoza (stavljanje na raspolaganje
mreža ili upravljanje mrežama koje pružaju uslugu javnosti
u području prijevoza željeznicom, gradskom željeznicom,
automatiziranim sustavima, tramvajem, autobusom, tro-
lejbusom ili žičarom), djelatnosti zračnih, morskih i riječnih
luka i poštanske usluge
- trgovačka društva u kojima javni naručitelj ili više javnih
naručitelja ima ili može imati neposredan ili posredan
prevladavajući utjecaj na osnovi njihova vlasništva, finan-
cijskog udjela ili na osnovi pravila koja vrijede za društva
i koja obavljaju jednu ili više navedenih djelatnosti kako je
navedeno za javne naručitelje
- subjekti koji na temelju posebnog ili isključivog prava koje
im je dodijelilo nadležno tijelo obavljaju djelatnosti kako
je navedeno za javne naručitelje, a nisu javni naručitelji ili
trgovačka društva.
Posebnim Pravilnikom o popisu obveznika primjene
Zakona o javnoj nabavi utvrđen je detaljnije popis javnih i
sektorskih naručitelja.
Važno je naglasiti da temeljem Zakona o javnoj nabavi
u obveznike provedbe postupaka javne nabave (javni i sek-
torski naručitelji) spadaju i trgovačka društva koja obavljaju
određene djelatnosti, a nad kojima javni naručitelji imaju
prevladavajući utjecaj. Takva društva se odredbom čl. 3. st.
2. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi,
a imaju obilježja koja odgovaraju definiciji poduzetnika izuzi-
maju od načina obračuna zateznih kamata kakav je propisan
za osobe javnog prava. Takvu definiciju pronalazimo i u čl.
26. st. 6. Zakona o obveznim odnosima gdje je definirano da
se osobama javnog prava smatraju osobe koje su obvezne
postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih
društava.
Zakonska zatezna kamata, kako je navedeno može se ja-
viti i primjenjuje se na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora
između trgovaca i osoba javnog prava te sve ostale odnose.
U odnosima iz trgovačkih ugovora i ugovora trgovaca
i osoba javnog prava, kako to uređuje Zakon o obveznim
odnosima, stopa se određuje prema eskontnoj stopi Hrvat-
ske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg polugodišta koje
je prethodilo tekućem polugodištu uvećana za 8 postotnih
bodova. Hrvatska narodna banka eskontnu stopu objavljuje
dva puta godišnje i ona vrijedi za razdoblje od 1. siječnja do
30. lipnja i od 1. srpnja do 31. prosinca.
Visina stope zatezne kamate u ostalim odnosima također
se utvrđuje prema visini eskontne stope Hrvatske narodne
banke koja je vrijedila zadnjeg polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu, ali se ona uvećava za 5 postotnih
bodova.
Ostalim odnosima smatraju se odnosi između:
- fizičkih osoba
- fizičkih osoba i trgovaca
- pravnih osoba netrgovaca međusobno
- pravnih osoba netrgovaca i fizičkih osoba
- trgovaca iz ugovora koji se ne odnosi na djelatnost barem
jednog od njih (npr.: zakup, najam, zajam.)
- osoba javnog prava i fizičkih osoba
- osoba javnog prava međusobno
- pravnih osoba od kojih barem jedna nije trgovac.
Trenutno važeća eskontna stopa Hrvatske narodne ban-
ke iznosi 7% i objavljena je u Nar. nov., br.j 80/2014.
Ovaj način obračuna zatezne kamate između trgovaca i
osoba javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik
primjenjivao se do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj
nagodbi koji je objavljen u Narodnim novinama 112. iz 2013.
godine, a na snagu je stupio 30. 6. 2013. godine.
Navedenim izmjenama Zakona o financijskom poslovanju
i predstečajnoj nagodbi u odnosima između poduzetnika i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava duž-nik primjenjuje se novi način izračuna zateznih kamata. Promjena se ogleda samo u novom načinu utvrđivanja stope
zatezne kamate. Zakon je umjesto primjene eskontne stope
Hrvatske narodne banke, kao referentnu stopu koja se ko-
risti pri izračunu stope zatezne kamate odredio prosječnu
kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
koja je izračunata za referentno razdoblje koje prethodi teku-
ćem polugodištu umanjena za jedan postotni bod. Hrvatska
narodna banka, navedenu referentnu stopu objavljuje u Na-
rodnim novinama dva puta godišnje i ona vrijedi za naredno
šestomjesečno razdoblje nakon objave. Za razdoblje od 1. 7.
2014. do 31. 12. 2014. godine prosječna kamatna stopa na
stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine
nefinancijskim trgovačkim društvima objavljena u Nar. nov.,
br. 80./2014. i iznosi 5,29%. Nakon umanjenja za jedan po-
stotni bod referentna kamatna stopa koja se primjenjuje pri
izračunu zatezne kamate iznosi 4,29%. Navedena referentna
stopa uvećava se za osam postotnih bodova kako bi se do-
bio iznos zakonske zatezne kamate.
Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financij-
skom poslovanju i predstečajnoj nagodbi moguće je ugo-
varanje stope zatezne kamate. Zakon o financijskom poslo-
vanju i predstečajnoj nagodbi dopušta ugovaranje drukčije
stope zatezne kamate samo između poduzetnika, ali ne veću
od zakonske zatezne kamate.
Zakon o obveznim odnosima u određenim slučajevima
dopušta ugovaranje stope zatezne kamate. Temeljem odred-
nica navedenog Zakona najviša stopa ugovorne zatezne ka-
mate ne može iznositi više od zakonske zatezne kamate koja
se utvrđuje između osoba od kojih barem jedna nije trgovac
uvećane za polovinu te stope.
milcic.indd k.indd 10milcic.indd k.indd 10 9/1/14 12:52:09 PM9/1/14 12:52:09 PM
11Riznica 9/2014
RAČUNOVODSTVOPRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO
Tablica 1.: Pregled stopa zateznih kamata (za razdoblje od
1. 7. 2014. do 31. 12. 2014.) - primjena Zakona o
financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi
Red. br.
Sudionici u poslovnim transakcijamaZakonska zatezna kamata
Ugovorna za-tezna kamata (najviša dopu-štena stopa)
Primjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi
1. Poduzetnici međusobno 12,29% 12,29%
2. Poduzetnici i osobe javnog prava kada je
osoba javnog prava dužnik 12,29% 12,29%
Primjena Zakona o obveznim odnosima - za razdoblje do primjene Zakona o
financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (isporuke dobara i usluga do 30.
lipnja 2013.)
1. Poduzetnici međusobno - odnosi se na
ugovorne odnose nastale do 30. lipnja
2013. ako je roba isporučena ili usluga
obavljena do 30. lipnja 2013.
15% 18%
2. Poduzetnici i osobe javnog prava kada
su one dužnici - odnosi se na ugovorne
odnose nastale do 30.lipnja 2013. ako je
roba isporučena ili usluga obavljena do 30.
lipnja 2013.
15% 18%
Tablica 2.: Pregled stopa važećih zateznih kamata prema
Zakonu o obveznim odnosima
Red. br.
Sudionici u poslovnim transakcijamaZakonska zatezna kamata
Ugovorna za-tezna kamata (najviša dopu-štena stopa)
Primjena Zakona o obveznim odnosima
1. Trgovci i osobe javnog prava kada su one
vjerovnici na osnovi trgovačkih ugovora 15% 18%
2. Osobe javnog prava međusobno 12% Nije dopušteno
3. Osobe javnog prava i fizičke osobe 12% Nije dopušteno
4. Osobe javnog prava i trgovci kada su oso-
be javnog prava vjerovnici na osnovi netr-
govačkih ugovora (javna davanja i slično)
12% Nije dopušteno
5. Fizičke osobe međusobno - koji nisu
trgovci 12% Nije dopušteno
6. Pravne osobe i fizičke osobe koje nisu
trgovci 12% Nije dopušteno
7. Pravne osobe koje se ne smatraju trgov-
cima međusobno 12% Nije dopušteno
8. Pravne osobe od koji barem jedna nije
trgovac 12% Nije dopušteno
9. Trgovci iz ugovora koji se ne odnosi na
djelatnost barem jednog od njih12% Nije dopušteno
10. Financijske institucije i poduzetnici 15% 18%
11. Dužnici u postupku predstečajne nagod-
be i u stečaju 15% 18%
12. Izvanugovorni odnosi 12% -
Zakonom o obveznim odnosima, ni Zakonom o financij-
skom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, nije propisan način
obračuna zatezne kamate. Za te potrebe, nadalje su na snazi
odrednice Zakona o kamatama1 koje predviđaju način obra-
čuna zatezne kamate primjenom dekurzivnog jednostavnog
kamatnog računa na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne
kamate glavnici istekom obračunskog razdoblja.
1 Narodne novine, Zakon o kamatama, Narodne novine d.d., 94/04. i 35/05.
2. ISPUNJENJE NOVČANIH OSNOVA
2.1. Rokovi ispunjenja novčanih obveza
Zakonom su između ostalog definirani i rokovi ispunjenja
novčanih obveza između poduzetnika i između poduzetnika
i osoba javnog prava.
Člankom 12. Zakona utvrđeno je da se „U poslovnim
transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava u
kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može
se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana.“2
„Iznimno, ako ne postoje okolnosti iz članka 14. st. 6 .
ovoga Zakona, može se ugovoriti u pismenom obliku i duži rok ispunjenja novčane obveze, ako je to objektivno oprav-dano posebnim značajkama i naravi ugovora, ali ne duži od 60 dana“.3
Čl. 14. st. 6. uređeno je pitanje ništetnosti odredbi ugo-
vora. Ništetnom odredbom ugovora smatra se tako, ako bi u
odnosima gdje je osoba javnog prava dužnik bio ugovoren
rok za ispunjenje obveze duži od 30 dana ili rok za pregled
predmeta obveze duži od 30 dana.
U slučaju da rok nije ugovoren „… dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obve-zu u roku od 30 dana… „.4
Vrlo je teško definirati što znači iznimno, budući da je riječ
o poprilično personificiranom pogledu na pitanje iznimke.
Zakonom je predviđeno, iako se to odnosi na pitanje odnosa
između poduzetnika, iznimnim se smatraju događaji nastali u
posebnim okolnostima, kao što je primjerice posebna narav
predmeta obveze5. Suprotno navedenome, redovne isporu-
ke dobara i usluga u uobičajenom prometu ne bi se mogle
smatrati iznimkom te se na takve slučajeve primjenjuje rok
od 30 dana. Pri definiranju ništetnih odredbi zakonodavac je
posebno propisao da ako na temelju okolnosti slučaja, a po-
sebno trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi
da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savje-
snosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost
u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika
novčane obveze.
Rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od:
1. dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući
zahtjev za isplatu ili
2. dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ako nije mo-
guće sa sigurnošću utvrditi dan primitka računa ili drugog
odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili ako je dužnik primio
račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije nego li
je vjerovnik ispunio svoju obvezu ili
3. dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je
ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav
pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući
zahtjev za isplatu prije isteka roka.
Problematika primitka računa kod proračunskih korisnika
2 Čl. 12. st. 1. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj na-godbi.
3 Čl. 12. st. 2. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj na-godbi.
4 Čl. 12. st. 3.
5 Čl. 11. st. 6.
milcic.indd k.indd 11milcic.indd k.indd 11 9/1/14 12:52:09 PM9/1/14 12:52:09 PM
12 Riznica 9/2014
RAČUNOVODSTVO PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO
u određenoj mjeri manja je nego kod trgovačkih društava
budući da kad je riječ o proračunskim korisnicima i njihovom
unutarnjem uređenju postoji obveza vođenja urudžbene knji-
ge u koju se unose datumi primitka određene dokumentacije.
Također, određena pitanja koja su se javljala u praksi, prije
stupanja na snagu Zakona o rokovima ispunjenja novčanih
obveza6 i ovoga Zakona su određeni slučajevi kada je vje-
rovnik na svojim računima iskazivao datume isporuke dobra
i/ili usluge i navodio rok dospijeća kroz valutu plaćanja na
način „odmah“ ili „valuta 5 dana“ pa bi zapravo dužnik dok
mu račun stigne već bio u zakašnjenju. Kako je Zakonom
propisano da rok počinje teči primitkom računa, a na računu
je ispisan rok dospijeća na ovaj način, na dužnika to nema
utjecaja u smislu kašnjenja. U tom smislu definirana je ništet-
nost i to na način da je „ništetna odredba kojom se određuje datum primitka računa ili drugog zahtjeva za isplatu“7. Slije-
dom navedenog, takvi rokovi nemaju utjecaj na rok dospijeća
dužnikove obveze, već se primjenjuju oni koji su posebno
ugovoreni ili ako nisu ugovoreni tada je rok 30 dana.
Drugim zahtjevom za isplatu možemo smatrati ugovor u
kojem se dužnika poziva na plaćanje ili određeni drugi dopis,
međutim kako je u odrednicama Zakona o porezu na do-
danu vrijednost obveza izdavanja računa primarna, prilikom
isporuke dobara i/ili usluga poduzetnika takvi će slučajevi biti
poprilično rijetki.
Danom kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu smatramo
dan kada je isporuka dobra primljena i/ili usluga obavljenja o
čemu bi trebao postojati određeni pisani trag u vidu otprem-
nice, primke, zapisnika o primopredaji, zaključka ili slične
dokumentacije definirane prema pravnoj osobi i vrsti posla.
Rok za pregled predmeta obveze u smislu Zakona ne
može biti duži od 30 dana. U slučaju da se radi o takvoj vrsti
posla koja zahtijeva pregled predmeta obveze, rok počinje
teči od datuma pregleda predmeta obveze. Ako je opravdano
posebnim okolnostima, kao što je na primjer složenost ugo-
vora ili posebna narav predmeta obveze rok može biti i duži.
Bitno je naglasiti da rok za pregled predmeta obveze mora
biti naznačen u natječajnoj dokumentaciji prilikom provođe-
nja postupka javne nabave.
Na ugovore između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze primjenju-ju se odredbe kako je definirano za poduzetnike. Problem
koji se javlja jest pitanje definiranja rokova plaćanja kada su
vjerovnik i dužnik osobe javnog prava.
Važno je upozoriti na izostavljanje odredbe iz Zakona o
rokovima ispunjenja novčanih obveza, koje u ugovorima
između poduzetnika i osoba javnog prava, u kojima su podu-
zetnici, zavod koji provodi obvezno zdravstveno osiguranje
i zdravstvena ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska,
jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad dužnici
novčane obveze, ispunjavaju sukladno odredbama o ugo-
vorima među poduzetnicima.
6 Ukinut je stupanjem na snagu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
7 Čl. 14. st. 2.
2.2. Posebna naknada za troškove prouzročene vjerovniku dužnikovim zakašnjenjem s ispunjenjem novčane obveze
U slučaju da dužnik „U poslovnim transakcijama između
poduzetnika i između poduzetnika i osoba javnog prava u
kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, ako
dužnik zakasni s ispunjenjem novčane obveze, vjerovnik ima
pravo, bez ikakave daljnje opomene, na posebnu naknadu u
kunama u protuvrijednosti 40 eura.“8. Vjerovnik na tu nakna-
du ima pravo bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog
dužnikovog zakašnjenja. Navedeno ne umanjuje, ne ograni-
čava niti isključuje pravo vjerovnika na naknadu štete zbog
dužnikovog zakašnjenja. Isključivanje ili ograničavanje prava
na posebnu naknadu ili prava na zateznu kamatu smatra se
ništetnom odredbom9.
Problem koji se može javiti u praksi je taj da dužnik zane-
mari plaćanje ove naknade. Dužnik je naknadu dužan platiti
bez obzira je li ga vjerovnik na to pozvao ili ne. Vjerovnik
će tada, svjestan svojeg prava, a u skladu s odrednicama
Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05., 41/08.
i 125/11.), zatvoriti svoje potraživanje na način da će prvo
zatvoriti troškove naknade, zatezne kamate, a tek zadnje
glavnog duga.10 Vjerovnik u tim slučajevima nije podmirio
dug u cjelosti.
Posebna naknada prihod je vjerovniku i porezno priznati
trošak dužniku, ako je dužnik obveznik poreza na dobit ili
vodi poslovne knjige na temelju Zakona o porezu na do-
hodak. Posebna naknada ne podliježe plaćanju poreza na
dodanu vrijednost budući da se plaćanje naknade ne smatra
isporukom dobra / usluge već se smatra odštetom.11
Primjer 1.:Proračunski korisnik zbog kašnjenja u plaćanju svojih ob-
veza primio je poziv na plaćanje s iskazanim stavkama duga,
posebne naknade i zatezne kamate. Po primitku obavijesti
dug je podmiren:
- iznos duga u visini 50.000,00 kuna
- posebna naknada od 40,00€ - preračunato u kune po sr.
t. HNB-a na dan plaćanja
- zatezne kamate u visini 670,00 kuna.
8 Čl. 13. st. 1. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagod-bi.
9 Čl. 14. st. 1. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagod-bi.
10 Čl. 172. Zakona o obveznim odnosima.
11 Čl. 25. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
milcic.indd k.indd 12milcic.indd k.indd 12 9/1/14 12:52:09 PM9/1/14 12:52:09 PM
13Riznica 9/2014
RAČUNOVODSTVOPRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO
Evidentiranje u knjigovodstvu plaćanja posebne naknade
i zatezne kamate kod proračunskih korisnika
Red.br.
Opis IznosKonto
Duguje Potražuje
1. Iskazana je obveza po
osnovi:
- naknade
- zatezne kamate
305,08
670,00
38321
34333
23433
23832
2. Plaćena je obveza dobav-
ljaču 50.000,00 23222 11121
3. Plaćena je posebna nakna-
da (40€ x 7,627133) 305,08 23433 11121
4. Plaćena je zatezna kamata 670,00 23832 11121
Primjer 2. Neprofitna organizacija platila je obvezu dobavljaču u
visini 5.000,00 kuna. Zbog kašnjenja u plaćanju plaćena je i
posebna naknada u visini 40€, preračunato u kune po sr. t.
HNB-a na dan plaćanja. Plaćene su zatezne kamate u visini
25,67 kuna.
Evidentiranje u knjigovodstvu plaćanja posebne naknade
i zatezne kamate kod neprofitnih organizacija
Red.br.
Opis IznosKonto
Duguje Potražuje
1. Iskazana je obveza po osnovi:
- naknade
- zatezne kamate
305,08
25,67
4433
4612
2461
2462
1. Plaćena je obveza dobavljaču 50.000,00 2425 1111
2. Plaćena je posebna naknada
(40€ x 7,627133) 305,08 2461 1111
3. Plaćena je zatezna kamata 25,67 2462 1111
3. KNJIGOVODSTVENO EVIDENTIRANJE OTPISA POTRAŽIVANJA KOD PRORAČUNSKIH KORISNIKA I NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
Postupak predstečajne nagodbe pokreće se samo na
prijedlog dužnika. U skladu s odrednicama Zakona12 po-
stupak predstečajne nagodbe „…ne može se provesti nad
Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz
Proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim
fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i indivi-
dualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno
osiguranje, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje te
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.“13 .
Slijedom navedenog, kod ostalih obveznika isključivši
nabrojane čl. 25. stavcima 3. i 4. istog Zakona, može se pro-
vesti postupak predstečajne nagodbe.
Postupak predstečajne nagodbe provodi se s ciljem da
se dužniku koji je postao nelikvidan i/ili insolventan omogući
financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvi-
dan i solventan i da se vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti
12 U kontekstu ovog članka navodim samo odrednice koje se tiču osoba javnog prava.
13 Čl. 25. st. 3. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj na-godbi.
namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostva-
rio da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak.
U postupku predstečajne nagodbe dužnik je dužan
jednako postupati prema svim vjerovnicima istog položaja i
ne poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale dovođenje
vjerovnika u nejednaki položaj.
Dužnik će vjerovnicima ponuditi način i rok ispunjenja
tražbina. U slučaju da predlaže isplatu tražbina u smanje-
nom iznosu, postotak što ga dužnik nudi vjerovnicima za
namirenje njihovih tražbina ne može biti manji od 30%, ako
se plaćanje nudi u roku do najviše četiri godine, niti manji od
40%, ako se plaćanje nudi u roku koji je duži od četiri godine.
Također, kako je definirano u Zakonu dužnik može ponuditi
pretvaranje svoje obveze, nudeći svoje udjele u zamjenu. Za
vjerovnika to znači da će svoje potraživanje iz jednog oblika
imovine pretvoriti u drugi.
Primjer 3.: Po osnovi potraživanja kod proračunskog korisnika po-
stoji iskazano potraživanje u visini 100.000,00 kuna prema
poduzetniku koji je pokrenuo predstečajnu nagodbu. Po-
duzetnik se obvezao podmiriti 60% potraživanja u roku 3
godine. U knjigovodstvu nakon što je predstečajna nagodba
prihvaćena provode se sljedeća knjiženja:
Evidentiranje u knjigovodstvu proračunskog subjekta -
bez prethodnog vrijednosnog usklađenja
Red.br.
Opis IznosKonto
Duguje Potražuje
1. Stanje potraživanja od kupa-
ca - S0
Obračunati prihodi - S0
100.000,00
100.000,00
16614
96614
Knjiženje na dan sklapanja predstečajne nagodbe
1. Potraživanja za prihode
Promjene u vrijednosti
imovine
40.000,00
40.000,00
91512
96614
16614
91512
2.
2.a.
2.b.
Prijenos potraživanja na
odgođeno plaćanje - robni
zajam
Iskazani zajmovi tuzemnim
trgovačkim društvima izvan
javnog sektora
60.000,00
60.000,00
96614
13632
16614
66141
Dani zajmovi trgovačkim
društvima izvan javnog sek-
tora - dugoročni
Ispravak izvora vlasništva iz
proračuna za obveze
60.000,00
60.000,00
51632
91211
3. Plaćena je prva rata - u teku-
ćoj godini 1.666,66
1.666,66
11121
91211
51632
13662
U slijedećoj i narednim godinama knjiženje naplate provodi se na
sljedeći način
1. Plaćanje rata u narednim
godinama 1.666,66
1.666,66
11121
91211
81632
13632
Za iznos potraživanja koji se otpisuje zbog predstečajne
nagodbe zatvara se konto potraživanja od kupaca i konto
obračunskih prihoda na podskupini 966. Kako otpis potra-
živanja predstavlja promjene u vrijednosti imovine potrebno
milcic.indd k.indd 13milcic.indd k.indd 13 9/1/14 12:52:10 PM9/1/14 12:52:10 PM
14 Riznica 9/2014
RAČUNOVODSTVO PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO
ga je evidentirati kao smanjenje vrijednosti imovine preko
podskupine 915.
Ostatak potraživanja koji će se otplatiti u sljedeće 3 godi-
ne smatra se obročnom otplatom te se evidentira kao odo-
brenje robnog zajma pri čemu je potrebno zatvoriti preostalo
potraživanje od kupaca, obračunske prihode i priznati prihod
na podskupini 661, te potraživanje prenijeti na potraživanja
za odobrene robne zajmove trgovačkim društvima izvan
javnog sektora unutar podskupine 136. Odobrenje robnog
zajma klasificira se kao izdatak od financijske imovine i evi-
dentira preko računa unutar podskupine 516.
Za otplaćene rate u istoj godini odobravamo istu podsku-
pinu 516, dakle na potražnoj strani, a za otplaćene rate rob-
nog zajma u sljedećoj i drugim godinama priznajemo primitak
od financijske imovine podskupine 816.
Primjer 4.: U knjigovodstvu neprofitne orrganizacije iskazano je
potraživanje po osnovi isporuke dobara i usluga u visini
50.000,00 kuna prema poduzetniku koji je pokrenuo postu-
pak predstečajne nagodbe. Poduzetnik će temeljem sklo-
pljene predstečajne nagodbe podmiriti 50% svojih obveza
prema vjerovnicima u roku 4 godine.
Evidentiranje u knjigovodstvu neprofitne organizacije
Red.br.
Opis IznosKonto
Duguje Potražuje
1.Stanje potraživanja od
kupaca - S0 50.000,00 1611
Knjiženje na dan sklapanja predstečajne nagodbe
1. Otpis potraživanja 25.000,00 4622 1611
Većina proračunskih korisnika i neprofitnih organizaci-
ja nije obveznik poreza na dodanu vrijednost ili obveznik
poreza na dobit. U slučajevima kada bi navedeni subjekti
bili u sustavu poreza na dodanu vrijednost prilikom otpisa
potraživanja otpisuje se cjelokupno potraživanje iskazano na
kontu potraživanja od kupaca. Kada bi, kako je navedeno u
Zakonu o porezu na dodanu vrijednost obveznik poreza na
dodanu vrijednost htio iskoristiti mogućnost ispravka obveze
PDV-a, zbog nemogućnosti naplate, dužnik također mora
ispraviti svoj iskorišteni pretporez po toj osnovi i o tome
dostaviti potpisanu potvrdu vjerovniku s naznakom mjeseca
u kojem je pretporez ispravio. U tom slučaju obveza PDV-a
se umanjuje, a rashodi se iskazuju samo u visini neto iznosa
otpisanog potraživanja. Kada bi koji od navedenih subjekata
bio u sustavu poreza na dobit, takvo otpisano potraživanje
smatra se porezno priznatim rashodom pri utvrđivanju osno-
vice poreza na dobit.
Kada je riječ o samom otpisivanju potraživanja, postavlja
se pitanje čelnika proračunskog tijela i njegove ovlasti ot-
pisivanja takvog potraživanja. Međutim, samim postupkom
predstečajne nagodbe cilj je vjerovnika dovesti u bolji po-
ložaj i povećati iznos ukupne naplate svojeg potraživanja u
odnosu na pokrenuti stečaj. Naravno, da je obveza čelnika
proračunskog tijela brinuti o poslovanju tijela za koje je za-
dužen, pa će stoga u samom procesu pregovaranja o visini
otpisa potraživanja pokušati učiniti maksimum kako bi prora-
čunsko tijelo bilo što manje oštećeno otpisom potraživanja.
Ako potraživanje nije značajne visine kako bi utjecalo na
sam tijek predstečajnog postupka, važno je da u suradnji s
knjigovodstvom uskladi i na vrijeme prijavi svoje potraživanje
u postupak.
4. ZAKLJUČAK
Sudionici postupka predstečajne nagodbe nose značajnu
ulogu u samom postupku. Da bi postupak uspio nužno je
da svi sudionici postupka ne zakažu ni u jednom koraku.
Sudionicima postupka smatramo dužnike i vjerovnike te
sve one koji se na neki način uključuju i daju svoj doprinos
provođenju postupka. Vjerovnici bi trebali pristati na prijedlog
otpisa potraživanja. Revizori izražavati mišljenja. Računovo-
đe sastavljati financijske izvještaje. Fina i Ministarstvo finan-
cija imenovati nagodbena vijeća, a dužnik redovito i u roku
ispunjavati svoje obveze. Ostaje dvojba hoće li vjerovnici
pristajati na otpise potraživanja ili i kako je posebno u aktima
osoba javnog prava uređeno pitanje otpisa potraživanja.
Zakon je na snazi i obveza je provoditi njegove odrednice od
strane obveznika, ali i od strane regulatora.
Ivica Milčić, HZRIF, Zagreb
SVAKODNEVNO
8-13 SATI
e-mail: [email protected]:
01 / 4686-506☎
Odgovori.indd. .indd 6 1/24/07 1:26:55 PM
milcic.indd k.indd 14milcic.indd k.indd 14 9/1/14 12:52:10 PM9/1/14 12:52:10 PM
15Riznica 9/2014
RAČUNOVODSTVONEPROFITNO RAČUNOVODSTVO
Knjigovodstveno evidentiranje rashoda za službena putovanja u zemlji, kao i danih akontacija za službena putovanja u kunama, uvelike je jednostavnije nego evidentiranje istih tih poslovnih događaja kada se nastali rashodi i dane akontacije obračunavaju i isplaćuju u nekoj od inozemnih valuta. Autorica u nastavku daje primjer obračuna i knjigovodstvenog evidentiranja u slučaju kada je dana akontacija i napravljen obračun rashoda za službeno putovanje u inozemstvo u valuti, i to za radnika i vanjskog suradnika u neprofitnoj organizaciji.
Mr. sc. ANDREJA MILIĆ Stručni članak UDK 657.2
Računovodstvo službenih putovanja u inozemstvo u neprofitnom računovodstvu
1. UVODNE NAPOMENE
Sukladno odredbama Uredbe o računovodstvu neprofit-
nih organizacija (Nar. nov., br. 10/08., 7/09., 158/13. i 44/14.)
(dalje u tekstu: Uredba), rashodi za službena putovanja koje
obveznici vođenja neprofitnog računovodstva obračunavaju i
isplaćuju u skladu s izdanim putnim nalogom evidentiraju se
na računima sljedeće dvije podskupine:
• Rashodi za službena putovanja radnicima na računima:
421 Naknade troškova radnicima
4211 Službena putovanja
• Rashodi za službena putovanja nezaposlenicima (npr. članovi i vanjski suradnici) na računima
424 Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa
4242 Naknade troškova službenih putovanja.
Naime, neprofitne organizacije mogu osobama koje nisu u radnom odnosu neoporezivo isplatiti naknade troškova
službenog putovanja (troškove prijevoza, noćenja, dnevnice
te naknadu za upotrebu privatnog automobila na službenom
putu) ako te osobe službeno putuju za potrebe tih organiza-
cije pod uvjetom da ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak
po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, čl. 10. t.
11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 7. st. 5. Pravilnika o
porezu na dohodak). Iznimno, neprofitne organizacije mogu
neoporezivo isplatiti troškove noćenja i prijevoza na službe-
nom putovanju i osobama koje primaju naknadu za rad pod
uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glasi na neprofitnu
organizaciju odnosno proračunskog korisnika (čl. 7. st. 6.
Pravilnika o porezu na dohodak).
Obveza vođenja analitičke evidencije izdanih putnih nalo-
ga propisana je čl. 6. st. 3. Uredbe.
Sukladno čl. 19. Uredbe o izdacima za službena puto-
vanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna
priznaju u materijalne troškove (Nar. nov., br. 50/92. i 73/93.)
,kada su troškovi na službenom putu u inozemstvo nastali
u nacionalnoj valuti zemlje za koju je dnevnica propisana u
drugoj valuti1, uz obračun putnog naloga treba priložiti pisani
dokaz o tečaju nacionalne valute. Kada se pisani dokaz o
tečaju nacionalne valute ne priloži uz dokument u obračunu
putnih troškova, po tom se dokumentu ne priznaju izdaci.
Na takav način određuje se odnos tečaja nacionalne valute i
valute u kojoj je utvrđena dnevnica za tu zemlju. Kao pisani
dokaz može poslužiti potvrda mjenjača prilikom zamjene
devizne efektive u mjenjačnici u zemlji u koju se putuje, a
u nedostatku navedenog, može poslužiti i izračun tečajeva
za valute koje ne kotiraju na deviznom tržištu u Republici
Hrvatskoj koje objavljuje Hrvatska narodna banka na svojim
internetskim stranicama.
Akontacija za službeni put odnosno, obračunati rashodi
službenog puta (dnevnice i ostali rashodi službenog puta)
mogu se isplatiti u gotovini ili na račun u poslovnoj banci.
Neprofitna organizacija može isplatiti akontaciju za služ-
beni put u inozemstvo, i to:
• u kunama
• u valuti.
Kada se akontacija za službeni put u inozemstvo daje u
kunama tada se i obračun troškova službenog puta radi u
kunama. Međutim, onaj kome se isplaćuje akontacija u ku-
nama mora se prethodno složiti s takvom isplatom. U slučaju
kada je akontacija za službeni put dana u valuti, po obračunu
je radnik i/ili vanjski suradnik dužan vratiti istu valutu koju je
primio prije odlaska, obzirom da poslodavac nema ovlaštenja
raditi mjenjačke poslove.
1 Visina dnevnice za službeni put u inozemstvo propisana je Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Nar. nov., br. 8/06.).
milic.indd k.indd 15milic.indd k.indd 15 9/1/14 12:34:28 PM9/1/14 12:34:28 PM
16 Riznica 9/2014
RAČUNOVODSTVO NEPROFITNO RAČUNOVODSTVO
2. TEČAJNE RAZLIKE
Zakon o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03.,
140/05., 132/06., 150/08., 92/09., 133/09., 153/09., 145/10.,
76/13.) u čl. 45. propisuje sljedeće: Srednji tečaj Hrvatske
narodne banke za strana sredstva plaćanja koristi se za iska-
zivanje potraživanja i obveza prema inozemstvu te za potrebe
statistike. Navedeno znači da je sve knjigovodstvene eviden-
cije vezane uz devizno poslovanje potrebno u glavnoj knjizi
evidentirati prema srednjem tečaju HNB-a. Zbog primjene
ove odredbe pri knjigovodstvenom evidentiranju poslovnih
događaja kupnje i prodaje deviza dolazi do razlike (usporedba
prodajni tečaj/srednji tečaj i srednji tečaj/kupovni tečaj), koja
se smatra tečajnom razlikom.
Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija u čl. 56.
st. 2. propisuje da tečajna razlika nastaje kada dođe do pro-
mjene u valutnom tečaju između datuma transakcije i datuma
podmirenja stavki proizašlih iz transakcije. Tečajnom razlikom
smatra se i razlika nastala zbog primjene valutne klauzule. Po-
zitivna tečajna razlika evidentira se kao prihod na računu 3415
Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika, a negativna kao rashod
na 4432 Negativna tečajna razlika i valutna klauzula.
3. OBRAČUN I KNJIGOVODSTVENOG EVIDENTIRANJA DANE AKONTACIJE I RASHODA ZA SLUŽBENO PUTOVANJE
PrimjerUdruga upućuje na službeni put u Nizozemsku predsjed-
nika udruge (nezaposlenik) i tajnika (radnik). Obojici je za po-
trebe službenog puta izdan putni nalog i odobrena akontacija
po 1.000 € koja je isplaćena 3. lipnja 2014. g. Tajnik će na
putu provesti pet dana dok će predsjednik udruge na putu
boraviti šest dana. Za prijevoz im je odobren zrakoplov i karte
je po ispostavljenom računu dobavljaču platila Udruga.
1. ISPLATA AKONTACIJE Udruga nema svoj devizni račun i devizna sredstva za
isplatu akontacije za službeni put kupuje od poslovne ban-
ke. Novac s kunskog računa 3. lipnja 2014. prosljeđuje se
poslovnoj banci, i to preračunato prema prodajnom tečaju
poslovne banke na dan 3. lipnja 2014. (2000 € x 7,635000 kn
= 15.270,00 kn).
• prodajni tečaj poslovne banke na dan 3. lipnja 2014. iznosi 7,635000 kn
Red.br. Opis - knjiženje Iznos
KontoDuguje Potražuje
Izvadak kunskog računa 3. lipnja 2014. g.
1.
Kupnja 2.000 € na ime akontacije za službeno pu-tovanje (2000 € x 7,635000 = 15.270,00) 15.290,00 11132 11111
Kupljena devizna sredstva uplaćuju se u deviznu bla-
gajnu (uplatnica). Napominjemo kako ova devizna blagajna
ne može imati stanje jer nije vezana uz devizni račun. Zbog
navedenog, obvezno je uplaćena devizna sredstva isti dan
isplatiti iz blagajne kao akontaciju (isplatnica).
Temeljem čl. 45. Zakona o deviznom poslovanju, a zbog
razlike u tečaju pri kupnji deviznih sredstava (prodajni te-
čaj poslovne banke) i tečaju po kojem se knjigovodstveno
evidentiraju nastali poslovni događaji (srednji tečaj HNB-a)
javlja se negativna tečajna razlika (15.290,00 - 15.169,86 =
120,14).
• srednji tečaj HNB-a na dan 3. lipnja 2014. iznosi 7,584928 kn
Red.br. Opis - knjiženje Iznos
Konto
Duguje Potražuje
1. Uplata 2.000 € u deviznu blagajnu 2.000 x 7,584928 15.169,86 11312 11132
2. Negativna tečajna razlika 15.290,00 - 15.169,86 = 120,14 120,14 44321 11132
3. Isplata 2.000 € iz devizne blagajne - potraživanje za akontaciju za službeni put 2.000 € x 7,584928 =15.169,86 kn• predsjednik udruge • tajnik udruge
7.584,937.584,93 12312 11312
Banka za provedenu transakciju obračunava naknadu
prema važećem cjeniku banke (npr. 78,00 kuna) i Udruga će
je platiti s kunskog računa.
Red. br. Opis - knjiženje Iznos
KontoDuguje Potražuje
4. Plaćena bankovna naknada 78,00 44311 11111
2. OBRAČUN PUTNOG NALOGAA. Tajnik se vratio sa službenog puta i s danom 13. lip-
nja 2014. obračunati su sljedeći troškovi:
• Dnevnica (5 x 70 €) 350,00 €
• Račun za hotel 550,00 €
• Ukupno: 900,00 €
Ukupno isplaćena akontacija: 1.000,00 €
Potraživanje od zaposlenika za povrat: 100,00 €Za obračun putnog naloga i razlike po akontaciji koristi
se srednji tečaj HNB-a na dan obračuna putnog naloga.
Obzirom da je za obračun akontacije korišten srednji tečaj na
dan isplate dok je za obračun troškova i razlike po akontaciji
korišten srednji tečaj na dan obračuna, razlika koja nastaje
evidentira se kao tečajna razlika. U ovom primjeru nastala je
negativna tečajna razlika koja se knjiži na račun 44321 Nega-
tivna tečajna razlika.
KONZULTACIJE I SAVJETI:KONZULTACIJE I SAVJETI:(u cijeni pretplate na časopis Rif)
telefonom: 01 / 46 86 506 svakodnevno od 8 do 13 sati
osobno: po dogovoru sa savjetnicima od 13 do 15 sati
e-mail: [email protected]
KONZULTACIJE I SAVJETI:
rekl-savjetnici.indd 1 1/26/11 10:17:15 AM
milic.indd k.indd 16milic.indd k.indd 16 9/1/14 12:34:28 PM9/1/14 12:34:28 PM
17Riznica 9/2014
RAČUNOVODSTVONEPROFITNO RAČUNOVODSTVO
• srednji tečaj HNB-a na dan 13. lipnja 2014. iznosi 7,574274 kn
Red.br. Opis - knjiženje Iznos
KontoDuguje Potražuje
5. Obračun putnog naloga (sred. teč. HNB 7,574274)- Dnevnice (350 x7 ,574274)- Račun hotel (550 x 7,574274)
UKUPNO:
2.651,004.165,856.816,85
4211242114
2421124211
Stanje računa dane akontacije 7.584,93 12312
6. Povrat dane akontacije - Zatvaranje obveze po nasta-
lim troškovima- Povrat razlike u deviznu bla-
gajnu 100 €x 7,574274 - Negativna tečajna razlika 7.584,93 € - 6.816,85 - 757,43
= 10,65
6.816,85
757,43
10,65
24211
11312
44321
12312
12312
12312
Kako je već ranije navedeno, u deviznoj blagajni ne može
ostati stanje, stoga je razliku po obračunu potrebno vratiti na
račun u poslovnoj banci. S obzirom da se radi o deviznim
sredstvima koja se vraćaju na kunski račun govorimo o
prodaji deviznih sredstava banci pri čemu banka za izračun
uzima svoj kupovni tečaj. Razlika koja nastane pri zatvaranju
stanja u blagajni i stvarnog novca primljenog na kunski račun
je tečajna razlika nastala kao posljedica usporedbe stanja
blagajne koja se računa po srednjem tečaju HNB-a s uplatom
koja je protuvrijednost deviznih sredstava prema kupovnom
tečaju poslovne banke.
• kupovni tečaj poslovne banke na dan 13. lipnja 2014. iznosi 7,525000 kn
Red.br. Opis - knjiženje Iznos
Konto
Duguje Potražuje
7. Povrat više isplaćene akonta-cije iz blagajne na račun (prodaja 100 € poslovnoj banci) 100 € x 7,574274
757,43 11132 11312
8. Izvadak kunskog računa - Uplata protuvrijednosti
100 € x 7,525000- Negativna tečajna razlika 757,43 - 752,50 = 4,93
752,50
4,93
11111
44321
11132
11132
B. Predsjednik se vratio sa službenog puta i s danom 18. lipnja 2014. obračunati su sljedeći troškovi:
• Dnevnica (6 x 70 €) 420,00 €
• Račun za hotel 680,00 €
• Ukupno: 1.100,00 €
Ukupno isplaćena akontacija: 1.000,00 €
Dug vanjskom suradniku za isplatu: 100,00 €
Kao i u prethodnom slučaju kada se obračunavao putni
nalog tajnika, i za obračun putnog naloga predsjednika udru-
ge koristi se srednji tečaj HNB-a na dan obračuna putnog
naloga odnosno 18. lipanj 2014. Međutim, kako se radi o
vanjskom suradniku rashodi će se evidentirati kao naknade
ostalim osobama izvan radnog odnosa na računu 42421
Naknade troškova službenih putovanja.
• srednji tečaj HNB-a na dan 18. lipnja 2014. iznosi 7,569742 kn
Red.br. Opis - knjiženje Iznos
Konto
Duguje Potražuje
1. Obračun putnog naloga (sred. teč. HNB 7,569742)- Dnevnice (420 € x 7,569742)- Račun hotel (680 € x 7,569742)UKUPNO:
3.179,29
5.147,428.326,71
42421 24243
Stanje računa dane akontacije 7.584,93 12312
2. Zatvaranje obveze po nastalim troškovima 7.584,93 24243 12312
Obveza za isplatu (8.326,71 - 7.584,93 = 741,78) 741,78 Stanje 24243
Kako je dana akontacija manja od nastalih troškova
prema obračunu putnog naloga potrebno je predsjedniku
isplatiti razliku od 100 € koju će Udruga 19. lipnja kupiti od
poslovne banke:
• prodajni tečaj poslovne banke na dan 19. lipnja 2014.
iznosi 7,625000 kn
• srednji tečaj HNB-a na dan 19. lipnja 2014. iznosi
7,574138 kn.
Razlike koje nastaju zbog primjene različitih tečajeva jesu
tečajne razlike i evidentiraju se na račune prihoda i rashoda.
Red.br.
Opis - knjiženje IznosKonto
Duguje Potražuje
Kupnja 100 € od poslovne banke na ime razlike troškova po putnom nalogu
3. Izvadak kunskog računa
19. lipnja 2014. g.
- Kupnja 100 € x 7,625000 762,50 11132 11111
4. Uplata 100€ u deviznu
blagajnu 100 € x 7,574138 757,41 11312 11132
5.Negativna tečajna razlika
762,50 - 757,41 = 5,09 5,09 44321 11132
Isplata 100 € iz devizne blagajne na ime razlike isplaćene akontacije za službeni put 100 € x 7,574138 = 757,41
6.
Zatvaranje obveze za
nastale troškove 741,78 2424311312
Negativna tečajna razlika
757,41 - 741,78 = 15,22 15,22 44321
Mr. sc. Andreja Milić, Ministarstvo financija RH, Zagreb
milic.indd k.indd 17milic.indd k.indd 17 9/1/14 12:34:29 PM9/1/14 12:34:29 PM
18 Riznica 9/2014
RAČUNOVODSTVO NEPROFITNO RAČUNOVODSTVO
Prema Uredbi o računovodstvu neprofitnih organizacija, u kategoriju neprofitnih organizacija svrstavaju se nevladine neprofitne organizacije, udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita. Upravo zbog specifičnosti njihove djelatnosti i svrhe zbog koje postoje, značajni prihodi ostvaruju se putem donacija. Također, neprofitne organizacije vrlo često daju donacije krajnjim korisnicima. Autorica u radu daje tipične primjere računovodstvene evidencije primljenih i danih donacija kod neprofitnih organizacija.
Dr. sc. MIRJANA HLADIKA Stručni članak UDK 657.2
Računovodstveno praćenje donacija kod neprofitnih organizacija
1. UVOD
Sukladno Uredbi o računovodstvu neprofitnih organi-
zacija (dalje: Uredba), neprofitne organizacije obvezne su
evidentirati poslovne događaje primjenom načela nastanka
događaja, prema rasporedu računa iz računskog plana za
neprofitne organizacije te su dužne u svom knjigovodstvu
osigurati podatke pojedinačno po vrstama prihoda i rashoda
te o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora.
U svom poslovanju, neprofitne organizacije nisu usmje-
rene na ostvarivanje dobiti/profita već se one primarno
osnivaju sa svrhom koja je usmjerena na zadovoljenje javnog
ili zajedničkog interesa šire zajednice. Odnosno, djelatnost
koju obavljaju neprofitne organizacije većinom nije zanimljiva
tržištu te se, u pravilu, ne može ispuniti na tržišnoj osnovi.
Većina aktivnosti i isporuka koje ostvaruju neprofitne organi-
zacije ne zahtijeva protučinidbu. U tom kontekstu i povezano
sa svrhom radi koje postoje, važno je istaknuti značajnu
financijsku podršku koju neprofitne organizacije dobivaju
putem donacija kao i donacije koje neprofitne organizacije
daju krajnjim korisnicima.
U nastavku su dani tipični primjeri računovodstvene evi-
dencije primljenih i danih donacija.
2. RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE PRIMLJENIH DONACIJA
Donacije mogu biti financijske i nefinancijske prirode.
Neprofitna organizacija može nefinancijsku imovinu stjecati
na različite načine poput kupnje, ulaganjem u izgradnju, sta-
tusnim promjenama, a vrlo čest način stjecanja nefinancijske
imovine u neprofitnom sektoru su donacije, odnosno dobiva-
nje nefinancijske imovine bez obveze vraćanja i bez obveze
davanja ikakve protunaknade.
Prema Uredbi, imovina se početno iskazuje po trošku na-
bave (nabavnoj vrijednosti), a ako se ista ne može pouzdano
izmjeriti tada se imovina iskazuje po procijenjenoj vrijednosti.
Temeljem navedenog proizlazi da se imovina kapitalizira i
početno iskazuje u visini troškova nastalih za njezino stjeca-
nje. Primjenom načela nastanka događaja u računovodstvu
neprofitnih organizacija od 2008. godine u sustav se uvodi
obračun amortizacije prema kojem se trošak amortizacije
raspoređuje na sustavnoj osnovi kroz vijek upotrebe dugo-
trajne imovine.
U skupini računa 35 - Prihodi od donacija evidentiraju se
primici novčanih sredstava koja neprofitne organizacije bez
obveze vraćanja dobiju iz državnog proračuna, proračuna
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od
inozemnih vlada i međunarodnih organizacija, od trgovačkih
društava i drugih pravnih osoba te od građana i kućanstava.
Pri tome, prihodi od donacija se priznaju po primitku novča-
nih sredstava ili nefinancijske imovine primljene bez naknade
i bez obveze protučinidbe.
U računskom planu za neprofitne organizacije, prihodi od
donacija prate se prema donatorima koji mogu biti:
• prihodi od donacija iz proračuna (podskupina 351)
• prihodi od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija
(podskupina 352)
• prihodi od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba
(podskupina 353)
• prihodi od građana i kućanstava (podskupina 354) i
• ostali prihodi od donacija (podskupina (355).
Prihodi od donacija pripadaju skupini nerecipročnih
prihoda budući se isti ne ostvaruju kao posljedica izravne
isporuke dobara i usluga. Nerecipročni prihodi priznaju se
u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da
su raspoloživi, odnosno naplaćeni do trenutka predočavanja
financijskih izvještaja za isto razdoblje. Ukoliko nerecipročni
hladika.indd k.indd 18hladika.indd k.indd 18 9/1/14 12:35:10 PM9/1/14 12:35:10 PM
19Riznica 9/2014
RAČUNOVODSTVONEPROFITNO RAČUNOVODSTVO
prihodi nisu naplaćeni, iskazuju se kao pozicija u bilanci
- skupina 29 Prihodi budućih razdoblja (pasivna vremenska razgraničenja). Zaključuje se da je priznavanje nerecipročnih
prihoda izravno vezano uz njihovu naplatu te se u trenutku
naplate prihodi koji su bili odgođeni priznaju kao dospjeli.
Za nefinancijsku imovinu koja je primljena kao donacija
ne postoji trošak nabave te se takva imovina u poslovnim
knjigama evidentira po procijenjenoj vrijednosti. Procijenjena
vrijednost imovine primljene kao donacija služi kao osnovica
za obračun amortizacije.
Ukoliko bi se cjelokupna vrijednost donirane nefinancijske
imovine iskazala kao prihod u jednoj godini (jednom izvještaj-
nom razdoblju), takav način evidentiranja uzrokovao bi nereal-
ni višak prihoda budući se troškovi nabave (u slučaju donirane
imovine, procijenjena vrijednost te imovine) kapitaliziraju u
trenutku stjecanja, a kao rashod se iskazuju tijekom čitavog vi-
jeka upotrebe nefinancijske imovine kroz trošak amortizacije.
U čl. 20. Uredbe za donacije se propisuje sučeljavanje
prihoda i rashoda vezanih uz donaciju čime se ne zahtijeva
priznavanje prihoda u trenutku primitka novca već u trenutku
nastanka rashoda koji je nastao korištenjem sredstava ili imo-
vine primljene kao donacija:
• donacije povezane s nefinancijskom imovinom koja se
amortizira priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod uz
priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj
osnovi razmjerno troškovima uporabe nefinancijske imovi-
ne u razdoblju korištenja
• donacije povezane s izvršenjem ugovorenih programa
(projekata i aktivnosti) priznaju se u bilanci kao odgođeni
prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja
razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa
(projekata i aktivnosti).
U nastavku su dani primjeri specifičnih oblika primljenih
donacija budući da je njihovo uključivanje u prihode izravno
povezano s rashodima koji nastaju vezano uz korištenje tako
stečene imovine.
Primjer 1. Primljena donacija dugotrajne nefinancijske imovine koja se amortizira
Neprofitna organizacija „ABC“ primila je u kolovozu 2014. godine od trgovačkog društva „XYZ“ d.o.o. na dar osobni au-tomobil čija je procijenjena vrijednost 120.000 kn. Obračunata je amortizacija za 2014. godinu.
0231 Osobni automobil 2922 Odgođeno priznavanje prihoda
(1) 120.000 (2a) 8.000 120.000 (1)
0291 Ispravak vrijednosti 4311 Amortizacija osobnog automobila
(2) 8.000 8.000 (2)
3531 Prihodi od donacija od trgovačkih društava
8.000 (2a)
Neprofitna organizacija primila je donaciju dugotrajne
nefinancijske imovine (osobni automobil) koja se amortizira
te je evidentirano povećanje nefinancijske imovine u razredu
0 (odjeljak 0231) i povećanje odgođenih prihoda (odjeljak
2922) u iznosu procijenjene vrijednosti primljenog osobnog
automobila. Što se tiče samog postupka procjenjivanja vri-
jednosti imovine primljene na dar, Uredba ne uređuje pose-
ban postupak te se zaključuje da je dopušteno procjenjivati
vrijednost imovine po bruto (procjena nabavne vrijednosti
donirane imovine i procjena ispravka vrijednosti donirane
imovine) ili neto načelu.
Vrijednost dugotrajne nefinancijske imovine se smanjuje
tijekom korisnog vijeka upotrebe i po toj osnovi se iskazuje
rashod amortizacije. Pri tome, amortizacija se počinje obra-
čunavati od trenutka predaje sredstva u upotrebu, odnosno
od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je
imovina predana u upotrebu. Uredbom su propisane godiš-
nje stope amortizacije dugotrajne nefinancijske imovine.
Za osobne automobile propisani vijek trajanja iznosi 5 go-
dina, odnosno propisana godišnja stopa amortizacije je 20%.
Nefinancijska imovina stavljena je u upotrebu odmah po
primitku te je za četiri mjeseca upotrebe u 2014. godini obra-
čunata amortizacija u iznosu od 8.000 kn, što je evidentirano
kao rashod amortizacije (odjeljak 4311) i povećanje ispravka
vrijednosti osobnog automobila (odjeljak 0291). Istovremeno
s knjiženjem rashoda amortizacije provodi se povezano knji-
ženje kojim se dio odgođenih prihoda po osnovi primljene
donacije prenosi u dospjele prihode od donacija, uz obvezno
evidentiranje donatora imovine (odjeljak 3531).
Ako se dugotrajnoj nefinancijskoj imovini stečenoj putem
donacija mogu pripisati neki ovisni troškovi poput troškova
prijevoza, montaže i drugo, moguće je i dopušteno te troško-
ve kapitalizirati, ali prilikom obračuna amortizacije potrebno
je odgovarajući dio rashoda amortizacije isključiti iz prijenosa
odgođenih prihoda u dospjele prihode od donacija (jer su od-
gođeni prihodi iskazani u iznosu procijenjene vrijednosti du-
gotrajne nefinancijske imovine primljene kao donacija). Na taj
način osigurava se realno iskazivanje prihoda od donacija.
Ako neprofitna organizacija primi donaciju dugotrajne ne-
financijske imovine koja se ne amortizira, procijenjena vrijed-
nost dobivene imovine iskazat će se kao prihod u razdoblju
u kojem je donacija primljena.
U skupini računa 35 - Prihodi od donacija evidentiraju se
i prihodi koje neprofitne organizacije ostvaruju iz proračuna.
Na računima skupine 33 - Prihodi po posebnim propisima
(odjeljak 3311 - Prihodi po posebnim propisima iz proračuna)
također se evidentiraju prihodi koje neprofitne organizacije
ostvaruju iz proračuna. Temeljna razlika između ovih dviju
vrsta prihoda koje neprofitne organizacije ostvaruju iz pro-
računa je u tome što se u podskupini 3511 - Prihodi od do-
nacija iz proračuna iskazuju prihodi čije je temeljno obilježje
dobrovoljnost, dok se u odjeljku 3311 - Prihodi po posebnim
propisima iz proračuna iskazuju prihodi koje neprofitne
organizacije ostvaruju na temelju različitih zakona i drugih
propisa.
Nastavno na navedeno, kao prihodi od donacija kla-
sificiraju se i sredstva koja se neprofitnim organizacijama
doznačuju iz proračuna ili drugih izvora s ciljem provedbe
hladika.indd k.indd 19hladika.indd k.indd 19 9/1/14 12:35:12 PM9/1/14 12:35:12 PM
20 Riznica 9/2014
RAČUNOVODSTVO NEPROFITNO RAČUNOVODSTVO
nekih programa, aktivnosti ili za neke projekte. Ovdje je riječ
o namjenskim sredstvima (namjenskim donacijama) te je u
slučaju nenamjenskog trošenja takvih sredstava moguća
obveza vraćanja primljenih sredstava. Isto tako, ako nakon
isteka trajanja projekta dio sredstava ostane nepotrošen, ta
se sredstva trebaju vratiti.
Primjer 2. Primljene donacije u svrhu provedbe pro-jekta
Neprofitna organizacija „ABC“ dobila je iz državnog prora-čuna u rujnu 2013. godine 45.000 kn u svrhu provedbe pro-jekta na području rada s mladima iz obitelji sa slabijim socijal-nim statusom. Troškovi projekta za koje su sredstva dobivena odnose se na nabavu uredskog namještaja, uredskog materi-jala te tri računala. Sredstva su dobivena unaprijed, a projekt je odobren na 16 mjeseci (do 31. 12. 2014.). Nastanak svih troškova treba opravdati, odnosno treba dokazati namjensko trošenje svih sredstava. Sredstva je potrebno vratiti u državni proračun ukoliko sredstva nisu utrošena namjenski ili dio sredstava ostane nepotrošen nakon završetka projekta.
U rujnu 2013. godine kupljen je uredski namještaj za iznos od 12.000 kn, dva računala za iznos od 16.000 kn i uredski materijal za iznos od 2.000 kn. Također, u 2013. godini je obračunata amortizacija uredskog namještaja u iznosu od 375 kn i računala u iznosu od 1.000 kn.
U 2014. godini kupljeno je uredskog materijala za iznos od 3.000 kn i u lipnju još jedno računalo za iznos od 8.000 kn. Obračunata je amortizacija uredskog namještaja u iznosu od 1.500 kn i amortizacija računala u iznosu od 5.000 kn za 2014. godinu. Također, podmirene su sve obveze prema dobavljačima.
2013. godina
1111 Novac na računu 2922 Odgođeno priznavanje prihoda
(1) 45.000 (7) 3.375 45.000 (1)
0221 Uredski namještaj 2425 Obveze prema dobavljačima
(2) 12.000 12.000 (2) 16.000 (3) 2.000 (4)
0221 Uredska oprema - računala 4261 Uredski materijal
(3) 16.000 (4) 2.000
0291 Ispravak vrijednosti 4311 Amortizacija uredskog namještaja
(5) 375 375 (5) (6) 1.000
3511 Prihodi od donacija 0291 Ispravak vrijednosti računala iz državnog proračuna
1.000 (6) 3.375 (7)
2014. godina
1111 Novac na računu 2922 Odgođeno priznavanje prihoda
S0 45.000 41.000 (6) (5) 9.500 41.625 S0
4.000 (8) (7) 4.000
0221 Uredski namještaj 2425 Obveze prema dobavljačima
S0 12.000 (6) 41.000 30.000 S0
3.000 (1) 8.000 (2)
0291 Ispravak vrijednosti 0221 Uredska oprema - računala uredskog namještaja
S0 16.000 375 S0
(2) 8.000 1.500 (3)
0291 Ispravak vrijednosti računala 4261 Uredski materijal
1.000 S0 (1) 3.000 5.000 (4)
3511 Prihodi od donacija 4311 Amortizacija iz državnog proračuna
(3) 1.500 9.500 (5) (4) 5.000
2493 Ostale obveze
(8) 4.000 4.000 (7)
Primljena donacija novčanih sredstava koja je povezana
s ugovornim projektom početno se evidentira kao povećanje
novčanih sredstava (odjeljak 1111) i odobravaju se odgođeni
prihodi (odjeljak 2922). Prihodi koji proizlaze iz ovakve dona-
cije odgađaju se do nastanka rashoda koji se financiraju iz
ove donacije. Kupnja uredskog namještaja evidentira se kao
povećanje dugotrajne imovine (odjeljak 0221) i obveza prema
dobavljačima (odjeljak 2425). Kupnja računala evidentira se
kao povećanje dugotrajne imovine (odjeljak 0221) i obveza
prema dobavljačima (odjeljak 2425). Za iznos nabavljenog
uredskog materijala evidentira se nastanak rashoda (odjeljak
4261) i obveza prema dobavljačima (odjeljak 2425).
Iznos obračunate amortizacije evidentira se kao rashod
(odjeljak 4311) i povećanje ispravka vrijednosti dugotrajne
imovine (odjeljak 0291). Za uredski namještaj propisani vijek
trajanja iznosi 8 godina, odnosno propisana godišnja stopa
amortizacije je 12,5%. Za računala propisani vijek trajanja
iznosi 4 godine, odnosno propisana godišnja stopa amortiza-
cije je 25%. Za 2013. godinu obračunata je amortizacija za tri
mjeseca korištenja uredskog namještaja, odnosno računala.
Za 2014. godinu obračunata je amortizacija za svih 12 mje-
seci, osim za računalo koje je nabavljeno u lipnju 2014. te je
korišteno 6 mjeseci u 2014. godini.
U svakoj godini, za iznos nastalih rashoda po osnovi
korištenja sredstava primljenih kao donacija za provedbu
hladika.indd k.indd 20hladika.indd k.indd 20 9/1/14 12:35:12 PM9/1/14 12:35:12 PM
21Riznica 9/2014
RAČUNOVODSTVONEPROFITNO RAČUNOVODSTVO
ugovorenog projekta, dio odgođenih prihoda iskazan je kao
dospjeli prihod.
Nakon završetka trajanja projekta ostalo je 4.000 kn
nepotrošenih sredstava koje je potrebno vratiti u državni
proračun. Za taj iznos potrebno je evidentirati smanjenje
odgođenih prihoda (odjeljak 2922) i povećanje ostalih obveza
(odjeljak 2493) koje predstavljaju obvezu vraćanja nepotro-
šenih sredstava za provedbu ugovorenog projekta u državni
proračun.
3. RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE DANIH DONACIJA
U skupini računa 45 - Donacije iskazuju se prijenosi
sredstava odnosno donacije koje neprofitne organizacije
daju inozemnim vladama i međunarodnim organizacijama,
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave,
poduzetnicima, građanima, kućanstvima te ostalim krajnjim
korisnicima.
Uredbom se zahtijeva razvrstavanje danih donacija prema
primateljima, ali i prema tome za što se primljene donacije
koriste. U Uredbi su predviđene tekuće donacije (podskupina
451) i kapitalne donacije (podskupina 452). Pri tome, tekućim
donacijama smatraju se prijenosi sredstava koje primatelji u
trenutku trošenja iskazuju rashodom ili kratkotrajnom imovi-
nom, dok se kapitalnim donacijama trebaju smatrati prijenosi
sredstava koje primatelji troše za nabavu dugotrajne imovine.
Tekuće donacije uključuju i prijenose u naravi, kao što su
hrana, odjeća, pokrivači, lijekovi koje neprofitna organizacija
može davati krajnjim korisnicima.
Primjer 3. Dane donacijeNeprofitna organizacija „ABC“ isplatila je tekuću pomoć
građanima u iznosu od 20.000 kn. Također, sportskom druš-tvu isplaćena je kapitalna pomoć u iznosu od 80.000 kn.
1111 Novac na računu 4511 Tekuće donacije
S0 X 20.000 (1) (1) 20.000 80.000 (2)
4521 Kapitalne donacije
(2) 80.000
Literatura:1. Narodne novine (2008.). Uredba o računovodstvu ne-
profitnih organizacija, Nar. nov., br. 10/2008., 7/2009.,
158/2013., 1/2014. i 44/2014.
Dr. sc. Mirjana Hladika, Ekonomski fakultet, Zagreb
Program redovitog usavršavanja provodimo kao interaktivne radionice u trajanju od 8 nastavnih sati, od 9,30 do 16,00 sati. Svakom polazniku programa redovitog usavršavanja HZRIF odmah izdaje potvrdu o pohađanju potrebnu za obnavljanje certifikata u području javne nabave.
Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnikaupisana u Registar nositelja programa pod evidencijskim brojem 5 organizira
Datum održavanja Mjesto i adresa održavanja Naziv programa usavršavanja
11. 09. 2014. ZAGREB, Hotel Dubrovnik, Gajeva 1 JAVNA NABAVA RADOVA - NOVA GRAĐEVINSKA REGULATIVA I FIDIC PRAVILA
12. 09. 2014. ZAGREB, Hotel Dubrovnik, Gajeva 1 ARHITEKTONSKO - URBANISTIČKI NATJEČAJ PRAKTIČNA PROVEDBA DAVANJA KONCESIJA
REDOVITO USAVRŠAVANJE U PODRUČJU JAVNE NABAVE
Zagreb, 11. i 12. 09. 2014.
Program usavršavanja: JAVNA NABAVA RADOVA - NOVA GRAĐEVINSKA REGULATIVA I FIDIC PRAVILA
11. 09. 2014. - četvrtak
Č
Program usavršavanja: ARHITEKTONSKO - URBANISTIČKI NATJEČAJ I PRAKTIČNA PROVEDBA DAVANJA KONCESIJA
12. 09. 2014. - petak
Č Č
JN Zagreb.indd 1 7/25/14 11:04:34 AM
hladika.indd k.indd 21hladika.indd k.indd 21 9/1/14 12:35:12 PM9/1/14 12:35:12 PM
22 Riznica 9/2014
FINANCIJE
Sustav izvještavanja o zaduživanju, danim jamstvima ili suglasnostima uređen je Zakonom o proračunu (čl. 87.) i Pravilnikom o postupku zaduživanja kojim se između ostalog detaljno definira način izvještavanja o zaduživanju, danim jamstvima i suglasnostima. Rokovi izvještavanja odnose se na rokove za izvještavanje nakon potpisivanja ugovora i rokove za izvještavanje unutar proračunske godine. JLP(R)S o zaduživanju, danom jamstvu ili izdanoj suglasnosti izvještava Ministarstvo financija putem Izvješća o zaduženju/jamstvu/suglasnosti na Obrascu IZJS. Autori u članku detaljno pojašnjavaju zakonski okvir sustava izvještavanja i način popunjavanja Obrasca IZJS.
NEVENKA BRKIĆ, STJEPAN JUSUP Stručni članak UDK 336.64
Izvještavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o zaduživanju te izvještavanje o danim jamstvima i suglasnostima
1. ZAKONSKI OKVIR ZA IZVJEŠTAVANJE O DUGOROČNOM ZADUŽIVANJU
Odredbama Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08.
i 136/12.), i Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja
jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regional-
ne) samouprave (Nar. nov., br. 55/09. i 139/10.), propisano
je izvještavanje o dugoročnom zaduživanju jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave. Temeljem odredaba
navedenog Zakona i Pravilnika jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo fi-
nancija o sljedećem:
- otplati kredita/zajma za koje je jedinica dobila suglasnost
Vlade Republike Hrvatske
- suglasnostima koje je kao većinski vlasnik ili suvlasnik,
odnosno osnivač svojim pravnim osobama
- sklopljenom ugovoru o zaduživanju svojih pravnih osoba
i ustanova
- otplati kredita/zajma na temelju ugovora o zaduživanju
pravnih osoba u svom većinskom vlasništvu ili suvlasni-
štvu i ustanova čiji je ona osnivač
- stanju aktivnih jamstava za koja su dane suglasnosti bilo
da se radi o jamstvu koje je jedinica područne (regional-
ne) samouprave dala jedinici lokalne samouprave ili o
jamstvu koje je jedinica lokalne samouprave dala pravnoj
osobi u svom većinskom vlasništvu ili suvlasništvu, odno-
sno ustanovi čiji je ona osnivač
- sklopljenom ugovoru o zaduživanju i danom jamstvu svo-
jih izvanproračunskih korisnika
- otplati kredita/zajma svojih izvanproračunskih korisnika i
o stanju aktivnih jamstava za koje su dane suglasnosti.
2. IZVJEŠTAVANJE O DUGOROČNOM ZADUŽIVANJU NA PROPISANOM OBRASCU
Kada se radi o dugoročnom zaduživanju općina, grad
ili županija je obvezna, nakon dobivene/dane suglasnosti o
dugoročnom zaduživanju, dostaviti Ministarstvu financija ugovor o zaduživanju u roku osam dana od dana sklapanja
ugovora.
Osim navedenoga, općina, grad ili županija je dužna na
Obrascu IZJS - Izvješće o zaduženju/jamstvu*1/suglasno-
sti*2 izvještavati Ministarstvo financija unutar proračunske
godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje, o otplati duga na temelju ugovora
o zaduživanju, do konačne otplate duga, za sva zaduženja,
jamstva i dane suglasnosti.
Obrazac IZJS - Izvješće o zaduženju/jamstvu*1/suglasno-
sti*2 je drugi obrazac propisan Pravilnikom, a služi isključivo
za izvješćivanje o otplati već aktivnih zaduženja, jamstava
brkic.indd 22brkic.indd 22 9/1/14 12:36:00 PM9/1/14 12:36:00 PM
23Riznica 9/2014
FINANCIJE
odnosno danih suglasnosti.1 U navedenom Obrascu/Izvješću je važno navesti suglasnosti koje jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave daje svojim pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu iz članka 90. i članka 94. Za-
kona o proračunu i na sve prethodno dane suglasnosti.
Kako ispravno popuniti Obrazac IZJS i koje podatke sadrži, prikazano je na slici 1. uz detaljno pojašnjenje pojedinih
dijelova Obrasca.
Slika 1. Obrazac IZJS - Izvješće o zaduženju/jamstvu*1/suglasnosti*2
1 Prvi Obrazac je ZJS - Zahtjev za davanje suglasnosti za zaduživanje/davanje jamstva/suglasnosti i služi isključivo za podnošenje zahtjeva za dobivanje suglasnosti za dugoročno zaduženje, za dobivanje suglasnosti na davanje jamstva, odnosno za dobivanje suglasnosti na davanje suglasnosti. Isti se uz dopis i ostalu dokumentaciju propisanu Pravilnikom dostavlja Ministarstvu financija.
brkic.indd 23brkic.indd 23 9/1/14 12:36:00 PM9/1/14 12:36:00 PM
24 Riznica 9/2014
FINANCIJE
Izvještavanje jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave o dugoročnom zaduživanju proračuna, pravnih
osoba, ustanova, odnosno izvanproračunskih korisnika na
navedenom Obrascu IZJS podrazumijeva dostavu podataka
o sljedećem:
- zaduživanju jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-
mouprave uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijed-
nosnih papira, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske
- zaduživanju pravnih osoba u većinskom vlasništvu ili su-
vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-
prave i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave uzimanjem kredita, zajmova i
izdavanjem vrijednosnih papira, uz suglasnost većinskog
vlasnika, odnosno osnivača
- jamstvima koja je jedinica područne (regionalne) samou-
prave dala jedinici lokalne samouprave na svojem područ-
ju, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske
- jamstvima koja je jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave dala pravnoj osobi u većinskom vlasništvu
ili suvlasništvu i ustanovi čiji je osnivač, uz suglasnost
ministra financija
- zaduživanju izvanproračunskih korisnika proračuna je-
dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te
danim jamstvima izvanproračunskih korisnika, s time da
se izvanproračunski korisnik može zadužiti, odnosno dati
jamstvo uz suglasnost jedinice lokalne i područne (regio-
nalne) samouprave čiji je korisnik, a prije davanja sugla-
snosti za zaduživanje, odnosno davanje jamstva svom
izvanproračunskom korisniku jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave je u obvezi ishoditi suglasnost
ministra financija.
Obrazac IZJS sadrži podatke o sljedećem:
• podnositelju izvješća (I. dio Obrasca). Podnositelj iz-
vješća prema Ministarstvu financija isključivo je jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno
općina, grad ili županija. Međutim, jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave mogu na tom, ili
sličnom, obrascu prikupljati informacije i pratiti otplate
kredita svojih proračunskih i izvanproračunskih korisnika,
pravnih osoba u svom većinskom vlasništvu ili suvlasni-
štvu i ustanova čiji su osnivači
• davatelju kredita/zajma. Naziv i adresa kreditora/zajmo-
davca (II. dio Obrasca)
• samom kreditnom zaduženju, danom jamstvu ili su-glasnosti (III. dio Obrasca)
- pod brojem 1 III. dijela Obrasca definirana je vrsta
zaduženja za koju se izvješće dostavlja i to na način
da od ponuđene tri kategorije odaberemo željenu
precrtavanjem nepotrebnog
- pod brojem 2 III. dijela Obrasca navodi se namjena za
koju se kredit/zajam uzima. Podaci uneseni u to polje
trebali bi biti što precizniji u pogledu namjene kako bi
korisnik izvješća u Ministarstvu financija nedvojbeno
mogao zaključiti o čemu se radi, odnosno razvrstati
zaduženje prema funkciji za koju će sredstva biti utro-
šena.
U praksi se često može vidjeti da podnositelj izvješća
u rubriku III. Podaci o zaduženju/jamstvu/suglasnosti pod
pojmom Namjena kredita navede „kapitalni projekt/i“ ili
„investicijsko ulaganje/a“. Navedeno ne govori o kojim se
konkretnim projektima radi. Slijedom navedenoga, ističemo
da podnositelj izvješća treba precizno napisati o kojem se
projektu radi, primjerice „Izgradnja oborinske kanalizacije
u naselju XY“ ili „Izgradnja mjesne vodoopskrbne mreže“ i
slično.
Ako se kreditno zaduženje uzima za nekoliko različitih
projekata najbolje ih je navesti sve ili barem navesti onaj
projekt na koji će se utrošiti najveći iznos dobivenog kredita,
odnosno zajma.
Obvezno je također u navedenom Obrascu/Izvješću po-
sebno istaknuti ako se radi o zaduživanju za projekte koji se
sufinanciraju iz sredstava Europske unije i o zaduživanju za
projekte iz područja unapređenja energetske učinkovitosti jer
se isti moraju evidentirati, ali ne ulaze u zakonom propisano
ograničenje od 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja
prethodi godini u kojoj se jedinica lokalne i područne (regio-
nalne) samouprave zadužuje.
- pod brojem 3 Ministarstvo financija dodjeljuje matični broj
(MB) pod kojim se zaduženje/jamstvo/dana suglasnost
vodi u Registru zaduženja/jamstava/danih suglasnosti.
Registar sadrži i sve ostale podatke o uvjetima, namjeni
i otplati zaduženja/jamstva/dane suglasnosti. Do dodjele
broja od strane Ministarstva financija rubrika bi trebala
biti nepopunjena, a nakon dodjele broja od strane Mi-
nistarstva financija svaki sljedeći izvještaj koji općina,
grad ili županija dostavlja Ministarstvu financija trebao bi
sadržavati predmetni broj radi lakše obrade izviješća
- pod brojem 4 unosi se podatak “Korisnik kredita/zajma/
jamstva”. Korisnik kredita je onaj kojemu je banka do-
dijelila kredit. Korisnik zajma je onaj kojeg je dobavljač
na ugovoru naveo kao korisnika zajma. Korisnik jamstva
je ustanova, izvanproračunski korisnik, odnosno pravna
osoba u većinskom vlasništvu
- pod brojem 5 unosi se podatak “Ukupan iznos kredita/zaj-
ma/jamstva” i najčešće je taj iznos identičan iznosu glav-
nice pod rednim brojem 7 kada se radi o kreditu/zajmu, odnosno suglasnosti. Međutim, kada je riječ o jamstvu
gdje se jamči za ukupan povrat kredita/zajma, dakle jamči
se za ukupan dug koji se u ovom slučaju sastoji od glav-
nice i pripadajućih kamata, iznos pod rednim brojem 5 i
iznos pod rednim brojem 7 nije identičan
- pod brojem 6 unosi se podatak “Iskorišteni iznos”. Iznos
glavnice iskazan pod brojem 6 razlikuje se od iznosa
glavnice pod brojem 7 samo do trenutka povlačenja kre-
dita u cijelosti. Nakon toga, iznos glavnice pod brojem 6
i iznos glavnice pod brojem 7 trebali bi biti isti, odnosno
usklađeni sa stvarno dobivenim sredstvima
- pod brojem 7 unosi se iznos glavnice u kunama
- pod brojem 8 unosi se iznos kamata u kunama iz ugovora
o kreditu, odnosno iznos iz otplatnog plana koji je sastav-
ni dio ugovora o kreditu.
Kod kredita koji su ugovoreni u stranoj valuti potrebno je
uz iznos u kunama navesti i iznos u valuti te uskladiti iznos
brkic.indd 24brkic.indd 24 9/1/14 12:36:00 PM9/1/14 12:36:00 PM
25Riznica 9/2014
FINANCIJE
glavnice iskazane u kunama sa stvarno povučenim sredstvi-
ma. Nakon navedenoga, nema potrebe izvještaje usklađivati
tromjesečno. Usklađivanje u izvještajima potrebno je na-
praviti samo kod posljednje otplatne rate, odnosno nakon
otplate cjelokupnog iznosa kredita/zajma.
- pod brojem 9 predviđen je unos ugovorene kamatne sto-
pe. Kamatna stopa može biti iskazana kao fiksna, recimo
3,5%, ili kao varijabilna (mjesečna/tromjesečna/godišnja)
vezana uz npr. EURIBOR ili LIBOR uvećan za određeni
iznos postotnih bodova primjerice + 1,90%
- pod brojem 10 - ostali troškovi kredita/zajma su iznosi (u
kunama) jednokratnih i drugih naknada koji su vezani uz
dobivanje i obradu kredita/zajma
- pod brojem 11 upisuje se broj anuiteta godišnje
- pod brojem 12 upisuje se rok otplate bez počeka (primje-
rice, 6 godina i 3 mjeseca)
- pod brojem 13 upisuje se razdoblje počeka (primjerice, 2
godine)
- pod brojem 14, odnosno 15 upisuje se otplata iznosa
glavnice i otplata iznosa kamata (u kunama) do trenutka
podnošenja izvješća
- pod brojem 16 popunjava se samo prilikom dostave izvje-
šća kojim se usklađuju tečajne razlike, odnosno prilikom
dostave izvješća za posljednju otplatnu ratu to znači kada
je otplaćen cjelokupni iznos kredita/zajma
- pod brojem 17 “Aktivirano jamstvo” izabere se DA ili NE
na način da se jedan od dva ponuđena odgovora istakne
zaokruživanjem, potcrtavanjem ili podebljanjem fonta,
- pod brojem 18 upisuje se datum realizacije kredita/zajma
ili datum potpisivanja ugovora, odnosno datum izdavanja
jamstva/suglasnosti
- pod brojem 19 upisuje se datum ili samo godina odobre-
nja kredita/zajma, odnosno davanja suglasnosti na izdana
jamstva/suglasnosti za zaduženje, bilo da ih je dala Vlada
Republike Hrvatske, Ministarstvo financija ili jedinica lo-
kalne i područne (regionalne) samouprave
- pod brojem 20 i 21 upisuju se podaci o suglasnostima
koje samostalno daju jedinice lokalne i područne (regi-
onalne) samouprave pravnim osobama (trgovačkim dru-
štvima) u svom većinskom vlasništvu. Navedeni podaci
su potrebni radi izračuna ukupne zaduženosti jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 88.
stavka 2. Zakona o proračunu. Pod brojem 20 upisuje se
datum upisa u sudski registar pravne osobe (trgovačkog
društva) u većinskom vlasništvu jedinice lokalne i područ-
ne (regionalne) samouprave kojoj je dana suglasnost za
zaduženje. Pod brojem 21 odabire se ponuđeno: gubitak
ili dobit. Ovdje se radi o poslovnom rezultatu u prethod-
noj godini iz Računa dobiti i gubitka pravne osobe kojoj
je jedinica dala suglasnost. Jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave koja je dala suglasnost za zadu-
ženje/dano jamstvo pravnoj osobi (trgovačkom društvu) u
svom većinskom vlasništvu odabire ponuđenu riječ koja
odgovara poslovnom rezultatu pravne osobe kojoj je dala
suglasnost na način da se neistinita riječ precrta
- pod brojem 22 “Napomena” predviđen je prostor u kojem
podnositelj izvješća, odnosno općina, grad ili županija
može upisati opasku na koju Ministarstvo financija treba
obratiti posebnu pozornost.
Općina, grad ili županija nema zakonsku obvezu, ali može
ako tako odluči, izvještavati Ministarstvo financija o kratko-
ročnom zaduživanju.
Nevenka Brkić, Stjepan Jusup, Ministarstvo financija, Zagreb
SVAKODNEVNO
8-13 SATI
e-mail: [email protected]:
01 / 4686-506☎
Odgovori.indd. .indd 6 1/24/07 1:26:55 PM
brkic.indd 25brkic.indd 25 9/1/14 12:36:01 PM9/1/14 12:36:01 PM
26 Riznica 9/2014
POREZI
Usluge u kulturi koje pružaju javne ustanove i druge organizacije u kulturi, oslobođene su plaćanja PDV-a. Radi se o poreznom oslobođenju bez prava na odbitak pretporeza. U odnosu na ranije porezno rješenje, prema važećem Zakonu o PDV-u, novina je u tome da nakon 1. srpnja 2013., ustanove u kulturi više nemaju mogućnost izbora za oporezivanje usluga u kulturi. Ustanove u kulturi spadaju u krug poreznih obveznika koji ako, pored usluga u kulturi koje su oslobođene poreza bez prava na odbitak pretporeza, obavljaju i određene oporezive isporuke imaju obvezu podjele pretporeza. O oporezivim i oslobođenim isporukama, obračunu poreza i podjeli pretporeza kod ustanova u kulturi autorica piše u nastavku.
Mr. sc. MILJENKA CUTVARIĆ Stručni članak UDK 336.2
Ustanove u kulturi u sustavu PDV-a
1. UVOD
Ustanove u kulturi za dio osnovne djelatnosti, tj. kada
obavljaju usluge u kulturi, oslobođene su plaćanja PDV-a
bez prava na odbitak pretporeza. Ovo porezno oslobođenje
propisano je čl. 39. st. 1. t. n) Zakona o PDV-u (Nar. nov., br.
73/13., 99/13. - Rješenje USRH, 148/13. i 153/13. - Rješenje
USRH 47/95. - 22/12.). Međutim, ako ustanove u kulturi (ka-
zališta, knjižnice, muzeji i sl.) uz osnovnu djelatnost obavljaju
i druge djelatnosti (gospodarsku djelatnost), mogu postati
obveznici PDV-a za taj dio djelatnosti. Ako je ustanova u
kulturi u prethodnoj godini ostvarila prihod od oporezive
gospodarske djelatnosti u iznosu većem od 230.000,00 kuna
obveznik je PDV-a, od početka sljedeće godine. Prema nave-
denome, s aspekta PDV-a ustanove u kulturi mogu biti:
• osobe koje obavljaju isključivo isporuke koje su oslobo-
đene PDV-a (obavljaju samo isporuke od javnog interesa
koje su prema članku 39. oslobođene PDV-a bez prava na
odbitak pretporeza)
• porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a - ako
pored javne funkcije obavljaju i gospodarsku djelatnost od
koje su u prethodnoj godini ostvarili isporuke u vrijednosti
iznad 230.000 kn
• "mali porezni obveznici" - ako obavljaju gospodarsku
djelatnost, ali im je vrijednost isporuka u prethodnoj godini
bila ispod 230.000 kuna
• osobe registrirane za potrebe PDV-a - ustanove u kulturi
koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a, ali se moraju
registrirati za potrebe PDV-a kao:
o stjecatelji dobara iz druge države članice (kada prijeđu
prag stjecanja od 77.000,00 kn s nabavama iz drugih
država članica ili odustanu od praga stjecanja)
o primatelji usluga za koje je propisan prijenos porezne
obveze (“reverse charge” mehanizam) prema članku
75. stavka 1. točka 6.i po članku 75. stavak 2. Zakona
o PDV-u.
Ustanove u kulturi kao obveznici upisani u registar ob-
veznika PDV-a, obveznici su plaćanja PDV-a na stjecanje
dobara iz druge države članice bez obzira na prag stjecanja.
Isto tako ustanove u kulturi upisane u registar obveznika
PDV-a, porezni su obveznici na građevinske radove temeljem
prijenosa porezne obveze prema čl. 75. st. 3. Zakona o PDV-u.
Radi se o tzv. prijenosu porezne obveze u tuzemstvu, kada za
izvedene građevinske radove umjesto izvođača (dobavljača)
porez obračunava primatelj usluge (investitor).
2. DJELATNOST USTANOVA U KULTURI KOJA JE OSLOBOĐENA PDV-a
Djelatnost ustanova u kulturi je djelatnost od javnog inte-
resa koja je prema odredbama članka 39. točka n) Zakona,
oslobođena poreza na dodanu vrijednost. Radi se o porez-
nom oslobođenju za koje nije dopušten odbitak pretporeza.
Porezno oslobođenje odnosi se na usluge u kulturi i s njima
usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove
u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u
kulturi (muzeji, galerije, arhivi, knjižnice, kazališta, orkestri i
druge glazbeno-scenske ustanove, konzervatorske i restau-
ratorske ustanove, ustanove za zaštitu spomenika kulture i
umjetničke organizacije)1.
Porezno oslobođenje primjenjuje se samo ako ove orga-
nizacije obavljaju djelatnost u skladu s posebnim propisima
koji uređuju obavljanje tih djelatnosti. Primjerice, kazališta
obavljaju djelatnost prema Zakonu o kazalištima, knjižnice
prema Zakonu o knjižnicama, muzeji prema Zakonu o mu-
zejima itd.
Umjetničkim organizacijama na koje se odnosi porezno
oslobođenje propisano čl. 39. toč. n) Zakona o PDV-u, sma-
traju se umjetničke organizacije upisane u Registar umjetnič-
1 Prema čl. 61. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 79/13., 85/13. - ispra-vak, 160/13. i 35/14.).
cut.indd 26cut.indd 26 9/1/14 12:36:40 PM9/1/14 12:36:40 PM
27Riznica 9/2014
POREZI
kih organizacija pri Ministarstvu kulture temeljem rješenja o
upisu u registar umjetničkih organizacija. Temeljem važećeg
Zakon o PDV-u, s primjenom od 1. srpnja 2013. godine nije
propisano porezno oslobođenje za isporuke samostalnih
umjetnika.
Ako ustanove u kulturi i druge organizacije u kulturi obav-
ljaju određene usluge i isporuke dobara u vezi s priredbama organiziranima za prikupljanje sredstava isključivo u njihovu korist, pod uvjetom da oslobođenje neće narušiti
načela tržišnog natjecanja, i ove su isporuke oslobođene
poreza na dodanu vrijednost prema točki o.) članka 39. Za-
kona. Uvjet za ovo porezno oslobođenje je da se prikupljena
sredstva nakon podmirenja troškova vezanih za organizaciju
priredbi ili događanja koriste u dobrotvorne svrhe odnosno
svrhe za koje su te organizacije osnovane. Sukladno članku
62. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 79/13., 85/13. - ispra-
vak, 160/13. i 35/14.), svrha tih priredbi ili događanja mora
biti određena unaprijed što može biti označeno na kartama,
plakatima ili oglašeno u javnim medijima. Oslobođenje se odnosi na prodaju karata za te priredbe ili događa-nja. Godišnje se može organizirati najviše dvije priredbe ili
događanja uz oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu
vrijednost.
Oslobođene su poreza i isporuke dobara ustanova u
kulturi, koja su se koristila isključivo za oslobođene djelat-
nosti, za čiju nabavu nije bio dopušten odbitak pretporeza
djelomično ili u cijelosti. Ako se za nabavu tih dobara odbio
pretporez u cijelosti ili djelomično, njihova prodaja podliježe
oporezivanju. Prema navedenome ako ustanova u kulturi
prodaje gospodarsko dobro (primjerice dugotrajnu ili drugu
imovinu) za koju pri nabavi nije bio dopušten odbitak pret-
poreza ova će isporuka biti oslobođena PDV-a, pa na računu
treba staviti napomenu: “Oslobođeno PDV-a po čl. 40. st. 2.
Zakona o PDV-u.“
3. DJELATNOST USTANOVA U KULTURI KOJA PODLIJEŽE OPOREZIVANJU
Ako ustanove u kulturi obavljaju i druge isporuke koje
se ne smatraju uslugama u kulturi i s njima usko povezanim
isporukama dobara, radi se o oporezivim isporukama.
Ustanove u kulturi koje su u prethodnoj godini osim is-
poruka koje su kao usluge u kulturi i s njima usko povezane
isporuke dobara oslobođene PDV-a, obavljale i oporezive
isporuke, a vrijednost tih isporuka je bila veća od 230.000,00
kuna postaju obveznici PDV-a od 1. siječnja sljedeće godine.
Kod utvrđivanja vrijednosti oporezivih isporuka u prethodnoj
godini polazi se od ukupne vrijednosti obavljenih isporuka
bez obzira jesu li naplaćene ili ne.
Oporezive isporuke ustanova u kulturi, tijela s javnim
ovlastima ili drugih pravnih osoba u kulturi (npr. otvorena
učilišta, ustanove za trajnu naobrazbu i sl.), jesu njihovi ko-mercijalni programi kao što su: razni tečajevi, radionice i
slično. Ako primjerice, ustanova za trajnu naobrazbu, pruža
usluge obrazovanja iste mogu biti oslobođene PDV-a ako
se radi o obrazovnom programu koji je verificiralo nadležno
ministarstvo. Općenito, oporezive isporuke ustanova u kulturi
jesu sve isporuke koje ne spadaju u njihovu osnovnu djelat-
nost. To mogu biti usluge najma, ugostiteljska djelatnost,
djelatnost trgovine na malo, i sl. Ove su isporuke oporezive
porezom na dodanu vrijednost s pravom na odbitak pretpo-
reza.
3.1. Djelatnost muzeja
Muzejska djelatnost prema članku 5. Zakona o muzejima
(Nar. nov., br. 142/98. i 65/09.) obuhvaća: skupljanje, čuvanje
i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te nji-
hovu stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke,
trajno zaštićivanje muzejske građe, muzejske dokumenta-
cije, muzejskih lokaliteta i nalazišta, njihovo neposredno i
posredno predočavanje javnosti putem stalnih i povremenih
izložaba, te objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj
građi i muzejskoj dokumentaciji putem stručnih, znanstvenih
i drugih obavijesnih sredstava.
Kada muzeji kao ustanove u kulturi obavljaju drugu
djelatnost, primjerice trgovinu na malo, ugostiteljsku uslugu
zatvorenog tipa, daje prostor u najam, obavlja izdavačku
djelatnost, osim ako se ne radi o objavljivanju podataka o
muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji putem stručnih,
znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava, radi se o gos-
podarskoj djelatnosti za koju muzej može postati obveznik
poreza na dodanu vrijednost (ovisno o vrijednosti isporuka u
prethodnoj godini).
3.2. Djelatnost kazališta
Kazališna djelatnost sukladno članku 3. Zakona o ka-
zalištima (Nar. nov., br. 71/06., 121/13. i 22/14.), obuhvaća
pripremu i organizaciju te javno izvođenje dramskih, glazbe-
no-scenskih, lutkarskih i drugih scenskih djela. Ako ustanova
u kulturi registrirana za obavljanje kazališne djelatnosti, uz
djelatnost pripreme i izvođenja scenskih i glazbeno-scen-
skih djela obavlja i druge djelatnosti može postati obveznik
PDV-a. Primjerice, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti
(Nar. nov., br. 138/06. - 89/14.) ugostiteljsku djelatnost mogu
obavljati i ustanove koje obavljaju kazališnu djelatnost u
svojim prostorima, u svrhu pripreme i usluživanja napitaka,
pića, slastica i sl., najduže dva sata prije do dva sata nakon
kazališnog događaja za potrebe svojih korisnika. Za ovu
djelatnost kazalište kao ustanova u kulturi može postati ob-
veznik PDV-a.
3.3. Djelatnost knjižnica
Knjižnična djelatnost sukladno članku 6. Zakona o knjižni-
cama (Nar. nov., br. 105/97. - 104/00.), obuhvaća:
- nabavu knjižnične građe
- stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te
provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno
dobro
- izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacij-
skih pomagala
- sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka
cut.indd 27cut.indd 27 9/1/14 12:36:41 PM9/1/14 12:36:41 PM
28 Riznica 9/2014
POREZI
- omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informa-
cija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima
- osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe, te
protok informacija
- poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjiž-
nične građe, informacijskih pomagala i izvora te
- vođenje dokumentacije o građi i korisnicima.
Ako ustanova u kulturi registrirana za knjižničnu djelatnost
obavlja neku gospodarsku djelatnost radi se o oporezivoj
djelatnosti, a ulazak u sustav PDV-a kao i kod drugih poreznih
obveznika, ovisi o ostvarenoj vrijednosti oporezivih isporuka u
prethodnoj godini.
4. POREZNE EVIDENCIJE USTANOVA U SUSTAVU PDV-a
Ustanove koje obavljaju isporuke oslobođene plaćanja
PDV-a iz članka 39. st. 1. t. n). Zakona i isporuke oporezive
PDV-om, nakon upisa u registar obveznika PDV-a, obvezne
su osigurati sve potrebne podatke koji omogućuju ispravno
i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a. Porezni ob-
veznik mora osigurati podatke o obvezi PDV-a za uplatu i
uplati PDV-a te o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj
naplati, a u skladu s člankom 83. Zakona, odnosno čl. 162.
do 172. Pravilnika o PDV-u.
U tu svrhu porezni obveznici trebaju voditi evidenciju o ob-
vezama PDV-a te pravu na pretporez po ulaznim računima u:
- knjizi primljenih (ulaznih) računa
- knjizi izdanih (izlaznih) računa te u
- knjigovodstvu.
U knjizi primljenih (ulaznih) računa porezni obveznik
upisuje ulazne račune, te posebno iskazuje pretporez koji se
može odbiti i pretporez koji se ne može odbiti.
U knjigu izdanih (izlaznih) računa porezni obveznik
upisuje sve izdane račune, uključivo i račune za isporuke koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretpore-
za (vrijednost oslobođenih isporuka iskazuje se u stupcu 14
Knjige I-RA). Na računu za isporuku koja je oslobođena po-
reza treba navesti napomenu: “Oslobođeno PDV-a temeljem
članka 39. st. 1. t. n) Zakona o PDV-u“.
Ustanove u kulturi kao vrijednost isporuka koje su oslo-
bođene poreza u stupcu 14 knjige I-RA, iskazuju podatak o:
- uslugama oslobođenim PDV-a za koje su izdani računi
(npr. ulaznice)
- vrijednosti sredstava koja ustanova dobiva od osnivača
za plaće i materijalne troškove. Naime sredstva proraču-
na predstavljaju naknadu za isporuku za koju ustanova
ne izdaje fakture, ali se moraju uključiti u obračun PDV-a
kao oslobođene isporuke.
Podatak iz stupca 14 knjige I-RA iskazuje se u Obrascu
PDV, na rednom broju I.8. - Tuzemne isporuke oslobođene
PDV-a.
5. PODJELA PRETPOREZA
Ustanove u kulturi i druge organizacije koje pružaju usluge
u kulturi, oslobođene su PDV-a bez prava na odbitak pretpore-
za, međutim, za dio oporezive djelatnosti imaju pravo na odbi-
tak pretporeza. Obzirom da istovremeno obavljaju oporezive
i oslobođene isporuke, ovi porezni obveznici imaju obvezu podjele ulaznog pretporeza, po onim ulaznim računima
za nabavu dobara i usluga koje će koristiti djelomično za
obavljanje oporezivih, a djelomično za oslobođene isporuke.
Ulazni računi u ovom slučaju dijele se na:
1. ulazne račune koji se odnose na oslobođene isporuke i
za koje nije dopušten odbitak pretporeza
2. ulazne račune koji se odnose na oporezive isporuke i za
koje je dopušten odbitak pretporeza u ukupnom izno-su, i na
3. ulazne račune koji se ne mogu izravno pripisati oslobo-
đenim odnosno oporezivim isporukama i za koje postoji
obveza podjele ulaznog pretporeza.Naime, porezni obveznici koji koriste dobra i usluge za
potrebe oporezive djelatnosti i za oslobođene isporuke po
kojima je isključen odbitak pretporeza, iznose pretporeza
trebaju podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koji se ne
može odbiti.
Prema članku 62. Zakona o PDV-u, iznos pretporeza koji
se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten
odbitak pretporeza izračunava se kao razmjerni dio tako da
se uzima:
a) u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prome-
ta), bez PDV-a od transakcija za koje je dopušten odbitak
pretporeza
b) u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (pro-
meta), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i
transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te
iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s
cijenom isporuka dobara ili usluga. Prema navedenome,
ustanove u kulturi kao vrijednost isporuka oslobođenih PDV-a iskazuju:
- oslobođene isporuke, npr. prihod od prodanih ulazni-
ca i
- oslobođene isporuke koje se financiraju iz proračun-
skih sredstava. To znači da se kao oslobođena ispo-
ruka iskazuju ukupno primljena sredstva za programe,
materijalne izdatke, plaće kao i sredstva za investicije i
investicijsko održavanje koja su primljena od osnivača
odnosno nadležnog ministarstva. Ovi prihodi uključuju
se u vrijednost isporuka na rednom broju I.8. Obrasca
PDV, bez obzira što se ne fakturiraju osnivaču.
Kao ukupna vrijednost isporuka za koje je dopušten odbitak pretporeza iskazuje se vrijednost:
- isporuka dobara i usluga u tuzemstvu koje podliježu opo-
rezivanju po stopi 5% (kino ulaznice, knjige, znanstveni
časopisi), po stopi 13% (časopisi, ulaznice za koncerte)
odnosno po općoj stopi 25% (najam, komercijalna djelat-
nost i dr.)
- oslobođene isporuke s pravom na odbitak pretporeza
(izvozne isporuke dobara, isporuke dobara poreznim
obveznicima u drugu državu članicu, isporuke u svezi s
međunarodnim prijevozom, isporuke izjednačene s izvo-
zom)
cut.indd 28cut.indd 28 9/1/14 12:36:41 PM9/1/14 12:36:41 PM
29Riznica 9/2014
POREZI
- isporuke koje ne podliježu oporezivanju s pravom na od-
bitak pretporeza (usluge u poslovanju s inozemstvom za
koje je propisan obrnuti postupak oporezivanja - porezna
obveza prelazi na primatelja usluge).
Pri izračunu postotka za podjelu pretporeza ne uzimaju se podaci o prihodima koji ne predstavljaju naknadu za isporuku. Primjerice, ne uzimaju se prihodi od obračunanih
zateznih kamata, prihodi od naknade štete od osiguravajućeg
društva, prihodi od zakasnina. Ako su ostvareni prihodi od sponzorstva za koje se ugovorom ustanova obvezala da
će posebno reklamirati sponzora isticanjem njegovog znaka
odnosno logotipa, sponzorstvo predstavlja naknadu za uslugu
promidžbe, te kao takva predstavlja naknadu za isporuku. U
ovom se slučaju radi o naknadi za uslugu promidžbe i ista se
uključuje u vrijednost oporezivih isporuka.
Kod izračuna godišnjeg postotka za podjelu pretporeza,
ne uzimaju se u obzir:a) iznos prometa koji se odnosi na isporuke gospodarskih
dobara koja porezni obveznik koristi za obavljanje svoje
gospodarske djelatnosti (npr. prodaja dugotrajne imovine
ustanove)
b) iznos prometa koji se odnosi na povremene isporuke
nekretnina
c) iznos prometa koji se odnosi na povremene financijske
transakcije.
Vrijednost ovih isporuka isključuje se iz podataka temeljem
kojih se utvrđuje pravo na odbitak pretporeza jer se radi o
povremenim isporukama koje se mogu javiti od slučaja do slu-
čaja, što bi davalo nerealan postotak za podjelu pretporeza.
U izračun % treba uključiti i vrijednost subvencija i u slučaju kada one ne predstavljaju naknadu za isporuku.
Godišnji postotak za podjelu pretporeza u tekućoj godini
izračunava se na temelju vrijednosti isporuka iz prethodne
godine. Ova je podjela samo privremena, a usklađuje se u konačnom obračunu na temelju vrijednosti isporuka u
godini za koju se podnosi konačni obračun PDV-a.
Postotak koji se dobije iz odnosa oporezivih i ukupnih
isporuka zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja.
Primjerice, ako je dobiveni postotak 1,1 isti se zaokružuje
na 2%.
Primjer:Muzej je u 2013. godini ostvario isporuke u ukupnoj
vrijednosti od 2.200.000,00 kuna. Od navedenog iznosa
1.900.000,00 odnosi se na isporuke koje su po članku 39.
Zakona oslobođene PDV-a i za koje nije dopušten odbitak
pretporeza. Iznos od 2.200.000,00 predstavlja ukupan prihod
(prihodi iz proračuna, prihodi od vlastite djelatnosti, prihod
od donacija). Iznos od 300.000,00 kn predstavlja vrijednost
isporuke od prodaje robe u komisiji te od najma poslovnog
prostora što podliježe oporezivanju. Kako je ostvaren prihod
od gospodarske djelatnosti u iznosu većem od 230.000,00
kn, muzej je od 1. siječnja 2014. godine postao obveznik
PDV-a po sili zakona i upisao se u registar obveznika PDV-a.
U nastavku se pokazuje primjer podjele pretporeza. U
određenom obračunskom razdoblju primljeni su ulazni računi
po kojima je ukupan pretporez u iznosu 400.000 kuna. Muzej
će kao obveznik PDV-a pravo na pretporez utvrditi na sljedeći
način:
I. iznos pretporeza po ulaznim računima za nabave u funkciji
muzejske djelatnosti koja je oslobođena poreza i za koje
nije dozvoljen odbitak pretporeza. Po ovim računima
ukupan pretporez koji se nije mogao odbiti iznosio je
200.000,00 kn;
II. iznos pretporeza po ulaznim računima za nabave koje su
korištene za djelatnost trgovine i po kojima je iskorišten
pretporez u iznosu 15.000,00 kn;
III. iznos pretporeza po računima koji se nisu mogli pripisati ni
oslobođenim ni oporezivim isporukama iznosio je 1.150,00
kuna za koje je podijeljen pretporez tijekom obračunskog
razdoblja (npr. kolovoz 2014.) prema postotku podjele
pretporeza koji je utvrđen na početku godine a na temelju
vrijednosti isporuka u 2013. godini:
300.000 x 100% podjele pretporeza = ————————— = 13,6 = 14% 300.000 + 1.900.000
Npr. Podjela pretporeza po računu za utrošak električne
energije:
Račun dobavljača iznosi 5.000,00 i 1.250,00 PDV;
PDV koji se može odbiti: 1.250,00 x 14% = 175,00 može
se odbiti
PDV koji se ne može odbiti: 1.250,00 x 86% = 1.075,00
ne može se odbiti.
Postotak za podjelu pretporeza koji je utvrđen prema
podacima iz prethodne godine samo je privremeno pravo na odbitak pretporeza, pa je porezni obveznik obvezan
ovaj odbitak uskladiti s konačnim obračunom nakon što na
temelju odnosa oporezivih i ukupnih isporuka, utvrdi stvarni
postotak za odbitak pretporeza (u konačnom obračunu za
2014. godinu)2.
6. POREZNI STATUS JAVNIH USTANOVA ZA TRAJNU NAOBRAZBU I KULTURU
U skupinu javnih ustanova za trajnu naobrazbu i kulturu
spadaju i pučka otvorena učilišta. Njihovo poslovanje ure-
đeno je Zakonom o pučkim otvorenim učilištima (Nar. nov.,
br. 54/97. - 139/10.). Pučka otvorena učilišta mogu osnovati
jedinice lokalne samouprave, domaće fizičke i pravne osobe.
Osnivaju se kao javne ustanove za trajnu naobrazbu i kulturu
radi obavljanja sljedećih djelatnosti:
- osnovnoškolska i srednjoškolska naobrazba odraslih
- djelatnost glazbenih i srodnih škola izvan redovitoga škol-
skog sustava
- djelatnost javnog prikazivanja filmova
- novinsko-nakladnička djelatnost
- radijska i televizijska djelatnost
- djelatnost u svezi s osposobljavanjem, usavršavanjem i pre-
2 Detaljnije o obračunu PDV-a kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija pa tako i kod ustanova u kulturi može se pročitati u članku Konačni obračun PDV-a za 2013. godinu - specifičnosti kod proračunskih korisnika, Riznica br. 2/2014.
cut.indd 29cut.indd 29 9/1/14 12:36:41 PM9/1/14 12:36:41 PM
30 Riznica 9/2014
POREZI
kvalifikacijom mladeži i odraslih izvan sustava redovite nao-
brazbe
- muzejsku, knjižničnu, kazališnu i scensko-glazbenu djelatnost
- razni tečajevi, učenje stranih jezika, auto-škole i drugi ko-
mercijalni programi.
U odnosu na njihov porezni status, isporuke ustanova za
trajnu naobrazbu i kulturu mogu se podijeliti na skupine:
I. skupina - isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbi-
tak pretporeza;
II. skupina - isporuke koje podliježu oporezivanju;
U nastavku članka detaljnije obrađujemo svaku pojedinu
skupinu u koju možemo razvrstati pojedine djelatnosti ustanova
za trajnu naobrazbu i kulturu (pučkih otvorenih učilišta i sl.).
6.1. Djelatnost ustanova za trajnu naobrazbu i kulturu koja je oslobođena PDV-a
Uslugama i isporukama dobara ustanova za trajnu naobraz-
bu i kulturu koje su oslobođene PDV-a smatraju se:
a) osnovnoškolska i srednjoškolska naobrazba odraslih pod
uvjetom da se obavljaju prema programima verificiranim od
strane nadležnog ministarstva3
b) djelatnost glazbenih i srodnih škola također prema progra-
mu verificiranom od strane nadležnog ministarstva
c) djelatnost u svezi s osposobljavanjem, usavršavanjem i
prekvalifikacijom mladeži i odraslih izvan okvira sustava
redovite naobrazbe, a prema verificiranom programu od
strane nadležnog ministarstva
d) muzejska, knjižnična, kazališna i scensko-glazbena djelat-
nost.
Navedene isporuke ustanova za trajnu naobrazbu oslo-
bođene su PDV-a bez prava na odbitak pretporeza.
6.2. Oporeziva djelatnost ustanova za trajnu naobrazbu i kulturu (otvorena učilišta)
Obzirom na djelatnost koju obavljaju ustanove za trajnu
naobrazbu i kulturu odnosno otvorena učilišta, porezno oslo-
bođenje propisano je samo za dio njihove obrazovne odnosno
djelatnosti u kulturi, dok ostale (komercijalne) djelatnosti podli-
ježu oporezivanju. PDV-u podliježu usluge otvorenih učilišta koje se pružaju prema komercijalnim programima (kao što
su programi izobrazbe koji nisu posebno odobreni od strane
nadležnog ministarstva). Između ostalih to su sljedeće usluge:
- novinsko-nakladnička djelatnost
- radijska i televizijska djelatnost
- djelatnost glazbenih i srodnih škola, a za koje ne postoji
program koje je odobrilo nadležno ministarstvo
- organiziranje raznih tečajeva
- učenje stranih jezika
- djelatnosti auto-škola
- kinematografske usluge
- organiziranje koncerta
3 Prema starom Zakonu o PDV-u porezno oslobođenje se odnosilo samo na obrazovne programe koje je verificiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, dok je novim Zakonom propisano da se porezno oslobođenje iz čl. 39. st. 1. t. i) odnosi na obrazovanje u vezi s nastavnim programima koje donose nadležna ministarstva.
- druge komercijalne djelatnosti.
Otvoreno učilište kao porezni obveznik obveznik je obračuna
PDV-a te ima pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima
za nabave za potrebe oporezive djelatnosti. Kako se radi o ob-
veznicima koji istovremeno obavljaju oporezivu i djelatnost koja
je oslobođena PDV-a potrebno je, izvršiti podjelu pretporeza na
dio koji se odnosi na oporezive isporuke te na dio koji se odnosi
na oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza. Za dio
komercijalne djelatnosti ove ustanove primjenjuju snižene stope
PDV-a, i to za usluge kinematografa stopu 5%, a za ulaznice za
koncerte stopu 13% dok se na ostale usluge primjenjuje stan-
dardna stopa 25%.
6.3. Obrazovni programi
Prema Zakonu o PDV-u koji je na snazi od 1. srpnja 2013.
godine uvedene su određene promjene vezane za porezni sta-
tus usluga obrazovanja. Prema odredbama članka 39. stavka
1. točke i) Zakona o PDV-u i članka 58. stavka 1. Pravilnika
o PDV-u propisano je da je PDV-a oslobođeno obrazovanje
djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno
osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko po-
vezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima
ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim
propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja.
Oslobođenje iz čl. 39. st. 1. t. i) Zakona, odnosi se na obrazo-
vanje koje se izvodi prema nastavnom programu koje donosi
odgovarajuće nadležno ministarstvo. Prema navedenome
više nije za porezno oslobođenje uvjet da program verificira
isključivo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, nego
to može biti bilo koje ministarstvo nadležno za određene
nastavne programe.
S tim u vezi Središnji ured Porezne uprave dao je dodatno
pojašnjenje. Naime, na upit je li dječji vrtić oslobođen PDV-a
kada provodi dodatno odgojno-obrazovni program kao što je
engleski, sportski, eko, folklor i slični programi. Na navedeni
upit Središnji ured Porezne uprave dao je sljedeći odgovor:
“Odredbama članka 39. stavka 1. točke i) Zakona o PDV-u
i članka 58. stavka 1. Pravilnika o PDV-u propisano je da je
PDV-a oslobođeno obrazovanje djece i mladeži, školsko ili
sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifi-
kacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje
obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju
slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji uređuju
obavljanje djelatnosti obrazovanja.
Prema odredbama članka 39. stavka 3. Zakona o PDV-u
plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara ili usluga iz
članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona o
PDV-u ako ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete
javne ovlasti, pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te
ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se kori-
sti za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga.
Prema tome usluge obrazovanja djece i mladeži, škol-
skog ili sveučilišnog obrazovanja, stručnog osposobljavanja
i prekvalifikacije, uključujući s time usko povezane usluge i
dobra oslobođene su PDV-a kada ih obavljaju tijela s javnim
ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu
cut.indd 30cut.indd 30 9/1/14 12:36:42 PM9/1/14 12:36:42 PM
31Riznica 9/2014
POREZI
s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti
obrazovanja.
U skladu s navedenim, mišljenja smo da se usluge do-datnih odgojno-obrazovnih programa koji su verificirani od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, a
koje dječji vrtić koji nije trgovačko društvo dodatno naplaćuje
mogu smatrati uslugama koje su sukladno članku 39. stavku
1. točki i) Zakona o PDV-u i članku 58. stavku 1. Pravilnika o
PDV-u oslobođene plaćanja PDV-a.”Broj klase: 410-19/14-01/286, Urudžbeni broj: 513-07-
21-01/14-2, od 9. 7. 2014.
Prema navedenome, ako javne ustanove provode nasta-
vu prema nastavnim programima koje je odobrilo nadležno
ministarstvo radi se o uslugama koje su po čl. 29. st. 1. t. i.
Zakona o PDV-u oslobođene PDV-a.
7. OBVEZA OBRAČUNA PDV-a KOD STJECANJA DOBARA IZ DRUGE DRŽAVE ČLANICE
Ustanove u kulturi koje obavljaju transakcije unutar
EU (nabavljaju dobra ili primaju usluge, odnosno pružaju
usluge), obvezne su od Porezne uprave zatražiti izdavanje
PDV identifikacijskog broja. Navedeno se odnosi, kako na
ustanove u kulturi u sustavu PDV-a, tako (pod određenim
uvjetima) i na one koje nisu obveznici PDV-a, ali u ovom
slučaju postaju osobe registrirane za potrebe PDV-a.
Zahtjev za dodjelu PDV identifikacijskog broja ustanova
treba zatražiti u slučaju kada nabavlja dobra ili koristi uslu-
ge iz drugih država članica za koje su obveznici obračuna
PDV-a kao stjecatelji (za dobra) odnosno kao obveznici na
usluge po obrnutom postupku oporezivanja. Ako se nabav-
ljaju dobra iz druge države članice, ustanove u kulturi, koje
inače nisu porezni obveznici, mogu biti obveznici plaćanja
PDV-a na stjecanje dobara iz druge države članice, ako su
tijekom tekuće ili prethodne godine prešli tzv. prag stjecanja.
Propisani prag stjecanja dobara iz drugih država članica je
77.000,00 kuna. Navedeno znači, da ustanova koja nije u
sustavu PDV-a, ako nabavlja dobra iz druge države članice
ne smatra se poreznim obveznikom dok ne prijeđe prag stje-
canja. Prelaskom praga stjecanja od 77.000,00 kuna, treba
od Porezne uprave zatražiti PDV identifikacijski broj te je ob-
veznik obračuna PDV-a na nabavu dobara iz drugih država
članica. U ovom slučaju za nabavu dobara iz druge države
članice, ustanova izvan sustava PDV-a treba obračunati
PDV-a koji ne može odbiti kao pretporez. Ako ove pravne
osobe ne prelaze prag stjecanja, a nabavljaju dobra iz druge
države članice, obzirom da nemaju PDV identifikacijski broj,
dobavljač iz druge države članice će zaračunati PDV prema
propisima svoje države.
Za ustanove koje su upisane u registar obveznika PDV-a,
ne primjenjuje se pravilo o pragu stjecanja. One se smatraju
poreznim obveznicima za nabave dobara iz drugih država
članica bez obzira na prag stjecanja. Dobavljaču iz druge
države članice, ustanova se deklarira kao porezni obveznik
pod uvjetom da ima PDV identifikacijski broj, pa dobavljač
neće zaračunati PDV, ali će ona kao stjecatelj obračunati
hrvatski PDV uz korištenje pretporeza ovisno o tome radi li
se o nabavi s pravom na odbitak pretporeza. PDV identifika-
cijski broj treba zatražiti prije transakcije s drugom državom
članicom. U slučaju da dobavljač iz druge države članice
nije zaračunao PDV, zabunom ili zbog toga što mu nije do-
stavljen PDV identifikacijski broj, to ustanovu, kao obveznika
PDV-a, ne oslobađa obveze obračuna hrvatskog PDV-a na
stjecanje dobara.
Primjer:Kazalište A, obveznik je PDV-a i ima PDV identifikacijski
broj. Kazalište A nabavlja dobra iz Njemačke. Njemački do-
bavljač ima isporuku poreznom obvezniku u drugu državu
članicu koja je oslobođena PDV-a. Kazalište A kao stjecatelj
ima obvezu obračunati hrvatski PDV na stjecanje dobara
unutar EU.
Primjer:Muzej X, nabavlja dobra iz Italije. Muzej X, nije upisan u
registar obveznika PDV-a, a nije ni prešao prag stjecanja po
osnovu stjecanja dobara unutar EU pa nema ni PDV identi-
fikacijski broj. Isporučitelj dobara iz Italije ovom kupcu mora
zaračunati talijanski PDV, a Muzej X kao kupac nema obvezu
obračuna PDV-a na stjecanje.
U slučaju kada bi Muzej X imao više nabava iz drugih
država članica i prešao prag stjecanja tada bi trebao za-
tražiti PDV identifikacijski broj s kojim bi se deklarirao kao
stjecatelj koji preuzima poreznu obvezu za stjecanje dobara
u Hrvatskoj iako i dalje ostaje pravna osoba koja nije porezni
obveznik (smatra se samo osobom registriranom za potrebe
PDV-a). U ovom slučaju Muzej X morao bi podnijeti poreznu
prijavu za stjecanje dobara iz drugih država članica EU.
8. OBVEZA OBRAČUNA PDV-a NA USLUGE U POSLOVANJU S INOZEMSTVOM
Oporezivanje usluga u poslovanju s inozemstvom ovisi
o tome kako je za pojedinu uslugu definirano mjesto obav-
ljanja pojedine usluge, a o mjestu obavljanja ovisi i obveza
obračuna PDV-a. Prema članku 17. st. 1. Zakona o PDV-u,
usluge obavljene:- poreznom obvezniku koji djeluje kao takav (B2B -
“bussiness to bussiness”) - oporezuju se prema sjedištu
primatelja usluge
- osobi koja nije porezni obveznik (B2C - “bussiness to
consumers”) - oporezuju se prema sjedištu poreznog
obveznika koji je obavio uslugu.
Navedeno opće pravilo oporezivanja primjenjuje se na
usluge obavljene primateljima u drugim državama članicama
te u trećim zemljama i isto tako na usluge koje su hrvatskim
poreznim obveznicima i osobama registriranim za potrebe
PDV-a obavili porezni obveznici iz drugih država članica
odnosno iz trećih zemalja. Od općeg načela propisano je
niz izuzetaka. Izuzeci se uglavnom odnose na usluge koje
se obavljaju krajnjim potrošačima, ali ima i onih obavljenih
poreznim obveznicima.
cut.indd 31cut.indd 31 9/1/14 12:36:42 PM9/1/14 12:36:42 PM
32 Riznica 9/2014
POREZI
Polazeći od općeg pravila oporezivanja usluga, primatelji
usluga u Hrvatskoj, pa tako i ustanove u kulturi, mogu se javiti
kao porezni obveznici kod korištenja usluga ino poduzetnika (iz
druge države članice ili iz trećih zemalja), ako se radi o usluga-
ma za koje je propisano mjesto oporezivanja prema sjedištu
primatelja usluge, odnosno ako se radi o uslugama za koje je
propisano mjesto oporezivanja u tuzemstvu. U ovom slučaju
porezna obveza se prenosi na ustanovu temeljem članka 75.
st. 1. točka 6., odnosno članka 75. stavka 2. Zakona o PDV-u.
Obvezu obračuna PDV-a na usluge ino poduzetnika imaju, kako
ustanove upisane u registar obveznika PDV-a, tako i one koje to
nisu, ali se u ovom slučaju smatraju osobama registriranim za
potrebe PDV-a pa moraju zatražiti PDV identifikacijski broj. Za usluge primljene od poreznih obveznika sa sjedištem
u drugoj državi članici, primatelj usluge u Hrvatskoj mora
podnijeti posebnu poreznu prijavu (Prijava za stjecanje do-
bara i primljene usluge iz drugih država članica EU - Obrazac
PDV-S). Ustanove koje su obveznici podnošenja Obrasca
PDV-S ne mogu biti tromjesečni porezni obveznici.
Osim usluga za koje se pri oporezivanju primjenjuje
osnovno načelo, za određeni broj usluga pruženih poreznom
obvezniku propisana su izuzeća od osnovnog načela. Tako u
izuzeća spadaju, između ostalih, i usluge u kulturi i njima slič-
ne usluge. Prema čl. 21. Zakona o PDV-u, mjestom obavljanja
usluga pristupa kulturnim, umjetničkim, sportskim, znanstve-
nim, obrazovnim, zabavnim i sličnim događanjima (izložbe,
sajmovi, pomoćne usluge u vezi s tim pristupom), smatra se
mjesto gdje se ta događanja stvarno odvijaju. Primjerice, ako
kazalište iz inozemstva gostuje u kazalištu u Hrvatskoj, radi se
o usluzi koja se oporezuje prema sjedištu korisnika usluge, tj.
prema osnovnom načelu pa bi načelno, imao obvezu obraču-
na PDV-a. Međutim, usluge u kulturi kada ih pružaju ustanove
u kulturi prema čl. 39. točka n) Zakona, oslobođene su PDV-a,
pa hrvatsko kazalište nema obvezu obračuna PDV-a. Kada
npr. kazalište angažira inozemnog samostalnog umjetnika,
radi se o usluzi koja se također oporezuje prema osnovnom
načelu (prema sjedištu primatelja usluge), pa je kazalište (ili
drugi naručitelj) obvezno obračunati PDV na isplaćeni mu
autorski honorar.4
9. ZAKLJUČAK
Ustanove u kulturi koje obavljaju transakcije unutar Europ-
ske unije, trebaju voditi računa o obvezama plaćanja PDV-a5
ako nabavljaju dobra za koja kao stjecatelji trebaju obračunati
PDV-a odnosno primanju usluga za koje dolazi do prijenosa po-
rezne obveze. Navedene obveze odnose se, kako na ustanove
upisane u registar obveznika PDV-a, tako i na one koje nisu
obveznici, ali u ovom slučaju mogu biti osobe koje se moraju
registrirati za potrebe PDV-a. O tim obvezama treba voditi raču-
na prije obavljene transakcije kako bi se na vrijeme zatražio PDV
identifikacijski broj s kojim se dobavljaču iz druge države članice
deklariraju kao porezni obveznici na koje se prenosi porezna
obveza i kako bi se na taj način izbjeglo dvostruko plaćanje
poreza na dodanu vrijednost.
4 Detaljnije vidjeti u članku M. Cutvarić, Obveza plaćanja PDV-a na au-torske ugovore i ugovore o djelu stranih državljana, Riznica br. 7/14.
5 Detaljnije vidjeti u članku M. Cutvarić, Obračun PDV-a na ino usluge - specifičnosti kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija, Riznica 4/14.
Mr. sc. Miljenka Cutvarić, HZRIF, Zagreb
SVAKODNEVNO
8-13 SATI
e-mail: [email protected]:
01 / 4686-506☎
Odgovori.indd. .indd 6 1/24/07 1:26:55 PM
cut.indd 32cut.indd 32 9/1/14 12:36:42 PM9/1/14 12:36:42 PM
33Riznica 9/2014
PLAĆE I NAKNADE
Od 1. siječnja 2014. godine i sindikati su postali obveznici iskazivanja podataka o isplaćenim iznosima oporezivih i neoporezivih primitaka. Propisi o porezu na dohodak uvažavaju posebnosti sindikata i dozvoljavaju neoporezive isplate sindikalnih socijalnih potpora članovima sindikata namijenjenih ublažavanju posljedica siromaštva, bolesti i drugih poteškoća pojedinca koji je član sindikata. Sindikalne socijalne potpore se isplaćuju prema pravilima i kriterijima koje samostalno uređuje sindikat, s tim da porezni propisi postavljaju nekoliko uvjeta za neoporezivu isplatu takvih primitaka. Potpore se mogu isplatiti u gotovini ili na račun člana sindikata, a nerijetko se umjesto u novcu omogućavaju u naravi. Neovisno o načinu isplate, za svakog se primatelja iskazuju u obrascu JOPPD.
Dr. sc. MARIJA ZUBER Stručni članak UDK 330.5 - 331.2
Iskazivanje sindikalnih potpora u obrascu JOPPD
1. SINDIKAT KAO ISPLATITELJ SOCIJALNIH POTPORA
Sindikati su demokratske i nezavisne organizacije u koje se radnici dobrovoljno udružuju radi ostvarivanja socijalnih i gospodarskih interesa usmjerenih na poboljšanje njihova položaja na tržištu rada. Pravo radnika na sindikalno organi-ziranje i djelovanje uređeno je Ustavom Republike Hrvatske i brojnim međunarodnim konvencijama, a osnivanje i stjeca-nje pravne osobnosti sindikata kao organizacije uređeno je Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14.). Ovisno o području djelovanja, sindikat se upisuje u registar koji vodi nadležni županijski ured za rad odnosno ministarstvo nadležno za rad i radne odnose.
Statutom se utvrđuju opća pitanja koja uređuju funkcio-niranje sindikata kao pravne osobe (naziv, sjedište, naznaka djeluje li na području jedne ili više županija ili na području ci-jele Hrvatske, znak, upravljačka tijela, postupak učlanjivanja članova i prestanak članstva i dr.), ali i najvažnije - djelat-nost, tj. područje djelovanja kojima se ispunjava svrha osni-vanja i djelovanja sindikata. Statut mora sadržavati odredbe o tijelima ovlaštenima za sklapanje kolektivnog ugovora, kao jedne od najvažnijih funkcija sindikata te o uvjetima i načinu organiziranja industrijskih akcija. U većini statuta se kao djelatnost, tj. područje i ciljevi djelovanja sindikata navode ciljevi povezani s unaprjeđenjem i poboljšanjem materijalnog i socijalnog statusa članova sindikata.
Statutom sindikata uređuje se i njegov unutarnji organiza-cijski ustroj, tj. ima li sindikat podružnice ili druge organizacij-ske oblike, a ako ih ima, koja su ovlaštenja tih organizacijskih oblika. U praksi nalazimo primjere organiziranja sindikata bez pravne osobnosti podružnica i organiziranja sindikata uz pravnu osobnost podružnica, o čemu ovisi određivanje ob-
veznika izvještavanja o isplaćenim sindikalnim potporama.
Sindikati su neprofitne organizacije. Primarno se financi-raju iz članarine koju plaćaju članovi sindikata, ali i iz drugih izvora, kao npr. iz donacija i pomoći, vlastitih prihoda (npr. od iznajmljivanja prostora, izdavačke djelatnosti i dr.) te iz drugih izvora.
Ostvarene prihode sindikati koriste za financiranje osnov-ne svrhe svoga djelovanja - sklapanja kolektivnih ugovora, organiziranja industrijskih akcija i drugih oblika pritisaka radi postizanja povoljnijeg položaja radnika na tržištu rada i orga-niziranja drugih aktivnosti u funkciji poboljšanja materijalnog i socijalnog položaja svojih članova. Iako im to nije temeljna zadaća, svi sindikati, gotovo bez iznimke, dio svojih priho-da namjenjuju za dodjelu socijalnih potpora materijalno ugroženim članovima i članovima koji su se zatekli u nekoj nepovoljnoj situaciji (bolest, smrt člana obitelji i dr.).
Uvjete pod kojima član sindikata ostvaruje pravo na sin-dikalnu socijalnu potporu, svaki sindikat uređuje svojim pravilima (pravilnik o potporama, odluka nadležnog tijela sindikata i dr.). Sindikat ima potpunu slobodu uređivanja ovog prava, sukladno svojim financijskim mogućnostima i interesima članova.
2. PRIMICI PO OSNOVI SINDIKALNIH POTPORA
2.1. Porezno određenje sindikalnih potpora
Prema čl. 10. toč. 15. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. - 83/14.), ne plaća se porez na dohodak na sindikalne socijalne pomoći koje se članovima sindikata isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine. Dakle, na sindi-kalne pomoći se ne plaća porez na dohodak uz kumulativno ispunjenje sljedećih uvjeta:1. isplatitelj je sindikat ili organizacijski dio sindikata (po-
družnica ili drugi organizacijski oblik sindikata kao pravne
osobe)
zuber.indd k.indd 33zuber.indd k.indd 33 9/1/14 12:37:25 PM9/1/14 12:37:25 PM
34 Riznica 9/2014
PLAĆE I NAKNADE
2. primatelj mora biti član sindikata, a članstvo u sindikatu
uređeno je statutom (odredbe o tome obvezan su sadržaj
statuta)
3. iznos potpore mora biti isplaćen iz sredstava prikuplje-ne članarine, a ne iz nekih drugih izvora.
Ovi su uvjeti ponovljeni u čl. 7. st. 10. Pravilnika o porezu
na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. - 79/13.), s tim da se u Pra-
vilniku navodi i koji se primici osobito smatraju sindikalnim
socijalnim potporama. Riječ je o pomoćima za podmirenje
osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih članova sindi-
kata, nemoćnih i drugih osoba, potporama namijenjenima za
svladavanje i ublažavanje teškoća u vezi s bolešću ili smrću
člana obitelji te drugim pomoćima. Time krug sindikalnih
socijalnih primitaka nije zatvoren, a u praksi se, osim nabro-
janih, isplaćuju i potpore za nabavu školskih knjiga, za prije-
voz djece radnika koja se školuju izvan mjesta prebivališta,
potpore za nabavu ogrjeva, odjeće i obuće, čak i za plaćanje
troškova stanovanja i kupnju prehrambenih namirnica.
Namjena poreznog oslobođenja je ne oporezivati iznos
koji ispunjava svrhu pomoći socijalno ugroženoj osobi, pa
bi u pravilu trebalo izbjegavati isplatu sindikalnih socijalnih
potpora svim članovima. Pri tome nije od utjecaja isplaćuje
li se potpora iz dijela sindikalne članarine koji prema statu-
tarnim pravilima ostaje na raspolaganju podružnici ili iz dijela
članarine koji pripada matičnom sindikatu. Također, za svrhe
određivanja uvjeta za neoporezivu isplatu potpore nevažno je
s kojeg se transakcijskog računa potpora isplaćuje, s računa
podružnice ili s računa matičnog sindikata.
Neoporezivi iznos sindikalne socijalne pomoći nije ograničen. Nema propisanog limita ni u odnosu na poje-
dinca kao primatelja potpore ni u odnosu na sindikat kao
isplatitelja takvih primitaka.
Sukladno čl. 90. Pravilnika o porezu na dohodak, do-
zvoljeno je isplatiti ih u gotovu novcu.
2.2. Sindikat je obveznik ispostavljanja obrasca JOPPD
Od 1. siječnja 2014. godine Porezna uprava prikuplja
podatke o svim oporezivim primicima od kojih se porez na
dohodak obračunava kao porez po odbitku, o obračunanim
i plaćenim iznosima doprinosa, poreza na dohodak i prireza,
ali i o brojnim neoporezivim primicima koje poslovni subjekti
isplaćuju fizičkim osobama. Između ostalog, Porezna uprava
prikuplja i podatke o isplaćenim iznosima sindikalnih so-cijalnih potpora. Podaci se prikupljaju na obrascu „Izvješće
o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za
obvezna osiguranja - Obrazac JOPPD“ (dalje: obrazac JO-
PPD) čiji je oblik, sadržaj i način iskazivanja podataka uređen
Pravilnikom o porezu na dohodak.
Sindikati nisu izuzeti od obveze ispostavljanja obrasca
JOPPD. Dužni su ga ispostavljati za oporezive primitke koje
isplaćuju zaposlenicima (plaće), osobama koje nisu u radnom
odnosu u sindikatu (drugi dohodak, autorski honorari), te za
neoporezive primitke koje isplaćuju po raznim osnovama,
uključivo i za socijalne potpore isplaćene članovima sindi-
kata.
Obveznik ispostavljanja obrasca JOPPD je poslovni su-bjekt koji ima pravnu osobnost, pa ako je:
- sindikat ustrojen na način da podružnice nemaju pravnu
osobnost, tada se obrazac JOPPD ispostavlja za sindikat
kao cjelinu, odnosno
- ako matica i svaka podružnica imaju zasebnu pravnu
osobnost, tada svaki poslovni subjekt ispostavlja obrazac
JOPPD za izvršene isplate.
Ovo pravilo odnosi se i na ispostavljanje obrasca na
kojem se iskazuju podaci o isplaćenim sindikalnim pomo-
ćima. Npr., ako je statutom ili drugim pravilima sindikata
podružnicama koje nemaju pravnu osobnost dano ovlaštenje
isplaćivati socijalne pomoći, obveznik ispostavljanja obrasca
JOPPD je sindikat kao pravna osoba jer je podružnica samo
organizacijski dio toga sindikata.
3. SINDIKALNE POTPORE U OBRASCU JOPPD
3.1. Obrazac JOPPD za neoporezive sindikalne potpore
Za neoporezive iznose sindikalnih socijalnih potpora
obrazac JOPPD treba dostaviti Poreznoj upravi u sljedećem
roku:
- na dan isplate primitka ili sljedeći dan, ili
- u obrascu koji se podnosi do 15-og u mjesecu za isplate
u prethodnom mjesecu.
Mogućnost podnošenja mjesečnog obrasca za neopo-
rezive iznose isplaćene u prethodnom mjesecu omogućava
i sindikatima koji djeluju na području više županija ili na
području cijele Hrvatske, čije podružnice nemaju pravnu
osobnost, ali imaju ovlaštenje isplaćivati socijalne pomoći,
pravodobno prikupljanje podataka o isplaćenim iznosima
radi ispunjavanja obveze izvještavanja Porezne uprave. Neki
sindikati su u svoja pravila ugradili takvo ovlaštenje podruž-
nica, neki isplaćuju pomoći samo iz centrale sindikata, neki
kombinirano. To je organizacijsko pitanje o kojem odlučuju
tijela sindikata i u pravilu je povezano s načinom prikupljanja,
raspodjele i korištenja sindikalne članarine na pojedine orga-
nizacijske dijelove sindikata.
Pri iskazivanju podataka u obrascu JOPPD o isplaćenim
svotama sindikalnih potpora, treba podsjetiti na sljedeće:
- podaci se iskazuju za svakog primatelja, što uključuje
obvezu iskazivanja šifre općine/grada prebivališta te
OIB-a primatelja potpore
- kao šifra općine rada navode se nule (00000)
- razdoblje pod 10.1. i 10.2. je mjesec u kojem je primitak isplaćen (npr. za isplate u kolovozu navodi se: 01. 08.
2014. do 31. 08. 2014.)
- oznaka primitka pod 15.1. je šifra 30- obvezno se iskazuje način isplate primitka (npr. isplata u
gotovini - šifra 4, isplata na tekući račun - šifra 1 itd.).
Ukoliko se sindikalna potpora omogućava članu kao
primitak u naravi, također se iskazuje u obrascu JOPPD.
U praksi se ponekad umjesto davanja u novcu članovima
zuber.indd k.indd 34zuber.indd k.indd 34 9/1/14 12:37:26 PM9/1/14 12:37:26 PM
35Riznica 9/2014
PLAĆE I NAKNADE
Dr. sc. Marija Zuber, HZRIF, Zagreb
dodjeljuju paketi namirnica, odjeće, drva za ogrjev, školske knjige i školske torbe za djecu i dr. U tom se slučaju u obrascu
JOPPD kao iznos potpore iskazuje vrijednost primitka u naravi, a kao šifra načina isplate koristi se oznaka 5.
Primjer: Stranica B obrasca JOPPD s podacima o sindikalnim potporama isplaćenima tijekom kolovoza 2014. godine; obrazac se dostavlja 15. rujna 2014.
- stranica B -I. OIB podnositelja izvješća 12121212121 II. Oznaka izvješća 14258 III. Vrsta izvješća 1 IV. Redni broj stranice 1/1
1. R
edni
bro
j
2. Šifra općine/
grada prebivališta /boravišta
4.OIB stjecatelja/
osiguranika
6.1. Oznaka stjecatelja/ osiguranika
7.1. Obveza dodatnog
doprinosa za MO za staž
s povećanim trajanjem
8. Oznaka prvog/
zadnjeg mjeseca u osiguranju
po istoj osnovi
10. Sati rada
11.Iznos
primitka (oporezivi)
12.1. Doprinos
za mirovinsko osiguranje
12.3. Doprinos za zdravstveno osiguranje
12.5. Doprinos za
zapošljavanje
12.7. Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje
za staž osiguranja s povećanim trajanjem -
II STUP
12.9. Poseban
doprinos za zapošljavanje
osoba s invaliditetom
13.2. Izdatak
- uplaćeni doprinos
za mirovinsko osiguranje
13.4. Osobni odbitak
14.1. Iznos
obračunanog poreza na dohodak
15.1. Oznaka neoporezivog
primitka
16.1. Oznaka načina isplate
17. Obračunani
primitak od nesam.
rada (plaća)
3. Šifra općine/grada rada
5. Ime i prezime
stjecatelja/osiguranika
6.2. Oznaka primitka/obveze
doprinosa
7.2. Obveza posebnog doprinosa
za poticanje zapošljavanja
osoba s invaliditetom
9. Oznaka punog/
nepunog radnog
vremena ili rada s
polovicom r.v.
10.1. Razdoblje obračuna
od
10.2. Razdoblje obračuna
do
12. Osnovica
za obračun doprinosa
12.2. Doprinos
za mirovinsko osiguranje - II STUP
12.4. Doprinos za zaštitu
zdravlja na radu
12.6. Dodatni
doprinos za mirovinsko
osig. za staž osiguranja s
pov. tr.
12.8. Poseban
doprinos za korištenje
zdravstvene zaštite u
inozemstvu
13.1. Izdatak
13.3. Dohodak
13.5. Porezna osnovica
14.2. Iznos
obračunanog prireza
porezu na dohodak
15.2. Iznos
neoporezivog primitka
16.2. Iznos za isplatu
1. 00647 11111111111 0000 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30 5 0,0000000 A.A. 0000 0 0 01.08.2014. 31.08.2014. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 500,00 500,00
itd. itd... ....
12. 00574 2222222222 0000 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30 4 0,0000000 A.B. 0000 0 0 01.08.2014. 31.08.2014. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 700,00 700,00
3.2. Primici koje sindikati ne iskazuju u obrascu JOPPD
Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
iz prosinca 2013. godine dopunjen je čl. 76. i proširene su
vrste primitaka za koje se ne podnosi obrazac JOPPD. Te su
izmjene Pravilnika značajne za sindikate jer im je isključena obveza iskazivanja podataka o sljedećim primicima:
- potporama koje povodom blagdana isplaćuju članovima
sindikata iz sredstava sindikalne članarine, bilo u novcu ili
naravi
- pomoćima koje iz sredstava članarine isplaćuju članovi-
ma u svrhu podmirenja troškova organizacije sindikalnih
sportskih igara koje sindikati organiziraju jednom godiš-
nje za svoje članove.
Isključivanjem obveze izvještavanja Porezne uprave o
navedenim primicima posredno se sugerira kako su ovi
primici neoporezivi. Ukoliko je to bila namjera Porezne
uprave, uputno je bilo dopuniti odredbe poreznih propisa
kojima se definiraju primici na koje se ne plaća porez na
dohodak, kako bi se izbjegla sada uvedena pravna nesi-
gurnost i nedosljednost.
3.3. Oporezivi primici potpora u obrascu JOPPD
Ukoliko sindikat pod nazivom potpora fizičkoj osobi
isplaćuje primitak za koji nisu ispunjeni uvjeti pod kojima se
smatra neoporezivim, riječ o primitku koji se oporezuje kao
plaća ili drugi dohodak, ovisno o tome u kakvom je prav-
nom odnosu sindikat kao isplatitelj i fizička osoba kojoj se
potpora isplaćuje.
Na primjer, ukoliko se potpora isplaćuje osobi koja nije
član sindikata, taj se primitak oporezuje kao drugi dohodak.
Ili, ako se primitak pod nazivom potpora isplaćuje osobi koja
nije u radnom odnosu u sindikatu kao naknada za obavljeni posao, ne radi se o neoporezivoj potpori već o primitku od
drugog dohotka koji podliježe plaćanju doprinosa i poreza
na dohodak (npr. naknada za vođenje sindikalne blagajne,
naknada za vođenje kase uzajamne pomoći koja djeluje u
sastavu sindikata i dr.). Porezno određenje primitka primar-
no ovisi o stvarnom sadržaju (gospodarskoj biti) odnosa
isplatitelja i primatelja, a ne samo o tome kako su isplatitelj i
primatelj nazvali taj primitak (čl. 10. Općeg poreznog zakona,
Nar. nov., br. 147/08. - 73/13.).
Ukoliko je riječ o oporezivom primitku, takav se primitak
iskazuje u obrascu JOPPD na dan isplate, uz korištenje pro-
pisanih šifri za primitke po osnovi drugog dohotka (odnosno
po osnovi plaće ako je riječ o zaposlenicima sindikata).
4. POTPORE KOJE SVOJIM ČLANOVIMA ISPLAĆUJU UDRUGE KOJE NISU SINDIKAT
Propisi o porezu na dohodak samo sindikatima omo-
gućavaju neoporezive isplate potpora i pomoći članovima,
uz propisane uvjete. Udruge koje nisu sindikat nemaju tu
mogućnost, iako im je djelovanje usmjereno na poboljšanje
materijalnog i socijalnog položaja neke društvene skupine ili
određene profesije (npr. udruge novinara, udruge računovo-
đa, udruge arhitekata i dr.). Za njih nema posebnih poreznih
pravila, pa ukoliko svojim članovima dodjeljuju pomoći i
potpore, ti se primici u poreznom smislu smatraju primitkom
od drugog dohotka.
zuber.indd k.indd 35zuber.indd k.indd 35 9/1/14 12:37:26 PM9/1/14 12:37:26 PM
36 Riznica 9/2014
PLAĆE I NAKNADE
Zaposlenicima u javnim službama koji rade na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, po toj osnovi pripada pravo na dodatak na plaću. Slično kao u zdravstvu, socijali i kulturi, tako i u obrazovanju postoje posebni uvjeti rada. To su, primjerice, situacije kada učitelji1 rade s učenicima s teškoćama u razvoju, kada nastavu - umjesto u školi - izvode u bolnici gdje se učenik nalazi na dugotrajnom liječenju, kada rade u kombiniranim razrednim odjelima itd. Dakle, to su situacije koje od učitelja iziskuju dodatne napore, posebne pripreme, rad izvan škole i slično.U članku se objašnjava koji se oblici rada u školstvu smatraju radom u posebnim uvjetima, koliko iznose dodaci na plaću za svaku pojedinu vrstu rada u posebnim uvjetima, kako se navedeni dodaci obračunavaju i evidentiraju u COP-u te koje su novine vezane uz posebne uvjete rada donijeli granski kolektivni ugovori za zaposlenike u školskim ustanovama zaključeni u travnju i svibnju ove godine.
FADILA BAHOVIĆ Stručni članak UDK 330.5 - 331.2
Posebni uvjeti rada u školama i pripadajući dodaci na plaću
1. DODACI NA PLAĆU ZA POSEBNE UVJETE RADA1
Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namje-
štenike u javnim službama2 (dalje u tekstu: TKU), utvrđeno je
pravo zaposlenika na dodatak na plaću kada rade u poseb-
nim uvjetima (članak 55. TKU-a). TKU ne definira koji se uvjeti
rada smatraju posebnim niti koliko iznose dodaci na plaću
po toj osnovi već prepušta javnim službama da to definiraju i
urede svojim granskim kolektivnim ugovorima.
Tako su granskim kolektivnim ugovorima u obrazovanju:
člankom 13. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnov-
noškolskim ustanovama3 i člankom 21. Kolektivnog ugovora
za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama4, zaključenim u
travnju i svibnju ove godine, definirani posebni uvjeti rada na
nešto drukčiji način u odnosu na prethodne granske kolek-
tivne ugovore u obrazovanju.
Što je novo i u čemu se razlikuju prava zaposlenika
osnovnih škola u odnosu na zaposlenike srednjih škola, po-
jašnjava se u nastavku.
1 Učitelji, nastavnici, odgajatelji, stručni suradnici - uz napomenu da navedeni nazivi podrazumijevaju rodnu razliku.
2 Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim služ-bama (Nar. nov., br. 141/12.) - dalje u tekstu: TKU.
3 Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 63/14.) - dalje u tekstu: GKU za OŠ.
4 Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Nar. nov., br. 72/14.) - dalje u tekstu: GKU za SŠ.
1.1. Dodaci na plaću za posebne uvjete rada u osnovnim školama
Sukladno članku 12. GKU-a za OŠ, u osnovnim se škola-
ma radom u posebnim uvjetima smatra rad učitelja i stručnih
suradnika kako slijedi:
- rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu od I. do IV.
razreda
- rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu od V. do
VIII. razreda
- rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu s učenici-
ma s lakšim teškoćama u razvoju po posebnom nastav-
nom planu i programu
- rad učitelja i stručnih suradnika s učenicima s teškoćama
u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu,
- rad učitelja s učenicima s teškoćama u razvoju po prila-
gođenom nastavnom programu
- rad učitelja i stručnog suradnika s učenicima koji su
zbog zdravstvenih ili drugih razloga smješteni u ustanove
zdravstva ili ustanove socijalne skrbi, a kojima je organi-
zirana nastava prema redovitim ili posebnim uvjetima
- rad svih zaposlenika u školi za koju je utvrđen status
škole s otežanim uvjetima rada
- rad svih zaposlenika koji rade u školama do kojih, jer
nemaju drugih mogućnosti, u osobnoj organizaciji moraju
prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom
danu
- rad učitelja predmetne nastave, koji tijekom jednog dana
realizira nastavu u tri ili više matičnih ili područnih škola.
bahovic-k.indd 36bahovic-k.indd 36 9/1/14 12:40:18 PM9/1/14 12:40:18 PM
37Riznica 9/2014
PLAĆE I NAKNADE
Za posebne uvjete rada utvrđen je dodatak na plaću, a
koliko on iznosi i koja je osnova za njegov obračun prikazano
je u sljedećoj tablici:
Tablica 1. Dodaci na plaću za posebne uvjete rada za zapo-
slenike osnovnih škola
Naziv dodatka na plaću % uvećanja
Osnova za obračun
Šifra u COPu*
Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda u kojemu je do 8 učenika
5% Osnovna plaća 10536
Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda u kojemu je 9 i više učenika
10% Osnovna plaća 10570
Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 3 razreda u kojemu je do 7 učenika
10% Osnovna plaća 10570
Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 3 razreda u kojemu je 8 i više učenika
15% Osnovna plaća 10572
Rad u kombiniranom odjelu razredne i pred-metne nastave s 4 i više razreda u kojemu je do 6 učenika
15% Učitelju razred-ne nastave -osnovna plaćaUčitelju pred-metne nastave - održani sati
10572
Rad u kombiniranom odjelu razredne i pred-metne nastave s 4 i više razreda u kojemu je 7 i više učenika
20% Učitelju razred-ne nastave -osnovna plaćaUčitelju pred-metne nastave - održani sati
10568
Rad u kombiniranom ra-zrednom odjelu u koji je integriran učenik s lak-šim teškoćama u razvoju po posebnom nastav-nom planu i programu
5% Učitelju razred-ne nastave -osnovna plaćaUčitelju pred-metne nastave - održani sati
10574
Rad u razrednom odjelu s učenicima po prila-gođenom programu - 1 prilagođeni program
7% Učitelju razred-ne nastave -osnovna plaćaUčitelju pred-metne nastave - održani sati
10562
Rad u razrednom odjelu s učenicima po prila-gođenom programu - 2 prilagođena programa
14% Učitelju razred-ne nastave -osnovna plaćaUčitelju pred-metne nastave - održani sati
10564
Rad u razrednom odjelu s učenicima po prila-gođenom programu - 3 prilagođena programa
21% Učitelju razred-ne nastave-osnovna plaćaUčitelju pred-metne nasta-ve-održani sati
10566
Rad učitelja koji radi u razrednom ili predmet-nom odjelu redovne škole pri zdravstveno-re-habilitacijskoj ustanovi
10% Održani sati 10578
Rad stručnog suradnika koji radi u razrednom ili predmetnom odjelu redovne škole pri zdrav-stveno-rehabilitacijskoj ustanovi
10% Održani sati 10560
Rad učitelja koji radi u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obra-zovnoj skupini s učenici-ma s većim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i pro-gramu
12% Osnovna plaća 10576
Rad stručnog suradnika koji radi u posebnom razrednom odjelu ili od-gojno-obrazovnoj skupi-ni s učenicima s većim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu
12% Osnovna plaća 10556
Rad učitelja predmetne nastave, koji tijekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više matičnih ili područnih škola
5% Dnevna za-rada
10538
Rad svih zaposlenika koji rade u školama do kojih, jer nemaju drugih mogućnosti, u osobnoj organizaciji moraju prijeći najma-nje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu
5% Osnovica za obračun pla-će u javnim službama (5.108,84 + 5%)
Faktor uvećanja 1,05 za zaposle-ne koji ostvaruju ovo pravo
* Sustav centralnog obračuna plaća
Zadnja dva prava navedena u gornjoj tablici su ujedno i
novougovorena prava za zaposlenike osnovnih škola, koja
zaposlenici ostvaruju od 1. travnja 2014. godine - od kada se
primjenjuje novi GKU za OŠ.
Iz gornje je tablice vidljivo da se dodatak na plaću za
posebne uvjete rada ne obračunava uvijek na osnovnu plaću
već se ponekad obračunava samo na dio radnog vremena:
ponekad samo na održane sate, a ponekad na dnevnu za-
radu. Dakle, osnova za obračun dodatka je različita. Primje-
rice, učitelj engleskog jezika će ostvariti pravo na dodatak
na plaću od 5% za rad u kombiniranom razrednom odjelu
u koji je integriran učenik s lakšim teškoćama u razvoju, ali
samo za onaj dio svog radnog vremena kojeg provede u tom
razrednom odjelu, dakle za određeni broj sati rada, a ne za
cjelokupno svoje radno vrijeme, ako radi i u drugim razred-
nim odjelima u kojima nije integriran takav učenik. Suprotno
od njega, učitelj razredne nastave ostvaruje pravo po ovoj
osnovi na dodatak na cijelu osnovnu plaću, jer on svoje uku-
pno radno vrijeme provede u takvom razrednom odjelu u koji
je integriran učenik s lakšim teškoćama u razvoju.
Također, iz tablice 1 vidljivo je kako na neke od navedenih
dodataka imaju pravo samo učitelji, dok se drugi odnose i na
stručne suradnike.
bahovic-k.indd 37bahovic-k.indd 37 9/1/14 12:40:19 PM9/1/14 12:40:19 PM
38 Riznica 9/2014
PLAĆE I NAKNADE
Za razliku od prethodnog GKU-a za OŠ, prema kojemu je
bilo dovoljno da učitelj radi u kombiniranom odjelu razredne
nastave s 2 razreda i da na osnovu toga ostvari pravo na do-
datak na plaću od 10%, sada to više nije tako, jer novi GKU
za OŠ uvodi dodatni kriterij, a to je broj učenika. Tako će
učitelj, koji radi u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2
razreda u kojemu je do 8 učenika, ostvariti pravo na dodatak
na plaću od 5%, a ako u istom takvom kombiniranom odjelu
ima više od 8 učenika, učitelj će ostvariti pravo na dodatak na
plaću od 10%. Slična je podjela napravljena i za rad učitelja
u kombiniranom odjelu razredne nastave s tri i četiri razreda;
manji broj učenika u kombiniranom odjelu nosi i manji doda-
tak na plaću, a veći broj učenika nosi veći dodatak na plaću
(vidjeti tablicu 1.).
Za ostvarivanje prava učitelja na dodatak na plaću za
rad u kombiniranom razrednom odjelu, uveden je dodatni kriterij, a to je broj učenika. O broju učenika ovisi i %
dodatka na plaću.
Ako zaposlenik ostvaruje pravo na uvećanje osnovne
plaće zbog rada u posebnim uvjetima po više osnova,
isplaćuje mu se uvećanje osnovne plaće po najviše dvije najpovoljnije osnove.
Dakle, niz je dodataka na plaću za posebne uvjete rada,
koji se kreću u rasponu od 5% do 21%, ovisno o vrsti rada u
posebnim uvjetima. S obzirom da zaposlenik može ostvariti
pravo po najviše dvije osnove, moguće je da njegovi dodaci
na plaću za posebne uvjete rada budu i veći od 21%.
Upravo zbog činjenice da se razlikuju osnove za obračun
pojedinog dodatka na plaću kao i korisnici pojedinog prava,
obračun dodataka na plaću za posebne uvjete rada ujedno
je i najsloženiji dio obračuna plaće zaposlenika.
Uz to treba naglasiti kako neki od dodataka za posebne
uvjete rada nisu na isti način ugovoreni za zaposlenike osnov-
nih i srednjih škola. Primjer različito ugovorenog dodatka na
plaću je dodatak za rad s učenicima po prilagođenom progra-
mu: dok zaposlenici osnovnih škola imaju pravo na dodatak
od 7% za svaki prilagođeni program po održanom nastav-
nom satu (a u razrednom odjelu je moguće imati najviše tri
učenika koji pohađaju nastavu po prilagođenom programu),
zaposlenici srednjih škola ostvaruju pravo na dodatak od 7%
isključivo za jedan prilagođeni program po održanom nastav-
nom satu. To u konačnici znači da zaposlenici osnovnih škola
mogu ostvariti pravo na 7%, 14% ili 21% dodatka na plaću
za rad s učenicima po prilagođenom programu ovisno o broju
prilagođenih programa, tj. broju učenika (od jednog do najviše
tri), a zaposlenici srednjih škola mogu ostvariti isključivo 7%
dodatka na plaću po toj osnovi.
Razlika u obračunu ovog dodatka temelji se na različitim
odredbama granskih kolektivnih ugovora za zaposlenike
osnovnih i srednjih škola.
Prikazat će se na primjeru način obračuna dodatka na plaću za rad s učenicima po prilagođenom programu. Pretpostavimo da učitelj ima 3 učenika u istom razrednom
odjelu osnovne škole s kojima radi po prilagođenim progra-
mima. Učitelj za rad s učenikom po prilagođenom programu
ima pravo na dodatak na plaću od 7% za održane nastavne
sate (dakle, ne na cijelu plaću već samo na određeni broj sati
odrađenih u posebnim uvjetima). Učitelj je izradio 3 različita
prilagođena programa za 3 učenika i u takvim posebnim
uvjetima rada odradio je 34 sata mjesečno. U primjeru ko-
ristimo mjesečni fond sati rada iz svibnja 2014. godine (22
dana x 8 sati = 176 sati). Obračun dodatka na plaću za uči-
telja (7 godina radnog staža) bio bi sljedeći:
Tablica 2. Obračun dodatka na plaću učitelju za rad s učeni-
cima po prilagođenom programu - ogledni primjer
Red.br. Stavke Iznosi u
kunama
1.Osnovna plaća (koeficijent x osnovica) + 0,5% po godini rad-nog staža(1,325 x 5.108,84) + 3,5% 7.006,14
2. Bruto cijena sata rada (osnovna plaća / mjesečni fond sati)7.006,14 /176 39,81
3.Dodatak na plaću (7% x 3 programa = 21%)(bruto cijena sata rada x 21% x broj sati rada po prilagođenom programu)= 39,81 x 21% x 34 284,27
Iz Tablice broj 2. vidljivo je kako će učitelj dobiti 284,27
kuna dodatka na bruto plaću, jer je 34 sata u svibnju 2014.
radio u razrednom odjelu s tri učenika za koje je izradio tri
prilagođena programa.
Na platnoj listi zaposlenika kreiranoj u sustavu centralnog
obračuna plaća - COPa - ovaj je dodatak nazvan 10566
- Dodatak za rad učitelja s učenicima po 3 prilagođena pro-
grama.
Pitanje: Što znači pravo na uvećanje osnovice za obračun
plaće u javnim službama od 5% za zaposlenike iz članka
13. st. 6. GKU-a za OŠ? Na koji način to obračunati? Misli
li se na osnovicu u iznosu od 5.108,84 kn ili osnovicu od
3.326,00 kn?
Odgovor: Zaposlenici iz čl. 13. st. 6. GKU-a za OŠ ostvaruju
pravo na uvećanje osnovice za obračun plaće u javnim
službama za 5%. Navedena osnovica iznosi 5.108,84 kn
te se ista uvećava za 5% radi ostvarenja ovog prava. U
konačnici to znači veću osnovnu plaću za 5%.
Pitanje: Novo pravo za zaposlenike škola je i pravo na uve-
ćanje plaće za 5% za one zaposlenike koji svakodnevno
putuju do škole 100 i više km u vlastitoj organizaciji, jer
nema druge mogućnosti. Da li to znači da od kuće do
škole mora biti najmanje 50 km (pa je to onda ukupno 100
km u oba smjera) ili to mora biti 100 km (pa je na posao i
s posla to ukupno 200 km)?
Odgovor: Iako će nedavno osnovano zajedničko Povjeren-
stvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za zaposlenike u
osnovnoškolskim ustanovama trebati dati svoje tumače-
nje ove odredbe, koja se doista može shvatiti na različite
načine, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta do
tada odobrava sredstva za isplatu navedenog dodatka na
način da zaposlenik treba putovati do škole najmanje 50
km, što u oba smjera iznosi ukupno 100 km.
bahovic-k.indd 38bahovic-k.indd 38 9/1/14 12:40:20 PM9/1/14 12:40:20 PM
39Riznica 9/2014
PLAĆE I NAKNADE
Pitanje: Da li se uvećanje od 5% za učitelje koji rade na više
područnih ili matičnih škola primjenjuje i na one koji rade
u jednoj matičnoj i dvije područne škole (npr. učitelj stra-
nih jezika, vjeroučitelji)?
Odgovor: Da, primjenjuje se, uz napomenu da učitelj pred-
metne nastave ostvaruje ovo pravo pod uvjetom da radi u
tri ili više matičnih ili područnih škola u istom danu.
Pitanje: Da li uvećanje od 5% na osnovicu znači isti iznos od
255,00 kn svima koji to pravo ostvaruju ili se tako uveća-
na osnovica množi s koeficijentom pojedinog učitelja?
Odgovor: Pravo zaposlenika koji moraju prijeći do škola
i nazad najmanje 100 km u jednom danu i to vlastitim
prijevoznim sredstvom na različite je načine ugovoreno
granskim kolektivnim ugovorima za zaposlenike osnovnih
i srednjih škola; dok se zaposlenicima osnovnih škola po-
većava osnovica za obračun plaće u javnim službama za
5% (5.108,84 + 5%) što u konačnici znači i veću osnovnu
plaću pa i veće dodatke na plaću, dotle svi zaposlenici
srednjih škola iz ove grupe ostvaruju pravo na jednak
iznos dodatka u visini od 255,44 kuna, jer oni ostvaruju
pravo na dodatak koji iznosi 5% od osnovice za obračun
plaće u javnim službama (5.108,84 x 5%). Nažalost, ovo
pravo nije na identičan način ugovoreno za osnovne i
srednje škole što bi u svakom slučaju doprinijelo ujed-
načenosti ta dva sustava. U centralnom obračunu plaća
- COP aplikaciji - ova je razlika uzeta u obzir i napravljeni
su algoritmi za obračun ovog dodatka posebno za osnov-
ne, a posebno za srednje škole.
Za razliku od prethodnog GKU-a za OŠ iz 2011. go-
dine, novi GKU za OŠ zaključen u travnju ove godine ne
predviđa dodatak na plaću za učitelje predmetne nastave
za rad u kombiniranom odjelu predmetne nastave za ma-nje od četiri razreda. Dakle, učitelj predmetne nastave
treba raditi u kombiniranom odjelu predmetne nastave s
četiri i više razreda da bi ostvario dodatak na plaću za rad
u kombiniranom odjelu.
1.2. Dodaci na plaću za posebne uvjete rada u srednjim školama
Sukladno članku 21. GKU-a za SŠ, u srednjim se škola-
ma radom u posebnim uvjetima smatra rad nastavnika kako
slijedi:
- rad nastavnika koji rade u posebnim ustanovama za
djecu s poteškoćama u razvoju i u razrednim odjelima ili
odgojno-obrazovnim skupinama učenika s poteškoćama
u razvoju pri redovnim školama
- rad nastavnika koji rade s učenicima s poteškoćama u
razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave;
- rad odgajatelja koji rade s učenicima s poteškoćama u
razvoju integriranim u odgojne skupine u učeničkim do-
movima
- rad svih zaposlenika koji rade u srednjoškolskim ustano-
vama do kojih, jer nemaju drugih mogućnosti, u osobnoj
organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba
smjera u jednom danu
- rad nastavnika koji tijekom jednog dana realizira nastavu
u tri ili više matičnih ili područnih škola.
Za sve prethodno navedene posebne uvjete rada nastav-
niku pripada pravo na određeni dodatak na plaću. Koliko
oni iznose i koja je osnova za njihov obračun, prikazano je u
sljedećoj tablici:
Tablica 3. Dodaci na plaću za posebne uvjete rada za zapo-
slenike srednjih škola
Naziv dodatka na plaću % uvećanja
Osnova za
obračun
Šifra u
COPu*Rad nastavnika u razrednim odjelima ili odgojno-obrazov-nim skupinama s učenicima s poteškoćama u razvoju pri redovnim školama
10% Osnovna plaća
10552
Rad nastavnika u razrednim odjelima ili odgojno-obrazov-nim skupinama s učenicima s većim poteškoćama u razvo-ju pri redovnim školama
10% Osnovna plaća
10550
Rad stručnih suradnika u raz rednim odjelima ili odgoj-no-obrazovnim skupinama s učenicima s većim poteško-ćama u razvoju pri redovnim školama
10% Osnovna plaća
10558
Rad nastavnika s učenicima s poteškoćama u razvoju in-tegriranim u razredne odjele redovne nastave - po prilago-đenom programu
7% Održani sati 10207
Rad odgajatelja koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u od-gojne skupine u učeničkom domu - po prilagođenom programu
7% Održani sati 10261
Rad svih zaposlenika koji rade u posebnim ustanova-ma za djecu s poteškoćama u razvoju:1. Centru za odgoj i obrazo-
vanje, Zagreb2. Školi za osposobljavanje
i obrazovanje Vinko Bek, Osijek
15% Osnovna plaća
1018
Rad nastavnika, koji tije-kom jednog dana realizira nastavu u tri ili više matič-nih ili područnih škola
5% Dnevna zarada
10166
Rad svih zaposlenika koji rade u školama do kojih, jer nemaju drugih mogućnosti, u osobnoj organizaciji mo-raju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu
5% 255,44 kn tj. 5% od osnovice za obračun plaće u javnim služ-bama
1008
* Sustav centralnog obračuna plaća
Kao i za zaposlenike osnovnih škola, tako su i za zapo-
slenike srednjih škola ugovorena dva nova prava, a riječ je o
zadnja dva prava navedena u gornjoj tablici, koja zaposlenici
bahovic-k.indd 39bahovic-k.indd 39 9/1/14 12:40:20 PM9/1/14 12:40:20 PM
40 Riznica 9/2014
PLAĆE I NAKNADE
ostvaruju od 1. svibnja 2014. godine - od kada se primjenjuje
novi GKU za SŠ.
I na kraju je potrebno napomenuti kako je moguće da
se zbog tumačenja novoosnovanih povjerenstava za tuma-
čenje granskih kolektivnih ugovora u obrazovanju promijeni
i osnova za obračun pojedinog dodatka na plaću za rad u
posebnim uvjetima, ukoliko navedena povjerenstva zauzmu
drukčije stavove u odnosu na dosadašnje.
Nažalost, ugovorne su strane prilikom zaključivanja novih
granskih kolektivnih ugovora u obrazovanju u 2014. godini
propustile priliku preciznije definirati posebne uvjete rada u
školama i ujednačiti način obračuna navedenih dodataka za
zaposlenike osnovnih i srednjih škola.
2. DODACI NA PLAĆU ZA OTEŽANE UVJETE RADA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA
Jedan od posebnih uvjeta rada zaposlenika osnovnih i
srednjih škola je i rad u školi koja radi u otežanim uvjetima.
Ova vrsta posebnih uvjeta rada izdvaja se od drugih po
tome što je više vezana uz lokaciju škole, a ne toliko uz rad
s učenicima.
Naime, u Hrvatskoj postoje škole sa statusom škole koja
radi u otežanim uvjetima rada. Takav su status škole dobile
temeljem određenih kriterija, a uglavnom se radi o školama
koje se nalaze u područjima od posebne državne skrbi, brd-
sko-planinskim i otočnim područjima odnosno područjima
koja predstavljaju specifične životne sredine zbog svog ma-
log i/ili disperziranog broja stanovnika, slabe prometne pove-
zanosti s ostatkom Hrvatske, niske stope nataliteta i slično.
Upravo se u tim područjima, radi njihovog društvenog i gos-
podarskog razvoja, pokušava zadržati nastavno osoblje.
Jedan od načina bio je taj da se školama u navedenim
područjima dodijeli poseban status - status škole koja radi u otežanim uvjetima rada, što svim zaposlenicima škole
osigurava dodatak na plaću od 10%. Za razliku od drugih posebnih uvjeta rada koji su uvijek
vezani uz rad s učenicima (rad s učenicima s manjim ili ve-
ćim teškoćama u razvoju, rad s učenicima po prilagođenom
programu, rad s učenicima u posebnim ustanovama, zdrav-
stvenim ustanovama itd.), ovdje je riječ o mjestu rada - školi
koja se nalazi na određenom području. Upravo zbog toga je
ovo jedini dodatak za posebne uvjete rada koji se isplaćuje
zaposlenicima cijelu školsku godinu, a ne samo za vrijeme
nastave - kao što je to slučaj s ostalim dodacima na plaću za
posebne uvjete rada.
Potrebno je naglasiti kako je novi GKU za OŠ donio i jednu promjenu u odnosu na prethodni GKU, a to je smanjenje navedenog dodatka s 20% na 10%. Na ovaj
su način izjednačena prava zaposlenika osnovnih škola s
pravima zaposlenika srednjih škola - naravno, kada je riječ o
školama koje rade u otežanim uvjetima.
Oba granska kolektivna ugovora sadrže popis škola
koje rade u otežanim uvjetima (osnovne škole s takvim
statusom navedene su u čl. 14. Kolektivnog ugovora za OŠ,
a srednje škole u čl. 19. Kolektivnog ugovora za SŠ), te se
navedeni dodatak na plaću odnosi isključivo na zaposle-nike škola koje se nalaze na popisu.
Dodatak na plaću za rad u školi s otežanim uvjetima rada
odnosi se na sve zaposlenike škole s otežanim uvjetima
rada, bez obzira radi li se o nastavnom ili nenastavnom
osoblju.
Dodatak na plaću od 10% za rad u školi s otežanim uvje-
tima rada obračunava se na osnovnu bruto plaću.Na platnim listama zaposlenika osnovnih škola kreiranim
u sustavu centralnog obračuna plaća - COPa - ovaj je doda-
tak označen kao 1014 - Dodatak za rad u osnovnoškolskoj
ustanovi s otežanim uvjetima rada, a odnosi se na zaposleni-
ke koji stalno rade u područnim ili matičnim školama s ote-
žanim uvjetima; za njih se ovaj dodatak unosi kroz Evidenciju
dodataka/odbitaka (svima ili samo odabranom proizvoljnom
skupu zaposlenika) u opciji COP-Evidencije.
Međutim, za zaposlenike osnovnih škola koji samo dio
radnog vremena rade u školama s otežanim uvjetima, koristi
se element u evidenciji radnog vremena u obračunu (opcija
COP) pod nazivom 10540 - Dodatak za rad u školama s ote-
žanim uvjetima rada.
Na platnim listama zaposlenika srednjih škola kreiranim u
sustavu centralnog obračuna plaća - COP-a ovaj je dodatak
nazvan 1016 - Dodatak za rad u srednjoškolskoj ustanovi s
otežanim uvjetima rada.
Fadila Bahović, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,
Zagreb
bahovic-k.indd 40bahovic-k.indd 40 9/1/14 12:40:21 PM9/1/14 12:40:21 PM
41Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
Problematika javne nabave prehrambenih namirnica izazov je za svakog naručitelja. Kada te namirnice nabavljaju javni naručitelji osnovani za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu poput ustanova studentskog standarda - studentskih centara koji imaju objekte prehrane - studentske restorane, škole, vrtići, bolnice, domovi za starije i nemoćne osobe i ostale ustanove sa svojim kuhinjama, restoranima, a čiji su krajnji korisnici društveno osjetljiva populacija (djeca vrtićke dobi, srednjoškolci, studenti, umirovljenici), taj izazov još je i veći. Autorica u članku pojašnjava definiranje predmeta nabave, tehničke specifikacije, primjenjivost propisa te uzorkovanje i provjeru sukladnosti upravo za ovu skupinu javnih naručitelja.
BRANKA FILIPOVIĆ Stručni članak UDK 347.7
Specifičnosti opisa predmeta nabave u prehrani s primjerom uzorkovanja i provjerom sukladnosti
1. DEFINIRANJE PREDMETA NABAVE
Polazište određivanju predmeta nabave, izradi opisa
specifikacija su odredbe Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov.
90/11., 83/13. 143/13., i podzakonskih akata: Uredbe o na-
činu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje
(Nar. nov., br. 10/12.) i Pravilnika o primjeni jedinstvenog
rječnika javne nabave (CPV) (Nar. nov., br. 6/12.). Dokumen-
tacija za nadmetanje izrađuje se na način da mora biti jasna,
razumljiva i nedvojbena te izrađena na neutralan način da
omogući podnošenje usporedivih ponuda. Uredba o načinu
izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje (Nar.
nov., br. 10/12.) „vodič“ je kroz dokumentaciju za nadmeta-
nje i ponude.
Pored zakonodavnog okvira javne nabave, naručitelji
koji su davatelji usluga prehrane imaju točno propisane
normative za, jela, menije, sastavnice meni obroka, popis
pojedinačnih jela i drugih prehrambenih proizvoda koji nisu
sastavnice meni obroka s cijenama koje propisuje nadležno
ministarstvo, a kojih se moraju pridržavati. Primjerice, Pravil-
nik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova
prehrane studenata (Nar. nov., br. 120/13., 8/14.), kojih su se
dužni pridržavati studentski centri Republike Hrvatske. Ovim
Pravilnikom definirani su uvjeti i način ostvarivanja prava na
potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, za pokri-
će troškova prehrane studenata, vođenje evidencije korisnika
potpore, uvjeti za pružanje usluge te obveze davatelja usluge
prehrane studenata.
Izvod iz navedenog Pravilnika vezano uz sastav meni
obroka za ručak:
1.1. MENI RUČAK
Red. br. Tip obroka:Sastav obroka: (predjelo/juha, glavno
jelo, prilog, varivo, salata, desert/napitak, kruh (3 šnite)/pecivo)
Cijena obroka
u kn
1. Ručak Juha od gljiva Pohana svinjetina Varivo od kelja Salata od kisele paprike Voće Kruh (3 šnite)/pecivo
22,60
1.2. MENI (vegetarijanski) RUČAK
Red.br.
Tip obroka:Sastav obroka: (predjelo/juha, glavno
jelo, prilog, varivo, salata, desert/napitak, kruh (3 šnite)/pecivo)
Cijena obroka
u kn
1. Vegetari-janskiobrokRučak
Juha od rajčice Odrezak od tikvica Cvjetača s mrvicama Salata od graha Orehnjača Kruh (3 šnite)/pecivo
22,60
Nadalje su Pravilnikom propisane sastavnice meni obro-
ka, primjerice glavna jela:
2.2. GLAVNA JELA
Red. br.
Naziv jela:Normativi živežne
namirniceNeto kg/1
Bruto kg/1
Cijena (kn)
5. Pohana svinjetina
Vegeta za pečenje svinjetina I (but) brašno mrvice jaja (kom) ilijaja tekuća (kg) uljesol
0,0020 0,1200 0,0100 0,0200 0,3000 0,0189 0,0150 0,0020
0,0020 0,1395 0,0100 0,0200 0,3000 0,0189 0,0150 0,0020
12,50
filipovic.indd 41filipovic.indd 41 9/1/14 1:33:04 PM9/1/14 1:33:04 PM
42 Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
2.3. GLAVNA JELA (vegetarijanska)
15. Odrezak od tikvica
tikvice crveni lukčešnjak peršin mljevena paprika kruhmrvice jaja (kom) ružmarin bosiljak papar Vegeta uljesol
0,1300 0,0080 0,0010 0,0010 0,0001 0,0050 0,0100 0,2000 0,0001 0,0001 0,0001 0,0003 0,0100 0,0020
0,1534 0,0092 0,0011 0,0012 0,0001 0,0050 0,0100 0,2000 0,0001 0,0001 0,0001 0,0003 0,0100 0,0020
5,35
Može se uočiti da studentski centri imaju određene ci-
jene jela, sastavnice jela s normativima i uputama kojih se
moraju pridržavati, što su sve postavljeni okviri za upravljanje
nabavom stručnih službi naručitelja, osoba koje ravnatelji
ustanova odrede internom odlukom kao ovlaštene pred-
stavnike u postupcima javne nabave. Ne treba naglašavati
da bi ovlašteni predstavnici naručitelja trebali biti različite
obrazovne i kvalifikacijske strukture, među kojima treba biti
najmanje jedan ovlašteni predstavnik koji posjeduje certifikat
u području javne nabave - specijalist.
Vrtići se u pravilu trebaju pridržavati Programa zdravstve-
ne zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim
vrtićima i njegovih izmjena i dopuna (Nar. nov., br. 105/02.,
55/06. i 121/07.), Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi do-
nesenog uz suglasnost Ministra znanosti, obrazovanja i spor-
ta. Ovim programom utvrđuju se mjere zdravstvene zaštite,
mjere higijene i mjere pravilne prehrane djece predškolske
dobi u dječjim vrtićima.
Pravilna prehrana djece u dječjim vrtićima osigurava se
redovitim brojem obroka u skladu s preporučenim energet-
skim vrijednostima i prehrambenih tvari prema tablicama
koje su prilog programa i čine njegov sastavni dio, kao i pro-
pisanim sanitarnim nadzorom nad namirnicama i predmetima
opće uporabe koji se koriste u prehrani djece.
Izvod iz Programa, kao smjernica prehrambenog stan-
darda za planiranje prehrane u dječjim vrtićima, a kojeg se
stručne službe naručitelja trebaju pridržavati:
Tablica 6. Preporučena učestalost pojedinih skupina hrane
u planiranju dnevnih i tjednih jelovnika djece u
dobi od 1 - 6 godina
SKUPINE HRANE UČESTALOST KONZUMIRANJAMlijeko i mliječni proizvodi Svaki dan
Meso, perad, jaja, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke u mljevenom obliku
Svaki dan, a od toga meso do 5 puta na tjedan
Riba 1 - 2 puta na tjedan
Žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir
Svaki dan
Voće Svaki dan
Povrće Svaki dan
Prehrambeni proizvodi s visokim udjelom masti, šećera i soli
Rijetko u razmjerno malim količinama
Voda Svaki dan
Tablica 8. Preporučene vrste hrane i jela u planiranju dnevnih
i tjednih jelovnika za djecu u dječjim vrtićima (1 - 6
godina)
Red.br.
SKUPINE HRANE PREPORUČENE VRSTE HRANE
1. Mlijeko i mliječni proizvodi Mlijeko i
fermentirani mliječninapitci
Djeca u dobi od 12 - 36 mjeseci - mlijeko ≥ 3,5% m.m.Djeca od 3 - 6 godina - punomasno i djelomično obrano mlijeko, ali ne manje od 2,5% m.m.
Sir Sve vrste svježeg sira, namaza od svježeg sira, mliječnih namaza te polutvrdih sireva.
2. Meso, mesne prerađevine, riba, jaja Meso
Češće meso peradi (puretina, piletina) i kunića, te teletina i janjetina, a rjeđe crveno meso (preporuka: nemasna svinjetina i junetina).
Mesne prerađevine
Ne preporučuju se djeci do 3 godine. Starijoj djeci mogu se dati naresci kod kojih je vidljiva struktura mesa (npr. narezak od purećih ili pilećih prsa, šunka ili kare i sl.), te samo povremeno pileće ili pureće hrenovke.
Riba Isključivo filetirana riba bez kosti. Za pripremu riblje paštete može se koristiti riba iz konzerve (sardine, tuna i sl.).
Jaja Isključivo kokošja termički dobro obrađena jaja (tvrdo kuhana, jaja u složencima, žličnjacima i sl.)
3. Mahunarke i orašasti plodovi
Mahunarke Suhe mahunarke (npr. grah, leća, slanutak, bob, soja)
Orašasti plodovi i sjemenke
Isključivo mljeveni orašasti plodovi (npr.orasi, lješnjaci, bademi i sl.) imljevene sjemenke (npr. buće, sezama, lana i sl.) kao dodatak hrani.
4. Žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir Žitarice i
proizvodi od žitarica
Kruh, pecivo, tjestenina i ostali proizvodi od žitarica (npr. ječmena, zobena i prosena kaša, riža, heljda, žitne pahuljice, müsli i sl.). Za djecu stariju od 2 godine života postepeno uvoditi cjelovite žitarice i proizvode.
Krumpir
Krumpir kuhani kao prilog ili sastavni dio variva.Izbjegavati krumpir pržen u dubokom ulju.
5. Voće Voće Sve vrste svježeg/sezonskog i sušenog voća te prirodni
svježe iscijeđeni voćni sokovi.
6. Povrće Povrće Sve vrste sezonskog svježeg i termički obrađenog
povrća. U slučaju nedovoljne opskrbe svježim sezonskim povrćem, koristiti zamrznuto.
7. Mast i hrana s velikim udjelom masti Maslac i
margarinMaslac i mekani margarinski namazi
Ulja Isključivo biljna ulja (npr. maslinovo, suncokretovo, od kukuruznih klica, repičino, bučino)
8. Kolači, kompoti, marmelade/džemovi, med, sladoled i ostale slastice
Kolači Kolači pripremljeni u kuhinji vrtića i industrijski gotovi kolači, s manjim količinama šećera i masti, a bez krema na osnovi sirovih jaja
Kompoti
Kompoti od svježeg voća s malo šećera. U slučaju loše opskrbe svježim voćem koristiti industrijski kompot, ali razrijeđen vodom (dodati oko 20% vode).
Marmelade, džemovi, med
Prednost dati marmeladama i džemova s manje šećera, ali bez dodatka umjetnih sladila. Sve vrste meda.
Puding Prednost dati pudinzima pripremljenim s manjim dodatkom šećera
Sladoled Mliječni sladoled
9. Začini Sol Jodirana kuhinjska sol.
Ocat Jabučni ili vinski ocat te sok od limuna.
Začinsko bilje
Peršin (iza navršene 2 godine života), celer, bosiljak, mažuran, koromač, lovorov list i sl.
10. Voda i napici na osnovi vode Voda Pitka voda po želji.
Čaj Svježe kuhani čaj (npr. od šipka) uz dodatak soka od limuna, kao topli ili hladni napitak.
Vitaminski napitak u prahu
Povremeno (kada postoji problem u opskrbi svježim voćem) za djecu stariju od 3 godine.
filipovic.indd 42filipovic.indd 42 9/1/14 1:33:06 PM9/1/14 1:33:06 PM
43Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
Vidi se detaljan pristup i baza planiranju prehrane na go-
dišnjoj razini u vrtićima.
U osnovnim školama bazu predstavljaju Normativi za pre-
hranu učenika u osnovnoj školi, koje na temelju čl. 68. Zakona
o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Nar. nov.,
br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 16/12., 86/12. i
94/13.), donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo. Normati-
vima je propisana preporučena učestalost pojedinih kategorija
hrane u planiranju dnevnih i tjednih jelovnika za učenike.
Svi ovi naručitelji imaju zadane okvire, neki i cijene obro-
ka, unutar kojih se moraju kretati. Nužan je studiozan pristup
planiranju i definiranju predmeta nabave. Uključuje multidis-
ciplinaran tim stručnih službi naručitelja: tehnologa prehrane,
kuhara, sanitarnih inženjera, ekonomista, pravnika. Pored
obveznih pravilnika i programa pojedinih naručitelja, bazu
čini analiza realizirane nabave, odnosno prodanih obroka u
razdoblju od godine dana, ali preporuka je i dvije godine koje
prethode godini nabave. Realizirana potrošnja u razdoblju od
godine dana koja prethodi godini nabave, osnova je za izradu
plana, planiranja točnih i okvirnih količina prehrambenih proiz-
voda i pića. Pri izradi plana, usporedbom realizacije nabave
dvije godine unazad, može se uočiti učestalost ili promjena
navika korisnika prehrane, zastupljenost pojedinih namirnica,
silazni i uzlazni trend kretanja pojedinih kategorija hrane kod
korisnika. Za dobivene podatke korigira se plan nabave za
naredno razdoblje.
Dakle, ako se u zadnjem tromjesečju 2013. godine
provodi nabava za 2014. godinu, u mjesecu rujnu izrađuje
se plan nabave na bazi podataka o realizaciji u prethodnih
godinu dana te se promatra razdoblje od 1. 9. 2012. do 31.
8. 2013. Na isti način se može promatrati potrošnja namirnica
usporedno za 2012. i 2013. godinu (I. razdoblje: 1. 9. 2011.
- 31. 8. 2012.; drugo razdoblje od 1. 9. 2012. do 31. 8. 2013.
godine).
Bilo bi dobro da naručitelj ima povezane podatke u okviru
programskih aplikacija modula poslovanja - da je program
materijalnog poslovanja povezan s programom plana na-
bave, što omogućuje praćenje realizacije nabave i kreiranje
plana nabave na bazi realizacije.
Predmet nabave središnji je dio dokumentacije za nad-
metanje. Jednom kada se definira, kroz svoje tehničke
specifikacije i opisane zahtjeve koji se stavljaju pred ponudi-
telje predstavlja srce dokumentacije. Naručitelj ga utvrđuje u
planu nabave prema svojim potrebama, na način da čini teh-
ničku, tehnološku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu.
Predmet nabave javni naručitelj može podijeliti na grupe na
temelju objektivnih kriterija prema vrsti, svojstvima, namjeni,
mjestu i/ili vremenu ispunjenja, u skladu s člankom 79. st. 1.
i 2. Zakona.
Neki naručitelji, ovisno o veličini, opsegu pružanja dje-
latnosti prehrane te procijenjenoj vrijednosti nabave i pred-
viđenim količinama nabave provode jedan postupak javne
nabave za nabavu „raznih prehrambenih proizvoda“, koje
kao predmet nabave dijele na grupe primjerice: kruh i krušni
proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi… U takvim slučajevima
ukupna procijenjena vrijednost predmeta nabave „razni pre-
hrambeni proizvodi“ na godišnjoj razini obično je manja od
europskih pragova za javne naručitelje iz čl. 5. st. 3. Zakona,
< od 207.000 €, odnosno < od 1.558.554,00 kn.
Većina naručitelja određuje predmete nabave, kako
slijedi: kruh i krušni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi,
svježe, zamrznuto meso i pripravci od svježeg mesa, mesne
prerađevine, perad, svježe voće i svježe povrće, zamrznuto
povrće i proizvodi; konzervirano (prerađeno) voće i povrće,
ulje i proizvodi od ulja, brašno, krupica i tjestenina, zamrznuta
i konzervirana riba i zamrznuti glavonošci, zamrznuti deserti,
zamrznuti njoki i kroketi, jaja, juhe, začini i žitarice, kava,
bezalkoholna pića, voda, pivo i alkoholna pića, …ostali razni
prehrambeni proizvodi.
Prethodno navedeni predmeti nabave, sukladno nabav-
noj strategiji i potrebama naručitelja, tehnologiji proizvodnje
hrane, mogu se dalje podijeliti na grupe:
Kruh i krušni proizvodi:
GRUPA 1. Kruh i krušni proizvodi;
GRUPA 2. Tost;
GRUPA 3. Integralno pecivo;
GRUPA 4. Pecivo sa sjemenkama suncokreta.
Mlijeko i mliječni proizvodi:
GRUPA 1. Mlijeko i slatko vrhnje;
GRUPA 2. Jogurti;
GRUPA 3. Sir za pizzu;
GRUPA 4. Sirevi razni;
GRUPA 5. Maslac;
GRUPA 6. Svježi sir i kiselo vrhnje;
GRUPA 7. Puding u čašicama.
Svježe, zamrznuto meso i pripravci od svježeg mesa:
GRUPA 1. Junetina;
GRUPA 2. Svinjetina;
GRUPA 3. ćevapčići i pljeskavice
Mesne prerađevine:
GRUPA 1. Polutrajne kobasice;
GRUPA 2. Kobasice
Perad:
GRUPA 1. Svježa piletina;
GRUPA 2. Pileće prerađevine;
GRUPA 3. Pileće hrenovke;
GRUPA 4. Puretina i pureće prerađevine.
Svježe voće i svježe povrće:
GRUPA 1. Svježe voće;
GRUPA 2. Svježe povrće.
Juhe, začini i žitarice: GRUPA 1. Juhe;
GRUPA 2. Ocat i umaci;
GRUPA 3. Aromatični bilje i začini;
GRUPA 4. Riža i ječam.
Zamrznuto povrće i proizvodi:
GRUPA 1. Zamrznuti pomfrit;
GRUPA 2. Zamrznuto povrće;
GRUPA 3. Zamrznuti njoki;
GRUPA 4. Zamrznuti kroketi.
Konzervirano (prerađeno) voće i povrće:
GRUPA 1. Konzervirano povrće;
filipovic.indd 43filipovic.indd 43 9/1/14 1:33:06 PM9/1/14 1:33:06 PM
44 Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
GRUPA 2. Prerađene rajčice s prerađenim povrćem;
GRUPA 3. Krumpir pire instant;
GRUPA 4. Kompoti.
Brašno, krupica i tjestenina:
GRUPA 1. Brašno i krupica;
GRUPA 2. Tjestenina;
GRUPA 3. Integralna tjestenina;
GRUPA 4. Svježa, punjena tjestenina.
Zamrznuta i konzervirana riba i zamrznuti glavonošci: GRUPA 1. Zamrznuta riba;
GRUPA 2. Zamrznuti glavonošci;
GRUPA 3. Konzervirana riba.
Navedeni primjeri odraz su dugogodišnje prakse, prilika
na tržištu i planiranja potreba koje se ponavljaju unutar po-
stavljenih okvira. Pojedini naručitelj odvaja i „slaže“ predmete
nabave kao cjelokupan predmet nabave ili ga dijeli na grupe,
prema iskustvenim i tržišnim vrijednostima, uvažavajući iz-
među ostalih načela: tržišnog natjecanja, jednakog tretmana i
načelo transparentnosti. Naručitelj određuje predmete naba-
ve sukladno svojim potrebama, provodi jedinstvene postup-
ke nabave, ili mijenja plan nabave i razdvaja predmet nabave
na više njih koji udovoljavaju postavljenim zahtjevima.
1.1. Izrada tehničkih specifikacija
Opisati predmet nabave, prehrambene proizvode: hranu,
piće i dobiti upravo traženu robu i prateće usluge pravo-
vremene dnevne, tjedne ili mjesečne isporuke u skladišta
naručitelja na svim lokacijama timski je rad. Dobar opis sadrži
sve uvjete značajne za izvršenje ugovora: mjesto isporuke,
rokove izvršenja, posebne zahtjeve, npr. isporuka robe u pje-
šačkoj zoni, dnevna isporuka na lokacije naručitelja u 06:00
sati u jutro, mogućnost davanja na revers rashladnih uređaja.
Za izradu specifikacije, primjenjuje se niz pratećih pozitivnih
propisa koji reguliraju predmetne prehrambene proizvode
- namirnice. Potrebno je osigurati sigurnost hrane u cijelom
nabavnom lancu i kasnije procesu proizvodnje.
Tehničkom specifikacijom definiraju se tražene karak-
teristike proizvoda, kao što su: razina kvalitete, rješenja za
sve zahtjeve, uključujući zahtjeve koji su bitni za proizvod
u pogledu nazivlja, simbola, ispitivanja i ispitnih metoda,
pakiranja, obilježavanja i označavanja, uputa za korisnike,
skladištenja, proizvodnih procesa i metoda te postupaka
ocjene sukladnosti, dimenzija, težina.
Specifikacija bi trebala biti općenita, da definira i opisuje
zahtjev na način koji ne ograničava niti jedan gospodarski
subjekt koji bi mogao biti zainteresiran za nuđenje predmeta
nabave. Trebalo bi stimulirati konkurenciju, no opet naručitelj
ponekad traži baš točno određenu specifikaciju, koja definira
i opisuje zahtjev koji može zadovoljiti možda trenutno jedan
gospodarski subjekt, te ograničava izbor. Naručitelj treba
jasno i nedvosmisleno definirati zahtjev koji gospodarski
subjekt mora ispuniti. Specifikacija u krajnjoj liniji opisuje
proizvod, te je gospodarski subjekt odgovoran za ispunjenje
kriterija sukladnosti.
1.1.1. Primjer tehničke specifikacije za perad
Slijedi primjer tehničke specifikacije za perad - grupu
piletina i pileće prerađevine, izvod iz troškovnika gdje se pro-
vodi otvoreni postupak javne nabave, način nabave okvirni
sporazum s više gospodarskih subjekata, najmanje tri ili i s
jednim, na razdoblje od dvije godine. Kroz praksu se može
potvrditi pozitivnim primjena načina nabave okvirni spora-
zum s više gospodarskih subjekata, na razdoblje od dvije
godine, između ostalog i zbog predviđenih količina predmeta
nabave. Naime, ukoliko se predvidi manja količina u prvoj
godini nabave, te se utroši prije proteka prvog razdoblja
- prve godine nabave, prije se provede „mini nadmetanje“
za naredno razdoblje, bez provođenja novog postupka javne
nabave. Naručitelj ima i dalje bez prekida osiguranu nabavu
predmetnom robom.
Napomena: Ponuđena roba mora po kakvoći i zdravstvenoj ispravnosti odgovarati svim važećim propisima Republike HrvatskePonuditelj treba navesti u koloni 3, za stavak 1 specifikacije troškovnika: normativ za 1 kom, koliko 1 pakiranje ima kilograma, odnosno komadapilećih bataka sa zabatkom. Podatak kao tražen, treba biti naveden prilikom svake isporuke. Navedena kilaža treba odgovarati broju komada propisanog norma-tiva. Svaka dostavljena količina preko propisane ide na teret ponuditelja (dobavljača).
filipovic.indd 44filipovic.indd 44 9/1/14 1:33:07 PM9/1/14 1:33:07 PM
45Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
Može se uočiti da je naručitelj ugradio u troškovnik isku-
stvene odrednice, poput obveznog navođenja podatka koliko
jedno pakiranje ima kilograma, odnosno komada pilećih
bataka sa zabatkom/pilećih paniranih odrezaka/pilećeg pa-
niranog cordon bleu/pari pilećih hrenovki. Naime na ovakav
način, naručitelj nastoji riješiti nastajanje manjkova ili viškova
u ugostiteljskom poslovanju, zbog primjerice pilećeg batka
sa zabatkom koji nije kalibriran na 250 g/1 kom, a praksa
potvrđuje odstupanja. Navedena odredba ugrađuje se i u
prijedlog okvirnog sporazuma: „Ponuditelj se obvezuje da
će svaka isporuka robe odgovarati količini naznačenoj na
jednom pakiranju robe - kilogramima i odgovarajućem broju
komada robe u pakiranju, kao navedenima u troškovniku
ponudbenog lista Ponuditelja, za robu gdje je traženo. Svaka
dostavljena količina preko propisane ide na teret Ponudi-
telja.“, te kasnije i u ugovor sklopljen na temelju okvirnog
sporazuma: „Prodavatelj se obvezuje da će svaka isporuka
robe odgovarati količini naznačenoj na jednom pakiranju
robe - kilogramima i odgovarajućem broju komada robe u
pakiranju, kao navedenima u troškovniku ponudbenog lista
Prodavatelja. Za pileći batak sa zabatkom, navedeno je: 1
kom 250 g, 1 pakiranje = 12 kg, 48 kom u pakiranju. Za pileći
file navedeno je 1 pakiranje cca 6 kg, 45 - 50 kom u pakira-
nju. Svaka dostavljena količina preko propisane ide na teret
Prodavatelja.“ U ovom primjeru, navođenje komada za pileći
file nije traženo, jer se ne prodaje kao komadna roba, dalje
se obrađuje za pripremu obroka. Ponuditelj je naveo „cca“ 6
kg 1 pakiranje pilećeg filea, što je naručitelj prihvatio, budući
nije niti tražio navedeni podatak za pileći file.
Ista odredba može se primijeniti na sve namirnice, koje
se traže prema određenim propisanim normativima, a kojih
se naručitelji trebaju pridržavati.
Napomena: Ponuđena roba mora po kakvoći i zdravstvenoj ispravnosti odgovarati svim važećim propisima Republike HrvatskePonuditelj treba navesti u koloni 3, za stavak 1 specifikacije troškovnika: normativ za 1 kom, koliko 1 pakiranje ima kilograma, odnosno komadaproizvoda-odrezaka. Podatak kao tražen, treba biti naveden prilikom svake isporuke. Navedena kilaža treba odgovarati broju komada propisanog normativa. Svaka dostavljena količina preko propisane ide na teret ponuditelja (dobavljača).
Napomena: Ponuđena roba mora po kakvoći i zdravstvenoj ispravnosti odgovarati svim važećim propisima Republike HrvatskePonuditelj treba navesti u koloni 3, za stavak 1 specifikacije troškovnika: normativ za 1 par, koliko 1 pakiranje ima kilograma, odnosno pari pilećih hrenovki. Podatak kao tražen, treba biti naveden prilikom svake isporuke. Navedena kilaža treba odgovarati broju komada propisanog normativa. Svaka dostavljena količina preko propisane ide na teret ponuditelja (dobavljača).
filipovic.indd 45filipovic.indd 45 9/1/14 1:33:07 PM9/1/14 1:33:07 PM
46 Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
Izradi svakog troškovnika prethodi istraživanje tržišta
i stvarno postojanje namirnica na tržištu, odnosno konku-
rencije/broj dobavljača/proizvođača = ponuditelja, moguće
konzultacije s dobavljačima, kako bi naručitelj prilagodio
opise određujući raspone, odnosno minimum i/ili maksimum
vrijednosti proizvoda, odnosno težine proizvoda. Ovime se
omogućava veća konkurentnost na tržištu, sudjelovanje više
dobavljača.
Iz razloga veće konkurencije, predmet nabave perad
podijeljen je u 4 grupe: GRUPA 1. Svježa piletina; GRUPA
2. Pileće prerađevine; GRUPA 3. Pileće hrenovke; GRUPA
4. Puretina i pureće prerađevine, jer se prethodnim istraži-
vanjem tržišta uočilo da podjelom predmeta nabave na dvije
grupe: Piletina i pileće prerađevine i Puretina i pureće prera-
đevine, postoji mogućnost javljanja samo jednog ponuditelja.
Trenutna situacija ponude na tržištu je da panirani program
traženog normativa ima samo jedan ponuditelj. Da je sva
piletina i prerađevine stavljena u jednu grupu, moglo bi se
tumačiti kao pogodovanje jednom gospodarskom subjektu.
1.1.2. Primjer tehničke specifikacije za mlijeko i mliječne prerađevine uz navođenje tehničkih i stručnih uvje-ta sposobnosti, te pratećih pozitivnih propisa
Primjer tehničke specifikacije s određenim minimumom
i/ili maksimumom vrijednosti proizvoda za predmet nabave
mlijeko i mliječne prerađevine, po grupama:
GRUPA 1. Mlijeko i čokoladno mlijeko 0,2 l, TTP
Broj Naziv proizvoda Opis proizvoda
Upisati komercijalni
naziv proizvoda,
proizvođača i podatke o proizvodu
1 2 3 4
1. ČOKOLADNO MLIJEKO 0,2 l,
steriliziran i homogeniziran mliječni napitak s okusom čokolade, mlijeko s minimalno 1% mliječne masti, čokolade u prahu minimalno 2 %, pakiranje 0,2 l TTP, sa slamkom
2. MLIJEKO 0,2 l, sterilizirano, homogenizirano mlijeko s minimalno 2 % mliječne masti, pakiranje 0,2 l TTP, sa slamkom
GRUPA 2. Jogurti
Broj Naziv proizvoda Opis proizvoda
Upisati komercijalni
naziv proizvoda,
proizvođača i podatke o proizvodu
1 2 3 4
1. JOGURT VOĆNI
minimalno 2 % mliječne masti, pakiranje u PVC čašicama od 150 do 200 g
2. JOGURT čvrsti, od 2,8 do 3,2 % mliječne masti, pakiranje u PVC čašicama od 150 do 200 g
3. JOGURT S PROBIOTIKOM
sadrži probiotičke kulture, sa minimalno 1,5 % mliječne masti, pakiranje u PVC čašicama od 150 do 200 g
4. DESERTNI JOGURT
od 2,8 do 3,9 % mliječne masti, pakiranje u PVC čašicama od 150 do 200 g
GRUPA 3. Razni sirevi i namazi
Broj Naziv proizvoda Opis proizvoda
Upisati komercijalni
naziv proizvoda,
proizvođača i podatke o proizvodu
1 2 3 4
1. SIR ZA PIZZU
riban polutvrdi, punomasni sir s minimalno 45% mliječne masti u suhoj tvari; mora biti u rahlom stanju (ne zaljepljen) i topljiv; gastro pakiranje (3 - 5 kg)
2. MLIJEČNI NAMAZ
od 50 do 70 % mliječne masti, pakiranje od 50 do 70 g
3. MLIJEČNI NAMAZ
od 50 do 70 % mliječne masti, pakiranje od 200 do 500 g
4. SIR POLUTVRDI
za sendviče i tost, masni sir s min. 50% suhe tvari, minimalno 40% mliječne masti u suhoj tvari, ne smije biti jako topljiv, ne smije se mrviti i ljepiti kod rezanja na salamoreznicu pakiranje od 1 do 3 kg
5. SIR PARMEZAN
za tjesteninu i rižote, sitno ribani, ekstra tvrdi masni sir, minimalno 35% mliječne masti u suhoj tvari, pakiranje od 1 do 3 kg
6. SIR GORGON-ZOLA
meki, punomasni, s minimalno 45 % mliječne masti u suhoj tvari srednje zreli sir s plavom plemenitom plijesni proizveden od kravljeg mlijeka, pakiranje od 100 do 200 g
7. SIR TOPLJENI TROKUTIĆI
minimalno 35 % mliječne masti, od 140 do 180 g komad, pakiranje 8/1
Svakoj tehničkoj specifikaciji, odnosno predmetu nabave, u dokumentaciji za nadmetanje - u uputama ponuditeljima navode se prateći pozitivni propisi, kako slijedi:
“Ponuđena roba mora po kakvoći i zdravstvenoj isprav-nosti odgovarati svim važećim propisima Republike Hrvatske, te zadovoljiti tražene odredbe - uvjete iz dokumentacije za nadmetanje.
Ponuditelj je dužan uz ponudu za svaki ponuđeni proiz vod, kao i prilikom isporuke, uz svaku vrstu robe dostaviti deklara-ciju.
Svaka isporučena jedinica pakiranja mora sadržavati po-datke u skladu s Pravilnikom o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (Nar. nov., br. 63/11., 79/11., 90/13.),… kada je primjenjivo: a količinu predmetne robe treba se navesti u kg i broju komada, kao što je traženo.
Kakvoća namirnica mora biti u skladu s važećim pravilnici-ma o kvaliteti za predmetne robe, te u skladu sa Zakonom o hrani (Nar. nov., br. 81/13.), Zakonom o higijeni hrane i mikro-biološkim kritrijima za hranu (Nar. nov., br. 81/13.), Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda (Nar. nov., br. 30/09. i 139/10.), Zakonom o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 79/07., 125/07., 79/09., 89/09., 78/12. i 56/13.), Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (Nar. nov., br. 125/09. i 31/11.)…navode se pravilnici koji se odnose na predmetnu robu, poput:
…kakvoća namirnica mora biti u skladu s:Pravilnikom o tržišnim standardima za meso peradi (Nar.
nov., br. 78/11., 67/12.) / Pravilnikom o sirevima i proizvodima od sireva (Nar. nov., br. 20/09.) / Pravilnikom o voćnim soko-vima i njima sličnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju (Nar. nov., br. 48/13.) / Pravilnikom o mesnim proizvodima Nar.
filipovic.indd 46filipovic.indd 46 9/1/14 1:33:09 PM9/1/14 1:33:09 PM
47Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
nov., br. (131/2012.) / Pravilnikom o jestivim uljima i mastima
(Nar. nov., br. 41/12., Nar. nov., br. 70/13.) / Pravilnikom o
uljima od ploda i komine maslina (Nar. nov., br. 07/09., 12/09.)
/ Pravilnikom o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodi-
ma, tjestenini, tijestu i proizvodima od tijesta (Nar. nov., br.
78/2005., 135/2009., 86/2010. i 72/2011.) / Zakonom o vodi
za ljudsku potrošnju (Nar. nov., br. 56/13.) / Pravilnikom o pri-
rodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama (Nar.
nov., br. 81/13.).”
Dobro je uvrstiti u dokumentaciju za nadmetanje - upute
ponuditeljima i sljedeću odredbu, posebice ako naručitelj ima
ustrojenu stručnu službu interne revizije i kontrole i inspekcije
HACCP:
„U svrhu kontrole slijedivosti i zdravstvene ispravnosti siro-
vina i gotovih proizvoda, dobavljač je dužan najmanje tri puta
godišnje dostaviti naručitelju Analitičko izvješće za zdravstvenu
ispravnost proizvoda za isporučene sirovine ili gotove proi-
zvode te prilikom svake isporuke dostaviti informacije o broju
serije ili lota. „- kod predmeta nabave gdje je primjenjivo (svježe
meso, pripravci od svježeg mesa, mliječni proizvodi).
Isti podatak traže i sanitarni inspektori prilikom obilaska
objekata naručitelja koji pružaju usluge prehrane, te služi u
svrhu kontrola i uzročno-posljedično ustrojenom sustavu re-
klamacija.
Ono što je obvezno kod nabava prehrambenih proizvoda i
pića je tražiti u dokumentaciji za nadmetanje kao dokaz tehnič-
ke i stručne sposobnosti dokaz o uvedenom HACCP (hazard analisis critical control points) sustavu kontrole kvalitete kod
proizvođača, odnosno dobavljača.
Primjer: Uvjeti tehničke i stručne sposobnosti Podaci o mjerama osiguranja kakvoće i zdravstvene isprav-
nosti predmetne robe. Ovlašteni predstavnici javnog naručitelja
utvrđuju mjere osiguranja kakvoće i zdravstvene ispravnosti
predmetne robe na temelju dostavljenih certifikata odnosno
potvrda nadležnih instituta, i to:
1. Važeće Rješenje o upisu u Upisnik objekata odobrenih u
poslovanju s hranom koje izdaje nadležno Ministarstvo
sukladno Zakonu o hrani (Nar. nov., br. 81/13.) i Zakonu
o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu (Nar.
nov., br. 81/13.).
2. Dokaz da je gospodarski subjekt (ponuditelj) usklađen s
odredbama Zakona o hrani (Nar. nov., br. 81/13.) i Zako-
nom o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu
(Nar. nov., br. 81/13.) - odnosno dokaz za rad prema
načelima HACCP sustava (važeći certifikat, potvrda mje-
rodavnog tijela ili izjava gospodarskog subjekta o usklađe-
nosti uz navođenje mjera osiguranja kvalitete i zdravstvene
ispravnosti hrane).
3. Specifikacija o ponuđenom proizvodu sukladno Pravilniku
o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (Nar. nov.,
br. 63/11., 79/11., 90/13.), te ostalim propisima koji reguli-
raju predmetni proizvod, a koja mora biti ovjerena pečatom
i potpisom ovlaštene osobe ponuditelja, kao dokaz jedna-
kosti, odnosno sukladnosti traženog i nuđenog proizvoda
po troškovniku.
Nedostatak predmetnog dokaza za svaki ponuđeni proiz-
vod neotklonjiv je nedostatak.
Navedeni dokazi moraju biti posloženi prema redoslijedu
roba iz troškovnika za svaku grupu predmeta nabave.“
Kao dokaz sukladnosti proizvoda ponuditelja sa postavlje-
nim zahtjevima naručitelja vezano uz opis predmeta nabave i
njegove tehničke specifikacije, naručitelj može u dokumentaciji
za nadmetanje zatražiti u okviru prethodno navedene točke
4.2.3. i fotografiju proizvoda:
„Specifikacija o ponuđenom proizvodu sukladno Pravilniku
o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (Nar. nov., br.
63/11., 79/11., 90/13.), te ostalim propisima koji reguliraju pred-
metni proizvod, a koja mora biti ovjerena pečatom i potpisom
ovlaštene osobe ponuditelja, kao dokaz jednakosti, odnosno
sukladnosti traženog i nuđenog proizvoda po troškovniku.
Fotografiju za svaki pojedini proizvod - kao dokaz jedna-
kosti, odnosno sukladnosti traženog i nuđenog proizvoda po
troškovniku, ponuditelj je dužan dostaviti fotografiju za svaki
pojedini proizvod tražen po troškovniku i to fotografiju proizvo-
da u pakiranju - kakvo će se dostavljati tijekom godine. Foto-
grafiju priložiti uz specifikaciju o ponuđenom proizvodu.“
2. MOGUĆNOST UZORKOVANJA DIJELA PREDMETA NABAVE - IZVOD IZ DOKUMENTACIJE ZA NADMETANJE - PRIMJER
Pored odredbe o specifikaciji i fotografiji proizvoda kao
dokazima sukladnosti, naručitelj u dokumentaciji za nadmeta-
nje može propisati obvezu dostave uzorka, način dostave, te
sam postupak uzorkovanja pojedine predmetne robe. Osnova
uzorkovanju je detaljno razrađena specifikacija proizvoda, koja
kod uzorkovanja pruža mogućnost odbijanja ponude za pred-
metnu robu.
Primjer uzorkovanja za dio predmeta nabave:
Popis robe koja se dostavlja kao uzorak
Uzorak se treba dostaviti uz ponudu za GRUPU 3. Razni
sirevi i namazi, u skladište Naručitelja - Ustanove A, na adresi
Adamićeva 56, Rijeka dana 17. 12. 2013. u vremenu od 07,00
sati do 11:00, uz dostavnicu s naznakom evidencijskog broja
nadmetanja: E-MV 06-53-13/2014 i predmeta nabave za koji
se dostavlja uzorka. Uzorak treba sadržavati deklaraciju pro-
izvoda. Za uzorkovanje je potrebno dostaviti 1 pakiranje sira.
Roba koja će se dostavljati tijekom godine mora biti identična
uzorku po kakvoći, te u pakiranju kakvo je ponuditelj dostavio
kao uzorka, te naveo u pripadajućem ponudbenom listu. Ovla-
šteni predstavnici naručitelja će pod šifrom dostaviti uzorke
komisiji ugostiteljske struke. Komisija naručitelja ugostiteljske
struke dat će svoje mišljenje o uzorku. Po potrebi će se pored
stručnih službi naručitelja angažirati usluge neovisnih stručnih
i ovlaštenih osoba, te nadležnog laboratorija u Primorsko-go-
ranskoj županiji.
Dostavljeni uzorak plaća se na zahtjev ponuditelja.
Ponuda koja ne ispunjava uvjete vezane za svojstva pred-
meta nabave, te time ne zadovoljava potrebe javnog naručitelja
u odnosu na traženi predmet nabave bit će odbijena.
Uzorak se treba dostaviti za:Red. br.
OPIS ROBEJedinica
mjereKoličina
GRUPA 3. Razni sirevi i namazi, dostaviti uzorak za sir za pizzu1. SIR ZA PIZZU, riban polutvrdi, masni sir s min.
45% mliječne masti u suhoj tvari; mora biti u
rahlom stanju (ne zaljepljen) i topljiv; gastro
pakiranje (3 - 5 kg)
kg 1 paki-
ranje
filipovic.indd 47filipovic.indd 47 9/1/14 1:33:09 PM9/1/14 1:33:09 PM
48 Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
Predviđanje uzorka dokumentacijom za nadmetanje, te
samo uzorkovanje, osnov su kasnijoj provjeri sukladnosti
robe, kod ulaska u skladište naručitelja i u sam proces
proizvodnje. Osnov su sustavu reklamacija. Kada naručitelj
predvidi svojom dokumentacijom uzorkovanje, ono se odvija
u nekoliko faza. U dokumentaciji za nadmetanje naručitelj propisuje način
dostave uzoraka - daje upute ponuditeljima.
2.1. Odredbe o dostavi uzorka - I. faza
• Npr. dostava u skladište naručitelja (zbog skladištenja u
rashladnim komorama ili uređajima) u roku za dostavu po-
nude uz dostavnicu s naznakom evidencijskog broja nad-
metanja, te predmeta nabave za koji se ponuditelj natječe.
• Uzorak obvezno mora sadržavati deklaraciju proizvoda.
• Naručitelj može propisati odredbu da se uzorak mora
dostaviti u pakiranju kakvo će se dostavljati tijekom
godine, te roba koja će se dostavljati mora biti identična
uzorku po kakvoći, u pakiranju kakvo je ponuditelj naveo
u pripadajućem ponudbenom listu, a prema traženom u
specifikaciji troškovnika.
2.2. Zaprimanje i šifriranje uzoraka - II. faza
• Glavni skladištar vodi Upisnik o zaprimanju uzorka koji po
proteku roka za dostavu ponude, dostavlja ovlaštenom
predstavniku naručitelja na javno otvaranje ponuda. Po-
datak iz upisnika unosi se u Zapisnik o otvaranju ponu-
da/konstatira se da li je ponuditelj dostavio uzorak: da/ne.
Upisnik o zaprimanju uzorka, poput Upisnika o zaprimanju
ponuda, sastavni je dio Zapisnika o otvaranju ponuda.
Obrazac 1: Upisnik o zaprimanju uzorka
Ustanova A, adresa, sjedište, OIBRok dostave: 17. 12. 2013. u 11:00 satiUPISNIK O ZAPRIMANJU UZORKA ZA GRUPU 3. Razni sirevi i namaziPREDMET NABAVE Mlijeko i mliječni proizvodi (7 grupa): GRUPA 3. Razni sirevi i namaziEvidencijski broj nabave: E-VV 04-53-13/2014, otvoreni postupak javne nabave, potrebno dostaviti uzorak za sir za pizzu, 1 pakiranjeRedoslijed zaprimanja uzorka za GRUPU 3. Razni sirevi i namazi: uzorak sira za pizzu
Red. br. Ponuditelj Datum Vrijeme
Dostavljen uzorak sira za pizzu za GRUPU 3. (DA/NE)
Napo-mena
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Ovlaštena osoba naručitelja__________________________
Upisnik o zaprimanju uzorka vodio A.B.,
skladištar Ustanove A ____________________________
Ovaj Upisnik o zaprimanju uzorka sastavni je dio Zapisnika o
otvaranju ponuda.
Uz upisnik o zaprimanju uzoraka, ovlaštena osoba naruči-
telja - skladištar vodi i obrazac šifriranja uzoraka. Pri prijamu
uzorka u roku za dostavu ponuda u skladište - od strane
ovlaštene osobe, uzorci se označavaju brojevima. Brojevima
se u obrascu šifriranja uzoraka dodjeljuju podaci o ponudite-
lju, te traženi podaci s deklaracija dostavljenih uzoraka. Na-
kon javnog otvaranja ponuda, obrazac šifriranja uzoraka čuva
se do završetka uzorkovanja, kada ga ovlašteni predstavnici
naručitelja uparuju za zapisnikom komisije ugostiteljske stru-
ke, koja je izvršila uzorkovanje.
Primjer obrasca za šifriranje uzoraka:
Ustanova A, adresa, sjedište; OIB
Evidencijski broj nabave: E-VV 01-51-13/2014.
U Rijeci, __________2014.
Prilog zapisniku komisije za utvrđivanje valjanosti uzoraka
od ___________2014. godine
Ovlašteni predstavnici javnog naručitelja su na odgo-
varajući način označili rednim brojem - šifrom ponuditelja
uzorke za Sir za pizzu, kako slijedi:
PONUDITELJ za sir za pizzu Šifra Proizvođač, sastojci
(s deklaracije)Navesti
pakiranje
Šifre pojedinog uzorka vodio: A.B., skladištar Ustanove A
_____________________
U Rijeci, obrazac šifriranja uzorka
sastavljen dana _________. 2014. g.
2.3. Evidentiranje dostavljenih uzoraka na javnom otvaranju - III. faza
Na javnom otvaranju ponuda, ovlašteni predstavnik na-
ručitelja čita je li ponuditelj dostavio uzorak, te se podatak
bilježi u zapisnik o javnom otvaranju.
Izvod iz Zapisnika o otvaranju ponuda:
Naziv, adresa, sjedište i OIB ponuditelja/
članova zajednice
ponuditelja
Potpisana ponuda da/ne
Broj dijelova ponude /dijelovi ponude, koji nisu mogli biti uvezani u
cjelinu (npr. katalog, uzorak)
Cijena ponude za GRUPU 3. Razni sirevi i namazi, kn bez PDV-a
(za razdoblje na koje se
sklapa Okvirni sporazum,
dvije godine)
Cijena ponude za GRUPU
3. Razni sirevi i namazi, kn s PDV-om
(za razdoblje na koje se
sklapa Okvirni sporazum,
dvije godine)
1. Ponuditelj X Da Da, 2 = 238.000,00 = 297.500,00
2.4. Ispitivanje uzoraka - IV. faza
• Već u uputama ponuditeljima dokumentacije za nadmeta-
nje Naručitelj je naveo način ispitivanja uzorka.
Komisija naručitelja ugostiteljske struke u sastavu od naj-
manje tri člana na zadani dan pred ovlaštenim predstavnikom
javnog naručitelja vrši uzorkovanje sira za pizzu. Uzorkovanje
se prati fotografiranjem. Stručni ispitivači (komisija) ocjenjuju
filipovic.indd 48filipovic.indd 48 9/1/14 1:33:10 PM9/1/14 1:33:10 PM
49Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
prihvatljivost uzorka sira za pizzu, na temelju propisanih svoj-
stava u specifikaciji troškovnika.
Komisija naručitelja ugostiteljske struke izrađuje zapisnik
kojim utvrđuje je li uzorak odgovarajući ili nije.
Obrazac Zapisnika komisije za utvrđivanje valjanosti uzoraka ugostiteljske struke
Ustanova AEvidencijski broj nabave: E-VV 01-51-13/2014.U Rijeci, __________2014.
Z A P I S N I K
Komisije za utvrđivanje valjanosti uzoraka sastavljen dana ____________2014. godine u prostorijama Restorana „Z“ u ______ sati, u predmetu utvrđivanja valjanosti dostavljenih uzoraka u otvo-renom postupku javne nabave ev. br. nabave E-VV 01-51-13/2014. za nabavu robe - sira za pizzu, GRUPE Razni sirevi i namazi, za potrebe Ustanove A za 2014. godinu.
Predmet nabave: Mlijeko i mliječni proizvodi (7 grupa) Sukladno dokumentaciji za nadmetanje, uz ponudu za GRUPU
3. Razni sirevi i namazi, ponuditelji su trebali dostaviti uzorak, i to za: sir za pizzu.
Ponuditelji su trebali dostaviti uzorak u pakiranju kakvo će se inače dostavljati tijekom godine. Roba koja će se dostavljati tijekom godine mora biti identična uzorku po kakvoći, te u pakiranju kakvo je ponuditelj naveo u pripadajućem obrascu ponude. Trebalo je dostaviti uzorak kako slijedi:
Red. br. OPIS ROBE Jedinica
mjere Količina
Uzorak za GRUPU 3.: Sir za pizzu1. SIR ZA PIZZU, polutvrdi, masni sir s
min. 45% mliječne masti u suhoj tvari, riban, u rahlom stanju (ne zaljepljen) te topljiv, većeg pakiranja (3 - 5 kg)
kg 1 pakiranje
Ovlašteni predstavnici naručitelja su na odgovarajući način označili uzorke rednim brojem - šifrom ponuditelja.
Komisija za utvrđivanje valjanosti uzoraka, u sastavu:1. šef kuhinje2. kuhar/ica 3. poslovođa restorana4. sanitarni inženjer5. tehnolog prehrane6. predstavnik krajnjih korisnika - konzumenata, ako je primje-
njivo pregledala je dostavljene uzorke pod šifrom i utvrdila sljedeće:
Naziv robe Navesti šifru ponuditelja:SIR ZA PIZZU 1. 2. 3. 4.
polutvrdi, masni sir sa min 45% mliječne masti u suhoj tvari
U redu U redu U redu Nije u redu, sir ima biljne masnoće
riban U redu U redu Nije u redu, nije riban
U redu
u rahlom stanju (ne za-ljepljen) te topljiv
U redu U redu
veće pakiranje (3-5 kg)
U redu U redu U redu U redu
Ostale primjedbe Uzorak ne odgovara specifikaciji
Uzorak ne odgovara specifikaciji
Odgovarajući + + - -
Nije odgovarajući - - + +
Komisija za utvrđivanje valjanosti uzoraka:1. šef kuhinje __________________________2. kuhar/ica __________________________3. poslovođa restorana _____________________________4. sanitarni inženjer ______________________5. tehnolog prehrane _____________________________
6. predstavnik krajnjih korisnika - konzumenata, ako je primjenji-
vo ______________________
Prilog zapisniku: fotografije uzoraka pod šifrom i fotogra-
fije uzorkovanja.Napomena: Ovlašteni predstavnici javnog naručitelja su nakon što je
komisija utvrdila je li uzorak odgovarajući (valjan), priložili šifre ponuditelja (Obrazac šifriranja uzorka) s podacima o proizvođaču, robi i pakiranju, koji su sastavni dio ovog zapisnika.
Ovlašteni predstavnici naručitelja uparuju Zapisnik ko-
misije i prethodno dodijeljene šifre ponuditelja, te rezultate
unose u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda.
Zapisnik komisije naručitelja ugostiteljske struke prilaže
se s pripadajućim fotografijama Zapisniku o pregledu i ocjeni
ponuda.
Na temelju podatka o valjanosti uzorka pojedinog ponu-
ditelja - je li odgovarajući ili nije, u slučaju odbijanja ponude
na temelju uzorka, primjenjuju se po potrebi i odredbe članka
93. Zakona:
- stavak 1. točka 4. ponuda koja je suprotna odredbama
dokumentacije za nadmetanje, odnosno
- točka 8. ponuda koja ne ispunjava uvjete vezane za svoj-
stva predmeta nabave te time ne ispunjava zahtjeve iz
dokumentacije za nadmetanje.
U zadanom roku donosi se odluka o odabiru.
3. USPOSTAVLJENA KONTROLA SUKLADNOSTI PROIZVODA - SUSTAV REKLAMACIJA
Izvršnošću odluke o odabiru sklapa se okvirni sporazum,
ukoliko je predviđen, te ugovori na temelju okvirnog spora-
zuma. Dokumentacijom za nadmetanje odabranog postupka
javne nabave (najčešće otvorenim postupkom) zadanim
mjerljivim tehničkim specifikacijama koje roba mora zadovo-
ljiti, postavljeni su uvjeti za stručne službe naručitelja: poput
službe interne revizije i kontrole i inspekcije HACCP i odjela
nabave u smislu kasnije kontrole sukladnosti proizvoda i
upućivanja reklamacija prema dobavljačima.
Naime, sukladno uvedenom HACCP sustavu kontrole
sigurnosti hrane kod naručitelja, roba se kontrolira od ulaza
u skladište naručitelja, do izlaza - posluživanja korisnicima
usluga prehrane. Već skladištari kod ulaza hrane u objekt
vrše prvu kontrolu sukladnosti proizvoda, te vraćaju neade-
kvatnu isporuku robe bez zaprimanja, obavještavajući pisa-
nim putem osobe u odjelu nabave zadužene za reklamacije.
Razlozi povrata mogu biti razni: od dostavljanja robe ne-
odgovarajućeg temperaturnog režima, do različite gramaže
pakiranja od ugovorene ili uslijed promjene proizvođača.
Naručitelj vrši provjeru sukladnosti i preko svoje službe
interne kontrole, izradom svakodnevnih izvješća o kontroli
pojedinih ugovorenih namirnica:
filipovic.indd 49filipovic.indd 49 9/1/14 1:33:12 PM9/1/14 1:33:12 PM
50 Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
Slika 2. Prikaz mase primarne ambalaže
Slika 1. Prikaz mase cijelog pakiranja s ambalažom
je odličan mehanizam provjere sukladnosti proizvoda i po-
vratnih reklamacija, na koje dobavljači promptno reagiraju.
U slučaju učestalih reklamacija vezanih uz neku sirovinu,
poluproizvod ili proizvod, naručitelj može angažirati nadležni
laboratorij Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ili drugi
neovisni laboratorij te zatražiti analitičko izvješće. Ukoliko
izvješće ukaže na neotklonjive nedostatke, primjerice anali-
tičkim izvješćem utvrđeno je u pripravcima od svježeg mesa
postojanje bakterija u razini većoj od definirane prihvatljive.
U ovakvoj situaciji naručitelj raskida ugovor, te ide na prvog
sljedećeg dobavljača u okvirnom sporazumu ili bez odgode
provodi „mini nadmetanje“ između ostalih strana - potpisnika
okvirnog sporazuma, ako je primjenjivo.
Upravo iz ovakvih razloga, naručitelj treba u svojoj
dokumentaciji predvidjeti sve moguće okolnosti izvršenja
ugovora, jer ona upravo i predstavlja „zakon o javnoj nabavi
u malom“.
4. ZAKLJUČAK
Problematika javne nabave prehrambenih namirnica iza-
zov je za svakog naručitelja.
Uobičajeno opravdanu sumnju izaziva pomisao: najniža
cijena - kvaliteta? Dobro pripremljenom dokumentacijom
za nadmetanje, točno opisanim specifikacijama, primjenom
pozitivnih propisa koji se odnose na standarde hrane, što
je sve rezultat multidisciplinarnog tima i nabavne strategije,
naručitelj postiže „best value for money“, visoku kvalitetu,
zdravstveno siguran lanac opskrbe i zadovoljnog krajnjeg
korisnika.
Nastavno na dokumentaciju i provedeni postupak javne
nabave, po potrebi s uzorkovanjem, te stalnom provjerom
sukladnosti robe s propisanim specifikacijama, naručitelj
ima ustrojen i sustav reklamacija, kao dio kontrole izvršenja
ugovora.
Uvijek sve boljom nabavnom strategijom, visokom razi-
nom poslovanja u svim djelovima organizacije naručitelja,
stalnom edukacijom ovlaštenih i odgovornih osoba, naručitelj
postiže siguran i fleksibilan pristup velikim odgovornostima
proizašlim iz promjenjivog tržišta, pratećih propisa i najvažni-
je: dobre ocjene zadovoljstva krajnjeg korisnika.
Slika 3. Prikaz mase odreska najveće mase prije (lijevo) i nakon (desno)
termičke obrade
Slika 4. Prikaz mase odreska najmanje mase prije (lijevo) i nakon (desno)
termičke obrade
Izvješće nadležne stručne službe precizno je i detaljno.
Uključuje potrebne podatke za provjeru sukladnosti ugovo-
renog proizvoda - ovdje paniranog pilećeg odreska. Naveden
je ugovoreni normativ (150 g/1 kom), te podaci iz ponude
dobavljača o količini naznačenoj na jednom pakiranju robe -
kilogramima i odgovarajućem broju komada robe u pakiranju
(neto masa 4,05 kg = 27 kom), što je bitno, jer je ugovoreno
da u slučaju paniranog pilećeg odreska svaka dostavljena
količina preko propisane ide na teret dobavljača/prodava-
telja.
Kada se dogodi da dolazi do odstupanja, bez odgađanja
se obavještava odjel nabave - osoba zadužena za rekla-
macije prema dobavljačima. Osoba iz odjela nabave vrši
reklamaciju, uz prosljeđivanje dijela izvještaja stručne službe
naručitelja prema dobavljaču. Na ovakav način uspostavljen Branka Filipović, Studentski centar, Rijeka
filipovic.indd 50filipovic.indd 50 9/1/14 1:33:18 PM9/1/14 1:33:18 PM
51Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
Cilj arhitektonsko - urbanističkog natječaja je dobiti najbolje rješenje natječajnog zadatka. Kroz postupak arhitektonsko - urbanističkog natječaja dobivamo novo umjetničko djelo i kulturnu vrijednost. Ovaj postupak jest specifičan, ali zasigurno ne toliko da se za njegovo provođenje ne bi mogle propisati detaljnije odredbe koje bi i jednoj i drugoj strani dale jednostavna i jasna pravila te omogućile nesmetan rad i zakonito postupanje. Autorica u članku detaljno pojašnjava praktičnu provedbu i pripremu ovog specifičnog postupka javne nabave.
MIRJANA ČUSEK-SLUNJSKI Stručni članak UDK 347.7
Priprema arhitektonsko-urbanističkog natječaja s aspekta službenika javne nabave
1. UVOD
Kada se pred službenika javne nabave postavi zadatak
pripreme arhitektonsko-urbanističkog natječaja s ciljem pro-
vođenja pregovaračkog postupka javne nabave bez prethod-
ne objave s prvonagrađenim autorom, on se, osim s odred-
bama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13.,
143/13. i 13/14. - Odluka Ustavnog suda, u daljnjem tekstu:
Zakon), detaljno treba upoznati i s posebnim pravilima stru-
ke te drugim dokumentima vezano uz konkretan postupak
natječaja. Posebna pravila struke sadržana su prvenstveno
u Pravilniku o natječajima s područja arhitekture i urbanizma
(Nar. nov., br. 112/06., u daljnjem tekstu Pravilnik), Udruženja
hrvatskih arhitekata i Razreda arhitekata Hrvatske komore
arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Zakonska regulativa
svodi se na par članaka koji ne mogu dati potrebne odgovo-
re koji se otvaraju u pripremi i provedbi natječaja. Pravilnik
sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa Zakonom. Pravno
je neupitno da je Zakon po pravnoj snazi iznad Pravilnika.
Priprema natječaja, koja prvenstveno podrazumijeva izradu
Općih uvjeta natječaja, svodi se na pitanje hoće li Odbor za
natječaje odobriti Opće uvjete natječaja, odnosno hoće li
natječaj dobiti registarski broj. U tom odnosu snaga slabiji
po pravnoj snazi izvuče pobjedu, a službenici javne nabave
rade u uvjetima pravne nesigurnosti. Bez stručne rasprave i
nužnih promjena u zakonskoj i podzakonskoj regulativi takva
situacija neće se izmijeniti.
2. SUDIONICI NATJEČAJA I ULOGA ODBORA ZA NATJEČAJE
Zakon nema posebnih naziva vezano uz sudionike na-
tječaja. Sudionici natječaja sukladno čl. 17. st. 1. Pravilnika
su: Raspisivač (naziv odgovara pojmu naručitelja u Zakonu),
Provoditelj, Natjecatelji (naziv odgovara pojmu ponuditelja u
Zakonu), Ocjenjivački sud, Tajnik, Stručni savjetnici i Odbor
za natječaje.
U pripremi natječaja Pravilnik daje ključnu ulogu Od-boru za natječaje. Odbor za natječaje zajednički osnivaju
Udruženje hrvatskih arhitekata i Razred arhitekata Hrvatske
komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Odbor za na-
tječaje sastoji se od šest ovlaštenih arhitekata. Rad Odbora
regulira se Poslovnikom o radu Odbora. Poslovnik donose
Skupština Udruženja hrvatskih arhitekata i Razred arhitekata
Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Odbor
za natječaje uključen je u pripremu natječaja po pitanju vr-
ste natječaja, postavljenih zahtjeva, uvjeta za sudjelovanje,
nagradnog fonda natječaja, članova Ocjenjivačkog suda te
natječajnih rokova. Raspisivač je dužan Odboru za natječaje
dostaviti barem jedan primjerak natječajne dokumentacije.
Raspis natječaja potrebno je registrirati pri Odboru za natječaje. Raspis natječaja tumačimo kao objavu natječaja.
Dodjela registarskog broja potvrda je struke da je natječaj
raspisan u skladu s Pravilnikom.
Natječajna dokumentacija sastoji se uobičajeno od Pro-grama natječaja i Općih uvjeta natječaja. U rječniku javne
nabave termin opći uvjeti natječaja istoznačan je s terminom
dokumentacija za nadmetanje. Raspisivač (naručitelj) i/ili
provoditelj natječaja šalju Odboru za natječaje Program na-
tječaja i Opće uvjete natječaja. Ukoliko Odbor za natječaje
nema primjedbe na dostavljene dokumente odobrava raspis
natječaja i natječaju dodjeljuje registarski broj. U slučaju da
Odbor za natječaje ima primjedbe na dostavljene dokumen-
te, a Raspisivač inzistira na svojim stavovima, moguće je da
natječaj ne dobije registarski broj natječaja. Mišljenja sam da
je u tom slučaju moguća provedba natječaja bez registar-
skog broja po pravilima Zakona. Natječaj bez registarskog
cusak slunjski.indd k.indd 51cusak slunjski.indd k.indd 51 9/1/14 12:43:02 PM9/1/14 12:43:02 PM
52 Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
broja vjerojatno bi izazvao stanovite reakcije u stručnim
krugovima, ali zasigurno u uvjetima slobodnog tržišta ne bi
doveo do situacije da se na natječaj bez registarskog broja
ne jave zainteresirani ponuditelji (natjecatelji).
Svakako treba napomenuti i mogućnost da se naruči-
telji nađu u situaciji da su sredstva za natječaj i kasnije za
izradu projektne dokumentacije, odobrena pod uvjetom da
se provede arhitektonsko-urbanistički natječaj u skladu s
Pravilnikom. Takva situacija naručitelja dovodi u nezavidnu
situaciju i čini ga slabijom stranom. Za pretpostaviti je da
će menadžment naručitelja u takvim uvjetima na službenika
javne nabave zaduženog za pripremu natječaja vršiti pritisak
da izradi Opće uvjete (dokumentaciju za nadmetanje) na koju
Odbor za natječaje neće imati primjedbi. Postupanje menadž-
menta se može razumijeti, jer se u pitanje dovodi mogućnost
iskorištavanja odobrenih financijskih sredstava, a preduvjet
tome je registarski broj natječaja.
3. DOKUMENTACIJA KOJU ODOBRAVA ODBOR ZA NATJEČAJE
3.1. Natječajni program (zadatak)
Pravilnik u čl. 17. st. 3. određuje da je raspisivač natje-
čaja pravna ili fizička osoba koja utvrđuje natječajni program
(zadatak). Natječajni program odnosno program natječaja
potrebno je izraditi na temelju važećih zakona i prostorno-urbanističkih planova. Program natječaja radi stručnjak ar-
hitektonskog profila. Za izradu programa natječaja naručitelji
koji ne raspolažu odgovarajućim kadrom mogu se obratiti
fizičkim osobama odgovarajuće struke ili udruženjima arhi-
tekata1 za dostavu ponude za izradu programa natječaja.
Naručitelji trebaju voditi računa da nabavu usluge izrade pro-
grama natječaja uvrste u Plan nabave ovisno o procijenjenoj
vrijednosti spomenute usluge.
Za kvalitetnu ponudu za izradu programa natječaja na-
ručitelj treba detaljno opisati namjeravani zahvat i omogućiti
uvid u raspoloživu dokumentaciju te po potrebi organizi-
rati obilazak lokacije. Predmet ponude je izrada programa
natječaja u svrhu provođenja arhitektonsko-urbanističkog
natječaja. Ponudom je potrebno obuhvatiti provjeru zadatka,
analizu postojeće dokumentacije i izradu programa natječaja
(tekstualni i grafički dio). Rok izrade programa natječaja
ovisi o složenosti zadatka, a uobičajeno se veže na datum
dostave svih potrebnih dokumenata i podataka od strane
naručitelja. Preporuča se sklopiti pisani ugovor s odabranim
ponuditeljem u kojem se podrobnije uređuju prava i obveze
obiju ugovornih strana. U tom ugovoru potrebno je izvršitelju
usluge odrediti obvezu poštivanja propisa iz područja javne
nabave u pripremi programa natječaja. Nakon sklopljenog
ugovora za izradu programa natječaja odabrani ponuditelj
odnosno izrađivač programa može uputiti naručitelju Upitnik
u kojem traži odgovore na pitanja bez kojih ne može izraditi
program natječaja.
Odgovore na ta pitanja daje menadžment naručitelja u
suradnji sa svojim stručnim službama. Upitnikom se često od
1 U Republici Hrvatskoj postoji 11 regionalnih društva arhitekata, po-datak s web stranice Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) http://www.uha.hr/index.php.
naručitelja traže grafički prilozi, kao što su arhitektonski sni-
mak postojeće građevine, izvadak iz zemljišne knjige, izvod iz
katastarskog plana, topografski plan za predmetne čestice,
posebna geodetska podloga za predmetne čestice, izvadak
iz GUP-a (trenutno stanje), fotografije postojećeg stanja i sl.
3.2. Opći uvjeti natječaja u dokumentaciji za nadmetanje
Ukoliko je naručitelj angažirao provoditelja natječaja (npr.
Udruženje hrvatskih arhitekata), izrada Općih uvjeta (doku-
mentacije za nadmetanje) treba biti timski rad naručitelja i
odabranog provoditelja natječaja. Člankom 71. Pravilnika
određeno je da provoditelj natječaja, osim što vrši pregled
Programa natječaja te po potrebi naručitelju ukazuje na
nedostatke, izrađuje prijedlog općih, posebnih i tehničkih
Uvjeta natječaja koje dostavlja na odobrenje raspisivaču (na-
ručitelju) i članovima Ocjenjivačkog suda, a prije raspisa na-
tječaja. Prijedlog općih, posebnih i tehničkih Uvjeta natječaja
je za službenike javne nabave dokumentacija za nadmetanje
koja će se dalje u tekstu navoditi pod nazivom Opći uvjeti
natječaja. Ukoliko je angažiran, provoditelj natječaja naručite-
lju dostavlja prijedlog Općih uvjeta natječaja. Sadržaj Općih
uvjeta uobičajeno je:
1. Opći uvjeti natječaja
2. Rokovi 3. Nagrade;
4. Ocjenjivački sud
5. Dokumentacija za nadmetanje6. Sadržaj natječajnog rada
7. Kriteriji za ocjenjivanje natječajnih radova
8. Oprema natječajnog rada i
9. Završne odredbe.
Opći uvjeti natječaja razlikuju se od dokumentacije za
nadmetanje koju u postupcima javne nabave službenici javne
nabave kreiraju sukladno Uredbi o načinu izrade i postupanju
s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov.,
br. 10/11., u daljnjem tekstu: Uredba). U nastavku se daje
detaljniji prikaz sadržaja Općih uvjeta na primjeru jednog
provedenog arhitektonsko-urbanističkog natječaja s kraćim
osvrtom na problematiku koja se u praksi pojavljuje.
3.2.1. Opći uvjeti natječaja
Ovaj dio dokumentacije sadrži:
a) opće podatke o naručitelju (raspisivaču natječaja)
b) podatke o investitoru natječaja (može, ali i ne mora biti
ista osoba kao i naručitelj)
c) podatak o organizatoru i provoditelju natječaja te navod o
odgovornoj osobi provoditelja natječaja
d) podatak o vrsti natječaja;
e) svrhu i cilj natječaja (podaci se preuzimaju iz Programa
natječaja)
f) navod da se natječaj provodi u skladu sa Zakonom i Pra-
vilnikom ukoliko odredbe Pravilnika nisu u suprotnosti sa
Zakonom
g) podatak o namjeri provođenja pregovaračkog postupka
bez prethodne objave s prvonagrađenim autorom (ukoli-
ko naručitelj to planira)
cusak slunjski.indd k.indd 52cusak slunjski.indd k.indd 52 9/1/14 12:43:03 PM9/1/14 12:43:03 PM
53Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
h) podatak o pravu sudjelovanja u postupku natječaja
i) podatak o tome da članovi Ocjenjivačkog suda, njihovi za-
mjenici, članovi Tehničke komisije, sastavljač natječajnog
zadatka, kao i njihovi bliski srodnici i suradnici iz uže radne
grupe svojim radom ne smiju sudjelovati u natječaju
j) navod da svaki od natjecatelja, pojedinac ili grupa, ima
pravo sudjelovanja na natječaju samo s jednim radom i
k) podatak o mjestima objave poziva na natječaj i obavijesti
o rezultatima natječaja (Elektronički oglasnik javne naba-
ve Narodnih novina Republike Hrvatske, mrežne stranice
naručitelja i provoditelja natječaja, dnevni tisak).
Kod određivanja uvjeta točke h) podatak o pravu sudje-
lovanja u postupku natječaja potrebno je pripaziti da se ne
diskriminiraju strani natjecatelji (ponuditelji). Od njih se ne
može tražiti uvjet koji se uobičajeno nalazi u prijedlogu Općih
uvjeta: „pravo sudjelovanja imaju sve fizičke i pravne osobe
stručne osobe uz uvjet da je najmanje jedan autor natječajnog
rada ovlašteni arhitekt u Hrvatskoj komori arhitekata“. Ovaj uvjet protivan je Zakonu i primjer je grubog kršenja na-čela zabrane diskriminacije.
Od stranih sudionika natječaja dovoljno je zatražiti izjavu
da zadovoljavaju propisane uvjete natječaja u pogledu traže-
nih stručnih kvalifikacija te da će sukladno pozitivnim propi-
sima Republike Hrvatske ishoditi potrebno rješenje (dozvolu)
za obavljanje poslova projektiranja u Republici Hrvatskoj,
ukoliko to bude potrebno (u slučaju pobjede na natječaju).
Strani natjecatelji (ponuditelji) za povremeno, odnosno
privremeno obavljanje poslova projektiranja u Republici
Hrvatskoj, trebaju podnijeti prijavu odgovarajućoj komori.
Komora podnositelju izdaje potvrdu o zaprimljenoj urednoj
prijavi u roku 8 dana. Temeljem prijave komora provjerava
ispunjava li podnositelj prijave propisane uvjete za povreme-
no, odnosno privremeno obavljanje poslova projektiranja u
svojstvu odgovorne osobe i o tome donosi rješenje u roku
30 dana od uredne prijave. Rješenje vrijedi godinu dana od
dana izdavanja. Izdavanje rješenja regulirano je Zakonom
o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u
prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br.152/08., 124/09.,
49/11. i 25/13.).
3.2.2. Rokovi
Ovaj dio dokumentacije sadrži:
a) podatak o početku natječaja (natječaj započinje danom
slanja poziva na natječaj)
b) podatak o mogućnosti naručivanja i preuzimanja natje-
čajnih podloga
c) podatak o mogućnosti postavljanja i dostavljanja pisanih
odgovora.
Praksa postavljanja pitanja i davanja odgovora drugačija
je od odredbi Zakona vezanih uz objašnjenja i izmjene doku-
mentacije. Zakon ne sadrži posebne odredbe o mogućnosti
postavljanja zahtjeva za objašnjenjem i izmjenama doku-
mentacije za natječaj. Moguća je odgovarajuća primjena čl.
31. st. 3. do 5.(otvoreni postupak javne nabave) i čl. 36. st.
7. do 9. (ograničeni postupak javne nabave) Zakona. Zakon
propisuje dužnost odgovaranja javnog naručitelja na zahtje-
ve gospodarskih subjekata vezano uz objašnjenja i izmjene
dokumentacije. Javni naručitelj obvezan je odgovor staviti na
raspolaganje najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti, odnosno najkasnije tijekom četvrtog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijednosti, i to pod uvjetom da je zahtjev dostavljen pravodobno.
Zahtjevi su pravodobni ako su dostavljeni naručitelju naj-
kasnije tijekom osmog dana prije dana u kojem ističe rok za
dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti,
odnosno najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojem
ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male
vrijednosti.
Ukoliko iz bilo kojeg razloga dokumentacija za nadmeta-
nje i moguća dodatna dokumentacija nisu stavljeni na ras-
polaganje sukladno čl. 31. st. 2., ako javni naručitelj nije na
pravodoban zahtjev odgovorio sukladno čl. 31. st. 3. Zakona, ili ako se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta gradilištu ili nakon neposrednog pregleda dokumenata koji potkrepljuju dokumentaciju za nadmetanje, javni naručitelj dužan je rok za dostavu ponuda primjereno produžiti tako da svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu biti upoznati sa svim informacija-ma potrebnima za izradu ponude.
Ukoliko javni naručitelj mijenja dokumentaciju za vrijeme roka za dostavu ponuda, obvezan je osigurati dostupnost izmjena svim zainteresiranim gospodarskim subjektima na isti način i na istim internetskim stranicama kao i osnovnu do-kumentaciju. Naručitelj je obvezan gospodarskim subjektima osigurati da od izmjene imaju najmanje 15 dana za dostavu ponude u postupku javne nabave velike vrijednosti, odnosno 10 dana u postupku javne nabave male vrijednosti.
Ukoliko je potrebno, javni naručitelj je obvezan izmijeniti ili ispraviti poziv na nadmetanje. Postoje velika razmimoilaženja u regulaciji ove materije između Zakona i Pravilnika. Pravilnik u čl. 41. određuje da se pitanja natjecatelja o raspisanom natječaju, kojima se može potaknuti i izmjena natječajnog zadatka, moraju postaviti pisano do roka određenog prilikom raspisivanja. Ovaj rok mora biti kraći od jedne trećine ukup-nog vremena za izradu natječajnog zadatka. Raspisivač prikuplja pitanja te sastavlja odgovore u dogovoru s članovima Ocjenjivačkog suda. Odgovori se šalju svim sudionicima u natječaju i postaju sastavnim dijelom raspisanog natječaja. Raspisivač mora odgovore dati prije isteka prve polovine vremena za izradu natječajnog zadatka. Ukoliko se ovaj rok prekorači, i rok za predaju radova mora se odgova-rajuće produžiti. Ovi uvjeti nisu u skladu sa Zakonom, a to je i potvrđeno rješenjem Državne komisija za kontrolu postupaka javne nabave KLASA: UP/II-034-02/12-01/834, URBROJ: 354-01/12-10 od 20. rujna 2012.; d) podatak o roku predaje natječajnih radova.
Zakon nema posebnih odredaba vezano uz određivanje rokova za predaju natječajnih radova. Pravilnik u čl. 16. na-vodi da rokovi za provedbu natječaja moraju biti primjereni opsegu i složenosti zadatka, a ne smiju biti kraći od 60 dana od početka natječaja. Zbog nedostatka posebnih odredaba o minimalnim rokovima za predaju natječajnih radova, mogu se primijeniti rokovi za predaju ponuda odnosno zahtjeva za sudjelovanje koje Zakon određuje u otvorenom i ograničenom
postupku javne nabave. Zakon u 2. Dijelu, Glavi IV., Odjeljku
3. propisuje rokove (čl. 61.do 66.).
cusak slunjski.indd k.indd 53cusak slunjski.indd k.indd 53 9/1/14 12:43:03 PM9/1/14 12:43:03 PM
54 Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
Poslužimo li se analogijom za otvoreni natječaj, možemo
primijeniti rokove za dostavu natječajnih radova predviđene
za otvoreni postupak javne nabave, a za ograničeni natječaj
rokove predviđene za ograničeni postupak; e) podatak o
završetku rada Ocjenjivačkog suda i obvezi poštivanja ano-
nimnosti njegovog rada. Po završetku rada Ocjenjivačkog
suda naručitelju se na daljnje postupanje dostavlja odluka,
mišljenje, izvješće i zapisnici; f) podatak o načinu dostave
rezultata natječaja natjecateljima; g) podatak o tome u kojem
će se roku organizirati izložba natječajnih radova i razgovor s
Ocjenjivačkim sudom te da naručitelj zadržava pravo korište-
nja i publiciranja radova za službene potrebe. Prema čl. 71.
Pravilnika izložba natječajnih radova održava se najkasnije
u roku 30 dana od završetka rada Ocjenjivačkog suda; h)
podatak o roku u kojem se preuzimaju radovi koji nisu na-
građeni. Taj rok računa se od završetka izložbe, nakon kojeg
naručitelj i provoditelj ne odgovaraju za radove.
3.2.3. Nagrade
Ovaj dio dokumentacije sadrži podatak o nagradnom
fondu (podaci o broju i vrijednosti nagrada, otkupima u neto
i bruto iznosu s naznakom aproksimativnog iznosa poreza i
prireza). Nagradni fond se definira ranije, kada naručitelj oda-
bire potencijalnog provoditelja natječaja. U njegovoj ponudi
nalazi se i podatak o nagradnom fondu.
Moguća je situacija da naručitelj ima primjedbe na broj
i vrijednost nagrada kao i na dio ponude koji se odnosi na
broj članova radnog tijela natječaja i iznose njihovih nakna-
da. Ti iznosi, odnosno metodologija njihova izračuna, bili su
propisani Pravilnikom o cijenama usluga Hrvatske komore
arhitekata i inženjera u graditeljstvu (HKAIG) iz 1999. godine
(Nar. nov., br. 85/99.) koji je stavljen izvan snage Pravilnikom
o stavljanju izvan snage Pravilnika o cijenama usluga (Nar.
nov., br. 81/13.) na sjednici Skupštine Hrvatske komore ar-
hitekata održanoj 27. lipnja 2013. godine. Hrvatska komora
arhitekata i Hrvatska komora ovlaštenih inženjera donijele
su sredinom i potkraj 2013. godine pravilnike o standardima
- normativima svojih usluga.
Ti pravilnici zamijenili su Pravilnik o cijenama usluga
HKAIG donesen 1999. godine. Hrvatska komora arhite-
kata, zajedno s ostalim inženjerskim komorama, izradila
je računalni program pomoću kojeg je moguće brže i jed-
nostavnije izračunati cijenu usluge ovlaštenih arhitekata i
inženjera u skladu s pravilnicima o standardima usluga svih
struka. Program nosi naziv PINS - program za izračun norma
sati i cijene usluge. Na web stranicama Hrvatske komore
arhitekata http://www.arhitekti-hka.hr/hr/novosti/racunalni-
program-za-izracun-cijena-usluga-ovlastenih-arhitekata-i-in-
zenjera,1397.html mogu se naći detaljniji podaci o novim
pravilnicima i računalnom programu.2 Naručitelji će se i dalje
2 Doneseni su sljedeći pravilnici: Pravilnik o standardu usluga arhitekata - Hrvatska komora arhitekata od 13. prosinca 2013.; Pravilnik o standardu usluga projektiranja i/ili stručnog nadzora osoba građevinske struke - Hr-vatska komora inženjera građevinarstva od 26. studenog 2013.; Pravilnik o normativu usluga ovlaštenih inženjera strojarstva - Hrvatska komora inženjera strojarstva od 14. studenoga 2013.; Pravilnik o standardu usluga - Hrvatska komora inženjera elektrotehnike od 28. lipnja 2013. Ovim pravil-nicima osigurava se zaštita investitora, projektanata i javnog interesa kako bi se osigurala potrebna kvaliteta usluge, a time i kvaliteta izgrađenog okoliša. Hrvatska komora arhitekata, zajedno s ostalim inženjerskim komorama,
suočavati s prijedlozima broja i iznosa nagradnog fonda koji
se temelje na izračunu iz naprijed navedenog programa.
Zaključno, potrebno je naglasiti da se cijena ovih usluga
nakon donošenja Pravilnika o stavljanju izvan snage Pravil-
nika o cijenama usluga kreira slobodno na tržištu te jedino
može ovisiti o pregovaračkim sposobnostima menadžmenta
naručitelja.
3.2.4. Ocjenjivački sud
Ovaj dio dokumentacije sadrži podatak o sastavu Ocjenji-
vačkog suda. Ocjenjivački sud imenuje naručitelj. Imenovanje
članova Ocjenjivačkog suda propisano je Pravilnikom. U
praksi, Ocjenjivački sud sastavljaju zajedno provoditelj natje-
čaja i naručitelj. U Općim uvjetima pokraj imena i prezimena
članova Ocjenjivačkog suda stavlja se i naznaka o tome čiji
je predstavnik određeni član Ocjenjivačkog suda (primjerice,
predstavnik naručitelja, predstavnik provoditelja itd.). Savje-
todavna uloga u odabiru članova Ocjenjivačkog suda dana je
Odboru za natječaje. Ocjenjivački sud se sastoji od arhiteka-
ta i drugih stručnih članova odabranih prema području koje
natječaj obrađuje. Broj članova ocjenjivačkog suda mora biti
neparan. Kako bi se osigurao nesmetan rad ocjenjivačkog
suda, broj njegovih članova (ovisno o opsegu natječajnog
zadatka) u pravilu iznosi 5 do 7. Većinu u ocjenjivačkom sudu
čine arhitekti, od kojih polovina, a najmanje dva člana, moraju
biti ovlašteni arhitekti. Predsjednika ocjenjivačkog suda bira-
ju članovi suda među članovima arhitektima.
3.2.5. Dokumentacija za nadmetanje
Ovaj dio dokumentacije sadrži podatak o dokumentaciji
koja se daje na raspolaganje ponuditeljima (natjecateljima).
Dokumentacija se razvrstava na opće uvjete natječaja, pro-
gramski zadatak, tekstualni dio programa i grafičke priloge.
U ovom dijelu dokumentacije preporuča se navesti da je na-
tječajna dokumentacija pripremljena na digitalnom /CDROM/
mediju te da će se natjecateljima dostaviti poštom (uz plaća-
nje poštarine), elektroničkom poštom (prosljeđivanjem pove-
znice za skidanje dokumentacije s poslužitelja) ili osobnim
preuzimanjem u sjedištu provoditelja natječaja.
3.2.6. Sadržaj natječajnog rada
Ovaj dio dokumentacije daje uputu ponuditeljima (natje-
cateljima) da prema priloženom Programu i Uvjetima natje-
čaja izrade idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje koje
sadrži priloge, i to: a) nacrte (potreban format nacrta, obvezni
sadržaj grafičkog dijela itd.); b) tekstualni dio (potreban for-
mat, obvezni sadržaj tekstualnog dijela, projekcija troškova
investicije i održavanja itd.).
3.2.7. Kriteriji za ocjenjivanje natječajnih radova
Ovaj dio dokumentacije informira o formalnim kriterijima
i usklađenosti rada s uvjetima natječaja. Kriteriji ocjenjivanja
i njihov značaj u rješavanju natječajnog zadatka moraju se
opisati na način da Ocjenjivački sud može, na temelju istih,
izradila je računalni program pomoću kojeg je moguće brže i jednostavnije izračunati cijenu usluge ovlaštenih arhitekata i inženjera u skladu s pravilni-cima o standardima usluga svih struka. Program nosi naziv PINS - program za izračun norma sati i cijene usluge. Programom se slijedi logika izrade ponuda za pojedine usluge arhitekata i inženjera u skladu s važećim pravil-nicima o standardima usluga, kako za pojedinačne usluge struka, tako i za kompleksne ponude svih struka.
cusak slunjski.indd k.indd 54cusak slunjski.indd k.indd 54 9/1/14 12:43:03 PM9/1/14 12:43:03 PM
55Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
pravilno ocjenjivati natječajne radove. Kriteriji ocjenjivanja i
razlozi isključenja radova propisani su Pravilnikom (čl. 37.
- kriteriji ocjenjivanja i čl. 49. - pravo natjecanja radova). U
ovom dijelu dokumentacije često se navode kriteriji isključe-
nja radova. Mogu se isključiti radovi: a) predani poslije roka
navedenog u Općim uvjetima; b) koji ne sadrže priloge nave-
dene Općim uvjetima; c) čija oprema natječajnog rada nije u
skladu s Općim uvjetima. Navode se i kriteriji ocjenjivanja: 1.
Osnovni kriteriji: a) prostorni koncept u odnosu na širi i uži ur-
bani kontekst; b) prostorna i oblikovna kvaliteta; c) održivost
- energetski osviješten koncept na bazi „zelene tehnologije“;
d) racionalnost i ekonomičnost rješenja; 2. Svi nagrađeni i
otkupljeni radovi moraju biti provedivi.
3.2.8. Oprema natječajnog rada
Ovaj dio dokumentacije predstavlja najveći problem za
službenike javne nabave. Zbog ustaljenje šprance koja pod-
razumijeva obvezu dostave 3 odvojene kuverte, izokreću se
odredbe Zakona te se uvodi pravna nesigurnost i dvojbe u
primjeni. O čemu je ovdje zapravo riječ?
Općim uvjetima uobičajeno se traži da se radovi predaju
(grafički i tekstualni dio i 3 (tri) omotnice) u zapečaćenom
omotu. Rad se predaje kao anonimni, u zapečaćenom omo-
tu, s priložene 3 (tri) zapečaćene, neprozirne omotnice koje
sadrže sljedeće podatke:
A) OMOTNICA S NATPISOM “AUTOR” (sadrži podatke:
A.1. Ime/imena autora; A.2. Adresa, adresa elektroničke
pošte i broj mobilnog telefona autora; A.3. OIB autora;
A.4. Broj IBAN (žiroračuna s naznakom banke); A.5.
Raspodjela nagrada u postocima, dokument potpisan od
svih autora pojedinog natječajnog rada; A.6. Informaciju
o mirovinskom fondu (MIO I ili I i II stup) i A.7. Informaciju
je li autor kao fizička osoba obveznik PDV-a).
Omotnica s natpisom „AUTOR“ sadrži i sljedeće podat-
ke: a) za isplatu pojedincima (ime/imena autora te suradnika
i stručnjaka uključenih u izradu natječajnog rada s adresom
i brojem telefona, OIB i naziv Porezne uprave kojoj se plaća
porez, broj i naziv banke te broj žiro računa, vrsta poreznih
obveza koje treba podmiriti, izjava o podjeli nagrada u posto-
cima); b) za isplatu tvrtki (ime/imena autora s adresom i bro-
jem telefona, naziv tvrtke, te broj žiroračuna, MB i OIB, izjava
autora o isplati honorara na žiro-račun tvrtke, potpisana od
svih autora). Ponuditelji (natjecatelji) trebaju dostaviti izjavu,
potpisanu i ovjerenu pečatom od strane ovlaštene osobe na-
tjecatelja u kojoj se moraju navesti imena i adrese autora na-
tječajnog rada, te suradnika i stručnjaka uključenih u izradu
natječajnog rada. Pravne osobe, partnerstva i radne udruge
moraju uz navedeno navesti i opunomoćenika u zastupanju.
Izjavu potpisuju svi autori, a u slučaju pravne osobe, par-
tnerstva ili radne udruge barem opunomoćenik. Natjecatelji
svojim potpisom potvrđuju autorstvo natječajnog rada, tj. da
su ovlašteni za predaju istog i da posjeduju ovlasti daljnjeg
korištenja i izmjene natječajnog rada, te ovlasti potpunog
ustupanja prava na iskorištavanje autorskog djela naručitelju.
Natjecatelji potpisom potvrđuju da, prema uvjetima natje-
čaja, imaju pravo sudjelovanja u natječaju, da su suglasni s
mogućom dodjelom ugovora za daljnju razradu natječajnog
rada te da su za navedeno ovlašteni i sposobni. Ukoliko to
nisu, moraju unaprijed imenovati ovlaštenu i sposobnu oso-
bu te za istu dostaviti dokaze sposobnosti zatražene Općim
uvjetima (dokazi iz područja javne nabave). Od natjecatelja
se uobičajeno traži i dokaz o ovlaštenju/članstvu u Hrvatskoj
komori arhitekata ili odgovarajući dokaz države sjedišta Na-
tjecatelja za najmanje 1 člana autorskog tima.
B) OMOTNICA S NATPISOM “ADRESA ZA OBAVIJESTI” (sadrži podatke: B.1. Adresa elektroničke pošte za dosta-
vu obavijesti, telefon/mobitel, B.2. Izjava kojom se NE pri-
staje na objavu imena autora nakon završetka natječaja,
ako rad nije nagrađen. Ukoliko te izjave nema, smatrat će
se da autor pristaje na objavu imena.
C) OMOTNICA S NATPISOM “OSOBA OVLAŠTENA ZA PROJEKTIRANJE”. Omotnica C treba sadržavati dokaze
za „osobu ovlaštenu za projektiranje“ koja se predlaže za
sudjelovanje u pregovaračkom postupku bez prethodne
objave sukladno članku 28. st. 2. toč. 2. Zakona za izra-
du idejnog, glavnog i izvedbenog projekta i troškovnika
za potrebe javne nabave. Službenici javne nabave ovdje
trebaju odrediti: a) dokaze pravne i poslovne sposobno-
sti; b) dokaze o nepostojanju obveznih i ostalih razloga
isključenja; c) uvjete tehničke i stručne sposobnosti itd.
U Općim uvjetima uobičajeno stoji napomena da omotni-
ce s nazivom A) “AUTOR” i B) “ADRESA ZA OBAVIJESTI” otvara Ocjenjivački sud, dok omotnicu C) OMOTNICA S NATPISOM “OSOBA OVLAŠTENA ZA PROJEKTIRANJE“ otvaraju stručne osobe naručitelja (službenici javne nabave)
koje provjeravaju prava i sposobnost natjecatelja koji su
rangirani, nakon donošenja Odluke o nagradama i izrade obrazloženja za sve radove. Ovakvim redoslijedom otva-
ranja omotnica imamo situaciju da naručitelj vrši pregled i
ocjenu natječajnih radova (ponuda) tek nakon što Ocjenji-
vački sud donese odluku o nagradama. Pravilnik navodi da
nagrade dobivaju najbolja rješenja natječajnog zadatka ili se
ista otkupljuju, o čemu odlučuje neovisni ocjenjivački sud.
Vezano uz opisanu problematiku, postoji rješenje Dr-žavne komisije za kontrolu postupaka javne nabave KLASA: UP/II-034-02/13-01/2080, URBROJ: 354-01/14-9 od 18. veljače 2014. Žalbeni postupak pokrenut je povodom
žalbe na obavijest o rezultatima natječaja. Državna komisija
za kontrolu postupaka javne nabave poništila je obavijest o
rezultatima natječaja. U tom postupku naručitelj je „oduzeo“
nagradu natjecatelju zbog neispunjavanja uvjeta i dokaza
sposobnosti iz Zakona te ju „dodijelio“ sljedećem natjecatelju
prema rangu koji je prethodno odredio Ocjenjivački sud. Dr-
žavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave pregle-
dala je Opće uvjete tog natječaja i utvrdila da je u njima bio
propisan redoslijed otvaranja omotnica na način da ocjenji-
vački sud otvara samo 1. i 2. omotnicu i proglašava nagrade,
dok naručitelj otvara samo od prvonagrađenog rada 3. omotnicu (C). Državna komisija za kontrolu postupaka javne
nabave zauzela je stav da je naručitelj sam propisao način
i redoslijed otvaranja omotnica te da se propisanog načina
nije pridržavao. Naručitelj je propisao da će otvoriti omotnicu
C) samo od prvonagrađenog autora. U obrazloženju rješenja
kojim se poništava obavijest o rezultatima natječaja Državna
komisija za kontrolu postupaka javne nabave poziva se i na
Pravilnik o natječajima s područja arhitekture i urbanizma,
cusak slunjski.indd k.indd 55cusak slunjski.indd k.indd 55 9/1/14 12:43:03 PM9/1/14 12:43:03 PM
56 Riznica 9/2014
JAVNA NABAVA
navodeći da iz tih odredaba proizlazi da najbolja rješenja na-
tječajnog zadatka dobivaju nagrade ili se otkupljuju, o čemu
odlučuje neovisni ocjenjivački sud. Iz odredaba Pravilnika
proizlazi i da raspisivač, natjecatelji ili druge osobe ne smiju
utjecati na vijećanje ocjenjivačkog suda.
3.2.9. Završne odredbe
Ovaj dio dokumentacije može sadržavati više podataka
za koje naručitelj smatra da ih je važno iznijeti, npr.:
a) naručitelj ima pravo prema potrebi angažirati kao konzul-
tanta i druge stručne osobe, ako se za to pokaže potreba
b) ponuditelj (natjecatelj) predajom natječajnog rada prihvaća
Uvjete natječaja za izradu idejnog rješenja te pristaje na
javno izlaganje i publiciranje rada. Može se navesti i da je
natjecatelj za vrijeme natječaja dužan držati svoj rad ano-
nimnim, do objave rezultata natječaja o nagrađivanju
c) grafičku dokumentaciju priloženu u podlogama natječaja
natjecatelji smiju koristiti isključivo u svrhu izrade natje-
čajnog rada
d) naručitelj i provoditelj natječaja ne odgovaraju za ošte-
ćenja natječajnih radova nastala transportom, redovitim
radom Ocjenjivačkog suda te postavljanjem izložbe na-
tječajnih radova
e) ponuditelj (natjecatelj) se smatra autorom natječajnog
rada i zadržava sva autorska prava. Često se navodi kako
naručitelj dodjelom nagrade ili otkupa natječajnog rada
stječe vlasništvo samo nad tim primjerkom rada
f) autor/i prvonagrađenog rada i naručitelj dužni su postu-
pati u skladu sa zaključcima Ocjenjivačkog suda, a u
svezi daljnje realizacije prvonagrađenog rada
g) kada se radi o natječaju s ciljem ugovaranja daljnje razra-
de projektne dokumentacije, daje se podatak o tome da
će se daljnja razrada projektne dokumentacije ugovoriti
nakon provedenog pregovaračkog postupka javne naba-
ve bez prethodne objave.
U tom slučaju navodi se da predmetni pregovarački
postupak naručitelj namjerava provesti s prvonagrađenim
autorom, pod uvjetom da kod prvonagrađenog autora nisu
utvrđeni razlozi za njegovo isključenje i da je dokazana
tražena pravna i poslovna sposobnost i tehnička i stručna
sposobnost sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi i
dokumentaciji natječaja:
h) navod o tome da je natječaj objavljen u skladu s Zakonom
o javnoj nabavi i odredbama Pravilnika o natječajima s
područja arhitekture i urbanizma koje nisu u suprotnosti
sa Zakonom o javnoj nabavi, a kojih su se svi sudionici
obvezni pridržavati
i) podatak o registarskom broju natječaja
j) podatak o načinu rješavanja mogućih sporova koji bi
mogli nastati iz natječaja i nadležnom sudu
k) podatak o mogućnosti ulaganja žalbe.
4. ZAKLJUČAK
Kao što je u uvodu članka navedeno, bez stručne raspra-
ve i nužnih promjena u postojećoj zakonskoj i podzakonskoj
regulativi opisana pravna nesigurnost ostaje i dalje u područ-
ju pripreme i provedbe natječaja.
Mirjana Čusek-Slunjski, dipl. iur. Fakultet organizacije i informatike, Varaždin
HRVATSKA ZAJEDNICA RAČUNOVOĐA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA temeljem ovlaštenja Klasa: UP/I-406-01/12-01/05, Urbroj: 526-15-02/1-12-2 od 20. lipnja 2012. godine, upisana u Registar nositelja programa pod Evidencijskim brojem 5,
organizira
PROGRAM IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE od 29. rujna do 3. listopada 2014.
budući da pripremu i provedbu postupaka javne nabave smiju obavljati ovlašteni predstavnici naručitelja od kojih najmanje jedan mora posjedovati važeći certifi kat u području javne nabave.
Voditelj programa: mr. sc. Jasna Nikić, savjetnica-urednica HZRIF-a.
Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, dvorana HZRIF-a, Jakova Gotovca 1/II, od ponedjeljka do petka od 9,00 do 18,00 sati.
Literatura:Priručnik sa ispisom prezentacija predavačaZbirka novih propisa: Zakon o javnoj nabavi i provedbeni propisi - prikladna za polaganje pismenog ispita
Naknada:Naknada po sudioniku za pohađanje programa izobrazbe iznosi 3.000,00 kn s uključenim PDV-om, a uključuje literaturu i okrijepu tijekom održavanja programa izobrazbe.
Sudionicima će po završetku izobrazbe biti uručena propisana Potvrda o pohađanju Programa izobrazbe koja je preduvjet za pristupanje polaganja pismenog ispita.
29.9. - 3. 10 JN.indd 1 8/29/14 1:54:08 PM
cusak slunjski.indd k.indd 56cusak slunjski.indd k.indd 56 9/1/14 12:43:04 PM9/1/14 12:43:04 PM
57Riznica 9/2014
ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
Iako su zdravstveni radnici, ponajprije liječnici, i ranije prakticirali pružanje zdravstvenih usluga u privatnoj praksi izvan sustava javne zdravstvene zaštite, proces osnivanja poslovnih subjekata u privatnom vlasništvu specijaliziranih za obavljanje zdravstvene djelatnosti uzeo je u Republici Hrvatskoj osobitog maha posljednjih desetak godina otkad su stvoreni značajni pravni preduvjeti za takvo poslovanje. Iniciran time, ovaj članak bavit će se prije svega sagledavanjem općeg poimanja trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti, važećih pravih preduvjeta za osnivanje i aktiviranje djelatnosti takvog gospodarskog subjekta te evidencije istih.
VEDRAN KRULJAC Stručni članak UDK 347.7
Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti
1. UVOD
Obavljanje zdravstvene djelatnosti u privatnoj praksi na
području Republike Hrvatske omogućeno je stupanjem na
snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 121/03.,
44/05., 48/05., 85/06. i 117/08., u nastavku: ZZZ 03), propi-
sivanjem odredaba o načinu osnivanja i predmetu poslovanja
takvih gospodarskih subjekata. Ta pravila razlikuju se od
odredaba važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti (u nastavku:
ZZZ)1 utoliko što je ZZZ 03 onemogućavao trgovačkim druš-
tvima obavljanje zdravstvene djelatnosti ustanove za hitnu
medicinsku pomoć, dok je ZZZ izdvojio trgovačka društva za
obavljanje zdravstvene djelatnosti iz mreže javne zdravstve-
ne službe te propisao da trgovačko društvo za zdravstvene
usluge u turizmu iznimno ne mora raspolagati prostorom
za obavljanje zdravstvene djelatnosti prilikom podnošenja
zahtjeva za donošenje rješenja ministarstva nadležnog za
zdravstvo (u nastavku: ministarstvo), a da trgovačko društvo
prilikom pružanja zdravstvenih usluga u turizmu mora osigu-
rati da zdravstvenu uslugu u turizmu pruža zdravstveni radnik
odgovarajuće struke s važećim odobrenjem za samostalni
rad te mora osigurati da se zdravstvena usluga u turizmu
pruža u prostoru i s medicinsko-tehničkom opremom koja
udovoljava minimalnim uvjetima u pogledu prostora, opreme
i radnika za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
Ni ZZZ 03, niti ZZZ, ne podvevši razliku između dru-
štava kapitala i društava osoba, nisu specificirali koje vrste
trgovačkih društava mogu obavljati zdravstvenu djelatnost.
Ovakvo izostavljanje odredaba o institucionalnim oblicima
trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti iz
1 Nar. nov., br. 150/08., 71/10., 139/10., 22/11., 84/11., 154/11., 12/12., 35/12. - USRH, 70/12., 144/12., 82/13., 159/13. i 22/14. - USRH.
temeljnog akta kojim se u našoj zemlji reguliraju organizacij-
ski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti uz istovremeno
navođenje da zdravstvenu djelatnost obavljaju trgovačka
društva na način propisan, pored ostalih zakona, Zakonom o
trgovačkim društvima (u nastavku: ZTD),2 može samo dovesti
do zaključka da se kao trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti može osnovati svako društvo kapitala i/ili društvo osoba propisano ZTD-om. Je li pritom
po pitanju osnivanja i regulacije poslovanja gospodarskih
zdravstvenih subjekata zakonodavac prema njihovim osniva-
čima bio propusno neodređen ili, naprotiv, ciljano fleksibilan
stavljajući trgovačkopravni statusni formalizam u drugi plan,
i dalje postoje oprečna stajališta. S obzirom da u pogledu
osnivanja i aktiviranja trgovačkih društava koja obavljaju
zdravstvenu djelatnost dosad u javnosti nije formirana ras-
poznatljiva kritična masa, za konstatirati je kako ovakav, re-
lativno liberaliziran sustav pokretanja zdravstvene djelatnosti
u realnom sektoru zasad njegovim dionicima ne stvara bitnije
probleme.
2. PRAVNI OKVIR
2.1. Ustav Republike Hrvatske
Polazište za pravno uređenje obavljanja zdravstvene
djelatnosti na otvorenome tržišnom prostoru treba tražiti u
III. glavi Ustava Republike Hrvatske (u nastavku: Ustav)3 o
zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, i to u poglavlju o
2 Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 121/99. - Vjerodostojno tumačenje, 52/00. - USRH, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11. - Kazneni zakon, 152/11. - pročišćeni tekst, 111/12. i 68/13.
3 Nar. nov., br. 56/90., 135/97., 8/98. - pro čiš ćeni tekst, 113/00., 124/00. - pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - pročišćeni tekst, 55/01., 76/10. i 85/10. - pročišćeni tekst.
kruljac.indd k.indd 57kruljac.indd k.indd 57 9/1/14 12:43:43 PM9/1/14 12:43:43 PM
58 Riznica 9/2014
ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima. Naime, po-
duzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja
Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima
jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba
monopolskog položaja određenog zakonom. Država potiče
gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine
se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Prava stečena
ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim
pravnim aktom. Inozemnom ulagaču jamči se slobodno izno-
šenje dobiti i uloženog kapitala.4 Što se tiče zdravstvene zašti-
te, svakome se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa
zakonom,5 svatko ima pravo na zdrav život te je svatko dužan,
u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati
zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.6
2.2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti
Načelo dostupnosti zdravstvene zaštite propisano je
ZZZ-om na način da se dostupnost zdravstvene zaštite
ostvaruje takvim rasporedom zdravstvenih ustanova, tr-
govačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i
zdravstvenih radnika na području Republike Hrvatske koji
će omogućiti stanovništvu podjednake uvjete zdravstvene
zaštite, naročito na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti.7
Ujedno, mrežom telemedicinskih centara određuje se po-
treban broj zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja
obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih
radnika s odobrenjem za rad telemedicinskog centra koje
daje Hrvatski zavod za telemedicinu.8 Što se tiče sadržaja i
organizacijskih oblika zdravstvene djelatnosti, zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici pod uvjetima i na
način propisan ovim Zakonom, Zakonom o obveznom
zdravstvenom osiguranju, Zakonom o ustanovama, ZTD-om
i Zakonom o koncesijama.9
ZZZ omogućuje trgovačkim društvima koja obavlja-
ju zdravstvenu djelatnost specifičnu poslovnu suradnju s
javnim zdravstvenim ustanovama s obzirom da sredstva
za rad zdravstvena ustanova u mreži javne zdravstvene
službe može ostvariti ugovorom s trgovačkim društvima i
drugim pravnim osobama za provedbu posebnih projekata.10
Tu svakako treba ubrojiti suradnju u pogledu povlačenja
sredstava iz fondova Europske unije. Također, s obzirom
na ulogu turizma u hrvatskom gospodarstvu, vrlo je bitna
odredba ZZZ-a po kojoj zdravstveni radnici u privatnoj prak-
si, zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju
zdravstvenu djelatnost, mogu pružati zdravstvene usluge u
turizmu, sukladno posebnim propisima za djelatnosti za koje
imaju odobrenje.11
4 Članak 49. Ustava.
5 Članak 59. Ustava.
6 Članak 70., stavci 1. i 3. Ustava.
7 Članak 14., stavak 1. ZZZ-a.
8 Članak 34.a, stavak 2. ZZZ-a.
9 Članak 35., stavak 1. ZZZ-a.
10 Članak 55., stavak 1., podstavak 9. ZZZ-a.
11 Članak 111.b. ZZZ-a.
Temeljne odredbe koje propisuju funkcioniranje trgovač-
kog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti nalaze se u
istoimenome XIII. dijelu ZZZ-a u kojem stoji da se za obavlja-
nje zdravstvene djelatnosti može osnovati trgovačko društvo.
Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti
osniva se izvan mreže javne zdravstvene službe. Trgovačko
društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti ne mora imati
zdravstvene radnike u stalnom radnom odnosu.12 Trgovačko
društvo ne može obavljati ljekarničku djelatnost, niti cjelo-
vite djelatnosti zdravstvenih ustanova: kliničkoga bolničkog
centra, kliničke bolnice, klinike, opće bolnice, zdravstvenih
zavoda i doma zdravlja.13 To znači da trgovačko društvo
može obavljati cjelovite djelatnosti ostalih zdravstvenih usta-
nova propisanih ZZZ-om koje nisu navedene u članku 117.
ovog Zakona, a to su: na primarnoj razini zdravstvene zaštite
ustanova za zdravstvenu skrb, ustanova za zdravstvenu
njegu i ustanova za palijativnu skrb14 te na sekundarnoj razini
zdravstvene zaštite poliklinika, specijalna bolnica i lječilište.
Što se tiče postupka osnivanja, ugovorom o osnivanju
trgovačkog društva moraju se urediti prava i obveze članova
društva. Na osnivanje, prestanak, odgovornost ili druga pita-
nja koja se odnose na trgovačko društvo, a koja nisu uređena
odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe ZTD-a.15
Osnivači trgovačkog društva obvezni su od ministarstva
zatražiti ocjenu sukladnosti ugovora, odnosno izjave o
osnivanju s ovim Zakonom.16 Zahtjevu za ocjenu sukladnosti
ugovora, odnosno izjave o osnivanju trgovačkog društva za
obavljanje zdravstvene djelatnosti osnivači su obvezni pri-
ložiti dokaz o raspolaganju prostorom te mišljenje nadležne
komore o opravdanosti osnivanja.17
Ministarstvo rješenjem utvrđuje da je ugovor, odnosno
izjava o osnivanju trgovačkog društva za obavljanje zdrav-
stvene djelatnosti u skladu s ovim Zakonom. Protiv rješenja
ministarstva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti
upravni spor. Trgovačko se društvo prije početka rada upi-
suje u sudski registar. Trgovačko društvo ne može započeti
s obavljanjem zdravstvene djelatnosti dok ministarstvo rje-
šenjem ne utvrdi da su ispunjeni uvjeti za obavljanje zdrav-
stvene djelatnosti propisani odredbom članka 50., stavka 1.
ovoga Zakona.18 Iznimno, trgovačko društvo za zdravstvene
usluge u turizmu ne mora raspolagati prostorom za obav-
ljanje zdravstvene djelatnosti prilikom podnošenja zahtjeva
za donošenje rješenja. Trgovačko društvo prilikom pružanja
12 Članak 116. ZZZ-a.
13 Članak 117. ZZZ-a.
14 Iako Vojno zdravstveno središte Ministarstva obrane i Oružanih sna-ga Republike Hrvatske nije navedeno u članku 117. ZZZ-a, isto je u članku 80.a ovog Zakona definirano kao vojna zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite djelatnicima Ministarstva obrane i pripadnicima Oruža-nih snaga Republike Hrvatske na primarnoj razini. Kako je definirana kao vojna zdravstvena ustanova, jasno je da se djelatnost ove ustanove ne može obavljati u sklopu trgovačkog društva u privatnom vlasništvu.
15 Članak 118. ZZZ-a.
16 Članak 119. ZZZ-a.
17 Članak 120. ZZZ-a.
18 Ministarstvo rješenjem utvrđuje da zdravstvena ustanova ispunjava uvjete u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme.
kruljac.indd k.indd 58kruljac.indd k.indd 58 9/1/14 12:43:43 PM9/1/14 12:43:43 PM
59Riznica 9/2014
ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
zdravstvenih usluga u turizmu mora osigurati da zdravstvenu
uslugu u turizmu pruža zdravstveni radnik odgovarajuće struke s važećim odobrenjem za samostalni rad te mora
osigurati da se zdravstvena usluga u turizmu pruža u pro-
storu i s medicinsko-tehničkom opremom koja udovoljava
minimalnim uvjetima u pogledu prostora, opreme i radnika
za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Zahtjev za donošenje
rješenja da su ispunjeni uvjeti za obavljanje zdravstvene dje-
latnosti osnivač je obvezan podnijeti u roku šest mjeseci od
dana donošenja rješenja da je ugovor, odnosno izjava o osni-
vanju trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatno-
sti u skladu s ovim Zakonom.19 Dakle, trgovačko društvo koje
obavlja zdravstvenu djelatnost ne mora ispuniti uvjete u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme odmah po registraciji poslovnog subjekta, ali je dužno to
učiniti u narednih pola godine. Potonje odredbe primjenjuju
se i u slučaju proširenja ili promjene djelatnosti trgovačkog
društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost.20
Naposljetku, razlozi za prestanak rada trgovačkog društva
koje obavlja zdravstvenu djelatnost jesu osobito: djelovanje
društva protivno zakonu i drugim propisima, neispunjavanje
zakonom propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti za koju
je osnovano te nepoštivanje kodeksa medicinske etike i
deontologije. Ministarstvo rješenjem utvrđuje nastup razloga
za prestanak rada društva. Protiv rješenja kojim se utvrđuje
nastup razloga za prestanak rada društva nije dopuštena
žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.21
U pogledu radnih odnosa vrijedi istaknuti da zdravstveni radnik koji nije zaposlenik trgovačkog društva za obavljanje
zdravstvene djelatnosti, već drugoga zdravstvenog subjekta,
može uz odobrenje poslodavca za svoj račun sklopiti posao
iz zdravstvene djelatnosti poslodavca. Odobrenje se daje
na vrijeme od godinu dana. Uvjet za davanje odobrenja
jest prethodno sklopljeni ugovor o međusobnim pravima i obvezama između poslodavca i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, od-
nosno privatnog zdravstvenog radnika kod kojeg će zdrav-
stveni radnik za svoj račun obavljati poslove iz djelatnosti
poslodavca.22 Zdravstveni radnik može uz odobrenje poslo-
davca sklopiti za svoj račun posao za obavljanje zdravstvene
djelatnosti samo u zdravstvenoj ustanovi, odnosno kod
privatnog zdravstvenog radnika koji nema sklopljen ugovor
o provođenju zdravstvene zaštite s Hrvatskim zavodom za
zdravstveno osiguranje, te samo u zdravstvenoj ustanovi,
trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i
kod privatnog zdravstvenog radnika koji nema nepodmirene
obveze s osnova poreza, prireza i doprinosa, odnosno druge
dospjele obveze prema Republici Hrvatskoj.
Potonja odredba ne odnosi se na sklapanje posla za
račun zdravstvenog radnika uz odobrenje poslodavca za
obavljanje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenoj ustanovi
19 Članak 121. ZZZ-a.
20 Članak 122. ZZZ-a.
21 Članak 123. ZZZ-a.
22 Članak 125. ZZZ-a.
čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regio-
nalne) samouprave, odnosno grad.23 Pripravnički staž obavlja
se u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima koja
obavljaju zdravstvenu djelatnost. Zdravstvene ustanove i tr-
govačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost obve-
zni su primati zdravstvene radnike na pripravnički staž prema
mjerilima koje će pravilnikom odrediti ministar nadležan za
zdravstvo (u nastavku: ministar).24
Specijalizacija se može odobriti zdravstvenom radniku
kojem je izdano odobrenje za samostalan rad te koji je u rad-
nom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili trgovačkom društvu
koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksu ili
radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse sa završenim
sveučilišnim diplomskim studijem. Zdravstvenom radniku
koji nije u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi, niti u
trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, niti
ima privatnu praksu, odnosno ne radi kod zdravstvenog rad-
nika privatne prakse sa završenim sveučilišnim diplomskim
studijem, ministar može odobriti specijalizaciju za vlastite
potrebe, za potrebe ministarstva, ministarstva nadležnog za
obranu, ministarstva nadležnog za pravosuđe, ministarstva
nadležnog za unutarnje poslove, ministarstva nadležnog za
obitelj i branitelje, ministarstva nadležnog za znanost i obra-
zovanje, ministarstva nadležnog za okoliš, Državnog zavoda
za radiološku i nuklearnu sigurnost, Agencije za lijekove i
medicinske proizvode, Agencije za kvalitetu i akreditaciju u
zdravstvu, fakulteta zdravstvenog usmjerenja, znanstvenih
pravnih osoba, pravnih osoba koje obavljaju proizvodnju
i promet lijekova i medicinskih proizvoda, pravnih osoba
koje obavljaju poslove zdravstvenog osiguranja te upravnih
tijela jedinica područne (regionalne) samouprave nadležnih
za zdravstvo.25 Specijalizacije i uže specijalizacije mogu se obavljati samo u ovlaštenim zdravstvenim ustano-vama i trgovačkim društvima, odnosno kod ovlaštenih
zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu. Ministar
pravilnikom utvrđuje mjerila za prijam specijalizanata i način
polaganja specijalističkog ispita, odnosno ispita iz uže spe-
cijalizacije te određuje ovlaštene zdravstvene ustanove, trgo-
vačka društva i zdravstvene radnike koji obavljaju privatnu
praksu za provođenje specijalističkog staža.26
Također, zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim
diplomskim studijem koji obavljaju privatnu praksu mogu u
zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima koja obav-
ljaju zdravstvenu djelatnost obavljati poslove iz svoje struke
na temelju posebnog ugovora sa zdravstvenom ustanovom,
odnosno trgovačkim društvom.27 Zdravstveni radnik privatne
prakse koji obavlja djelatnost kao izabrani doktor obvezan je
u slučaju odsutnosti ili privremene obustave rada osigurati za
opredijeljene osigurane osobe zamjenu ugovorom s drugim
zdravstvenim radnikom iste struke i specijalizacije koji obav-
23 Članak 125.b ZZZ-a.
24 Članak 137., stavci 1. i 2. ZZZ-a.
25 Članak 140., stavci 1. i 2. ZZZ-a.
26 Članak 140., stavci 5. i 6. ZZZ-a.
27 Članak 154., stavak 1. ZZZ-a.
kruljac.indd k.indd 59kruljac.indd k.indd 59 9/1/14 12:43:43 PM9/1/14 12:43:43 PM
60 Riznica 9/2014
ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
lja privatnu praksu ili sa zdravstvenom ustanovom primarne
zdravstvene zaštite, odnosno trgovačkim društvom koje
obavlja zdravstvenu djelatnost, koji će za to vrijeme umjesto
njega pružati zdravstvenu zaštitu tim osobama.28
Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, trgovačkih
društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, zdravstvenih
radnika u zdravstvenim ustanovama te privatnih zdravstvenih
radnika obuhvaća: unutarnji nadzor, stručni nadzor komo-re i zdravstveno-inspekcijski nadzor.29
Zdravstvena ustanova i trgovačko društvo koje obavlja
zdravstvenu djelatnost obvezno provode unutarnji nadzor
nad radom svojih ustrojstvenih jedinica i zdravstvenih radni-
ka. Za stručni rad zdravstvene ustanove, odnosno trgovač-
kog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odgovoran
je ravnatelj, uprava ili osoba ovlaštena za vođenje poslova
trgovačkog društva.30
Unutarnji nadzor provodi se na temelju općeg akta
zdravstvene ustanove, odnosno trgovačkog društva koje
obavlja zdravstvenu djelatnost i godišnjeg plana i programa
provedbe unutarnjeg nadzora.31 Stručni nadzor nad radom
zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju
zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih radnika u pru-
žanju neposredne zdravstvene zaštite građanima s obzirom
na kvalitetu i vrstu zdravstvenih usluga provodi nadležna
komora.32 Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i
izvršavanjem zakona, drugih propisa i općih akata u djelatno-
sti zdravstva kao i nadzor nad stručnim radom zdravstvenih
ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu
djelatnost, zdravstvenih radnika te privatnih zdravstvenih
radnika obavlja ministarstvo - zdravstvena inspekcija.33
Zdravstvena inspekcija osobito nadzire zakonitost rada
zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava i zdravstvenih
radnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti.34 U obavljanju
inspekcijskih poslova inspektor ima pravo i obvezu zabraniti
rad zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu i privatnom
zdravstvenom radniku koji više ne ispunjava uvjete u pogledu
prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme te zabraniti
rad zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu i zdravstve-
nom radniku koji ne osigurava kvalitetu i sadržaj zdravstvenih
usluga.35 Ako utvrđeni nedostaci ne budu otklonjeni u odre-
đenom roku, inspektor će zabraniti obavljanje zdravstvene
djelatnosti zdravstvenoj ustanovi, dijelu zdravstvene ustano-
ve, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost,
odnosno privatnom zdravstvenom radniku.36
Pregledom citiranih odredaba ZZZ-a kojima se u trgovač-
kim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti uređuju
28 Članak 155. ZZZ-a.
29 Članak 167. ZZZ-a.
30 Članak 168. ZZZ-a.
31 Članak 169., stavak 1. ZZZ-a.
32 Članak 170., stavak 1. ZZZ-a.
33 Članak 171., stavak 1. ZZZ-a.
34 Članak 178., točka 2. ZZZ-a.
35 Članak 180., stavak 1, točke 3. i 5. ZZZ-a.
36 Članak 180., stavak 2. ZZZ-a.
ugovor o djelu, ugovor o radu, pripravnički staž, specijaliza-
cija i upravni nadzor nad njihovim radom lako se uočava da
se pravni položaj ovih gospodarskih subjekata u najvećoj
mjeri ne razlikuje od statusa zdravstvenih ustanova i privatnih
zdravstvenih radnika, odnosno da se razlika u pravnom ure-
đenju javnih zdravstvenih ustanova i trgovačkih društava koja
obavljaju zdravstvenu djelatnost sastoji ponajviše u zakon-
skom izdvajanju iz predmeta poslovanja trgovačkih društava:
ljekarničke djelatnosti te cjelovite djelatnosti kliničkih ustano-
va, opće bolnice, zdravstvenih zavoda i doma zdravlja.
2.3. Zakon o trgovačkim društvima
Kako u uređenju statusnopravnih odnosa trgovačkih dru-
štava za obavljanje zdravstvene djelatnosti primjena ZTD-a
ima supsidijaran karakter,37 u ovom će se poglavlju navesti
odredbe ovog Zakona kojima se propisuju organizacijski
oblici zdravstvene djelatnosti koju obavljaju trgovačka druš-
tva te prestanak i odgovornost trgovačkog društva, a koja
nisu uređena ZZZ-om.
Sukladno konstataciji da se kao trgovačko društvo za
obavljanje zdravstvene djelatnosti može osnovati svako
društvo kapitala i/ili društvo osoba propisano ZTD-om,
zdravstvenu djelatnost mogu obavljati: javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje.38
Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom
svojom imovinom.39 Članovi javnoga trgovačkoga društva
i komplementari u komanditnome društvu odgovaraju za
obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom
svojom imovinom, a članovi društva s ograničenom odgovor-
nošću, dioničari dioničkoga društva i komanditori u koman-
ditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada
je to određeno ovim Zakonom.40
Ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisano da ih
mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava, te
da se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju
suglasnosti, dozvole ili drugoga akta nad ležnog tijela, takve
djelatnosti mogu obavljati samo trgovačka društva za koja
je to zakonom određeno, odnosno samo ako za to dobiju
propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt nad ležnog tije-la.41 Budući da za zdravstvenu djelatnost nije propisano da
ju mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava,
sloboda osnivača kod izbora organizacijskog oblika trgovač-
kog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti može se
smatrati neupitnom.
37 Vidi supra 9. i 15.
38 Članak 2., stavak 2. ZTD-a.
39 Članak 9., stavak 1. ZTD-a.
40 Članak 10., stavci 1. i 2. ZTD-a.
41 Članak 32., stavak 4. ZTD-a.
kruljac.indd k.indd 60kruljac.indd k.indd 60 9/1/14 12:43:44 PM9/1/14 12:43:44 PM
61Riznica 9/2014
ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
2.4. Pravilnik o postupku i načinu davanja mišljenja o opravdanosti osnivanja privatne prakse, zdravstvene ustanove i trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti
Na temelju članka 120. ZZZ-a, HLK je 20. veljače 2009.
godine donijela Pravilnik o postupku i načinu davanja mišlje-
nja o opravdanosti osnivanja privatne prakse, zdravstvene
ustanove i trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene
djelatnosti (u nastavku: Pravilnik) objavljen na internetskim
stranicama komore u rubrici “Propisi i obrasci Komore / Pra-
vilnici i poslovnici”.42 Pravilnik je stupio na snagu 3. ožujka
2009. godine.
Ovim Pravilnikom uređuje se postupak i način davanja
mišljenja o opravdanosti osnivanja privatne prakse i zdravstvene ustanove (u nastavku: pružatelji zdravstvenih
usluga) u mreži javne zdravstvene službe odnosno izvan mre-
že javne zdravstvene službe (u nastavku: Mreža). Odredbe
Pravilnika na odgovarajući način odnose se i na postupak i
način davanja mišljenja o opravdanosti osnivanja trgovačkog
društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti odnosno na
postupak i način davanja mišljenja o proširenju ili promjeni
djelatnosti, odnosno promjeni sjedišta trgovačkog društva za
obavljanje zdravstvene djelatnosti.43
O zahtjevima za davanje mišljenja (u nastavku: zahtjev)
odlučuju: Povjerenstvo za privatnu praksu i ugovornu speci-
jalističku izvanbolničku djelatnost, Povjerenstvo za bolničku
djelatnost te Povjerenstvo za javnozdravstvenu djelatnost.44
Povjerenstvo za privatnu praksu i ugovornu specijalističku
izvanbolničku djelatnost odlučuje o zahtjevu stranke koji
se odnosi na pružanje zdravstvenih usluga u Mreži i izvan
Mreže.
Prije odlučivanja o zahtjevu koji se odnosi na pružatelja
zdravstvenih usluga na primarnoj razini u Mreži, Povjerenstvo
za privatnu praksu i ugovornu specijalističku izvanbolničku
djelatnost će zatražiti prethodno mišljenje o zahtjevu od
Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Komore.
Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu Komore do-
nosi svoje prethodno mišljenje na temelju pribavljenog stava
nadležnog županijskog povjerenstva Komore. Županijsko
povjerenstvo dužno je izvijestiti o svom stavu Povjerenstvo za
primarnu zdravstvenu zaštitu u roku 15 dana od dana zaprima-
nja zahtjeva, u protivnom smatrat će se da je stav pozitivan.45
Povjerenstvo za bolničku djelatnost Komore odlučuje o za-
htjevu koji se odnosi na pružatelja zdravstvenih usluga na se-
kundarnoj i tercijarnoj razini u Mreži. Povjerenstvo za bolničku
djelatnost donosi svoje mišljenje na temelju pribavljenog stava
nadležnog županijskog povjerenstva Komore. Županijsko po-
vjerenstvo dužno je izvijestiti o svom stavu Povjerenstvo za
bolničku djelatnost u roku 15 dana od dana zaprimanja zahtje-
va, u protivnom smatrat će se da je stav pozitivan.46
42 http://www.hlk.hr/218.
43 Članak 1., stavci 1. i 3. Pravilnika.
44 Članak 2. Pravilnika.
45 Članak 3. Pravilnika.
46 Članak 4. Pravilnika.
Pružatelj zdravstvenih usluga zahtjev podnosi u pisanom
obliku s naznakom obavlja li ili će obavljati djelatnost u Mreži
odnosno izvan Mreže.47 Povjerenstva su dužna donijeti mišlje-
nje najkasnije u roku 60 dana od primitka urednog zahtjeva.48
U postupku donošenja mišljenja o opravdanosti zahtjeva koji
se odnosi na pružatelja zdravstvenih usluga unutar i izvan
Mreže, sva povjerenstva koja sudjeluju u postupku davanja
mišljenja, rukovode se sljedećim kriterijima: gravitirajući broj
stanovnika i zdravstveno osiguranih osoba, demografske
karakteristike stanovnika (dob, spol), karakteristike pojedinih
područja (naseljenost, prometna povezanost, demografski
ugrožena područja te posebni uvjeti rada zbog povećanog
broja stanovnika tijekom turističke sezone) te utjecaj okoliša
na zdravlje stanovništva kao i postojeći opseg zastupljenosti
djelatnosti za koju je zahtjev podnesen na području na kojem
se traži otvaranje privatne prakse.49
3. EVIDENCIJA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI
Budući da nije propisan, niti objavljen registar trgovačkih
društava koja u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu
djelatnost, službeni podaci o broju istih mogu se dobiti je-
dino pregledom sudskog registra.50 Podaci s pretraživačima
prema djelatnostima i adresama pojedinih takvih subjekata
mogu se dobiti na specijaliziranim internetskim stranicama
poput http://www.poliklinika-ordinacija.com i http://www.
ordinacija.hr/adresar. Pregledom dostupnih podataka na
internetskim stranicama sudskog registra utvrđeno je da su
od oblika organiziranja koja dopušta ZZZ, kao trgovačka
društva osnovane samo poliklinike, i to isključivo kao društva
s ograničenom odgovornošću. Većina poliklinika kao i svi
ostali gospodarski subjekti u privatnom vlasništvu registrirani
za obavljanje zdravstvene djelatnosti, osnovani su i djeluju
kao ustanove temeljem Zakona o ustanovama.51
47 Članak 6., stavak 1. Pravilnika.
48 Članak 8. Pravilnika.
49 Članak 10., stavak 1. Pravilnika.
50 https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1.
51 Nar. nov., br. 76/93., 29/97., 47/99. i 35/08.
Vedran Kruljac, Zagreb
kruljac.indd k.indd 61kruljac.indd k.indd 61 9/1/14 12:43:44 PM9/1/14 12:43:44 PM
62 Riznica 9/2014
OBAVIJESTI
1 Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 125/13. i 148/13.2 Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13. i 160/13.
Plaće i naknade1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremninaRed.br.
Naknade, potpore ili nagradeOdredba Zakona o porezu na
dohodak1 ili Pravilnika o porezu na dohodak2
Neoporezivi iznosi(u kunama)
NAKNADE RADNICIMA
1.
Troškovi prijevoza na posao i s posla
(mjesni i/ili međumjesni)
čl. 13. st. 2. t. 3. Pravilnika u visini stvarnih izdataka prema
cijeni mjesečne odnosno
pojedinačne prijevozne karte
javnog prijevoza
2.
Naknada za uporabu privatnog automobila u službene
svrhe (za loko vožnju i za korištenje privatnog automobila
na službenom putu)
čl. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika 2,00 kn/km
POTPORE RADNICIMA
1. Potpore zbog bolovanja dužeg od 90 dana (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 9. Pravilnika 2.500,00 kn
2. Potpora zbog invalidnosti radnika (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 6. Pravilnika 2.500,00 kn
3.
Potpora za slučaj smrti člana uže obitelji radnika (bračnog
druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih
predaka i potomaka u izravnoj liniji)
čl. 13. st. 2. t. 8. Pravilnika 3.000,00 kn
4.
Potpora za slučaj smrti radnika, osim potpora koje poslo-
davci ispaćuju djeci radnika, a koje se smatraju neoporezi-
vim primicima u ukupnom iznosu
čl. 13. st. 2. t. 7. Pravilnika 7.500,00 kn
Napomena:Ako se isplaćuje potpora obitelji za slučaj smrti radnika iznad neoporezivog iznosa od 7.500 kuna taj iznos podliježe obvezi obračuna samo
poreza na dohodak (drugi dohodak) bez obveze obračuna doprinosa (prema čl. 209. st. 1. t. 7. Zakona o doprinosima, Nar. nov., br. 84/08.
148/13.), osim potpora djeci koje su neoporezive u ukupnom iznosu.
NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTA I TERENSKI DODATAK RADNICIMA
1. Troškovi prijevoza na službenom putu čl. 13. st. 2. t. 1. Pravilnika u visini stvarnih troškova
2. Troškovi noćenja na službenom putu čl. 13. st. 2. t. 2. Pravilnika u visini stvarnih troπkova bez
ograničenja kategorije hotela
3. Dnevnice u zemlji za službeno putovanje (u mjesto udaljeno
najmanje 30 km) koje traje više od 12 sati dnevno. Za služ-
beno putovanje u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12
sati, neoporezivi dio dnevnice iznosi do 85,00 kn.
čl. 13. st. 2. t. 13. Pravilnika 170,00 kn,
4. Dnevnice u inozemstvu čl. 13. st. 2. t. 14. Pravilnika do propisanog iznosa za
korisnike državnog proračuna
Odluka Nar. nov., br. 8/06.
5. Dnevni iznos troškova smještaja, prehrane, mjesnog prije-
voza i sl. izdaci (“per diem”)čl. 13. st. 12. Pravilnika ukupan iznos troškova službenog
puta koji se radnicima isplaćuju iz
proračuna EU
6.Terenski dodatak u zemlji (dnevno) - za udaljenost najmanje
30 km
čl. 13. st. 2. t. 15. Pravilnika 170,00 kn
7. Terenski dodatak u inozemstvu (dnevno) čl. 13. st. 2. t. 16. Pravilnika 250,00 kn
8. Pomorski dodatak (dnevno) čl. 13. st. 2. t. 17. Pravilnika 250,00 kn
9.Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe
(dnevno)
čl. 13. st. 2. t. 18. Pravilnika400,00 kn
10. Naknada za odvojeni život (mjesečno) čl. 13. st. 2. t. 19. Pravilnika 1.600,00 kn
OTPREMNINE RADNICIMA
1. Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu čl. 13. st. 2. t. 20. Pravilnika 8.000,00 kn
2.
Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza
ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu
godinu rada kod tog poslodavca)
čl. 13. st. 2. t. 21. Pravilnika 6.400,00 kn
8.000,00 kn za invalide rada
NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTA I TERENSKI DODATAK RADNICIMA
1. Troškovi prijevoza na službenom putu čl. 13. st. 2. t. 1. Pravilnika u visini stvarnih troškova
2. Troškovi noćenja na službenom putu čl. 13. st. 2. t. 2. Pravilnika u visini stvarnih troπkova bez
ograničenja kategorije hotela
3. Dnevnice u zemlji za službeno putovanje (u mjesto udaljeno
najmanje 30 km) koje traje više od 12 sati dnevno. Za služ-
beno putovanje u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12
sati, neoporezivi dio dnevnice iznosi do 85,00 kn.
čl. 13. st. 2. t. 13. Pravilnika 170,00 kn,
4. Dnevnice u inozemstvu čl. 13. st. 2. t. 14. Pravilnika do propisanog iznosa za
korisnike državnog proračuna
Odluka Nar. nov., br. 8/06.
5. Dnevni iznos troškova smještaja, prehrane, mjesnog prije-
voza i sl. izdaci (“per diem”)čl. 13. st. 12. Pravilnika ukupan iznos troškova službenog
puta koji se radnicima isplaćuju iz
proračuna EU
6.Terenski dodatak u zemlji (dnevno) - za udaljenost najmanje
30 km
čl. 13. st. 2. t. 15. Pravilnika 170,00 kn
7. Terenski dodatak u inozemstvu (dnevno) čl. 13. st. 2. t. 16. Pravilnika 250,00 kn
8. Pomorski dodatak (dnevno) čl. 13. st. 2. t. 17. Pravilnika 250,00 kn
9.Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe
(dnevno)
čl. 13. st. 2. t. 18. Pravilnika400,00 kn
10. Naknada za odvojeni život (mjesečno) čl. 13. st. 2. t. 19. Pravilnika 1.600,00 kn
OTPREMNINE RADNICIMA
1. Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu čl. 13. st. 2. t. 20. Pravilnika 8.000,00 kn
2.
Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza
ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu
godinu rada kod tog poslodavca)
čl. 13. st. 2. t. 21. Pravilnika 6.400,00 kn
8.000,00 kn za invalide rada
obavijesti-staro.indd 62obavijesti-staro.indd 62 9/1/14 12:45:52 PM9/1/14 12:45:52 PM
63Riznica 9/2014
OBAVIJESTI
NAGRADE I DAROVI RADNICIMA
1. Jubilarne nagrade:
- za 10 godina radnog staža
- za 15 godina radnog staža
- za 20 godina radnog staža
- za 25 godina radnog staža
- za 30 godina radnog staža
- za 35 godina radnog staža
- za 40 godina i svakih narednih 5 godina radnog staža
čl. 13. st. 2. t. 12. Pravilnika
1.500,00 kn
2.000,00 kn
2.500,00 kn
3.000,00 kn
3.500,00 kn
4.000,00 kn
5.000,00 kn
2. Prigodna nagrada radniku (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 11. Pravilnika 2.500,00 kn
3. Dar radniku u naravi (godišnje) čl. 16. stavak 3 t. 7. Pravilnika 400,00 kn
4. Dar djetetu (radnika) do 15 godina starosti (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 10. Pravilnika 600,00 kn
5.Potpora za novorođeno dijete radnika (do visine jedne prora-
čunske jedinice prema posebnom propisu)čl. 13. st. 2. t. 22. Pravilnika 3.326,00 kn
6.Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac
uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak
čl. 10. t. 17. Zakona Do 500,00 kn mjesečno odno-
sno 6.000,00 kn godišnje
STIPENDIJE
1.Stipendije (učenicima srednje škole i redovnim studentima
- mjesečno)čl. 45. st. 1. t. 3. Pravilnika 1.600,00 kn
2. Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća čl. 45. st. 1. t. 3. Pravilnika 4.000,00 kn
3. Stipendije iz proračuna EU čl. 10. t. 13. Zakona u ukupnom iznosu isplate
4.
Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade,
fundacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s
posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja
čl. 10. t. 18. Zakona u ukupnom iznosu isplate
STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA
1.
Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima
isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje
(mjesečno)
čl. 45. st. 1. t. 4. Pravilnika 1.600,00 kn
2. Naknade sportašima amaterima , prema posebnim propisima
(mjesečno) čl. 45. st. 1. t. 6. Pravilnika 1.600,00 kn
3.
Nagrade za sportska ostvarenja (godišnje). Stupanjem na
snagu Pravilnika o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima
za sportska ostvarenja (Nar. nov., br. 46/14.), od 19. travnja
2014. godine ispunjeni su uvjeti za isplatu neoporezive
nagrade sportašima, propisane odredbama čl. 45. st. 1. t. 5.
Pravilnika o porezu na dohodak u iznosu do 20.000,00 kuna
godišnje.
čl. 45. st. 1. t. 5.Pravilnika 20.000,00 kn
PRIMICI UČENIKA I STUDENATA
1.Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posred-
nika (godišnje)čl. 45. st. 1. t. 2. Pravilnika 50.000,00 kn
2. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada (mjesečno) čl. 45. st. 1. t. 1. Pravilnika 1.600,00 kn
OSTALE POTPORE I DAROVANJA
1.
Potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju pravne
i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave na temelju svojih općih akata
čl. 9. st. 2. t. 2.8. Zakona
i čl. 209. Zakona o doprinosima
(Nar. nov., br. 84/08. - 22/12.)
u ukupnom iznosu isplate
2. Darovanja za zdravstvene potrebe čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona
čl. 6. st. 6. Pravilnika
Do visine stvarno nastalih izdataka
za tu namjenu
NAPOMENE:
➣ ISPLATE RADNICIMAIznose naknada, potpora i nagrada koji su navedeni u prethodnoj tablici, po-slodavac može isplatiti bez obveze obračuna poreza i doprinosa samo radnici-ma. Kada poslodavac radnicima isplaćuje naknade koje prelaze neoporezive iznose, razlika se smatra primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom na koju treba obračunati porez na dohodak i doprinose.
➣ ISPLATE OSOBAMA KOJE NISU U RADNOM ODNOSUAko se naknade, potpora i nagrada isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu kod isplatitelja ukupna se svota smatra primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak (čl. 44. st. 20. Pravilnika o porezu na dohodak), s iznimkom neprofitnih organizacija.
➣ ISPLATE U NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMANeprofitne organizacije (uključivo i proračunski korisnici), mogu osobama koje nisu u radnom odnosu neoporezivo isplatiti:- naknade troškova službenog putovanja (troškove prijevoza, noćenja,
dnevnice te naknadu za upotrebu privatnog automobila na službenom pu-tu) ako te osobe službeno putuju za potrebe tih organizacije i pod uvjetom da ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada
ili drugi dohodak, čl. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 7. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak).
Iznimno, neprofitne organizacije i proračunski korisnici mogu neoporezivo isplatiti troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju i osobama koje primaju naknadu za rad pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glasi na neprofitnu organizaciju odnosno proračunskog korisnika.
➣ NAČIN ISPLATE- prema izmjenama članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov.,
br. 79/13.) koje su stupile na snagu 5. srpnja 2013., stipendije i sportske stipendije mogu se isplatiti osim na žiroračun i na tekući ili štedni račun, ali i nadalje ne u gotovu novcu,
- nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada mogu se isplatiti u gotovu
novcu.
obavijesti-staro.indd 63obavijesti-staro.indd 63 9/1/14 12:45:55 PM9/1/14 12:45:55 PM
64 Riznica 9/2014
OBAVIJESTI
2. Naknade korisnika državnog proračuna
➣ OsnovicaOsnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za
mirovinu iznosi 3.326,00 (proračunska osnovica), sukladno čl.
21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. g.
(Nar. nov., br. 152/13.).
➣ Dnevnice, terenski dodatak i druge naknade Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje
u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge
pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se finan-
ciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (Nar. nov., br. 117/12.),
proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima
koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, određuju
se sljedeći iznosi naknada:
Visina naknade Iznos u kn
Dnevnice za službeni put u
zemlji
150,00 dnevno
Troškovi noćenja prema priloženom računu
Naknada troškova za korištenje
privatnog automobila u
službene svrhe
2,00 po prijeđenom km
Terenski dodatak (isključuje
pravo na dnevnicu i naknadu za
odvojeni život od obitelji)
150,00 dnevno
Naknada za odvojeni
život od obitelji (isključuje
pravo na dnevnicu za obavljanje
službenih poslova u mjestu
prebivališta obitelji)
1.000,00 mjesečno
(iznimno, ako je po odobrenju nadležnog
tijela, osiguran smještaj na teret
državnog proračuna, naknada iznosi
50% propisane naknade)
Prema Dodatku II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za
službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov.,
br. 150/13.), visina dnevnica za službena putovanja u zemlji
iznosi 150,00 kuna. Prema članku 65., terenski dodatak
utvrđuje se u visini koja radniku pokriva povećane troškove
života zbog boravka na terenu. Puni iznos terenskog dodatka
isplaćuje se na način kako je to utvrđeno za državna tijela pa
on iznosi 150,00 kuna.Prema Dodatku II. Kolektivnom ugovoru za državne
službenike i namještenike (Nar. nov., br. 150/13.), visina
dnevnica za službena putovanja u zemlji i visina terenskog dodatka iznosi 150,00 kuna.
➣ Osnovice za obračun doprinosa u 2014. g.3. Plaće
Doprinosi iz plaće:
- za mirovinsko osiguranje 20%
- I. stup 15%
- II. stup 5%
Doprinosi na plaću:
- za zdravstveno osiguranje - 13% (plaća za ožujak i ranije mjesece)- 15% (plaća za travanj i dalje, prema
izmjenama Zakona o doprinosima)
- za zaštitu zdravlja na radu 0,5%
- za zapošljavanje i doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom
1,7% ili 1,6 + 0,1%
ili 1,6 + 0,2%
➣ Stope doprinosa
- doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći koja ne može biti manja od minimalne plaće ko-
ja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. iznosi 3.017,61 kn.
➢ Najniža mjesečna osnovica - 2.779,35 kn- ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja
na teret poslodavca) u određenim slučajevima manji
od najniže osnovice za obračun doprinosa, iste treba
obračunati na iznos najniže mjesečne osnovice koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn - prema Naredbi o
iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna
osiguranja za 2014. godinu (Nar. nov., br. 157/13.).
➢ Najviša mjesečna osnovica - 47.646,00 kn- na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne
osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko
osiguranje (I. i II. stup)
- primjenjuje se samo prilikom obračunavanja mjesečne
plaće za određeni mjesec
- ne može se primijeniti pri isplati bonusa, naknada,
nagrada, otpremnina itd.
➢ Najviša godišnja osnovica - 571.752,00 kn- primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-
ranje za I. stup.
➣ Staž osiguranja s povećanim trajanjemNa plaće radnika kojima se staž računa s povećanim
trajanjem pored mirovinskog doprinosa 20%, poslodavac je
obvezan uplatiti i povećani doprinos za mirovinsko osiguranje
na istu osnovicu po sljedećim stopama:
Za 12 mj. staža priznaje se
Ukupna stopa doprinosa
Stope doprinosa za radnike u
I. stupu
Stope doprinosa za radnike u
II. stupu
14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %
15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %
16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %
18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %
obavijesti-staro.indd 64obavijesti-staro.indd 64 9/1/14 12:45:56 PM9/1/14 12:45:56 PM
65Riznica 9/2014
OBAVIJESTI
5. Posebni doprinos za ostvarivanje zdravstvene zaštite u inozemstvuTemeljem čl. 188. Zakona o doprinosima (Nar. nov,
br. 84/08. - 41/14.) poslodavci odnosno isplatitelji drugog
dohotka obvezni su plaćati posebni doprinos za korištenje
zdravstvene zaštite u inozemstvu za vrijeme izaslanja, služ-
benog boravka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se
ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:
- države članice Europske unije
- državu s kojom je međunarodnim ugovorom o socijalnom
osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite
u inozemstvu - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Make-
donija, Srbija i Turska (primjena od 19. prosinca 2013.)
- Norvešku, Island i Lihtenštajn (primjena od 12. travnja
2014.).
6.2. Osobni odbici
Osobni odbitakFaktor
osobnog odbitka
Svota osobnog odbitka
Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200
Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji
supružnika, unuci, bake i djedovi) 0,50 1.100
Prvo dijete 0,50 1.100
Drugo dijete 0,70 1.540
Treće dijete 1,00 2.200
Za svako daljnje dijete faktor se povećava 0,4, 0,5 itd.
Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili
uzdržavanog člana) 0,30 660
Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili
uzdržavanog člana) 1,00 2.200
Umirovljenici
-
visina mirovine
a najviše 3.400
(najmanje 2.200)
Potpomognuta područja I. skupina
II. skupina
- područje
Grada
Vukovara
3.200,00
2.700,00
3.200,00
6. Porez na dohodak6.1. Stope poreza na dohodak
Stope poreza na dohodak
Mjesečna porezna osnovica
12% do 2.200,00 kn
25% iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn
(tj. daljnjih 6.600,00 kn)
40% iznad 8.800,00 kn
Godišnja porezna osnovica Stopa
do 26.400,00 kuna 12%
od 26.400,00 do 105.600,00 kuna, tj. na razliku od
79.200.00 kuna 25%
iznad 105.600,00 kuna 40%
Napomene:1. Ne smatraju se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom osobe
čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kuna godišnje.
2. Pri obračunu plaće za osobe s prebivalištem na potpomognutom području primje-njuje se osnovni osobni odbitak, a povećani osobni odbici propisani za navedena područja ostvaruju se tek podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak.
4. Minimalna plaćaZakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 39/13.), koji
je stupio na snagu 11. travnja 2013., propisana je minimalna
plaća kao najniži mjesečni iznos bruto plaće koji pripada rad-
niku za rad u punom radnom vremenu. Visina minimalne plaće
utvrđuje se jednom godišnje, za sljedeću kalendarsku godinu.
RazdobljeMinimalna bruto plaća - u kunama
Objava u Narodnim novinama
Minimalna bruto plaća za tekstilnu,
drvnoprerađivačku i kožarsko-obućarsku
industriju
1. srpnja 2008. - 31.
svibnja 2009.2.747,00 67/08. 2.609,65 (0,94)
1. lipnja 2009.
- 31. svibnja 2010.2.814,00 65/09. 2.701,44 (0,96)
1. lipnja 2010.
- 31. svibnja 2011.2.814,00 66/10. 2.729,58 (0,97)
1. lipnja 2011.
- 31. svibnja 2012.2.814,00 58/11. 2.757,72 (0,98)
1. lipnja 2012.
- 31. svibnja 2013.2.814,00 60/12. 2.814,00
1. lipnja 2013.
- 31. prosinca 2013.
prema Uredbi o visini
minimalne plaće
2.984,78* 51/13. 2.984,78
1. siječnja 2014.
- 31. prosinca 2014.3.017,61 156/13. 3.017,61
a) prema Zakonu o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08.
- 148/13.), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to
prvo zapošljavanje oslobođeni su godinu dana plaćanja
doprinosa na plaću (čl. 20. st. 2. Zakona).
b) prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (Nar. nov., br.
57/12. i 120/12.), poslodavci koji zaposle:
- nezaposlenu osobu koja nema više od jedne godine
evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala,
a u evidenciji nezaposlenih osoba vodi se duže od 30
dana ako se zapošljava na temelju ugovora o radu,
- dugotrajno nezaposlenu osobu koja se kao nezapo-
slena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine te
se zapoš ljava na temelju ugovora o radu,
imaju pravo na olakšicu u obliku oslobođenja od obveze
plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine
(doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na
radu i doprinos za zapošljavanje i za zapošljavanje osoba s
invaliditetom).
➣ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću
* Iznimno moguće je kolektivnim ugovorom ugovoriti niži iznos minimal-
ne plaće, ali ne manje od 95% iznosa koji vrijedi za ostale zaposlene. Tako
je primjerice, Kolektivnim ugovorom o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (Nar. nov., br. 142/13.) određena minimalna plaća
u visini 2.866,73. Međutim, ove izmjene nisu proširene na sve poslodavce u
toj djelatnosti te one obvezuju samo potpisnike istog.
obavijesti-staro.indd 65obavijesti-staro.indd 65 9/1/14 12:45:56 PM9/1/14 12:45:56 PM
66 Riznica 9/2014
OBAVIJESTI
6.3. Nove stope prireza
U RIF-ovim OBAVIJESTIMA 2014., dodatak uz RIF br.
1/14., na stranicama 57. do 70., objavljene su stope prireza
po općinama i gradovima. U međuvremenu su izmijenile od-
nosno uvele stopu prireza sljedeće općine/gradovi:
Grad/općina stopa prireza primjena od broj Narodnih novinaPAZIN povećana sa 5% na 9% 1. veljače 2014. 2/14
DARUVAR 10% 18. siječnja 2014. 3/14
PERUŠIĆ 8% 1. veljače 2014. 5/14
Pakrac 10% 1. travnja 2014. 37/14.
ZADAR smanjena sa 12%na 10%
1. srpnja 2014. 20/14.
Kloštar Podravski
5% 8. srpnja 2014. 79/14.
Stopaprireza
Drugi dohodak*Dopr. za M.O. = 20%
Stopa poreza 25%
Drugi dohodak za koji ne postoji obveza doprinosa (drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr.)
Pauš. izdaci = neDopr. za M.O. = neStopa poreza 25%
Autorski honorar
Pauš. izdaci = 30%
Stopa poreza = 25%
Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge
Neoporezivi dio = 25%Pauš. izdaci = 30%
Stopa poreza = 25%
1 2 3 4 5
0.00 1.666667 1.333333 1.212121 1.126761
1.00 1.672241 1.337793 1.214698 1.128191
2.00 1.677852 1.342282 1.217285 1.129624
3.00 1.683502 1.346801 1.219884 1.131062
4.00 1.689189 1.351351 1.222494 1.132503
5.00 1.694915 1.355932 1.225115 1.133948
6.00 1.700680 1.360544 1.227747 1.135396
6.25 1.702128 1.361702 1.228407 1.135759
6.50 1.703578 1.362862 1.229067 1.136122
7.00 1.706485 1.365188 1.230391 1.136848
7.50 1.709402 1.367521 1.231717 1.137576
8.00 1.712329 1.369863 1.233046 1.138304
9.00 1.718213 1.374570 1.235712 1.139763
10.00 1.724138 1.379310 1.238390 1.141227
12.00 1.736111 1.388889 1.243781 1.144165
13.00 1.742160 1.393728 1.246494 1.145639
15.00 1.754386 1.403509 1.251956 1.148600
18.00 1.773050 1.418440 1.260239 1.153070
*Napomena: Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (iz stupca 2) isplatitelj obraËunava i plaÊa doprinos za osnovno zdrav-stveno osiguranje od 1. travnja 2014. po stopi 15% kao doprinos na osnovicu istovjetnu doprinosu za mirovinsko osiguranje. Za obveze doprinosa za drugi dohodak za koji je dužničko-vjerovnički odnos nastao do 31. ožujka 2014. g., doprinos se plaća po stopi 13%.
8. Koeficijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka
7. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. g.
Osnovica - bruto
Propis
Državni službeni-
ci i namještenici
5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun
plaće za državne službenike i namješte-
nike (Nar. nov., br. 40/09.)
Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun
plaće u javnim službama (Nar. nov., br.
40/09.)
Državni
dužnosnici
4.491,236 kn Odluka o visini osnovice za obračun
plaće državnih dužnosnika (Nar. nov.,
br. 25/13.)
4.221,762 kn Odluka Nar. nov., br. 31/14. primjena
za plaću za mjesec travanj koja će biti
isplaćena u svibnju 2014.
Suci i drugi
nositelji
pravosudnih
dužnosti
4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za obračun
plaće sudaca i drugih pravosudnih
dužnosnika (Nar. nov., br. 25/13.)
4.443,958 kn Odluka Nar. nov., br. 31/14. primjena
za plaću za mjesec travanj koja će biti
isplaćena u svibnju 2014.
obavijesti-staro.indd 66obavijesti-staro.indd 66 9/1/14 12:45:56 PM9/1/14 12:45:56 PM
1. Opći dio 20. - 25. listopada 2014. od 8,00 do 13,00 i od 15,00 do 18,15 sati (od 13,00 do 15,00 stanka za ručak)
2. Posebni dio 03. - 08. studenoga 2014. od 8,00 do 13,00 i od 15,00 do 18,15 sati (od 13,00 do 15,00 stanka za ručak)
3. Ispit 05. - 06. prosinca 2014.
☛ OPĆI DIO (60 sati) ➝ RAČUNOVODSTVO
➝ REVIZIJA
➝ FINANCIJSKO UPRAVLJANJE
➝ PRAVO DRUŠTAVA
➝ ORGANIZACIJA I MENADŽMENT
☛ POSEBNI DIO - moduli A, B, C i D (60 sati) A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE 1. BANKARSTVO I FINANCIJSKE INSTITUCIJE
2. RAČUNOVODSTVO BANAKA I FINANCIJSKIH INSTITUCIJA
3. INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I FINANCIJSKIM
INSTITUCIJAMA
B) GOSPODARSTVO 1. TROŠKOVNO I UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO
2. FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO
3. INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVU
C) PRORAČUN, PRORAČUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE ORGANIZACIJE
1. RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
2. RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH
KORISNIKA
3. INTERNA REVIZIJA U PRORAČUNU, PRORAČUNSKIM
KORISNICIMA I NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA
D) INFORMACIJSKI SUSTAVI 1. UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA
2. KONTROLA I REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA
3. INTERNA REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA
☛ Uvjeti za pristupanje ispitu: ➝ VSS
➝ tri godine radnog iskustva na poslovima
- računovodstva; - fi nancija; - revizije; - interne revizije; - kontrole i kontrolinga
ISPIT ✍ pismeni - prvi dan - opći dio
- drugi dan - posebni dio
Prag prolaznosti: - Interna revizija: 70%
- Ostale discipline: 60%
Certifi kati:
- izdaju se nakon položenog pismenog ispita - zvanje OVLAŠTENI INTERNI REVIZOR Specijalist za područje: - banaka i fi nancijskih institucija - gospodarstva - proračuna, proračunskih korisnika i neprofi tnih organizacija - informacijskih sustava
Priznavanje drugih certifi kata (uz polaganje razlikovnog gradiva):- ovlašteni revizor (Hrvatska revizorska komora)- ovlašteni državni revizor- ovlašteni unutarnji revizor u javnom sektoru- ovlašteni računovođa (HURE)- priznavanje završenog poslijediplomskog studija uz polaganje razlikovnog gradiva
Naknada za stručno usavršavanje i polaganje ispita za ovlaštenog internog revizora
iznosi (6.500,00 kuna + PDV), a za polaznike s priznatim certifi katima i završenim
poslijediplomsk im studijem (4.500,00 + PDV).
Naknada se doznačuje prije početka predavanja na Hrvatska zajednica
računovođa i fi nancijskih djelatnika, Zagreb,
IBAN: HR1423600001101241118; OIB: 75508100288.
Program stručnoga usavršavanja za OVLAŠTENOGA INTERNOG REVIZORA
INFORMACIJE I PRIJAVE: www.rif.hrHZRIF; ZAGREB, Jakova Gotovca 1; tel: +385 01 4686 500, 01 4686 505; fax: 01 4686 497; e-mail: [email protected]
SEKCIJA INTERNIH REVIZORA
Hrvatske zajednice računovođa i fi nancijskih djelatnika
najavljuje 17. ciklus edukacije
PRIJAVNICAza STRUČNO USAVRŠAVANJE I ISPIT ZA OVLAŠTENOG INTERNOG REVIZORA (Prilozi prijavnici - ovjereni prijepis ili preslik originalne diplome; - potvrda o radnom iskustvu u struci; - domovnica) 1. Ime i prezime ................................................................................................................................................................................................................ 2. Datum, mjesto i država rođenja ...................................................................................................................................................................................... 3. OIB ......................................... 4. Stručna sprema .................................. 5. Radno iskustvo a) ukupno ..................... b) u struci ......................... 6. Adresa stanovanja (ulica i kbr., mjesto i poštanski broj) ................................................................................................................................................... 7. Poduzeće/institucija u kojoj ste zaposleni: ....................................................................................................................................................................... 8. Adresa poduzeća/institucije: .......................................................................................... 9. OIB ................................................................................. 10. Telefon .......................................................... 11. Fax ............................................. 12. e-mail ............................................................................13. Račun za edukaciju platit će: a) polaznik b) poduzeće/institucija14. Prijavljujem se za posebni dio MODUL A, B, C ili D (potrebno zaokružite):
A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE C) PRORAČUN, PRORAČUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE ORGANIZACIJE
B) GOSPODARSTVO D) INFORMACIJSKI SUSTAV
Potpis
.........................................................
sir edukacija.indd 1sir edukacija.indd 1 1/29/14 11:59:44 AM1/29/14 11:59:44 AM
Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnika
organizira radionicu
DUGOTRAJNA NEFINANCIJSKA IMOVINA U SUSTAVU PRORAČUNA
1. NABAVA DUGOTRAJNE NEFINANCIJSKE IMOVINE - kupovina dugotrajne nefinancijske imovine- pravilno evidentiranje nabavljene imovine - financiranje nabave imovne od strane nadležnog proračuna i sl. - kupnja na robni zajam (financijski leasing)- donirana imovina - zamjena dugotrajne nefinancijske imovine- prijenos imovine preko računa 915- fiskalna odgovornost - poveznice s pitanjima iz Upitnika2. PRODAJA DUGOTRAJNE NEFINACIJSKE IMOVINE - pravilno evidentiranje prodane imovine - izdavanje računa za prodanu imovinu- obvezni elementi računa- porezni aspekt prodaje- prodaja uz odgodu plaćanja - određivanje tržišne vrijednosti (procjena vrijednosti) - fiskalna odgovornost - poveznice s pitanjima iz Upitnika3. RASHODOVANJE I ISKNJIŽENJE IMOVINE- odluka odgovorne osobe o rashodovanju imovine - trenutak nastanka rashoda i umanjenja knjigovodstvene vrijednosti - razlikovanje pojma rashodovanja imovine od isknjiženja imovine - prisutnost službenika Porezne uprave - fiskalna odgovornost - poveznice s pitanjima iz Upitnika
4. POPIS (INVENTURA) DUGOTRAJNE NEFINANCIJSKE IMOVINE - kontinuirana inventura tijekom godine - svođenje na datum popisa 31.12.- odluka o provođenju popisa- izvještaj o obavljenom popisu i prijedlog postupanja s viškovima i
manjkovima - manjkovi na teret odgovorne osobe- fiskalna odgovornost - poveznice s pitanjima iz Upitnika5. OTPIS DUGOTRAJNE NEFINACIJSKE IMOVINE - primjena propisanih stopa - izračun ispravka vrijednosti- otpisanost i funkcionalnost dugotrajne imovine - razlikovanje pojma ispravak vrijednosti od amortizacije 6. TEKUĆE I INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE DUGOTRAJNE IMOVINE- razlikovanje održavanja imovine od dodatnog ulaganja- pravilno evidentiranje - rentabilnost ulaganja u staru imovinu - vođenje evidencija redovnog servisa i zamjene rezervnih dijelova i
popravaka
PROGRAM:
Prijavnicaza radionicu DUGOTRAJNA NEFINANCIJSKA IMOVINA U SUSTAVU PRORAČUNA
Zagreb, 24. rujna 2014. Prijavljujemo sljedeće polaznike:
1. ..……………………………….............................. 3. ..………………………………................................2. ..……………………………….............................. 4. ..………………………………................................
NAZIV I ADRESA: ..........………………………………................................……………………………….................................................................................................................................................................................................................................................................................................OIB: .............................................. e-mail: ....................................... telefon: ............................................ telefax.: .............................................
M.P. Ovlaπtena osoba:
…………………………………………………
Predavači: mr. sc. Andreja Milić i mr. sc. Jasna Nikić, savjetnice - urednice Riznice i RIF-aLiteratura: priručnik s prezentacijama predavača, zadaci i vježbe za knjiženje polaznicima
Cijena: - 500,00 kn za pretplatnike (uključuje literaturu, radni pribor, PDV i osvježavajući napitak) - 600,00 kn za nepretplatnike (uključuje literaturu, radni pribor, PDV i osvježavajući napitak)
Uplate na: HZ RIF, Zagreb, IBAN: HR1423600001101241118 ili gotovinom prije početka. OIB: 75508100288.
Informacije: 01/4686 - 500, 4686 - 502; telefax: 01/4686 - 496; e-mail: [email protected] ZBOG OGRANIČENOG BROJA MJESTA
PRIJAVA OBVEZNA
U Zagrebu, 24. rujna 2014.Dvorana Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika,
Zagreb, J. Gotovca 1/II. (kod Kvaternikovog trga)
PREDRAČUN: DANE
početak u 9,30 sati
dugotrajna nefin. pror. 24.9.ind1 1dugotrajna nefin pror 24 9 ind1 1 9/1/14 8:52:47 AM9/1/14 8:52:47 AMunutarnja.indd 1unutarnja.indd 1 9/1/14 12:59:34 PM9/1/14 12:59:34 PM
časopis za računovodstvo, reviziju, fi nancije i pravo u sustavu proračuna i neprofi tnom sektoru2014
9
UDK
657
/687
;337
NAK
LADN
IK H
Z RI
F, 1
0000
Zag
reb,
J. G
otov
ca 1
/II
inte
rnet
: ww
w.ri
f.hr;
e-m
ail:
rif@
rif.h
r
T I
S K
A N
I C
A
Pošt
arin
a pl
aÊen
a H
P-u
d.d.
u s
ortir
nici
10
200
Zagr
eb
KOTIZACIJA:
Informacije i prijave: www.rif.hr
Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, Jakova Gotovca 1 telefoni: 01/4686-500, 01/4686-505, 01/4686-502 fax.: 01/4686-496; e-mail: [email protected]: HR1423600001101241118OIB: 75508100288 www.rif.hr
25. 9. 2014. (četvrtak)
9,00 - 10,15 * PLENARNI DIO moderator: prof. dr. sc. Lajoš Žager
Otvaranje savjetovanja
1. Očekivanja stakeholdera interne revizijePolona Pergar Guzaj
2. Prijevare - suvremeni trendovi i znaci upozorenja pri internoj reviziji
prof. dr. sc. Lorena Mošnja - Škareizv. prof. dr. sc. Robert Zenzerović
3. Opti miziranje tri linije obrane u upravljanju rizicima Slaven Đuroković
10,15 - 10,30 * PREZENTACIJA SPONZORA SAVJETOVANJA 10,30 - 11,00 * SKUPŠTINA SEKCIJE INTERNIH REVIZORA I PROMOCIJA OVLAŠTENIH INTERNIH REVIZORA11,00 - 11,45 * STANKA (KOKTEL)
11,45 - 13,15 * PLENARNI DIO 4. Važnost povjerenja u internoj reviziji
izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić5. (Re)vizija osobnog marketi nga
prof. dr. sc. Jurica Pavičić6. Interakcija interne revizije s revizijskim odborom – empirijsko istraživanje u hrvatskim poduzećima
prof. dr. sc. Boris Tušek
15,00 Izlet u organizaciji HZRiF-a
9,00 - 10,45 * RAD PO SEKCIJAMA Napomena: Učesnici savjetovanja biraju jednu od tri ponuđene sekcije (A, B ili C)
Sekcija A: INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I DRUGIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
moderator: prof. dr. sc. Danimir Gulin1. Eksterna procjena odjela interne revizije u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine
mr. sc. Ankica Kolobarić i Alma Delić2. Praćenje statusa danih preporuka
Senka Presečan
ILI
Sekcija B: INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVUmoderator: prof. dr. sc. Boris Tušek
1. Procjena rizika u procesu planiranja interne revizijemr. sc. Dorotea Brčić
2. Interna revizija kapitalnih projekataMarina Tonžetić
ILI
Sekcija C: INTERNA REVIZIJA U JAVNOM SEKTORU
moderator: izv. prof. dr. sc. Ivana Mamić Sačer1. Provedba novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna
Davor Kozina2. Uloga internih revizora u jačanju etičnosti javnog sektora
mr. sc. Nediljka Rogošić10,45 - 11,15 * STANKA11,15 - 13,00 * RAD PO SEKCIJAMA Napomena: Učesnici savjetovanja biraju jednu od dvije
ponuđene sekcije (D ili E)
Sekcija D: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I INTERNA REVIZIJA
moderator: prof. dr. sc. Katarina Žager1. Sveobuhvatni pregled aktualnih standarda i vodiča za reviziju IS-a
Višnja Komnenić2. Testovi učinkovitosti kontrola pri reviziji IS-a
prof. dr. sc. Mario Spremić
Sekcija E: POREZI I INTERNA REVIZIJAmoderator: Slaven Đuroković
1. Provođenje ovrhe u poreznim postupcima
Dunja Kovačić2. Pravni, porezni i računovodstveni tretman zateznih kamata Ivica Milčić
20,00 SVEČANA VEČERA - DRUŠTVENA VEČER
9,30 - 11,30 * PLENARNI DIO moderator: mr. Stanko Tokić
1. Apeti t rizika i interna revizijaJasna Turković
2. Balanced scorecard za internu revizijudoc. dr. sc. Sanja Sever Mališ
3. Izvješća sa svih sekcija4. Zaključak savjetovanja
Voditelj savjetovanja: prof. dr. sc. Lajoš Žager
Predavači i moderatori rasprava u sekcijama na savjetovanju su:- stručnjaci iz inozemne i domaće prakse (Ernst & Young d.o.o., IIA - Slovenski inšti tut, Centralna banka Bosne i Hercegovine, Revsar,
Udruženje internih revizora BIH priznatog kao IIA BiH, Deloitt e d.o.o., Firma 4E d.o.o., Zagrebačka banka d.d., Hrvatski Telekom d.d., Intesa Sanpaolo Card d.o.o., HEP d.d., HIIR i HZRiF)
- predstavnici Ministarstva fi nancija i Državnog ureda za reviziju- profesori Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za
ekonomiju i turizam ‘’dr. Mijo Mirković’’ Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
Napomena: Organizator zadržava pravo izmjene programa.
27. 9. 2014. (subota)
26. 9. 2014. (petak)
Sponzor savjetovanja:Ernst & Young d.o.o. Zagreb
Program 17. savjetovanja
INTERNA REVIZIJA I KONTROLAGrand Hotel 4 opati jska cvijeta, Opati ja, 25. - 27. rujna 2014.
- ZA ČLANOVE SIR 1.300,00 kuna- ZA ČLANOVE HIIR 1.300,00 kuna- ZA OSTALE 1.500,00 kunaMogućnost plaćanja do 4 rate.Kotizacija uključuje: Zbornik radova, radni pribor, izlet,
ulaznica za svečanu večeru - društvenu večer i PDV.
Kotizacija se doznačuje na:Žiroračun broj HZRIF-a IBAN: HR1423600001101241118Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, OIB: 75508100288.
PRIJAVNICA ZA REZERVACIJU SMJEŠTAJAOpati ja 24. - 27. 09. 2014., Milenij Grand Hotel 4 opati jska cvijeta****
IME I PREZIME:TVRTKA/INSTITUCIJA:ADRESA:TELEFON/FAX/E-MAIL:DATUM DOLASKA:DATUM ODLASKA:HOTEL:SMJEŠTAJ: a) jednokrevetna soba 1/1 b) dvokrevetna soba 1/2USLUGA: a) polupansion b) noćenje s doručkomGARANCIJA PLAĆANJA:
Hotel zadržava pravo predautorizacije kreditne karti ce u iznosu troškova cjelokupnog boravka, 48 sati prije dolaska. U slučaju promjene ili otkaza rezervacije istu je potrebno poništiti najkasnije 48 sati prije predviđenog dolaska. U proti vnom ćemo Vas teretiti za troškove cjelokupnog boravka.
Naziv kreditne karti ce: _______________________Broj kreditne karti ce: ________________________CVC kod: ________________ Vrijedi do: _________
Potpis: _________________________
Smještaj za sudionike konferencije po povlaštenim cijenama predviđen je u Hotelu Milenij*****, Grand Hotelu 4 opati jska cvijeta**** i Hotelu Agava****.Molimo Vas da prilikom rezervacije ispunite prijavnicu za rezervaciju smještaja i pošaljete faxom ili e-mailom u odjel rezervacija Milenij hotela najkasnije do 05. 09. 2014.(fax: +385 51 278 021, mail: [email protected])
Cijene po osobi i danu:
Hotel Milenij***** Milenij Grand Hotel 4 opati jska cvijeta****
Milenij Hotel Agava****
1/1 1/2 1/1 1/2 1/1 1/2Noćenje s doručkom
685,00 kn 530,00 kn 615,00 kn 438,40 kn 554,00 kn 393,00 kn
Polupansion(večera) / 651,00 kn 474,00 kn 590,00 kn 429,00 kn
Naplata za ručakdnevni menu u Grand Hotelu 4 opati jska cvijeta 150,00 kn
po osobi i danuBoravišna pristojba 7,00 kn
Garaža 90,00 kn po automobilu dnevno
(na navedenu cijenu odobravamo 20% popusta)Cijena smještaja
uključuje PDV i korištenje bazena
Check in: od 15:00 h / Check out: do 11:00 h
PRIJAVA ZA PRIJEVOZ
Media Turist d.o.o.Turistička agencija
Zrinjevac 1710000 ZAGREB
Cijena prijevoza za relaciju Zagreb-Hotel Milenij-Zagreb iznosi 190,00 kuna po osobi. Prijave se vrše na mail: [email protected]
sir za casopis.indd. NOVA.indd 1sir za casopis.indd. NOVA.indd 1 5/21/14 3:42:18 PM5/21/14 3:42:18 PM
IZ SADRŽAJA:➥ Preporuke za izradu plana razvojnih programa
➥ Utjecaj ZFPPN na proračunske korisnike i neprofitne organizacije
➥ Ustanove u kulturi u sustavu PDV-a
➥ Posebni uvjeti rada u školama i pripadajući dodaci na plaću
NAJAVA:
• 17. savjetovanje “Interna revizija i kontrola” 25. - 27. 9. 2014. Grand Hotel - 4 opatijska cvijeta, Opatija• 49. tradicionalno savjetovanje JESEN 2014. 23. - 25. 10. 2014. BLUESUN HOTEL, SOLINE - BRELA
• Seminari i radionice www.rif.hr
60 godina
vanjska 9.indd 1vanjska 9.indd 1 9/1/14 1:30:37 PM9/1/14 1:30:37 PM