PROGRAM I KNJIGA SAŽETAKA

23.svibnja2018.

Zagreb,Hrvatska

ORGANIZATORI:

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Studentski zbor Učiteljskog fakulteta

PROGRAMSKI ODBOR:

prof. dr. sc. Ivan Prskalo

izv. prof. dr. sc. Mario Dumančić

izv. prof. dr. sc. Lidija Cvikić

izv. prof. dr. sc. Tomislav Krznar

dr. sc. Marija Župančić Benić

Tomislav Vrandečić, prof.

ORGANIZACIJSKI ODBOR:

izv. prof. dr. sc. Mario Dumančić

izv. prof. dr. sc. Lidija Cvikić

Borna Nemet, predsjednik Studentskog zbora

Matej Ralašić

Janko Bulović

Ivana Šubić

Stela Beljak

Lovro Vukoja-Trošić

Sandi Kundih

PROGRAM

8.30–9.30 Prijavasudionika

9.30 SvečanootvaranjeStudikona

10.00–11.30 Izlaganjastudenata(radusekcijama)

11.30–12.30 Prezentacijavideouradakaipromotivneaktivnosti

12.00 Svečanootvaranjeizložbestudentskihradova

12.30–13.30 Radionice(skupinaA)

13.45–14.30 Interaktivnapredavanja

14.45–15.45 Radionice(skupinaB)

16.00-17.00 KoncertisvečanozatvaranjeStudikona

17.00 Druženjeuzosvježenje

Program Studentske konferencije znanosti i umjetnosti – STUDIKON

Učiteljski fakultet Savska cesta 77, Zagreb

8.30 – 9.30 Prijava sudionika – dvorana 330, 3. kat lijevo 12.00 Svečano otvaranje izložbe studentskih radova – Galerija Učiteljskog fakulteta

9.30 Svečano otvaranje konferencije – dvorana 308

prof. dr. sc. Ivan Prskalo, dekan Učiteljskoga fakulteta

12.30 – 13.30 Radionice (skupina A)

10.00 – 11.30 Izlaganja studenata (rad u sekcijama)

Filozofija

Hrvatski jezik

Metodika nastave hrvatskoga jezika

Informacijske znanosti, komunikologija i metodika

nastave stranoga jezika

Likovna umjetnost

Matematika i kineziologija

Pedagogija i psihologija

13.45 – 14.30 Interaktivna predavanja

studenti UFZG-a: O međunarodnoj mobilnosti iz perspektive studenata, dvorana 312 Jadranka Bjelica: Uloga ravnatelja i stručnih suradnika u školi, dvorana 324 Davor Špoljar: Program e-Twinning, dvorana 317 studenti UFZG-a: Škola stvaralaštva Novigradsko proljeće, dvorana 206 Nikša Božidar Tarabić: Intervju za posao – kako ostaviti drugi (prvi) dojam?, dvorana 322 studenti UFZG-a: Što je OMEP?, dvorana 209

11.30 – 12.30 Prezentacija videouradaka studenata – dvorana 20A 14.45 – 15.45 Radionice (skupina B)

11.30 – 12.30 Promotivne aktivnosti

Centar za izdavaštvo Učiteljskoga fakulteta – prodaja knjiga Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu - Upoznaj svoja prava! Studentski portal S-misao

Work and travel – predstavljanje programa

16.00 – 16.45 Koncert – Glazbena scena Učiteljskoga fakulteta

16.45 – 17.00 Svečano zatvaranje konferencije

17.00 Druženje uz osvježenje

10.00 – 11.30 Izlaganja po sekcijama

Filozofija – dvorana 322

10.00 – 10.15 Anamarija Jurak: Sredstva usmjeravanja kao sredstva moralnog odgoja

10.15 – 10.30 Silvia Gajšak: Pojam ljubavi na Zapadu i Istoku – filozofski pristup ideji ljubavi

10.30 – 10.45 Tajana s. Marija Zrno: Odgoj i ljubav – evanđeoska inspiracija odgojne djelatnosti

10.45 – 11.00 Marta Matković: Efektivni altruizam

Hrvatski jezik – dvorana 312

10.00 – 10.15 Marina Pizerak, Lucija Barišec i Tea Balaško: Diskursna analiza pisanih učeničkih radova – jesu li naši učenici

kreativni u pisanju?

10.15 – 10.30 Karla Mandić i Lucija Antonija Milošević: Razlike u ostvarenju jezične djelatnosti pisanja kod učenika s i bez

posebnih jezičnih poteškoća

10.30 – 10.45 Dea Dobranić i Monika Mrkonić: Kajkavska vježbenica

10.45 – 11.00 Marina Krakan: Obrada proznoga teksta Nade Zidar-Bogadi „Kišobran mi priča“

11.00 – 11.15 Helena Domjanković: Javni sat – interpretacija basne Noćna ptica i šišmiš

11.15 – 11.30 Jerko Fabić: Suvremena hrvatska romaneskna produkcija – književna nagrada „Mato Lovrak“

Metodika nastave Hrvatskoga jezika – dvorana 308

10.00 – 10.15 Adriana Graberec i Martina Krcivoj: Jesu li teme metodičkih predložaka u udžbenicima jednako poticajne za

djevojčice i dječake?

10.15 – 10.30 Ivona Golubić: Uspješan javni sat iz Hrvatskoga jezika

10.30 – 10.45 Aleksandra Hrman: Pristup lektiri u razrednoj nastavi

10.45 – 11.00 Lara Karabatić: Javni sat hrvatskoga jezika - vježbanje i ponavljanje

11.00 – 11.15 Tea Ercegovac: Javni sat iz Hrvatskoga jezika - kratice

11.15 – 11.30 Laura Gradečki: Sat interpretacija lirske pjesme Zlate Kolarić-Kišur „Riječi“

Informacijske znanosti, komunikologija i metodika nastave stranoga jezika – dvorana 324

10.00 – 10.15 Ivana Jovanovac: Utjecaj crtanih filmova na djecu predškolske dobi

10.15 – 10.30 Karlo Pandur: Rad po postajama

10.30 – 10.45 Nika Treščec, Tin Baborsky, Rea Bušić i suradnici: Integracija tehnologije u nastavi jezika na primjeru radijske drama

Awongalema

10.45 – 11.00 Adriana Telebar: Korištenje infrastrukture oblaka u edukaciji

Likovna umjetnost – dvorana 317

10.00 – 10.15 Klara Brcko: Značaj likovnosti u oblikovanju slikovnice

10.15 – 10.30 Eda Migić i Iva Bem: Land art u likovnim aktivnostima djece rane i predškolske dobi

10.30 – 10.45 Beata Guszak i Ana Kanisek: Primjeri dobre prakse – grupni rad u likovnoj kulturi

10.45 – 11.00 Ella Ivanković i Martina Begić: Prikaz nastavnoga sata likovne kulture u razrednoj nastavi

Matematika i kineziologija – Aula, dvorana 13

10.00 – 10.15 Antonia Miloš: Sadržajne i socijalne komponente razredne klime na nastavi geometrije

10.15 – 10.30 Antonia Miloš: Netipični sat iz matematike u 2. razredu

10.30 – 10.45 Kristina Vrščak, Kristina Jurgec i Amanda Vidaković: Interaktivna matematička slikovnica Put od vrta Metrovrta

10.45 – 11.00 Marta Poljak: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi matematike – matematički kotači i motivacijski video

sadržaji

11.00 – 11.15 Josipa Hotovec: Matematički zahtjevi u TIMSS istraživanju

11.15 – 11.30 Mirta Marija Mušec: Razlika u bimanualnoj koordinaciji i finoj motorici na temelju spola djece mlađe školske dobi

Pedagogija i psihologija – dvorana 206

10.00 – 10.15 Hana Grbić: Komunikacija u konfliktnim situacijama između odgajatelja i roditelja

10.15 – 10.30 Dea Kralj: Podrška roditeljima kao pretpostavka boljeg uključivanja u odgojno-obrazovne ustanove – primjer Belgije

10.30 – 10.45 Ana Galić i Tajana Gamilec: Slikovnice koje pomažu u prihvaćanju obiteljske različitosti – istraživanje i analiza

dostupnih slikovnica

10.45 – 11.00 Filip Panić: Outdoor curriculum – šumski vrtić

11.00 – 11.15 Nikolina Prosenečki, Antonela Janeš i Monika Iveković: Ličnost i obrazovanje

12.30 – 13.30 Radionice (skupina A)

Ivana Krilčić i Maša Rimac Jurinović: Procesna drama dvorana 322

Marijana Županić Benić: Kazalište sjena dvorana 16

Vladimira Velički: Malešnice dvorana 217

Katarina Aladrović Slovaček, Višnja Rajić, Marina Gabelica i Lidija Cvikić:

Kako se studenti mogu uključiti u znanstvenoistraživački rad? dvorana 208

Ivanka Katarinčić: Ritmičke igre i njihova dobrobit u radu s djecom s teškoćama u razvoju dvorana 312

Marina Gabelica: Pripovijedanje - storytelling dvorana 317

Adrijana Višnjić Jevtić: Interkulturalne kompetencije djece dvorana 206

Tina Radibratović i Anamarija Tomašević: Komunikacija s roditeljima dvorana 209

Darinka Kiš-Novak: Fizikalno-kemijska svojstva vode i pojavnost života – upoznajmo znanost

kroz igru i učenje dvorana 211

Edita Rogulj: Ples pisanja dvorana 311

Ana Valjak Čunko: Što govore kada ne pričaju? dvorana 313

Ines Carović: Od A do Ž – vježbe za glas i izgovor dvorana 319

Miroslav Huzjak: Žongliranje Aula, dvorana 13

Diana Atanasov Piljek: Pokret i braingym dvorana 326

Viktorija Lovrinčević i Gloria Kordić: Penzići u luniću dvorana 20A

13.45 – 14.30 Interaktivna predavanja

Dominik Bortas, Tea Dvoršćak, Romana Kuhar, Valentina Gučec: O međunarodnoj mobilnosti iz perspektive studenata, dvorana 312

Jadranka Bjelica, ravnateljica OŠ Fran Krsto Frankopan: Uloga ravnatelja i stručnih suradnika u školi, dvorana 324

Davor Špoljar, Agencija za mobilnost i programe Europske unije: Program e-Twinning, dvorana 317

Sandi Kundih i Janko Bulović: Škola stvaralaštva Novigradsko proljeće, dvorana 206

Božidar Nikša Tarabić, Hrvatski studiji: Intervju za posao – kako ostaviti drugi (prvi) dojam?, dvorana 322

Klara Njegač, Ella Babić i Dora Nemanić: Što je OMEP?, dvorana 209

14.45 – 15.45 Radionice (skupina B)

Ivana Krilčić i Maša Rimac Jurinović: Procesna drama dvorana 322

Marijana Županić Benić: Kazalište sjena dvorana 16

Vladimira Velički: Malešnice dvorana 217

Katarina Aladrović Slovaček, Višnja Rajić, Marina Gabelica i Lidija Cvikić:

Kako se studenti mogu uključiti u znanstvenoistraživački rad? dvorana 208

Ivanka Katarinčić: Ritmičke igre i njihova dobrobit u radu s djecom s teškoćama u razvoju dvorana 312

Marina Gabelica: Pripovijedanje - storytelling dvorana 317

Adrijana Višnjić Jevtić: Interkulturalne kompetencije djece dvorana 206

Tina Radibratović i Anamarija Tomašević: Komunikacija s roditeljima dvorana 209

Darinka Kiš-Novak: Fizikalno-kemijska svojstva vode i pojavnost života – upoznajmo znanost

kroz igru i učenje dvorana 211

Edita Rogulj: Ples pisanja dvorana 311

Ana Valjak Čunko: Što govore kada ne pričaju? dvorana 313

Ivana Bonifačić: Waldorfska pedagogija dvorana 319

Višnja Rajić: Montessori pedagogija Aula, dvorana 13

Diana Atanasov Piljek: Pokret i braingym dvorana 326

Viktorija Lovrinčević i Gloria Kordić: Penzići u luniću dvorana 20A

16.00 – 17.00 Koncert – Glazbena scena Učiteljskog fakulteta

Razvijanje sluha i ritma (Josipa Kraljić, v. pred.)

• Dječje narodne pjesme: Dječja poskočica, Išli smo u školicu, Raca plava po Dravi

Instrumentalno usavršavanje – klavir 1 (Dr. sc. mr. art. Tamara Jurkić Sviben, asist. )

• J. Thompson: Clog Dance

• M. Mier: Ragtime Do-Si-Do

Izvodi: Ivana Puškarić

Skupno muziciranje (Tomislav Vrandečić, v. pred.)

• C. Kilvington: dva južnoamerička plesa: Xote, Cateretê

Izvodi: Gitarski trio – Nikolina Medvedović, Bernarda Pihač, Tomislav Vrandečić

• G. Fauré: Sicilienne

Izvode: Ema Zadro – violina

Tomislav Vrandečić - gitara

• A. Piazzolla: Libertango

Izvode: Anita Fiket – flauta

Tomislav Vrandečić – gitara

Impostacija glasa (Branka Bubalo Paliska, v. pred.)

• G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak žuti

• Kamilo Kolb: Ave Maria

• Međimurska narodna: Češljaj me, češljaj, majkica

Flaute: Anita Fiket i Ema Mezga

• Ivo Lhotka Kalinski: Roža

Izvodi: Regina Tadić

Klavirska pratnja: Karla Novaković

• W. A. Mozart: Duet iz opere: Cosi fan tute

Izvode: Barbara i Stefani Pijetlović

Klavirska pratnja: Tamara Jurkić-Sviben

Skupno muziciranje

• J. Tkalčić: Arabesque

Izvode: Ema Zadro – violina

Tamara Jurkić Sviben – klavir

• Ben E. King: Stand by me

• The Animals: House of the rising sun

Izvodi: Grupa „Euforija“

Mješoviti pjevački zbor Učiteljskog fakulteta „UFOVCI“ Odsjek u Zagreb (Diana Atanasov Piljek, v. pred.)

• G. D. Weiss / G. Douglas; What a wonderful world

• E. Cossetto: Ladarke (1. i 3. st.)

Glasovir: Dubravko Fiolić, v.pred.

Dirigentica: Diana Atanasov Piljek

P

SAŽETCI IZLAGANJA

FILOZOFIJA

AnamarijaJurak

Sredstvausmjeravanjakaosredstvamoralnogodgoja

Uovomraduprvoćeseobjasnitipojammoralniodgoj.Navestćesesredstvamoralnog

odgoja s naglaskomna sredstvima usmjeravanja. Zatim će se pojasniti važnost savjeta,

primjera, stvaranja ideala, dnevnog reda, igre, rada i kulturne razonode u razvijanju

moralnozreleosobespremnezaživot.

SilviaGajšak

PojamljubavinaZapaduiIstoku–filozofskipristupidejiljubavi

Uovomusmenomizlaganjupredstavitćunekolikofilozofskihideja,tojest,pogledaprema

ljubavi.Sobziromdajeljubavjedankompliciran,skoromisteriozanpojam,kojismosvimi

osjetili,alisvatkonasvojnačin,ovajradćeprobatipojasnitikakodvapoznatafilozofska

pravca se bave tom idejom. U prvom djelu ću pričati o poznatijem aspektu filozofije -

zapadnjačkom.Glavnifokusćebitinaantičkimrazmišljanjima,posebicePlatonuiljubaviu

njegovomdjeluSimpozij.Ujednoćuukratkoobjasniti iostalepravce: ljubavusrednjem

vijeku, egzesticalizam i današnje smatranje ljubavi.U drugomdjelu ću ukratkopribližiti

istočnjačke filozofske pravce, ali ću se usmjeriti na taoizam, konfucionizam, japansku

filozofiju,budizam ihinduizam.Nakrajućusažeti sveuzaključkususporedbomtadva

pravcarazmišljanjaimoćićemovidjetipostojilitočkadodiramisliiline.

Tajanas.MarijaZrno

Odgojiljubav–evanđeoskainspiracijaodgojnedjelatnosti

Ovim se izlaganjemnastoji sagledati fenomenodgoja nadahnutog evanđeoskommišlju

kakojurazumijevatradicijakršćanskogaZapada.Bitjeodgojaodnos,anjegovasvrhajeda

sedrugombićupomognedabudeonsam.Stogaseodgojmožeshvatitiikaoapostolat,

kaostalanpozivnabudnost,jeronajkojiodgajasudionikjebožanskogaplana.Ujednose

nastoji ukazati i na činjenicu kako evanđeoska misao može biti inspirator odgojne

djelatnostiiusituacijikadaseodgojnadjelatnostsagledavaizvankonfesionalnogokvirate

damožebitipozivnasusretrazličitosti.Sobziromnatodačovjekukršćanstvupredstavlja

vrhunac svega stvorenoga temu se kao takvome pridaje najveća pozornost, cilj ovoga

izlaganja jest predstaviti ideal Kristova moralnog naučavanja, koji je temelj kršćanske

pedagogije.Noistodobnoseželiskrenutipažnjainaproblematikuodgojaljudskenaravis

kojomsečovjeksvakodnevnosuočava,budućidajebićesatkanoodkontradikcija.Najveći

trenuci našega života nisu provedeni u motrenju naših vlastitih „ja“, već su usmjereni

premadrugima.ZatojeljubavpremaBoguprva,akosegledanaporedakzapovijedanja,

no ljubav premabližnjemu je prva, ako se gleda na obavezu izvršavanja. Stoga je velik

naglasak stavljen na blaženstva, koja su u svojoj dubini Kristov autoportret, a iz kojih

proizlaze normativneupute zamoralni život. Cilj odgoja u kršćanstvu jest postići da se

čovjekuspnedotranscendentnoghumanizma,štojekrajnjidometrastaljudskeosobe.Na

koncu,trebauvijek imatinaumudaječovjekbićedvostrukepovijesti:povijestikojuon

stvaraipovijestikojastvaračovjeka.

MartaMatković

Efektivnialtruizam

CiljjeovogradapredstavitipokretefektivnialtruizamunutarSingerovefilozofijeizkojeje

inastao.TemeljisenanjegovimknjigamaPracticalEthics (1971) iTheExpandingCircle:

Ethics,EvolutionandMoralProgress(1981),kojesuvažniljudiunutarsamogpokretačitali

zavrijemestudentskihdananakolegijimakodsamogSingera.Upravonastoupućujena

važnostpraktičneetikeusuvremenomsvijetutećeiotomebitigovora.Nadalje,altruizam

ječestodoživljavankaopotpunasuprotnostegoizmu,radičegamožebitipercipirankao

potpunožrtvovanjesebeisvojihinteresa.No,afektivnialtruizamnijetakvavrstapokreta.

Čak štoviše,unjemuse i zagovaraelementosobne sreće. Situacijau kojojnetkomože

prosperirati,auz to ipoboljšati tuđiživotnistandard,ovdjesesmatraoptimalnom ine

smanjuje altruističnost njihovih djela. Čineći najbolje što mogu, ne samo da znatno

mijenjaju životedrugihnaboljeveć točine i sebi. Iz svojihpostupakaefektivnialtruisti

izvlače i osobno zadovoljstvo radi svojihpostignuća.Unutar rada su razmotreneglavne

postavkepokretetejeobjašnjenodokojihgranicatrebamodovoditisvojedobročinstvou

svakodnevnomživotu.Pobližesu,unutarobjašnjenjasmjernicakojimaseefektivnialtruist

trebavoditi,objašnjene idužnostipremanašimobiteljima,ali ine-ljudskimbićanačije

živote svojimpostupcima također svakodnevnoutječemo radi čega je njihovudobrobit

važnorazmotriti.

HRVATSKI JEZIK

MarinaPizerak,LucijaBarišeciTeaBalaško

Diskursnaanalizapisanihučeničkihradova–jesulinašiučenicikreativniupisanju?

Iako se dugo smatralo kako je kreativnost urođena osobina čovjeka, novije teorije

potvrđujukakosekreativnost,jednakokaoinekadrugaznanjailivještine,moženaučitiili

svremenomrazviti.Unastavihrvatskogajezikauosnovnojškoliučenikesesustavnopotiče

na različite vrste pisanja, a u skladu s Nastavnim planom i programom (2006) učenici

ovladavaju različitimpisanimoblicima i vrstama tenjihovimkarakteristikama (esej,opis

unutarnjegprostora,vijest,pismoidr.).Čitajućiučeničkeradovemožesezamijetitikakosu

oni često shematizirani, učenici ponavljaju slične riječi i rečenične konstrukcije

zanemarujući svoj doživljaj i viđenje, odnosno kreativni pristup bilo kojoj vrsti teksta.

Upravozatoodlučilismoanaliziratipisaneradoveučenikatrećeg,četvrtogipetograzreda

(N=60)kakobismonadiskursnojrazinividjelikakoučenicioblikujukompoziciju,kojimse

konektorimaimodifikatorimasluže,kakopostižukohezijuikoherencijuteksta,kojevrste

rečenicanajčešćekoriste,kojisuimnajčešćipridjevi,akojenajčešćeimeniceuoblikovanju

teksta, kolika je duljina rečenice, a kolika duljina teksta te jesu li u svojim tekstovima

inovativni,odnosnokreativni.Rezultatećemousporeditipodobitepospolu.Očekujese

daće rezultatipokazati kakopostojiustaljeninačinpisanjakoji tekponekad imau sebi

razrađenu neku kreativnu ideju. U skladu s tim, razmotrit ćemo nekoliko načina kako

poticatikreativnopisanjeunastavihrvatskogajezika.

KarlaMandićiLucijaAntonijaMilošević

Razlikeuostvarenjujezičnedjelatnostipisanjakodučenikasibezposebnihjezičnih

poteškoća

Unastavihrvatskogajezikačestojenajtežemotiviratiučenikezaučenjesadržajapravopisa

i gramatike jer su ti sadržaji po svojoj naravi suhoparni, apstraktni i djeci upravo zato

nezanimljivi. Pronaćimotivaciju za učenje jezikamožda je i još teže ukoliko učenik ima

određenu jezičnu poteškoću. Upravo zato u ovom istraživanju željeli bismo usporediti

najčešće pogreške na gramatičkoj i pravopisnoj razini kod učenika trećega i četvrtoga

razredaosnovneškole(N=60)udvjemaskupinama:učenicibezjezičnihpoteškoćaiučenici

sjezičnimpoteškoćama.Zapotrebeovogaistraživanjaučenicićepisatikratkipisaniradna

temuZaštovolimilinevolimzimu,apotomćenjihovipisaniuradcibitianaliziranisobzirom

nabroj i vrstupogrešakanapravopisnoj i gramatičkoj razini.Očekuje sedaćeučenici s

poteškoćamačiniznačajnovišepogrešakanaobjerazine.Rezultatidobiveniistraživanjem

trebalibiukazatinanoveidrugačijenačinepoučavanjakojićepovećatimotivacijuismanjiti

brojpogrešakaupisanimuradcima.

DeaDobranićiMonikaMrkonić

Kajkavskavježbenica

Kajkavska vježbenica – od ideje do realizacije; Kajkavska vježbenica sa slovaricom za

početno čitanje i pisanje plod je skupnoga rada studenata pete godine Učiteljskoga

fakultetauČakovcu,modulahrvatskijezik,usklopukolegijaMetodikakajkavskoganarječja

i književnosti. Prikazat će se metodologija izrade vježbenice, mogućnosti korelacije i

primjeriobradepojedinihslova.Izgledvježbenicezajedničkijedefiniran,asastojiseod28

slovahrvatskeabecede (u većini kajkavskih govora samo sudvijepalatalneafrikate, po

izgovoru između štokavskih ć i č, đ i dž). Svakom slovu abecede posvećeno je šest (6)

stranicakojesadržereprezentativnitekstnakajkavskomnarječjutemeljenonapredmetu,

biću,pojavi ili zanimanjupoznatomdjetetu s kajkavskogapodručja, vježbepisanja toga

slova,predložakzakreativnoizražavanjeučenika,zanimljivostiopojmuzaodabranoslovo,

matematičke vježbe i bojanku. Svrha slovarice jest dvojaka: promicanje i njegovanje

kajkavskoganarječja,odnosnomaterinskogaidiomaskojimsedijeteprvotnosusreće,uz

njegarazvijagovornesposobnostiipostupnoovladavanjehrvatskimstandardnimjezikom.

VidljivojepremaNastavnomplanuiprogramukakosusadržajivezaniuzhrvatskanarječja

slabijezastupljenipanašuvježbenicusmatramovrlodobromintervencijomobogaćivanja

nastavehrvatskogajezika,aliikaomogućnostkorelacijesostalimnastavnimpredmetima.

Zavičajna vježbenica pokazuje da škola ne zanemaruje dijalekt, amože se koristiti kao

pomoćno nastavno sredstvo koje omogućuje učenicima prirodno usvajanje hrvatskoga

jezikaukontekstuokomitevišejezičnosti:oddječjegaimanentnogjezikadostandardnoga

hrvatskogjezika.

MarinaKrakan

ObradaproznogatekstaNadeZidar-Bogadi„Kišobranmipriča“

PrilažemradukojemujeprikazanaartikulacijanastavnogsataizpredmetaHrvatskijezik.

RadiseosatuknjiževnostinakojemujeobrađenproznitekstKišobranmipričaautorice

Nade Zidar-Bogadi u interpretativno-analitičkom sustavu. U uvodnom, motivacijskom

dijelusata,nakonkratkograzgovoraokišnimdanimaučenicisuuzskladbuTheUmbrellas

ofCherbourgsotvorenimkišobranimaslobodnoplesaliporazredu.Doksuplesali,jednom

odučenikabihnakišobranstavilakišnukap,akadabihzaustavilaglazbu,tajbiučeniku

dvijedotrirečenicepredstaviosvojkišobran.Uglavnomdijelusata,nakoninterpretativnog

čitanjapriče,učenicisuiznosilisvojedojmove.Zatimsmozajednoprolazilidiopodioteksta

teanalizirali, komentirali i tumačili.U jednomdijelu teksta spominje se kakokišnekapi

mogujednostavnonestati,odnosnoispariti,pasamimuzpomoćkapaljke,žliceiupaljača

pokazalakakosetodogađa.Tajsepokusučenicimaizuzetnosvidio.Koristilasamiaplikacije

oblaka s kišnim kapima i snježnim pahuljicama načinjenim od vate, kolaža i ljepila.

Aplikacijesubilepostavljenenapločutesuimučeniciprilazili,promatrali ihidodirivali.

PrijesistematizacijeučenicimasampostavilapitanjeGdjebisteželjelipastidastekišnakap?

Natopitanjenisuodmahodgovarali,većsamihpotaknulanarazmišljanje.Nakonštosmo

na ploču i u bilježnice napisali najbitnije podatke vezane uz sam tekst, učenike sam

podijelila u parove te je svaki par dobio papir u obliku kišne kapi. Tada su ponovno

razmišljali o tome gdje bi željeli kapnuti da su kišna kap. Svaki je par trebao osmisliti

nekolikorečenicaukojimaćeopisatigdjebivoljelikapnuti izaštosuodabraliupravoto

mjesto.Nakrajusataučenicisučitalisvojeradovetesmosvekapljicevrpcompovezaliu

lanackojismonazvaliKapljicemaštalice.

HelenaDomjanković

Javnisat–interpretacijabasne„Noćnapticaišišmiš“

Uradu jeprikazanaartikulacijanastavnogsata izHrvatskog jezika.Nasatu jeobrađena

nastavnajedinicaizknjiževnostiNoćnapticaišišmiš(Ezop)–interpretacijabasne.Satje

bioorganiziranuoblikuproblemskenastave.Motivacijskidiosataosmišljenjeuformikraće

lutkarskepredstavekojajepotaknulaučenikenaiznošenjeosobnihiskustavaotomejesu

liikadaučilinatuđimpogreškama.Slijedilojeinterpretativnočitanjebasnenakonkojegsu

učeniciiznosilisvojaiskustvavezanauzpoukubasne–Boljespriječiti,negoliječiti!Učenici

su imali zanimljive odgovore. Pri ponavljanju obilježja basne, koristila su se induktivna

pitanja.Svakaskupinajedobilajednuvrstunastavnoglistićasposebnimzadacimazasvaku

odsastavnicabasne.JednaskupinajerješavalakrižaljkučijejerješenjebiloLIKOVI,druga

skupina jedobilapitanjavezanauzOSOBINE,atrećaskupina jeriješilaproblemPOUKE

basneipoukeopćenito.Nakonsistematizacije,učenicisudobilizadatkezastvaralačkirad.

Jednaskupinajedobilatrirazličitepoukenapisanenatripapirarazličitebojekojesumorali

smislenospojiti inakontoga izabrati jednupoukukojaće impomoćipripisanjubasne.

Druga skupina je napravila strip vezan uz pročitanu basnu. Treća je skupina pomoću

slagalicasložiladviježivotinjekojesupredstavljalelikovekojićesudjelovatiunjihovojbasni

itojeuspješnopotaknuloučenikenastvaralačkirad.

JerkoFabić

Suvremenahrvatskaromanesknaprodukcija–književnanagrada„MatoLovrak“

RadSuvremenidječjihrvatski romansaspektaknjiževnenagrađivanostiuprvomdijelu

obuhvaća interpretaciju suvremene hrvatske romaneskne produkcije, odnosno romane

nagrađivaneknjiževnomnagradomMatoLovrakurazdobljuod2006.do2016.godine,

nagradomkojasedodjeljujezanajboljidječjiromanuproteklojgodini.Nagrađeninaslovi

injihoviautorisagledavajusesgledištanjihovepoznatostiučiteljimarazrednenastavei

profesorimaHrvatskogjezikaupredmetnojnastavi.Provedenojeterenskoistraživanječiji

jecilj ispitatiupoznatostučiteljaHrvatskogajezikasknjiževnimtrendovimasuvremenog

dobatenjihovamogućaimplementacijaunastavniproces.Konkretno,ciljistraživanjabio

je saznati u kojojmjeri spomenuta ciljana skupina ispitanika prati aktualnosti iz svijeta

književnosti, potiče učenike na samostalan odabir lektirnih naslova, a također ispitati

zadovoljstvo trenutno važećim popisom lektire te mišljenje o dopuni toga popisa

suvremenim književnim djelima. Istraživanje je također dovelo do saznanja o osobnim

iskustvima učitelja vezanima uz uvažavanje samostalnog učenikovog izbora/predlaganja

književnih naslova za čitanje, kao i povjerenje učitelja u književnu afirmaciju u vidu

nagrađivanostiodstranestrukekaokriterijauvrštavanjaknjiževnihdjelanapopislektire.

Ključne riječi: književna nagrada Mato Lovrak, lektira, praćenje književnih trendova,

suvremeni hrvatski dječji roman, terensko istraživanje mišljenja i iskustava učitelja

Hrvatskogajezika.

METODIKA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA

AdrianaGrabereciMartinaKrcivoj

Jesulitememetodičkihpredložakauudžbenicimajednakopoticajnezadjevojčicei

dječake?

Istraživanje o tome jesu li tememetodičkih predložaka jednako poticajne za dječake i

djevojčice provedeno je na uzorku od N = 2522 ispitanika (48,5% djevojčica i 51,5%

dječaka)u53osnovneškoleuRepubliciHrvatskoj.Ciljistraživanjabiojeispitatijesuliteme

metodičkih predložaka u integriranim udžbenicima od 2. do 4. razreda osnovne škole

jednakopoticajnedječacima idjevojčicamajersurezultatičitalačkepismenostipokazali

bolji uspjeh djevojčica.Metodički predlošci u integriranim udžbenicima analizirani su i

klasificiraniu14 tematskih cjelina te jeprikazananjihova zastupljenost i ispitan interes

dječakaidjevojčicazateteme.Rezultatipokazujudasuuudžbenicimazastupljenijeone

temezakojedjevojčicepokazujuvećiinteres,odnosnodasudječaciiskazalinajvećiinteres

zasamo5,9%temakojesenalazeuaktualnimintegriranimudžbenicimadoksudjevojčice

pokazaleintereszačak93,3%tema.Možesezaključitidasutememetodičkihpredložaka

uintegriranimudžbenicimazanimljivijedjevojčicama.Tojeimogućiuzrokboljihrezultata

djevojčicaudosadašnjimistraživanjimačitalačkepismenosti(PISA).

Ključne riječi: teme metodičkih predložaka, primarno obrazovanje, interes djevojčica i

dječaka

IvonaGolubić

UspješanjavnisatizHrvatskogajezika

Uradujeprikazanaartukulacijanastavnogsata izHrvatskog jezikaukojemjeobrađena

nastavnajedinicaStvaralačkopisanje.Umotivacijskomdijelusatanakonštojemetodom

razgovoraevociranoučeničkoiskustvootomeštoječudno,aštočudesno,učenicimaje

pokazana čudesna vrana koja im je donijela čudnu priču. Učenici su na temelju teksta

Čudnapriča naučili od čega se sve sastoji sastavak.Radećiuparuučenici suodređivali

trodijelnustrukturupriče.Metodomrazgovoraučenicisupotaknutidaotkrijupočemuse

razlikujuuvod,glavnidioizavršetak.Udrugomdijelusataučenicipišusastavaknatemu

Neobičandogađaju životu jedne žirafe primjenjujućiprethodnousvojene činjenice.Na

krajusataučenicisučitalisastavkepredrazredom,anaglavisuimaličudanšeširkojiimje

biopomoćkakobinjihovapričabilaštočudnija.Sastavcisuodličnonapisani,aučenicisu

savladaliinaučilipredviđenogradivo.

AleksandraHrman

Pristuplektiriurazrednojnastavi

U vrijeme kad mediji preuzimaju ulogu knjige, čime ona nerijetko dolazi na sporedno

mjesto, javlja se potreba za vraćanjem knjizimjesta i uloge koje zaslužuje. Učenici sve

manječitaju,asvevišeseokrećurazličitimdigitalnimuređajimapoputmobitela,računala

itableta.Uslijedtakvihdruštveno-sociološkihprocesa,lektiraunastavipostajeučiteljima

veliki izazov,prije svega, zbog zahtjevneulogemotiviranjaučenikana čitanje, ali i zbog

mnoštva metodičkih mogućnosti koje mogu iskoristiti prilikom nastavne interpretacije

lektirnih djela, kao i provjere usvojenosti lektirnih sadržaja. U radu će se prikazati dio

istraživanjakoje jeprovedenozapotrebediplomskogradapodnazivom Izazovinastave

lektireuosnovnojškoli.Istraživanjejeprovedenomeđuučiteljimarazrednenastave,acilj

jebiootkritikoji sunajčešćipristupiobradi lektireu razrednojnastavi,kolikosuučitelji

zadovoljnipopisom lektirekoji jepropisanNastavnimplanom iprogramomzaosnovnu

školutekojisunjihovikriterijiizborapopisalektire.Uzrezultateistraživanjakojeseodnosi

napristuplektiriurazrednojnastavi,raddonosiiteorijskupodloguzanjihovopromišljanje

iinterpretaciju.

Ključne riječi: lektira, metodički pristupi u nastavnoj obradi lektire, razredna nastava,

terenskoistraživanje,učiteljiHrvatskogajezika.

LaraKarabatić

Javnisathrvatskogajezika-vježbanjeiponavljanje

Predstavitćusvojjavnisatkojisamimalau4.razredu.NastavnatemajeIzricanjeprošlosti,

sadašnjostiibudućnosti.Izabralasamtajsatjersamzahvaljujućinjemudobilaponuduza

posao.

TeaErcegovac

JavnisatizHrvatskogajezika-Kratice

Izlaganjebihprovelakaoprezentacijusvogjavnogsataizhrvatskogjezika.Uizlaganjubih

seosvrnulanasvojeiskustvosasata.Iznijelabihsvojeidejekojesupridonijeledanastavna

temabudezanimljivailakorazumljivaučenicima.

LauraGradečki

SatinterpretacijalirskepjesmeZlateKolarić-Kišur„Riječi“

Ovim radom želi se ukazati na prednosti korelacijsko-integracijskog sustava u razrednoj

nastavi Hrvatskog jezika. Sustav podrazumijeva povezivanje nastavnih sadržaja unutar

predmeta imeđupredmetima.Književni tekstpovezansasadržajima ipredmetimakoji

pomažuutumačenjuteksta,aučenik,učitelj,oblicirada,komunikacija,metodeisredstva

nisuuvjetovani,većmogubitikaousvakomodsustava.JavnisatprovedenjeuI.osnovnoj

školiPetrinjau3.razredukoristećikomunikacijskiistvaralačkipristupuokvirukorelacijsko-

integracijskogsustava.Ciljsatabiojeizrazitidoživljajteksta,aktivnosudjelovatiujezičnim

djelatnostima, dok je ključni pojam obrade bila tema. U radu su prikazane korištene

metode,izvoriisredstva.Raddokazujedaseaktivnimpoložajemučenikatekorištenjem

navedenogsustavadinamičnije, izanimljivijeučenicima,možeobraditisatinterpretacije

lirskepjesme.

INFORMACIJSKE ZNANOSTI, KOMUNIKOLOGIJA I METODIKA

NASTAVE STRANOGA JEZIKA

IvanaJovanovac

Utjecajcrtanihfilmovanadjecupredškolskedobi

Crtani filmovisuneštoštoobilježavajusvakodjetinjstvo idječji razvoj.Teško jezamisliti

životpredškolskogdjetetabezgledanjaanimiranih filmova.Ponekad je tomoždabivalo

češćeiintenzivnijezarazlikuoddanas,alicrtanifilmoviprivlačesvačijupažnju.Raznovrsni

su i najčešće poučni, s određenom tematikom, namijenjeni za raznoliku dob najmlađe

publike.Osimštoucrtanimfilmovimasusrećemoraznelikove,radnje,spletke,usponei

padove, ono što neprimjetno susrećemo jest komunikacija. Crtani filmovi utječu na

izražavanje emocija, pokazivanje stavova, odražavanje osobina ličnosti i poticanje ili

mijenjanje verbalne komunikacije. Isto tako utječu na pažnju i razvoj komunikacijskih

vještina.

KarloPandur

Radpopostajama

Radpopostajama(njem.Stationenarbeit) jedna jeodmogućnostiorganiziranjanastave

svihpredmetapa tako inastavestranih jezika.Ovakav radsučenicimaorganizira sena

način da se na nekolikomjesta u učionici postave postaje na kojima se nalaze različiti

zadatci koje učenici rješavaju određenim redoslijedom. Cilj ovog izlaganja je ukratko

predstavitimogućnosti radapopostajamaunastavistranog jezika,ukazatinaprednosti

ovakveorganizacijenastavnogprocesa,ali inamoguće izazoveprovedbetogprocesau

praksi.

NikaTreščec,TinBaborsky,ReaBušićisuradnici

IntegracijatehnologijeunastavijezikanaprimjeruradijskedramaAwongalema

Integracija tehnologije u nastavi jezika na primjeru radijske drame koju smo izradili u

programuAudacitynakolegijuKreativnenastavneaktivnostinaengleskomjeziku2.

AdrianaTelebar

Korištenjeinfrastruktureoblakauedukaciji

E-obrazovanje ima tehnološki i pedagoški aspekt.Oba aspekta podrazumijevaju pomoć

računalno-komunikacijske tehnologije u procesu učenja: u tehnološkom smislu kao

obrazovanje,aupedagoškomkaointeraktivniprocesučenja.E-obrazovanjeuHrvatskojse

možeodvijatiuzpomoćuslugakojenudeprivatneijavneustanove,školeivisokaučilišta

svihvrstairazinatedvijespecifičnejavneustanove:Sveučilišniračunalnicentar(SRCE)i

Hrvatskaakademska i istraživačkamreža–CARNET.Zae-obrazovanje sve sevišekoristi

infrastrukturauoblakukojajeuraduopisana.Prikazanisunajvažnijiakteripromocijee-

obrazovanjauHrvatskojinjihovinaporiuunapređenjuipromocijiinfrastruktureoblakau

e-obrazovanju.

LIKOVNA UMJETNOST

KlaraBrcko

Značajlikovnostiuoblikovanjuslikovnice

Slikovnicajeprvaknjigaskojomdijeteimadoticajikojamupomažeuotkrivanjusvijetate

onakaoisvakadrugaknjigazadjecuimarazličitefunkcijekojeodgovarajupotrebamadjece

raneipredškolskedobi.Tefunkcijekoristedjecikakobiserazviliusvimaspektimabitnim

za snalaženjeu svijetuu kojemžive.Vrlo jebitno korištenjedobre ilustracije i tekstau

slikovnicikakobinjezinavrijednostbilaštoveća.Likovnostkojajeprisutnauslikovniciikoju

djecauočavajuprilikomčitanjamožepomoćiurazvijanjudječjeglikovnogizričaja.Fizičke

značajkekoječineslikovnicutenjezinielementidizajnapomažunamuotkrivanjunjezine

estetike. Djeca uviđaju i najmanje detalje u ilustracijama, često predviđene od strane

odraslih, koje mogu utjecati na razvoj dječje osjetljivosti za estetiku. Estetski doživljaj

čitanjaslikovnicekrijeseuosjetilima.Sogajekaodioistraživanjauumjetničkompodručju

prikazanooblikovanjeautorskeslikovnicepodnazivomMalenivrtnamjenjenedjeciodtri

dopetgodina.

EdaMigićiIvaBem

Landartulikovnimaktivnostimadjeceraneipredškolskedobi

Kod planiranja likovnih aktivnosti u vrtiću potrebna je raznolikost likovnih materijala i

tehnika, ravnomjerno smjenjivanje likovnihpodručja i tehnika teodgovarajućiprostorni

uvjeti.Važnajeipromjenamjestaizvođenjalikovnihaktivnostikojese,osimuunutrašnjem

prostoruvrtića,moguodvijatiiuvanjskomprostoru.Različitelikovneaktivnostiuprirodi

imaju veliko značenje u osvješćivanju dječjih osjetnih percepcija. Stvaranjem izravno u

krajoliku, koristeći se prirodnimelementima kao što su kamenje, grane, pijesak, voda i

slično,djecuupoznajemosumjetnošćuLandarta.Djecarazličitematerijaleuprirodimogu

slagatijedannadrugi,preklapatiih,spajatiihurazličitekompozicije,lijepitiih,bojatiihi

nakrajuslagatimotiveodnjih.Touključujeizrađivanježivotinja,kukaca,krugova,brodova

iostalihmotivakojimogubitivezaniuzaktualnuaktivnostvrtićailisepodređujuosobnim

interesima djece. Land art potiče djecu da istražuju i stvaraju ne brinući o gotovom

proizvodu.Djecaćeeksperimentirati,griješitiiisprobavatisamostalnonoveidejeuživajući

ukreativnomprocesu.Nepostojipraviilipogrešannačindaseostvarefinalniproizvodi,

samougodanizabavanprocesiskustva.UradupredstavljamolikovneaktivnostidjeceDV

PetrinjčicaizPetrinjeiDVRibicaizZagrebanastaleuokvirumetodičkihvježbiizpredmeta

Metodikelikovnekulture.Prikazujemoprimjeredobreprakseuključivanjadjeceuproces

Landartakoji imomogućavarazvijanjekreativnostisamostalnimrješavanjemproblema,

potičeekološkuosviještenostdjeceiutječenacjelovitrazvojdjece.

BeataGuszakiAnaKanisek

Primjeridobreprakse–grupniradulikovnojkulturi

Ciljjeradaistaknutiprimjeručinkovitoggrupnogradaunastavilikovneculture.Metodika

sata likovne kultureobuhvaćapet etapa, a to su: priprema,motivacija, najava zadatka,

realizacija(rad)teanalizaivrednovanjelikovnogprocesaiprodukta.Unajavizadatkavažno

jeusmjeritiučenikenaradugrupikojipodrazumijevaodređenapravila iulogeučenika.

Ključno jedaučenici razumijuštoseodnjihočekujeu takvomoblikurada.Nekesuod

glavnih odrednica grupnog rada: suradnja, komunikacija, međusobno uvažavanje te

usmjerenostnazajedničkicilj.Uetapirealizacijeodvijajusedvaparalelna,alimeđusobno

uvjetovanaprocesa.Prvisugrupiraniučenicikojisuuprocesustvaranja,adrugijeučitelj

kojineprestanopratiradkonstruiranihgrupaipopotrebiihusmjerava.Unastavilikovne

kulturegrupniradnosiprednostiizaučenikeizanastavnika.Ugrupnomradukvalitetniji

surezultati,članoviformiranihgrupasumotiviraniji,povećavaseustrajnostuizvršavanju

postavljenog zadataka, uspoređuju se različitamišljenja i time se dolazi do kreativnijih

rješenja. U grupnom radu nastavnik potiče suradnju kod učenika, razvija pozitivnu

komunikacijuugrupiteuvažavanjeirazumijevanjedrugihidejaiučenikakakonebidošlo

do negativnih strana grupnog rada. Pojava sukoba, dosade ili formiranje pojedinca koji

preuzimacijeli zadataknećepozitivnoutjecatinagrupni rad iu tomslučajudoćićedo

neizvršenjazadatka.Nastavnikutomslučajunećeostvaritiprvotnozadaniciljnastavnog

sata.Bitćeprikazanadvaprimjeragrupnogradaunastavilikovnekulture.Jedanprimjer

vezanjeza1.razredosnovneškole.Obrađivalasecjelinaponazivomploha,anastavna

tema (ključnipojmovi)bili sugeometrijski i slobodni likovi.Zadatak jebioslikanjekolaž

papiromživotinjesafarijapomoćugeometrijskihislobodnihlikova.Drugiprimjervežese

za 2. razred osnovne škole. Obrađivala se cjelina pod nazivom boja, a nastavna tema

(ključni pojmovi) bila je kontrast toplo-hladno. Zadatak je bio naslikati temperama

kontinenteioceanepomoćukontrastatoplihihladnihboja.

EllaIvankovićiMartinaBegić

Prikaznastavnogasatalikovnekultureurazrednojnastavi

Usvomizlaganjuprikazatćemokakoizgledajudvarazličitanastavnasatalikovnekulture.

Prikazatćemosvakuetapusatazasebnotećemopriložitiifotografijekakobismoštozornije

prikazaleo čemugovorimo.Objeprikazujemonastavne satenakojima suučenici radili

individualnirad,daklesvakiučenikzasebno.Takođerćemoprikazatidvijerazličitelikovne

tehnike kojima su učenici radili kako bismo time ukazale na raznemogućnosti koje se

provode u razrednoj nastavi u nastavi likovne kulture (glina i kolaž). Naša mentorica,

profesoricaMarijanaŽupanićBenićupoznatajesasatimakojećemoprikazati.Smatramo

dasmospremneupoznatiostalekolegebaremsmalimdijelommogućnostikojenamse

pružajukakobismonastavuprovodilištozanimljivije.

MATEMATIKA I KINEZIOLOGIJA

AntoniaMiloš

Sadržajneisocijalnekomponenterazredneklimenanastavigeometrije

Nastavageometrijeimadugutradiciju,aliseposljednjihdesetljećanjezinudiosmanjujeu

matematičkimprogramimaširomsvijeta.Stogasespravommožemozapitatijelinastava

geometrijeukrizi,štoseunjojpoučavatenakojinačin.Uovomistraživanjuautoricase

bavisadržajnimisocijalnimaspektimanastavegeometrijeudrugom,trećemičetvrtom

razreduosnovnihškolauRepubliciHrvatskoj.Analizasetemeljinarezultatimaempirijskog

istraživanja provedenog s 251 učenikom iz različitih dijelova Hrvatske. Istraživanjem se

dobiouvidunastavugeometrijeizučenikoveperspektiveodgovarajućinadvapitanja:1.

Kojefundamentalneidejeizgeometrijesuprisutnenanastavi izgeometrije;2.Kakvaje

socijalnaklimaurazreduzavrijemenastavegeometrije.Odgovorinapitanjadobivenisu

analizom dječjih crteža na kojima su učenici prikazali tipičan sat nastave geometrije, a

provedenisuiintervjuikojisuslužilikaopotporadosljednostirezultata.Analizaprikupljenih

podataka pokazala je kako učenici imaju usko viđenje geometrije koju poistovjećuju s

učenjemgeometrijskihlikovaitijela,doksuostalefundamentalneidejeugeometrijirijetko

zastupljene te nedostaje povezanost sadržaja s primjenom. Elementi socijalne klime

vrednovanisupremaR.Moosuutridimenzije.Uprvojdimenzijisepromatraodnosizmeđu

učenikaiučitelja,arezultatisupokazalidominacijutradicionalnihpristupaifrontalnograda

nanastavigeometrije.Udrugojdimenzijipromatraseorijentacijapremacilju,štojegotovo

usvimslučajevimaostvareno,aliproblemjeutvrđennasatovimageometrijeprostoragdje

nisuprisutnitrodimenzionalnimodeli.Utrećojdimenzijipromatraseodržavanjediscipline

ipromjenjivostsustava,štoseunastaviočitujekrozodržavanjedisciplineodstraneučenika

iliučiteljateformacijiklupaurazredu.Ovoistraživanjedalojeuvidunastavugeometrijeiz

jednognovogkuta-gledanoočimaučenika.Natajnačinmožeseukazatinanekejakei

slabestranenastavegeometrije,aujednoipružauvidusocijalnuklimukojajeključnifaktor

kojiomogućavailionemogućavaciljodgojno-obrazovnogprocesa.

AntoniaMiloš

Netipičnisatizmatematikeu2.razredu

StudenticajeizvelajavnisatudrugomrazreduuOŠKajzericauZagrebu.Specifičnostje

sataponavljanjamnoženjaidijeljenjautomeštojeprosječanrazredrješavaozadatkekoji

suzaodlikaše,odnosnozaučenikekojiidunadodatnunastavumatematiketesusviaktivno

sudjelovali. Sat je uspješno izveden zahvaljujući dobroj i kvalitetnoj pripremi te

metodičkom vodstvu studentice. Ovim primjerom se želi pokazati kako je matematika

zabavnaimogućejedaprosječniučenicirješavajuzadatkekojisupredviđeniisključivoza

dodatnunastavumatematike.

KristinaVrščak,KristinaJurgec,AmandaVidaković

Interaktivnamatematičkaslikovnica„PutodvrtaMetrovrta“

PutdovrtaMetrovrta interaktivna jematematička slikovnicapisanau riminamijenjena

učenicimatrećegarazreda.Čitateljponavljapojmovemilimetar,centimetar,decimetar i

metar,akasnijeučiopretvaranjumjernihjedinicarješavajućipritompraktičnezadatkeuz

pomoćinteraktivnihmaterijala.Čitateljakrozpričuvodedvalika,pužimrav,kojizajedno

putujudoMetrovrta,mjestaprepunogsalate,kelja,mrkveizelja.Nekisuodinteraktivnih

materijala:kamenčićiod1cmčijimseslaganjemdobivacestaod1dm,daskeod1cm(2

daskepo10čavlića=20mm),čavlićinamostu(200mm),kapljicekiše,itd.Rastvaranjem

slikovnicedobijeseduljinaod1metra(svakirastvorenidioputaimapo10cm).Nakraju

slikovnicenalazisekartaputakrozkojisuprolazililikovisčitateljem.Koriceslikovnicesu

obložene tkaninom (šivane ručno i strojno), stranice su oslikane prvenstveno gvašem i

akvarelom,akorištenesuidrvenebojice.Slikovnicausebisadržimatematičkui likovnu

komponentu, a ističu se i zadatci napisani u rimi te je kao takva veoma pristupačna i

privlačnadjeci.IzrađenajeusklopukolegijaMetodikamatematike2podmentorstvomdoc.

dr.sc.DubravkeGlasnovićGracin.

MartaPoljak

Nastavnasredstvaipomagalaunastavimatematike–matematičkikotačiimotivacijski

videosadržaji

Nastavna sredstva i pomagala didaktički su oblikovani materijali koji omogućuju

pristupačnije učenikovo spoznavanje tijekom nastavnog procesa. Koriste se u svim

nastavnimpredmetima,aposebnounastaviMatematike.Matematičkikotačiimotivacijski

videosadržajidemonstracijskisuimanipulativnimaterijalinastaliusvrhuobradedobivenih

nastavnih jedinica iz područja aritmetike. Pomoćumatematičkih kotačamogu sedobiti

razni matematički izrazi i računske operacije prikladne za učenike od 1. razreda do 4.

razreda.Videosadržajidiosutematskogasatainapravljenisuusvrhumotivacijeučenika

zanastavni sat.Uloženi trud i vrijemeunjihovu izradu rezultirao je iznimnopozitivnim

učeničkimreakcijama.

JosipaHotovec

MatematičkizahtjeviuTIMSSistraživanju

Istraživanje TIMSS (eng.Trends in InternationalMathematics and Science Study) jdioje

Međunarodnog udruženja za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA) koje se bavi

međunarodnimistraživanjemtrendovauznanjuizmatematikeiprirodoslovlja.Istraživanje

TIMSSprovodiseod1995.godine,urazmakuodčetirigodine,asudjelujuučenicičetvrtih

iosmihrazredaosnovnihškola.RepublikaHrvatska jeu istraživanjuprviputsudjelovala

2011.godinekada je ispitivanoznanjeučenikačetvrtih razreda izmatematike.Uovom

radu bit će prikazani elementi matematičkih zahtjeva u TIMSS istraživanju za učenike

četvrtih razreda. Matematički zahtjevi u TIMSS istraživanju obuhvaćaju dvije domene:

sadržajnu i kognitivnu. Sadržajna domena se odnosi na sadržaje koji se u istraživanju

ispituju kod učenika, a to su: brojevi, geometrijski likovi imjerenje te prikaz podataka.

KognitivnadomenaTIMSSistraživanjaobuhvaćakognitivnevještinekojimaseučenicisluže

pri rješavanju matematičkih zadataka, a one uključuju činjenično znanje, primjenu i

zaključivanje.Radobuhvaća ianalizuzadatakakojisubilidio istraživanja2011.godines

ciljemuvidaukojojmjerisuoniuskladusazahtjevimakojisenalazeuNastavnomplanui

programutekojekognitivnedomeneobuhvaćaju.Nakrajusedajeprikazrezultatakojesu

hrvatskiučenicipostigliuistraživanju2011.godine.

MirtaMarijaMušec

Razlikaubimanualnojkoordinacijiifinojmotoricinatemeljuspoladjecemlađeškolske

dobi

U istraživanju koje je obuhvatilo 30 učenika prosječne dobi 8.57 godina s područja

SjeverozapadneHrvatskeistraživalasebimanualnakoordinacijaifinamotorika.Korišteni

sutestoviDrawingtrailizbaterijeMABC-2,SuperHandzizbaterijeSpeedstacks,Obojene

kocke temeljene naMinnesota Manual Dexterity Test (Lafayette Instrument Company,

1998),ManipulacijakockicamasastavljenanatemeljuAmundsonovog(1995)Evaluation

ToolofChildren'sHandwritingtestiTestsašibicamaizbaterijeMOT4-6.Provedenajet-

testanalizakojomjeustanovljenodanemarazlikepremaspoluumjerenimvarijablama.

Razlogtomemoglebibitisličnostipsihičkograzvojaisavladavanjanovihvještinaizmeđu

djevojčica i dječaka te jednaki uvjeti za razvoj motoričkih sposobnosti i vještina. Takvi

rezultatidoneklesuuskladusdrugimistraživanjimauovompodručju,noovoistraživanje

jebilolimitiranobrojemispitanikakojibitrebaloproširiti.

PEDAGOGIJA I PSIHOLOGIJA

HanaGrbić

Komunikacijaukonfliktnimsituacijamaizmeđuodgajateljairoditelja

Oodgojuiodnosimapremadjecimožemonaučiti izraznihpriručnika,knjiga,časopisai

internetskihčlanakakojisunamdostupniuvelikimkoličinama.Roditeljisetakoinformiraju

prijenegoštodijetedođenasvijet i tijekomnjegovaodrastanja. Istopravilovrijedi i za

odgojitelje koji se školuju za svoje zvanje, ali tijekom radnog vijeka mijenja se i

nadopunjuje kurikulum te se nadograđuje i njihovo znanje vezano za odgoj djece. No

najmanjemožemonaučitioodnosimaizmeđuodgojateljairoditelja.Zbogstresakojinosi

današnjitempoživota,uzasveobavezenaposluikodkuće,roditeljisekratkozadržavajuu

vrtićujerodlazedaljeobavljatisvojednevnezadatke.Odgojiteljisupodpritiskomtijekom

razgovora s roditeljima jer ne mogu posvetiti dovoljnu pažnju komunikaciji zbog

dvadesetak djece iza svojih leđa kojemoraju držati na oku.Upravo zbog ovih pritisaka

odnosizmeđuroditeljaiodgojiteljatemeljisesamonapovršnomrazgovorutenesvjesno

jednidrugimašaljuneverbalneznakovedajerazgovorzavršiojerimajuobavezakojimase

morajuposvetitiisamrazgovorklasificirajukaogubljenjedragocjenogvremena.Utakvim

situacijamaroditeljiiodgojiteljisamistječudojamjedniodrugimaiautomatskizauzimaju

stavprilikomsljedećegrazgovora,aakopostojimogućiproblemudjetetovuodgojukoji

moraju zajedno riješiti tada se javljaju konflikti jer obje strane žele najbolje za dijete.

Roditelji teško prihvaćaju i priznaju da dijete ili oni imaju problem jer smatraju da oni

najboljepoznajusvojedijeteiodgajajugananajboljinačin.Odgojiteljjeosobakojajeučila

isusretalasesproblemimaudječjemrazvoju,alinijeučilakakopravilnopristupitiroditelju

kada je potrebno priopćiti da se treba zajednički potruditi oko rješavanja trenutnog

problematedjetetovodgojstavitinaprvomjestolisteprioriteta.

DeaKralj

Podrškaroditeljimakaopretpostavkaboljeguključivanjauodgojno-obrazovneustanove–

primjerBelgije

Usuvremenomsvijeturoditeljisenalazesuočenisrazličitimizazovimaskojimasemoraju

naučitinositikakobisvojojdjeciomogućiliboljeuvjetezanesmetanirastirazvojusvim

područjimarazvojaterazvijalikompetencijesvojedjece.Sukladnorazličitimizazovimakoji

sepostavljajuobiteljima,dostupna im je ipodrškakakobisetosuočavanjes izazovima

prebrodilo što bezbolnije i kako bi, naposlijetku, roditelji sustavno razvijali svoje

kompetencijetetimeolakšavali iomogućavali rast i razvojsvojedjece.Uprvomedijelu

rada govori se o izazovima suvremenog svijeta, podršci roditeljima, njezinim

pretpostavkamaiutjecajemtesepredstavljateorijskaosnovastudentskogprojektakojije

provedentijekomErasmus+studentskemobilnostiiopisanjeudrugomdijelurada.

AnaGalićiTajanaGamilec

Slikovnicekojepomažuuprihvaćanjuobiteljskerazličitosti–istraživanjeianaliza

dostupnihslikovnica

Globalizacijaipromjenenapodručjuindustrijskograzvoja,znanostiitehnologijeutjecale

su na sve segmente društva pa tako i na obitelj kao temeljnu ljudsku zajednicu.

Tradicionalni koncept institucije obitelji obuhvaćen je krizom identiteta te se postavlja

pitanjedefiniranjasamogpojmaobitelji.Redefiniranjupojmaobiteljidoprinijelajepojava

novihoblikaobitelji,jednakokaoinoveulogeiodnosiizmeđučlanova.Promjeneuobitelji

odražavajusenasvenjezinečlanove.Opravdanojerazmotritirazličitemetodekojemogu

pomoći djeci da se nose s različitostima u okviru svojih obitelji. S obzirom na to da je

slikovnica jedna od prvih knjiga s kojom dijete dođe u doticaj,moguće je pomoću nje

djetetupribližitiproblematikurazličitostiuobitelji.Ciljovogradabiojeistražitidostupnost

slikovnica koje se bave problematikom obiteljskih različitosti. Analizirano je ukupno 15

slikovnica koje nastoje pomoći u razumijevanju i prihvaćanju raznih obiteljskih

struktura. Unatočograničenombrojudostupnihslikovnica,ovaanalizamožebitipočetak

opsežnijeanalizekojabimoglarezultiratipopisomnaslovaprikladnihzakorištenjejednako

odgojno-obrazovnimstručnjacimairoditeljima.

FilipPanić

Outdoorcurriculum–šumskivrtić

Kada govorimo o dječjem vrtiću uobičajeno je mišljenje da je to ustanova u kojoj se

odgajaju djeca po jasno utvrđenim programima, organizacijom vremena, okruženjem,

materijalimaisvemuštočiniinstitucijuvrtića.Onoštorazlikujejedanvrtićoddrugogajesu

filozofijeodgoja,odnosnokoncepcije,okruženjeiopćakulturadruštvakojizajednočine

kontekstvrtićakojisvakivrtićčiniautentičnim.Neumanjujućivrijednostivrtićatakvogtipa,

suvremenipedagozi,odgojitelji,liječniciiostalistručnjaciuradusdjecomsložilisuseda

bidjecutrebalovratitiuprirodu.Kakobipobjegliodrigidnihnormi,visoketehnologijei

stresnogživotadanašnjicekojidanasostavljatragainanajmlađima,javljasešumskidječji

vrtić kaopedagoškaalternativa.Premda sepočeopojavljivati i popularizirati umnogim

državama,outdoorcurriculumprevladavauDanskojukojojseprviputapojavio,ostalim

skandinavskimzemljamateudržavisnajvišešumskihvrtića–Njemačkoj. Ovajradbavise

upravošumskimvrtićimakaopedagoškomalternativom.Ciljjeradainformiranjeiučenje

o outdoor kurikulumu približavanjem prakse šumskih vrtića sadašnjim, ali i budućim

odgojiteljima i roditeljima. Nadalje, rad kao cilj ima osvještavanje održivog razvoja,

populariziranježivotaiboravkaupriroditepovratkuprirodnimvrijednostima.Radsebavi

prednostima, ali i izazovima koje nampruža priroda pa samim time i praksa u takvom

okruženju.

Ključneriječi:outdoorcurriculum,šumskivrtić,priroda,praksa.

NikolinaProsenečki,AntonelaJanešiMonikaIveković

Ličnostiobrazovanje

Pod pojmom ličnost podrazumijevamo skup psihičkih osobina i mehanizama unutar

pojedincakojisuorganiziraniirelativnotrajniteutječunainterakcijeiadaptacijepojedinca

naintrapsihičku,fizičkuisocijalnuokolinu.Temajeovogizlaganjakratkipregledprethodnih

istraživanjaopovezanosticrtaličnosti iobrazovanjaiztriperspektive.Prvaseodnosina

povezanostosobina ličnosti i školskog/akademskoguspjeha.Drugomsenastojeutvrditi

poželjneosobineuspješnihučitelja.Kakosunovijaistraživanjapokazaladaučenicisretnijih

učiteljapostižuboljiškolskiuspjeh,trećaperspektivaseodnosinapovezanosticrtaličnosti

i psihološke dobrobiti učitelja. U istraživačkom dijelu govorimo o tome kakav je profil

ličnostistudenataUčiteljskogfakulteta.Uistraživanjujesudjelovalo113studenataUFZG-

a, a korišten jeupitnik velepetorogmodela ličnosti (Mlačić iGoldberg, 2007). Rezultati

pokazujukakosujedineznačajnerazlikeizmeđubudućihučiteljaiopćepopulacije(Sabol,

2005)nadimenzijamaugodnostiiotvorenostipremaiskustvu.Budućiučiteljisuugodnije

osobnostiodpopulacije,aliimanjeotvorenipremaiskustvu.

SADRŽAJ

PROGRAM...................................................................................................................3

Izlaganjaposekcijama.................................................................................................6

Radionice(skupinaA)................................................................................................11

Interaktivnapredavanja............................................................................................12

Radionice (skupinaB)..............................................................................................13

Koncert–GlazbenascenaUčiteljskogfakulteta.........................................................14

SAŽETCIIZLAGANJA...................................................................................................18

FILOZOFIJA................................................................................................................18Sredstvausmjeravanjakaosredstvamoralnogodgoja........................................................18PojamljubavinaZapaduiIstoku–filozofskipristupidejiljubavi........................................18Odgojiljubav–evanđeoskainspiracijaodgojnedjelatnosti...............................................18Efektivnialtruizam.............................................................................................................19

HRVATSKIJEZIK..........................................................................................................20Diskursnaanalizapisanihučeničkihradova–jesulinašiučenicikreativniupisanju?.........20Razlikeuostvarenjujezičnedjelatnostipisanjakodučenikasibezposebnihjezičnihpoteškoća..........................................................................................................................20Kajkavskavježbenica..........................................................................................................21ObradaproznogatekstaNadeZidar-Bogadi„Kišobranmipriča“.........................................21Javnisat–interpretacijabasne„Noćnapticaišišmiš“........................................................22Suvremenahrvatskaromanesknaprodukcija–književnanagrada„MatoLovrak“..............23Jesulitememetodičkihpredložakauudžbenicimajednakopoticajnezadjevojčiceidječake?............................................................................................................................24UspješanjavnisatizHrvatskogajezika...............................................................................24Pristuplektiriurazrednojnastavi.......................................................................................25Javnisathrvatskogajezika-vježbanjeiponavljanje...........................................................25JavnisatizHrvatskogajezika-Kratice................................................................................25SatinterpretacijalirskepjesmeZlateKolarić-Kišur„Riječi“.................................................26

INFORMACIJSKEZNANOSTI,KOMUNIKOLOGIJAIMETODIKANASTAVESTRANOGAJEZIKA.......................................................................................................................27Utjecajcrtanihfilmovanadjecupredškolskedobi..............................................................27Radpopostajama..............................................................................................................27IntegracijatehnologijeunastavijezikanaprimjeruradijskedramaAwongalema...............27Korištenjeinfrastruktureoblakauedukaciji.......................................................................28

LIKOVNAUMJETNOST................................................................................................29Značajlikovnostiuoblikovanjuslikovnice..........................................................................29

Landartulikovnimaktivnostimadjeceraneipredškolskedobi.........................................29Primjeridobreprakse–grupniradulikovnojkulturi..........................................................30Prikaznastavnogasatalikovnekultureurazrednojnastavi................................................30

MATEMATIKAIKINEZIOLOGIJA..................................................................................32Sadržajneisocijalnekomponenterazredneklimenanastavigeometrije............................32Netipičnisatizmatematikeu2.razredu.............................................................................32Interaktivnamatematičkaslikovnica„PutodvrtaMetrovrta“............................................33Nastavnasredstvaipomagalaunastavimatematike–matematičkikotačiimotivacijskivideosadržaji.....................................................................................................................33MatematičkizahtjeviuTIMSSistraživanju.........................................................................34Razlikaubimanualnojkoordinacijiifinojmotoricinatemeljuspoladjecemlađeškolskedobi...................................................................................................................................34

PEDAGOGIJAIPSIHOLOGIJA......................................................................................35Komunikacijaukonfliktnimsituacijamaizmeđuodgajateljairoditelja...............................35Podrškaroditeljimakaopretpostavkaboljeguključivanjauodgojno-obrazovneustanove–primjerBelgije...................................................................................................................35Slikovnicekojepomažuuprihvaćanjuobiteljskerazličitosti–istraživanjeianalizadostupnihslikovnica...........................................................................................................................36Outdoorcurriculum–šumskivrtić.....................................................................................36Ličnostiobrazovanje..........................................................................................................37

SADRŽAJ....................................................................................................................38