PROGRAM KULTURE U OŽUJKU 2018.

7. ožujka 2018. u sklopu projekta „Putujuća knjižnica“ u goste nam je došla Martina

Domaćinović, bibliotekarka iz Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice Vladimir Nazor.

Svojim dolaskom na odjel svaki puta unese vedrinu i dobro raspoloženje. Za našu dječicu

uvijek ima pripremljene zanimljive priče iz fundusa knjižnice. Tako je bilo i ovaj put.

Nadovezujući se na godišnju temu škole „Životinje“ Martina nam je donijela i pročitala tri

knjige.

Djeci je najzanimljivija priča bila o bubamari „Što je bubamara čula“. Priča je to o bubamari

koja je živjela na farmi punoj životinja. Uz svo blejanje, roktanje, kvakanje, gakanje,

mukanje, njištanje, kokodakanje i lajanje na farmi je prilično bučno. I veselo, i zabavno s tako

mnogo životinja. Bubamara je bila najmanja i najtiša od svih životinja na farmi. Međutim,

kada su Kršni Krešo i Šašavi Saša odlučili napraviti lukav i detaljan plan kako ukrasti

šampionsku kravu upravo je bubamara bila ta koja je podigla glas, osmislila kontra plan i uz

pomoć ostalih životinja na farmi spasila šampionsku kravu od otmice.

Nakon interpretacije priča djeca su sudjelovala u likovnoj radionici gdje su od kolaž papira

izrađivala životinje koje su živjele na farmi zajedno s bubamarom. Bilo je zabavno i

edukativno i tako je svaki put kada nam Martina dođe goste.

14. ožujka 2018. učenici Škole u bolnici s nestrpljenjem su dočekali gospodina Berislava

Košutića, veterinara. Pokazao im je film koji prikazuje psa koji se sanjka. Sam vuče sanjke i

uživa u spuštanju niz jednu snježnu padinu u Irskoj. Nakon filma koji se svima dopao, naš

gost je pričao o tome kako pas provodi dan – buđenje, spavanje, prehrana, piće, navike, što

voli, što ne voli… Učenike je zanimalo baš sve i pitanja su se redala jedno za drugim.

Gospodin Košutić je strpljivo odgovarao i puno toga smo saznali o životinjama, a najviše o

psima koji su djeci najomiljeniji. Ujedno je svaki učenik ispričao nešto o svome psu. Saznali

smo da psi vide boje kao i ljudi i da ih se može naučiti razlikovati loptice po boji. Neki su

odlučili svoga psa poučiti bojama i izvijestiti nas za par mjeseci je li im uspjelo. Na kraju

današnjeg zanimljivog i poučnog susreta zahvalili smo gostu na strpljenju i poželjeli da nam

opet dođe. On nam je poklonio knjigu o psima koja je sada u školskoj knjižnici i učenicima

uvijek dostupna.

19. ožujka 2018. u okviru projekta „2 muzeja iz susjedstva“ realizirali smo edukativnu

radionicu pod vodstvom Silvije Vrsalović iz Etnografskog muzeja. Ona je učenike upoznala s

postavom muzeja u kojem radi. Potom smo razgovarali o Australiji i učenici su pokazali da

znaju ponešto o tom dalekom kontinentu, o njegovim stanovnicima Aboridžinima, klokanima,

bumerangu … Gošća je pokazala učenicima primjere slikarstva karakteristične za Aboridžine

čiji je stil zaštićen. Posebno je to slikarstvo koje karakterizira nizanje točkica na bambusu.

Boje su umjerene i nema ih mnogo jer su stanovnici Australije slikali prirodnim bojama.

Učenici su odlučili slikati tim stilom i odabrali životinjske motive. Nastali su prekrasni radovi

od točkica u bijeloj, crnoj, crvenoj i žutoj boji.

21. ožujka 2018. učenici su uživali u briljantnoj izvedbi Ezopovih basni u kazališnoj predstavi

„Ezop u crticama“ Dječjeg kazališta Dubrava.

„Garderoba… jedna glumica… jedan glumac… Ezop… ništa postaje svašta… Hrvoje i

Stela… ti i ja… basne… pusa… stari kostimi… dva reflektora… vrijeme… bilo gdje i s bilo

čim… igra…

Ezop u crticama predstava je koja koristeći motive Ezopovih najpoznatijih basni, prikazuje

slobodu i lakoću kazališne igre. U uvjetima u kojima ništa može postati svašta, otvara se

mogućnost nastajanja likova, prostora i svjetova, spontano, bilo gdje i s bilo čim.

U spontanoj dječjoj igri i u vječno živoj dječjoj mašti ne postoje granice imaginacije. Putovati

kroz vrijeme i živjeti u zamišljenom svijetu, prepunom uzbuđenja možemo upravo kroz igru, tu

dragocjenu stvaralačku snagu!Predstava Ezop u crticama vratit će nas na kratko u daleko

Ezopovo vrijeme, vrijeme u kojem kako i sam Ezop kaže: Mnoge r’ječi to si štedi, Samo djelo

mnogo vrijedi!“

Preuzeto 9. travnja 2018. s web stranice kazališta Dubrava

(http://kazalistedubrava.hr/ezop-u-crticama/).

Učenici su ponovili svoje znanje o basni kao književnom djelu i s veseljem i zanimanjem

pratili glumačku izvedbu Stele Švob i Hrvoja Horvata iz Dječjeg kazališta Dubrava te su njih i

njihovu predstavnicu, gospođu Vesnu Klaić s kojom surađujemo 14 godina nagradili

dugotrajnim glasnim pljeskom. Na kraju su razgledavali odjeću, lutke i glumačke rekvizite

korištene u predstavi te se igrali i uživali u druženju s gostima.

28. ožujka 2018. uoči Uskrsa i proljetnih praznika razveselili smo se s Brankom Šulc,

učiteljicom iz OŠ Remete, voditeljicom projekta Glazbene minute. Naučila nas je pjevati,

svirati i plesati uz veselu pjesmicu o koki i pilićima „Pi pi pi“. Bilo je zabavno i smiješno

glumiti piliće i hodati i kokodakati kao koka. Učenici, roditelji, učiteljice i tete iz vrtića

pokazale su zavidne pjevačke i glumačke sposobnosti te smo bolnički prostor u trenu

pretvorili u kokošinjac. Na kraju je učiteljica Branka svako dijete razveselila prekrasnim

radovima svojih učenika koji su nam s velikom ljubavlju izradili čestitke, slike, figurice

raznih životinja i sl. U veselim glazbenim tonovima završili smo glazbeno druženje i pozvali

Branku da nam opet dođe čim završe proljetni praznici. Čestitali smo si Uskrs i poželjeli sve

najbolje svima.

MALI KREATIVCI U OŽUJKU 2018.

7. ožujka 2018. – današnju radionicu Malih kreativaca usmjerili smo prema sutrašnjem danu.

Naime, sutra se obilježava Međunarodni dan žena ili Dan ženskih prava. Na početku

radionice ponovili smo nekoliko činjenica o Danu žena. Ideja za obilježavanjem pojavila se

prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je

često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Prvi Međunarodni dan žena je obilježen

8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Mali

kreativci su posebnu pažnju posvetili „Velikim hrvatskim ženama“ koje su likom i djelom

ostavile trag u povijesti hrvatskog naroda i pridonijele razvoju znanosti, gospodarstva,

kulture, sporta i očuvanju hrvatskog identiteta. Žene su kroz cijelu hrvatsku prošlost davale

svoj doprinos izgradnji boljega svijeta. Učinile su to na svim poljima društvenog djelovanja.

Hrvatska žena pomicala je granice i vukla naprijed u školstvu, zdravstvu, znanosti ... Posebno

se ističu brojne učiteljice i prosvjetarke. Hrvatske žene dale su doprinos i drugim narodima,

zemljama i kulturama, ne samo u Europi nego i na drugim kontinentima. Na današnjoj

radionici Malih kreativaca spomenuli smo samo jedan mali dio tih divnih i velikih žena i rekli

nekoliko zanimljivih činjenica o njima.

Ivana Brlić Mažuranić – „hrvatski Andersen“ i prva hrvatska

akademkinja

Ivanin djed je bio slavni hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić. Kao

književnica pisala je i slavu stekla kao pisac pripovjedaka, priča,

bajki, basna, pjesama, romana i kulturnopovijesnih rasprava.

Najznamenitija je hrvatska dječja književnica. Njezina djela su

prevedena ne samo na sve važnije svjetske nego i na „male“ jezike

te je prevođenija više od bilo kojeg hrvatskog književnika i

najčitaniji je hrvatski književnik u svijetu. Nazivaju je i „hrvatski

Andersen“.

Marija Jurić Zagorka – najčitanija hrvatska spisateljica te prva

hrvatska profesionalna novinarka

Nastupala je kao intelektualka domoljupka i borac za puna

građanska, pa i ženska prava. Pisala je u renomiranim zagrebačkim

dnevnicima („Obzor“ i „Jutarnji list“). Vodila je i uređivala ženske

časopise „Ženski list“ i „Hrvatica“. Bila je jedna od prvih modernih

hrvatskih žena i borac za ženska prava. Kao spisateljica i

književnica ostavila je golem opus i sve do danas ostala najčitanija i

najpopularnija hrvatska spisateljica. Pisala je pripovijetke, romane,

drame... Iako nije bila iz bogate i utjecajne obitelji niti je postigla

neku formalnu naobrazbu, ipak se sama izborila i ušla u „muški“ javni i intelektualni život i

ostavila dubok trag iza sebe.

Barbara Celjska, Crna Kraljica – hrvatsko – ugarska kraljica,

legendarna „Crna Kraljica“

Hrvatsko – ugarska kraljica, poznata po očaravajućoj ljepoti, ali

hladna i opaka srca. O Barbari Celjskoj, „Crnoj Kraljici“ na

Medvedgradu, u hrvatskoj tradiciji postoji nekoliko legendi.

Navodno je stalno bila u crnini, a k tome i zla pa je prozvana „Crna

Kraljica“. Legende govore kako je iza nje ostalo zakopano blago na

Medvednici koje čuvaju zmije, a ona je nakon smrti postala

„zmijska kraljica“. Uz nju se veže i legenda o Kraljičinu zdencu

podno Medvednice i brojne druge legende.

Marija Jambrišak – „prvakinja hrvatskog učiteljstva“

Društvena je i kulturna djelatnica, prosvjetarka, prosvjetiteljica i

spisateljica. Zalagala se za opći napredak školstva, status učitelja i

učiteljica te je zovu „prvakinjom hrvatskog učiteljstva“. Napisala je

brojne radove o školstvu. Isticala se u borbi za emancipaciju i

afirmaciju žena i njihovo mjesto u društvu. Njezinim zalaganjem i

djevojke su dobile dopuštenje da studiraju na Sveučilištu u

Zagrebu. Napisala je i knjigu 'O PRISTOJNOM VLADANJU U

SVIM ŽIVOTNIM PRILIKAMA - RUKOVOĐ ZA OPĆENJE U

OBITELJI, DRUŠTVU I JAVNOM ŽIVOTU' , danas bi to nazvali bonton.

Vesna Parun – hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica

Bila je slobodni i slobodoumni umjetnik s nesigurnom sudbinom pa

je provela turbulentan i dramatičan život. Bila je pjesnikinja,

dramatičarka, spisateljica za djecu, satiričarka, esejistica, kritičarka i

prevoditeljica. Bila je potpuno predana književnom radu te je postala

prva žena u hrvatskoj književnosti koja je živjela isključivo od

književnosti i za nju. Prema mnogima, najbolja je hrvatska

pjesnikinja, a svakako najpoznatija i najistaknutija hrvatska

pjesnikinja 20. stoljeća. Pisala je i objavljivala od svoje desete godine

pa sve do posljednjih dana života. Objavila je oko 80 knjiga.

Najprevođenija je hrvatska pjesnikinja i prevođena je na mnoge jezike. Uvrštena je u sve

antologije hrvatske poezije kao i brojne strane.

Dotakli smo se samo malog broja hrvatskih jakih žena koje su ostavile duboki trag u hrvatskoj

i svjetskoj povijesti, a ima ih još jaaako puno. No, o njima nekom drugom prilikom.

14. ožujka 2018. – 15. ožujka obilježava se Svjetski dan prava potrošača. Iz tog razloga

današnju radionicu Malih kreativaca pretvorili smo u mali dućan. Jedni su glumili kupce u

dućanu i birali robu dok su drugi glumili trgovce u tom istom dućanu koji su kupljenu robu

provlačili na kasi i isto tako spremno odgovarali na sva pitanja kupaca. Na taj način smo

pokušali dočarati sa čime se sve susreće i jedna i druga strana ali prvenstveno smo se

usredotočili na potrošače i njihova prava. Nakon toga smo rekli nešto općenito o Svjetskom

danu potrošača.

Svjetski dan prava potrošača (World Consumer Rights Day), koji je prvi puta obilježen 15.

ožujka 1983., svake godine aktualizira raspravu o pitanjima i problemima vezanim uz

područje zaštite potrošača. To je ujedno i prigoda za promicanje temeljnih prava svih

potrošača i za postavljanje zahtjeva da se ta prava poštuju.

Svjetski dan prava potrošača svoje porijeklo ima u "Deklaraciji o osnovnim pravima

potrošača" koju je donio bivši američki predsjednik John F. Kennedy 1962. godine. Prvi je

puta Svjetski dan prava potrošača obilježen 15. ožujka 1983.godine.

Deklaracijom su definirana četiri temeljna prava potrošača na tržištu roba i usluga:

pravo na sigurnost roba i usluga

pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju

pravo na izbor roba i usluga

pravo potrošača da se čuje njihov glas.

Kako bi se ostvarila odrednica Strategije prema kojoj je «potrošač-fizička osoba prepoznata i

definirana ključnim i odgovornim gospodarskim čimbenikom na svakom

nacionalnom tržištu», u srpnju 2004. godine Europska unija je redefinirala osam univerzalnih

prava potrošača u deset praktičnijih i tržišno provodljivijih temeljnih načela politike zaštite

potrošača, koja se odnose na sljedeće:

1. Kupujte što želite i gdje želite

2. Ako proizvod nije ispravan, vratite ga

3. Postoje visoki sigurnosni standardi za prehrambene artikle i ostale proizvode

4. Potrošač mora znati što jede

5. Ugovori moraju biti nediskriminirajući (fair) i transparentni za potrošača

6. Ponekad potrošač može promijeniti svoje mišljenje

7. Stvoriti uvjete kako bi potrošač mogao usporediti cijene i ostvariti pravo na izbor

8. Potrošač ne smije biti prevaren i zavaran

9. Potrošač mora biti zaštićen i u vrijeme dok je na godišnjem odmoru ili putovanjima (u

zemlji i inozemstvu)

10. Učinkovita naknada štete u prekograničnim sporovima (kršenja prava potrošača).

Visoki stupanj zaštite potrošača te educiranost o

osnovnim potrošačkim pravima i obvezama, predstavlja

jedan od prioritetnih ciljeva svakog civilnog društva. U

tom pravcu vodi nas i kampanja koju je provela

Europska komisija sa sloganom "Upoznaj svoja prava,

koristi svoja prava". Ova poruka ima veliki značaj za

svakog potrošača jer samo na taj način možemo biti uistinu zadovoljni potrošači.

21. ožujka 2018. – bliže nam se proljetni praznici i najsretniji kršćanski blagdan – Uskrs.

Stoga smo se na današnjoj radionici pripremali za taj događaj. Za Uskrs se vežu razni simboli

i običaji koji se razlikuju od države do države, od naroda do naroda. Međutim, ono što je

svima zajedničko je ukrašavanje pisanica koje su simbol života.

Pisanica je bojom ukrašeno jaje. Ona se mogu bojati i ukrašavati na razne načine. Tradicija

pisanja po jajima, izrada pisanica je u nekim narodima stara već 2 500 godina. Najpoznatiju

prirodnu boju pisanicama daje ljuska crvenog luka. Osim luka može se koristiti i cikla, crveno

vino, zeleni čaj, kurkuma, crveni kupus i mnogi drugi.

Mali kreativci su danas odlučili da će bojati i ukrašavati pisanice izrezane od papira. Obojane

pisanice smo odlučili iskorisiti za izradu uskrsnih čestitki iz ukrašavanje panoa u našoj

učionici. Malo smo se poigrali bojama i motivima i zbilja uživali u današnjem danu.

28. ožujka 2018. – danas nam je zadnji dan u školi i počinju proljetni praznici. Iz tog razloga

smo odlučili da ćemo danas sve polagano. U nedjelju slavimo Uskrs pa smo s našim

kreativcima malo porazgovarali o uskršnjim običajima koji se štuju u njihovim obiteljima.

Nakon kratkog razgovora učenici su rješavali radne listiće s tematikom Uskrsa.

Na samom kraju radionice, kako bismo oplemenili naš radni prostor, iskoristili smo naše

likovne radove i ukrasili pano u učionici.