program natjeČaja za izradu idejnog arhitektonsko...

PROGRAM NATJEČAJA ZA IZRADU IDEJNOG ARHITEKTONSKO URBANISTIČKOG I KRAJOBRAZNOG RJEŠENJAULAZA LOZOVAC

Program natječaja za izradu idejnog urbanističko arhitektonskog i krajobraznog rješenja ulaza Lozovac

Šibenik, lipanj 2011.

stranica 2 / 32


RASPISIVAČ I PROVODITELJ NATJEČAJA

JU Nacionalni park KRKATrg Ivana Pavla II, broj 522000 Šibenik

[email protected]

Ravnateljmr. Željko Bulat, dipl. iur.

PROGRAM NATJEČAJA ZA IZRADUIDEJNOG ARHITEKTONSKO URBANISTIČKOG I KRAJOBRAZNOG RJEŠENJAULAZA LOZOVAC

PROGRAM IZRADIO

URED OVLAŠTENOG ARHITEKTA LINO JAJAC dipl. inž. arh.ovlašteni arhitektLino Jajac dipl, inž arh.

stranica 3 / 32


SADRŽAJ

A UVOD

B CILJ NATJEČAJA

C PODACI O PROSTORU

1 Crtice o prostoru

2 Današnje stanje prostora

a Širi prostor

b Uži prostor

c Funkcionalna shema

d Obuhvat i temeljni podaci

e Parcela i građevine

f Prirodni uvjeti

a Sastav zemljištab Seizmikac Reljefd Hidrogeološke i hidrološke značajkee Klimatske značajkef Biljni svijetg Životinjski svijet

3 Planovi šireg područja

a Prostorni plan Šibensko-kninske županije b Prostorni plan uređenja Grada Šibenika

D PROGRAM IZGRADNJE

1 Veličina i oblik parcele – granica obuhvata2 Pristup parceli i prometni uvjeti3 Smještaj građevina4 Urbanistički parametri5 Promet u mirovanju6 Detaljni građevinski program7 Uvjeti priključivanja na infrastrukturne sustave8 Tehnički sustavi9 Oblikovni uvjeti10 Projekt krajobraza i "zelena komponenta"11 Etape građenja

stranica 4 / 32


" Malobrojne su usporedbe u svijetu s Krkom kao spomenikom prirode " (J. Roglić)

A UVOD

Neprekinuta aktivnost uprave Javne ustanove Nacionalni park KRKA u tehnološkom ažuriranju i organizacijskom poboljšanju posjeta nacionalnom parku u ovoj razvojnoj etapi usmjerena je na funkcionalnu i oblikovnu rekonstrukciju ulaza LOZOVAC. Smještaj kopnenog ulaza LOZOVAC uz dinamičnu obalnu turističku regiju, stalno povećanje broja posjetitelja, produženje razdoblja posjećivanja Nacionalnog parka u vrijeme tzv. predsezone i podsezone te drugi, manje važni razlozi, izazivaju potrebu temeljite i sveobuhvatne rekonstrukcije današnjeg ulaznog sklopa koji rješenjem, organizacijom, veličinom i funkcionalnim potencijalom ne zadovoljava opisane potrebe. U skladu s navedenom nakanom Odlukom Upravnog vijeća Javne ustanove Nacionalni park KRKA ( br. 01 - 28 / 25 - 2011 ) odlučeno je da se pripremi dokumentacija za raspis javnog urbanističko arhitektonskog natječaja za rekonstrukciju ulaza LOZOVAC.

Ovaj Program natječaja izrađen je u skladu sa odredbama Pravilnika o natječajima s područja arhitekture i urbanizma, Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) i Razreda arhitekata HKAIG („Narodne novine“ broj 112/06.) te je Odbor za natječaje pri Hrvatskoj komori arhitekata, temeljem članka 27. stavak 4. citiranog Pravilnika Natječaju dodijelio registarski broj .........................................................

stranica 5 / 32


B CILJ NATJEČAJA

Osnovni je cilj natječaja temeljita i sveobuhvatna rekonstrukcija ulaznog sklopa LOZOVACredefinicija prometnog, prostornog i oblikovnog koncepta današnjeg glavnog kopnenog ulaza LOZOVACoblikovanje novog, potrebama prikladnijeg urbanističko arhitektonskog, odnosno, krajobraznog rješenja.

Natječajem se želi dobiti atraktivno, funkcionalno i ekonomično urbanističko, arhitektonsko i krajobrazno rješenje kojim će se zadovoljiti potrebe široke skale i broja posjetitelja te zaposlenog osoblja. Očekuje se da će se ono odgovarajuće interpolirati u slojeviti tradicijski i pejzažni kontekst prostora te svojim stvaralačkim dosegom doprinijeti afirmaciji vrijednosti šireg prostora.

U skladu s navedenim potrebno je prvenstveno

precizno dimenzionirati i rekonstruirati cjelokupni prometni sklop glavnog prilaza, ulaza i parkiranja,predložiti ekonomičniji raster i oblikovno atraktivniju varijantu parkiranja,reorganizirati prometne tokove internog prometa,razgraditi postojeće građevine i projektirati funkcionalno povoljnije i oblikovno prikladnije objekte,funkcionalno oplemeniti sadržaje u služenju pojetiteljima i u cilju dužeg zadržavanja unutar objekta / multimedija, simpoziji, konferencije, edukacija, prostore za vrtiće, škole i sl., izložbeni prostorznatnije obraditi površine s nasadima i izraditi primjeren i cjelovit krajobrazni projekt,imati u vidu iskorištenost prostora tijekom cijele godine

Arhitektonsko, urbanističko i krajobrazno rješenje koje će se ocijeniti najkvalitetnijim i najprihvatljivijim prema svim ili većini zadanih kriterija odabrat će se kao podloga za daljnju razradu. Odabrano rješenje biti će polazište za izradu idejnog i glavnog (izvedbenog) projekta.

stranica 6 / 32


C PODACI O PROSTORU

Crtice o prostoru

Dalmacija je u južnom dijelu primorja Hrvatsk, a rijeka Krka je međaš sjeverne i srednje Dalmacije. Dio toga prostora pripada srednjoj a dio sjevernoj Dalmaciji. Životne spone srednje i sjeverne Dalmacije prelamaju se oko rijeke Krke.Krš je fenomen prirode, a Krka fenomen krša. Ta čudesna rijeka pruža nam obilje prirodnih spomenika, znanstvenih nepoznanica, značajnih kulturo-povijesnih mjesta i oblika iskorištavanja njezine nepresušne vode u kamenitom i ljeti bezvodnom kraju. Rijeka Krka (u antici Titius) izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od grada Knina podno 22 m visokog, zimi bučnog a ljeti bezvodnog Topoljskog slapa, Velikog buka ili Krčića slapa. Sa zapada, sjevera i istoka nadvisuju je planinski masivi Velebita, Dinare, Svilaje i Mosora. Uokvirena je trokutom gradova Knin-Zadar-Split, a okosnica joj se pruža pravcem Knin-Drniš-Šibenik. Dužina njenog slatkovodnog vodotoka iznosi 49,0 km, a boćatog 23,5 km. Značajni pritoci rijeke Krke su Krčić, Kosovčica, Orašnica, Butišnica i Čikola s Vrbom.Na svom 72 km dugom putu kroz krški kamenjar Krka se probija dubokim kanjonom prema moru, stvarajući brojne slapove (najveći Skradinski buk - 45,7 m, Roški slap – 26,0 m), kaskade, brzake i jezera (Prukljansko i Visovačko jezero).

Hidrogeološki slijev rijeke Krke prekriva površinu od 2.500 do 2.650 km2. Srednji godišnji protok Krke preko Skradinskog buka je oko 55 m3/s, a dnevni protok varira od 5 do približno 565 m3/s.Sa svojih sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 242 m Krka je prirodni i krški fenomen. Stvaranje sedrenih barijera sa specifičnim biocenozama (mahovine, alge, bakterije) nužnim za održavanje i rast sedrenih pregrada i slapišta predstavlja znanstvenu i turističku zanimljivost. Skradinski buk sa svojih 17 kaskada na dužini od 800 m, ukupnom visinskom razlikom 45,7 m i širinom 200 - 400 m najveće je sedreno slapište u Europi. U prostoru porječja osobito je vrijedna prirodna zona temeljnog fenomena prirode. Zona temeljnog fenomena prirode obuhvaća prirodnu osobitost i vrijednost nacionalnog parka s neposrednim kontaktnim prostorom za zaštitu, očuvanje i doživljavanje prirodne okoline. Zonu temeljnog fenomena prirode nacionalnog parka čini cjelina kanjona rijeke Krke i Čikole uzvodno od Skradinskog mosta do uzvodnih granica parka s vizualno i ekološki pripadajućim prostorom sa svim prirodnim pojavama u kanjonu i oko njega.

stranica 7 / 32


Zamisao o zaštiti rijeke Krke stara je gotovo stotinu godina; otkad su se potkraj 19. stoljeća izgradile prve hidroelektrane u njezinu kanjonu. Dijelovi ovog područja već su 1948. godine bili pravno zaštićeni, a razloge razmjerno kasnog izdvajanja u kategoriji nacionalnog parka treba tražiti u težnji za iskorištavanjem hidroenergije, ali i industrijskom i turističkom razvoju.Krka je još 1968. godine proglašena "rezervatom prirodnog predjela" ali taj atribut ne omogućava onakvu zaštitu kakvu zaslužuju vrednote rijetke i složene prirodne pojave.

Zakonskim aktom Sabora RH 24. siječnja 1985. godine - kao sedmi Nacionalni park Hrvatske - proglašen je Nacionalni park KRKA (Zakon o proglašenju Nacionaog parka KRKA, "Narodne novine", broj 5/85). Zakon se mijenjao u dva navrata a sadržaj izmjena tiče se granica parka (Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju Nacionalnog parka KRKA, "Narodne novine", broj 9/88 i 13/97).Park obuhvaća približno dvije trećine toka rijeke Krke (srednji i donji tok) - od crte što spaja srednjovjekovne utvrde Trošenj-grad i Nečven-grad (dva kilometra nizvodno od Knina) do Skradina. Prvotno, površina Parka iznosila je 142 km2 a danas u smanjenim granicama iznosi 109 km2. Teritorijalno, Park je u cijelosti smješten na području Šibensko-kninske županije.Temeljni fenomen koji je doveo do proglašenja zaštite dio je toka rijeke Krke s kanjonom i slapištima na sedrenim barijerama, uz niz drugih geomorfoloških, hidroloških i pejzažnih vrijednosti.

Nacionalni park je veće prostrano područje izuzetnih prirodnih kvaliteta s izvornom i očuvanom ili neznatno izmijenjenom prirodom, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Prostor je to koji ima prirodne, znanstvene, estetske, odgojno-obrazovne i odmorišne vrijednosti, prostor kojem se osigurava posebna zaštita i u kojem se upravlja na odnosi posebno donesena zakona. U prostoru nacionalnog parka ne dozvoljavaju se zahvati ljudske djelatnosti kojima bi se mijenjala prirodna svojstva i ekosustav koji je rezultat dugotrajnog prirodnog razvitka. Isključuje se svaka djelatnost koja bi mogla oštetiti i degradirati izvorna svojstva žive i nežive prirode (kamenolomi, vodoprivredni i energetski zahvati, lov, ribolov, eksploatacija sume itd.) a dopušta se jedino tradicionalna poljoprivreda i turističko-rekreativna djelatnost. U nacionalnom parku je dozvoljeno, dapače preporučljivo, razvijati one djelatnosti od kojih sama priroda neće trpjeti, a od kojih će društvo imati koristi: kultura, znanost, obrazovanje, odgoj, turizam i rekreacija. Uz takve se djelatnosti dozvoljavaju strogo nadzirane gradnje kojima nipošto ne smije biti narušena prirodna cjelovitost zaštićena područja.

Cijeli prostor oko rijeke Krke obiluje brojnim povijesnim i kulturnim spomenicima - ostaci naselja, srednjovjekovnih utvrda i crkava. Najstariji pronađeni nalazi svjedoče o nazočnosti čovjeka još u paleolitiku. Antiku predstavljaju ostaci vodovoda rimske Scardone (Skradin) i novije otkriće amfiteatra za 8.000 ljudi u rimskom vojnom logoru Burnum (Ivoševci). Iz kasnijeg razdoblja dva su osobito vrijedna spomenika: franjevačka crkva i samostan na otoku Visovcu, te manastir Krka sa svojom bogatom umjetničkom zbirkom. Na Roškom slapu i Skradinskom buku više je mlinica koje imaju prvenstveno kulturno-povijesno značenje i zaštićeni su spomenici ruralnog graditeljstva. Svjetska je osobitost hidroelektrana Jaruga (ispod slapa Skradinskog buka) - druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. Stavljena je u funkciju 28. kolovoza 1895., samo tri dana nakon prve hidroelektrane na svijetu sagrađene na slapovima Niagare u SAD.

stranica 8 / 32


Današnje stanje prostora

a Širi prostor

Kopneni ulaz LOZOVAC, kako mu i samo ime kaže, smješten je na istočnoj strani lozovačke zaravni, sjevernom stranom gotovo na samome rubu kanjona rijeke. Teritorijalno i upravnom pripadnošću sastavnim je dijelom Mjesnog odbora Lozovac. Prometno je u širem smislu položen uz državnu cestu D33 – Šibenik, Drniš, Knin, Strmica, odnosno na odvojku županijske ceste Ž6090. Sklop ulaza LOZOVAC svim svojim sadržajima izvan je granica nacionalnog parka ali u stvarnom dodiru s prostorom najstrože zaštite.

b Uži prostor

Ulaz LOZOVAC, smještajem u prostoru, sastavnim je dijelom stambenog područja naselja Lozovac čiju najstariju jezgru tvori nekadašnje "radničko" naselje. Stambena zona – građevinsko područje naselja – u fizičkom je dodiru s nedavno napuštenom industrijskom zonom Lozovac. Nekoć industrijska zona, začeta u drugoj polovini tridesetih godina prošlog stoljeća kao tvornica glinice i aluminija, u razvojnim perspektivama Grada Šibenika dobiva plansko obilježje turističke zone s težištem na etno turizmu. To je, u širem smislu, po svemu, komplementarna funkcija pratećim sadržajima ulaznog ansambla.

Uz današnji ulaz a temeljem eksternih ekonomskih učinaka slažu se, bez željenog reda i izostankom prostornog plana, raznovrsni sadržaji na usluzi posjetiteljima parka. Osim improviziranih sezonskih prodavaonica i ugostiteljskih terasa i "ambulantne" prodaje prostorno i funkcionalno dominantan je novi hotel "Vrata Krke".Prostorni sklop današnjeg ulaza LOZOVAC položen je s istočne strane pristupne županijske ceste Ž6090 i funkcionalno je odvojen od, prostorno znatno većeg, zapadnog dijela prostora.

stranica 9 / 32


C Funkcionalna shema

Današnji ulaz LOZOVAC ima nekoliko funkcionalnih dijelova kojima se u međusobnoj funkcionalnoj interakciji osiguravaju glavne potrebe ulaza:

cestovni odvojak (s glavne pristupne ceste) s građevinama nadzora ulaza, glavna prizemna građevina s pretežito ugostiteljskom funkcijom i manjim pomoćnim prostorima,samostalna prizemna građevina sanitarnog čvora na parkiralištu,okretište s ukrcajem/iskrcajem posjetitelja - vozila internog prijevoza,veliko parkiralište – dvije razine uređenosti,

Prigovori na današnje stanje prvenstveno se odnose na aspekt funkcije.

Mnoge potrebe nisu zadovoljene na prikladan način ili nisu uopće zadovoljene. Potrebna je revizija prometnog rješenja ulaznog sklopa kako bi se odgovorilo stvarnom broju vozila u terminima najveće frekvencije dolazaka/odlazakaZnatno povećanje ukupnog broja vozila i povećanje broja autobusa u ukupnom broju upućuje na drukčiju organizaciju parkirališta i potrebu povećanja današnjeg kapacitetaGlavni objekt ulaza, osim ugostiteljskog sadržaja nema druge funkcije i sadržaje što ih uobičajeno zahtijeva ulazni sklop svakog nacionalnog parka

U oblikovnoj artikulaciji prigovara se izostanku krajobrazne sastavnice i arhitekturnom eklekticizmu građevnog sklopa koji je u cjelini znatno ispod razine prosječne arhitekturne produkcije u Hrvatskoj.

Današnji sklop ulaza LOZOVAC cjelinom zauzetog prostora nema razgovijetnog odnosa prema svom prirodnom okruženju. Izgrađena struktura ulaza i prirodni prostor neposrednog susjedstva moraju uspostaviti neposredniju i sadržajniju oblikovnu komunikaciju.

d Obuhvat i temeljni podaci

stranica 10 / 32


Osim dijela prostora uz županijsku cestu Ž6090 današnja parcela nema oštrih granica. Pogotovo se to odnosi na njenu južnu granicu.Veličina zemljišta koje danas pripada ulazu LOZOVAC iznosi oko 18.000 m2. Najveći dio toga prostora namijenjen je parkiranju i prometu dok građevinama pripada tek 740 m2 ili 4% (kig 0.04). Granice korištenja zemljišta ne podudaraju se i s granicama vlasništva zemljišta. Tome je prvenstveni razlog što je prvotno utvrđena parcela razmjerno brzo postala nedostatna za stvarni priljev posjetitelja u terminima najveće posjećenosti - srpanj, kolovoz.Za potrebe uređenja ulaza LOZOVAC trebat će utvrditi granice znatno veće parcele. Osim zemljišta koje danas pripada nacionalnom parku KRKA vlasnik okolnog zemljišta je REPUBLIKA HRVATSKA i kvalificiran je kao " šumsko zemljište ".

e Parcela i građevine

Ukupna veličina današnje parcele u vlasništvu nacionalnog parka iznosi oko 18.000 m2 (1,8 ha)Ukupna veličina zatvorenog i poluzatvorenog prostora u građevinama iznosi ukupno 740 m2.

Struktura površina u m2

zatvorenom2

poluzatvoreno m2

ukupnom2

glavni objekt 473 152 625

sanitarni čvor 88 30 118

nadzorne kućice 2 x 8 16

f Prirodni uvjeti

stranica 11 / 32


a Sastav zemljišta

U sastavu zemljišta pretežu karbonatne stijene mezozojske i paleogene starosti - vapnenci, debeli, tvrdi i uslojeni. Zato u malo kojem dijelu našeg primorja dolazi do izražaja takva krševitost i ogoljenost krajolika. Na drugoj strani mali je postotak rahlih i obradivih površina.Prostranstvo vapnenačkih stijena poklapa se s ogoljelim i neobradivim krškim kamenjarom. Sivilo krajolika posljedica je takvog sastava stijena kao prvobitnog obilježja i dugotrajne štetne djelatnosti čovjeka i stoke.Sječa, krčenje, lišćarenje, brst i brojna otvorena ognjišta ("komini") bili su u prošlosti osnovni činioci ogoljavanja ovoga i ostalih dijelova našeg krša.Na krševitom vapnenačkom zemljištu ima malo tla: uništenjem vegetacije tlo je sprano u podzemlje. U pukotinama kamenjara zaostale su male količine crvenice (terra rossa) - automorfno tlo kod kojih se vlaženje vrši atmosferskim oborinama, a perlokacija vode je slobodna i bez dužeg zadržavanja u profilu tla. Ova tla su najrazvijenija na mezozojskim vapnencima i dolomitimaCrvenica na vapnencu i dolomitu pretežno zastupljena u Mediteranu i Submediteranu, plitka do srednje duboka, među pukotinama krša, može prodirati i dublje, produbljujući tako zonu zakorjenjivanja i opskrbljivanje nužnom vlagom.

b Seizmika

Širi prostor ulaza LOZOVAC karakterizira umjerena seizmička aktivnost karakteristična za veći dio sjeverne i srednje Dalmacije. Prema seizmološkoj karti Republike Hrvatske s povratnim razdobljem od 500 godina metodom Medvedeva, lokacija zahvata nalazi se u VI zoni maksimalnih intenziteta potresa prema MCS ljestvici.

c Reljef

Šibensko područje je na kontaktnom prostoru srednje i sjeverne Dalmacije. Područje je to pretežito niskog ili blago valovitog reljefa s vapnenačkim sastavom zemljišta. U reljefu se čitaju i jake erozije te korozije vapnenačkih stijena, kao i tragovi temeljnih tektonskih odrednica.

Osnovna prirodno-geografska obilježja šibenskog kraja karakteriziraju humovi i brda vapnenačkih stijena, kao što su Kamenar (257 m), Trtar (544 m) te dolomitne i laporne udoline u smjeru pružanja sjeverozapad-jugoistok. Sve stijene su, dakle, pretežno vapnenci s dolomitima ili laporima i to pretežno mezozojske starosti.Šibenski kraj obilježavaju četiri osnovna reljefna oblika: uzdužni vapnenački grebeni; dolomitsko-laporne stijene; vapnenačke zaravni; poprečne probojnice vodotoka Rijeke Krke.

d Hidrogeološke i hidrološke značajke

Vodoravna i okomita raširenost vapnenaca s podzemnom šupljikavošću, na širem području lokacije izgradnje, uzrok su pomanjkanja stalnih izvora vode i površinskih tekućica. Na predmetnoj lokaciji nema jezera, rijeka, potoka ni povremenih tokova. U raspucanim vapnenačkim naslagama oborinska se voda, kroz pukotine, kaverne, i sl., kreće prema hipsometrijski nižoj zoni – rijeci

e Klimatske značajke

stranica 12 / 32


Svaka građevina izložena je utjecaju vremenskih prilika, stoga je poznavanje klimatskih obilježja lokaliteta od izuzetnog značaja u fazama planiranja, projektiranja, izgradnje i korištenja objekta.

Isto su tako prosječni i ekstremni meteorološki uvjeti značajni za ocjenu utjecaja predmetnog objekta na okoliš.

Ovisno o vrsti i namjeni objekta elementi klime koje je potrebno analizirati su različiti.Za potrebe rekonstrukcije ulaza LOZOVAC daje se kratki prikaz općih karakteristika klime na području Šibenika.

Šire područje Šibenika nalazi se u priobalnom području srednjeg Jadrana koji ima umjerenu maritimnu klimu. Obilježava je blaga zima i suho ljeto s dva kišovita razdoblja, u ranom proljeću ili ranom ljetu i kasnoj jeseni. Ovo se područje nalazi cijele godine u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje je stanje atmosfere vrlo promjenjivo uz česte izmjene vremenskih situacija. Ljeti dominiraju bezgradijentna polja tlaka zraka s povremenim razvojem konvektivne naoblake i pljuskovima kiše. Hladno doba godine od studenog do ožujka karakteriziraju česte ciklonalne aktivnosti i prolasci hladnih fronti praćeni jakim, a često i olujnim vjetrom.Srednja godišnja temperatura zraka priobalnog dijela je 15,7 oC. Siječanj je najhladniji mjesec. Srednja mjesečna temperatura zraka u priobalju je 7,3 oC. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom u priobalnom dijelu 24,9 oC. U priobalju padne godišnje oko 1.066 mm oborina. Količina oborina raste kako se udaljavamo od obale.Raspored oborina u vegetacijskom razdoblju (proljeće-ljeto) nepovoljan je, u priobalnompojasu padne 31%.Suglasno Thornthwaiteovoj klasifikaciji, koja se osniva na indeksu djelotvornosti oborine, klima je poluvlažna.Ovaj tip klime je označen kao klima masline, a dijelom je modificirana utjecajima zaleđa.

Prema Koppenovoj klasifikaciji klime, koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg hoda temperature zraka i oborine, ovo područje ima Cfs'a klimu. C je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Njoj odgovara srednja temperatura najhladnijeg mjeseca viša od - 3oC i niža od 18oC. Srednja mjesečna temperatura viša je od 10oC tijekom više od 4 mjeseca u godini.Tijekom godine nema suhih mjeseci (f), a minimum oborine je ljeti. Oznaka s' pokazuje da je kišovito razdoblje u jesen. Oznaka a ukazuje na vruće ljeto sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca većom od 22oC, a uz to bar četiri uzastopna mjeseca imaju srednju temperaturu veću od 10oC.

Meteorološki podaci

Za prikaz klimatskih prilika na području ulaza LOZOVAC korišteni su meteorološki podaci izmjereni na "glavnoj meteorološkoj postaji" Šibenik (43o 44’ N, 15o 55’ E, hp = 77 m), koja je najbliža samoj lokaciji. Postaja se nalazi u gradu Šibeniku na području malo uzdignutom od okolnog naseljenog područja. Na udaljenosti manjoj od 2 km pruža se dolina rijeke Krke, a na 5 km u smjeru sjeverozapada je more i Šibenski kanal, koji se pruža u smjeru sjeverozapad - jugoistok. Na 4 km u smjeru sjeveroistok jugoistok pružaju se obronci Trtra s najvećim vrhom nadmorske visine 542 m.

Tijekom ožujka 2003. godine na meteorološkoj postaji u Šibeniku postojeći mehanički anemometar zamijenjen je elektroničkim i time je došlo do prekida u homogenosti niza podataka. Stoga se podaci smjera i brzine vjetra zasnivaju na razdoblje s raspoloživim homogenim nizom mjerenja tog meteorološkog elementa u razdoblju 2003. - 2008. godine.

stranica 13 / 32


Temperatura zraka

Temperatura zraka jedan je od najvažnijih elemenata klime koji odražava toplinsko stanje atmosfere. Atmosfera se zagrijava dugovalnim zračenjem tla, što prvenstveno ovisi o količini topline koju površina Zemlje prima na nekom mjestu od Sunca. Pri tom veliku važnost imaju geografska širina mjesta i godišnje doba, orografija, strujanje zraka na većoj skali te udaljenost od mora ili većih vodenih površina.Prosječna je godišnja dužina trajanja sijanja Sunca, odnosno insolacija, oko 2600 sati, počemu ovaj prostor pripada najosunčanijim dijelovima Sredozemlja. Prosječno je tijekom godine svaki treći dan vedar (naoblaka je manja od 2/10). Prosječna je naoblaka zadarsko šibenskog primorja od 3,5 desetina neba (Božava) do 4,8 desetina neba (Šibenik).Analiza prostorne raspodjele srednje godišnje temperature zraka temeljena na 30-godišnjem nizu podataka iz razdoblja 1961. – 1990. godine pokazuje da srednja godišnja temperatura zraka na području Šibenika iznosi 15,1oC, s minimumom u siječnju (6,6oC) i maksimumom u srpnju (24,5oC).Dnevni hod temperature zraka na području srednjeg Jadrana karakterizira minimum u ranim jutarnjim, a maksimum u ranim poslijepodnevnim satima, s dnevnom amplitudom temperature većom tijekom ljetnih mjeseci (~5oC).Maksimalna temperatura zraka na analiziranom području može doseći vrijednosti i iznad 39oC, a minimalna manje od -10oC.

Tablica 2. Godišnji hod temperature zraka za meteorološku postaju Šibenik (razdoblje 1995.-2004.), u °C

GODINA SIJ VELJ OŽU TRA SVI LIP SRP KOL RUJ LIS STU PRO SRED

1995 6,3 10,1 8,9 12,5 17,5 20,9 26,3 23,4 18,8 17,3 9,9 9,2 15,11996 8,2 5,7 7,9 14 18,6 23,3 24,7 24,2 17,2 15,6 12,6 7,8 15,01997 8,8 8,6 11,4 10,2 18,7 23,3 24,4 24,3 21 14,4 12,1 8,8 15,51998 8,3 9,9 9 14,2 18,5 23 26,2 26,2 19,8 16,5 9,2 6,2 15,61999 7,4 5,7 10,9 14 19 22,9 25 25,5 22 16,6 10,7 8,5 15,72000 5,2 7,9 9,9 15,7 20,5 24,2 24,6 26,4 20,7 18 14,5 10,4 16,52001 9,2 8,7 13,9 13 20,2 21,9 25,9 26,4 18,3 18,2 10,3 14,6 15,92002 5,7 9,8 12,4 13,9 19,5 24,5 25,9 23,8 19,3 16,4 14,4 8,5 16,22003 6,8 4,1 10 13,5 21,2 26,6 26,8 28,1 19,8 14,8 13,6 9,2 16,22004 5,4 7,3 9,3 13,8 16,7 21,8 25,5 24,7 21,3 18,5 12,1 9,5 15, 5

SREDNJA 7,1 7,8 10,4 13,5 19,0 23,2 25,5 25,3 19,8 16,6 11,9 8,3 15,7

Nacionalni park Krka - Klima

SIJ VEL OZU TRA SVI LIP SRP KOL RUJ LIS STU PROMax. temperatura 11 12 14 17 22 25 28 28 26 21 17 13Min. temperatura 5 6 8 11 15 18 21 21 18 14 10 7Broj sunčanih sati 4 5 6 7 9 10 11 10 9 7 4 3Kišni dani 11 10 9 8 7 4 3 3 6 9 11 13

Padaline

Padaline su uz vjetar najpromjenjiviji meteorološki element, kako prostorno, tako i vremenski. Padalinski režim na nekog području ovisan je o geografskom položaju promatranog područja i općoj cirkulaciji atmosfere, a modificiraju ga lokalni uvjeti kao što su reljef tla, udaljenost od mora ili većih vodenih površina i slično.

Kada vlažan zrak dolazi sa Sredozemlja on se dizanjem ohlađuje i nastaje kiša. Obrnuto, kad se zrak spušta niz planinu, grijanje i isparavanje uzrokuju raspadanje oblaka i veću prozirnost atmosfere te je zrak suh i atmosfera je bistra.

U razdoblju 1961.- 1990. godine na području Šibenika prosječna godišnja količina padaline iznosi 817 mm.Prema karakteristikama godišnjeg hoda oborine šire područje Šibenika ima obilježje maritimnog režima padaline s najvećom količinom padaline u jesenskim mjesecima, a najmanjom ljeti.Srednji broj kišnih dana je 100, a isti je toliki i broj vedrih dana. U prosjeku je srpanj najsušniji mjesec, a studeni je najbogatiji kišom. Osim kiše, pojavljuju se oborine u obliku tuče i snijega prosječno oko 3 puta godišnje. Snijeg se redovito otopi još istog dana kada padne. Zimi se tuča javlja češće nego u ostalo doba godine.Srednje mjesečne i godišnje količine padalina za meteorološku postaju Šibenik (razdoblje 1995.-2004.), u mm

stranica 14 / 32


GODINA SIJ VEL OŽU TRA SVI LIP SRP KOL RUJ LIS STU PRO SRED

1995 47,2 53,4 111,9

50 86,9 86,2 20,2 27,8 134,9 3,9 54,6 196,5 873,5

1996 81,8 40,2 80,9 28,8 76,9 20,1 1,4 172,2 219,6 70,8 138 128,9 1059,61997 20,2 40,2 5,9 91 28,8 36,1 48,8 27 69,6 60,4 124,6 88,1 640,71998 66,3 10,5 11,6 97,5 37,3 111,

4 30,9 44,3 188 70 54 67,5 789,3

1999 59,1 50,2 18,7 102,6

108,4 85 63,9 29,7 76,7 77,4 104,1 93 868,8

2000 20,9 24,8 62,3 70 36 9,3 17,4 0 77,5 51,6 169,7 71,6 611,12001 177,

123,9 81,7 70,3 29,2 48,4 28,2 17,6 198,4 14,6 162 31,5 882,9

2002 23 54 8 44 48 10 22 129 91 47 75 110 6612003 171,

5 7,7 4,7 33 6,8 11,2 6,8 32,8 68 105,2 86 50,4 584,1

2004 72,8 83,9 87,5 83,9 65,3 80,7 26,8 2,5 13 54,7 115,6 260 946,7

SRED 74,0 38,9 47,3 67,1 52,4 49,8 26,6 48,3 113,7 55,6 108,4 109,8 791,77

Godišnji hod srednjih mjesečnih vrijednosti količine padalina odgovara dinamičkom tipu pluvijalnog režima izvantropskih ciklonskih padalina s koncentracijom tijekom jeseni i zime. Takav je tip godišnjeg hoda oborina karakterističan za najveći dio europskoga Sredozemlja. U ljetnim mjesecima, kada su temperature zraka najviše, padalina ima najmanje.Glavna je padalina kiša, dok se snijeg rijetko javlja i kratko zadržava.U Šibeniku padne 3,9 puta godišnje. Tuča i sugradica javljaju se rjeđe (prosječno 4 dana u godini u Šibeniku), ali njihov je utjecaj izrazitiji jer mogu uzrokovati štete na poljoprivrednim kulturama.Magla je rijetka pojava u kopnenom dijelu (7,5 dana godišnje u Šibeniku). Sumaglica je češća (56,3 dana godišnje u Šibeniku).

Vjetar

Vjetrovne prilike nekog područja određene su geografskim položajem, razdiobom baričkih sustava opće cirkulacije, utjecajem mora i kopnenog zaleđa, dobom dana i godine i dr. Svakako da su pojedini lokaliteti pod utjecajem i drugih čimbenika kao što su izloženost, konkavnost i konveksnost reljefa, nadmorska visina i sl.Mjereni podaci vjetra (brzine i smjera) u meteorološkoj službi prikupljaju se u relativno rijetkoj mreži točaka. Postojeća mreža mjernih točaka odabrana je tako da omogućuje dobivanje općih karakteristika strujanja većih razmjera na visini od 10 m iznad tla kako bi se smanjio utjecaj trenja zbog hrapavosti podloge. Međutim, reprezentativnost vrijednosti u nekoj točki za šire područje ovisi o konfiguraciji terena, hrapavosti terena i blizini zaklona (prepreka) oko mjernog mjesta.

Glavni vjetrovi su ovog područja : bura, koja puše s Dinare iz smjera sjeveroistoka, te jugo iz smjera jugoistoka. U području ušća ti su vjetrovi značajno pod utjecajem reljefa, a to znači da iznad vode pušu nizvodno i uzvodno.U toplijem dijelu godine pušu lokalni vjetrovi čiji se smjerovi mijenjaju tijekom 24 sata. Tako danji vjetar puše s mora uz obronak (maestral), a noćni vjetar puše s kopna niz obronak.

Izmjereni se podatci sastoje od prosječne satne brzine vjetra (Vsat) i prevladavajućeg smjera vjetra u tom satu.Godišnja ruža vjetra za razdoblje 2003. - 2008. godine na meteorološkoj postaji Šibenik pokazuje da je najčešći vjetar NNE i N smjera (33%). Vjetar iz sjeveroistočnog kvadranta poznat je kao bura a javlja se kao hladan, suh i mahovit vjetar u situacijama s prodorom hladnog zraka sa sjevera. Vjetar koji se pojavljuje nešto češće od ostalih uz buru je i jugo (SE-E), koji se bilježi godišnje u 20% satnih termina.

Analiza sezonskih ruža vjetrova pokazuje da zimi čestina bure prelazi 40%. Uz to što je najčešći, bura je i najjači vjetar. Tako je zimi u 76% termina s brzinom vjetra većom od 5,4 m/s taj vjetar smjera bure.Uz buru i brzina juga često prelazi 5,4 m/s. Za ostale smjerove brzina vjetra prelazi 5,4 m/s vrlo rijetko. Najmanju prosječnu brzinu ima vjetar zapadnih smjerova (SW-W-NW), koja ne prelazi 2 m/s.

Ljetne mjesece karakterizira povećana čestina vjetra S-SW-W smjerova (37%). Na meteorološkoj postaji Šibenik najčešće puše vjetar srednjom satnom brzinom od 0,3 m/s do 3,3 m/s (0-2 bofora) i to u 61% slučajeva godišnje. Relativna čestina brzina od 5,5 m/s do 10,7 m/s iznosi 16%, a brzina većih od 10,8 m/s je 0,5% godišnje.

Vjetar brzine veće od 5,4 m/s puše najčešće zimi (25%), a najmanje često ljeti (9%). Učestalost tišina (brzina vjetra < 0,3 m/s) kreće se od 7,4% zimi do 9,6% u jesen.

stranica 15 / 32


Razdioba relativne čestine pojedinih brzina vjetra za Šibenik u razdoblju 2003 – 2008. godine po godišnjim dobima

stranica 16 / 32


Godišnja i sezonska ruža vjetrova za Šibenik u razdoblju 2003 – 2008. godine

stranica 17 / 32


Prikaz prosječne brzine vjetra ovisno o smjeru za sezone i godinu na meteorološkoj postaji Šibenik u razdoblju 2003 – 2008. godine

stranica 18 / 32


f Biljni svijet

Biljni pokrov karakterizira oko 800 vrsta među kojima je više ilirsko-jadranskih endema. Najviše je mediteranskih flornih elemenata (oko 60 %), zatim južnoevropskih (oko 20 %), a ostatak čine biljke široke rasprostranjenosti i kozmopoliti. Od zimzelenih elemenata najviše su zastupljeni hrast crnika (Quercus ilex), zelenika (Phillyrea latifolia) i tršlja (Pistacia leutiscus), a od listopadnih bijeli grab (Carpinus orientalis), crni jasen (Fraxinus ornus), maklen (Acer monspesulanum) i hrast medunac (Quercus pubesceus). Pošumljavalo se uglavnom alepskim borom (Pinus halepensis) i crnim borom (Pinus nigra). Šume se alepskog bora brzo šire i osvajaju nove površine.U močvarnoj vegetaciji uz rubove slatkovodnih jezera zastupljeni su: trska (Phragmites communis), siljevina (Schoenus nigricans), obična glavica (Holoschoenus vulgaris), sitinac (Juncus obtusiflorus), lopoč (Nymphea alba) i lokvanj (Nuphar luteum).

Na području Šibensko-kninske županije zastupljeno je nekoliko vegetacijskih zona:šumska vegetacijatravnjačka vegetacijavegetacija stijenavegetacija točilavegetacija morskih obala

Šume

Šumska staništa prostiru se na području primorskog krša, koje je zbog deforestacijske djelatnosti čovjeka i nepovoljnih klimatskih prilika ostalo bez prvobitne šumske vegetacije, što je rezultiralo prostranim dalmatinskim kamenjarama i degradiranim šikarama i makijama. Posljednjih desetljeća zapažen je prirodni proces obnove vegetacije uslijed smanjene siječe drva i ograničenja ekstenzivnog stočarstva. Negativni učinci nestajanja i degradacije šuma očituju se u vidu erozije tla, gubitka biološke raznolikosti, uništenje staništa divljih životinja. Šumska vegetacija te ona travnjačka površinski imaju najveći značaj. Međutim kako ostale vegetacijske zone sadrže brojne relikte i endeme te mnoge rijetke i ugrožene vrste, njihov značaj je glede sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti izrazito značajan.

Šume uz rijeku Krku ne obuhvaćaju velike površine, ali su izuzetno važne za ukupan doživljaj krajobraza na području oštrog kontrasta ljutog krša, riječnih tokova i mora.Prevladavaju tri šumske zajednice: mješovita šuma crnike i crnoga jasena (Orno-Quercetum ilicis), mješovita šuma medunca i bijeloga graba (Querco-Carpinetum orientalis), šuma crnoga graba s jesenskom šašikom (Seslerio-Ostryetum).Šumske zajednice hrasta medunca i bijeloga graba, zbog stoljetnog iskorištavanja, rijetke su i najčešće u obliku niskih šuma i šikara. Zajednice mješovitih šuma crnike i crnoga jasena razvijene su na strmim, osunčanim, a zajednice šuma crnoga graba s jesenskom šašikom na zasjenjenim obroncima i tipično su obilježje Hrvatskog primorja.

Uz navedene šumske zajednice, veće površine oko Skradinskog buka zauzimaju, u prvoj polovici 20. stoljeća sađene, šume alepskog (Pinus halepensis) i crnog bora (Pinus nigra), a uzvodno do Roškog slapa, uz rubove riječnog toka, poplavne šume i šikare u kojima se ističu vrbe (Salix alba, S. cinerea, S. fragilis, S. purpurea), crna joha (Alnus glutinosa), crna i bijela topola (Populus nigra i P. alba) i poljski jasen (Fraxinus angustifolia).

stranica 19 / 32


Travnjaci

Travnjaci, koji uključuju livade i pašnjake, razvili su se kao posljedica izravnih ili neizravnih antropogenih utjecaja. U širem prostoru može se razlikovati nekoliko tipova travnjaka:suhi travnjaci i kamenjarski pašnjaci nastali devastacijom vazdazelenih šuma i makije suhi travnjaci i kamenjarski pašnjaci nastali devastacijom listopadnih šuma i šikara vlažni i močvarni travnjaci

S obzirom na vegetacijske karakteristike ovo se područje nalazi unutar srednjeg sredozemnog (eumediteranskog) brdskog pojasa biljnih zajednica hrasta crnike i alepskog bora, koje su uslijed antropogenih djelovanja prorijeđene i vrlo ugrožene. Makije i šibljaci su pretežno primarne zajednice biološke reprodukcije šuma. Šikare su uglavnom zajednica šibljak drače (Paliuretum spinae-christi) koju obilježavaju trnovit grm drača (Paliurus spina-christi), primorska šmrika (Juniperus oxycedrus), smrdljika (Pistacia terebinthus) i bijela metla (Osyris alba). Na kamenjarskim travnjacima, koji su korišteni kao pašnjaci, razvijene su dvije zajednice: na podlozi s više sitnog tla pašnjak smilice i ilirske vlasulje (Koelerio-Festucetum illyricae),a na ogoljeninijim površinama, sa sitnim tlom u škrapama, kamenjarska zajednica kovilja i ljekovite kadulje (Stipo-Salvietum officinalis). Uz obale rijeke Krke nalaze se i manje površine vlažnih i močvarnih travnjaka (livada košanica), izuzetno slikovitih primorskih livada djeteline i klasulje (red Trifolio-Hordeetalia) u sastavu kojih se nalaze bijela djetelina (Trifolium repens), primorska vlasnjača (Poa silvicola), žabnjaci (Ranunculus repens, R. acris, R. sardous, R. neapolitanus), ljetni drijemovac (Leucojum aestivum), močvarni kaćun (Orchis laxiflora), razmaknuti šaš (Carex distans) i runjavi šaš (Carex hirta) i dvije ilirsko-jadranske endemične biljke- livadni procjepak (Scilla litardierei) i pospihalova pukovica (Peucedanum coriaceum subsp. pospichalii).

g Životinjski svijet

Da bi kompletirali sliku prirode nacionalnog parka čije bogatstvo i raznolikost na stanovit način mogu biti poticajni specifičnoj zadaći oblikovanja arhitekture ulaza u nacionalni park citirat ćemo jedan navod: "Fauna nacionalnog parka "Krka" samo je djelomično istražena. Neki faunistički elementi posebno su bogati i zanimljivi:

ihtiofauna (ribe), herpetofauna (vodozemci i gmazovi) i ornitofauna (ptice).

U slatkovodnom dijelu Krke utvrđeno je sedamnaest vrsta riba iz šest porodica. Od toga su sedam endemi jadranskog područja, a jedna od četiriju vrsta iz porodice pastrva (Salmonida)-Salmothymus obtusirostris krkensis Kar. 1926, obitava samo u Krki. Utvrđeni endemi još su: glavatica (Salmo marmoratus), sval ili strugač (Leuciscus svallize), drlja (Scardinius erythrophthalmus hesperidicus), oštrulj (Aulopyge hugeli), mren (Barbus plebesus) i ilirski klen (Leuciscus illyricus). Medu vodozemcima česti su obični vodenjak (Triturus vulgaris), siva gubavica (Buffo buffo), zelena žaba (Rana esculenta) i dr, a među gmazovima veliki zelembač (Lacerta trilineata), blavor (Ophisaurus apodus), kućni macaklin (Hemidactylus turcicus) , čančara (Testudo hermanni), evropska kornjača (Emys orbicularis) te zmije: četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata), crvenkrpica (Elaphe situla leopardina), modraš (Malpolon monspessulanus) i obični poskok (Vipera ammodytes).

Po bogatstvu (221 vrsta) i faunističkoj strukturi Krka je jedan od najznačajnijih ornitoloških rezervata u Hrvatskoj, a uvrštena je i medu ornitološki najvrednija područja Europe. Posebno je značajna kanjonska ornitofauna, koja sadrži brojne rijetke i ugrožene vrste: suri orao (Aquila chrysaetos), orao zmijar (Cyrcaetus gallicus), sokolovi (Falconidae), sove (Strigidae), čiope (Apodidae), lastavice (Hirundinidae) i dr. Područje parka zanimljivo je i za seobu i zimovanje močvarnih ptica kao što su razne vrste čaplji (Ardeidae), divlje patke i guske (Anatidae), ždralovi (Gruidae), prutke (Tringa sp.), šljuke (Scolopacidae). U fauni sisavaca pronalazimo čaglja (Canis aureus), tvora (Mustela putorius), kunu bjelicu (Martes foina), jazavca (Meles meles) te vrlo prorijeđenu i ugroženu vidru (Lutra lutra).

stranica 20 / 32


Planovi šireg područja

NAPOMENA

U POSTUPKU JE DONOŠENJE ODLUKA lll IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA ŠIBENSKO KNINSKE ŽUPANIJE KAO I ll IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA ŠIBENIKA KOJIM ĆE SE PROŠIRITI GRAĐEVINSKO PODRUČJE NA PREDMETNOJ PROGRAMSKOJ LOKACIJI - ULAZ U NACIONALNI PARK KRKA - ULAZ LOZOVAC - PREMA ODREDBAMA PREDMETNOG NATJEČAJA

ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA IZDALA JE OBAVIJEST / 120-2/11 / O POSTUPKU PROVOĐENJA MJERA PROŠIRENJA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA ULAZA LOZOVAC PREMA SMJERNICAMA NATJEČAJA

GRAD ŠIBENIK IZDAO JE OBAVIJEST / klasa 350 02 / 11 01 / 27 ur broj 2182/01 04 11 16 / O POSTUPKU PROVOĐENJA MJERA PROŠIRENJA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA ULAZA LOZOVAC PREMA SMJERNICAMA NATJEČAJA - Službeni glasnik grada Šibenika br.3/11 - Gradsko vijeće Grada Šibenika na 21. sjednici od 18. svibnja 2011. donosi Odluku o izradi ll Izmjena i dopuna PPUGŠ a sve prema smjernicama Natječaja

JU NACIONALNI PARK KRKA DALA JE IZJAVU / 02 - 138/19 - 2010 DA JE UPOZNATA S ČINJENICOM DA PREMA ODREDBAMA PROSTORNIH PLANOVA KOJI SU TRENUTNO NA SNAZI NIJE MOGUĆE REALIZIRATI OVAJ NATJEČAJNI PROGRAM. ISTOM IZJAVOM JU NACIONALNI PARK KRKA PREUZIMA SVU MORALNU I MATERIJALNU ODGOVORNOST PREMA SUDIONICIMA NATJEČAJA DO TRENUTKA STUPANJA NA SNAGU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNIH PLANOVA.

Zakonskim aktom Sabora RH 1985. godine proglašen je Nacionalni park KRKA (Zakon o proglašenju Nacionaog parka KRKA, "Narodne novine", broj 5/85). Zakon se mijenjao u dva navrata a sadržaj izmjena tiče se granica parka (Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju Nacionalnog parka KRKA, "Narodne novine", broj 9/88 i 13/97).Prvi Prostorni plan Nacionalnog parka izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1987./1988. godine – odgovorni planer: prof. Ante Marinović-Uzelac, dipl. ing. arh. Ponovno je Prostorni plan donesen 1990. godine: Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka KRKA ("Narodne novine", broj 1/90). Plan je i danas na snazi ali su iz granica Nacionalnog parka izuzeti neki dijelovi: najprije 1988. pa ponovno 1997. godine.Prostor ulaza LOZOVAC izvan je granica Nacionalnog parka ali je stvarno položen, zapravo, uz samu granicu – širi prostor Skradinskog buka (Lozovac). Tako su referentni planovi šireg područja: Prostorni plan Šibensko-kninske županije ("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 11/02, 10/05, 03/06 i 05/08) i Prostorni plan uređenja Grada Šibenika ("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 03/03 i 11/07).

stranica 21 / 32


slijedeći osvrti na prostorne planova koji su na snazi informativni su za sudionike natječaja i pomažu da se dobije šira slika stanja u prostoru – U TIJEKU JE IZMJENA I DOPUNA PLANOVA NA PREDMETNOJ LOKACIJI A U SKLADU SA SMJERNICAMA NATJEČAJA

a Prostorni plan Šibensko-kninske županije ("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 11/02, 10/05, 03/06 i 05/08)

U Odredbama za provođenje Prostornog plana Šibensko-kninske županije malo je neposrednih uvjeta koji se odnose na ulaz LOZOVAC:

3.2. Smještaj gospodarskih sadržaja u izdvojenim zonama

Članak 35.Planom su određene izdvojene zone državnog i županijskog značaja za smještaj gospodarskih sadržaja unutar (građevinska područja naselja) i izvan naselja (posebna građevinska područja) i to:zone za smještaj proizvodnog gospodarstva (industrija, zanatstvo) i ostale poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalno servisne),zone za ugostiteljsko-turističku namjenu (hotel, hotelsko naselje, motel, pansion, kamp).Osim zona iz stavka 1. ovog članka Planom su predviđene zone za smještaj sadržaja vezanih uz ulaze u nacionalne parkove za prihvat i boravak posjetitelja, prezentaciju, servis i informacije.

Za neizgrađene i djelomično izgrađene zone obvezatna je izrada urbanističkog plana uređenja.Za ugostiteljsko-turističke zone koje su izgrađene temeljem provedbenih planova, a koje se kvalitativno dopunjuju pratećim sadržajima, obvezatna je izrada detaljnih planova uređenja u obuhvatu funkcionalne cjeline za čije se potrebe taj sadržaj gradi, a sve u skladu s uvjetima utvrđenim ovim Planom.

Članak 38.Planom su određene lokacije za smještaj sadržaja vezanih uz ulaze u nacionalne parkove, za prihvat i boravak posjetitelja odnosno smještaj servisnih, ugostiteljskih i sličnih sadržaja koji se nalaze izvan područja Parka.

Za potrebe NP “Krka” planiran je smještaj:glavnog ulaza na platou Lozovac na kojem se planira prenamjena postojećeg ugostiteljskog sadržaja u recepcijsko-informacijski punkt s maksimalnim povećanjem izgradnje od 20%, parkiralište, minimalni ugostiteljski sadržaji (bez restorana), a ostali sadržaji ulaza planiraju se unutar područja Parka,glavnog ulaza u području Skradina koji je unutar građevinskog područja naselja Skradin,glavnog ulaza Roški slap – lijevo, na kojem se planira recepcijsko-informacijski i izložbeni punkt, motel do 150 ležajeva, parkiralište (100 mjesta) i prateći ugostiteljski sadržaji, tesekundarnog ulaza Roški slap – desno, sezonskog karaktera s ulaznim punktom, građevina s minimalnim sadržajima - ukupne površine do 100 m2.

Ostali sekundarni ulazi Kistanje – Arhanđelovac i Visovac - lijevo i Visovac - desno nalaze se unutar granica nacionalnog parka.

stranica 22 / 32


b Prostorni plan uređenja Grada Šibenika ("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 03/03 i 11/07)

Također i u Odredbama za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Šibenika malo je neposrednih uvjeta koji se odnose na ulaz LOZOVAC:

Članak 45.Članak 86. mijenja se i glasi:Prostornim planom utvrđene su ugostiteljsko turističke zone županijskog značaja kao građevinska područja izdvojene namjene: Donja Srima (dio zone koja se proteže na područje Grada Vodica), Solaris, Martinska, uv. Kaprije, Zlarin - Punta Oštrica, Obonjan, Podsolarsko, Jasenovo i uv. sv. Katarina.Prostornim planom utvrđene su ugostiteljsko turističke zone u građevinskom području naselja: Šibenik - Mandalina/Kulina, Brodarica - most, Zaton - Litnoge, Raslina - rt Mihovil, Grebaštica- naselje i Šparadići.

Postojeći kapaciteti u turističkim zonama mogu se zadržati i ako su veći od planiranog maksimalnog kapaciteta zone.

Planom su određene lokacije za smještaj sadržaja vezanih uz ulaze u nacionalne parkove, za prihvat i boravak posjetitelja odnosno smještaj servisnih, ugostiteljskih i sličnih sadržaja koji se nalaze izvan područja Parka.Za potrebe NP “Krka” planiran je smještaj glavnog ulaza na platou Lozovac na kojem se planira prenamjena postojećeg ugostiteljskog sadržaja u recepcijsko-informacijski punkt s maksimalnim povećanjem izgradnje od 20%, parkiralište, minimalni ugostiteljski sadržaji (bez restorana), a ostali sadržaji ulaza planiraju se unutar područja Parka.

stranica 23 / 32


PROGRAM IZGRADNJE

1 Veličina i oblik parcele – granica obuhvata

Prostor na kojem se planira uređenje ulaza LOZOVAC smješten je s istočne strane pristupne županijske ceste (Ž6090) a na kraju zaravni koja se dalje nastavlja blagom padinom prema rijeci. Zapravo, planirani prostor i danas živi kao ulaz LOZOVAC i ovim se natječajem hoće dobiti projekt njegove rekonstrukcije.Bilancirajući potrebe za planiranim kapacitetom parkirališta, pristupnim cestama, zelenim površinama i planiranim građevinama veličina se parcele može zaokružiti na cca 60.000 m2 (6.00 ha).Obuhvat je na zapadnoj strani načelno ograničen pristupnom županijskom cestom, na sjevernoj strani rubom zaravni i sklopom borove šume do trase dalekovoda, na istočnoj strani manjim borovim šumarkom i vlasničkom suhozidnom ogradom. Južna je strana obuhvata otvorena sa mogućnosti produljenja do lokalnog puta č. z. 1303Oblik parcele obuhvata nije zadan vlasničkim granicama nego će se odrediti u skladu s prostornim rješenjem u planiranoj veličini. Potrebom krajobraznog rješenja moguće je prekoračiti opisane granice zadanog prostornog zahvata.Od današnjeg stanja treba sačuvati samo prizemnu građevinu sanitarnog čvora dok se sve ostalo planira razgraditi i zamijeniti novim. U analizi današnjeg stanja ocijeniti mogućnost očuvanja dijela zelenog fonda.

2 Pristup parceli i prometni uvjeti

Ulaz LOZOVAC najveći je kopneni ulaz funkcionalno okrenut posjetiteljima nacionalnog parka. Organiziran je za posjetitelje koji dolaze vlastitim motornim vozilima ili izletničkim - agencijskim autobusima. Položen je uz županijsku cestu Ž6090 koja se na raskrižju Gulini vezuje na županijsku cestu Ž6268 – vezom na Skradin. Od raskrižja Gulini do Tromilje spojna je cesta D537 koja se veže na državnu cestu D33 – Šibenik, Drniš, Knin, Strmica. Na razini ulaza LOZOVAC spoj je lokalne ceste L65041 koja prolazi naseljem Lozovac i ima spoj na županijsku cestu Ž6258. Najveći se promet – osobito turističkih autobusa - očekuje iz smjera Šibenika - državna cesta D33. U organizaciji posjete Skradinskom buku s ulaza LOZOVAC ni jedno vozilo s posjetiocima ne prelazi zadanu granicu – na županijskoj cesti Ž6090. Od te točke organiziran je interni prijevoz u oba smjera. Zimski režim posjeta dozvoljava prispjelim vozilima ulaz do "donjeg" parkirališta.

Za potrebe prikladnog rješenja cestovnog prometa treba osigurati dostatne prometne površine na način da se zadovolje ovi načini dolaska/odlaska posjetitelja:

agencijski autobusi:dolazak, iskrcaj posjetitelja, odlazak na parkiralište, čekanje povratkaukrcaj posjetitelja, povratak

dolazak, iskrcaj posjetitelja, odmah povratak (prazan)dolazak, iskrcaj posjetitelja, odmah ukrcaj posjetitelja, povratakdolazak (prazan), odmah ukrcaj posjetitelja, povratak

taksi vozila:dolazak, iskrcaj posjetitelja, odlazak na parkiralište, čekanje povratkaukrcaj posjetitelja, povratak

dolazak, iskrcaj posjetitelja, odmah povratak (prazan)dolazak, iskrcaj posjetitelja, odmah ukrcaj posjetitelja, povratakdolazak (prazan), odmah ukrcaj posjetitelja, povratak

osobna vozila – nekad i s prikolicom:dolazak, (iskrcaj posjetitelja), odlazak na parkirališteukrcaj posjetitelja, povratak

ravno na parkirališteravno s parkirališta

motori/biciklipješaci:redovna autobusna linija – Šibenik/Lozovac:

Za potrebe "vanjskog" iskrcaja/ukrcaja posjetitelja planirati natkrivene perone. Perone planirati za iskrcaj/ukrcaj posjetitelja i unutar internog sustava prijevoza.

stranica 24 / 32


Za posjetitelje koji stižu redovnom autobusnom linijom na istočnoj strani kolnika županijske ceste Ž6090 treba osigurati natkriveno autobusno stajalište.

Poprečni profil županijske ceste planirati kao dva kolovozna traka širine 2x3.75 m te obostrani pločnika širine 3.0 m. za podlogu u prilogu dostavljen idejni projekt uređenja prometniceOdvojke ulaza treba riješiti dopunskim trakama prikladno dimenzionirane širine i dužine. Posebnu pozornost obratiti na rješenje izlaza s parkirališta – lijevo skretanje.

Uz Nacionalni park PLITVIČKA JEZERA, područje Nacionalnog parka KRKA najposjećenije je i turistički najjače vrednovano zaštićeno područje u Hrvatskoj. Razlozi tomu počivaju u širokom rasponu privlačnih faktora za posjetitelje, vezanih uz sam temeljni fenomen Parka i ostale karakteristike prirodne osnove te, sekundarno, uz kulturno-povijesne spomenike kojima prostor Parka raspolaže. Osim toga, turističko-geografski položaj Parka ima vrlo povoljne značajke, s obzirom na blizinu snažnog emitivnog područja – obalnih destinacija Šibensko-kninske i susjednih županija, iz kojih odmorišni turisti dolaze u Park ponajviše kao jednodnevni posjetitelji. Uz cestovne prilaze službenim glavnim ulazima: Skradinu, Lozovcu i Roškom slapu, za pristup Parku važna je uloga Skradina kao terminalne luke za nautički promet.U razdoblju 1996.-2007. godine broj se posjetitelja Parka ukupno povećao 7 puta. Ionako snažnom rastu broja posjetitelja nakon 2004. dodatni impuls dalo je dovršenje dionice autoceste A1 do Splita, s čvorovima Skradin i Šibenik važnima za pristup Parku. Ipak, turističku valorizaciju Parka obilježava izražena sezonalnost godišnjeg hoda posjetitelja (kao i u susjednom obalnom pojasu) s vršnim opterećenjem u ljetnim mjesecima, i njihova prostorna koncentracija u zoni Skradinskog buka i na otočiću Visovac.

Podaci za ulaz LOZOVAC – 2006. godina

1 2 3 4 5 6 7 8

Siječanj 152 4 326 34 40 22 26 604Veljača 105 6 195 9 15 96 20 446Ožujak 388 18 300 22 289 534 402 1953Travanj 5.460 539 1.330 142 2.575 4.148 3.364 17558Svibanj 11.618 421 1.156 46 7.615 11.514 5.968 38338Lipanj 22.123 2.657 1.974 144 11.476 9.036 7.126 54536Srpanj 45.080 10.967 4.506 741 1.224 5.067 7.516 75101Kolovoz 64.718 12.808 7.481 1.073 1.205 5.435 8.183 100903Rujan 27.291 1.413 2.355 97 3.807 11.848 10.158 56969Listopad 7.637 390 1.394 88 1.867 6.375 3.608 21359Studeni 533 39 519 45 36 797 471 2440Prosinac 117 4 162 13 6 91 42 435

UKUPNO 185.222 29.266 21.698 2.454 30.155 54.963 46.884 370.642

1 individualni strani odrasli

2 individualni strani djeca

3 individualni domaći odrasli

4 individualni domaći djeca

5 ostali

6 agencije voucheri

7 samostalne grupe

8 ukupno

stranica 25 / 32


3 Smještaj građevina

Smještaj građevina prvenstveno će zavisiti od načina rješenja prometa: organizacija ulaza i izlaza te režimi cirkulacije parkiralištem u najvećoj mjeri determiniraju prostore za smještaj glavne građevine. Na određen način to će uvjetovati i zahtjev očuvanja postojećeg prizemnog objekta sanitarnog čvora. U usporedbi s današnjim položajem glavnog objekta novoj će građevini sigurno trebati veći tamponski prostor prema ulaznom sustavu prometnica.

4 Urbanistički parametri

Smještaj sadržaja na čestici treba zadovoljavati slijedeće uvjete

maximalna izgrađenost 20 % maximalna iskorištenost 20 % minimum 20 % zone treba biti uređeno kao parkovno zelenilo potrebno je osigurati tampon zone zelenila prema prometnicama potrebno je osigurati pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika 5.50 metara imajući u vidu namjenu prostora / zone dozvoljava se više od jednog pristupa na javnu prometnu površinu natjecatelji nisu limitirani brojem nadzemnih etaža dozvoljava se izgradnja podruma po potrebi dozvoljava se izgradnja više odvojenih objekata čija međusobna udaljenost mora biti veća od visine

višeg objekta ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu. udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje:

kod županijske ceste 8 metarakod lokalne i nerazvrstane ceste 5 metara

5 Promet u mirovanju

Najveći dio parcele ulaza LOZOVAC zauzima prostor potreban parkiralištu. Preliminarno procijenjena potreba parkirališta iznosi oko 40.000 m2. Potrebno je osigurati parkiralište za:

36 agencijskih autobusa i 1000 osobnih vozila.

Proporcionalno tome treba dodati i parkirališna mjesta za osobe sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti – prema PRAVILNIKU o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ("Narodne novine", broj 151/05)

stranica 26 / 32


6 Detaljni građevinski program

A RECEPCIJA

1 komunikacijski prostorprostor recepcije dimenzioniran za više osoba koje tu borave s razloga informiranja i uzimanja propagandnog materijala, kupovine ulaznica, informiranja s info-pultova. Djeca tu imaju svoj prikladni kutak za zabavu dok odrasli obavljaju neki posao. U prostoru, u pravilu nema sjedenja. Ipak potrebno je predvidjeti jednu ili dvije klupe za "urgentne" potrebe. Osigurati i prostor za blok bankomata.Na ovaj prostor "naslonjeni" su: prihvatno informativna služba (2) i prodaja ulaznica (3)

90 m2

2 prihvatno informativna služba šaltersko radno mjesto: jedan djelatnik s propagandnim materijalom, računalom, manji radni pult, stolica i manja polica za odlaganje

4 mjesta 8 m2

3 prodaja ulaznicašaltersko radno mjesto: isto kao gore

10 mjesta 15 m2

4 garderoba i sanitarije recepcijskog osoblja 20 osoba 16 m25 multimedijalni izložbeni prostor

sa svom potrebnom interaktivnom elektroničkom opremom. Prostor će se funkcionalno organizirati u nekoliko tematskih blokova. Dio prostora rezervirati za povremene, prigodne izložbe. Smješten je na pješačkoj osi: recepcija – peroni internog prometa. U prostoru predvidjeti barem dvije klupe za sjedenje. Reducirano vanjsko svjetlo radi različitih projekcija.

100 m2

6 dječja igraonica/radionica – unutarnja i vanjskasmještaj igraonice/radionice u prizemlju uz glavne pješačke osi. Igraonica raspolaže prikladnim spravama za igru i drugim odgovarajućim inventarom. U prostoru predvidjeti umivaonik.

40 m2

7 suvenirnicaSmještena je na pješačkoj osi: recepcija – peroni internog prometa. Koristi garderobu i sanitarije recepcijskog osoblja.

60 m2

8 javni sanitarni blok dimenzionira se na 2000 korisnika uključivo i potreban broj jedinica za osobe s posebnim potrebama - invalidi. Poseban odjeljak za potrebe higijene dojenčadi.

140 m2

469 m2

B ADMINISTRACIJApoželjan smještaj na etaži. Poseban/vanjski ulaz.

1 uredski prostoriorganizirati kao jedinstven prostor ili u grupi po dva radna mjesta. Oprema jednog radnog mjesta se sastoji od radnog stola s računalom (80/150 cm), okretne stolice, otvorenog/zatvorenog ormara za odlaganje i jedne dopunske stolice. 5.20 m2/zaposlenom

4 radna mjesta

25 m2

2 ured isto kao gore.

2 radna mjesta

16 m2

2 ured + strankeisto kao gore, osim što treba predvidjeti više stolica i vješalicu za stranke.

1 radno mjesto

12 m2

3 blagajnik + sefisto kao gore, osim što treba predvidjeti više stolica i vješalicu za stranke. Također slobodnostojeći "sef"

1 radno mjesto

12 m2

4 telemetrijski sustavdaljinsko praćenje, kontrola i prijenos podataka

2 radna mjesta

20 m2

5 garderoba administrativnog osobljasluži presvlačenju osoblja u radna odijela. Odijela se spremaju u ormariće s ključem. Neposredna je veza sa sanitarijama osoblja.0.70 m2/osobi

12 osoba 10 m2

6 sanitarije administrativnog osobljasastoje se od dostatnog broja WC kabina. U muškom predvidjeti jedan pissoir. U svakome predprostoru predvidjeti umivaonik. Planirati i jednu tuš kabinu. Odnos Ž i M osoblja 10:1.

12 osoba 14 m2

7 soba za odmor prostor sa stolovima, stolicama i otvorenim/zatvorenim ormarima a služi

10 m2

stranica 27 / 32


blagovanju – marenda, ručak i sl. - osoblja.8 priručno skladište 8 m2

127 m2

C DRUŠTVENI PROSTORImoguć smještaj na etaži

1 predavanjadvorana /amfitetralna/ za multimedijalna predavanja sa svom opremom: "pametna ploča", platno, projektor, računalo, razglas. Svako mjesto planirati s pomičnom plohom za pisanje.

200 osoba 200 m2

2 sastancidvorana koja se može adaptirati na više načina: redovi stolica, stolice oko velikog stola i sl. Svako mjesto planirati s pomičnom plohom za pisanje.Također, sa svom elektroničkom opremom kao i gore.

50 osoba 60 m2

4 sanitarije gostiPodjela sanitarnih blokova na M i Ž . Dimenzionirati u skladu s planiranim brojem osoba: po 3 WC kabine, predprostor s dva umivaonika. U muškom bloku dva pissoira.

250 osoba 45 m2

5 pomoćni prostoripredavaonica i dvorana za sastanke zahtijevaju dvije manje pomoćne prostorije.

2 16 m2

321 m2

D OSTALI PROSTORI

1 noćni čuvar prostor s manjom radnom plohom, monitorom video nadzora, stolicom, manjim otvorenim/zatvorenim ormarom. Smještaj prostora unutar građevine trebao bi zadovoljiti što veći horizont vizualnog nadzora. Osigurati vanjski ulaz.

12 m2

2 ambulantasastoji se od tri odjeljka: prvi je odjeljak manja čekaonica (najmanje 3x3m), drugi je odjeljak soba sa sestrom (najmanje 12m2) a treći je odjeljak ambulanta liječnika (najmanje 12m2). Osigurati vanjski ulaz.

35 m2

3 jednosobni apartmansastoji se od ulaznog prostora, kupaonice s WC, manje kuhinje, blagovaonice s prostorom za dnevni boravak, spavaonice. Osigurati vanjski ulaz

60 m2

4 priručno spremište 15 m25 termotehnički blok + kućni majstor

prostor za smještaj klima uređaja (grijanje i klimatizacija) sa priručnom radionicom kućnog majstora. Uključiti i autonomnu garderobu, sanitarni čvor s tuš kabinom i predprostor. Prostoru osigurati vezu na objekt ali i vanjski ulaz.

20 m2

6 pribor za čišćenjeovdje se čuvaju sredstva za čišćenje i održava pribor za čišćenje. Prostor opremiti prikladnim koritom za pranje i održavanje pribora za čišćenje.

10 m2

152 m2

stranica 28 / 32


E SKLADIŠNI PROSTORInije potrebna prirodna rasvjetane grije se/ne klimatizira se

1 vatrogasna opremapotrebno je osigurati neporednu prometnu vezuulaz izvana

15 m2

2 hortikulturna oprema potrebno je osigurati neporednu prometnu vezuulaz iz vana

20 m2

3 propagandni materijali i ulazniceulaz izvana

12 m2

4 računalna opremaulaz iznutra

10 m2

5 brodska oprema potrebno je osigurati neporednu prometnu vezuulaz izvana

25 m2

6 oprema i pribor za čišćenjeulaz iznutra

12 m2

7 arhiva NPulaz iznutra

16 m2

8 suvenirimoraju se zaključavatiulaz iznutra

20 m2

9 garderoba i sanitarije za radnike na hortikulturi i čistačiceulaz izvana

12 osoba 25 m2

155 m2

F UGOSTITELJSTVOprostorno, funkcionalno i tehnički organizirano kao zaseban i autonoman blok. ulazni predprostorunutar ovog prostora smještena je garderoba za 100 osoba, garderobni ormarići sa ključem za 40 korisnika, dvije sjedeće garniture svaka za 5 osoba, telefonska govornica, bankomat, nekoliko zaklonjenih mjesta za smještaj računala (e-mail), izložba regionalnih jela i pića i sl.

100 m2

caffe bardimenzioniran na 130 osoba. Potrebno je osigurati i vanjski prostor istoga kapaciteta prikladno zasjenjen.

130 osoba 100 m2

restoran – usluživanjerestoran će se organizirati kao linija (150 osoba) i kao á la carte (50 osoba). Dva dijela je na prikladan način potrebno odvojiti. Potrebno je osigurati i vanjski prostor istoga kapaciteta prikladno zasjenjen. Odjeljak á la carte organizirati, funkcionalno opremiti i oblikovati na tragu izvornog tradicijskog izraza. Priprava hrane na očigled gostima.

200 osoba 250 m2

kuhinja s pripremnicomosigurati vanjski / gospodarski ulaz za odvoz ostataka hrane, otpadaka i sl.

140 m2

skladište namirnica i opremeosigurati vanjsku opskrbu

35 m2

ured upravitelja ugostiteljstva 16 m2garderoba osoblja 16 m2sanitarije osoblja 14 m2sanitarije gosti 50 m2

721 m2

G PARKIRALIŠTE

agencijski autobusi 36osobni automobili + invalidi 1000motori i biciklistajalište za agencijske autobuse 7 peronastajalište za autobuse NP 10 perona

stranica 29 / 32


H SANITARNI ČVOR

A RECEPCIJA 469 m2B ADMINISTRACIJA 127 m2C DRUŠTVENI PROSTORI 321 m2D OSTALI PROSTORI 152 m2E SKLADIŠNI PROSTORI 155 m2F UGOSTITELJSTVO 721 m2

ukupno neto 1954 m2

ukupno neto s komunikacijama (20%) 2345 m2

PRIKAZANE KVADRATURE SU ORIJENTACIJSKE I DOZVOLJAVA SE MAKSIMALNO ODSTUPANJE 10% NA UKUPNU VELIČINU OBJEKTA.

stranica 30 / 32


7 Uvjeti priključivanja na infrastrukturne sustave

Svim je sadržajima i objektima na parceli obuhvata osiguran vodoopskrbni i elektroenergetski priključak dostatnog kapaciteta. Odvodnja sanitarnih voda riješit će se u okvirima parcele autonomnim uređajem za pročišćavanje ili priključkom na već izgrađeni sustav koji koristi hotel "VRATA KRKE". Oborinsku vodu će se odvojenim sustavom odvodnje prethodno tretirati (taložnice ulja i masti) i potom odvoditi u upojne bunare. Kako nije vjerojatna skora mogućnost plinovoda to će se za potrebe sklopa izgraditi plinska stanica i spremnik ukapljenog naftnog plina.

8 Tehnički sustavi

Ulaz LOZOVAC otvoren je, u različitim režimima, tijekom cijele godine. Najveći broj posjetitelja nacionalnog parka očekuje se kroz četiri topla mjeseca: lipanj, srpanj, kolovoz i rujan. Svibanj i listopad mjeseci su nešto manje posjećenosti. Planirati instalacije: klimatizacije (grijanja, provjetravanja).Glavni objekt projektirati u standardima visokog nivoa toplinske zaštite te primjenom mjera energetske efikasnosti na sustavu instalacija.

9 Oblikovni uvjeti

Osim osobite i vrijedne prirode, znatan dio vrijednosti nacionalnog parka KRKA antropogeno je naslijeđe svake vrste. Tradicijski građevni fond (pučka arhitektura) važan je dio tog nasljeđa. Njegova tipologija u standardima je tipičnosti ruralnog izraza Dalmatinske zagore. Najčešća je prizemna građevina (manje često katnica-"kula") u cjelini kamene strukture i vrlo izražene, rudimentarne i primarne tektonike. Građevina je tradicionalno pokrivena kamenim pločama koje u vremenu industrijske ere i utjecajem grada bivaju zamijenjene kupom kanalicom.Osim skučenosti izraza prirodom upotrebljavanog materijala, nezaobilazna je sastavnica arhitektonske artikulacije i klimatska determinacija koja je redovito orijentirana na radikalnu zatvorenost unutrašnjeg prostora.Klimatske mogućnosti života (gdje se gotovo polovinu godine živi na otvorenom) u "poluotvorenom" prostoru ostvaruju se "odrinom" naslonjenom na kuću ili češće, u izrazito ruralnom okviru - pod velikim stablima "koštele".U ovom naputku o oblikovanju može se tek reći da tradicijsko može biti samo inspiracija. Ne očekuje se površna replika ili kompilacija tradicijskih elemenata, mjerila ili materijala. Ostavlja se puna stvaralačka sloboda i ne želi se bilo što uvjetovati.Ovim se napomenama, dakle ničim ne usmjerava na tradicionalni arhitektonski - likovni govor. Slijedom suvremenih zahtjeva "suživota" građevine u svojem okolišu i izraženom ekološkom respektu izbor materijala i glavni izražajni elementi oblikovanja trebali bi slijediti tradicijski koncept klimatske determinacije u svim svojim meteorološkim varijetetima. Korištenje i život u objektu trebao bi samo usputno zavisiti od ugrađenih suvremenih tehničkih sustava. Vezano na godišnje doba – ljeto kada ovaj ulaz najintenzivnije živi očekuje se osobitu pažnju pokloniti dimenzioniranju i oblikovanju "poluotvorenog" i otvorenog prostora.Cjelokupni oblikovni izraz mora razumjeti i specifičnost smještaj ulaznog sklopa u izrazito prirodno okruženje – krajolik i s posebnim obzirom dimenzionirati površinu s nasadima.Vodoravna priroda prostora obuhvata, znatna prometna gustoća i zasićenost na zapadnoj granici parcele, urbanistička i oblikovna kaotičnost šireg prostornog konteksta dramatično navode na problem "vizura". Očekuje se da "društveni" dijelovi ulazne građevine ostvare "vizure" koje nisu, kao danas, okrenute prometu i ulaznom nadzoru.

stranica 31 / 32


10 Krajobrazni projekt i površina sa nasadima

U klimazonalnoj definiciji prirodni prostor ulaza LOZOVAC pripada biljnoj zajednici hrasta crnike (Orneto-Quercetum ilicis). Stoljetna gospodarska upotreba zemljišta degradirala je ovaj i širi pripadajući prostor na razinu kamenjarskih pašnjaka. Danas, već duži izostanak znatnije gospodarske upotrebe regenerira izvornu klimazonalnu zajednicu pa današnje stanje prepoznavamo kao – garig i makiju.Manji dijelovi okolnog "plodnog zemljišta" u "ogradama" mahom su zapušteni i odavno stoje neobrađeni.Obvezni projekt krajobraza sa osobito izraženom zelenom sastavnicom neizostavno mora tretirati veliki parkirališni prostor a potom i oblikovnu komunikaciju cijelog zahvata, svih njegovih dijelova s "izvornim", susjednim dijelovima prostora.

11 Etape građenja

Načelno, ne planira se više etapa građenja. Ipak, funkcionalno se radi o više autonomnih i razmjerno samodovoljnih cjelina koje se mogu realizirati etapno.

Atraktivnost riječnog kanjona i njegove dimenzije upućuju na mogućnost razgledanja, odnosno, specifične komunikacije žičarom. O ovakvoj mogućnosti koja nije predmet ovog programa poželjno je voditi računa, prvenstveno u organizaciji pješačkih tokova na način da se početna postaja locira na sjevernom rubu područja planiranog zahvata.

♦♦♦

Napomena:U prvom dijelu ovog materijala korišteni su, bez navoda, izričaji više autora. Najčešće je to prof. Mladen Ante Friganović. No nije i jedini. Znakovi navoda su hotimice izostavljeni jer često nisu preuzimane cjelovite misli nego dijelovi rečenica pa bi znakovi navoda zapravo upućivali na krivotvorinu. Kako ovo nije znanstveni rad stroge forme i standardiziranih pravila nego se radi o kompilaciji raznovrsnih sadržaja s ciljem oblikovanja priručnika koji će projektantima biti smjernica, to držimo da će nam ovaj grijeh biti oprošten. - svi elementi korišteni iz arhiva NP Krka -

stranica 32 / 32

program natjeČaja za izradu idejnog arhitektonsko...

Documents