PLAN I PROGRAM ŠKOLE TENISA

ZA PREDŠKOLSKU DJECU OD 5 DO 6 GODINA

“TENIS U VRTI ĆIMA”

U Zagrebu, svibanj 2013.

TENIS U VRTI ĆIMA

Autori programa Marijan Dugandžić, prof. kineziologije, trener tenisa, predsjednik Zbora teniskih trenera Hrvatske, Gordan Pavlović dipl. iur. učitelj tenisa, tajnik Zbora teniskih trenera Hrvatske, Sanja Žugaj, dipl. politolog, trener tenisa

Stručni suradnici Hrvoje Zmajić, prof. ITF/Tennis Europe Development Officer Sandra Višković, prof. Viša savjetnica za tjelesnu i zdravstvenu kulturu AZOO Doc.dr.sc. Petar Barbaros Tudor, Kineziološki fakultet – asistent na predmetu tenis

Urednik Gordan Pavlović

SADRŽAJ 1. UVOD .............................................................................................................. 4 2. PLAN ................................................................................................................ 5 2.1. Ciljna skupina ............................................................................................ 6 2.2. Vremenske odrednice programa ................................................................ 6 2.3. Stručni kadar i materijalni uvjeti za provedbu programa........................... 7 2.4. Skrb za zdravlje, tjelesni razvoj i sigurnost programa ............................... 8 2.5. Financijski plan .......................................................................................... 9 2.6. Cilj i zadaće programa .............................................................................. 10 3. GLOBALNI PROGRAM SPORTSKE AKTIVNOSTI ................................. 11 3.1. Programske cjeline i teme ......................................................................... 11 3.2. Struktura sata ........................................................................................... 13 4. OPERATVNI PROGRAM SPORTSKE AKTIVNOSTI ............................... 26 5. VREDNOVANJE PROGRAMA I POLAZNIKA .......................................... 32 6. SURADNJA ..................................................................................................... 32 7. STRUČNO USAVRŠAVANJE VODITELJA PROGRAMA ........................ 32 8. ZAKLJUČAK ................................................................................................. 33 9. LITERATURA ................................................................................................ 34

4

1. UVOD

Uvažavajući sve edukativne programe predškolskih ustanova došli smo do zaključka da bi

provedbom programa „Tenis u vrtićima“, tenis bio idealan sport za razvoj motoričkih

sposobnosti djece. Upravo u toj dobi moguće je maksimalno utjecati na razvoj motoričkih

sposobnosti, a osobito koordinacije, koja je od primarnog značaja za uspješno i brzo

svladavanje

osnova tenisa.

Danas se mnogo više teniskih klubova i licenciranih trenera bavi djecom predškolske dobi

nego što je to bio slučaj prijašnjih godina, a mnogi klubovi nude sadržaje u vidu igraonica

za predškolsku djecu u teniskim klubovima.

Imajući u vidu i uspješnu provedbu programa „Tenis u školama“ u posljednje dvije godine,

te uvažavajući činjenicu da u Hrvatskoj ima veliki broj predškolskih ustanova, zaključili

smo da ovaj program ima priliku za uspjeh. Drugi razlog je i da postoji prostor gdje

možemo ponuditi nove sadržaje. Radi svega navedenog odlučili smo izraditi program pod

nazivom „Tenis u vrtićima“ koji će omogućiti predškolskoj djeci da u prostorima

predškolskih ustanova kroz igru i zabavu nauče osnove teniskog sporta.

Svjesni smo da su za adekvatan rad s djecom u ranim godinama života, potrebna posebna

pomagala, ali i odgovarajuća infrastruktura koju imaju samo pojedine predškolske

ustanove . Stoga će biti nužno prilagoditi grupe i sadržaje s obzirom na njihove materijalne

uvjete.

Iz navedenih razloga, odlučili smo pokrenuti projekt “Tenis u vrtićima”, a roditeljima djece

ponuditi stručno vođeni program.

“Tenis u vrtićima” čine tri važna čimbenika, a to su djeca, sport i zabava. Kroz predloženi

program, nudimo djeci ono što im u redovitom programu nedostaje, a uključuje razvoj

motorike i stjecanje novih znanja i vještina. S obzirom na zakonitosti rasta i razvoja,

program je u potpunosti prilagođen dobi i antropološkim karakteristikama polaznika s

ciljem učenja i usvajanja specifičnosti ovoga sporta na zabavan i aktivan način kroz

najrazličitije vrste igara.

5

Učenje kroz igru za djecu je najprirodniji put usvajanja novih informacija jer je popraćen

spontanošću, svjesnim djelovanjem koje olakšava pronalaženje odgovora na motoričke

zahtjeve te sveukupnim zadovoljstvom. Na zabavi se treba bazirati svaki početak bavljenja

sportom, a najbolji rezultati postižu se kroz zabavne i spontane igre.

Uzimajući u obzir mali broj ponuđenih kvalitetnih sportskih sadržaja, postoji izuzetan

prostor za uključenje većeg broja djece koja se u dobi od 5-6 godina svakako trebaju

započeti baviti sportom. Izuzetno veliki broj djece ove dobi bavi se tenisom unutar

klupskih programa, a našom bi inicijativom tenis približili djeci, provodeći ga unutar

prostora dječjih predškolskih ustanova i na sportskim igralištima u blizini vrtića.

Programom nudimo djeci starosti od 5-6 godina, da u svojim vrtićima dobiju sliku što je

tenis koristeći svu dodatnu opremu, rekvizite, igrajući se u prostorima predškolskih

ustanova, na parketu ili u sličnim prostorima adekvatne veličine.

2. PLAN

U program planiramo uključiti veći broj djece predškolske dobi od 5 do 6 godina. Program

je besplatan za svu djecu, a plan predviđa u provedbi korištenje adekvatne opreme kao što

su baloni i sporije i spužvaste teniske lopte. Prezentira teniski sport kao jednostavnu i

zabavnu igru, ukoliko se koriste sporije i lakše lopte na malim igralištima.

Poduku planiramo provoditi u većim grupama, zajednički za djevojčice i dječake. Program

bi se provodio tri puta tjedno u unaprijed dogovorenim terminima, a sastoji od tri dijela po

10 sati. Svaki dio koji sadrži 10 sati poduke proveo bi se u vremenskom trajanju od 3

tjedna. Posljednji sat svakog od tri dijela bio zamišljen je kao završni sat, a bio bi

organiziran kroz igre prilagođene djeci te dobi.

Koristeći se programom “Tenis u vrtićima” treneri će imati sve relevantne informacije, ali i

razrađen plan rada u svih predviđenih 30 sati.

Podijeljeno po segmentima program nudi:

6

1. Kako kvalitetno organizirati sat poduke za vrtićku djecu

2. Upoznavanje s teniskim udarcima kroz igru,

3. Kako planirati poduku,

2.1. Ciljna skupina

• Ciljna skupina: djeca uzrasta od 5-6 godina – predškolske grupe djece

• Poduka će se provoditi u grupama do maksimalno 20 polaznika.

• Budući da se radi o djeci predškolskog uzrasta poduka biti će organizirana

zajednički za djevojčice i dječake.

2.2. Vremenske odrednice programa

Program će se kontinuirano provoditi tijekom tjedna u prostorima predškolskih ustanova ili

na igralištima klubova na pješačkoj udaljenosti od vrtića. Svaki od navedena tri dijela

trajati će tri tjedna. Obuhvaćati će 10 sati poduke u trajanju 45 minuta, koja će biti

organizirana kontinuirano od ponedjeljka do petka. Jednom dogovorena satnica bit će

stalna, a prilagodit će se djeci. Program predviđa ukupno trideset programskih sati u

jednoj godini.

Način realizacije

Prvi korak

Hrvatski teniski savez predati će program na suglasnost nadležnom Ministarstvu znanosti

obrazovanja i sporta. Nakon dobivanja suglasnosti izraditi će anketne listiće i kratku

brošuru o programu. Licencirani treneri posjetiti će predškolske ustanove i ustanoviti da li

su prikladni za sudjelovanje u programu. U cilju što bolje pripreme za provedbu programa

Hrvatski teniski savez, organizirati će seminar za zainteresirane licencirane trenere i

odgajateljice u vrtićima.

Drugi korak

Nakon održanog seminara, zainteresirani licencirani treneri imati će mogućnost temeljem

dokumenta provesti anketiranje djece u vrtićima. Svi vrtići koji mogu osigurati adekvatne

uvjete za provedbu programa kroz stručno vodstvo biti će prihvaćeni u program.

7

Treći korak

Hrvatski teniski savez od licenciranih trenera zaduženih za provedbu programa treba

primiti ovjerene obrasce predškolskih ustanova koji su pristali da sudjeluju u programu.

Obrasci će se arhivirati i na temelju njih program u vrtićima može započeti.

Četvrti korak

U dogovoru s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta odrediti će se vremenski

početak

programa za 2013. godinu. Ustanovit će se i ciljani broj predškolskih ustanova te polaznika

za predstojeći period od 4 godine.

2.3. Stručni kadar

Stručni kadar i materijalni uvjeti za provedbu programa.

Poduku u vrtićima provoditi će licencirani treneri Hrvatskog teniskog saveza u suradnji s

odgajateljicama iz predškolskih ustanova, a program će biti organizirani u prostorima

predškolskih ustanova, ili u teniskim klubovima, na pješačkoj udaljenosti uz pratnju

odgajateljice.

Potrebna pomagala za provedbu programa:

- pomoćne mreže

- mekane lopte

- čunjevi

- mali reketi

- ostala pomagala

Preporučeni broj u jednoj grupi je od 10 do 12 djece.

Realizacija programa

• Licencirani treneri Hrvatskog teniskog saveza

• Odgajateljice

• Klubovi u članstvu HTS-a

8

• Asistenti u provedbi programa, klupski treneri

• Djeca u dobi od 5 do 6 godina u grupama do 20 djece uz nadzor od najmanje dva(2)

trenera ili uz asistenciju tete iz predškolskih ustanova

• Program će se održavati tri puta tjedno u trajanju od 45 minuta, a biti će podijeljen

u tri cjeline po deset (10) sati, s ukupnim godišnjim fondom od 30 sati

• Provedeni program biti će praćen dnevnikom rada

• Koordinator programa izraditi će godišnji završni izvještaj

2.4. Skrb za zdravlje, tjelesni razvoj i sigurnost polaznika

Predškolske ustanove koje budu uključene u program morati će zadovoljavati najviše

higijenske uvjete, dok će se licencirani treneri pobrinuti da se postupak vježbanja odvija u

maksimalno sigurnim uvjetima, kako i nalažu planirani programski sadržaji i teme.

Temeljem dobivenih podataka o zdravstvenom statusu djece program bi se provodio u

maksimalno sigurnim uvjetima za sve.

Skrb za zdravlje i tjelesni razvoj

Programom “Tenis u vrtićima” djeca počinju baviti kontinuiranim i organiziranim

tjelesnim vježbanjem. Dokazano je da se većina djeca koja se u vrtićkoj dobi počinje baviti

nekim sportom to kasnije i nastavlja.

Odgojno obrazovni rad

U cilju ostvarivanja javnog interesa u području predškolskih sportskih aktivnosti planirana

realizacija projekta „Tenis u vrtićima“ osmišljena je s posebnim naglaskom na tenis i

sportove s loptom. Organizatori ovih aktivnosti su licencirani treneri Hrvatskog teniskog

saveza uz suglasnost i nadzor Zbora teniskih trenera Hrvatske.

Djeca iz predškolskih ustanova moći će bez naknade koristiti rekvizite koje smo osigurali,

te će, u okviru dodatnih aktivnosti koje nude vrtići, po završetku programa imati

mogućnost uključiti u rad teniskih klubova nositelja programa.

Okvirni sadržaji i vrste aktivnosti

9

Osnovni cilj ovog programa jest uključiti što veći broj djece predškolskog uzrasta u

organiziranu nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja.

Natjecanja u vrtićima – „Male Olimpijade“

Želja nam je i da navedenim programom motiviramo djecu za daljnje bavljenje sportom.

Nastojati ćemo da na natjecanjima svi budu nagrađeni, jer najveća nagrada je dati sve od

sebe, a za to u ovim godinama ne trebamo pobjednike. Cilj je da kod djece razvijamo

sportsko natjecateljske sposobnosti. U okviru ove aktivnosti predviđena su natjecanja u

vrtićima, ali i pojedinim teniskim klubovima, koji se nalaze u blizini predškolskih

ustanova.

Konceptualni okvir

Glavni ciljevi predškolskog, odnosno ranog izvan obiteljskog odgoja i obrazovanja treba

biti tjelesni, kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta u skladu s njegovim

dispozicijama i potrebama socijalizacije, čime se pridonosi kvaliteti života predškolske

djece.

Svakako ćemo u skladu s navedenim ciljevima voditi računa i o zdravlju, te ćemo kroz

sportske aktivnosti nastojati doprinijeti što pravilnijem razvoju svakog djeteta.

Osim temeljnog primarnog programa planiramo razvijati i dopunske, alternativne

predškolske programe koji će biti koncepcijski različiti, a zadovoljavati će posebne potrebe

predškolske djece.

2.5. Financijski plan

Hrvatski teniski savez poduprijeti će program kroz dodatnu opremu i financijsku potporu

klubovima. Odlukom stručnog odbora HTS-a prihvaćena je kriterijska tablicu koja će

najuspješnijim klubovima temeljem uspješnosti i rada s najmlađim kategorijama pružiti

financijsku potporu. Provedba programa „Tenis u vrtićima“ jedan je od kriterija prema

kojem se boduje i uspješnost klubova.

10

2.6. Cilj i zadaće programa

Razvojni put svakog djeteta sastoji se od stimuliranja intelektualnih, stvaralačkih, psihičkih

i fizi čkih sposobnosti. Nije potrebno izdvajati ulogu pravilnog fizičkog razvitka svakog

djeteta, ali je važno spomenuti da pravilan fizički razvoj u pozitivnom i stručno vođenom

ozračju može uvelike doprinijeti budućem razvoju djeteta.

Ciljevi:

- da se kroz poduku razvijaju psihosocijalne i stvaralačke sposobnosti djece, uz

naglasak na pravilan morfološko-motorički razvoj. Program će ujedno imati i

socijalni karakter, koji ćemo ostvariti kroz zabavu i motivaciju djece. Uvažavanje

druge djece i trenera, važan je segment u budućem razvoju djeteta.

- da kroz grupni rad i ispunjavanje zadataka pobudimo interes djece za bavljenje

sportom.

- koje želimo postići teniskom igraonicom su: zdravlje, zabava, slušanje i obraćanje

pozornosti, dijeljenje, suradnja, pozitivan odnos prema drugima, memoriranje i

pamćenje određenih podataka, igranje po pravilima, sportski duh, timski rad, razvoj

samopouzdanja, izgrađivanje osobnosti.

Djeca programom razvijaju opću tjelesnu sposobnost, razvijaju brzinu i agilnost. Kroz

poduku djeca, razvijaju koordinaciju, ravnotežu, reakciju, te usvajaju osnovne elemente

teniske igre.

Zadaća programa

• podržati prirodne oblike kretanja i razvijati taktilnu, mišićnu i zglobnu osjetljivost

• razvijati koordinativne i motoričke sposobnosti

• razvijati socijalne i društvene sposobnosti

• zadovoljavati djetetovu potrebu za igrom

• upoznavanje djece s osnovnim teniskim udarcima

Organizacijsko - materijalni uvjeti

11

Prostor

• Program predškolskih ustanova provodit će se u dvorani ili dvorištu predškolskih

ustanova, ili na igralištu teniskog kluba na pješačkoj udaljenosti od predškolskih

ustanova,

• Prostor za provedbu programa je svojom veličinom i karakteristikama prilagođen

radu s djecom predškolske dobi,

• U poduci će se koristiti pomagala i popratni sadržaji, prilagođena djeci predškolske

dobi

• Posebna pažnja poklonjena je očuvanju higijenskih i zdravstveno regularnih uvjeta

• U zimskim mjesecima program će se odvijati u zatvorenom prostoru predškolskih

ustanova

Oprema

• Teniski rekviziti izrađeni su po svjetskim standardima za djecu mlađe dobi i nižeg

rasta (prilagođeni reketi, spužvaste lopte i prilagođena, niža mreža).

3. GLOBALNI PROGRAM SPORTSKE AKTIVNOSTI

Najprirodniji put učenja i usvajanja osnove teniske igre u predškolskoj dobi odvija se

putem različitih igara i vježbi prilagođenih dobi i antropološkim karakteristika polaznika. S

obzirom na zakonitosti rasta i razvoja, planirane igre i aktivnosti u potpunosti su

prilagođene dobi i mogućnostima sudionika, kao i uvjetima u kojima se program provodi.

Sustavno djelovanje na antropološki status djece, stjecanje teorijskih znanja i socijalizacija

su glavni ciljevi programa „Tenisa u vrtićima“, kako bi se, ovaj popularni sport, na što

zabavniji i lakši način približio djeci. Stjecanjem iskustva kroz različite igre postiže se

spremnost za učenje specifičnog kretanja, strukture pokreta, njihovo povezivanje, a kasnije

i usvajanje elemenata igre na poene.

3.1. Programske cjeline i teme

Provedba programa „Tenis u vrtićima“ obuhvaća tri dijela. Programski sadržaj za svaki dio

pojedinačno obuhvaća upoznavanje s osnovnim teniskim udarcima. Svaki slijedeći dio

uključuje ponavljanje naučenog te učenje i usvajanje novih elemenata teniske igre, a

završava podjelom diploma djeci polaznicima.

12

1. DIO PROGRAMA

1. dio poduke obuhvaća usvajanje strukture kretanja i motorike potrebne za učenje i

usvajanje osnovnih elemenata udaraca tenisu.

Sat poduke tenisa u ovom dijelu programa podrazumijeva u najvećoj mjeri igranje

različitih igara, a manje učenje elemenata tehnike osnovnih udaraca. Stjecanjem iskustava

kroz različite igre postiže se spremnost za učenje specifičnog kretanja, struktura pokreta i

njihovo povezivanje, a u kasnijim dijelovima i usvajanje elemenata igre.

Cilj 1. dijela je razvoj teniske koordinacije, specifi čno tenisko kretanje, i prilagodba na

reket i loptu.

Deseti sat 1. dijela, biti će organiziran kao provjera svega naučenoga

Po završetku prvog dijela programa „Tenisa u vrtićima“, na desetom satu, svim

sudionicima biti će podijeljene diplome o svladanom 1. dijelu programa.

2. DIO PROGRAMA

2. dio poduke obuhvaća povezivanje specifičnog kretanja i teniske poduke

Sat poduke tenisa u ovom dijelu programa podrazumijeva igranje različitih igara (70%)

Cilj 2. dijela je učenje specifičnog kretanja i prilagodba na reket i odskok lopte

Po završetku 2. dijela, posljednji sat poduke zamišljen je kao kombinacija igara koje su

polaznici savladali tijekom prethodnih sati.

Po završetku drugog dijela programa „Tenisa u vrtićima“, na desetom satu, svim

sudionicima biti će podijeljene diplome o savladanom 2. dijelu.

3. DIO PROGRAMA

3. dio poduke obuhvaća povezivanje svih naučenih teniskih pokreta u jednu cjelinu.

Sat poduke tenisa ovom dijelu programa podrazumijeva igranje različitih igara, i

upoznavanje s osnovnim teniskim udarcima.

Cilj ovog dijela programa je prilagodba na reket, odskok lopte i uspostava suradnje s

partnerom

13

Po završetku trećeg dijela programa „Tenisa u vrtićima“, na desetom satu, svim

sudionicima biti će podijeljene diplome o savladanom 3. dijelu programa.

3.2. Struktura sata

3.2.1. Uvodni dio sata

Svrha uvodnog dijela sata je fiziološka i psihološka priprema tijela na zahtjeve vježbanja i

postavljene zadatke, bez obzira na psihološke i fizičko-motoričke različitosti djece.

Najrazličitijim se igrama i vježbama, koje uključuju osnovne vještine kretanja i

manipuliranja reketom i loptom, na zabavan i jednostavan način podiže razina tjelesne

aktivnosti, razvijaju se motoričke sposobnosti, te se djeca mentalno pripremaju za kasnije

složenije zadatke.

Provedba ovog dijela sata obuhvaća:

(a) trčanje i jednostavne strukture gibanja i

(b) elementarne igre (zajedničke, ekipne i hvatačke)

OPIS IGARA ZA UVODNI DIO SATA

napomena: brojevi u zagradi iza naziva igre označavaju broj ponavljanja igre tijekom provedbe Programa

1. Ribarska mreža (1)

Trener određuje „ribara“ koji mora hvatati ostale igrače. „Uhvaćeni“ igrači se primaju za

ruku s „ribarom“ i hvataju ostale. Posljednji preostali neuhvaćeni, je pobjednik. Varijacija:

hvatanje se može provesti i u dva lanca, uz uvjet da igru počnu dva igrača te hvatanjem

ostalih svaki „gradi“ svoj lanac.

2. Umnažanje parova (3)

Igru započinju dva igrača držeći se za ruke. U omeđenom prostoru, oni hvataju ostale

igrače. Uhvaćeni igrač uhvati se s njima za ruke, a kada se u lancu nađu četiri igrača koja

hvataju ostale, podijele se na dva nova para koji dalje zasebno hvataju ostale igrače. Dva

posljednje uhvaćena igrača ponovno počinju igru.

3. Hvatalica poskocima (1)

Trener određuje igrača koji je „lovac“. Ostali igrači se kreću sunožnim poskocima, ruku

prekriženih na leđima. Kada „lovac“ dotakne ramenom nekog igrača on se smatra

14

uhvaćenim te preuzima njegovu ulogu. Isto vrijedi za igrača koji se nepropisno kretao:

kojemu su se ruke razdvojile, koji je potrčao ili je izašao iz zadanog prostora. Varijacija:

zadano kretanje može biti u poskocima na jednoj nozi ili poskocima u čučnju.

2. Tommy i Jerry (1)

Prije početka igre, trener postavlja po pet čunjeva, na poredanih u kolonu, jednog iza

drugog. Igrači su podijeljeni u jednako brojne ekipe, svaka se nalazi iza svoje kolone

čunjeva i ima zadatak premjestiti zadnji čunj ispred prvog i tako redom dok svi nisu

poredani do zadanog mjesta u prostoru.

3. Trči i ruši (1)

Prije početka igre, trener postavlja po četiri čunja, na poredanih u kolonu, jednog iza

drugog, na metar razmaka. Igrači su podijeljeni u jednako brojne ekipe, svaka se nalazi iza

svoje kolone čunjeva na dva metra od prvog čunja u koloni. Na trenerov znak, prvi iz

kolone trče i ruše svoje čunjeve u što kraćem vremenu. Slijedeći igrači koji su na redu

trebaju podići srušene čunjeve i tako redom dok se ne izmjene svi igrači. Izmjena igrača

koji ruše i koji podižu čunjeve odvija se tako da se suigraču „da pet“ kao znak da može

krenuti. Nakon što se svi izmjene, ponoviti isto, ali u bočnom kretanju.

4. Šašave noge (2)

Svaki igrač ima u ruci reket koji drži dominantnom rukom i na kojem se nalazi lopta. Prije

početka igre, trener odabire jednog igrača koji treba slobodnom rukom uhvatiti nekoga,

kako bi zamijenili uloge. Igrači nastoje izbjeći onoga koji ih pokušava uhvatiti, pazeći pri

tom na loptu koja ne smije pasti s reketa. Tijekom igre, trener (otprilike svake 2 do tri

minute) zadaje određenu vrstu koraka, odnosno način na koji se svi igrači moraju kretati.

Ukoliko netko od igrača ne izvodi zadano, dobiva najprije upozorenje, a zatim postaje

„lovac“. Igrač kojem je pala lopta s reketa, se treba zaustaviti, vratiti ju na reket i brojati do

5 prije nego što krene.

5. Gospodin vuk i mali tenisači (2)

Prije početka igre, trener odabere jednog od igrača koji će igrati ulogu „vuka“ i mjesto u

prostoru, koje će biti „Kuća“. „Vuk“ stoji u sredini prostora za igru, okrenut leđima drugim

igračima. Ostali stoje u liniji, izvan prostora za igru, svaki sa svojim reketom u

dominantnoj ruci i loptom. Svi imaju zadatak odbijati loptu reketom iz zraka ili od poda, a

15

cilj igre je proći pored „Vuka“ i doći do „kuće“. Igra započinje kad igrači izvan prostora za

igru glasno pitaju „Vuče, koliko je sati?“ , a on odgovara primjerice: „Pet je sati.“ i igrači

se pomiču jedan korak naprijed. Nakon svakog odgovora takve vrste, igrači se polako miču

prema „Kući“, sve dok „Vuk“ ne osjeti da su ostali došli dovoljno blizu. Tada na slijedeće

postavljeno pitanje može odgovoriti, umjesto očekivanog odgovora, sa „Vrijeme je

ručka!“, okrenuti se i započeti hvatalicu. Ulovljeni igrač se vraća na početno mjesto, a

pobjednik je onaj koji uspije stići u „Kuću“ , na „sigurno“. Pobjednik igre, u slijedećem

krugu, postaje „Vuk“.

6. Hvatanje ravnoteže (4)

Svaki igrač ima po jednu loptu i reket koji drži dominantnom rukom. Trener zadaje

različite načine na koje se lopta reketom odbija u zrak. Pobjednik je onaj koji najviše puta

uspije odbiti loptu reketom bez pogreške.

7. Utrka dodavanja (1)

Igrači su podijeljeni u parove, jedan ispred drugog, svaki sa svojim reketom i po jednom

loptom. Trener određuje startno mjesto u prostoru za igru, odakle kreću. Ispred njih se

nalazi označeno područje koje trebaju prijeći do završnog mjesta, primjerice do zida, stola,

penjalice i sl., kotrljajući loptu reketom po podu, jedan drugom kroz noge, izmjenjujući pri

tome mjesta. Pobjednički je onaj par koji prvi stigne do završnog mjesta, označenog kao

cilj. Varijacija, isti zadatak se može u izvesti unatrag – od cilja prema startu, na način da

igrači kotrljaju loptu reketom kroz noge krećući se unatraške.

10. Prometnik (2)

Trener odredi koji će igrač biti „prometnik“ i daje mu reket na kojem ima loptu. Ostali

igrači, su “automobili“ te s mjesta označenog kao start pravocrtno trče prema cilju.

„Prometnik“ ih pokušava spriječiti da stignu do cilja, pazeći pri tom da mu lopta ne padne

s reketa. U trenutku kada dođu do cilja, neuhvaćeni igrači se vraćaju na početne položaje.

Posljednji najsporiji „automobil“ koji dotrči do cilja, postaje „prometnik“, a pobjednik je

posljednje neuhvaćeno „vozilo“.

11.Teniski poligon (1)

Igrači su raspoređeni jedan iza drugoga, na minimalnoj udaljenosti od 1-2 m.

Dominantnom rukom drže reket na kojem se nalazi lopta. Na znak trenera trčeći obilaze

16

zadane prepreke (poligon), pazeći pritom da im ne ispadne lopta sa reketa. Istovremeno,

nastoje pravilno savladati postavljene zadatke: prvo sunožno skakanje u obruče, zatim

obilaskom čunjeva i naposljetku preskakanjem prepona. Varijacija: istu vježbu moguće je

izvesti uz mjerenje vremena ili unutar zadanog vremenskog roka, u skladu s teniskim

znanjem i sposobnostima igrača.

12. Lovci (3)

Igrači nasumično raspoređeni na igralištu i izbjegavaju „lovca“ koji kad dotakne nekog od

ostalih, prestaje biti „lovcem“. Važno je naglasiti kako uhvaćeni igrač, odnosno „novi

lovac“ ne može uhvatiti igrača koji je njega dotaknuo, nego nekog od ostalih. Varijacija:

moguće je odrediti dva „lovca“ koji se drže za ruke i hvataju ostale parove.

13. Mačke (1)

Prije početka igre, trener na sredini igrališta postavlja rekete, za jedan broj manje od broja

igrača. Igrači trče u krug, oko igrališta i na trenerov znak „Stop!“ , trče do najbližeg reketa.

Igrač koji nije uspio sjesti na reket, ispada iz igre. Varijacija: igrači imaju lopte u ruci i na

trenerov znak trebaju staviti loptu na najbliži slobodni reket.

14. Mačke i miševi (3)

Igrači su podijeljeni u dvije jednako brojne ekipe. Svaki igrač ima zadatak zadržati loptu

na reketu. Ekipa „mačaka“ pri tome nastoji spriječiti „miševe“ da stignu do određenog

mjesta na igralištu, koje je trener unaprijed odredio, na način da im slobodnom rukom

nastoje dotaknuti reket kako bi „miševima“ ispala lopta, pazeći pri tome na vlastitu loptu

koja mora biti na reketu.

15. Pljačkaši gnijezda (1)

Igrači su podijeljeni u dvije ekipe. Jednu ekipu čine dva igrača, koja stoje unutar manjeg

kruga, omeđenog čunjevima i čuvaju hrpu od desetak lopta postavljenih na „T-crtu“.

Vanjski krug, oko kojeg trče ostali igrači, u smjeru kazaljke na satu, sačinjavaju čunjevi.

Igrači druge ekipe nastoje uzeti što više lopta sa čuvane hrpe, izbjegavajući „ čuvare“.

Ukoliko ih uhvate, vraćaju se na početne položaje. Za svakog uhvaćenog „uljeza“, „čuvari“

dobivaju jednu loptu više na hrpu. Igra završava kada „čuvari“ ostanu bez lopta.

17

3.2.2. Pripremni dio sata

Svrha pripremnog dijela sata je priprema lokomotornog sustava i pobuđivanje bitnih

motoričkih sposobnosti djece za tjelovježbene aktivnosti u glavnom dijelu sata. Odabrane

pripremne vježbe moraju prostorno i vremenski aktivirati one dijelove lokomotornog

sustava djece koji će biti najviše opterećeni u glavnom dijelu sata. Drugi se odnosi na to da

odabrane pripremne vježbe moraju pobuditi prvenstveno one motoričke sposobnosti na

kojima se temelji provedba programskih i svih ostalih sadržaja glavnog dijela sata.

Pripremne vježbe mogu se provoditi bez pomagala ili s njima, a sa stajališta struktura

gibanja dijele se na vježbe u mjestu i u kretanju. Pripremne vježbe bez pomagala

najjednostavnije su za provedbu, a mogu se provoditi u mjestu i u kretanju. Za pripremne

vježbe s pomagalima najčešće se koriste teniske lopte, teniski reketi, vijače i slično.

Značajno je istaknuti da se učinkovitost vježbanja u pripremnom dijelu sata znatno

povećava korištenjem pomagala.

Provedba ovog dijela sata obuhvaća:

1. Pripremne vježbe bez pomagala

2. Pripremne vježbe s loptom

3. Pripremne vježbe s reketom

3.2.2. Glavni dio sata

U ovom dijelu sata dominantno će se provoditi vježbe za usvajanje specifične motoričke

vještine. Uz teniske vještine, stječu se znanja za razumijevanje teniske igre.

Zadaci su ovog dijela sata poduke ponajviše usvajanje i usavršavanje različitih specifičnih

motoričkih znanja te poboljšanje motoričkih postignuća. Uz praktična teniska znanja djeca

tijekom vježbanja stječu i teorijska znanja potrebna za bolje razumijevanje teniske igre.

Svrha glavnog dijela sata je učinkovita provedba programskih sadržaja s ciljem ostvarenja

najznačajnijih obrazovnih, kinantropoloških i odgojnih zadaća sata poduke tenisa.

Zadaci glavnog dijela sata provoditi će se kroz tri stupnja razvoja teniske igre

18

1. Igre s balonom i loptom

2. Igre s reketom i loptom

3. Izmjena lopti između dva igrača

1. Igre s loptom

Rolanje , nošenje, bacanje i odbijanje lopte

Zadatak:

- Rolanje lopte po terenu lijevom i desnom rukom

- Rolanje lopte između dva čunja u kretanju bočno

- Rolanje lopte naizmjenično lijevom pa desnom rukom

- Rolanje lopte naizmjenično lijevom pa desnom nogom

Cilj: prilagodba na loptu,postavljanje na loptu, kretanje bočno u teniskom stavu

Zadatak:

- Rolanje lopte između dva igrača

- Rolanjem lopte pogoditi određeni cilj

- Rolanjem lopte pogoditi partneru kroz noge

- Rolanjem lopte zabiti protivniku gol

Cilj: prilagodba na loptu, preciznost, osjećaj za loptu

Zadatak:

- Nošenje lopte po terenu na otvorenom dlanu

- Štafeta nošenjem lopte na otvorenom dlanu

- Štafeta nošenjem lopte na stisnutoj šaci, „ sladoled“

- Bacanje lopte u vis zajedno objema rukama, hvatanje u košaru formiranu

dlanovima

- Bacanje lopte iz ruke u ruku

- Bacanje lopte u vis jednom rukom, hvatanje u košaricu formiranu dlanovima

- Bacanje lopte u vis s obje rukama, hvatanje izmjenično jednom pa drugom rukom

- Bacanje lopte u vis jednom rukom, hvatanje izmjenično istom pa drugom rukom

- Bacanje lopte u vis, rotacija oko vertikalne osi tijela za 360°

- Bacanje lopte u vis da padne u obruč ili označeno mjesto

- Podizanje lopte dlanom iznad glave da padne u obruč ili označeno mjesto

- Podizanje lopte iznad glave otvorenim dlanom u paru, naizmjenično

19

- Podizanje lopte iznad glave otvorenim dlanom, u paru, naizmjenično,lopta mora

pasti u obruč ili označeno mjesto. Igra na poene

- Bacanje lopte partneru

- Bacanje lopte partneru u kretanju bočno

- Bacanje lopte partneru odbijanjem od tlo

- Bacanje lopte partneru odbijanjem od tlo u kretanju bočno

- Odbijanje lopte od tla jednom rukom, hvatanje u košaricu formiranu dlanovima

- Odbijanje lopte od tla jednom rukom, hvatanje istom rukom

- Odbijanje lopte od tla jednom rukom, hvatanje drugom rukom

- Odbijanje lopte od tla jednom rukom dva i više puta, hvatanje drugom rukom

- Odbijanje lopte od tla što je moguće jače, rotacija oko vertikalne osi tijela za 360°

- Kontinuirano odbijanje lopte izmjenično jednom i drugom rukom u mjestu

- Kontinuirano odbijanje lopte izmjenično jednom i drugom rukom u kretanju

- Odbijanje lopte dva i više puta objema rukama, svaka ruka jednu loptu

Cilj: prilagodna na loptu, osjećaj za odskok lopte

2. Igre s reketom i loptom

Guranje , nošenje i odbijanje lopte

Zadatak:

- Upoznavanje s reketom

- Guranje lopte reketom po tlu

- Gurnuti loptu reketom i pogoditi određeni cilj

- Guranje lopte po tlu u kretanju bočno forhend stranom reketa

- Guranje lopte po tlu u kretanju bočno bekend stranom reketa

- Guranje lopte po tlu u kretanju bočno između dva čunja

- Guranje lopte po tlu u kretanju bočno naizmjenično forhend pa bekend stranom

reketa

- Opisivanje likova po glavi reketa kotrljanjem lopte po istom

- Nošenje lopte na glavi reketa u kretanju naprijed

- Nošenje lopte na glavi reketa u kretanju natraške

- Nošenje lopte na glavi reketa u kretanju naprijed s okretom za 360

- Štafetne igre sa nošenjem lopte na glavi reketa

- Odbijanje lopte reketom u vis, hvatanje drugom rukom

- Kontinuirano odbijanje lopte reketom u vis, u mjestu

20

- Kontinuirano odbijanje lopte reketom u vis, u kretanju

- Odbijanje lopte reketom od tla, hvatanje drugom rukom

- Kontinuirano odbijanje lopte reketom od tla, u mjestu

- Kontinuirano odbijanje lopte reketom od tla, u kretanju

- Nakon odbijanja lopte od tla, odbiti je u vis

- Odbijanje lopte u vis izmjenično jednom pa drugom stranom glave reketa

- Podizanje lopte u vis da padne u obruč ili označeno mjesto

Cilj: Prilagodba na loptu i reket

3. Izmjena lopti između dva igrača

Zadatak:

- Zakotrljati loptu reketom i dodati partneru. Partner hvata loptu rukom i vraća

- Loptu koja je upućena od partnera po tlu, zaustaviti otvorenim reketom i vratiti

natrag

- Ista vježba ali igra na dva gola

- Ispustiti loptu ispred sebe i dodati partneru koji ju hvata rukama

- Dobačenu loptu od strane partnera smiriti

- Dobačenu loptu od strane partnera smiriti i vratiti natrag

- Podizanje lopte u vis u parovima, jedan diže loptu reketom a drugi otvorenim

dlanom

- Dizanje lopte u zrak tako da padne između njih u obruč, jedan igrač reketom a drugi

otvorenim dlanom, igra na poene

Cilj : Prilagodba na loptu i reket, uočavanje leta i odskoka lopte, suradnja

Osim gore navedenih vježbi provoditi će se i situacijska primjena motoričkih znanja i

visoka razina aktivacije funkcionalno-motoričkih sposobnosti djece.

Sadržaji koji se najčešće primjenjuju u ovom dijelu sata su:

• sportske igre

• štafetne elementarne igre

• ekipne elementarne igre

21

Sadržaji ovog dijela sata imaju natjecateljska obilježja, zbog čega se u njemu postiže

najviši intenzitet fiziološkog opterećenja polaznika, a prepoznatljiv je i po burnim

emotivnim reakcijama djece.

OPIS IGARA ZA GLAVNI DIO SATA

napomena: brojevi u zagradi iza naziva igre označavaju broj ponavljanja igre tijekom provedbe Programa

1. Primopredaja lopte (3)

Igrači su podijeljeni u parove, svaki sa svojim reketom u dominantnoj ruci. Svaki par ima

po jednu loptu, a zadatak je predati suigraču loptu sa reketa na reket, bez da padne na pod.

Kako „predaja“ lopte postaje uspješnijom, igrači se sve više trebaju udaljavati jedan od

drugoga.

2. Guranje lopte reketom (1)

Igrači su podijeljeni u parove, svaki sa svojim reketom u dominantnoj ruci, licem okrenuti

jedan prema drugom, na nekoliko metara razmaka. Svaki par ima po jednu loptu, a zadatak

je dodati loptu kotrljajući je reketom po podu, precizno gađajući reket suigraču. Kada lopta

stigne do reketa suigrača, potrebno ju je najprije zaustaviti reketom (primjerice, poklopiti

reketom), a potom zakotrljati natrag suigraču. Varijacija: ukoliko su djeca savladala ovaj

dio poduke, dodavanje treba izvoditi bez zaustavljanja lopte.

3. Mini rukomet spužvastom teniskom loptom (3)

Igrači su podijeljeni u dvije jednako brojne ekipe. Na krajevima igrališta nalaze se golovi.

Jedna ekipa posjeduje spužvastu loptu i dodavajući se rukom nastoje postići pogodak. Ona

ekipa koja postigne više pogodaka je pobjednik.

4. Mini nogomet spužvastom teniskom loptom (1)

Igrači su podijeljeni u dvije jednako brojne ekipe. Na krajevima igrališta nalaze se golovi.

Jedna ekipa posjeduje spužvastu loptu i dodavajući se nogom nastoji postići pogodak. Ona

ekipa koja postigne više pogodaka je pobjednik.

5. Mini košarka spužvastom teniskom loptom (2)

Igrači su podijeljeni u dvije jednako brojne ekipe. Igra se odvija na igralištu na čijim su

krajevima su postavljene teniske košare. Jedna ekipa posjeduje spužvastu loptu i

dodavajući se rukama bez obijanja lopte o tlo nastoji ju ubaciti u košaru. Ona ekipa koja

22

postigne više ubačaja je pobjednik.

6. Utrka 5 lopti (1)

Igrači stoje pored svojih reketa u liniji, na 50 cm razmaka jedni od drugih. Ispred svakoga

od igrača trener postavlja po dvije lopte na 10-tak metara udaljenosti i po tri na 5 metara

udaljenosti, ovisno o veličini prostora za igru. Na trenerov znak, trebaju što prije skupiti

jednu po jednu loptu na reket. Potrebno je napomenuti kako redoslijed skupljanja lopti nije

bitan te kako sve lopte trebaju, po završetku utrke, biti na reketu. Pobjednik je onaj tko

prvi skupi sve lopte na reket. Varijacije: kretanje iz padajućeg starta.

7. Utrka 4 lopte (1)

Igrači se nalaze u liniji, na pola metra razmaka jedni od drugih, pored svojih reketa koji su

položeni na pod. Ispred svakog igrača nalaze se po četiri lopte, postavljene u koloni, jedna

iza druge, u razmaku od 60 cm. U prvom dijelu zadatka, na trenerov znak, igrači uzimaju

reket u ruke i kotrljaju jednu po jednu loptu u polje na igralištu, zacrtano na kraju svake

kolone lopta. Kada su sve lopte skupljene u određenom polju (primjerice, krugu), igrači

trče s reketima natrag i vraćaju ih na svoje početne položaje, polažući ih ponovo na pod.

Jednu po jednu loptu trčeći donose na reket. Pobjednik je onaj koji najbrže skupi sve lopte

na reket.

8. Najbrži reket (1)

Igrači se nalaze na u liniji, na startnim položajima, na pola metra razmaka jedni od drugih.

Svaki igrač stoji iza svog reketa (cca 5 metara udaljeni), koji se nalaze na pola puta od

startnih položaja do cilja i okrenuti su drškom prema cilju. Na trenerov znak, igrači trče do

reketa, uzimaju ga dominantnom rukom za dršku, trče natrag do startnog mjesta i dotaknu

tlo reketom te nakon toga do cilja. Pobjednik je najbrži igrač.

9. Utrka sakupljača (2)

Trener na sredinu prostora za igru postavlja reket na kojem se nalazi 15 lopta. Svaki od

igrača stoji pored svog reketa na jednakoj udaljenosti od postavljenih lopta. Zadatak je

prenijeti što više lopta na svoj reket, a pobjednik je onaj koji, po završetku igre ima najviše

lopti. Važno je napomenuti kako se nosi jedna po jedna lopta. Po završetku igre, sve lopte

moraju biti na reketima igrača.

23

8. Štafeta u parovima (2)

Igrači su podijeljeni u parove. Svaki par ima reket i određeni broj lopta. Ekipe se nalaze na

jednom kraju, a lopte i kutije su postavljene na drugom kraju prostora za igru. Prvi igrač

kreće po loptu koju nosi svom suigraču na reket. Kad primi loptu, igrač s reketom, koji

drži u dominantnoj ruci, „posprema“ loptu u kutiju. Pobjednička je ona ekipa koja prva

pospremi sve lopte u kutiju.

11. Lančana reakcija (2)

Igrači su podijeljeni u dvije jednako brojne ekipe i nalaze se na jednom kraju prostora za

igru. Na drugom kraju je postavljena meta koju je potrebno pogoditi loptom. Svaka ekipa

ima određeni broj lopta i jedan reket. Na trenerov znak, prvi u koloni, dodaje igraču iza

sebe reket, koji ga dodaje slijedećem i tako redom. Kad posljednji igrač u koloni primi

reket, uzima loptu i reketom ju odbija u zrak gađajući zadanu metu. Nakon toga, trči na

prvo mjesto u koloni i predaje reket prvom iza sebe. Krug završava kada svi igrači udare

loptu. Pobjednik je ona ekipa koja je najveći broj puta pogodila metu. Ukoliko su ekipe

imale jednak broj pogodaka, pobjednik je ona ekipa koja je prva završila krug.

12.Utrka i dodavanje (2)

Igrači su podijeljeni u parove, a svaki par ima po jednu loptu. Okrenuti su licem jedni

prema drugima, a kreću se bočni korakom od starta prema cilju, istovremeno dodajući

jedan drugom loptu. Pobjednik je onaj par koji u najkraćem vremenu dođe od starta do

cilja, a da im pri tome lopta ne padne na tlo. Varijacija: trener može odrediti broj pokušaja

koji svaki par ima prije nego što drugi dođu na red.

13.Lančana reakcija s dvije lopte (2)

Igrači su podijeljeni u dvije jednako brojne ekipe i stoje u kolonama. Prostor za igru

podijeljen je na dva dijela (stolicama, kutijama, košarama i slično), preko kojih je potrebno

rukom prebaciti loptu. Svaka ekipa, raščlanjena je na dvije jednako brojne grupe, koje

stoje na suprotnim stranama prostora za igru, sa po jednom loptom. Na trenerov znak, prvi

u koloni bacaju loptu preko prepreke, u ruke svom suigraču, nakon čega obojica trče na

kraj kolone. Slijedeći po redu ponavljaju isto. Pobjednička ekipa je ona koja ne pogriješi

prilikom bacanja i hvatanja lopte.

24

14. Dodavanje sa zadacima (2)

Igrači su podijeljeni u parove. Svaki od njih ima određeno mjesto u prostoru za igru. Igrač

ubacuje loptu svom paru rukom/zadanim udarcem (osnovni udarac, volej) u označeno

polje (primjerice, krug), koji mu potom vraća loptu natrag rukom. Za svaki poen u kojem

je lopta prebačena više od četiri puta par osvaja po bod.

3.2.3. Završni dio sata

Svrha završnog dijela sata je snižavanje aktivnosti fizioloških i psihičkih funkcija s ciljem

učinkovitog oporavka. Najčešće se koriste igre u kojima su fiziološka opterećenja sata na

niskoj razini. U praksi se ponekad, ovom dijelu sata, pristupa i s drugog stajališta, igranjem

igara koje imaju nešto višu razinu fizioloških opterećenja, ovisno o cilju koji se želi postići

unutar izrađenog programa sata.

S toga stajališta, trener je najčešće osoba koja u najvećoj mjeri utječe na emotivnu razinu

osjećaja djece nakon završetka sata.

Za završni dio sata odabiru se slijedeći sadržaji:

• zajedničke igre

• štafetne elementarne igre

• ekipne elementarne igre

OPIS IGARA ZA ZAVRŠNI DIO SATA

napomena: brojevi u zagradi iza naziva igre označavaju broj ponavljanja igre tijekom provedbe Programa

1. Prenošenje lopte na glavi reketa po crti (2)

Svaki igrač ima reket koji drži dominantnom rukom i po jednu loptu. Zadatak je nositi

loptu na žicama reketa, hodajući po unaprijed određenim crtama u prostoru za igru. Igrači

pritom paze da se ne sudare i da im lopta ne padne s reketa. Varijacija: ukoliko su savladali

ovu igru hodajući, igrači se kreću po crtama trčeći.

2. Magarac (3)

Igrač i trener stoje jedan nasuprot drugom, na razmaku od 20 cm, pridržavajući reket,

okomito postavljene na tlo, kažiprstom i srednjim prstom dominantne ruke. Na trenerov

znak, primaju suprotni reket bez da ga hvataju za dršku, odnosno samo premjestiti prste na

reket igrača do sebe, prije nego padne na tlo. Igrač kojem reket padne na tlo dobiva jedno

od slova riječi „magarac“. Igra završava kad netko od igrača skupi sva slova. Varijacija:

25

igrači hodaju u krug, hvatajući prvi slijedeći reket na isti način.

3. Prenošenje lopte s reketa na reket (3)

Igrači stoje u liniji, jedan tik uz drugog, svaki sa svojim reketom u dominantnoj ruci, koji

drže ispred sebe, žicama okrenutim prema gore, u visini kukova. Prvi u liniji ima loptu na

žicama i polagano ju „predaje“ prvom do sebe na reket, pazeći da lopta ne padne na pod, a

potom trči na kraj linije i tako redom. Igra završava kada linija „stigne“ od startnog

položaja do cilja.

4. Košarka (1)

Trener drži košaru oko 40 cm ispred igrača, u visini za koju smatra da je pogodna za

bacanje lopte za servis (ovisno o visini igrača). Igrač nedominantnom rukom ubacuje loptu

u „koš“, jednakim pokretom bacanja lopte kao kod servisa.

5. Svjetionik (2)

Sudionicima igre odrede se uloge brodova, svjetionika i stijena. Igrač koji ima ulogu

svjetionika, stoji kao na kraju prostora za igru i ima zadatak upozoravati ostale igrače, koji

odbijaju loptu reketom zadanim načinom, na „maglu“, improvizirajući zvuk trube.

„Stijene“, razmještene po prostoru za igru, ispred „svjetionika“ , sjede leđima okrenuti

„svjetioniku“, odbijajući ili zadržavajući loptu na sredini, uz improviziranje šuma valova.

„Brodovi“ su igrači koji hodaju natraške od startnih položaja prema „svjetioniku“,

odbijajući loptu reketom u zrak, puštajući ju da nakon toga jednom odskoči od poda.

Približe li se previše igračima koji sjede, odnosno „stijenama“, „brodovi“ su potopljeni i

vraćaju se na početak. U sljedećoj izmjeni oni postaju „stijene“. Pobjednik je „brod“ koji

prvi doplovi do „svjetionika“ bez udaranja u „stijenu“ .

6.Žmirečki donijeti loptu do crte (2)

Svaki igrač ima po jednu loptu koju nosi od starta do cilja u prostoru za igru, bez gledanja,

odnosno, žmirećki.

7. Žmirećki dodirnuti zadani dio tijela (2)

Igrači stoje nasumično raspoređeni po prostoru za igru i žmirećki trebaju dotaknuti

određeni dio tijela koji trener zadaje.

8. Žmirećki držati loptu na glavi reketa (3)

26

Igrači imaju reket koji drže dominantnom rukom i po jednu loptu. Zadatak je žmirećki

zadržati loptu na žicama reketa, bez da lopta padne na pod.

9. Zakotrljati loptu reketom po tlu. pogoditi cilj (3)

Igrači imaju reket koji drže dominantnom rukom i po jednu loptu. Prije početka igre, trener

određuje cilj (primjerice, mjesto na prostoru za igru ili čunj) koji je potrebno pogoditi

kotrljajući loptu reketom po tlu.

10.Gađanje pokretne mete (2)

Igrači su raspoređeni u liniji, jedan pored drugog, na pola metra razmaka, svaki ima po tri

lopte u rukama. Trener, koji također ima tri lopte, se nalazi sa strane, na polovici prostora

za igru i zakotrlja rukom loptu koju igrači gađaju dok se kotrlja s jedne strane igrališta na

drugu. Kad ispucaju sve tri lopte, igrači kupe s terena nove tri lopte, vraćaju se na svoje

početne položaje i ponavljaju pokušaj gađanja. Pobjednik je onaj, koji na kraju igre, ima

najveći broj pogođenih lopta.

4. OPERATIVNI PROGRAM SPORTSKE AKTIVNOSTI

Program koji je predstavljen u ovom poglavlju prikazan je za one vrtiće u kojima za to

postoje materijalni i prostorni uvjeti. Prilikom provedbe programa, važno je naglasiti kako

je pojedine vježbe i oblike kretanja prilagoditi prostoru u kojem se odvija sportska

aktivnost. Tako je, primjerice, u ograničenom prostoru u kojem boravi deset i više djece u

isto vrijeme, nužno sve vježbe koje uključuju učenje udaraca s reketima, izvoditi rukom,

odnosno bez reketa. Tek kada je pokret savladan i naučen u cijelosti, moguće je

modificirati zadatak na način da čitava grupa vježba s jednim reketom, odnosno da jedno

po jedno dijete odradi zadatak pod nadzorom trenera s reketom. Pri tome, treba uzeti u

obzir organizaciju same vježbe, kako bi vježba bila istovremeno dinamična, zanimljiva i

učinkovita.

28

1. DIO PROGRAMA

1.

Prilagodba na loptu i reket

1. Razni oblici bacanja, hvatanja, odbijanja i prenošenja

lopte 1. Guranje i kotrljanje lopte reketom, držanje lopte na

glavi reketa, nošenje lopte na glavi reketa 3. Razni oblici bacanja, hvatanja, odbijanja i prenošenja

lopte 4. Upoznavanje s osnovama forhenda, imitacija udarca

bez lopte 5. Guranje i kotrljanje lopte reketom, držanje lopte na

glavi reketa, nošenje lopte na glavi reketa 6. Upoznavanje s osnovama bekend udarca, imitacija

udarca bez lopte

2. Osnove specifičnih teniskih pokreta

1. Razni oblici bacanja, hvatanja, odbijanja i prenošenja lopte

2. Guranje i kotrljanje lopte reketom, držanje lopte na

glavi reket, nošenje lopte na glavi reketa 3. Upoznavanje s osnovama forhend udarca, imitacija

udarca bez lopte

4. Upoznavanje s osnovama bekend udarca,imitacija udarca bez lopte,

5. Prilagodba na tenisku loptu Bacanje lopte u zrak i hvatanje

- s obje ruke - dominantnom rukom - nedominantnom rukom

6. Vođenje lopte rukom

- dominantnom rukom u kretanju naprijed - naizmjenično lijevom i desnom rukom u

kretanju bočno

29

7. Prilagodba na tenisku loptu i reket

- guranje lopte reketom po terenu

- guranje lopte po terenu naizmjenično forhend i

bekend stranom reketa između čunjeva

- guranje lopte reketom između čunjeva

8. Vođenje lopte reketom

- vođenje lopte reketom po crti

- vođenje lopte bočno, reketom po crti s

prelaskom na jednu i drugu stranu lopte

- vođenje lopte između čunjeva

30

2. DIO PROGRAMA

1.

2.

3.

4.

Prilagodba na loptu i reket

Osnove forhend udarca

Osnove bekend udarca

Osnove forhend i bekend udarca

1. Razni oblici bacanja, hvatanja, odbijanja i prenošenja

lopte 2. Guranje i kotrljanje lopte reketom, držanje lopte na

glavi reket, nošenje lopte na glavi reketa Forhend 1. Imitacija kretnje bez i s reketom (bez lopte). 2. Guranje lopte po tlu forhendom stranom reketa 3. Ispuštanje lopte iz ruke i udarac 4. Guranje i kotrljanje lopte reketom, držanje lopte na

glavi reketa, nošenje lopte na glavi reketa 5. Razni oblici bacanja, hvatanja, odbijanja i prenošenja

lopte 6. Izmahom reketa prebaciti loptu, koja se nalazi na tlu,

preko mreže. 7. Ispuštanje lopte iz ruke i udarac

Bekend 1. Imitacija kretnje bez i s reketom (bez lopte). 2. Guranje lopte po tlu bekend stranom reketa 3. Ispuštanje lopte iz ruke i udarac 4. Guranje i kotrljanje lopte reketom, držanje lopte na

glavi reketa, nošenje lopte na glavi reketa 5. Razni oblici bacanja, hvatanja, odbijanja i prenošenja

lopte 6. Izmahom reketa prebaciti loptu, koja se nalazi na tlu,

preko mreže. 7. Ispuštanje lopte iz ruke i udarac Kontrola lopte

- loptu ispuštenu iz ruke igrač treba prebaciti preko mreže – forhendom i bekendom

31

3. DIO PROGRAMA

1.

Prilagodba na loptu, reket i suigrača

1. Razni oblici bacanja, hvatanja,odbijanja i prenošenja

lopte 2. Guranje i kotrljanje lopte reketom, Forhend 1. U bočnom stavu, imitacija kretnje bez i s reketom 2. Guranje lopte po tlu forhendom stranom reketa 3. Ispuštanje lopte iz ruke i udarac iz bočnog stava 4. Razni oblici bacanja, hvatanja,odbijanja i prenošenja lopte 5. Imitacija kretnje bez i s reketom (bez lopte). 6. Guranje lopte po tlu forhendom stranom reketa 7. Izmahom reketa prebacili loptu, koja se nalazi na tlu, 8. Ispuštanje lopte iz ruke, 9. Guranje i kotrljanje lopte reketom, 10. Bacanje lopte u vis, udarac nakon što se lopta odbije od tla 11. Dodavanje u paru, jedan dodaje rukom, drugi vraća

reketom

Bekend 1. U bočnom stavu, imitacija kretnje bez i s reketom 2. Guranje lopte po tlu forhendom stranom reketa 3. Ispuštanje lopte iz ruke i udarac iz bočnog stava 4. Razni oblici bacanja, hvatanja,odbijanja i prenošenja lopte 5. Imitacija kretnje bez i s reketom (bez lopte). 6. Guranje lopte po tlu forhendom stranom reketa 7. Izmahom reketa prebacili loptu, koja se nalazi na tlu, 8. Ispuštanje lopte iz ruke, 9. Guranje i kotrljanje lopte reketom, 10. Bacanje lopte u vis, udarac nakon što se lopta odbije od tla 11. Dodavanje u paru, jedan dodaje rukom, drugi vraća

reketom

32

5. VREDNOVANJE PROGRAMA I POLAZNIKA

Provjera znanja ( 10., 20., 30. sat)

Svaki dio poduke (zadatak) osmišljen je kao osnova za ocjenjivanje. Zadaci se ocjenjuju s ocjenama: a) Savladao b) Vrlo dobro c) Odlično

6. SURADNJA

Jedna od neophodnih sastavnica ovog programa je suradnja na višoj razini između Ministarstva

znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatskog teniskog saveza. Na provedbenoj razini za uspješnost

je od izuzetnog značaja suradnja Koordinator-trener- odgajateljica-roditelj-dijete.

Provoditi će se konzultacije s roditeljima gdje će roditelji dobiti sve relevantne informacije

vezane uz napredak njihove djece. Također će biti organizirane pokazne poduke kao i završno

provjeravanje djece te dodjela diploma za uspješno savladani program. Ukoliko se pojave

nadarena djeca unutar programa, roditelji će biti obaviješteni od strane koordinatora i

licenciranog trenera.

7. STRUČNO USAVRŠAVANJE VODITELJA PROGRAMA

Kao što je već spomenuto na samom početku ovog programa prema planu (vremenske

odrednice - način realizacije – prvi korak) biti će organiziran dvodnevni seminar za licencirane

trenere koji će započeti s provedbom programa. Tečaj će biti ujedno i radionica čija je osnovna

svrha priprema za provedbu programa na kreativan, siguran i zabavan način. Ovakve radionice

planiraju se održavati svake godine prije i nakon završene nastavne godine.

33

8. ZAKLJU ČAK

Inicijativa za provedbu ovakvog programa može u značajnoj mjeri utjecati na obogaćivanje

aktivnosti djece predškolske dobi. Ovakav program organizacijski i provedbeno omogućiti će

djeci u vrtićima da se upoznaju sa još jednim olimpijskim sportom izuzetne popularnosti. Tenis

danas više nije privilegija najbogatijih, broj aktivnih tenisača konstantno raste. Kroz program

ćemo omogućiti djeci da nauče i spoznaju teniske osnove u najranijoj mladosti kako bi tenis

postao jedan od sportova kojim se mogu baviti tijekom cijelog života.

Program „Tenis u vrtićima“ nadopuna je već verificiranog programa Hrvatskog teniskog saveza

“Škola tenisa za djecu od 7 do 10 godina“, koji je prezentiran kao program gdje se kroz igru i

zabavu mogu naučiti osnove tenisa. Svaki sat programa „Tenis u vrtićima“ sadržajno je bogat, a

osnovni elementi tehnike usvajaju se kroz različite oblike vježbi.

Treneri u vrtićima primjenom raznovrsnih sadržaja doprinose skladnom razvoju djeteta i

omogućavaju njegov višestrani psihosomatski razvoj. Ovakvim kreativnim korištenjem

raznovrsnih i primjerenih sadržaja zasigurno ćemo bolje zaokupiti pažnju djece i omogućiti im

da stvore pozitivan odnos prema tenisu i sportu općenito.

34

9. LITERATURA

1. Crespo, M & Miley, D. ; Coaches Manual: „Level I“. International tennis federation. London.,UK, 1998.

2. Crespo, M. & Miley, D. ; School Tennis Initiative: Teacher's manual. International Tennis Federation. London. ITF Ltd., 1995.

3. Crespo, M. & Miley, D. ; Advanced Coaches Manual. International Tennis Federation. London. ITF Ltd, 1996.

4. Crespo, M. & Miley D. ; Mini-tennis. Developing the base. International tennis federation. London.,UK, 1995.

5. Janjić, V., Litre, M., I. Primorac, D., Raki ć, V., Vican, (ur.), Državni pedagoški standardi. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb, 2008.

6. McLaughin W. (USTA),“Coaching Tennis successfully“, Human kinetics United States, 2005.

7. McLaughlin, W., Thoren, K. (ur.); Coaching tennis successfully. 2nd edition. USTA. Human Kinetics. Champaign, 2004.

8. Miley, D.; Program za tenis u školama – priručnik za učitelje. International tennis federation, London, UK, 1996.

9. Neljak, B., Višković S.,(1995). Model plana i programa tenis škole za djecu starije dobne skupine predškolske dobi- igraonica. Zagreb., 1995.

10. Newman, J.;. Prezentacija programa “Play and stay”. Kongres ZTTH, Zagreb, 2009.

11. Novak, D., Žugaj, S. Kineziološki sadržaji u poduci tenisa. Naklada autora. Zagreb., 2012.

12. Tennant, M., 10-step tennis „The 10-step rally for starter players”. International tennis federation, London, UK, 2005.

13. Vasquez R. Jr ., „Tennis for kids“, Citadel Press, Toronto Canada, 1997.

14. Woods R. (USTA) , „Coaching Youth tennis“, Human kinetics United States, 2002.

15. Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi. Narodne Novine, 10/97., 107/07.