Studij rada i ergonomija

Prof.dr.sc. Predrag Ćosić © Marina Tošić, mag. tech.stroj.

2012/2013

Laboratorij za projektiranje tehnoloških procesa

predrag.cosic@fsb.hr http://www.fsb/labptp

Zavod za industrijsko inženjerstvo Katedra za projektiranje proizvodnje

OSNOVNA LITERATURA

• Drago Taboršak, Studij rada, Orgdata, Zagreb, 1994.

• M. Car, M. Krznar, K. Šimon, Studij rada, Zbirka zadataka i rješenja, FSB, Zagreb, 1991.

• Andrej Polajnar, Študij dela, Fakulteta za strojništvo, Maribor, 1999.

• Marjan Leber, Andrej Polajnar, Študij dela za delo v praksi, Fakulteta za strojništvo, Maribor,

1999.

DODATNA LITERATURA

Buchmeister, B., Polajnar, A., Priprava proizvodnje za delo v praksi, Strojniški

fakultet, Maribor, 2000.

Majdančić, N., Čuljak, S., Priprema proizvodnje I, II, III, Strojarski fakultet,

Slavonski Brod, 1991.

Jurković, M., Tufekčić, Dž., Tehnološki procesi – Projektiranje i modeliranje,

Mašinski fakultet, ISBN 9958-609-03-7, Tuzla, 2000.

Gačnik, V., Vodenik, F., Projektiranje tehnoloških procesa, Tehnička knjiga, ISBN

86 7059-085-9, Zagreb, 1990.

Ćosić, Predrag, Osnove projektiranja PTP-WEB udžbenik, http://ptp.fsb.hr

A. Polajnar, V. Verhovnik, A. Sabadin, B. Hrašovec, Ergonomija, Fakulteta za

strojništvo, Maribor, 2003.

K.H.E. Kroemer, E. Grandjean, Prilagođavanje rada čovjeku, Naklada Slap,

1999., Split

Pravila suradnje... 1. predavanje 04.03.2013.

• Pohađanje nastave • Seminarski radovi • E-mail - važeći ( eventualno, broj mobilnog telefona) • Kolokvij • Pravo potpisa , seminarski rad • Konzultacije, e-mail • Anketa

Sadržaj

1. Uvod

2. Studij rada – pojam i značenje 3. Organizacijski položaj studija rada 4. Povijesni razvitak studija rada 5. Studij rada

6. Studij i analiza vremena (tpz, tt, tp, td), procjena zalaganja

7. Načini određivanja vremena izrade (snimanje, formule, SUOV)

8. Analiza i proračun vremena izrade i norme

9. Rad na više strojeva

10. Analiza gubitaka vremena u radu (SRD, MTZ)

11. Racionalizacija rada

12. Ergonomija i primjena u studiju rada

Uvod 04.03.2013.

DANAŠNJI SVIJET...

• kraj klasičnih ideologija, hladnog rata, moć medija, globalizacija informacija, manipulacija ljudima/informacijama

• kriza vrijednosnih sustava (etika, financije, trendovi, sigurnost: zdravstvo, školstvo, posao, osobna, stan...)

(egoizam-altruizam; skromnost-prepotencija;

radno orjentiran-’’snalaženjem’’ orijentacija;

proizvodna-’’neproizvodna’’ zanimanja;

konzumerizam-zadovoljavanje osnovnih potreba;

potrošačka kultura-elitna-narodnjačka kultura;

posao zadovoljstvo-financijska zadovoljština;

stalan posao, neprimijenjen-parcijalan/povremen, mijenjanje posla;

statičan izbor mjesta življenja-dinamična promjena mjesta življenja;

stalno zanimanje-promjena zanimanja)

Trendovi u svijetu....

• individualizam kao životni stil

• raznolikost kultura

• globalizacija proizvodnje

• koegzistencija sa ekosustavom

• integracija proizvodnje i konstrukcije

• globalni svijet

• “time-to-market” načelo

• vrijeme proizvodnje i životni ciklus skraćeni

• važnost kakvoće

• promjene radnog okoliša/radnog mjesta

• virtualna korporacija

• kupovna moć raste,

• globalizacija,

• digitalizacija,

• raslojavanje,

• deregulacija,

• prihodi nepredvidljivi,

• demokratizacija znanja

• UZROCI KRIZE U SVIJETU, HRVATSKOJ

Konkurentnost... ’’Company Profiles/Working Conditions: Factories in China Producing Goods

for Export to the USA’’, Nation Labor Comittee, 03/1998.>> N. Klein, NO LOGO, VBZ, 2002

Kompanija Tvornica u Kini

Satnica Br. sati u tjednu

Uvjeti

Wal-Mart/Kathie Lee torbice

Tvornica Ya Li, Ltd.

0,18-0,28 $

Rade 60 satno radno vrijeme prekovremeni rad, 16 satne smjene

Prisilan prekovremeni rad; oštre kazne za odbijanje; prekovremeni 2,5 centa;bez plaće po 3-4 mjeseca;spavaonice za 12 osoba;nemaju naknadu niti ugovora

Nike Athletic Shoes

Tvornica Wellco

0,16 $ 7 dnevni radni tjedan; 77-84 sata;11-12 satne smjene

Radnike otpuštaju za odbijanje prekovremenog koji se ne plaća dodatno;većina bez radnih ugovora;izloženi ponižavanjima, tjelesnim kaznama;otuštanje trudnih žena i starijih od 25 godina,otpuštanje zbog razgovora; desetero djece na odjelima šivanja

Nike i Adidas Athletic Shoes

Tvornica Yue Yuen

0,195 $ Radni tjedan 60-84 sata

Prisilni prekovremeni rad koji se ne plaća dodatno;izloženost buci, kemikalijama, dimu

Propulzivno gospodarstvo

informatika

komunikacije

farmaceutska industrija

razonoda, sport

turizam

automobilska industrija

zrakoplovna i svemirska djelatnost

Pokretači razvoja

demografska

eksplozija

ekologijaproblemi

materijala

energijaspecijalni

faktori

razvoj

tehnologija

razvoj

organizacije

razvoj kulture

i

organizacije

Faktori

pokretači

razvoja

proizvoda

Globalizacija

Pojmovi studija rada • Norma

• Proizvodnost

• Proizvodni ciklus

• Vremena (tt, tp, tpz, td)

STUDIJ RADA - znanstvenim metodama, sustavnom analizom doći do:

1. Optimalno oblikovanje načina rada

2. Realno potrebnog vremena izrade, norme

Ostvarenjem cilja i zadataka obuhvatiti:

1. STUDIJ I ANALIZA VREMENA – utvrđuje se, ovisno o metodama,

sredstvima i radnim uvjetima, objektivno potrebno vrijeme za pravilno

izvršenje postavljenih zadataka, uzevši u obzir uvježbanost, normalno

zalaganje i zamor izvršitelja rada.

2. POJEDNOSTAVLJENJE RADA

Organizacijski položaj studija rada

• Samostalna služba

• Razvoj proizvodnje i proizvoda-povezano s ergonomijom

• Priprema proizvodnje – početak razvoja discipline

Povijesni razvitak studija rada 1. • Sumerani i Egipćani – autoritet i organizacija

• Hamurabi 1728 - 1686 p.n.e.- proračun broja radnika , radnih dana, opis rada, radno vrijeme, minimalna zarada

• Gradnja Kineskog zida 200 p.n.e. – učinak radnika ukupno, po osobi

• Cyrus mlađi 424-401 p.n.e. – zapisivanje pokreta u vojsci

• Xenophan (oko 430-355 p.n.e) – atenski general, učenik Sokrata, specijalizacija, rad kod izrade obuće dijeli na operacije za koje se specijalizira

• Leonardi da Vinci (1452 – 1519 p.n.e.) – preteča studija rada-studirao pokrete, osobito ljudske ruke i prstiju, razvrstao u kategorije, prethodilo sustavima unaprijed određenih vremena; Studijn vremena, ‘’Codex Atlanticus ‘’

• Rene Descartes (1596-1650) – četiri pravila: jasnoća, pravilo analize, pravilo sinteze i pravilo potpunih podataka

• Sebastien le Prestre –(1633 – 1707), vojni inženjer, maršal, snimao vrijeme radnika kronometrom

• Belider (1698-1761), majstor i pisac, model studija i analize vremena rada kod zabijanja pilota

• J.R. Perronet (1708-1794), organiziranje rada iz vojnog na civilni sektor, mladi inženjer, studij i analiza izrade pribadača

• Matthew Boulton & James Watt (1800), režimi rada stroja, podjela rada

• Jamesw Mill (1773-1836), studij pokreta i studija vremena, posebna djelatnost

• Charles Babbage (1792-1871) matematičar, inženjer, računalo, primjena studija rada, odnos snimača vremena i radnika

• Jules Marey Etienne (1830-1904), liječnik, fiziolog, studije pokreta ljudskg tijela

• W.S.Jevons (1835-1882), sustavna analiza rada i istraživanja osnovnih pravila vođenja i izvođenja rada kao i zamora

Povijesni razvitak studija rada 2. • F.W. Taylor & F.B. I Lillian Gilbreth – studij vremena i studij pokreta

• Frederick Winslow Taylor (1856-1915), rođen u Philadelphiji, Harvard University napušta, s 18 godina dva zanata : strojarski, modelarski; 1878- god. Dolazi u Midvale Steel Company, radnik, predradnik, poslovođa, šef odjela , s 27 god. Diplomira. 31. god. Glavni inženjer, te nakjon 6 godina odlazi u Manufacturing Investment Company na dužnost direktora. Tri godine kasnije posvetio se znanstvenoj organizaciji rada u tvrtkama, osobito Bethlehem Steel Works. Promoviran za doktor honoris causa na University of Philadelphia 1908.

• Studij vremena, pronalazak brzoreznih čelika, procjena utjecajnih faktora prei rezanju metala

• Postavke Taylora:

1. Istražiti najbolji način rada, podijeliti na elemente, odrediti vrijeme

2. Za postizanje uspjeha u radu, proučiti vrijeme

3. Grubo mjerenje vremena zamijeniti egzaktnim

4. Istražiti gubitke vremena te opravdane priznati.

• F.B. Gilberth (1868-1924) i dr. Lilian Moller (1878-1972). Razvoj studija pokreta, psihofiziologija rada (zamor, monotonija)

• F.B. Gilberth, građevinarstvo, radnik, poduzetnik, ‘’pronalazak najboljeg načina za izvođenje zadatka’’.

• Charles E. Bedaux (1888-1944), američki inženjer, mjerenje vremena za izvođenje ljudskog rada

• SSSR- metalski radnici 1918, problem utvrđivanja normi, 1921 dekret vlade o postavljanju metode za normiranje

Povijesni razvitak studija rada 3.

• 1924, REFA (Verband fur Arbeitsstunden), problem vremena, cijelo područje rada, organizacija u cjelini,

• 1941, B.T.E. (Bureau des Temps Elemenatires), Francuska, udruženje za studij rada

• 1956, ASTI, Institut za studij rada, Švedska, studij rada između sindikata i poslodavaca, paritetni savjet studij rada

• 1937, Ralph M. Barnes, University of California ‘’Motion and Time Study’’

• 1948. godine prof Domainko, ‘’Osnove organizacije proizvodnje u industzrijskim poduzećima’’

• Područje Studija rada u Zagrebu se počinje razvijati od 1960. godine

Studij rada

• Razvoj društva >> odvijanje rada >>kvaliteta, minimalni napor, realizacija na vrijeme>>tehnologija izvođenja rada, organiziranje rada >>određena načela i pravila izvođenja

• Povijesni nastanak organizacije rada >>zemljani radovi, graditeljstvo, vojne djelatnosti

• Proučavanje rada>> osobe, poznavanje tehnika s kojima čovjek radi, poznavanje tehnologija izvođenja rada, uzimali u obzir i čovjeka

• 1870 >> inženjeri vode računa i o problemima organizacijskog vođenja proizvodnje

• Obrt >>manufaktura>>industrija >>organiziranje rada

• Organizirani rad =smišljena djelatnost kojoj je svrha postizanje usapješnosti

• Rad = složena popjava s mnogo faktora >>ZNANOST O RADU (ERGOLOGIJA)

• ZNANOST O RADU (filozofija rada, radno pravo, sociologija rada, sigurnost rada, kibernetika, organizacija rada, ergonomija, psihofiziologija, medicina rada, kultura rada)

• ORGANIZACIJA = smišljeno, cjelovito i dsustavno usklađivanje neke djelatnosti kao i rješavanje svih problema koji kod toga nastaju, a uvijek s ciljem postizanja uspješnosti.

• ORGANIZACIJA RADA = znanstveno područje u kojem se prilokom racionalnog organiziranja rada usporedno rješava tehničke, gospodarske, psiho-sociološke i informatičke probleme, primjenjujući kod toga sve teorije i metode koje omogućuju optimalno rješenje, a koje će osigurati uspješnost i humanost. (multidisciplinarna istraživanja)

Organizacija rada ČOVJEK – najvažniji dio u organiziranju rada, više kao misaoni sudionik

PRAVO ODLUČIVANJA I ODGOVORNOST ZA DONIJETE ODLUKE- nerazdvojni

JASNA I NEDVOSLIMENA ODLUKA- neophodna i za nju se moraju znati posljedice

TOČNA, POTPUNA, PRAVOVREMENA I JASNA INFORMACIJA-potrebna svima koji sudjeluju u poslovno-proizvodnom sustavu

VRIJEME – osnovno organizacijsko mjerilo

a. ANTIČKE POSTAVKE ORGANIZIRANJA RADA (2000 p.n.e.. – 1500 g.) – organiziranje rada, pravo i odgovornost, planirsanje rada i mjwerenje vremena, predviđanje učinka, proučavanje pokreta

b. PREDKLASIČNE POSTAVKE ORGANIZIRANJA RADA (1500-1900) – mjerenje vremena, podjela rada na operacije, snimanje pokreta, predasi u radu.

c. KLASIČNA TEORIJA ORGANIZIRANJA RADA (1911-1930) –tehnika i ekonomika, studij vremena, studij pokreta, načela organiziranja rada, materijalna stimulacija, hijerarhijski odnosi

d. NEOKLASIČNA TEORIJA ORGANIZIRANJA RADA (1930 – 1939) – utjecaj psihologije i sociologije

e. MODERNA TEORIJA ORGANIZIRANJA RADA (1939 - 1980) – opercijska istraživanja, kibernetika, teorija informacija, ergonomija, teorija sustava, računalna obrada podataka

f. NEOMODERNA TEORIJA ORGANIZIRANJA RADA (1980->>) – JIT, CIM, LOGISTIKA, TTM, TQM, LEAN

ORGANIZACIJA PROIZVODNJE

SCIENTIFIC MANAGEMENT

a) Organizacija poslovanja

b) Industrial Engineering (organizacija proizvodnje)- znanstveno područje u oblasti tehničkih znanosti

1. Projektiranje proizvodnih sustava

2. Projektiranje tehnološkog i proizvodnog procesa

3. Studij rada

4. Planiranje i praćenje proizvodnje

5. Kontrola kvalitete

6. Rukovanje materijalom

7. Održavanje

Daljnji razvoj studija rada:

1. Racionalizacija i humanizacija rada , ergonomija

2. Podučavanje ljudi i uvježbavanje u radu

3. Određivanje realnog vremena potrebnog za izvođenje rada, stvaranje vremenskih standarda

4. Uvođenje novih, fleksibilnijih oblika radnog vremena.

18.03.2013. Studij i analiza vremena

Taylor: ‘’Studij vremena je onaj element znanstvene organizacije rada, koji iznad

svih drugih omogućavaprenošenje vještine upravljanja nal ljude’’.

‘’Studij vremena u organizaciji slično kao solfeggio u glazbi’’. Studij vremena je

dobro sredstvo za promatranje čovjeka, stroja, tehnike i uvjeta rada. Studij

vremena – neka vrsta sinteze raznih aspekata rada.

Poznavanje realnog vremena – pravilno računana norma – smanjivanje troškova i

povećaje proizvodnje.

Vrijeme izrade – izračunata norma – točno određene metode i tehnike.

Vremenska norma – organizacijsko i ekonomsko mjerilo-vremenski normativ

NORMA: organizacijsko mjerilo humano oblikovanog rada.

Norma je vrijeme koje je potrebno prosječno uvježbanom i određeno kvalificiranom radniku,

da, pod normalnim pogonskim oklnostima, s propisanim sredstvima, na točno određeni

način, uz normalno zalaganje i zamor, obavi točno definirani posao.

Norma

• Norma- organizacijsko mjerilo

• Norma – nije samo mjerilo zarade

• Tehnološki proces detaljno razraditi, radna mjesta prilagoditi radniku

• Primijeniti znanstvene metode

• Propisan tehnološki proces, kvaliteta

• Provode samo specijalizirani kadrovi studija rada

• Pozitivan stav managamenta

Total Time Management TTM

• Tpz – pripremanje radnog mjesta

• Tt – vrijeme potrebno za izvršavanje efektivnog rada

• Tp – obavljanje pomoćnih poslova

• Td – dodatno vrijeme za kompenzaciju onog gubitaka koje ima radnik u toku dana

Pripremno-završno vrijeme tpz

Tp – vrijeme potrebno za sve pripreme kako bi se rad mogao ispravno

obavljati – pripremno vrijeme; snimanjem ili SUOV

Upoznavanje s dokumentacijom

Dobivanje (radno mjesto)materijala za obradu, alata, pribora, uzimanje sa skladišta

Priprema radnog mjesta (namještanje, provjera, učvršćenje i skidanje pribora i alata,

Podešavanje parametara

Pokusna obrada

Tz – nakon završetka posla, radno mjesto mora se dovesti u red;

Predaja gotovog izratka, materijals i dijelova

Pospremanje radnog mjesta i dovođenje u početno stanje

Vraćanje alata, naprava i pribora u skladište

Tpz – oba vremena zajedno, za čitavu seriju; Slčika radnog dana, MTZ

Tpz – veličina određena tehnološkim procesom, složenost posla ,

stupanj organizacije proizvodnje, uvježbanost radnika, snimanjem ili SUOV;

Shigeo Shingo

Tehnološko vrijeme, tt

• Posao povezan s promjenom oblika, dimenzija, položaja, izgleda ili osobina materijala;ručno i strojno

• Strojno, strojno-ručno, ručno vrijeme

• Određuje se formulom (strojno), strojno –ručno ili ručno (snimanje, SUOV

• Snimati tako da se odaberu srodne grupe poslova

• Ako je mali udio na tt, poduzeti tehničke ili organizsacijske mjere, tj. pojednostavi rad kako bi se smanjila sva ostala vremena

Pomoćno vrijeme, tp

• Vrijeme potrebno za izvođenje pomoćnih poslova – omogućuju izvođenje tehnoloških aktivnosti;strojna, strojno-ručna ili ručna; formule, snimanjem SUOV

• Namještanje, premještanje, skidanje obratka

• Mjerenja i kontrole

• Puštanje i zaustavljanje stroja, uzimanje obratka/materijala, alata

• Uključenje/isklučenje vretena

• Promjena režima rada

• Stezanje, otpuštanje alata/naprave, primicanje/udaljavanje cijevi za hlađenje

• Promjena alata, naprava, u toku rada

• Stezanje obratka /pripremka

• Podmazivanje četkom/pliticom

Dodatno vrijeme td

Ako bi se samo zbrajala tehnološka i pomoćna vremena >>>takvu normu radnik ne bi mogao postići

Vremena kada radnik ne radi-gubici radnog vremena

Dodati % vremena – kompenzacija tih gubitaka, razni uzroci

gubitaka u radu: koeficijenti dodatnog vremena

Kn-koeficijent zamora: tereta, položaj tijela, monotonija

Ka-koeficijent djelovanja okoline:temperatura zraka, relativna vlažnost, brzina strujanja zraka, zagađenost zraka

Kd-dopunski koeficijent:propisani odmor, fiziološke potrebe, organizacijski gubici

Kn, Ka -instituti za psihofiziologiju rada, stalni koeficijenti

Kd-promjenljivi

Koeficijent zamora Zamor za svladavanje tereta : dinamičko naprezanje mišića,

neki pokreti, grčevi, statičko naprezanje stalna kontrakcija grupe mišića

Pojedinačni prekidi laki tjelesni rad: 10% - 15%;umjereno naporan 25%-30%, vrlo naporan >> 50%

Zamor zbog nenormalnog položaja tijela; normalni sjedeći i stojeći; sjedeći samo 5% više od ležanja; stajanje 10 do 15% više od ležanja; duboko sagnut položaj >50 do 60% nego kod ležanja;mogućnost naizmjenice sjedećeg ili stojećeg položaja

Zamor zbog monotonije u radu (kod poluautomatskog rada o Isti i grupe mišića

o Rade mišići > 50% vremena trajanja radnog ciklusa

o Isti mišići ili grupe mišića rade u zahvatu >>> 480 s

o Ako je čitav ciklus rada kraći od 16 s

o Monotoniju smanjiti ili ukloniti:promjene u radnoj okolini, mijenjanjem dnevnih zadataka, radnih mjesta, uvođenjem muzike

Koeficijent djelovanja okoline

• Temperatura, vlažnost, zaprašenost, zadimljenost, zagađenost, plinovi, zračenja

• Efektivna temperatura-sjedinjuje temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka

Dopunski koeficijent, kd, slika radnog dana, MTZ • Organizacijsko stanje poduzeća, vrsta posla, muška/ženska radna snaga

• PROPISANI ODMOR: u normi propisan unaprijed odmor dopunskim koeficijentom –(uzimanje jela), ne miješati s predasima u toku dana

• FIZIOLOŠKE POTREBE organizacijski stupanj poduzeća, okolnosti pod kojima se obavlja rad (hladnoća, vlažnost, nečistoća), prosječna udaljenost sanitarnih prostorija, M/Ž

• Uobičajena dodatna vremena : % vremena izrade 2% do 8%

• ORGANIZACIJSKI GUBICI:

nedostaci organizacije i proizvodnje

Službeni razgovor,

održavanje radnog mjesta,

održavanje alata,

kvar stroja,

održavanje uvjeta rada,

uklanjanje nepodesnog materijala,

čekanje na kontrolu, transportno sredstvo, u

uzimanje pribora i materijala,

nestašica alata, mjerila, dokumentacije,

davanje podataka za obračun,

održavanje HTZ propisa

Procjena zalaganja • Performance rating, rating factor

• Usporedba zalaganja sa koncepcijom ‘’normalnog zalaganja’’

• Odrediti ono vrijeme za prosječnog radnika i procjenom zalaganja svesti na normalno vrijeme

• Otkloniti svjestan utjecaj radnikove promjene zalaganja

• Procjena zalaganja – snimanjem ručnih radova

• Subjektivnost u procjeni zalaganja se otklanja pravilnom izobrazbom analitičara rada

• Teorijski promatrano umnožak procjene zalaganja i vremena je konstantan

• Izobrazba analitičara vremena

• Prihvatljiva greška kod procjene zalaganja – od +/- 5%

Subjektivnost analitičara:

Konvencija za normalno zalaganje

Izobrazba vršenja procjene zalaganja

Primjena matematičke statistike

Izračun pouzdanosti analitičara vremena

Mogući kontrolni testovi izobraženih analitičara vremena

Primjeri – procjena zalaganja HODANJE: Bedaux 4,3 km/sat, Böhrs 4,8 km/sat, Barnes 4,83 km/sat, BTE 5 km/sat, do 5,5 km/sat

Najbolji rezultati u procjeni zalaganja=dobro popznavanje tehnologije rada

Barnes:

podijeliti 52 igraće karte na 4 jednaka kupa (stranice kvadrata od 300 mm) u roku 0,5 minute

Umetnuti s dvije ruke 30 štapića dužine 76 mm u rupičastu ploču dimenzija 203mmx178mmx25 mm, u roku od 0,41 mm

Barnes; BTE; Paris >>> izobrazba filmovima

Procjena zalaganja kad je: • radno mjesto i metode rada stabilizirani

• radnik kvalificiran za posao, prosječno uvježban, fizički i psihički zdrav

• Analitičar vremena kvalificiran i pouzdan u radu, psihički i fizički zdrav

Procjena zalaganja - zavisi o:

• O brzini pokreta

• O preciznosti izvođenja rada (korisnost učinka)

• O poštivanju metoda rada

Taylorov model

Andrew Carnegie, Isaac Singer, Henry Ford Taylorov model - ishodišta : (ANAHRONI) • Rad mora biti podijeljen na one koji MISLE i one koji RADE; • Manageri i stručnjaci misle, radnici rade • Manager mora detaljno propisati što radnik mora raditi, • Postoji samo jedan način kako je moguće posao najbolje napraviti. • Radnici ne smiju raditi po svome. • Rad zaposlenih treba razbiti na bitno pojednostavljene i nezahtjevne operacije koje zahtjevaju malo znanja te koje radnik mora izvršavati po uputama nadređenih • Posao je najučinkovitiji ako ga obavljaju specijalisti. • Proizvodni sustav mora biti strogo nadziran uz pomoć hijerarhijske ljestvice. • Svaki proces označava ograničena mogućnost različitosti i brojnost kvarova. • Komunikacija u proizvodnom sustavu ide po uobličenim formalnim kanalima.

25.03.2013. Proizvodni model razvoja

• proizvodnja što većih količina proizvoda – količinska proizvodnja što manje raznovrsnosti proizvodnog programa • logika povećanja produktivnosti pri jednakim troškovima, manji troškovi po jedinici proizvoda • investicijska ulaganja uzrokuju povećanje proizvodnje • visoka učestalost usko određenih tehnoloških procesa • mehanistička organizacijska struktura

Tržni model razvoja

• Poduzeće daje naglasak uvećanju dobiti povećanjem tržnog udjela i osvajanju novih tržišta • U poslovnom sustavu se uspješno razvija marketing, koji ostvaruje takovu proizvodnju i takav razvoj da se tržni zahtjevi lako dosižu • Nesigurnost djelovanja ako poduzeće nema jak vlastiti tehničko-tehnološki razvoj

Razvojno tržni model

• Poduzeće daje naglasak povećanju tržnih udjela u osvajanju novih tržišta sa vlastitim, na različite načine izvedeniom i organiziranim tehničko-tehnološkim razvojem • Razvoj novih ili poboljšanih proizvoda koji omogućuju nastansk novih strateških poslovnih cjelina • Poduzeće osvaja tržište razvojem, a ne samo marketingom

Pregled proizvodno-poslovnih strategija

kontinuirano unapređenje Kaizen

bez skladišta Just in Time JIT

vitka proizvodnja Lean Production

cjelokupno ovladavanje kakvoćom Total Quality Menagement TQM

preobrazba srca procesa Core Process Reengineeing CPR

računalno integrirana proizvodnja Computer Integrated Manufacturing CIM

biološki proizvodni sustav Biological Manufacturing System BMS

agilna proizvodnja Agile Manufacturing

prilagodljivost korisniku Mass Costumization

prividno poduzeće Virtual Company

fraktalno poduzeće Fractal Company

holonsko poduzeće Holonic Manufacturing System

PROIZVODNE STRATEGIJE

Najbitnije odlike:

• Neprestano poboljšanje poslovnog procesa

• Eliminacija nepotrebnih aktivnosti

• Snižavanje zaliha

• Smanjenje protočnih vremena

• Elastičnost proizvodnje

• Prilagodba željama kupaca/korisnika

DODATNA LITERATURA

A. Kusiak, Intelligent Manufacturing Systems, Prentice Hall, 1990.

A. Polajnar, Priprava proizvodnje, Fakulteta za strojništvo, Maribor, 1998.

P. Gu, D.H. Norrie, Intelligent Manufacturing Planing, Chapman &Hall, 1995

L. Alting, H.Zhang, Computerr Aided Process Planning: the state –of-the-art survey, Int.Prod.Res., 1989, Vol.27, No.4, pp 553-585

Miltenburg, J., Manufacturing Strategy, Productivity Press, ISBN 1-56327-071-4, Portland, Oregon, 1995.

Planiranje procesa i planiranje

(praćenje) proizvodnje!!! • Planiranje procesa – prvi korak u organizaciji proizvodnje

• Balans između zauzeća opreme i vremena čekanja

• Preopterećenje stroja – alternativni planovi najbolji stroj-30% strojeva preopterećeno)

• Plan procesa (‘’routing’’) fiksiran, a treba biti varijabilan

• Planer procesa transformirati alternativne planove sektoru upravljanja proizvodnje

• Planer proizvodnje (‘’scheduler’’) donijet će odluku koje procese koristiti (u realnom vremenu)

Razvoj proizvoda zaslužuje fokus

PDS

90% novih proizvoda zauzima po 1% tržišnog udjela

(Boston Consulting Group)

Od svakih 100 projekata razvoja: 63 su otkazana, 25 su komercijalno uspješni i 12 su neuspješni

(Booz Allen)

Do 1/3 vremena za razvoj proizvoda potroši se na nepotreban posao ili čekanje na odluku/informaciju

(McKinsey)

46% resursa za razvoj proizvoda troši se na proizvode koji ne uspjevaju

(Cooper, Institut za razvoj proizvoda)

otkazano

neuspješno

neuspješno