projekt izgradnje bioplinske elektraneoliver.efri.hr/zavrsni/730.b.pdf · ovom dijelu diplomskog...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
IVANA MAJSTOROVIĆ
PROJEKT IZGRADNJE BIOPLINSKE ELEKTRANE
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
PROJEKT IZGRADNJE BIOPLINSKE ELEKTRANE
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Projektni menadžment
Mentor: Prof. dr. sc. Zdravko Zekić
Studentica: Ivana Majstorović
Studijski smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081096985
Rijeka, rujan 2014.
KAZALO
Stranica
1. UVOD .................................................................................................... 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................ 1
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze .................................................................. 2
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ................................................................................. 3
1.4. Znanstvene metode ............................................................................................. 4
1.5. Struktura rada .................................................................................................... 4
2. TEMELJNE ZNAČAJKE PROJEKTA I PROJEKTNOG
MENADŽMENTA ...................................................................................... 5
2.1. Temeljne značajke projekta .............................................................................. 5
2.1.1. Etimologija izraza projekt ............................................................................ 5
2.1.2. Pojam i definicija projekta ............................................................................ 6
2.1.3. Životni ciklus projekta .................................................................................. 7
2.2. Temeljne značajke projektnog menadžmenta ............................................... 11
2.2.1. Pojam i sadržaj projektnog menadžmenta .................................................. 11
2.2.2. Temeljne funkcije projektnog menadžmenta ............................................. 13
3. UPRAVLJANJE PROJEKTOM BIOPLINSKE ELEKTRANE .. 15
3.1. Podaci o investitoru i investiciji ....................................................................... 15
3.1.1. Podaci o investitoru .................................................................................... 15
3.1.2. Podaci o investiciji...................................................................................... 16
3.2. Kontekst projekta bioplinske elektrane ......................................................... 18
3.2.1. Analiza tržišta ............................................................................................. 19
3.2.2. Analiza tržišnih mogućnosti ....................................................................... 20
3.2.3. Gantogram .................................................................................................. 20
3.2.4. WBS Dijagram ........................................................................................... 22
3.2.5. Analiza utjecaja na okoliš ........................................................................... 24
3.2.6. Analiza rizika .............................................................................................. 25
3.2.7. Analiza radne snage .................................................................................... 26
3.3. Tehničko-tehnološka analiza ........................................................................... 26
3.3.1. Opis tehničko-tehnološkog procesa ............................................................ 26
3.3.2. Utrošak sirovina i materijala za godišnju proizvodnju ............................... 29
3.3.3. Nabava zemljišta i lokacija ......................................................................... 32
3.3.4. Procjena troškova izgradnje postrojenja ..................................................... 32
3.4. Ekonomsko-financijska analiza....................................................................... 33
3.4.1. Izvori financiranja ....................................................................................... 34
3.4.2. Obračun kreditnih obveza i plan otplate kredita ......................................... 34
3.4.3. Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu ........................................... 35
3.4.4. Proračun amortizacije ................................................................................. 36
3.4.5. Projekcija uspješnosti poslovanja ............................................................... 36
3.4.6. Financijski tok ............................................................................................ 37
3.4.7. Ekonomski tok ............................................................................................ 38
4. OCJENA ISPLATIVOSTI PROJEKTA ......................................... 40
4.1. Financijsko-tržišna ocjena projekta ............................................................... 40
4.1.1. Statička ocjena projekta .............................................................................. 40
4.1.2. Dinamička ocjena projekta ......................................................................... 43
4.2. Ocjena projekta u uvjetima neizvjesnosti ...................................................... 44
4.2.1. Statička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti - metoda praga
rentabilnosti ................................................................................................................ 44
4.2.2. Dinamička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti - metoda analize
osjetljivosti.................................................................................................................. 45
5. ZAKLJUČAK ..................................................................................... 47
LITERATURA .......................................................................................... 49
POPIS TABLICA ...................................................................................... 52
POPIS GRAFIKONA ............................................................................... 53
POPIS SHEMA ......................................................................................... 54
1
1. UVOD
Projekti obnovljivih izvora energije podupiru ekonomski razvoj i ekološki održivo
tržište obnovljivih izvora energije. Upravo razvoj tržišta obnovljivih izvora energije će
učiniti hrvatsko gospodarstvo manje ovisnim o uvozu električne energije. Dugoročno,
razvoj tog tržišta dovest će do stvaranja povoljne klime za privatne investicije u
obnovljive izvore energije kao što je ova opisana u radu i do povećanja korištenja
domaće opreme i usluga, a što posljedično znači razvoj domaće industrije i povećanje
zaposlenosti. Tema je odabrana upravo zbog aktualnosti tematike, brzorastućeg tržišta
obnovljivih izvora električne energije u Europskoj Uniji, porasta broja projekata ove
vrste u RH te značaja stručne analize istih. S obzirom da je investicija u bioplinsku
elektranu financijski značajna izvođenje projekta ne bi bilo moguće bez alata projektnog
menadžmenta.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Briga za budućnost dovela je do istraživanja na području iskorištavanja izvora
obnovljive energije i, posljedično, do unaprjeđivanja novih, učinkovitijih i ekološki
prihvatljivijih rješenja u stvaranju čiste energije. Bioplinske elektrane posvuda u
razvijenoj Europi slove kao primjeri dobre prakse smanjivanja opterećenja okoliša.
Pomoću bioplinske elektrane, a posebno onih koje su primjereno smještene u prostor
bitno se smanjuje količina biološkog otpada koji bi inače prilikom nekontroliranog
raspadanja odložen negdje u prirodi mogao opteretiti okoliš. Emisijom stakleničkih
plinova, emisijom smrada i prodiranjem štetnih tvari u tlo bi potencijalno ugrozio
podzemne vode. Tema je odabrana upravo zbog aktualnosti tematike, brzorastućeg
tržišta obnovljivih izvora električne energije u Europskoj Uniji, porasta broja projekata
ove vrste u RH te značaja stručne analize istih.
Ovim radom analizirat će se temeljne značajke projekta i projektnog menadžmenta,
pojam i definicija projekta, životni ciklus projekta, pojam, sadržaj i temeljne funkcije
projektnog menadžmenta čime će se stvoriti znanstvena podloga projektnog
menadžmenta kao alata prema realizaciji projekta izgradnje bioplinske elektrane.
2
Projekt uključuje izgradnju i puštanje u pogon kogeneracijskog bioplinskog postrojenja
lociranog u općini Đulovac s ukupnom ugrađenom proizvodnom snagom od 1MW
električne energije. Postrojenje također uključuje i kogeneracijsku toplinsku jedinicu
(ORC – Heat Recovery Unit) ukupnog proizvodnog kapaciteta od 132kW. Kako bi se
diverzificirala paleta mogućih ulaznih sirovina i minimizirao rizik tržišnih fluktuacija i
vremenskih nepogoda pri nabavi ulazne sirovine, u projekt je uključen i mlin koji se
koristi u te svrhe. Ugrađeni kogeneracijski kapacitet iznosi 20 000 kWh električne
energije dnevno. Projekt bioplinske elektrane spada u vrstu projekata obnovljive
energije, a zbog komplesnosti izvedbe i financijskog značaja projekta korištenje alata
projektnog menadžmenta za realizaciju istog je neophodno. U perspektivnom dijelu
rada obrađuje se ocjena isplativosti projekta s tržišno- ekonomskog aspekta te ocjena
projekta u uvjetima neizvjesnosti.
Problem istraživanja ovog diplomskog rada je sljedeći: nesigurnost izvođenja projekta
u zadanom vremenskom roku i unutar planiranog budžeta te očekivane kvalitete.
Iz takvog problema proizlazi i predmet istraživanja, a to je istražiti aktualne probleme
i fenomene o projektu izgradnje odnosno pokretanju elektrane na bioplin te sustavno i
jednostavno formulirati i predočiti rezultate istraživanja.
Objekt istraživanja su: izgradnja bioplinske elektrane i projektni menadžment.
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
S obzirom na predmet istraživanja i kompleksnost problema, temeljna radna hipoteza
glasi: konzistentnim saznanjima o projektnom menadžmentu moguće je osigurati
učinkovito upravljanje projektom izgradnje bioplinske elektrane.
Tako postavljena temeljna hipoteza implicirala je više pomoćnih hipoteza:
3
· P.H.1. Objektivna saznanja o projektima izgradnje bioplinskih elektrana
omogućuje isticanje njihovih teorijskih i praktičnih značajki u okviru
istraživačkog rada.
· P.H.2. Znanstvenim činjenicama o primjeni bioplinskih elektrana određuje se
njihova uloga u funkciji podizanja konkurentnosti.
· P.H.3. Znanstveno utemeljenim spoznajama o značajkama bioplinskih elektrana
dolazi se do spoznaja njihove uspješnosti u proizvodnji električne energije te
doprinosu održivom razvoju.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha istraživanja je istražiti izgradnju projekta bioplinske elektrane te ukazati na
funkciju u uspješnosti proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora te uspješnosti
smanjenja emisije stakleničkih plinova.
Ciljevi istraživanja su: istaknuti važnije značajke projekata bioplinskih elektrana u
funkciji uspješnosti izvođenja samog projekta u zadanom roku sa navedenim
troškovima projekta te očekivanom kvalitetom te predočiti rezultate istraživanja.
Imajući na umu svrhu i ciljeve istraživanja, potrebno je dati odgovore na nekoliko
važnih pitanja:
1) Što je projekt?
2) Što je projektni menadžment?
3) Što je bioplinska elektrana?
4) Koliko su profitabilni projekti temeljeni na eksploataciji obnovljivih izvora
energije?
5) Likvidnost i rentabilnost projekata ove vrste.
6) Na promjenu kojih varijabli je projekt najosjetljiviji?
4
1.4. Znanstvene metode
Pri istraživanju tematike i formuliranju rezultata istraživanja koji su predočeni u ovom
diplomskom radu naslovljenom Projekt izgradnje bioplinske elektrane, u
odgovarajućim kombinacijama korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize
i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, komparativna metoda, deskriptivna metoda i
metoda kompilacije.
1.5. Struktura rada
Rezultati istraživanja predočeni su u pet međusobno povezanih dijelova.
U prvom dijelu, Uvodu, formuliran je problem i predmet istraživanja, objekt
istraživanja, postavljena je radna hipoteza i pomoćne hipoteze, određeni su svrha i
ciljevi istraživanja, prezentirane su znanstvene metode te je obrazložena struktura rada.
Naslov drugog dijela je Temeljne značajke projekta i projektnog menadžmenta. U
njemu se na sustavan, jednostavan i jezgrovit način daje uvid u pojam, svrhu i cilj
projekta i projektnog menadžmenta.
Upravljanje projektom bioplinske elektrane naslov je trećeg dijela. U njemu su
iznijete specifičnosti projekta.
U četvrtom dijelu, s naslovom Ocjena isplativosti projekta, prikazane su financijsko-
tržišna ocjena projekta i ocjena projekta u uvjetima neizvjesnosti.
Posljednji dio, Zaključak, daje kratak osvrt na rezultate istraživanja pri čemu pokazuje
da rezultati podržavaju radnu hipotezu.
5
2. TEMELJNE ZNAČAJKE PROJEKTA I PROJEKTNOG
MENADŽMENTA
Pri definiranju i isticanju temeljnih značajki projekta i projektnog menadžmenta obradit
će se navedene tematske jedinice:
1) temeljne značajke projekta i
2) temeljne značajke projektnog menadžmenta
2.1. Temeljne značajke projekta
Kako bi se što zornije opisalo i dalo detaljan uvid u teorijsko određenje pojma projekt, u
ovom dijelu diplomskog obrađuju se sljedeće tematske jedinice: 1) etimologija izraza
projekt, 2) pojam i definicija projekta, 3) životni ciklus projekta, 4) vrste projekata.
2.1.1. Etimologija izraza projekt
Riječ projekt potječe iz latinskog jezika od riječi „projectum“, odnosno izvedenica
izraza „projicere“ koji je kao takav sastavljen od prefiksa „pro“ i osnovice „jacere“. Dok
prefiks „pro“ označava „nešto što prethodi“, osnovica „jacere“ znači „baciti“ pa bi se
doslovni prijevod izraza bio „prebaciti“ odnosno preciznije kao „nešto privremeno što
prethodi nekoj trajnijoj radnji“ (Zekić, 2010., p.8.). Projekt je dakle preuzeta riječ iz
latinskog jezika, ali isto tako su i mnoge druge riječi preuzete iz latinskog i grčkog
jezika kako u hrvatskom tako i u mnogim drugim svjetskim jezicima. Može se, primjera
radi, navesti kako se za projekt u engleskom jeziku upotrebljava naziv „project“ (u
prijevodu znači „izbaciti“, „namjeravati“ , „pothvat“, „projekt“), u njemačkom jeziku
koristi se naziv Projekt (das) (u prijevodu jednoznačno „projekt“), u francuskom jeziku
koristi se naziv „projet“ (u prijevodu „nacrt“, „plan“, „projekt“).
6
2.1.2. Pojam i definicija projekta
Pojam projekt u različitoj literaturi definira se na različite načine pa se tako dijele na
definicije koje koje s jedne strane projekt određuju kao jednokratni ciljno usmjereni
proces i druge, koje naglašavaju namjenu samog projekta. Tako se susreću
međunarodne i ustaljene definicije kao i one koje postavlja struka u opsežnoj stručnoj
literaturi (Hauc, 2007., p.22.). Bez razlike, uzima li se u obzir međunarodna definicija ili
ona koju navodi struka, dolazi se do zaključka da se slažu u tome da je projekt
privremeni pothvat, ciljno usmjeren stvaranju jedinstvenog proizvoda, usluge ili
rezultata. Za bolje razumijevanje pojma i svrhe projekta, bitno je naglasiti da se projekti
koriste za izvođenje kratkoročnih i srednjoročnih procesa. Intencija je da se izvode što
brže, drugim riječima u nekoliko mjeseci, osim naravno onih infrastrukturalnih koji po
samoj naravi traju duži period vremena. Poslovni procesi za koje se koriste projekti
imaju srednju do visoku stratešku važnost za tvrtku. Koriste se za poslovne procese
srednjeg do velikog opsega. Namijenjeni su za izvođenje jedinstvenih procesa, a što je
cilj originalniji, veći je rizik za uspješnu realizaciju jer prijašnja iskustva koliko bogata
bila mogu pomoći samo u određenoj mjeri. Ako se u poslovni kontekst stavi projekt,
karakteristike poslovnog procesa koje se koriste su (Cleland & Gareis, 1994,-2006.,
p.40.): strateška važnost, trajanje, participacija organizacije, potrebni resursi i troškovi.
Projekti se koriste za izvođenje jedinstvenih procesa, a sukladno iznesenom u ovom
radu navode se neke definicije projekta:
· Projekt je 1) Razrađen način izrade čega, 2) Pripremni tekst, nacrt kakvog
dokumenta, 3) Ono što se izrađuje po planu s vlastitim rokom, opsegom,
opisom, sadržajem i organizacijom rada (Anić, 1994., p.80.9)
· Projekt je svaki zaokružen, cjeloviti, složen pothvat čije se karakteristike i cilj
mogu definirati, a koji se mora ostvariti u određenom vremenu te zahtjeva
koordinirane napore nekoliko službi odnosno zaposlenih radnika u tim službama
(Novak & Sikavica, 1993., p.148.)
· Projekt je privremena organizacija projektno orijentirane tvrtke kojemu je
zadatak izvesti prilično jedinstven, kratkoročno do srednjoročno strateški važan
7
poslovni proces srednjeg do velikog opsega (Cleland & Gareis, 1994.-2006.,
p.40.)
Analizom pristupa definiranja projekta određuju se temeljne značajke projekta (Zekić,
2010., p.10.):
· jedinstvenost cilja,
· ograničenost vremena,
· kompleksnost transformacije,
· determiniranost resursa,
· inovativnost organizacije,
· rizičnost pothvata,
· strateški pomak.
Sukladno nabrojenim općeprihvaćenim temeljnim značajkama, projekt se može
definirati kao kompleksno rizično nastojanje da se s unaprijed determiniranim resursima
i inovativnošću organizacije unutar određenog vremena realizira jedinstveni pothvat
kojim će strateško stanje transformirati u ciljno.
2.1.3. Životni ciklus projekta
Vremenska determinacija kao jedna od temeljnih značajki svakog projekta unaprijed
definira životni vijek projekta, od njegovog začetka pa sve do realizacije. Tako se
životni ciklus projekta može sagledati kroz skup faza koje uglavnom slijede jedna
drugu, a često se i preklapaju jedna sa drugom. Svaka faza u životnom ciklusu realizira
određene procese te su kao takve logički povezane sa svrhom smanjenja rizika i
realizacije konačnog cilja projekta.
Svaki projekt je sam po sebi jedinstven pothvat, kojeg treba realizirati u unaprijed
određenom vremenskom okviru pa je tako i životni ciklus projekta specifičan za svaki
8
projekt. No, unatoč tomu postoje općenite faze životnog ciklusa kroz koje proizlazi
realizacija projekta, a prikazuju se (grafikon 1.) kako slijedi (Zekić, 2010., p.17.):
· iniciranje i aktiviranje realizacije projekta,
· planiranje i organizacija logistike projektne realizacije,
· organiziranje i vođenje projektne realizacije,
· evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta.
Menadžment projekta je odgovoran za strategijsku dimenziju odnosno početnu i
zaključnu fazu, dok za izvedbu središnjih faza projektnog proizvoda izravno odgovara
operativni projektni menadžment.
Grafikon 1.: Životni ciklus realizacije projekta
Izvor: izrada studenta prema Zekić (2010., p.18)
9
Za uspješno ostvarivanje konačnog cilja projekta u svim fazama njegove realizacije
najbitniji su kontrolni procesi.
Prva faza životnog ciklusa je iniciranje kojom nastaje projektna ideja i potreba za
izvođenjem projekta. Menadžment projekta iscrpnim istraživanjem, kritičkim
razmišljanjem i analizom situacije inicira odnosno definira problem koje bi slijedeće
faze trebale riješiti.
Druga faza je planiranje koja projektnu ideju oblikuje u plan upravljanja projektom
definirajući strategiju za rješavanje problema, vrijeme potrebno za realizaciju projekta,
okvirno utvrđivanje troškova projekta, projektne timove.... Odobravanjem plana
upravljanja projektom od strane naručitelja završava druga faza.
Organiziranje i vođenje treća je faza životnog ciklusa projekta u kojoj se prema
prihvaćenim i utvrđenim pravilima izvodi sam projekt. U ovoj fazi nerijetko dolazi do
određenih odstupanja od zacrtanog projekta iz prethodne faze, a razlog tomu su obično
promjene uvjeta u kojima se projekt realizira, ali i često i zbog neadekvatnog i
manjkavog plana projekta iz prethodne faze.
Posljednja faza je zaključno vrednovanje, evaluacija i zaključivanje projekta. U toj fazi
projekt je spreman za testiranje namjene i demonstraciju kojom se potvrđuje njegov
jedinstveni cilj. Projekt završava formalnim prihvaćanjem od strane naručitelja ili u
suprotnom ranim prekidom odnosno odbacivanjem istoga ukoliko se utvrdi da ne
zadovoljava.
Prema Lewisu (2008., p.7.) životni ciklus su faze kroz koje projekt prolazi od iniciranja
do zaključnog vrednovanja. Priroda projekta mijenja se tijekom svake faze.
Kroz transformacijske faze od iniciranja do realizacije prolazi projekt koji se predaje
naručitelju projektnog proizvoda za komercijalizaciju ili eksploataciju kontinuiranim
procesima. Životni ciklus projekta je faza u životnom ciklusu projekta proizvoda koji se
10
njegovom realizacijom počinje eksploatirati. U Širem smislu realizacija i eksploatacija
su ekonomske faze životnog ciklusa projekta (grafikon 2.). Nakon prihvaćanja projekta,
odnosno njegovom realizacijom ostvaruje se objektni cilj kao pretpostavka namjenskog
cilja projekta koji se ostvaruje kontinuiranim procesima eksploatacije projektnog
proizvoda. Projekti se izvode u svrhu postizanja ciljeva te kao takvi često uključuju
iscrpna financijska ulaganja pa se samim time a priori kalkulira povrat istih izravnim ili
neizravnim ekonomskim učincima.
Grafikon 2.: Ekonomske faze životnog ciklusa projekta
Izvor: izrada studenta prema Zekić (2010., p.19.)
U realizaciji projekta sudjeluju strategijski i operativni menadžment. Strategijski
menadžment ili menadžment projekta strateški određuje namjenski cilj projekta te
inicira, aktivira i evaluira njegovu realizaciju dok operativni menadžment ili projektni
menadžment detaljnim planiranjem, organiziranjem, vođenjem i faznim testiranjem
osigurava učinkovito ostvarenje objektnog cilja kao podlogu realizaciji namjenskog
11
cilja projekta. Sve faze u životnom ciklusu projekta moraju biti uspješne jer proces
realizacije je onoliko uspješan koliko je uspješna najslabija karika u lancu procesa.
Projektne upravljačke odluke, kontrolu i odgovornost treba integrirati u sustav
upravljanja projektom jer ključni događaj u nekoj fazi realizacije može potpuno smanjiti
rezultat prethodnih faza te samim time inicirati izmjenu ili prekid realizacije projekta
(Zekić, 2010., p.20.).
Projekti su rizični pothvati s često vrlo značajnim resursnim ulaganjima. Rizik je
najveći na početku realizacije projekta, a izglednost uspješnog završetka progresivno se
povećava s odvijanjem projektne realizacije, kada su i ulaganja najveća (Kerzner, 2006.,
p.707.).
2.2. Temeljne značajke projektnog menadžmenta
Kako bi se prikazale temeljne značajke projektnog menadžmenta u ovom dijelu
diplomskog rada obrađuju se slijedeće teme: 1.) Pojam i sadržaj projektnog
menadžmenta i 2.) Temeljne funkcije projektnog menadžmenta.
2.2.1. Pojam i sadržaj projektnog menadžmenta
Projektni menadžment je pojam koji određuje međusobnu povezanost projekta i
menadžmenta. Kako je pojam projekta ranije definiran kao proces koji teži ostvarenju
jedinstvenog cilja, tako se sada može sagledati projektni menadžment kao alat koji
osigurava izvođenje projekata. Raščlanjivanjem pojma dolazi se do projekta kao
stvaranja te menadžmenta sa funkcijom planiranja i osiguravanja potreba za stvaranje.
Takav prikaz jasno se uočava na slijedećoj shemi:
12
Shema 1.: Projekt i manadžment kao projektni menadžment
Izvor: izrada studenta prema Hauc (2007.,p.175.)
S obzirom da je projektni menadžment relativno nova znanstvena disciplina koja postoji
tek od kraja prošlog stoljeća u literaturi se nerijetko nailazi na različito poimanje
projektnog menadžmenta od strane struke. Prema Buble (1979., p.12.) pojam
projektnog menadžmenta u teoriji organizacije prevodi se kao projektna organizacija,
dok projektni menadžment kao vođenje projekta vidi Dobrenić (1982., p.110.).
Argumentima potkrijepiti oba stajališta ne bi bio problem, no projektni menadžment je
postao puno više od toga. Brze promjene tehnologije, dinamični tržišni uvjeti i razvojni
projektni procesi čine projektni menadžment sve kompleksnijim.
Zadnjih godina članstvo u PMI (Project Management Institute) ima porast od 24 %
godišnje, broj projektnih menadžera kreće se oko 2 milijuna u svijetu, a povećava im se
broj otprilike u postotku od 20 % godišnje. Godišnje se u svijetu, prema procjeni,
projektima bavi 16,5 milijuna ljudi, a globalni trošak iznosi 10 trilijuna $. To vodi do
prave evolucije projektnog menadžmenta. Iz iznesenog proizlazi potreba
karakteriziranja, definiranja i razumijevanja projektnog menadžmenta kao praktične i
kao znanstvene discipline te njegove temeljne snage, osnove i najvažnije, razvitka
(Bredillet, 2006.). Donedavno su vrijeme, trošak i kvaliteta kao primarni ciljevi bili
dostatni za definiranje projektnog menadžmenta, ali brzo se sadržaj nadopunjuje i
magični trokut više nije dostatan.
13
Prema Zekiću (2010., p.27.) sadržaj projektnog menadžmenta sustavna je primjena i
razvoj upravljačkih znanja, vještina, alata i tehnika pri projektnoj realizaciju sa ciljem
zadovoljavanja potreba i očekivanja sudionika realizacije projekta u pogledu obuhvata.
Sustavnim obavljanjem svojih funkcija projektni menadžment razvija metodologiju
projektnog upravljanja integrirajući projektne varijable (logistiku, ljudske potencijale i
komunikacije) u učinkoviti sustav realizacije primarnih ciljeva (vrijeme, trošak,
kvaliteta) realizacije projekta.
2.2.2. Temeljne funkcije projektnog menadžmenta
Definicija projekta implicira da projektni menadžment ima mnogo funkcija, ali samo
njih pet je prikazano (shema 2) te objašnjeno u daljnjem tekstu kako slijedi (Turner,
2009., p.7.):
Shema 2.: Pet funkcija projektnog menadžmenta
Izvor: izrada studenta prema Turner (2009.,p.7.)
14
Opseg – Projektni menadžment treba savladati obujam posla koji je proizašao iz
projekta; kako proizvodom tako i analizom poslova.
Organizacija – Alociranje resursa u privremenu organizaciju kojom treba upravljati.
Kvaliteta – Isporuka željenog proizvoda kao projektnog cilja zahtijeva kvalitetu, ali isto
tako i proces stvaranja proizvoda mora zadovoljiti standarde kvalitete. Kvalitetom treba
ovladati.
Troškovi – Cijena koštanja proizvoda mora biti manja (za naručioca i izvođača) od
dobiti proizvoda. Zato troškovima treba ovladati u pogledu utroška resursa, uključujući
ljude i materijal, a ne samo novac.
Vrijeme - Mnoge resurse treba koordinirati da bi se projekt izveo učinkovito i uspješno.
Vremensku dimenziju treba uzeti u obzir za isporuku proizvoda. Što se prije isporuči
više vrijedi, a korist je veća; dok s druge strane kašnjenja mogu uzrokovati samo penale.
15
3. UPRAVLJANJE PROJEKTOM BIOPLINSKE ELEKTRANE
Obnovljivi izvori energije su jedna od najpopularnijih tema vezanih za proizvodnju
električne energije danas. Međutim, prikladnost zelene energije u pojedinoj zemlji ovisi
o mnogim kriterijima kao što su geografski položaj, dostupnost obnovljivih izvora...
Kako bi koristili obnovljive izvore, dobro planirana strategija i upravljanje moraju biti
primjenjeni (Goh, 2014., p.917).
U ovom dijelu diplomskog rada prikazan je primjer projekta bioplinske elektrane kroz
četiri tematske jedinice: 1) Podaci o investitoru i investiciji, 2) Kontekst projekta
bioplinske elektrane, 3) Tehnološko-tehnička analiza i 4) Ekonomsko financijska
analiza.
3.1. Podaci o investitoru i investiciji
S obzirom na trend povećanja iskorištavanja izvora obnovljive energije i smanjenje
emisija stakleničkih plinova u atmosferu kao temeljne smjernice na razini Hrvatske i
svih država članica Europske unije, investitor se odlučio proširiti djelatnost i investirati
u bioplinsku elektranu. Budući da za novu djelatnost treba osigurati materijalne uvjete,
investitor će izgraditi bioplinsku elektranu snage 1MW u Zapadnoj Slavoniji .
3.1.1. Podaci o investitoru
BPE d.o.o. je projektno poduzeće ustanovljeno u svrhu izvedbe projekta BIOPLINSKE
ELEKTRANE BPE.
Vlasnička struktura tvrtke BPE d.o.o.:
· Ivan Horvat 60%,
· Hrvoje Franjić 40%.
16
Poduzeće BPE d.o.o. osnovana je kao d.o.o (društvo s ograničenom odgovornošću) 20.
listopada 2011. godine. Poduzeće je osnovano radi izgradnje bioplinske elektrane na
bioplin pri lokaciji Zapadna Slavonija te na zemljištu vlasništva BPE d.o.o.. Glavna
svrha tvrtke je proizvodnja električne energije iz biomase i gnojiva s okolnih farmi s
ciljem povećanja konkurentnosti, zaštite okoliša i smanjenja emisije CO2.
3.1.2. Podaci o investiciji
Proizvodnja „zelene energije“ iz bioplina, koji pripada obnovljivim izvorima energije,
obećavajuća je i ekološki zdravija metoda proizvodnje energije jer smanjuje emisije
CO2 u okoliš te smanjuje energetsku ovisnost od uvoznih izvora energije. Izgradnjom
elektrane na bioplin zaokružuje se prirodni ciklus: hrana-poljoprivreda-obrada-bioplin-
polje-hrana pa se time i doprinosi održivom razvoju ruralnih regija.
Ciljevi ulaganja
Cilj ulaganja jest stvaranje takozvane zelene električne energije iz obnovljivih izvora,
što odgovara ciljevima Republike Hrvatske; odnosno, povećanje udjela proizvedene
električne energije iz obnovljivih izvora i smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Elektrana na bioplin proizvodit će zelenu energiju, najčišći oblik energije za okoliš i
time osigurati Hrvatskoj dodatne financijske poticaje u skladu s protokolom iz Kyota.
Ulaganje:
· Naziv projekta: BIOPLINSKA ELEKTRANA
· Vrsta projekta: Projekt obnovljive energije (bioplinska elektrana)
· Lokacija: Zapadna Slavonija
· Broj čestice: k.o. Zapadna Slavonija, br. 999/9
· Svrha ulaganja: Proizvodnja električne energije i podizanje konkurentnosti
· Instalirani kapacitet: 1MW motor + 66kW ORC modul
· Proizvedena električna energija: 8.774.000 kWh
17
· Investitor: BPE d.o.o.
· Projektni menadžer: Hrvoje Franjić
· Procjenjeni trošak: 4.475.476,30 EUR
· Vrijeme trajanja projekta: 8 mjeseci
· Kvaliteta projekta vođena dobrom inženjerskom praksom i primjenjivošću
propisa
· Izvođač: Gradnja d.o.o. - dobavljač opreme za bioplinsku elektranu i ugradnju
opreme. Tijekom razdoblja dobavljanja električne energije u javnu distributivnu
mrežu Gradnja d.o.o. preuzima praćenje i nadzor elektrane na bioplin, njezino
održavanje i servisiranje te redovito upravljanje i obučavanje rukovatelja
elektranom na bioplin
· Podizvođač za građevinske radove: Građevina d.o.o.
· Projektni rizici:
o neizvršavanje radova u vremenskom roku
o povećanje cijene investicije
o povećanje cijene sirovine
Investitori (sponzori) će pružiti operativnu stabilnost bioplinske elektrane osiguravanjem sirovina i tehnologije. Kupac proizvedene električne energije bit će Hrote. Dobavljači sirovina su okolne farme, a bioplinsku elektranu će opskrbljivati Gradnja d.o.o.
18
Shema 3.: Struktura projekta
Izvor: Izrada studenta prema internim podacima investitora
Dobavljači sirovina (Selo d.o.o) te sponzor projekta - vlasnik (BPE d.o.o.) potpisat će
ugovore s okolnim farmama za osiguravanje potrebnih ulaznih materijala na razdoblje
od 14 godina.
Izvođač (Gradnja d.o.o.) će potpisati ugovor s tvrtkom BPE d.o.o. u Zagrebu. Izvođač
će osigurati dovršetak projekta prema planu i u dogovorenim rokovima u koordinaciji sa
podizvođačem za građevinske radove Građevina d.o.o.
3.2. Kontekst projekta bioplinske elektrane
Bioplinska elektrana predstavlja opsežan poduhvat zbog iscrpne i dugotrajne potrebne
dokumentacije kao i značajnih financijskih resursa. Da bi se pristupilo takvom projektu
potrebno je napraviti sustavnu analizu svih elemenata koji utječu na izgradnju
bioplinske elektrane, a podijeljenu na tematske jedinice kako slijede: 1) Analiza tržišta,
2) Analiza tržišnih mogućnosti, 3) Postupak za stjecanje povlaštenog proizvođača
električne energije, 4) Gantogram, 5) WBS, 6) Analiza rizika, 7) Analiza utjecaja na
okoliš i 8) Analiza radne snage.
19
3.2.1. Analiza tržišta
Najbolji način dobivanja ključnih informacija pri pokretanju novog poslovnog projekta
jest napraviti dobru analizu tržišta. Poznavanje tržišta neophodan je preduvjet u izradi
kvalitetnog marketinškog plana, a kvaliteta poslovnih odluka koje se donose izravno
ovisi o kvaliteti informacija kojima se raspolaže. U konkretnom projektu kao najvažnija
spoznaja pokazala se činjenica da HROTE – Hrvatski operator tržišta energije, obavlja
djelatnost organiziranja tržišta električne energije kao javnu uslugu, a čija je jedna od
temeljnih djelatnosti poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije.
Kupci, koristi od proizvoda, prodaja i distribucija
Kupac električne energije prema važećim zakonima u Republici Hrvatskoj je Hrote
d.o.o. s kojim je potpisan ugovor na 14 godina po fiksnoj tarifi. Kupovna cijena energije
proizvedene iz bioplina određena je Tarifnim sustavom za proizvodnju električne
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije donesenom na temelju Zakona o
energiji (NN120/2012) prema kojem Hrote d.o.o. jamči kupovnu cijenu od 1,26 kn/kWh
proizvođačima električne energije iz bioplina čiji je ukupni proizvodni kapacitet od
300kW do uključivo 2MW (NN133/2013). Električna energija se distribuira
priključkom na elektroenergetsku mrežu. Prodaja električne energije Hrote-u ujedno
smanjuje ovisnost od uvozne energije i pridonosi ispunjavanju kvote od 20% energije iz
obnovljivih izvora.
Konkurencija
Kako je tržište električnom energijom u RH uređeno zakonskom regulativom te za
otkup po fiksnim tarifama ne postoji slobodno tržište konkurencija nema utjecaj na
poslovanje bioplinske elektrane.
20
3.2.2. Analiza tržišnih mogućnosti
Bioplinske elektrane su važan faktor pojma RES (renewable energy sources) jer
isključivo one osiguravaju proizvodnju zelene električne energije. Energija koja se
stvara iz bioplina, koji pripada obnovljivim izvorima energije, nudi brojne prednosti na
području gnojenja, upravljanja otpadom te generiranja toplinske i električne energije.
Elektrana na bioplin pripada u ekološki gotovo najprihvatljivije načine uklanjanja
organskog otpada na području obnovljivih izvora energije. Proizvodnja takozvane
zelene energije najčišći je način proizvodnje energije s minimalnim utjecajem na okoliš.
Koriste se gnojivo i drugi kosupstrati dobiveni postupkom fermentacije. Oni
predstavljaju kvalitetna gnojiva, nisu agresivni za okoliš, ne stvaraju neugodne mirise, a
lako su dostupni i biljkama.
Takav energetski pogon može biti vrlo značajan pri korištenju industrijskog organskog
otpada, a proizvođači otpada bi elektrani plaćali prikupljanje otpadnih materijala.
3.2.3. Gantogram
Sve većom zastupljenosti paketa projektnog menadžmenta na osobnim računalima,
Gantogrami su doživjeli svojevrstan preporod u njihovoj uporabi. Iako se Henry L.
Gantt smatra odgovornim za njihov razvoj, porijeklo i povijest Gantograma manje je
poznata (Wilson, 2003., p.430). Gantogram je tablični prikaz projektnih aktivnosti koje
se smještaju u redcima od vrha prema dnu dok vrijeme njihove realizacije se nalazi u
stupcima s lijeva na desno. Vrlo je pregledan te služi kao izvor informacija o svim
aktivnostima i vremenu njihove realizacije u projektu (Zekić, 2010., p.119).
21
Shema 4.: Gantogram
Izvor: izrada studenta
Planirano vrijeme uspješne izgradnje bioplinske elektrane snage 1 MW odvija se od
29.10.2013. do 30.06.2014. Građevinski radovi se izvode u vremenskom intervalu od
29.10.2013. do 12.03.2014., a obuhvaćaju pripremu gradilišta, zemljane radove, gradnju
fermentora, spremnika i jama, gradnju silosa, gradnju piste za dehidrirani gnoj, gradnju
temeljne ploče za vagu, gradnju nadzornog objekta i gradnju strojarnice. Instalacijski
radovi započinju 14.01.2014. te završavaju 01.04.2014, a obrtnički radovi započinju
28.02.2014. te završavaju 11.03.2014. Montažni radovi kao posljednji od radova
započinju 30.01.2014. i traju do 25.03.2014. nakon čega slijedi suhi probni rad u
trajanju od sedam da i to od 30.03.2014 do 04.04.2014. Punjenje i zagrijavanje
bioplinske elektrane počinje 07.04.2014. i završava 20.06.2014. Pokusni rad traje od
21.06.2014. do 28.06.2014. Inženjering je potreban kroz cijelo vrijeme izgradnje i
pokretanja u pogon bioplinske elektrane, tako da započinje 29.10.2013. i završava
pridobivanjem statusa povlaštenog proizvođača električne energije 30.06.2014.
Građevinski nadzor kao jedna od sastavnica inženjeringa počinje s građevinskim
radovima 29.10.2013. te završava izdavanje pozitivnog rješenja 27.05.2014. Po
završenim montažnim radovima slijedi tehnički pregled bioplinske elektrane koji
počinje 26.03.2014. te završava 07.04.2014. nakon kojega se izdaje uporabna dozvola
od 08.04.2014. do 13.04.2014. Posljednja sastavnica inženjeringa je pridobivanje
22
statusa povlaštenog proizvođača električne energije koje traje od 14.04.2014. do
20.06.2014. čime i završava uspješna izgradnja bioplinske elektrane te se ista pušta u
pogon sa 01.07.2014. godine.
3.2.4. WBS Dijagram
Struktura raščlambe poslova ili WBS dijagram hijerarhijsko je razlaganje rada koji treba
izvršiti projektni tim kako bi postigao projektne ciljeve i stvorio isporuke, pri čemu
svaka niža razina WBS-a predstavlja detaljniju definiciju projektnog rada (PMI, 2008.,
p.116.).
23
Shema 5.: WBS dijagram
Izvor: izrada studenta
WBS dijagram na shemi 5. prikazuje strukturu raščlanjenih poslova gdje se na najvišoj
razini nalazi projekt bioplinske elektrane. Projekt se dijeli na zasebne cjeline kao što su
građevinski radovi, instalacijski i obrtnički radovi, montažni radovi i inženjering koji se
dalje dijele na jednostavnije projektne zadatke u sklopu navedenih radova, a u svrhu
realizacije projekta.
24
3.2.5. Analiza utjecaja na okoliš
Kako je u današnje vrijeme stanje okoliša vrlo narušeno, analiza je vrlo značajna za
svaki projekt.
Stočarska djelatnost opterećuje okoliš bukom, mirisima i otpadom. Područje farmi
spada u IV. stupanj zaštite od buke, a cijela - i šira okolica farme u III. stupanj zaštite od
buke. Uzgoj životinja izvor je buke danju, a razina buke ovisi o vrsti i broju životinja te
se danju kreće oko 67 dBA, a noću je mnogo niža (interni podaci investitora).
Izvori emisija mirisa su staje za uzgoj životinja, a za vrijeme gnojenja skladištenje gnoja
i njegova uporaba na poljoprivrednim površinama. Uporaba gnojnice iz bioplinskih
uređaja na poljoprivrednim površinama ekološki je nesporna i bez ometajućeg mirisa.
Gnojnica bioplinskog postrojenja obrađena tijekom procesa fermentacije se razgradi te
se zato pri gnojidbi u tlo upija bolje i ne začepi pore tla pa zbog toga ne šteti
organizmima koji su u tlu. Smanji se i količina štetnih (patogenih) mikroorganizama i
sjeme korova (smanjenje ovisno o temperaturi fermentacije), razgrađuju se fitotoksične
tvari, zato je bioplinska gnojnica, manje štetna za korijenje biljaka. Također povećava
se sadržaj dostupnih hranjivih tvari (uglavnom dušika i fosfora), čime se povećava
apsorpcija hranjivih tvari. Uz pravilnu gnojidbu manji je rizik od gubitka hranjivih tvari
za okoliš. Prerađeni gnoj bioplinskog postrojenja smrdi manje, što je jedna od ključnih
prednosti gnojidbe u blizini naselja (kuća). Zbog mogućeg gubitka amonijaka preporuča
se aplicirati prerađeno gnojivo sa specijalnim strojevima i odmah ili čim prije staviti
gnojivo izravno u tlo.
Najveća opasnost za onečišćenje okoliša (voda) bi bilo nekontrolirano poniranje
gnojnice u podzemnu vodu do čega bi eventualno moglo doći u sabirnim kanalima za
gnojnicu, predjami i bazenu za gnojnicu (interni izvori investitora).
25
3.2.6. Analiza rizika
Projektni rizik je neizvjestan događaj ili uvjet, koji ako se dogodi ima ili pozitivne ili
negativne posljedice za najmanje jedan od ciljeva projekta, te ga je potrebno, u kolikoj
je to mjeri moguće, što ranije identificirati (Buble, 2010., p. 135.).
Tablica 1.: Analiza rizika
Aktivnost Opis rizika Vjerojatnost
(mala/srednja/visoka)
Utjecaj
(nizak/srednji/visok)
Mjere za
izbjegavanje ili
ublažavanje rizika
Izgradnja bioplinskog
postrojenja -
građevinski radovi
Promjena cijene
radova tijekom
provedbe
mala do srednja visok
Izrada troškovnika na temelju barem 5
ponuda, regulacija
ugovornih odnosa
Izgradnja bioplinskog
postrojenja -
građevinski radovi
Loši vremenski uvjeti pri izvođenju radova
srednja visok
Predviđen duži vremenski rok za
izvođenje radova
Opremanje
bioplinskog
postrojenja
Kašnjenje s isporukom opreme
ili montažom
mala visok
Regulacija ugovornih
odnosa, predviđen
duži vremenski rok za izvođenje radova
Opremanje
bioplinskog
postrojenja
Promjena cijene
opreme mala srednji
Regulacija ugovornih
odnosa
Pokretanje
proizvodnje
Promjena cijene
sirovine mala srednji
Regulacija ugovornih
odnosa
Priključenje na elektro-energetsku
mrežu
Kašnjenje sa izvedbom
priključka od strane HEP
mala visok
Regulacija ugovornih
odnosa, predviđen duži vremenski rok za izvođenje radova
Otplata dugoročnog kredita
Povećanje tečaja EUR
srednji srednji
Provedba projektnih
aktivnosti
Loši odnosi suradnika
mala visok
Redoviti sastanci,
pravovremeno
rješavanje nesuglasica
Izvor: izrada studenta
26
3.2.7. Analiza radne snage
Rukovanje bioplinskom elektranom zahtijeva otvaranje 2 radna mjesta. Radnici će
nadzirati odvijanje postupaka i obavljati redovito održavanje. Za veće zahvate
održavanja potpisan je ugovor o održavanju sa dobavljačem opreme.
Pri izračunu troškova radne snage uzelo se u obzir troškove plaća dvoje radnika,
odnosno prosječno po 10.800,00 eura, i božićnicu u iznosu od 575,00 eura za svakog
radnika, što na godišnjoj osnovi predstavlja trošak investitora od 22.750,00 eura.
3.3. Tehničko-tehnološka analiza
Tehničko-tehnološka analiza razmatra osnovnu problematiku projekta koja ima najveći
utjecaj na funkcioniranje projekta dok tehnološko-tehničko rješenje utvrđuje fizičke
parametre koji se u ekonomsko-financijskoj analizi izražavaju u novčanim jedinicama i
određuju cijenu proizvodnje proizvoda projekta (Dabić, 2008., p.89).
Najbitniji element svakog projekta je izbor tehnologije iz razloga što o njemu ovise sve
daljnje značajke projekta, a krivi izbor predstavlja rizik za efikasnost projektnog
proizvoda. Slijedeća tablica prikazuje proračun za izabrano tehničko-tehnološko
rješenje:
3.3.1. Opis tehničko-tehnološkog procesa
Tehnološki kapacitet i opseg proizvodnje bioplina koji se upotrebljava za dobivanje
električne energije i topline uvjetovan je ugovorom sa otkupljivačem električne energije
Hrote d.o.o.. Najčešći način proizvodnje bioplina je biološkom razgradnjom u obliku
anaerobnog vrenja. Na takav način taj plin se prikuplja i zatim se u procesu
sagorijevanja upotrebljava za dobivanje električne energije i topline.
27
Sirovine za proizvodnju bioplina svrstavaju se u dvije osnovne skupine (interni podaci
investitora):
1) Supstrati
· Gnojiva: goveđa i svinjska gnojovka i gnoj, peradarski gnoj;
· Biljna biomasa: kukuruzna, od sirka, žitna i travna silaža, svježi otkos
trave, ostaci krme, proizvoda;
2) Kosupstrati odnosno otpad prehrambeno prerađivačke industrije:
· Životinjski nusproizvodi: ostaci hrane, ostaci prerade životinja, klaonički
otpad, mast,
· otpadno voće i povrće, kompost,
· industrijske otpadne vode bogate bjelančevinama i ugljikohidratima,
otpadne tvari kod razgradnje masti.
Bioplin nastaje u reakcijskim posudama zvanim i fermentorima pomoću djelovanja
mikroorganizama u anaerobnom okolišu, što znači razgradnja bez prisutnosti kisika.
Udio metana utječe na kvalitetu bioplina, što je više metana, to je bioplin kvalitetniji.
Proces dobivanja električne energije bioplinskim uređajem zasniva se na načinu
anaerobne fermentacije bioloških sirovina. Ti supstrati nastaju većinom kao otpadni
proizvod te je zato njihovo korištenje s ekološkog i ekonomskog aspekta vrlo
opravdano. U ograničenom procesu upotrijebljena se biološka sirovina miješa i
zagrijava te tako postiže optimalne uvjete za život mikroorganizama. Mikroorganizmi
za svoje preživljavanje upotrebljavaju organsku masu koja se svakodnevno kontrolirano
dodaje u hermetički zatvorene fermentore (interni podaci investitora).
28
Shema 6.: Nastanak bioplina
Izvor: izrada studenta prema internim podacima investitora
Bioplin je mješavina plinova od kojih je najvažniji plin metan. Bioplin se čuva u
plinskom spremniku, odakle se crpi do potrošača, a u ovom je slučaju potrošač plina
motor s unutarnjim izgaranjem. Prilikom rada motora nastaje toplina, najviše topline
izlazi iz motora u obliku ispušnih plinova, a nešto od samog zagrijavanja motora.
Nastala se toplina pomoću kogeneracije akumulira i iskoristi. Dio topline upotrebljava
se u procesu proizvodnje bioplina za zagrijavanje fermentora. Višak topline iskorištava
se za različite svrhe, na primjer: staklenici, sušare, etanol, električna energija, daljinsko
grijanje i djelomično sam sustav koji koristi otpadnu toplinu sustava za proizvodnju
bioplina. Osnovna svrha bioplinskog uređaja je da se nusproizvodi na životinjskoj farmi
prerade i iskoriste na ekološki prihvatljiv način. Nakon anaerobne razgradnje iskorištena
29
masa se vraća na početak proizvodnog lanca kao izvrsno organsko gnojivo ili upotrijebi
kao energent. Bioplinski uređaj tehnološka je zaokruženost postojećeg sustava.
Tehnološki postupak za proizvodnju bioplina u bioplinskom uređaju zasnovan je na
pripremi i prikupljanju gnojnice u sabirnim bazenima. Na taj se način može proizvesti
88% upotrebljive energije tijekom koprodukcije ili kogeneracije, a ostatak se gubi
tijekom pretvorbe. Od te energije proizvodi se oko 43% električne i 45% toplinske
energije (interni podaci investitora).
Shema 7.: Uporaba bioplina
Izvor: izrada studenta prema internim podacima investitora
3.3.2. Utrošak sirovina i materijala za godišnju proizvodnju
Potrebna sirovina na godišnjoj razini za bioplinsku elektranu iznosi 20.000,00 tona. U
prvoj godini projekta bioplinska elektrana radi pet mjeseci dok u svim narednim
godinama je predviđen rad tijekom svih dvanaest mjeseci godišnje te tako specifikacija
potrebe za sirovinom slijedi u narednoj tablici (interni podaci investitora):
30
Tablica 2.: Potrebe za sirovinom
Potrebna sirovina prve godine
Sirovina Omjer Količina (t) Jedinična Cijena (€/t) Cijena sirovine (€)
Kukuruzna silaža 30,00% 2.500,00 28,00 70.000,00
Sirak 50,00% 4.166,67 27,00 112.500,00
Gnojnica 20,00% 1.666,67 1,00 1.666,67
Ukupno: 100,00% 8.333,33 22,10 184.166,67
Potrebna sirovina ostalih godina
Sirovina Omjer Količina (t) Jedinična Cijena (€/t) Cijena sirovine (€)
Kukuruzna silaža 30,00% 6.000,00 28,00 168.000,00
Sirak 50,00% 10.000,00 27,00 270.000,00
Gnojnica 20,00% 4.000,00 1,00 4.000,00
Ukupno: 100,00% 20.000,00 22,10 442.000,00
Izvor: izrada studenta
Kako poslovni rashodi obuhvaćaju utrošak svih inputa u poslovnom procesu načinjen je
i vrijednosni izraz operativnih troškova koji je prikazan u narednom proračunu (interni
podaci investitora):
Tablica 3.: Proračun operativnih troškova
Troškovi 1. godina (€) Ostale godine projekta (€)
Sirovina 184.166,67 442.000,00
Održavanje 29.246,67 70.192,00
Osiguranje 3.966,67 9.520,00
Transport 18.750,00 45.485,00
Radna snaga 9.479,17 22.750,00
Ostali 1.129,17 2.710,00
Ukupno: 246.738,33 592.657,00
Izvor: izrada studenta
U sljedećoj tablici slijedi prikaz prinosa bioplinske elektrane izražen u proizvedenom
bioplinu i promijenjenoj energiji bioplina u električnu i toplinsku energiju. Pretvorba će
biti napravljena s motorom s unutarnjim izgaranjem snage 1 MW, koji pokreće
31
električni generator i ORC modulom. Toplina nastala kao proizvod hlađenja i toplina u
ispušnim plinovima preko toplinskih izmjenjivača vezat će se na medij (vodu) i
distribuirati do potrošača topline, odnosno prvenstveno fermentora i zgrade elektrane.
Tablica 4.: Proizvodnja el. energije u bioplinskoj elektrani
Proizvodnja el. Energije
Izvor el. energije Godišnja proizvodnja (kWh) Prihod (€) Bioplinski motor 8.200.000,00 1.356.423,69
ORC modul 574.000,00 94.949,66
Ukupno: 8.774.000,00 1.451.373,35
Izvor: izrada studenta
Poduzeće će godišnje realizirati 8.200 radnih sati s bioplinskom elektranom 1 MW i
ORC modulom. Proizvodnja i dodatna prodaja toplinske energije nije obuhvaćena u
financijskoj analizi kao prihod.
Električna energija odvodi se od kogeneracije preko generatora te se dovodi do
razdjelnog ormara niskoga napona. Ormar niskoga napona povezan je podzemnim
kabelom sa susjednim postrojenjem koja je u vlasništvu operatera distribucijskog
sustava (HEP-ODS d.o.o.). Mjerno mjesto predstavljaju granicu koja se tiče vlasništva i
između vlasnika bioplinskog postrojenja i Operatera. Transformator je u vlasništvu
vlasnika bioplinskog postrojenja.
Za opskrbu električnom energijom koja je potrebna za pogon bioplinskog postrojenja
(to je cca. 5% proizvedene energije – crpke, mješači itd.) zatražiti će se poseban
priključak na mrežu. Potrošnja se mjeri pomoću zasebnog brojila (interni podaci
investitora) .
32
3.3.3. Nabava zemljišta i lokacija
BPE d.o.o. posjeduje 220ha poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj blizini lokacije na
kojoj će biti izgrađena bioplinska elektrana. Ključan čimbenik pri osnivanju projektnog
poduzeća bilo je posjedovanje spomenutog zemljišta koje svojom lokacijom i
namjenom odgovara cilju osnivanja poduzeća. Dio zemljišta u posjedu poduzeća
ispunjava uvjete za izgradnju dok je ostatak adekvatan za proizvodnju sirovine,
odnosno, tehnološke potrebe za sirovinom.
Uzevši u obzir činjenicu da su građevinsko i poljoprivredno zemljište u postojećem
vlasništvu BPE d.o.o., prikaz ulaganja u nabavu zemljišta nije uvršten u rashode za
potrebe financijske i ekonomske analize projekta.
3.3.4. Procjena troškova izgradnje postrojenja
Najvažniji element svakog projekta je izbor tehnologije iz razloga što o njemu ovise sve
daljnje značajke projekta, a krivi izbor predstavlja rizik za efikasnost projektnog
proizvoda. Procijenjeno koštanje bioplinske elektrane iznosi 4.475.476,30 EUR.
Slijedeća tablica prikazuje proračun za izabrano tehničko-tehnološko rješenje:
Tablica 5.: Proračun opreme i građenja
Br. Opis troška Cijena (€)
1 Radovi 2.086.669,64
1.1 Građevinski radovi 1.475.669,64
1.2 Strojarsko-instalacijski radovi 297.000,00
1.3 Elektroinstalacijski radovi 314.000,00
2 Oprema 1.924.140,00
2.1 Miješala 214.800,00
2.2 Ventili 37.200,00
2.3 Pumpe 44.780,00
2.4 Dozator sa mlinom i sistemom za doziranje 187.320,00
2.5 Kompresor 7.400,00
2.6 Plinohrana 109.000,00
2.7 Transformator 94.000,00
2.8 Vaga 27.000,00
2.9 Kondenzacijska komora 9.400,00
33
2.10 Motor 615.000,00
2.11 Baklja 22.800,00
2.12 Hlađenje bioplina 39.700,00
2.13 Analiza plina 6.900,00
2.14 Ventilator 1.840,00
2.15 Namještaj 17.000,00
2.16 ORC postrojenje 400.000,00
2.17 Rezervni dijelovi 90.000,00
3 Inženjering 78.833,33
3.1 Nadzor 20.000,00
3.2 Izvedbeni projekt 10.000,00
3.3 Geodetska snimka izvedenih radova 1.500,00
3.4 Geodetske usluge u izgradnji 10.000,00
3.5 Izrada elaborata iskolčenja 17.333,33
3.6 Naknade za tehnički pregled 20.000,00
4 Ostalo 385.833,33
4.1 HEP - elektro priključak 300.000,00
4.2 Izrada mosta 10.000,00
4.3 Privremeni elektro priključak 2.633,33
4.4 Vodovodni priključak 2.100,00
4.5 Najam agregata 14.500,00
4.6 Tekući troškovi gradilišta 24.600,00
4.8 Pokretanje postrojenja 32.000,00
Ukupno 4.475.476,30
Izvor: izrada studenta prema internim podacima investitora
3.4. Ekonomsko-financijska analiza
Cilj ekonomsko-financijske analize je da identificira i izmjeri ekonomsk-financijske
preduvjete i posljedice projekta na sve potencijalne sudionike (Benedeković, 2001.,
p.252)
Ekonomsko-financijska analiza izvedena je polazeći od slijedećih temeljnih
pretpostavki koje vrijede za sve pojedine dijelove analize:
· U ekonomsko-financijskoj analizi primijenjena je stopa inflacije od 2% za sve
inpute u svrhu realnije projekcije
34
· u izračunu prihoda nije ukalkulirana inflacija zbog fiksne cijene u ugovoru sa
Hrote d.o.o. potpisanom na period od 14 godina
· u ekonomsko-financijskoj analizi sve cijene su izražene u valuti EUR, a i
rezultati analize, kako bi se vrijednosti izrazile u čvrstoj valuti
· U svrhu izračuna primijenjena je konverzija cijene po jedinici iz hrvatske valute
(kn) u EUR. Primijenjen je tečaj Hrvatske narodne banke od 14. studenoga
2013. - 7,617089 kn/EUR ( Tečajna lista broj:219, [Online] Available at:
http://hnb.hr/tecajn/h141113.htm (15.11.2013.)).
3.4.1. Izvori financiranja
Potrebna ulaganja investitora u projekt iznose 4.475.476,30 €, a omjer između vlastitih
sredstava i kredita banke iznosi 80% naspram 20% u korist kredita banke.
Tablica 6.: Struktura izvora financiranja.
Struktura financiranja
Ukupna investicija Kredit Vlastita sredstva
€ 4.475.476,30 80,00% 20,00%
Izvor: izrada studenta
3.4.2. Obračun kreditnih obveza i plan otplate kredita
Kredit daje poslovna banka investitora na iznos glavnice od 3.580.381,04 € na rok
otplate od 8 godina. Za vrijeme izrade investicijskog programa primjenjuje se efektivna
kamatna stopa od 7% i jedna godina počeka od prvog povlačenja. Anuiteti se plaćaju
mjesečno i broj razdoblja plaćanja je 96.
35
Tablica 7.: Plan otplate kredita
Godina
kredita Kamata Otplata Glavnice
Preostala
Glavnica Ukupni anuitet
1 € 102.789,10 € 141.280,42 € 3.439.100,62 € 244.069,51
2 € 229.449,24 € 356.317,58 € 3.082.783,04 € 585.766,83
3 € 203.691,02 € 382.075,81 € 2.700.707,23 € 585.766,83
4 € 176.070,72 € 409.696,10 € 2.291.011,13 € 585.766,83
5 € 146.453,76 € 439.313,07 € 1.851.698,06 € 585.766,83
6 € 114.695,78 € 471.071,04 € 1.380.627,02 € 585.766,83
7 € 80.642,02 € 505.124,81 € 875.502,21 € 585.766,83
8 € 44.126,51 € 541.640,32 € 333.861,90 € 585.766,83
9 € 7.835,42 € 333.861,90 € 0,00 € 341.697,31
Ukupno € 1.105.753,57 € 3.580.381,04 € 4.686.134,61
Izvor: izrada studenta
Zbog velikog broja otplatnih rata i usklađenosti obveza po kreditu sa projekcijom
uspješnosti poslovanja i financijskim tokom projekta tablica prikazuje godišnje obveze
po kreditu.
3.4.3. Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu
Tablica 8.: Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu
Struktura ulaganja
Ukupna investicija Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina
€ 4.475.476,30 € 4.251.702,49 € 223.773,82
95,00% 5,00%
Izvor: izrada studenta
Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu omjera su 95% naspram 5% u korist
dugotrajne imovine.
36
3.4.4. Proračun amortizacije
Dugotrajna imovina amortizira se po amortizacijskoj stopi od 6,25% u periodu od 16
godina. Godišnji iznosi amortizacije navedeni su u slijedećoj tablici.
Tablica 9.: Proračun amortizacije
Bioplinska elektrana
Nabavna vrijednost € 4.251.702,49
Stopa amortizacije 6,25%
Godina Amortizacija Vrijednost
1 € 44.288,57 € 4.207.413,92
2 € 265.731,41 € 3.941.682,51
3 € 265.731,41 € 3.675.951,11
4 € 265.731,41 € 3.410.219,70
5 € 265.731,41 € 3.144.488,30
6 € 265.731,41 € 2.878.756,89
7 € 265.731,41 € 2.613.025,49
8 € 265.731,41 € 2.347.294,08
9 € 265.731,41 € 2.081.562,67
10 € 265.731,41 € 1.815.831,27
11 € 265.731,41 € 1.550.099,86
12 € 265.731,41 € 1.284.368,46
13 € 265.731,41 € 1.018.637,05
14 € 265.731,41 € 752.905,65
15 € 265.731,41 € 487.174,24
16 € 265.731,41 € 221.442,84
Izvor: izrada studenta
3.4.5. Projekcija uspješnosti poslovanja
Projekcijom računa dobiti i gubitka, uzimajući u obzir sve prihodovne i rashodovne
elemente, vidljivo je da projekt ostvaruje dobit u svim promatranim godinama
poslovanja te ona akumulirana kroz desetogodišnje razdoblje iznosi 3.189.431,82 €. Iz
tablice koja slijedi može se zaključiti da se sve dospjele obveze mogu osigurati iz
redovnog poslovanja.
37
Tablica 10.: Projekcija uspješnosti poslovanja Račun dobiti i gubitka
Godina 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Prihodi od prodaje 604.738,90 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35
UKUPNI PRIHODI 604.738,90 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35
Operativni troškovi 246.738,33 604.015,44 616.095,75 628.417,66 640.986,02 653.805,74 666.881,85 680.219,49 693.823,88 707.700,36
Troškovi amortizacije 44.288,57 265.731,41 265.731,41 265.731,41 265.731,41 265.731,41 265.731,41 265.731,41 265.731,41 265.731,41
Kamate na kredit 102.789,10 229.449,24 203.691,02 176.070,72 146.453,76 114.695,78 80.642,02 44.126,51 7.835,42 0,00
UKUPNI TROŠKOVI 393.816,00 1.099.196,09 1.085.518,17 1.070.219,79 1.053.171,18 1.034.292,93 1.013.255,28 990.077,40 967.390,70 973.431,76
Dobit prije poreza 210.922,90 352.177,27 365.855,18 381.153,56 398.202,17 417.140,43 438.118,08 461.295,95 483.982,65 477.941,59
Porez na dobit 42.184,58 70.435,45 73.171,04 76.230,71 79.640,43 83.428,09 87.623,62 92.259,19 96.796,53 95.588,32
DOBIT/GUBITAK 168.738,32 281.741,81 292.684,15 304.922,85 318.561,74 333.712,34 350.494,46 369.036,76 387.186,12 382.353,27
KUMULATIV 168.738,32 450.480,13 743.164,28 1.048.087,13 1.366.648,86 1.700.361,20 2.050.855,67 2.419.892,43 2.807.078,55 3.189.431,82
Izvor: izrada studenta
3.4.6. Financijski tok
Financijski tok pokazuje likvidnost projekta, mogućnost financiranja projekta i doprinos
projekta jačanju financijskog potencijala investitora. Informacije o raspoloživim
financijskim sredstvima dobivamo iz primitaka, a o dospjelim obvezama iz izdataka
(Zekić, 2010., p.107).
Tablica 11.: Financijski tok
Financijski tok projekta (€)
Godina 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Prihodi projekta 604.738,90 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35
Izvori financiranja 4.475.476,30
Vlastita sredstva 895.095,26
Krediti 3.580.381,04
I. PRIMICI 5.080.215,20 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35
Investicije 4.475.476,30
Operativni troškovi 246.738,33 604.015,44 604.500,44 616.590,45 628.922,26 641.500,70 654.330,72 667.417,33 680.765,68 694.380,99
Anuiteti 244.069,51 585.766,83 585.766,83 585.766,83 585.766,83 585.766,83 585.766,83 585.766,83 341.697,31 0,00
Porez na dobit 42.184,58 70.435,45 75.490,10 78.596,15 82.053,19 85.889,09 90.133,84 94.819,62 99.408,17 98.252,19
II. IZDACI 5.008.468,72 1.260.217,72 1.265.757,36 1.280.953,43 1.296.742,27 1.313.156,62 1.330.231,38 1.348.003,78 1.121.871,16 792.633,18
III. NETO PRIMICI 71.746,47 191.155,63 185.615,99 170.419,92 154.631,08 138.216,73 121.141,97 103.369,57 329.502,19 658.740,17
IV. KUMULATIV 71.746,47 262.902,11 448.518,10 618.938,02 773.569,10 911.785,83 1.032.927,80 1.136.297,38 1.465.799,57 2.124.539,74
Izvor: izrada studenta
38
Razdoblje realizacije projekta odnosno prva godina projekta jasno pokazuje pojavu
slobodnih novčanih sredstava koja se u eksploatacijskom vijeku samo povećavaju. Dok
podaci kontinuirano iskazuju javljanje slobodnih novčanih sredstava, odnosno,
kontinuirano pozitivan kumulativ neto primitaka iz financijskog toka projekta razvidno
je da se radi o projektu koji je likvidan. Optimalan prihod postiže se već u drugoj godini
projekta te on također raste do desete godine što je značajno jer se kredit za postrojenje
zatvara u devetoj godini projekta.
Tablica kumulativa novčanih primitaka pokazuje ujednačen rast pa se iz toga zaključuje
da je projekt likvidan kako je već prije navedeno; a s obzirom da se radi isključivo o
primicima koji nastaju eksploatacijom projekta može se zaključiti da istovremeno
djeluju i na povećanje ekonomskog potencijala projekta.
3.4.7. Ekonomski tok
Ekonomski tok je izvještaj koji prikazuje poslovne događaje od utjecaja na kretanje
ekonomskog potencijala projekta. U primitke ne uključuje izvore financiranja, kao ni
obveze otplate kredita i dividende vlasnicima u izdatke. Razdoblje realizacije projekta
iskazuje negativne neto primitke, dok u vremenu eksploatacije neto primici pokazuju
dinamiku povrata ulaganja (Zekić, 2010., p.108).
Tablica 12.: Ekonomski tok
Ekonomski tok projekta
Godina 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Prihodi projekta 604.738,90 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35
I. PRIMICI 604.738,90 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35 1.451.373,35
Investicije 4.475.476,30
Operativni troškovi 246.738,33 604.015,44 604.500,44 616.590,45 628.922,26 641.500,70 654.330,72 667.417,33 680.765,68 694.380,99
Porez na dobit 42.184,58 70.435,45 75.490,10 78.596,15 82.053,19 85.889,09 90.133,84 94.819,62 99.408,17 98.252,19
II. IZDACI 4.764.399,21 674.450,89 679.990,54 695.186,60 710.975,44 727.389,80 744.464,56 762.236,95 780.173,85 792.633,18
III. NETO PRIMICI -4.159.660,32 776.922,46 771.382,81 756.186,75 740.397,91 723.983,56 706.908,79 689.136,40 671.199,50 658.740,17
IV. KUMULATIV -4.159.660,32 -3.382.737,86 -2.611.355,04 -1.855.168,29 -1.114.770,38 -390.786,83 316.121,97 1.005.258,37 1.676.457,87 2.335.198,04
Izvor: izrada studenta
39
Prva realizacijska godina projekta iskazuje negativan neto primitak dok ostale
eksploatacijske godine jasno ukazuju na konstantne i ujednačene pozitivne neto
primitke. Kumulativ neto primitaka je pozitivan u šestoj godini projekta, odnosno petoj
eksploatacijskoj godini što je izuzetno brzo ako se uzme u obzir financijski značaj
projekta tako da se može utvrditi da se radi o vrlo brzoj dinamici povrata ulaganja.
Analizom ekonomskog toka sa sigurnošću se može ustvrditi da se ovdje radi o
rentabilnom projektu koji ima izrazito progresivan rast kumulativa pa time i zaključiti
da se njegov ukupni ekonomski potencijal kontinuirano povećava.
40
4. OCJENA ISPLATIVOSTI PROJEKTA
Prikaz relevantnih značajki u ocjenjivanju isplativosti projekta moguć je uz obradu
sljedećih tematskih jedinica: 1) Financijsko-tržišna ocjena projekta i 2) Ocjena projekta
u uvjetima neizvjesnosti.
4.1. Financijsko-tržišna ocjena projekta
U ovom dijelu diplomskog rada navode se značajke financijsko-tržišne ocjene projekta:
1) Statička ocjena projekta i 2) Dinamička ocjena projekta.
4.1.1. Statička ocjena projekta
Statična ocjena projekta analiza njegovu učinkovitost uz korištenje podataka o
uspješnosti poslovanja u reprezentativnoj godini poslovanja. Cilj joj je pružiti grubi uvid
u učinkovitost projekta i omogućiti usporedbu s ostalim poslovnim subjektima u
gospodarstvu. Zadovoljiti treba dva kriterija za izbor reprezentativne godine: (a)
postignuto je moguće iskorištenje proizvodnog kapaciteta projekta i (b) u projektu još
traje otplaćivanje kredita (Dabić, 2008., p.91.).
U svrhu interpretacije podataka dobivenih za statičku ocjenu Projekt izgradnje
bioplinske elektrane, Financijska agencija, Sektor usluga za državu/Centar za registre je
isporučio podatke za usporednu granu - "Proizvodnja električne energije sa financijskim
pokazateljima za sve poduzetnike za 2013 godinu."
41
Tablica 13.: Statička ocjena projekta
STATIČKA OCJENA
Reprezentativna godina: 4. godina proizvodnje
Ukupna imovina 4.475.476,30
Dugotrajna imovina 4.251.702,49
Kratkotrajna imovina 223.773,81
Kratkoročne obveze 880.719,10
Ukupni prihodi 1.451.373,35
Vlastiti kapital 895.095,26
Tuđi kapital 3.580.381,04
Bruto dobit 392.980,77
Neto dobit 314.384,62
Kamate na kredit 176.070,72
Broj zaposlenih 2
POKAZATELJI LIKVIDNOSTI I FINANCIJSKE STABILNOSTI PROJEKT OSTALI PROIZVOĐAČI (2013.g.)
KOEFICIJENT TEKUĆE LIKVIDNOSTI=KI/KO 0,53 0,64
KOEFIFIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI=DI/(K+DO) 0,91 1,17
POKAZATELJI ZADUŽENOSTI PROJEKT OSTALI PROIZVOĐAČI (2013.g.)
KOEFICIJENT ZADUŽENOSTI=UO/UI 0,78 0,89
KOEFICIJENT VLASTITOG FINANCIRANJA=K/UI 0,23 0,11
POKAZATELJI OBRTAJA PROJEKT OSTALI PROIZVOĐAČI (2013.g.)
KOEFICIJENT OBRTAJA UKUPNE IMOVINE=UP/UI 0,32 0,4
KOEFICIJENT OBRTAJA KRATKOTRAJNE IMOVINE=UP/KI 3,41 1,95
POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA PROJEKT OSTALI PROIZVOĐAČI (2013.g.)
EKONOMIČNOST UKUPNOG POSLOVANJA=UP/UR (%) 180,41 112,53
RENTABILNOST UKUPNE IMOVINE=(ND+k)/PUI (%) 10,75 3,51
RENTABILNOST VLASTITOG KAPITALA=BD/VK (%) 36,37 31,03
POKAZATELJI PO ZAPOSLENOM PROJEKT OSTALI PROIZVOĐAČI (2013.g.)
UKUPNI PRIHODI PO ZAPOSLENOM=UP/BZ (€) 725.686,68 340.930,80
DOBIT RAZDOBLJA PO ZAPOSLENOM=ND/BZ (€) 152.461,42 29.750,79
Izvor: izrada studenta
Četvrta godina proizvodnje je izabrana za reprezentativnu godinu i izračun pokazatelja
statičke ocjene. Tablica je podijeljena u pet skupina pokazatelja statičke ocjene. U prvoj
skupini se nalaze pokazatelji likvidnosti i financijske stabilnosti koji su za ovaj projekt
niži nego što je slučaj s ostalim proizvođačima električne energije. Koeficijent tekuće
likvidnosti za projekt iznosi 0.53, a ostali proizvođači električne energije iskazuju veću
likvidnost od 0.64. Razlika kod koeficijenta tekuće stabilnosti nešto je veća i iznosi 0.91
odnosno 1.17 u korist ostalih proizvođača. Razlog tomu vjerojatno je činjenica što u
Hrvatskoj još uvijek prevladavaju mala postrojenja što potkrjepljuje činjenica da je do
31.12.2013. godine ukupno bilo 676 aktivnih ugovora s povlaštenim proizvođačima
42
električne energije, a instalirana snaga je bila 306.904 MW (Sustav poticanja
obnovljivih izvora energije i kogeneracije RH - godišnji izvještaj za 2013. godinu,
[online] Available at:http://files.hrote.hr/files/PDF/OIEIK/GI_2013_OIEiK_web.pdf
(25.08.2013.)). Kod pokazatelja zaduženosti koeficijent zaduženosti u ovom projektu
iskazuje nešto manju zaduženost od 0,78 u odnosu na prosjek grane 0.89, a koeficijent
vlastitog financiranja iskazuje također veći omjer i iznosi 0.23 dok je za ostale
proizvođače 0.11. Pokazatelji obrtaja iskazuju koeficijent obrtaja ukupne imovine na
strani ostalih proizvođača električne energije i to 0.4 naspram 0.32 za ovaj projekt dok
je koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine veći za ovaj projekt i iznosi 3,41, a za granu
je taj podatak 1,95 iz razloga što udio kratkotrajne imovine u predmetnom projektu
iznosi tek 5%. Pokazatelji uspješnosti poslovanja pokazuju veću uspješnost ovog
projekta u odnosu na ostale proizvođače električne energije. Postotak ekonomičnosti
ukupnog poslovanja iznosi 180,41%, a za ostale proizvođače on je 112,53%. Projekt
također iskazuje veći stupanj rentabilnosti ukupne imovine 10,75%, a koja je kod ostalih
3,53%. Rentabilnost vlastitog kapitala je 36,37% dok ista za ostale iznosi 31,03%.
Pokazatelji po zaposlenom iskazuju najveće razlike ovog projekta u odnosu na ostale
proizvođače električne energije ponajviše zbog toga što je BPE d.o.o. osnovan radi
projekta i proizvodnja električne energije je primarna i jedina djelatnost tvrtke, a podaci
FINA-e odnose se na sve poduzetnike proizvođače električne energije pa samim time i
na većinu onih koji su svoju djelatnost diverzificirali u svrhu podizanja konkurentnosti
svojih primarnih djelatnosti. U eksploatacijskoj fazi projekta upošljavaju se dva
djelatnika pa tako ukupni prihod po zaposlenom iznosi 725.686,68 €, dok kod ostalih
proizvođača taj pokazatelj iznosi 340.930,80 €. Dobit razdoblja po zaposlenom također
odstupa iz već navedenog razloga te iznosi 152.461,42 € za projekt, a ostali proizvođači
imaju dobit razdoblja po zaposlenom 29.750,79 €. U svrhu usporedbe i interpretacije
dobivenih podataka od strane FINA-e za vrijednosne pokazatelje ostalih proizvođača
električne energije primijenjen je tečaj Hrvatske narodne banke od 14. studenoga 2013.
- 7,617089 kn/EUR ( Tečajna lista broj:219,[online] http://hnb.hr/tecajn/h141113.htm
(15.11.2013.)) koji je korišten i za sve ostale projekcije u radu.
43
4.1.2. Dinamička ocjena projekta
Dinamička ocjena rentabilnosti projekta omogućuje procjenu ekonomskog potencijala
projekta u njegovom cjelokupnom životnom vijeku, a prikazat će se kroz tri temeljne
metode (Zekić, 2010, p.110.):
· metoda perioda povrata ulaganja u projekt,
· metoda neto sadašnje vrijednosti projekta,
· metoda interne stope rentabilnosti projekta.
· Rok vraćanja investicijskih sredstava: 6 godina, 7 mjeseci i 12 dana
· Diskontna stopa: 7 %
· Neto sadašnja vrijednost: 497.670,19 €
· Interna stopa rentabilnosti: 10,03 %
Investicijski troškovi bit će vraćeni 7. godine, kada kumulativ ekonomskog toka
dostigne pozitivnu vrijednost kao je prikazano na grafičkom prikazu ekonomskog toka.
Grafikon 3.: Kumulativ ekonomskog toka
Izvor: izrada studenta
-€5000000,000
-€4000000,000
-€3000000,000
-€2000000,000
-€1000000,000
€,000
€1000000,000
€2000000,000
€3000000,000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
KUMULATIV EKONOMSKOG TOKA
44
Neto sadašnja vrijednost uz 7% diskontnu stopu istovjetnu kamatnoj stopi nad
dugoročnim obvezama pozitivna je nakon deset godina eksploatacije projekta i iznosi
497.670,19 €.
Interni stupanj rentabilnosti projekta iznosi 10,03 %.
4.2. Ocjena projekta u uvjetima neizvjesnosti
Prema Dabić (2008, p.92) ocjena projekta u uvjetima neizvjesnosti standardni je dio
metodologije ocjene, jer se vijek projekta prostire u budućnost koja je neizvjesna.
I ova ocjena projekta dijeli se na 1) statička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti -
metoda praga rentabilnosti i 2) dinamička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti -
metoda analize osjetljivosti.
4.2.1. Statička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti - metoda praga
rentabilnosti
Prema Grgić (2005, p.425) rentabilnost je osnovno mjerilo poslovnog uspjeha koje
određuje odnos ukupno korištenih sredstava prema ostvarenom dobitku. Rentabilnost u
biti predstavlja poslovanje s dobitkom.
Minimalno prihvatljiv opseg proizvodnje pri čemu je projekt još uvijek u stanju
podmiriti sve svoje obveze vrijednosno iznosi 808.179,44 € odnosno 55,68% ukupnih
prihoda, a izražen opsegom proizvodnje isti iznosi 4.885.694,23 kWh. Prag rentabilnosti
izražen kroz minimalno prihvatljivu cijenu proizvoda iznosi 0,121976 € ili 73.74%
ugovorene cijene zajamčene iz ugovora sa Hrote d.o.o. Izračun praga rentabilnosti
prikazan je u slijedećoj tablici.
45
Tablica 14.: Metoda praga rentabilnosti
Izvor: izrada studenta
4.2.2. Dinamička analiza projekta u uvjetima neizvjesnosti - metoda analize
osjetljivosti
Metoda analize osjetljivosti simulira opterećivanje projekta negativnim situacijama
koje se mogu pojaviti u njegovom vijeku. Promjenom jedne od varijabli, troškova ili
prihoda, mjeri se utjecaj, odnosno osjetljivost projekta, na tu varijablu u odnosu na neto
sadašnju vrijednost.
Analiza osjetljivosti je u stvari analiza scenarija i korisna je u određivanju područja
gdje je rizik teško identificirati. Zamrznuti sve varijable osim jedne u diskontnom toku
Reprezentativna godina: 4. godina proizvodnje
Planirani opseg proizvodnje (kWh) 8.774.000,00
Opis troška Iznos
(€) Fiksni
troškovi (€) Varijabilni troškovi (€)
Sirovina 469.053,94
469.053,94
Održavanje 74.488,31 74.488,31
Osiguranje 10.102,70 10.102,70
Transport 47.754,36
47.754,36
Radna snaga 24.142,48 24.142,48
Ostali financijski troškovi 2.875,87 2.875,87
Amortizacija 265.731,41 265.731,41
Kamate na kredit 176.070,72 176.070,72
Ukupno troškovi projekta 1.070.219,79 478.923,18 591.296,61
Ukupno prihodi projekta 1.451.373,35
Cijena po jedinici (€/kWh) 0,17
Varijabilni trošak po jedinici (€/kWh) 0,07
PRAG RENTABILNOSTI
Vrijednosno (€): Ft/(1-(Vt/UP)) 808.179,44
Izražen količinom proizvodnje (kWh): (Ft/(Cj-Vtj) 4.885.694,23
Min.prihvatljiva jedinična cijena (€): (Ft+Vt)/OP 0,121976
Min.prihvatljiva jedinična cijena 73,74%
Prag rentabilnosti 55,68%
46
novca je osnovna ideja ove analize te potom vidjeti osjetljivost NSV na istu. Ako je
NSV vrlo osjetljiva na male promjene u projiciranim vrijednostima neke komponente u
novčanom toku to znači da je povezanost rizika s tom varijablom velika (Ross, 2010,
p.285.).
Tablica 15.: Analiza osjetljivosti
Analiza osjetljivosti
Varijabla Promjena NSV (€)
Prihodi od prodaje el. energije 7,3013% 4,78
7,3014% -2,74
Vrijednost investicije 14,9275% 3,45
14,9276% -0,23
Stopa poreza 99,2081% 0,03
99,2082% -0,52
Operativni troškovi 65,5215% 0,67
65,5214% -0,2
Izvor: izrada studenta
Projekt iskazuje najveću osjetljivost na promjenu varijable prihoda od prodaje električne
energije. Ako se prihodi smanje za više od 7,3013% neto sadašnja vrijednost postaje
negativna. Promjena navedene varijable najmanje je izvjesna zbog potpisanog ugovora i
garantiranje fiksne cijene Vrijednost investicije bi se trebala povećati više od 14,9275%
da bi se ugrozio projekt, a stopa poreza za više od 99,2081%. Neto sadašnja vrijednost
dopušta promjenu veću od 65,5214% pri operativnim troškovima te ukazuje da projekt
ima visok stupanj elastičnosti na tu varijablu.
47
5. ZAKLJUČAK
Projekt i projektni menadžment su osnovni pojmovi definirani ovim diplomskim radom
koji prethode projektu izgradnje bioplinske elektrane. Definiranjem svrhe, ciljeva i
projektnog obuhvata te relevantnim projekcijama projekta dolazi se do saznanja da je
projekt izvediv te da ostvaruje dobit. Rentabilan je i isplativ, a čijom eksploatacijom se
podiže konkurentnost investitora.
Uspješna provedba projekta i ostvarenje projektnog cilja zahtjeva značajan trud i
maksimalnu angažiranost svih sudionika u projektu. Uspjeh provedbe mjerljiv je kroz
očekivanu kvalitetu ciljnog proizvoda, realiziranje projekta unutar planiranog proračuna
i izvršenje svih radova unutar planiranog vremenskog roka kako je i navedeno u
problemu istraživanja ovog rada. Segmentiranje projektnih aktivnosti te točno
definiranje trajanja i troškova istih najviše pridonosi uspješnom završetku projekta.
Ukoliko se samo jedna od ovih varijabli ne izvrši prema zadanim parametrima projektu
prijeti neuspješna provedba.
Investicija u izgradnju bioplinskog postrojenja predstavlja dopunu investitorove
djelatnosti. Investitor namjerava postaviti uređaj za iskorištavanje obnovljivih izvora
energije snage 1 MW. Električna energija će napajati elektro-energetsko mrežu dok će
toplinsku energiju investitor ubuduće koristiti ponajprije za grijanje fermentora.
Preostala toplina može omogućiti pokretanje dodatne proizvodne djelatnosti u
budućnosti.
Zbog kompleksnosti projekta i njegovog financijskog značaja za investitora napravljena
je analiza potencijalnih rizika u provedbi projekta. Rezultati analize pokazali su da je
najizgledniji rizik izvođenje građevinskih radova, a na koje značajan utjecaj imaju
nepredvidivi vremenski uvjeti. Nepravovremeno izvršavanje građevinskih radova
utjecalo bi na sve ostale radove uključujući i trajanje eksploatacije projekta u prvoj
godini pa samim time i na planirane troškove te prihod od proizvodnje. Detaljnim
planiranjem sa svrhom umanjivanja rizika od nepravovremenog izvršavanja
građevinskih radova strogo su definirani ugovorni odnosi sa izvođačem radova te je
48
predviđena vremenska rezerva. Vremenska određenost projekta realizirana je upravo
predviđenim rezervama i manjim relokacijama aktivnosti koje međusobno nisu
povezane na način da završetkom prethodne počinje slijedeća. Analizom ponude na
tržištu odabran je dobavljač tehnologije koji kvalitetom tehničko-tehnološkog rješenja te
cjenovno zadovoljava potrebe projekta. Završetak projekta unutar zadanog proračuna i
očekivane kvalitete upravo je osiguran time što je vođen dobrom inženjerskom
praksom.
Daljnjom financijskom analizom i analizom računa dobiti i gubitka ustanovljeno je da
projekt ostvaruje dobit u svim promatranim godinama pa se može zaključiti da se sve
nastale obveze mogu podmiriti iz redovnog poslovanja. Iz financijskog toka je jasno da
je projekt likvidan te pokazuje sposobnost urednog podmirivanja posuđene glavnice, a
ekonomski tok iskazuje da je ukupni ekonomski potencijal povećan.
Temeljem rezultata ocjene isplativosti projekta u ovom radu zaključuje se da je
budućnost projekta stabilna. Prag rentabilnosti se ostvaruje na niskoj razini od 55,68%
tehnološkog potencijala, a analiza osjetljivosti iskazuje prihvatljiv stupanj elastičnosti
kod eventualnih pojava negativnih utjecaja kritičnih parametara.
LITERATURA
1) KNJIGE
1. Anić, V. 1994, Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb
2. Benedeković, J., et al. 2007, Vodič za analizu troškova i koristi investicijskih
projekata, FOIP, Zagreb
3. Bredillet, C.N., 2006, „The Future project planning management: mapping the
dynamics of project management field in action“ in Global Project Management
Handbook Planning, organizing and controling International Projects, eds Cleland, D.I.
& Gareis, R., 2nd edn, McGraw-Hill Company Inc., New York
4. Buble, M. 1979, Primjena projektne organizacije u samoupravnim uvjetima,
Informator, Zagreb
5. Buble, M. 2010, Projektni menadžment, Minerva d.o.o., Dugopolje
6. Cleland, D.I. 2004, Field Guide to Project Management, 2nd edn, John Wiley &
Sons,Inc., New York
7. Cleland, D.I. & Gareis, R. (eds),2006,1994, Global Project Management Handbook
Planning, organizing and controling International Projects, 2nd edn, McGraw-Hill
Company Inc., New York
8. Dobrenić, S. 1982, Izgradnja informacijskog sistema organiziranog udruženog rada,
Informator, Zagreb
9. Hauc, A. 2007, Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult,
Zagreb
10. Kerzner, H. 2006, Project Management – A Systems Approach to Planning,
Schedduling and Controling, John Wiley & Sons,Inc., New York
11. Lewis, J.P. 2008, Mastering Project Management- applying advanced concepts to
Systems Thinking, Control & Evaluation, Resource Allocation, McGraw-Hill
Companies Inc., New York
12. Novak, M. & Sikavica, P. 1993, Poslovna organizacija, Informator, Zagreb
13. Omazić, M.A. & Baljkas, S. 2005, Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb
14. Project Management Institute, 2008., Vodič kroz znanje o upravljanju projektima
(vodič kroz PMBOK) , 4. Izdanje, Mate d.o.o., Zagreb
15. Ross, S. et al. 2010, Essentials of Corporate Finance, McGraw-Hill/Irwin, New
York
16. Turner, J.R. 2009,1999,1993, The handbook of Project-based management-leading
strategic change in organizations, 3rd edn, McGraw-Hill Companies Inc., New York
17. Zekić, Z. 2010, Projektni menadžment – upravljanje razvojnim promjenama,
Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka
18. Zelenika, R. 2000, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog stručnog djela,
Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka
2) ČLANCI
19. Benedeković, J. 2001, „Ekonomsko-financijska analiza projekta za CUPOVZ“,
Građevinar, vol.53, no.4, pp.251-259.
20. Dabić, M. 2008, „Jadranko Benedeković i koautori : Priprema i ocjena investicijskih
projekata“, Ekonomski pregled, 59 (1-2) 85-93(2008), pogledano 05.07.2014. online:
http:/hrcak.srce/file32784
21. Goh, H.H. et al. 2014, „Renewable energy project: Project management, challenges
and risk“, Renewable and Sustainable Energy Reviews, vol.38, pp.917-932.
22. Grgić, Z. et al., 2005, „Prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka u različitim
proizvodnim sustavima obiteljskih gospodarstava“, Stočarstvo, vol.59, no.6, pp.425-432
23. Wilson J.M. 2003, „Gantt charts: A centenary appreciation“, European Journal of
Operational Research, vol.149, no.2,pp.430-437.
3) PRAVNI AKTI
24. Zakon o energiji, 2012, Narodne novine, Zagreb, no.120
25. Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije, 2013, Narodne Novine, Zagreb, no.133
4) ELEKTRONIČKI IZVORI
26. Financijski pokazatelji za sve poduzetnike za 2013. godinu, Razred djelatnosti: 3511
– Proizvodnja električne energije, Registar godišnjih financijskih izvještaja, (computer
file) 2014, Financijska agencija – FINA, Zagreb
POPIS TABLICA
Redni broj Naslov tablice Stranica
1. Analiza rizika 25
2. Potrebe za sirovinom 30
3. Proračun operativnih troškova 30
4. Proizvodnja el. energije u bioplinskoj elektrani 31
5. Proračun opreme i građenja 32
6. Struktura izvora financiranja 34
7. Plan otplate kredita 35
8. Ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu 35
9. Proračun amortizacije 36
10. Projekcija uspješnosti poslovanja 37
11. Financijski tok 37
12. Ekonomski tok 38
13. Statička ocjena projekta 41
14. Metoda praga rentabilnosti 45
15. Analiza osjetljivosti 46
POPIS GRAFIKONA
Redni broj Naslov tablice Stranica
1. Životni ciklus realizacije projekta 8
2. Ekonomske faze životnog ciklusa projekta 10
3. Kumulativ ekonomskog toka 43
POPIS SHEMA
Redni broj Naslov tablice Stranica
1. Projekt i menadžment kao projektni menadžment 12
2. Pet funkcija projektnog menadžmenta 13
3. Struktura projekta 18
4. Gantogram 21
5. WBS dijagram 23
6. Nastanak bioplina 28
7. Uporaba bioplina 29