projekt izgradnje broda za nautiČki turizamoliver.efri.hr/zavrsni/115.b.pdf · visoko postavljeni...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
DANIJELA TIKVIĆ
PROJEKT IZGRADNJE BRODA ZA NAUTIČKI TURIZAM
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
DANIJELA TIKVIĆ
PROJEKT IZGRADNJE BRODA ZA NAUTIČKI TURIZAM
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Projektni menadžment
Mentor: prof.dr.sc. Zdravko Zekić
Studentica: Ime i Prezime: Danijela Tikvić
Studijski smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081092549
Rijeka, lipanj 2013.
1
SADRŽAJ
1. UVOD ...................................................................................................................... 2
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja........................................................ 2 1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze.............................................................. 3 1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................. 3 1.4. Znanstvene metode......................................................................................... 4 1.5. Struktura rada ................................................................................................ 4
2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA .. 6
2.1. Pojam i definiranje projekta ......................................................................... 6 2.2. Projektni menadžment ................................................................................... 8 2.3. Životni ciklus projekta ................................................................................. 10
2.3.1. Inicijacija projekta ............................................................................... 11 2.3.2. Planiranje projekta .............................................................................. 13 2.3.3. Izvoñenje projekta................................................................................ 13 2.3.4. Nadzor i kontrola kvalitete .................................................................. 13 2.3.5. Zatvaranje projekta ............................................................................ 14
3. PROJEKT IZGRADNJE BRODA ZA NAUTIČKI TURIZAM..................... 16
3.1. Iniciranje projekta........................................................................................ 16 3.1.1. Definiranje projektne ideje i projektnog proizvoda......................... 16 3.1.2. Predmet poslovanja ulagatelja te postojeća imovina ........................ 23 3.1.3. Intersno utjecajne skupine................................................................... 24 3.1.4. Swot analiza projekta........................................................................... 25
3.2. Planiranje projekta ...................................................................................... 26 3.2.1. Ekonomsko financijska analiza i izvori financiranja........................ 27
3.2.1.1. Utvrñivanje poslovnih prihoda investicijskog ulaganja .......... 28 3.2.1.2. Analiza troškova projekta ........................................................... 29 3.2.1.3. Proračun amortizacije.................................................................. 32 3.2.1.4. Projekcija računa dobiti i gubitka .............................................. 33 3.2.1.5. Financijski tok projekta............................................................... 35
3.3. Ocjena isplativosti investicijskog projekta................................................. 36 3.3.1. Statička ocjena projekta ...................................................................... 36 3.3.2. Dinamička ocjena projekta.................................................................. 38
3.4. Izvedba projekta ........................................................................................... 42 3.4.1. Analiza tržišta prodaje......................................................................... 42 3.4.2. Analiza tržišta nabave.......................................................................... 43
3.5. Zaključivanje projekta................................................................................. 43 4. PERSPEKTIVE RAZVOJA NAUTIČKOG TURIZMA ................................. 45
4.1. Održivi razvoj kapaciteta nautičkog turizma............................................ 46 4.2. Revitalizacija i modernizacija luka nautičkog turizma ............................ 47 4.3. Potražnja za nautičkim turizmom u RH .................................................... 48
5. ZAKLJUČAK ....................................................................................................... 50
2
1. UVOD
Razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do početka 80-ih godina
20. – stoljeća kada se osniva većina današnjih marina i udruga nautičara što povećava
njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj može se pratiti u zadnjih 15
godina, a njegova se ekspanzija tek očekuje. Pod nautičkim turizmom podrazumijeva
se plovidba i boravak turista – nautičara na plovnom objektu (brodici, jahti i slično) te
boravak u lukama nautičkog turizma radi odmora i rekreacije.
Republika Hrvatska ima atraktivni turistički potencijal, ponajprije jedinstvenu prirodnu
i kulturno-povijesnu baštinu. Jedan od perspektivnih oblika turizma je i nautički
turizam. Zbog svojih prirodnih ljepota, posebice ljepote hrvatske obale i otoka, te
bogatstva kako prostora nad morem tako i podmorja, Hrvatska može primiti veliki broj
zaljubljenika u krstarenja, jedrenja i putovanja brodovima.
U radu je prikazan primjer projekta izgradnje broda za nautički turizam. Brod je
namijenjen za prijevoz putnika na krstarenju. Brod će imati pet članova posade i
maksimalno 26 putnika. Novi brod u sklopu ovog projekta ploviti će na rutama od
zadarskog do dubrovačkog područja, uključujući i dalmatinske otoke. To područje je
izuzetno atraktivno, ponajprije zbog velike ljepote krajolika, ali i zbog značajne
orijentiranosti gospodarstva na turizam i samim time razvijene turističke infrastrukture.
U uvodnom dijelu obrazlažu se : 1. Problem, predmet i objekt istraživanja, 2. Radna
hipoteza i pomoćne hipoteze, 3. Svrha i ciljevi istraživanja, 4. Znanstvene metode i 5.
Struktura rada.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem istraživanja ovog diplomskog rada je na primjeru projekta izgradnje broda za
nautički turizam istražiti postupke i metode bitne za realizaciju projekta na kvalitetan i
profitabilan način, te u zadanom vremenskom roku, unutar planiranog budžeta i
mogućnosti utjecaja potencijalnih rizika.
3
Predmet istraživanja proizlazi iz definirane problematike istraživanja, a odnosi se na
izgradnju i opremanje broda za nautički turizam, načine i metode kojima će se doći do
pozitivnog financijskog rezultata planiranog projekta. Glavnu ulogu za uspjeh projekta
ima njegov projektni menadžer od kojeg se očekuje stručnost i obrazovanost u voñenju
projektnog tima.
Problem i predmet istraživanja odnose se na objekt istraživanja: projekt izgradnje broda
za nautički turizam i projektni menadžment.
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Iz predmeta istraživanja ovog rada proizlazi radna hipoteza: temeljnim spoznajama o
projektu i projektnom menadžmentu moguće je na primjeru projekta prikazati kako uz
minimalne troškove i ulaganja u zadanom vremenu ostvariti pozitivni financijski
rezultat, uz kvalitetne i konkurentne usluge.
Postavljena radna hipoteza može se konkretizirati sa više pomoćnih hipoteza (kr.P.H.):
P.H. 1.: Pojmovno odreñenje projekta i projektnog menadžmenta omogućuje
stjecanje spoznaja o njihovim temeljnim obilježjima te prikazuje životni
ciklus svakog projekta, pa tako i projekta izgradnje broda za nautički
turizam.
P.H. 2.: Izvedba projekta prolazi kroz iniciranje, planiranje, implementaciju i
zaključivanje projekta. Na primjeru projekta izgradnje broda za nautički
turizam, financijska analiza isplativosti ulaganja dokazala je rentabilnost
projekta u ekonomskom smislu.
P.H. 3.: Na temelju projekta moguće je predstavititi nove ideje, te smjernice
i prijedloge za unaprijeñenje i razvoj nautičkog turizma.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja, te radnim i pomoćnim hipotezama,
definirani su svrha i ciljevi istraživanja.
4
Svrha istraživanja je istražiti i prikazati osnovne probleme i značajke projekta i
projektnog menadžmenta na primjeru projekta izgradnje i opremanja broda za nautički
turizam.
Cilj istraživanja je na temelju usvojenih spoznaja o projektu i projektnom menadžmentu
prikazati faze životnog ciklusa projekta izgradnje broda za nautički turizam, dokazati
opravdanost navedenog projekta uz pomoć financijske analize, te donijeti nove ideje i
rješenja za unaprjeñenje i razvoj nautičkog turizma.
1.4. Znanstvene metode
Prilikom izrade ovog rada korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda deskripcije,
komparacije i kompilacije, metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije.
Rješavanju postavljenog problema istraživanja prethodilo je prikupljanje podataka iz
dostupne odgovarajuće literature, a tuñi stavovi, spoznaje i zaključci citirani su na
uobičajeni način.
1.5. Struktura rada
Diplomski rad koncipiran je u pet meñusobno povezanih dijelova.
U prvom dijelu, Uvodu, navodi se problem, predmet, objekt, svrha i cilj istraživanja,
postavljene su radne hipoteze, metode istraživanja te struktura rada.
Drugo poglavlje pod naslovom Pojam i obilježja projekta i projektnog menadžmenta
objašnjava temeljne pojmove projekta i projektnog menadžmenta, zatim se definira
životni ciklus projekta, te njegove faze.
Projekt izgradnje broda za nautički turizam naslov je trećeg dijela, u kojem je detaljno
prikazan primjer projekta, kroz sve faze životnog ciklusa, te investicijska ulaganja,
izvori financiranja, izračun prihoda i troškova, financijski i ekonomski tok, te analiza
tržišta prodaje i nabave.
5
U četvrtom dijelu Perspektive razvoja nautičkog turizma, predlažu se ideje, prijedlozi i
vizije za budućnost nautičkog turizma.
Posljednjim dijelom, Zaključkom, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je
dokazivana postavljena radna hipoteza.
6
2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA
U ovom poglavlju prezentira se osnovni teoretski uvid u definiranje pojmova i obilježja
projekta i projektnog menadžmenta, te se opisuju faze životnog ciklusa projekta.
Poglavlje je podijeljeno u četiri tematske jedinice:
1) Pojam i definiranje projekta,
2) Projektni menadžment, te
3) Životni ciklus projekta.
2.1. Pojam i definiranje projekta
Pojam projekt je u današnje vrijeme u širokoj upotrebi. Bilo da se radi o razvoju novog
proizvoda, rekonstrukciji proizvodnog pogona, izgradnji nove tvrtke ili istraživačkom
poduhvatu, uvijek se govori o planiranju i realizaciji odreñenog projekta.
Projekti su općenito mogući u sljedećim poslovnim situacijama (Omazić, Baljkas,
2005., str. 33):
razvoj novog proizvoda ili usluge,
promjene u organizacijskoj strukturi ili pri rasporedu zaposlenika,
usvajanje i razvoj novog informacijskog sustava,
konstruiranje novog pogona ili tvornice,
uvoñenje nove organizacijske kulture,
implementiranja nove poslovne procedure ili procesa.
Nekoliko autora daje niz sličnih definicija pojma projekta. Projekti su jednokratni ciljno
usmjereni i vremenski ograničeni procesi inoviranja i razvoja, nakon čijeg završetka
kontinuirani procesi neodreñeno vrijeme eksploatiraju projektno razvijene proizvode ili
usluge (Zekić, 2010., str. 8).
Buble definira projekt kao (2010. str. 2.) pothvat koji ima početak i kraj, te kojim se
izvršavaju postavljeni ciljevi unutar zadanih troškova, vremenskog redoslijeda i
kvalitete.
7
Prema raznim definicijama projekta, može se zaključiti da je projekt pothvat s početkom
i završetkom.
Glavne karakteristike projekta prema (Omazić, Baljkas, 2005, str. 32):
Projekt:
vremenski ograničen,
za rezultat ima jedinstveni proizvod ili uslugu,
usmjeren prema odreñenom, prethodno definiranom cilju,
ima vlastiti budžet,
transformira postojeće, neželjeno stanje u željeno buduće,
sadrži utvrñeni raspored obavljanja aktivnosti, odnosno faze razvoja koje
čine životni ciklus projekta, te
prezentira sposobnost sponzora i projektnog menadžera.
Postoje različiti projekti i mogu se podijeliti prema mnogim kriterijima. U nastavku će
biti spomenuti oni najvažniji s menadžerskog aspekta: deterministički, stohastički,
projekti s izravnim ekonomskim učincima i projekti s neizravnim ekonomskim
učincima.
Deterministički projekti se definiraju kao projekti sa unaprijed definiranim ciljevima,
resursima, vremenom, rizikom i tehnologijom, čime se stvara uvjerenje da će se projekt
odvijati kako je i predviñeno, a vjerojatnost da će se to ispuniti je velika. Planirani cilj
determinističkih projekata realizira se regresivnom metodom. Primjeri determinističkih
projekata su: projekt gradnje hidro energetskog objekta, projekt gradnje auto-ceste,
projekt postavljanja nove tvornice s razvijenim novim proizvodom i osvajanjem novih
tržišta (Hauc, 2007, str. 70).
Stohastički projekti su projekti kod kojih plan izvedbe prije početka izvoñenja nije
moguće sasvim odrediti i razraditi, pa je taj plan manje vjerojatan kao i ciljevi koji
imaju manje kriterija.
Stupanj konkretizacije ciljeva projekta u pripremi projekta je nizak, stoga nije moguće
postaviti točan plan izvoñenja. Primjer stohastičnih projekata su znanstveno –
8
istraživački projekti kod kojih se planira postići odreñeni cilj, a nerijetko se postižu
neočekivani, često i vrjedniji rezultati od postavljenog cilja.
Svakim pokretanjem projekta očekuje se da će biti dobra investicija. Postoje projekti
koji konačnim ciljem vraćaju uložena financijska i druga sredstva, a zovu se projekti s
izravnim ekonomskim učincima (uvoñenje novog proizvoda koji vraća ulaganja) i
projekti koji nemaju osiguranje povrata uloženih sredstava, već uložena sredstva vraćaju
neizravno, razvoj kadrova i novog laboratorija, nadogradnja informacijskog sustava i
slično. Posljednji se definiraju kao projekti s neizravnim ekonomskim učincima.
2.2. Projektni menadžment
Projektni menadžment odnosi se na specifične ciljeve, jednokratne situacije, vremenski
ograničene procese, projektnu organizaciju, te čini neizvjesnost procesa. Jedan od
osnovnih ciljeva projektnog menadžmenta je smanjiti rizik i nesigurnost, te postići
rezultate u zadanim vremenskim rokovima i uz predviñene troškove.
Majstorović (2010., str. 24) definira projektni menadžment kao vještinu voñenja i
koordiniranja ljudskih i materijalnih resursa tijekom čitavog životnog ciklusa projekta,
uz primjenu menadžerskih tehnika za postizanje unaprijed postavljenih strateških i
operativnih ciljeva s obzirom na opseg troškova, kvalitetu i zadovoljavanje potreba te
očekivanje sudionika projekta.
Projektni menadžment označuje primijenjeno znanje, vještine, alate i tehnike na
projektnim aktivnostima kako bi se postigli ciljevi i zahtjevi postavljeni pred projekt od
strane interesno-utjecajnih skupina.
Srž projektnog menadžmenta obuhvaća: planiranje, organiziranje, praćenje i kontrolu
svih aspekata projekta te motiviranje svih uključenih za postizanje projektnih ciljeva na
siguran način, unutar planiranog budžeta, vremena i drugih parametara izvedbe.
(Omazić, Baljkas, 2005., str. 44)
Elementi presudni za uspješno upravljanje projektom nazivaju se 7-S koji je kao okvir
menadžmenta prvi put promoviralo američko konzultantsko poduzeće McKinsey and
9
Co. (Omazić i Baljkas, 2005, str. 49). 7-S projektnog menadžmenta su: strategija
(strategy), struktura (structure), sustavi (systems), zaposlenici (staff), vještine (skills),
stil/kultura (style/culture), interesno-utjecajne skupine (stakeholders).
Tablica 1: 7-S model projektnog menadžmenta
ELEMENT
OPIS
STRATEGIJA
Visoko postavljeni zahtjevi pred projekt i sredstva za
njihovo postizanje
STRUKTURA
Organizacijska predanost provedbi projekta
SUSTAVI
Metode dizajniranja posla, izvoñenja, nadgledanja i
kontrole
ZAPOSLENICI
Selekcija, probavljanje, upravljanje i voñenje onih
koji rade na projektu
VJEŠTINE
Menadžerski i tehnički alati koji su dostupni
projektnom menadžeru i članovima projektnog tima
STIL / KULTURA
Jedinstveni način rada i meñuodnosa unutar
projektnog tima i organizacije kojoj pripada
INTERESNO UTJECAJNE
SKUPINE
Individue i grupe koji imaju interese u projektnom
procesu i njegovu rezultatu
Izvor : Omazić, Baljkas, 2005, Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb.
Model 7-S jasno prikazuje samu bit projektnog menadžmenta, a organizacijsko učenje
je nit koja povezuje sve elemente navedenog modela.
Projektni menadžer je osoba odgovorna za realizaciju svih poslova i aktivnosti
odreñenog projekta. Ima odgovornost integracije ljudi sa različitim znanjima i
vještinama kako bi se postigli specifični dugoročni organizacijski ciljevi.
10
Projektni menadžer mora objedinjivati divergentni i konvergentni načina razmišljanja.
Prvi način znači kako on uvijek mora imati velik broj alternativnih rješenja, dok drugi
način razmišljanja znači kako se od niza rješenja mora opredijeliti za jedno, i to za ono
pravo. ( Omazić, Baljkas, 2005., str.116)
Osobine i vještine koje mora imati svaki projektni menadžer navedene su nastavku.
Projektni menadžer mora biti (Omazić, Baljkas, 2005., str.119):
odlučan i sklon inicijativi,
inteligentan,
interpersonalno osjetljiv,
samouvjeren i siguran,
organizator i planer,
graditelj tima i disciplinarni lider,
motivator,
sposoban u rješavanju konflikata,
pošten, fleksibilan i prilagodljiv,
dominantan,
spreman na rizik,
otvoren, te
komunikator i govornik .
2.3. Životni ciklus projekta
Na temelju prethodno navedenih definicija vidljivo je da je projekt dogañaj koji je
vremenski ograničen. Projekt se raña, živi i umire.
Kako bi se osiguralo bolje upravljanje projektom on se dijeli u odreñene faze koje su
poznate pod nazivom životni ciklus. Životni ciklus projekta čine faze u izvoñenju
projekta koje povezuju početak i završetak projekta.
Faze kroz koje prolazi projekt mogu se svrstati u slijedeće: fazu iniciranja i planiranja
projekta, fazu implementacije i završnu fazu, te fazu zaključivanje projekta.
Životni ciklus projekta predstavlja specifični tok svakog projekta, te se razlikuje od
projekta do projekta u ovisnosti o industriji unutar koje se izvodi, poduzeću i njegovoj
11
organizaciji, vrsti projekta i sl. Potpuno je ovisan o kontekstu u kojemu se izvodi i svom
sadržaju. (Buble, 2010., str. 10)
Shema 1 : Životni ciklus projekta
Izvor : htttp://www.student.foi.hr/~ivugrine/Seminar_final.htm (19.04.2013.)
2.3.1. Inicijacija projekta
Inicijacija je najvažnija faza u životnom ciklusu projekta jer se u njoj donosi odluka o
prihvaćanju i izvoñenju samog projekta. U fazi inicijacije postavljaju se ciljevi projekta,
izabiru projektni menadžer i projektni sponzor, utvrñuje se rizik projekta, te donosi
odluka o nastavku planiranje projekta. Okidač za pokretanje projekta je ideja, koja može
doći od internih i eksternih sudionika.
Aktivnosti koje se odvijaju u fazi inicijacije su brojne, ali se mogu grupirati u četiri
temeljne skupine (Buble, 2010., str. 13):
12
definiranje projekta,
formiranje projektnog tima,
izrada studije izvodivosti, te
selekcija projekta.
Definiranje projekta – prva etapa u fazi inicijacije u kojoj treba utvrditi sve ono što se
treba uraditi da bi se započelo s radom na projektu. To uključuje i rizike kojima se
izlaže izvoñenje projekta. Trebaju se odrediti ciljevi, te resursi kojima će se zadani
ciljevi ostvariti.
Formiranje projektnog tima - projektni tim predstavlja radnu grupu čiji su članovi
posvećeni zajedničkoj misiji u ostvarivanju odreñenih ciljeva. U toj interakciji oni
nastoje povećati svoju kreativnost, inovativnost, predanost, komunikaciju, koordinaciju,
rješavanje problema i odlučivanje. Pronalaženje pravih ljudi za rad u učinkovitom timu
jedan je od najtežih poslova te predstavlja veliki izazov svakom projektnom menadžeru.
Za uspješnost tima bitno je definirati uloge svakom članu tima. Razlikuju se dvije uloge,
izvršna i timska uloga.
Izrada studije izvodivosti – Studija izvodivosti (feasibility studija) je analiza
mogućnosti da se projekt dovrši uspješno, uzimajući u obzir pravne, ekonomske,
tehničke i druge čimbenike.
Cilj studije je objektivno i racionalno razotkriti prednosti i slabosti postojećeg
poslovanja ili predloženih ulaganja, mogućnosti i prijetnje, sredstva koja su potrebna za
provedbu, i na kraju izglede za uspjeh.
Selekcija projekta - je sustav vrednovanja projekta, te izbor onog koji najbolje
ispunjava ciljeve poduzeća. Rezultat procesa selekcije je odluka o tome koja od
alternativa uz najmanje troškove i rizike daje najviše koristi. Najveća odgovornost na
izbor pada na projektnog menadžera s obzirom da on mora donijeti konačnu odluku, te
odluke o postupcima, modelima, metodama, tehnikama i kriterijima izbora.
13
2.3.2. Planiranje projekta
Planiranje projekta je jedna od najdelikatnijih faza u kojoj se definiraju sve projektne
aktivnosti i opisuje načine njihove provedbe uz uporabu odgovarajućih resursa u
zadanim rokovima i sa zadanim budžetom. (Buble, 2010., str. 49)
U fazi planiranja odreñuje se što je potrebno napraviti, tko će što uraditi, kad i na koji
način, gdje i kako će to uraditi. Treba prije svega ispitati ciljeve projekta i što se očekuje
od njega te točno odrediti obuhvat projekta.
Svrha procesa planiranja je (Buble, 2010., str. 491):
detaljna razrada projekta,
precizno utvrñivanje troškova i kalendara aktivnosti,
raspisivanje organizacije posla,
osiguranje potpore rukovodstva organizacije, te
osiguranje okvira za pregled i kontrolu nad cjelokupnim projektom.
2.3.3. Izvoñenje projekta
Izvedba projekta je središnja faza životnog ciklusa i u njoj dolazi do koordiniranja
projektnim resursima u svrhu ispunjavanja projektnog plana i postizanja ciljeva
projekta.
Ključne aktivnosti u toj fazi su (Buble, 2010., str. 161):
upravljanje kvalitetom,
upravljanje nabavom i ugovaranjem,
upravljanje komunikacijama i
upravljanje rizikom.
2.3.4. Nadzor i kontrola kvalitete Nadzor i kontrola se najčešće definiraju kao proces mjerenja i nadziranja napredovanja
14
projekta, a svrha im je identificirati odstupanja od plana kako bi se na vrijeme
poduzeleaktivnosti neophodne za ostvarenje zadanih ciljeva.
Temeljne takve aktivnosti su (Buble, 2010., str. 147): izvještavanje o performansama
projekta, odobravanje ili odbacivanje zahtjeva za promjenama na projektu, odobravanje
preventivnih i korektivnih akcija, predviñanje napredovanja projekta.
Nadzor i kontrola nisu sinonimi, ali su meñusobno usko povezani.
Nadzor obuhvaća prikupljanje, bilježenje, izvještavanje o napredovanju i stanju
projekta. Informacije se daju projektnom menadžeru i ostalim sudionicima koji
sudjeluju na projektu. Podaci i informacije moraju biti kvalitetni i ažurni kako bi
kontrola projekta bila efikasna i efektivna.
Kontrola je proces koji koristi podatke prikupljene procesom nadzora kako bi se
komparirale stvarne i planirane performanse, te poduzele korektivne mjere u slučaju
odstupanja. Kontrola obuhvaća slijedeće parametre: kontrolu troškova, kontrolu
kvalitete, kontrolu rasporeda, te kontrolu opsega (Buble, 2010., str. 161).
2.3.5. Zatvaranje projekta
Zaključivanje projekta je faza u životnom ciklusu projekta u kojoj se završavaju sve
aktivnosti ili faze projekta, isporučuje završeni proizvod drugima ili se pak zatvara
otkazani projekt. To je faza u kojoj projektni tim mora osigurati da se projekt završi
pravovremeno i uspješno (Buble, 2010.,str. 179).
Zaključivanje projekta može se podijeliti na dvije temeljne faze: evaluaciju projekta i
završetak projekta.
Tijekom procesa evaluacije ispituje se i vrednuje sve ono što je postignuto s aspekta
ciljeva projekta. Usporeñuju se postignuti rezultati s planiranim te se mjeri: efikasnost
projekta, zadovoljstvo klijenata, poslovni uspjeh, te budući potencijal. Efikasnost se
odnosi na ostvarenje budžeta i rasporeda projekta.
15
Zadovoljstvo kupca uključuje osim postizanja formalnog tehničkog i operacionalnog
zadovoljstva projektnom i nedodirljivi aspekt ispunjenja potreba kupaca.
Poslovni uspjeh se odnosi na komercijalni uspjeh i podjelu tržišta za eksterne projekte,
te ostvarenje projektnih ciljeva za interne projekte. Budući potencijal je dimenzija koja
je usmjerena prema pristupu novim tržištima, razvoju nove tehnologije i sl. Vrlo važan
dio evaluacije je revizija projekta. Revizija obuhvaća detaljno ispitivanje upravljanja
projektom, metodologiju i proceduru, njegove zabilješke, imovinu, budžet, izdatke te
stupanj završenosti. Revizija se provodi radi certifikacije, internog ispitivanja ili
suglasnosti s ugovorom. Može se zaključiti da je revizija metoda osiguranja kvalitete i
unapreñenja kvalitete u kontekstu projekata i programa.
Završetak projekta usmjeren je na operativne poslove koje treba obaviti da bi se projekt
završio, što uključuje u njegovu predaju klijentu i post projektne aktivnosti. Završetak
projekta je faza u kojoj prestaju sve projektne aktivnosti, te dolazi do prihvaćanja i
verificiranja projektnog proizvoda.
Završni izvještaj prikazuje povijest projekata u kojem je kronološki evidentirano što je
dobro, a što krivo na projektu.
Završni izvještaj koristi projektnom menadžeru kako bi poboljšao svoje vještine i
sposobnosti u voñenju projekta, organizaciji kako bi se povećao njen intelektualni
kapital, te općenito služi projektnom menadžmentu za unapreñenje uspješnosti
upravljanja i voñenja projekata u budućnosti.
16
3. PROJEKT IZGRADNJE BRODA ZA NAUTIČKI TURIZAM
U ovom dijelu prikazan je primjer projekta izgradnje broda za nautički turizam kroz
faze životnog ciklusa projekta:
1) Inicijacija projekta,
2) Planiranje projekta,
3) Izvedba projekta te
4) Zaključivanje projekta.
3.1. Iniciranje projekta
Svaki projekt prolazi prvu fazu iniciranja u kojoj se postavljaju ideje i ciljevi projekta,
formira projektni tim, utvrñuje rizik projekta te donosi odluka o nastavku planiranja
projekta.
3.1.1. Definiranje projektne ideje i projektnog proizvoda
Ideja za projekt izgradnje broda za nautički turizam vezana je za vlasnikovo
dugogodišnje iskustvo u turističkoj djelatnosti, uhodano poslovanje s turističkim
agencijama, aktivno bavljenje nautičkim turizmom kao nasljeñe obiteljske tradicije, te
prepoznavanju sve veće potražnje i sve većih prohtjeva turista za nautičkim turizmom u
Republici Hrvatskoj.
Uvidjevši priliku koja se pruža u sve bržem rastućem tržištu nautičkog turizma,
investitor se odlučio na investiciju izgradnje broda za nautički turizam. Investitor
projekta je tvrtka NAUTIKA d.o.o., za nautički turizam, a predmet projekta je izgradnja
broda za pružanje usluga nautičkog turizma.
Sama investicija se odnosi na izgradnju novog broda, čime će se postići dvojaki efekt:
17
unaprijediti će se kvaliteta poslovanja, što je nužno zbog sve veće potražnje i
sve većih prohtjeva i želja gostiju, ali i zbog konkurentnosti na tržištu koje se
sve više razvija
nastaviti će se obiteljska tradicija bavljenja turizmom
Nautički turizam zauzima sve veći udio u sklopu ukupne turističke ponude, što je
prepoznato i od strane nositelja državne vlasti u Republici Hrvatskoj, pa su Ministarstvo
mora, prometa i infrastrukture, skupa s Ministarstvom turizma donijeli Strategiju
razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019.godine.
U Strategiji se ističu komparativne prednosti Hrvatske kao što su ljepota, razvijenost
hrvatske obale dužine 6.176 km s 1.244 otoka, otočića i hridi od kojih je 50 naseljeno.
Takoñer, promatrajući ostale zemlje Sredozemlja, Hrvatska zauzima 6,9% vezova za
nautičke objekte, samo su Francuska i Italija ispred Hrvatske. Ako se pak gleda duljina
obalne crte onda Francuska ima 64 veza po km, Španjolska 20,2, Italija 3,1 a Hrvatska
tek 2,6 vezova po km (Strategija razvoja nautičkog turizma za razdoblje od 2009.-2019.
str. 8).
Grafikon 1 : Ponuda broja vezova na Sredozemlju
Izvor: Autor
18
Iz ovog je podatka vidljivo koliko još Hrvatska ima prostora za napredak u ovom
segmentu turističke ponude.
Prema planu u sklopu spomenute Strategije, Hrvatska ima u ponudi oko 21.020
nautičkih vezova i mjesta na kopnu za prihvat plovnih objekata, a u idućih 10 godina
trebalo bi ih se izgraditi još 15.000. (Strategija razvoja nautičkog turizma za razdoblje
od 2009.-2019. str.14)
Svi navedeni podaci govore kako je Hrvatska prepoznala važnost nautičkog turizma i
kako će u budućnosti nastavljati poticati dalji razvoj ovog segmenta turističke ponude,
što svakako ide u prilog Projektu izgradnje broda za nautički turizam, čiji je nositelj
tvrtka Nautika d.o.o.
SAŽETAK PROJEKTA
A. OPĆI PODACI O INVESTITORU
Investitor : NAUTIKA d.o.o.
Sjedište : Sinjska ulica 5a, 21000 Split
OIB : 64546066170
Osnivači : Mario Crnković
Članovi uprave - likvidatori: Mario Crnković, Lana Crnković
Registarski sud: Trgovački sud u Splitu
Djelatnost prema NKD-u 2007 : Iznajmljivanje i davanje u zakup plovnih
prijevoznih sredstava
B. OPIS PROJEKTA
Naziv projekta : Projekt izgradnje broda za nautički turizam
Cilj projekta : * Izgradnja broda za pružanje usluga nautičkog turizma
* Zadovoljenje sve veće potražnje i prohtjeva turista za
takvim oblikom turizma
19
Lokacija projekta : Budući se projekt odnosi na izgradnju broda koji
posluje u nautičkom turizmu , lokacija se ne može
vezati za konkretno mjesto.
C. POTREBNA ULAGANJA, IZVORI I UVJETI FINANCIRANJA
1. STRUKTURA IZVORA FINANCIRANJA (kn)
Kredit : 2.200.000,00 (54,4%)
Vlastita sredstva : 1.864.530,00 (46,6%)
Ukupno : 4.084.530,00 (100%)
D. POKAZATELJI EFIKASNOSTI
Normalna analiza Pad prihoda zbog pada
broja tjedana poslovanja
Pad prihoda zbog pada
prodajne cijene od 10%
Razdoblje povrata
investicije 8 godina 10 godina 10 godina
Neto sadašnja
vrijednost 1.689.424 591.838 844.511
Interna stopa
rentabilnosti 10,20% 6,40% 7,38%
E. LOKACIJA
Predmetna investicija je specifičnog karaktera u odnosu na druge, kada je u pitanju
lokacija. Budući se investicija odnosi na izgradnju broda koji posluje u nautičkom
turizmu, ona se ne može vezati za konkretno mjesto, nego se gleda njen značaj u širem
okruženju.
Novi brod u sklopu ovog projekta ploviti će na rutama od zadarskog do dubrovačkog
područja, uključujući i dalmatinske otoke.
20
Navedeno područje je izuzetno atraktivno, ponajprije zbog velike ljepote krajolika, ali i
zbog značajne orijentiranosti gospodarstva na turizam i samim time razvijene turističke
infrastrukture.
U svakom slučaju može se slobodno konstatirati da lokacija u ovom Investicijskom
programu nije ograničavajući čimbenik njegove realizacije.
F. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA
Projektnu dokumentaciju za izgradnju broda izgradila je tvrtka Navalis d.o.o. iz Splita.
Dokumentacija je izrañena u suvremenom CAD-CAM sustavu.
Iz tehničkog opisa mogu se opisati glavne značajke broda:
Ukupna dužina broda: 28,68 metara
Širina: 7,35 metara
Visina na boku: 3,68 metara
Brzina broda: 9 čv
Kapacitet tankova za gorivo: 2 x 3.000 lit
Kapacitet tankova pitke vode: 2 x 11.000 lit
Brod je namijenjen za prijevoz putnika na krstarenju i imat će pet članova posade i
maksimalno 26 putnika. Struktura trupa broda biti će od brodograñevnog čelika A klase,
prema zahtjevima HRB (Hrvatski registar brodova).
22
OPIS PROSTORA:
Prostor ispod glavne palube
Pramčani pik
Prostor za posadu (2 kabine, po 2 ležaja)
Prostor za putnike (4kabine, po 2 ležaja)
Strojarnica s tankovima goriva
Krmena sprema i prostor kormilčarskog stroja
Nadgrañe na glavnoj palubi (prvi red nadgraña)
Salon na krmenom dijelu s kuhinjom
Šest putničkih kabina u srednjem i prednjem dijelu (po 2 ležaja)
Otvoreni prostor na krmi
Drugi red nadgraña
Kormilarnica
Kabina zapovjednika
3 kabine za putnike (po 2 ležaja)
Oprema broda zadovoljavati će najsuvremenije standarde a sastoji se od: opreme za
manevriranje, opreme za navigaciju i signalizaciju, opreme za vezu, te opreme za
sidrenje i vez.
Oprema za posadu i putnike sastoji se od:
Opreme za spašavanje,
automatske samo napuhavajuće splavi za 31 osobu,
31 prsluk za spašavanje za odrasle,
4 prsluka za spašavanje za djecu,
4 koluta za spašavanje,
pirotehnička sredstva za signaliziranje opasnosti,
Oprema za prvu pomoć,
Protupožarna oprema i sredstva.
23
3.1.2. Predmet poslovanja ulagatelja te postojeća imovina
Gospodin Crnković je od 2006. godine vlasnik obrta More s glavnom djelatnošću
pružanja ugostiteljskih usluga prehrane te usluga smještaja plovnom objektu. Obrt
prihode ostvaruje na osnovi aranžmana – najma broda, u sklopu poslovne suradnje s
inozemnim partnerom – turističkom agencijom ID RIVA TOURS sa sjedištem u
Münchenu.
Poslovanje obitelji Crnković treba promatrati na osnovi dosadašnjeg dugogodišnjeg
iskustva i stečene prakse, na osnovi prihoda koje ostvaruje postojeći obrt i na osnovi
prihoda koji će se ostvarivati od poslovanja nove tvrtke NAUTIKA d.o.o. Plan je u
skoroj budućnosti spojiti ova dva poslovna subjekta u jedan.
Tvrtka NAUTIKA d.o.o. je tvrtka tek osnovana, početnik, te nema financijska izvješća
za protekla razdoblja. Iz navedenog razloga će se u nastavku dati analiza poslovanja
obrta.
Tablica 2 : Rekapitulacija KPI , obrt ,,More,,
2008 2009 2010
PRIMICI 270.032 264.228 298.026
U gotovini 10.744 8.938 5.540
Putem žiro računa 287.315 282.581 321.196
U naravi
PDV u primicima 28.027 27.291 28.710
IZDACI 244.525 233.158 234.475
U gotovini 43.441 57.145 33.342
Putem žiro računa 235.122 208.204 232.424
U naravi 523 881 1.485
Izdaci iz člana 22 2.458 0
PDV u izdacima 34.561 30.614 32.776
RAZLIKA PRIMITAKA I IZDATAKA 25.507 31.070 63.551
Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.
24
Obrt More ostvaruje konstantne prihode, uz lagani godišnji rast i zadovoljavajuću
razinu dobiti.
Tablica 3: Popis dugotrajne imovine obrta ,,More,,
Opis
Nabavna
vrijednost
Knjigovodstvena
vrijednost
31.12.2010.
Brod ,,ML,, 962.000 0
Hladnjak GORENJE 2.093 44
Plinski roštilj 2.458 1.485
Ukupno kn: 1.529
Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.
Brod ,,ML,, je drveni brod A kategorije, što znači da svaka kabina ima vlastiti tuš i WC.
Ukupno ima 7 kabina - 14 ležaja.
Obrt je potpisao novi ugovor s agencijom ID Riva tours, za 2011.godinu što je potvrda
zadovoljstva obje strane s dosadašnjom suradnjom i garantira nastavak uspješnog
poslovanja obrta, ali i tvrtke NAUTIKA d.o.o.
3.1.3. Interesno utjecajne skupine
Interesno – utjecajne skupine čine brojni sudionici koji imaju svoja očekivanja od
projekta. Čine ih osobe ili organizacije aktivno uključene u projekt, a mogu imati
pozitivan ili negativan utjecaj na obavljanje projektnih zadataka i konačni rezultat
projektne realizacije. Interesi tih pojedinaca su vrlo često različiti te je uloga projektnog
menadžera da pomiri zahtjeve sviju kako ne bi došlo do sukoba interesa. Za uspješnu
realizaciju projekta zadatak projektnog menadžera je naučiti tko su te osobe ili
organizacije i koji su njihovi motivi sudjelovanja u realizaciji projekta (Omazić i
Baljkas, 2005., str. 135).
25
U primjeru Projekta izgradnje broda za nautički turizam interesno utjecajnu skupinu
unutar organizacije čini projektni menadžer gospodin Mario Crnković, koji svojim
znanjem i vještinama upravlja projektom i njegovom realizacijom. Projektni sponzor je
tvrtka Nautika d.o.o.
Interesno utjecajnu skupinu izvan organizacije čine klijenti, dobavljači, suradnici, banke
i financijske institucije, zakonodavci, medij. Projektni klijenti su turisti željni aktivnog
odmora i opuštanja, te razgledavanja brojnih gradova i mjesta neopisivih prirodnih i
kulturnih ljepota. Dobavljači osiguravaju kvalitetne proizvode i potrebne usluge za
goste koji će boraviti na brodu.
Ciljane skupine ovog projekta su svi domaći i strani turisti koje karakteriziraju želja za
krstarenjem, ekološka osviještenost, želja za upoznavanjem i istraživanjem ljepota
jadranskog mora.
3.1.4. Swot analiza projekta
Swot analiza je jedna od instrumenata kojima se menadžer može poslužiti u kreiranju
strategije. Swot analiza je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri čimbenika
nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje odreñenog projektnog pothvata.
Treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj metodi. Svako poduzeće mora voditi brigu
o unutrašnjem i vanjskom okruženju, pa se ova analiza može shvatiti kao prikaz
unutrašnjih snaga i slabosti poduzeća i vanjskih prilika i prijetnji s kojima se to ista
poduzeće suočava.
Snaga je nešto u čemu je poduzeće uspješno ili neko svojstvo koje pojačava njegovu
konkurentnost.
Slabost je nešto što poduzeću nedostaje ili nešto u čemu je neuspješno (u usporedbi s
konkurentima), ili uvjet koji uzrokuje nepovoljan položaj na tržištu.
Prilika je povoljan trend ili dogañaj u okruženju koji poduzeću otvara prostor za nove
poslovne mogućnosti.
Prijetnja je nepovoljan trend ili dogañaj u okruženju koji može ugroziti poslovanje
poduzeća.
26
Tablica 4: Swot analiza projekta
SNAGE SLABOSTI
dugogodišnje iskustvo u
turističkoj djelatnosti
uhodano poslovanje s
turističkim agencijama
obiteljsko nasljeñe, stečeno
znanje i iskustvo
kvalitetne usluge usmjerenje
ka zadovoljenju potreba
turista
administrativne zapreke
nedovoljan broj vezova
sadržaj u marinama i razina
usluge
izražena sezonalnost potražnje
PRILIKE PRIJETNJE
ljepota i razvijenost hrvatske
obale
rastući segment nautičkog
turizma
ulazak u EU – otvaranje
jedinstvenog tržišta
dovoljan broj benzinskih
postaja specijaliziranih za
punjenje tankova brodova
osvajanje novih tržišta
zagañenje okoliša
neodgovarajuća zakonska,
planska i ostala regulativa
Izvor: Autor
3.2. Planiranje projekta
Planiranje projekta kao druga projektna faza ima zadatak definirati strategiju i načine
rješavanja problema definiranog u prethodnoj fazi te podrazumijeva skup aktivnosti
koje se moraju izvesti kako bi se isporučio neki proizvod ili usluga zadanih
karakteristika. U fazi planiranja odreñuje se što je potrebno napraviti, tko će to uraditi,
kada i na koji način, gdje i kako će to uraditi. U ovoj cjelini izvršit će se ekonomsko
financijska analiza projekta kako bi se utvrdila isplativost ulaganja.
27
3.2.1. Ekonomsko financijska analiza i izvori financiranja
Tvrtka NAUTIKA d.o.o. najveći dio svojih prihoda ostvarivati će od pružanja usluga
nautičkog turizma. U nastavku ekonomsko financijske analize cilj je pokazati isplativost
ulaganja u izgradnju i opremanje broda za nautički turizam.
Ulaganja u izgradnju broda ukupno iznose 4.084.530,00 kn.
Ulaganja se sastoje od :
TEHNIČKA DOKUMENTACIJA 260.000,00
TRUP I NADGRAðE 1.221.700,00
OPREMA BRODA 1.677.330,00
PORIVNI UREðAJ 420.000,00
BRODSKI SUSTAVI 505.500,00
________________________________________
UKUPNO: 4.084.530,00
Ulaganje se financira iz 1.864.530,00 kn vlastitih sredstava te 2.220.000 kn kredita
banke. Omjer financiranja iznosi 45,6% vlastitih izvora, te 54,4% kredita banke.
Kreditni uvjeti :
IZNOS KREDITA : 2.200.000,0
ROK OTPLATE : 9 godina ( 1 godina korištenja, 1 godina počeka)
OBRAČUN : tromjesečni
KAMATA : 3%
28
3.2.1.1. Utvrñivanje poslovnih prihoda investicijskog ulaganja
Tvrtka NAUTIKA d.o.o.najveći dio prihoda ostvarivat će od Ugovora s agencijom ,,Id
Riva Tours,, sa sjedištem u Münchenu. S navedenom tvrtkom gospodin Crnković
surañuje dugi niz godina kao vlasnik obrta ,,More,,, pa se uspješna poslovna suradnja
nastavlja i s novom tvrtkom, investitorom projekta izgradnje broda za nautički turizam.
Agencija ,,Id Riva Tours,, potpisom pisma namjere o budućoj poslovnoj suradnji
garantira uvrštenje broda ,,LM,, u turističke aranžmane za 2013.godinu.
Prihodi od ugovora s agencijom sastojat će se od dva dijela:
prihodi od najma broda
prihodi od pružanja usluga polupansiona i pansiona
Sukladno tome izrañen je godišnji plan prihoda, prema dosadašnjem iskustvu u
poslovanju s navedenim poslovnim partnerom.
Cijena dnevnog najma broda iznosi 500,00 €, prihodi od pansiona i polupansiona
kalkulirani su prema dosadašnjem iskustvu poslovanja obrta gospodina Crnkovića.
Kapacitet broda je 26, a u kalkulaciji je uzeta prosječna popunjenost od 85%, 22 osobe.
Brod će se iznajmljivati sedam dana u tjednu, odnosno 21 tjedan godišnje.
Osim navedenih prihoda tvrtka planira ostvariti i ostale prihode koji se sastoje od
vanpansionske potrošnje koju ostvare gosti na brodu. Uključuju prodaju osvježavajućih
pića, sendviča, kave, čajeva, raznih suvenira i sl. Kalkulacija je izrañena prema
dosadašnjem iskustvu u poslovanju obrta.
Dnevna potrošnja iznosi 2.420,00 kn za 22 osobe , što je cca 15,00 € po osobi. Tjedni
prihod bi iznosio 16.940,00 kn, a godišnji 355.740,00 kn.
Tvrtka NAUTIKA d.o.o. s projektom izgradnje broda za nautički turizam planira
ostvariti ukupne godišnje prihode u iznosu od 1.302.126, 00 kn.
29
Tablica 5 : Plan prihoda od ugovora s Agencijom
Opis
Jed.
Mj.
Količina
Jed
Cijena
eur
Jed.
Cijena
kn
Iznos
kn
1. 2 3 4 5 6=3x5
Dnevni prihod
1.Najam broda dan 1 500 3.700 3.700
2. Gosti u polupansionu osoba 6 11 81 488
3. Gosti u punom
pansionu
osoba
16
19 141 2.250
Ukupno dnevni prihod (1+2+3) 6.438
Tjedni prihod (7 danax6.438 kn) 45.066
Broj tjedana vožnje 21
Godišnji prihod u kn 946.386
Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.
3.2.1.2. Analiza troškova projekta
Troškovi koju su uključeni u planiranje poslovnih rashoda za Projekt izgradnje broda
za nautički turizam podijeljeni su u slijedeće vrste troškova : troškovi nabave hrane i
pića, troškovi goriva, troškovi održavanja broda, troškovi osoblja, te ostali troškovi.
Tablica 6: Rekapitulacija ukupnih troškova
Materijalni troškovi hrane i pića 343.319,00
Trošak goriva 81.285,00
Ostali troškovi 21.615,00
Trošak održavanja broda 25.900,00
Troškovi osoblja 231.000,00
UKUPNO RASHODI: 703.119,00
Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.
30
Troškovi nabave hrane i pića uključuju troškove nabave hrane i pića za potrebe
pansiona i polupansiona kao i za vanpansionske potrebe za ostvarenje prihoda tvrtke i
iznose ukupno 343.319,00 kn .
Troškovi nabave hrane i pića za potrebe pansiona i polupansiona u ukupnim prihodima
od usluga pansiona i polupansiona iznose 25%, odnosno 236.597,00 kn (Prihod od
polupansiona i pansiona =946.386,00).
Troškovi nabave pića, kave, čaja i sl. za vanpansionske potrebe koji spadaju u ostale
prihode iznose 30% od prihoda ostvarenih prodajom ovih proizvoda, odnosno
106.722,00 kn. (Prihod=355.740,00).
Trošak goriva prikazan je u tablici br. 7. Država subvencionira brodare s 2,05 kn po
litri goriva, pa stvarni trošak goriva nije 9,73 kn / lit nego 7,68 kn/lit. Cijene goriva
podložne su promjenama, a u izračunu je korištena cijena po cjeniku INE na web
stranicama na dan 26.03.2013..godine. Trošak goriva ovisi o brzini kojom brod vozi.
Tablica 7 : Trošak goriva
1 motor 52 kW
potrošnja lit/sat 18
Cijena INA dizel 9,73
Sati rada dnevno 4
Sati rada tjedno 28
Broj tjedana 21
Ukupno sati rada 588
Ukupno potrošnja litara 10.584
Trošak goriva 102.982
Državna potpora kn/lit 2,05
Iznos potpore 21.697
Ukupno trošak goriva 81.285,00
Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.
31
Troškovi održavanja broda iznose 25.900,00 kn. U njih je uračunat godišnji vez
11.100,00 kn , te godišnji remont 14.800,00 kn. Troškove održavanja broda čine: radovi
na vanjskoj oplati, pregled i izvoñenje remonta sklopa kormila, pregled i izvoñenje
remonta brodskog vijka i osovine brodskog vijka, pregled i izvoñenje remonta opreme
za sidrenje, pregled brodskih kutija, pregled oplatnih priključaka i ventila. pregled i
čišćenje brodskih tankova, pregled i održavanje glavnog motora.
Ostali troškovi iznose 21.615,00 kn. Trošak vode je 6.615,00. Cijena po m3 je 15,00 kn.
Tjedna potrošnja je 21m3, što je 315,00 kn mjesečno.
Za neplanirane troškove ostavljena je rezerva od 15.000,00 kn
Troškovi osoblja iznose 231.000,00 kn i prikazani su u Tablici br. 8. Uključuju izdatke
za troškove rada (plaću) zaposlenika koji sudjeluju u projektu. Pod zaposlenom osobom
se podrazumijevaju članovi projektne skupine koji su sklopili ugovor o radu na
odreñeno ili neodreñeno te su rasporeñeni za rad na projektu.
Tablica 8: Troškovi osoblja
Radno mjesto
Broj
zaposlenika
Neto
mj.plaća
Koef.
br.plaće
Bruto
mj.plaća
Broj
mjeseci
Godišnja
bruto plaća
Direktor
1 7.000 1,4 9.800 6 58.800
Zapovjednik
broda 1 6.000 1,4 8.400 6 50.400
Kuhar
1 4.500 1,4 6.300 6 37.800
Članovi posade
3 3.330 1,4 4660 6 84000
Ukupno
231.000
Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.
32
3.2.1.3. Proračun amortizacije
Amortizacija je postupak postepenog pretvaranja vrijednosti dugotrajne imovine u trošak u razdoblju očekivanog korištenja ili trajanja te
pojedine imovine. Ekonomski gledano, amortizacija se može objasniti kao ,,trošenje imovine,, čime njena vrijednost opada. Proračun
amortizacije stalnih sredstava izvršen je linearnim otpisom. U nastavku izrañen je proračun amortizacije za izgradnju broda za nautički
turizam.
Vrijednost broda je : 4.084.530,00 kn.
Stopa amortizacije : 5.%
Iznos amortizacije : 204.227,00 ( 4.084.530,00*5%)
Tablica 9: Izračun amortizacije
2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 Ukupno:
Iznos 0 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 2.042.265
Ostatak vrijednosti
0 3.880.304 3.676.077 3.471.851 3.267.624 3.063.398 2.859.171 2.654.945 2.450.718 2.246.492 2.042.265
Izvor: Autor
33
3.2.1.4. Projekcija računa dobiti i gubitka
Račun dobiti i gubitka predstavlja financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost
poslovanja poduzeća kroz odreñeno razdoblje.
Navedeni izvještaj spada u temeljna financijska izvješća tvrtke. Sadrži prihode, rashode
i razliku izmeñu njih koja može biti dobit ili gubitak. RDG prikazuje uspjeh i
učinkovitost poslovanja poduzeća koja se ostvaruje u odreñenom razdoblju. Sadržaj
računa dobiti i gubitka propisan je Zakonom o računovodstvu.
Temeljne sastavnice računa dobiti i gubitka jesu:
ukupan prihod,
ukupni rashodi,
dobit prije oporezivanja ili bruto dobit i
dobit nakon oporezivanja ili neto dobit.
Prihod - je povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku
priljeva ili povećanja imovine ili smanjivanja obveza, što ima za posljedicu povećanje
kapitala.
Rashodi - su smanjenja ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva
ili trošenja ili stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjivanje glavnice.
Dobit prije oporezivanja ili bruto dobit – jednaka je razlici izmeñu prihoda i rashoda.
Dobit poslije oporezivanja utvrñuje se tako što se porezna osnovica umanjuje za
jedinstvenu poreznu stopu od 20%.
U slijedećoj tablici prikazan je Račun dobiti i gubitka tvrtke Nautika d.o.o. koji je
prikazuje učinkovitost i uspješnost poslovanja.
34
Tablica 10: Projekcija računa dobiti i gubitka
Godina / Stavka 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Ukupni prihodi 0 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126
Prihodi od ugovora s Agencijom 0 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386 946.386
Prihodi od pića 0 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740 355.740
Rashodi ukupno 0 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119 703.119
Troškovi osoblja 0 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000
Materijalni troškovi hrane i pića 0 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319
Trošak goriva 0 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285 81.285
Trošak održavanja broda 0 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900
Ostali troškovi 0 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615
EBITDA
(Dobit prije amortizacije,
kamata i poreza) 0 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007 599.007
Amortizacija 0 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227 204.227
EBIT
(Dobit prije kamata i poreza) 0 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780 394.780
Financijski rashodi 0 67.044 64.251 56.801 49.352 41.903 34.453 27.004 19.555 12.105 4.656
Bruto dobit 0 327.736 330.529 337.979 345.428 352.877 360.327 367.776 375.225 382.675 390.124
Porez na dobit 0 65.547 66.106 67.596 69.086 70.575 72.065 73.555 75.045 76.535 78.025
NETO DOBIT 0 262.189 264.423 270.383 276.342 282.302 288.262 294.221 300.180 306.140 312.099
Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.
Iz prikazane tablice vidljivo je da projekt pokazuje pozitivne financijske rezultate i ostvaruje visoku razinu dobiti kroz cijelo razdoblje trajanja
ekonomskog vijeka.
35
3.2.1.5. Financijski tok projekta
Financijski tok sustavan je pregled svih novčanih primitaka (priljeva) i svih novčanih izdataka (odljeva) u odreñenom vremenskom
razdoblju. Razlika izmeñu primitaka i izdataka čini čisti novčani tijek, odnosno čisti primitak ili novac. Pozitivna razlika znači da je
poduzeće likvidno, dok negativna razlika znači da poduzeće nije u mogućnosti podmiriti dospjele troškove i obveze.
Tablica 11: Financijski tok projekta izgradnje broda za nautički turizam
Godina 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022
PRIMICI 4.084.530 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 3.344.391
Ukupni prihodi 0 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126
Izvori financiranja 4.084.530 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Osnovna sredstva 2.042.265
IZDACI 4.084.530 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973
Investicije 4.084.530 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Osnovna sredstva 4.084.530
Troškovi poslovanja 0 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973
Troškovi osoblja 0 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000
Materijalni troškovi hrane i pića 0 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319
Trošak goriva 0 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139
Trošak održavanja broda 0 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900
Ostali troškovi 0 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615
Porezi iz dobiti 0 68.977 69.535 71.025 72.515 74.005 75.495 76.985 78.474 79.964 81.454
Obveze po kreditu 0 67.044 310.917 303.468 296.019 288.569 281.120 273.671 266.221 258.772 251.323
NETO PRIMICI 0 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 616.153 2.658.418
Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.
36
Iz priložene tablice vidljivo je da je financijski tok pozitivan u svim godinama trajanja
ekonomskog vijeka projekta, što znači da je tvrtka rentabilna i da uspijeva podmirivati
troškove i obveze u roku dospijeća.
3.3. Ocjena isplativosti investicijskog projekta Ocjena učinkovitosti je poseban analitički postupak. Dvije su vrste pokazatelja ocjene
isplativosti investicijskog projekta:
statički pokazatelji,
dinamički pokazatelji.
Za izradu statičke ocjena učinkovitosti koriste se podaci na koncu odreñenog razdoblja,
najčešće na koncu poslovne godine, a kao izvor podataka koriste se temeljna financijska
izvješća (račun dobiti i gubitka, bilanca, bruto bilanca, posebna financijska izvješća).
Razlika izmeñu statičkih i dinamičkih metoda je u tome što su statičke metode relativno
jednostavnije i manje reprezentativne. Naime, one analiziraju pojedine financijske
pokazatelje u nekom konkretnom trenutku, najčešće na koncu poslovne godine, nakon
što su sačinjena temeljna financijska izvješća, kao što su Račun dobiti i gubitka,
Bilanca, Bruto bilanca i dr. Meñutim projekne menadžere i ostale sudionike zanima što
će se dogañati s projektom tijekom njegovog cijeloga vijeka trajanja. Pokazatelje o
tome pružaju tzv. dinamičke metode.
3.3.1. Statička ocjena projekta
Statička ocjena projekta ocjena je opravdanosti ulaganja u poduzetnički pothvat na
temelju očekivanih podataka o poslovanju u jednoj godini koja je odreñena kao
reprezentativna unutar promatranog vijeka trajanja projekta.
Statički pokazatelji pokazuju uspješnost poslovanja, produktivnost, ekonomičnost i
rentabilnost projekta izgradnje broda za nautički turizam u 2015. godini što je prikazano
u tablici 12.
37
Tablica 12: Statički pokazatelji
Pokazatelji Godina
(2015.)
Rentabilnost ukupno uloženih sredstava
(neto dobit/OS+ObS) 0,19
Rentabilnost s aspekta vlasnika
(neto dobit/vlastita sredstva) 0,38
Rentabilnost prometa
(neto dobit/ukupan prihod) 0,60
Obrtaj poslovnih sredstava
(ukupan prihod/OS+ObS) 0,32
Rentabilnost s aspekta izvora financ.
(neto dobit+kamata/OS+ObS) 0,21
Odnos tuñih i vlastitih izvora financ.
(obveze/vlastiti kapital) 1,00
Reprodukcijska sposobnost
(neto dobit+amortizacija/OS+ObS) 0,22
Proizvodnost
(bruto plaća/zaposlenom) 46.200
Zaduženost
(dug.obveze/aktiva) 0,50
Izvor: Investicijska studija Moneo d.o.o. ,2011
Analiza pokazatelja efikasnosti i uspješnosti pokazuje da su sve vrijednosti
investicijskog ulaganja u projekt izgradnje broda za nautički turizam pozitivne.
Rentabilnost iznosi 19%, reprodukcijska sposobnost 22%. Temeljem svih pokazatelja
zaključuje se da je ulaganje u projekt opravdano.
38
3.3.2. Dinamička ocjena projekta
Dinamička ocjena projekta je metoda kojom se analizira projekt tijekom svih godina
njegovog aktivacijskog razdoblja te razdoblja eksploatacije, odnosno tijekom njegovog
cijeloga vijeka trajanja. Za poduzetnike kao i potencijalne poslovne partnere te
financijske institucije dinamičke ocjene učinkovitosti znatno su reprezentativne i
prihvatljivije ocjene od statističkih.
Dinamičke metode korištene za ocjenu ovog projekta izdvajaju se slijedeće metode:
razdoblja (roka) povrata,
čiste (neto) sadašnje vrijednosti,
interne stope rentabilnosti.
Metoda razdoblje (ili rok) povrata uloženoga kapitala označava vrijeme tijekom kojega
se iz čistih primitaka ekonomskoga tijeka vraća ukupno uloženi novac u realizaciju
poduzetničkoga pothvata. Kriterij ocjene poduzetničkoga projekta prema ovome
pokazatelju zapravo je duljina razdoblja povrata. Što je to vrijeme kraće projekt je
prihvatljiviji. Razdoblje povrata izračuna se kao omjer početnog ulaganja i godišnjih
novčanih primitaka ekonomskog tijeka projekta.
Metoda čiste sadašnje vrijednosti spada meñu najreprezentativnije metode ocjene
učinkovitosti poduzetničkih projekata. Čista sadašnja vrijednost projekta izračuna se na
način da se čisti primitci ekonomskoga tijeka iz pojedinih godina promatranoga vijeka
eksploatacije projekta preračunavaju na sadašnju vrijednost pomoću diskontnoga
činitelja iz drugih financijskih tablica složenih kamata.
Metoda interna stope profitabilnosti je ona diskontna stopa koja izjednačava sadašnju
vrijednost negativnih čistih primitaka iz ekonomskog tijeka projekta sa sadašnjom
vrijednošću pozitivnih čistih primitaka, odnosno to je ona diskontna stopa kod koje je
čista sadašnja vrijednost jednaka nuli (n=0).
Interna stopa profitabilnosti može se interpretirati i kao prosječna godišnja stopa prinosa
investicije.
39
Tablica 13: Rok povrata investicijskog ulaganja
2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022
Stavka/Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
I PRIMITCI 0 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 3.344.391
Ukupni prihodi 0 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126
Ostatak vr. proj. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2.042.265
Osnovna sred. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2.042.265
II IZDATCI 4.084.530 754.949 755.508 756.998 758.488 759.977 761.467 762.957 764.447 765.937 767.427
Investicije u osnovna sredstva 4.084.530 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Prijenos postojeće imovine 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Investicije u nova osnovna sredstva 4.084.530 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Troškovi poslovanja 0 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973 685.973
Troškovi osoblja 0 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000 231.000
Materijalni troškovi hrane i pića 0 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319 343.319
Trošak goriva 0 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139 64.139
Trošak održavanja broda 0 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900 25.900
Ostali troškovi 0 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615 21.615
Porez na dobit 0 68.977 69.535 71.025 72.515 74.005 75.495 76.985 78.474 79.964 81.454
III NETO PRIMITCI -4.084.530 547.177 546.618 545.128 543.638 542.149 540.659 539.169 537.679 536.189 2.576.964
KUMULATIV NETO PRIMITAKA -4.084.530 -3.537.353 -2.990.735 -2.445.607 -1.901.968 -1.359.820 -819.161 -279.992 257.687 793.876 3.370.840
Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011.
Prema podacima iz tablice vidljivo je da je povrat investicijskog ulaganja u 8. godini ekonomskog vijeka projekta.
Budući da je rok povrata kraći od ekonomskog vijeka projekta zaključuje se da je projekt prihvatljiv za izvedbu.
40
Tablica 14: Neto sadašnja vrijednost
Neto sadašnja vrijednost 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022
Stavka/Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 UKUPNO
Primici 0 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 1.302.126 3.344.391 15.063.525
Izdaci 4.084.530 754.949 755.508 756.998 758.488 759.977 761.467 762.957 764.447 765.937 767.427 11.692.685
Neto primici -4.084.530 547.177 546.618 545.128 543.638 542.149 540.659 539.169 537.679 536.189 2.576.964 3.370.840
Diskontna stopa 4,00% 104
Diskontni faktor 1,0000 0,9615 0,9246 0,8890 0,8548 0,8219 0,7903 0,7599 0,7307 0,7026 0,6756
Diskontirani primici 0 1.252.044 1.203.889 1.157.585 1.113.063 1.070.253 1.029.089 989.509 951.451 914.856 2.259.351 11.941.089
Diskontirani izdaci 4.084.530 725.913 698.509 672.968 648.358 624.646 601.799 579.785 558.574 538.137 518.446 10.251.665
Diskontirani NP -4.084.530 526.132 505.379 484.617 464.704 445.607 427.290 409.724 392.877 376.719 1.740.905 1.689.424
Izvor: Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011
Neto sadašnja vrijednost uz primjenu diskontne stope od 4% je pozitivna i iznosi 1.689.424 kuna.
41
Tablica 15: Interna stopa rentabilnosti
2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022
Stavka/Godina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 UKUPNO
Neto primici -4.084.530 547.177 546.618 545.128 543.638 542.149 540.659 539.169 537.679 536.189 2.576.964 3.370.840
PRVI POKUŠAJ:
Diskontna stopa: 10% 110
Diskontni faktor 1,0000 0,9091 0,8264 0,7513 0,6830 0,6209 0,5645 0,5132 0,4665 0,4241 0,3855
Diskontirani NP -4.084.530 497.434 451.751 409.563 371.312 336.632 305.188 276.679 250.831 227.397 993.531 35.787
DRUGI POKUŠAJ:
Diskontna stopa: 15% 115
Diskontni faktor 1,0000 0,8696 0,7561 0,6575 0,5718 0,4972 0,4323 0,3759 0,3269 0,2843 0,2472
Diskontirani NP -4.084.530 475.806 413.322 358.431 310.827 269.544 233.742 202.694 175.768 152.418 636.986 -854.993
Interpolacija: 10,20%
Izvor: Izvor : Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011
Iz priložene tablice može se zaključiti da je Interna stopa rentabilnosti pozitivna i iznosi 10,20%.
Interna stopa rentabilnosti pokazuje da ukupna financijska sredstva uložena u projekt izgradnje broda za nautički turizam povećavaju
materijalnu osnovu investitora po prosječnoj godišnjoj stopi od 10,20%. Po ovoj metodi projekt je prihvatljiv za izvedbu.
42
3.4. Izvedba projekta
Izvedba projekta je središnja faza životnog ciklusa i u njoj dolazi do koordiniranja
projektnim resursima u svrhu ispunjavanja projektnog plana i postizanja ciljeva
projekta. U nastavku ove cjeline analizirat će se tržište prodaje i nabave.
3.4.1. Analiza tržišta prodaje
Budući da je investitor vlasnik i obrta, te dugi niz godina djeluje u turizmu, stekao je
brojna poslovna poznanstva koja će mu dati nemjerljiv doprinos u budućem poslovanju.
Stečeno znanje i poslovna poznanstva najviše su došli do izražaja u suradnji s
turističkom agencijom ˝ID RIVA TOURS˝ sa sjedištem u Münchenu. Suradnja se
temelji na Ugovoru kojim tvrtka NAUTIKA d.o.o. svoj brod iznajmljuje Agenciji, a
Agencija garantira minimalnu popunjenost kapaciteta koja vlasnika broda zadovoljava i
omogućuje mu ostvarivanje zadovoljavajuće dobiti iz poslovanja.
ID RIVA TOURS je ugledna njemačka turistička agencija koja dovozi goste uglavnom
iz bogatijih zemalja zapadne Europe, naročito iz Njemačke, Austrije, Velike Britanije,
Belgije, Nizozemske i Francuske. Agencija je osnovana 1994. godine u Münchenu i
specijalizirana je za organizaciju raznih putovanja u Hrvatsku.
Osim suradnje sa spomenutom agencijom Investitor će brod iznajmljivati i ostalim
zainteresiranim agencijama, te privatnim korisnicima. Isto tako u planu je organiziranje
jednodnevnih izleta brodom. Na taj način gosti će imati priliku uživati u ljepotama
brojnih obližnjih otoka, te upoznati mnogobrojne uvale, pješčane plaže, bujnu
vegetaciju te bogatu faunu.
43
3.4.2. Analiza tržišta nabave
Sa stajališta tržišta nabave najvažnije je osigurati gorivo za pokretanje jahte. S obzirom
da Republika Hrvatska ima dovoljan broj benzinskih postaja specijaliziranih za punjenje
tankova brodova, nabavka goriva ne predstavlja nikakav problem. Uz nabavu goriva
treba spomenuti i izmjene Zakona o PDV- u kojim se Hrvatska konačno pridružila
zemljama s takozvanim “tax-free” gorivom za jahte. Od 1. srpnja 2013. godine sva će
plovila koja plove na otvorenom moru biti osloboñena PDV-a.
Hrana i ostale potrepštine za goste nabavljati će se svaki dan preko širokog kruga
dobavljača s kojima je Investitor do sada radio ili dijelom preko dobavljača koje bi
osigurale agencije.
3.5. Zaključivanje projekta
Projekt izgradnje broda za nautički turizam prošao je sve faze životnog ciklusa projekta.
U fazi inicijacije opisana je projektna ideja menadžera Maria Crnkovića, doneseni su
ciljevi, imenovani nositelji, te je detaljno opisan projektni proizvod. U fazi planiranja
detaljno su analizirani troškovi, vrijeme, financijski tok, račun dobiti i gubitka, te
statička i dinamička ocjena projekta, te u pretposljednjoj fazi izvoñenja dana je analiza
tržišta nabave i tržišta podaje.
Prema rezultatima analiziranih podataka može se o projektu dati slijedeći zaključak:
na osnovu izrañenog financijskog izvještaja RDG projekt pokazuje pozitivne
financijske rezultate i ostvaruje visoku razinu dobiti kroz cijelo razdoblje trajanja
ekonomskog vijeka projekta
financijski tok je pozitivan u svim godinama trajanja ekonomskog vijeka
projekta, što znači da je tvrtka rentabilna i da uspijeva podmirivati troškove i
obveze u roku dospijeća
44
rentabilnost projekta iznosi 19%
povrat investicijskog ulaganja je u 8 godini
neto sadašnja vrijednost uz primjenu diskontne stope od 4% je pozitivna i iznosi
1.689.424 kuna.
interna stopa rentabilnosti je pozitivna i iznosi 10,20%.
Na temelju provedene analize utemeljene na kvantitativnim i kvalitativnim
pokazateljima može se zaključiti da je izvedba projekta izgradnje broda za nautički
turizam ekonomski opravdana.
45
4. PERSPEKTIVE RAZVOJA NAUTIČKOG TURIZMA
Posljednja tri desetljeća nautički turizam javlja se kao jedan od najekspanzivnijih oblika
turističke rekreacije, a time i turističkog prometa. Dulčić (2002., str. 11) definira
nautički turizam kao skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja plovnim
jedinicama i boravka posjetitelja na priobalnim prostorima i naseljima u svrhu
rekreacije, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom
nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.
Nautički turizam obuhvaća svako zabavno, razonodno, znanstveno, sportsko, ribolovno,
osvježavajuće kretanje vodenim morskim površinama u turističke svrhe
najraznovrsnijim čamcima, jedrilicama, motornim brodicama i sl., kružna putovanja i
krstarenja putničkim ili drugim brodovima. Taj vid turizma je veoma atraktivan jer
predstavlja dinamičan oblik turističke ponude i njegov udio u ukupnim tokovima
turističkog prometa sve je veći. Kao i svi drugi vidovi turizma – nautički turizam je
gospodarski vrlo zanimljiv i to zbog specifične nautičke potražnje i njome povezane
posebne nautičke potrošnje, koja se odražava na nautičku industriju (proizvodnja
plovnih jedinica za zabavni turizam, proizvodnja opreme, održavanje, zatim
osposobljavanje postojećih i izgradnju novih luka i lučica) te na pružanje usluga
nautičarima i njihovim plovilima. (Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj,
Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša Zagreb, 1998., str. 309)
Nautički turizam u Republici Hrvatskoj jedan je od perspektivnijih oblika turizma.
Zbog svojih prirodnih ljepota, osobito ljepote hrvatske obale i otoka, te bogatstva kako
prostora nad morem tako i podmorja Hrvatska može primiti veliki broj zaljubljenika u
krstarenja, jedrenja i putovanja brodovima.
Republika Hrvatska svojim brojnim prednostima kao što su: razvedenost obale, brojni
otoci, konfiguracija obale sa zaklonjenim i sigurnim lučicama, toplo i prozirno more te
blaga sredozemna klima privlači sve veći broj turista nautičara.
46
Treba naglasiti da za razvoj nautičkog turizma nisu dovoljne samo iznimne prirodne
karakteristike kojima zemlja obiluje, već je podjednako tako potrebna izgrañena
adekvatna infrastruktura, te dobra organizacija raznovrsnih aktivnosti za zadovoljavanje
turističkih potreba.
4.1. Održivi razvoj kapaciteta nautičkog turizma
Za nautički turizam posebno je važno očuvanje prirodnih resursa naročito zbog
očuvanja i poboljšanja izvorne održive konkurentnosti pojedine destinacije. Sredozemne
zemlje, pa tako i Hrvatska, susreću se s problemom prezasićenosti pojedinih lokacija
obale i otoka zbog turizma, pa nastoje uskladiti ekološke i ekonomske interese daljnjeg
razvoja turizma. Budući da je nautički turizam najveći korisnik akvatorija i obale, on
mora postati i najvećim promotorom zaštite okoliša.
Primarna smjernica za opstanak i razvoj nautičkog turizma je očuvanje i zaštita okoliša.
Dosadašnji razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj, iako neplanski i stihijski, nije znatnije
ugrozio temelj na kojem se razvija – obalu, otoke i more.
To se vidi iz podataka prikupljenih od strane Ministarstva turizma u okviru istraživanja
pod nazivom ,,Tomas nautika jahting 2012,, . U navedenom istraživanju su nautičari u
Hrvatskoj ocjenjivali, izmeñu ostalog, i prostorne i ekološke elemente. Elemente kao što
su ljepota krajolika, ekološka očuvanost obale, čistoća mora i čistoća mjesta nautičari su
ocijenili meñu najboljima na Sredozemlju. (http://www.mint.hr/default.aspx?id=9547)
Nautički turizam, u smislu korištenja prostora, razvijati će se u dva osnovna pravca.
Prioritet je zaštita iznimno vrijednih područja (nenaseljenih, neurbaniziranih obala,
otoka, otočića, zaljeva i uvala), koja su motiv dolaska domaćih i stranih nautičara, te
planiranje izgradnje novih luka nautičkog turizma najviših standarda zaštite okoliša na
manje vrijednim područjima.
47
Prilikom planiranja izgradnje luka nautičkog turizma potrebno je valorizirati i
primijeniti više kriterija, a svakako jedan od najvažnijih je kriterij odabira lokacije.
Prvenstveno, područja planiranja izgradnje luka nautičkog turizma trebaju biti
devastirana područja i to posebno ona koja imaju program sanacije (kamenolomi,
napuštene vojne luke i industrijska postrojenja. (Strategija razvoja nautičkog turizma
Republike Hrvatske za razdoblje 2009-2019, str. 20)
Nautički turizam treba težiti k tome da bude aktivni zaštitnik prirodnih i kulturnih
vrijednosti na moru i priobalju, a osobito na otocima. Planski razvoj nautičkog turizma
trebao bi biti u skladu s načelima održivog razvoja. To je jedini način da se potakne
gospodarski razvoj i zadovolje potrebe nautičara, te u isto vrijeme postigne učinkovit
doprinos zaštiti okoliša i održivom razvoju obale i otoka.
4.2. Revitalizacija i modernizacija luka nautičkog turizma
Prema konceptu održivog razvoja proizlazi da bi glavnu ulogu u održivom razvoju
nautičkog turizma u budućnosti trebale imati postojeće gradske i turističke luke i lučice.
Njihovom revitalizacijom i modernizacijom pridonosi se humanizaciji prostora, a time
se one kvalitetnije uključuju u nautičku ponudu Hrvatske. Tu je posebno važno
preurediti male gradske lučice koje su same po sebi slikovite i odražavaju identitet
istarskih, primorskih i dalmatinskih gradova koji svojim prirodnim ljepotama privlače
turiste diljem svijeta. Takve lučice nije potrebno arhitektonski uljepšavati i mijenjati,
osim ako su oštećene. Potrebno je osigurati siguran vez, priključak struje, vode i
sanitarije. U njima se nautičari uglavnom ne zadržavaju dugo, već samo zbog opskrbe
ili u slučaju lošeg vremena.
Na hrvatskoj jadranskoj obali nalazi se velik broj luka i lučica koje mogu, uz
modernizaciju s minimalnim ulaganjima, zadovoljiti nautičke potrebe.
Za procvat nautičkog turizma neophodna je i optimalna nadogradnja, odnosno sustav
marina koji će, s modernom infrastrukturom i bogatom ponudom, moći zadovoljiti sve
raznovrsnije potrebe nautičara. Kako bi nautičke luke zadovoljile potrebe nautičara,
48
posebno inozemnih, potrebno je na makro razini organizirati nautičke luke, lučice i
marine u meñusobno povezane sustave. Sustavi povezanih nautičkih luka bili bi
organizirane cjeline koje bi nautičarima nudile – od osnovnih usluga opskrbe vodom,
gorivom i živežnim namirnicama do kompleksnih usluga noćenja i zabave u vodećim
marinama, zadržavajući pritom poslovnu samostalnost.
4.3. Potražnja za nautičkim turizmom u RH
Jadranski akvatorij jedan je od najljepših na svijetu, sa iznimno razvedenom obalom i
preko tisuću otoka i otočića. Zahvaljujući razvedenosti hrvatske obale i bogatstvu otoka,
očuvanom prirodnom bogatstvu i čistom moru. Hrvatska je postala top odredište
nautičkog turizma koji postaje sve važniji dio ukupne turističke ponude, a i ukupne
turističke potražnje. Činjenica da je u čak 18 marina istaknuta “Plava zastava“, ukazuje
na to da se u hrvatskim marinama vodi briga o usklañenosti razvoja s potrebama zaštite
okoliša.
Sudeći prema registriranom broju dolazaka i noćenja nautičara u lukama nautičkog
turizma, nautički turizam zauzima sve značajnije mjesto u ukupnom turizmu Hrvatske.
Premda čini manji dio ukupnih turističkih dolazaka i registriranih noćenja, ima
dinamičnije stope rasta od stacionarnog turizma
Prema analizi potražnje najprivlačnija područja nautičarima su Šibensko-kninska i
Zadarska županija.
Uz najveći broj vezova na tom području, glavni motiv takve potražnje su nacionalni
parkovi „Kornati“ i „Krka“, kao i izrazito veliki broj otoka, luka, prirodnih uvala i
zakloništa. Rezultati istraživanja potvrñuju “vjernost” nautičara hrvatskom Jadranu, ali,
takoñer, upućuju i na potrebu unapreñenja kvalitete usluga (ljubaznost osoblja,
tehničkih standarda u lukama nautičkog turizma, javnim lukama i sidrištima,), te
posebno najosjetljivijeg pitanja - primjerenog odnosa cijena usluga i kvalitete
(„vrijednosti za novac“) odnosno korektnog odnosa prema kupcu i dr. (Strategija
razvoja nautičkog turizma za razdoblje od 2009.-2019.)
49
Nautičari u Hrvatskoj prosječno borave 16 dana. Ispitivanjima je zaključeno da
prosječni nautičar ovaj oblik turizma pozicionira kao poseban i visokovrijedan dio
ukupne turističke potražnje.
Nautičari, naime, u najvećem broju pripadaju radno najaktivnijoj, najobrazovanijoj i
ekonomski najstabilnijoj društvenoj skupini čiji su zahtjevi, očekivanja, ali i sklonost
potrošnji veći od ostalog dijela turističke potražnje. Posebno je zanimljivo da njihova
prosječna dnevna potrošnja iznosi 72 eura (nautičarina unajmljenim plovnim objektima
139 eura, a na vlastitim plovnim objektima 55 eura). Prosječna dnevna potrošnja ostalih
turista je 49 eura, što znači da je potrošnja nautičara 47% veća od potrošnje ostalih
turista. (Strategija razvoja nautičkog turizma za razdoblje od 2009.-2019.)
50
5. ZAKLJUČAK
Projekt je dogañaj koji je vremenski ograničen. Projekt se raña, živi i umire. Svrha
provoñenja projekta je stvaranje projektnog proizvoda ili usluge. Ispuniti očekivanja
krajnjih korisnika u pogledu kvalitete konačnog proizvoda i završetak projektne
realizacije unutar planiranog budžeta i vremenskog roka su osnovne zadaće svakog
projekta. Prepoznavanjem prilika, tj. prijetnji iz okoline, a korištenjem snaga i
eliminiranjem slabosti u datom okruženju mogu se uspješno realizirati projektni ciljevi.
Upravljanje projektom obuhvaća organizacijske sposobnosti i tehnike koje su usmjerene
prema realizaciji projekta i ostvarenju njegovog cilja, a provodi se kroz nekoliko faza
životnog ciklusa projekta koje treba uspješno provesti.
Vodeću ulogu u realizaciji projekta ima projektni menadžer i njegov projektni tim, te
okolina koja bitno utječe na projekt. Kroz rad su istraživanjem i dobivenim rezultatima
dokazane radne i pomoćne hipoteze te je, uz pomoć financijske analize, potvrñena
opravdanost ulaganja u Projekt izgradnje broda za nautički turizam.
Iz financijskog izvješća Računa dobiti i gubitka tvrtke Nautika d.o.o. može se zaključiti
da projekt pokazuje pozitivne financijske rezultate i ostvaruje visoku razinu dobiti kroz
cijelo razdoblje trajanja ekonomskog vijeka. Projekt ostvaruje i pozitivan financijski
tok, što znači da je investicijski projekt likvidan i da uspijeva podmirivati troškove i
obveze u roku dospijeća.
Analizom tržišta prodaje utvrñeno je da će Investitor brod iznajmljivati uglednoj
agenciji ,,ID RIVA TOURS,, sa sjedištem u Njemačkoj, što je navedeno u Pismu
namjere kojim navedena agencija garantira uvrštenje broda u turističke aranžmane.
Osim suradnje sa inozemnom agencijom brod će se iznajmljivati i ostalim agencijama,
te privatnim korisnicima. Budući da nautički turizam postaje sve važniji oblik turizma
u RH i svijetu Projekt izgradnje broda za nautički turizam se može smatrati ulaganjem
u budućnost.
51
Nautičarima su najprivlačnija područja pod različitim kategorijama zaštite kao istaknute
prirodne vrijednosti zbog posebne krajobrazne i biološke raznolikosti: strogi rezervati,
nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi.
Posebno privlačni su nacionalni parkovi Brijuni, Kornati, Krka i Mljet, te parkovi
prirode Telaščica i Lastovsko otočje, a najveću posjetu nautičara ima nacionalni park
Kornati.
Republika Hrvatska, osim nedvojbenih prirodnih i prostornih, te povijesnih i tradicijskih
uvjeta za razvoj nautičkog turizma, uz primjenu komparativnih prednosti, treba razvijati
sve segmente nautičkog turizma na principima održivog razvoja. Ovakav razvoj može
se postići osmišljenim upravljanjem zaštite prirode i okoliša, racionalnim
gospodarenjem prirodnim prostorom, definiranjem nosivog kapaciteta hrvatskog dijela
Jadrana, prilagoñavanjem vezanih gospodarskih djelatnosti potrebama nautičkog
turizma, prepoznavanjem važnosti nautičkog turizma za razvoj i napredak nacionalnog
gospodarstva, uvažavanjem postojećeg kulturnog nasljeña te unapreñenjem odnosa
sudionika u nautičkom turizmu prema nautičaru.
Nautički turizam zauzima sve veći udio u sklopu ukupne turističke ponude, što je
prepoznato i od strane nositelja državne vlasti u Republici Hrvatskoj, pa su Ministarstvo
mora, prometa i infrastrukture, skupa s Ministarstvom turizma donijeli Strategiju
razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019. godine.
U Strategiji se ističu komparativne prednosti Hrvatske kao što su ljepota i razvijenost
hrvatske obale dužine 6.176 km s 1.244 otoka, otočića i hridi od kojih je 50 naseljeno.
Sve ovo govori kako je Hrvatska prepoznala važnost nautičkog turizma i kako će u
budućnosti nastavljati poticati danji razvoj ovog segmenta turističke ponude, što
svakako ide u prilog investicijskom projektu.
52
LITERATURA :
1.) KNJIGE :
1. Buble, M. 2010., Menadžerske vještine, Sinergija d.o.o., Zagreb
2. Buble, M. 2010., Projektni menadžment, Minerva- Visoka poslovna škola.,
Dugopolje
3. Dujanić, M. 2010., Projektni menadžment, Veleučilište u Rijeci, Rijeka
4. Dulčić, A. 2002, Nautički turizam i upravljanje lukom nautičkog turizma, Ekon
d.o.o. , Split
5. Hauc, A. 2007., Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult,
Zagreb
6. Kerzner, H. 2003., Project Management: A systems approach to planning,
scheduling and controlling, John Wiley & Sons, Hoboken, New Jersey
7. Majstorović, V. 2010., Projektni menadžment, Sveučilište u Mostaru , Mostar
8. Omazić, M. A., Baljkas, S. 2005., Projektni menadžment, Sinergija d.o.o.,
Zagreb
9. Zekić, Z. 2010., Projektni menadžment: Upravljanje razvojnim promjenama,
Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka
2.) ELEKTRONIČKI IZVORI
10. http://www.mint.hr/default.aspx?id=9547 ( 18.4.2013.)
11. http://www.kroatien-idriva.de/ueber-uns.html (19.04.2013.)
12. http://www.mint.hr/UserDocsImages/081224-61_01.pdf (19.04.2013.)
13. http://www.student.foi.hr/~ivugrine/Seminar_final.htm (19.04.2013.)
14. http://www.google.hr/#gs_rn=15&gs_ri=psyswot+analiza (20.05.2013.)
3.) OSTALI IZVORI
15.Investicijska studija Moneo d.o.o., 2011., Split
16.Strategija razvoja nautičkog turizma za razdoblje od 2009.-2019., Zagreb
53
POPIS TABLICA
Redni broj Naziv tablice Stranica
1. 7-S model projektnog menadžment 9.
2. Rekapitulacija KPI, obrt ,,More,, 23.
3. Popis dugotrajne imovine obrta ,,More,, 24.
4. Swot analiza projekta 26.
5. Plan prihoda od ugovora s Agencijom 29.
6. Rekapitulacija ukupnih troškova 29.
7. Trošak goriva 30.
8. Troškovi osoblja 31.
9. Izračun amortizacije 32.
10. Projekcija računa dobiti i gubitka 34.
11. Financijski tok projekta 35.
12. Statički pokazatelji 37.
13. Rok povrata investicijskog ulaganja 39.
14. Neto sadašnja vrijednost 40.
16. Interna stopa rentabilnosti 41.
POPIS SHEMA
Redni broj Naziv sheme Stranica
1. Životni ciklus projekta 11.
2. Gornja paluba i krov 21.
POPIS GRAFIKONA
Redni broj Naziv grafikona Stranica
1. Ponuda broja vezova na Sredozemlju 17.
54
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Projekt izgradnje broda za
nautički turizam izradila samostalno pod voditeljstvom izvanrednog profesora dr. sc.
Zdravka Zekića i asistenta Luke Samaržije, primjenjujući metodologiju
znastvenoistraživačkog rada i koristeći literaturu koja je navedena na kraju diplomskog
rada. Tuñe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili
parafrazirajući navela u diplomskom radu, na uobičajeni način citirala sam i povezivala
referencama s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad sam izradila u skladu s
nacionalnim i meñunarodnim normama o autorskom radu i djelu.
Student ______________________
Danijela Tikvić