projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe gf zagreb 2014
TRANSCRIPT
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
1/117
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Zavod za prometnice
Katedra za željeznice
Stjepan Lakušić, Maja Ahac
PROJEKTIRANJE I
GRAĐENJE ŽELJEZNICA
Priručnik za izradu programa
Zagreb, listopad 2014.
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
2/117
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
3/117
1/115
SARŽAJ PRIRUČNIKA
SARŽAJ PROGRAMA
PRETHODNA STUDIJA
ULAZNI PODACI
1.1.1. TEHNIČKI OPIS
1.1.2. PRORAČUN ELEMENATA TRASE
1.1.3. PRORAČUN ELEMENATA KOLOVORA
OPDENITO O BENTLEY POWER RAIL TRACK-U
Postavljanje početnih postavki programa
Ra s grafičkim moelima
KREIRANJE DIGITALNOG MODELA TERENA
Stvaranje nove podloge (modela terena) – PRT Surfaces
Unos podataka o terenu u podlogu DTM_BR
Triangulacija podloge DTM_BR
Prikaz trokuta triangulacije podloge DTM_BR
Prikaz slojnica triangulirane podloge DTM_BR
SPREMANJE I OTVARANJE PROJEKTA U PRT-u
1.2.1. SITUACIJA TRASE
Učitavanje topografske karte poručja (Attach Raster Image)
Nulti poligonPOLAGANJE OSI TRASE U SITUACIJI
Stvaranje novog projekta (modela) geometrije – PRT Geometry TRASA
Stvaranje novog pod-projekta (pod-modela) horizontalne geometrije - SITUACIJA
Stvaranje horizontalnih elemenata trase
Postavljanje i uređivanje tangentnog poligona horizontalne osi
Spremanje i otvaranje modela geometrije u PRT-u
Oređivanje horizontalnih krivina
efiniranje stacionaža
Prikaz modela horizontalne geometrije u PRT-u – View Geometry
1.2.2. UZDUŽNI PROFIL
Stvaranje novog pod-projekta (pod-modela) vertikalne geometrije
Stvaranje uzužnog profila terena
POLAGANJE OSI TRASE U UZUŽNOM PROFILU
Stvaranje vertikalnih elemenata trase
Postavljanje i uređivanje tangentnog poligona vertikalne osi
efiniranje karakterističnih točaka osi trase – početaka i krajeva kolovorskih platoa
Pravila pri postavljanju nivelete pruge
Oređivanje vertikalnih krivina
NAVIŠENJE VANJSKIH TRAČNICA U KRIVINI
Stvaranje novog pod-projekta (pod-modela) horizontalne geometrije - CANT
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
4/117
2/115
Proračun navišenja u Power Rail Track-u
Uređivanje navišenja tračnica
1.2.3. NORMALNI POPREČNI PROFIL
ELEMENTI POPREČNOG PRESJEKA PRUGE
Nagibi kosina
Elementi odvodnje
1.2.4. KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFILI
Oređivanje stacionaža ionica pruge različitih tipova profila
ROADWAY DESIGNER
Stvaranje novog pod-projekta
Kreiranje koridora – Manage Corridors
oavanje preložaka – Template Drops
Definiranje kontrole točaka – Point Controls
Moeliranje željezničke pruge – Process AllStvaranje plohe trupa pruge – Create Surface
ISCRTAVANJE KARAKTERISTIČNIH POPREČNIH PROFILA
UREĐIVANJE NACRTA U AUTOCA-U
1.1.4. VOZNO-INAMIČKI PRORAČUN
1.1.4.1. OTPORI PRUGE I MJERODAVAN NAGIB
1.1.4.2. OTPORI VOZILA
1.1.4.3. AHEZIONA VUČNA SILA
1.1.4.4. KRITIČNA BRZINA I GRANIČNA POGONSKA VUČNA SILA
1.1.4.5. VUČNA SILA NA OBOU KOTAČA1.1.4.6. DIJAGRAM VOZNO-INAMIČKE KARAKTERISTIKE LOKOMOTIVE
1.1.4.7. TEŽINA VAGONA NA MJEROAVNOM USPONU
1.1.5. PRORAČUN ZAUSTAVNOG PUTA I POTREBNOG VREMENA ZA ZAUSTAVLJANJE VLAKA NAMJERODAVNOM NAGIBU
1.1.5.1. STVARNA UŽINA PUTA KOČENJA
1.1.5.2. UŽINA PRIPREMNOG PUTA
1.1.5.3. VRIJEME ZAUSTAVLJANJA VLAKA
1.1.6. PRORAČUN TEORIJSKE PROPUSNE I PRIJEVOZNE SPOSOBNOSTI PRUGE
1.1.6.1. SPECIFIČNA VUČNA SILA
1.1.6.2. OSNOVNI SPECIFIČNI OTPOR VLAKA
1.1.6.3. V –i DIJAGRAM
1.1.6.4. MJEROAVNI NAGIB PRUGE ZA POJENOSTAVLJENI UZUŽNI PROFIL
1.1.6.5. VRIJEME SLIJEDA VLAKOVA IZMEĐU VIJU STANICA
1.1.6.6. TEORIJSKA PROPUSNA SPOSOBNOST PRUGE
1.1.6.7. TEORIJSKA PRIJEVOZNA SPOSOBNOST PRUGE
1.1.6.8. REALNA PROPUSNA SPOSOBNOST PRUGE
1.1.6.9. REALNA PRIJEVOZNA SPOSOBNOST PRUGE
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
5/117
3/115
SARŽAJ PROGRAMA
Za zadanu jenokolosiječnu željezničku prugu A - B namijenjenu za mješovit (teretni i putnički) promet
potrebno je izraditi prethodnu studiju. Prethona stuija sastojat de se o grafičkog i tekstualno-
proračunskog ijela.
0. OPDI IO
0.1. Naslovna strana
0.2. Saržaj prethodne studije
0.3. Projektni zadatak
1. TEHNIČKI IO
1.1. TEKSTUALNI DIO
1.1.1. Tehnički opis
1.1.2. Proračun elemenata trase
1.1.3. Proračun elemenata kolovora
1.1.4. Vozno-inamički proračun
1.1.5. Proračun zaustavnog puta i potrebnog vremena za zaustavljanje vlaka na mjerodavnomnagibu
1.1.6. Proračun teorijske propusne i prijevozne sposobnosti pruge
1.2. GRAFIČKI IO
1.2.1. Situacija trase (MJ. 1 : 25 000)
1.2.2. Uzužni profil trase (MJ. 1 : 25 000/2 000)
1.2.3. Normalni poprečni profil pruge (MJ. 1 : 50)
1.2.4. Karakteristični poprečni profili pruge (MJ. 1 : 100)
1.2.5. Pojednostavljeni uzužni profil pruge (MJ. 1 : 100 000/2 000 ili 1 : 50 000/2 000)
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
6/117
4/115
PRETHODNA STUDIJA
Projekt pruge realizira se postupno po fazama. Razlikujemo:
1. prethodnu studiju (predprojekt)
2. idejni projekt3. glavni projekt
4. izvedbeni projekt
Navedene faze su međusobno povezane, tako da je svaka slijededa faza zasnovana na rezultatima rada
prethodne.
Zadada prethodne studije je da se na određenom generalnom pravcu istraže sve realne mogudnosti vođenja
trase pruge, vodedi pri tom računa da se povežu naselja i gospodarski centri koji su u prethodnim
ekonomskim studijama definirani kao izvorišta robe i putnika koji de se prevoziti novom prugom. Pri
analiziranju pravca jedne pruge obično se pojavi više varijantnih rješenja. Ova se rješenja detaljno obrađuju
i međusobno uspoređuju radi odabira najpovoljnijeg.
Prethodne stuije trebaju ati osnovne poatke za projektiranje i građenje pruge tj. služe za efiniranje
osnovnih tehničkih karakteristika pruge (visina penjanja i uljina trase, veličina nagiba nivele te, mjerodavni
nagib na pruzi, itd.). One su od velike važnosti za izradu projekta trase, jer se svi daljnji radovi na ostalim
fazama projekta pruge (idejni, glavni i izvedbeni projekt) zasnivaju na rezultatima prethodnih studija.
Greške učinjene u prethonim stuijama vrlo teško se mogu otkloniti u ostalim fazama rada.
ULAZNI PODACI
Lokacija zadataka za izradu programa:
w particija,
mapa PIGZ (Projektiranje I Građenje Zeljeznica),
pomapa 201x/1x (tekuda akaemska goina)
podmapa BR (Broj Zadatka od 01 do 20 – po abecedi):
* Georeferenciranje - priruživanje geografskih ili pravokutnih koorinata u oređenoj kartografskoj projekciji nekom
objektu (u ovom slučaju rasterskoj slici) kojim se taj objekt postavlja na njegove stvarne prostorne koorinate.
Slika 1. Saržaj pomape BR
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
7/117
5/115
Prema danom projektnom zadatku:
na buudoj je pruzi ekonomskim studijama previđen oređeni opseg teretnog prometa u oba
smjera od izražen u *t/24 sata],
elementi pruge računat de se za brzine vlakova do Vmax [km/h],
uz najvedi opušteni uzužni nagib pruge imax *‰+, početni, sreišnji i krajnji kolovori imenzionirat de se za vlakove zadanog broja osovina n.
1.1.1. TEHNIČKI OPIS
Polaganje osi trase vršit de se prema orebama propisanima u Pravilniku o tehničkim uvjetima za sigurnost
željezničkoga prometa kojima moraju uovoljavati željezničke pruge (NN 128/08). Nakon izradecjelokupnog zadatka potrebno je opisati radnje izvedene u točkama programa br. 1.1.2. - 1.2.4. tj. opisati
položenu trasu i na njoj primijenjene tehničke elemente i obilježja.
1.1.2. PRORAČUN ELEMENATA TRASE
Ra na preprojektu započinje efiniranjem minimalnih vrijenosti osnovnih elemenata trase pruge koji seoređuju proračunom na temelju projektnim zaatkom zaane najvede brzine vlakova Vmax [km/h].
Zadatkom zadana brzina Vmax naziva se projektirana građevinska brzina. To je temeljna brzina koja služi za
projektiranje željezničkih pruga i njihovih dijelova te oređivanje potrebnih parametara kolosiječne
geometrije, pružnoga gornjeg ustroja i pružnoga don jeg ustroja (pružnih građevina), a ovisi o gospodarskom
značaju i značaju koji pruge imaju u međunaronom i unutarnjem željezničkom prometu.
Prema Pravilniku, projektirani parametri elemenata trase (tloctrne kolosiječne geometrije) moraju:
biti u sklau s kategorijom, namjenom i prometnim zahtjevima za željezničku prugu, uz ispunjenje
ogovarajudih uvjeti sigurnosti, uobnosti i ekonomičnosti;
omoguditi pojenaku projektiranu brzinu vlakova na cijeloj uljini željezničke pruge onosno na
ijelu željezničke pruge vede uljine.
Minimalne vrijenosti osnovnih elemenata trase pruge oreit de se proračunom ili očitavanjem iz tablica:
2
6.4
VR maxmin
minimalni polumjer horizontalnog kružnog luka [m]
(izračunata vrijenost zaokružuje se na punih 100 m)
Vρ 2maxmin minimalni polumjer vertikalnog zaobljenje nivelete [m](izračunata vrijenost zaokružuje se na punih 1000 m)
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
8/117
6/115
hnor normalno navišenje vanjske tračnice u krivini [mm]
(Slika 2 - očitanje iz Tablice 1. za zadanu brzinu Vmax i izračunati Rmin)
Lmin minimalna užina pravolinijske rampe navišenja [m]
(Slika 3 - očitanje iz Tablice 2. za zadanu brzinu Vmax i hnor)
30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160
6000 20 20 20 20 20 20 25 25 25 30 6000
5000 20 20 20 20 20 20 25 25 25 30 30 35 5000
4000 20 20 20 20 25 25 25 25 30 30 35 35 40 40 4000
3000 20 20 20 20 25 25 30 30 35 35 35 40 40 45 50 50 55 3000
2500 20 20 20 25 25 30 30 35 40 40 40 45 45 50 55 60 60 65 2500
2000 20 20 25 25 30 30 35 40 45 45 50 50 55 60 65 70 75 80 85 2000
1900 20 20 20 25 25 30 35 35 40 45 50 55 55 60 60 65 70 75 80 90 1900
1800 20 20 20 25 30 30 35 40 45 50 50 55 55 60 65 70 75 80 85 90 1800
1700 20 20 20 25 25 30 35 40 40 45 50 55 60 60 65 70 75 80 85 90 100 1700
1600 20 20 20 25 30 30 35 40 45 50 55 60 65 65 70 75 80 85 90 100 105 1600
1500 20 20 25 25 30 35 40 45 45 50 55 65 70 70 75 80 85 90 100 105 110 1500
1400 20 20 20 25 30 30 35 40 45 50 55 60 65 75 75 80 85 90 1 00 105 110 120 1400
1300 20 20 25 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 80 80 8 5 90 100 105 115 120 130 1300
1200 20 2 0 25 3 0 35 4 0 45 5 0 55 6 0 65 7 0 80 8 5 85 9 0 100 105 115 120 130 140 1200
1100 20 20 25 25 30 35 40 45 50 60 65 70 80 85 95 95 100 110 115 125 135 140 150 1100
1000 20 20 25 30 35 40 45 50 60 65 70 80 85 95 100 100 110 12 125 135 145 1000
900 20 20 25 30 35 40 45 50 55 65 70 80 85 95 105 115 115 120 130 140 150 900
800 20 20 25 30 40 45 50 55 65 70 80 90 100 105 115 130 130 135 150 800
700 20 20 25 30 35 45 50 55 65 75 80 90 100 110 125 135 145 145 700
600 20 25 30 35 45 50 60 65 75 85 95 105 120 130 145 600
550 20 20 25 30 40 45 55 65 75 85 95 105 115 130 140 550
500 20 25 30 35 45 50 60 70 80 90 105 115 130 140 500
450 20 25 30 40 50 55 65 75 90 100 115 130 140 450
400 20 20 30 35 45 55 65 75 85 1 00 115 130 145 400
R [m ]BRZINA Vmax [km/h]
R [m ]
= hnor(Rmin) [mm]
Slika 2. Primjer očitavanja normalnog navišenja hnor(Rmin) za Rmin i V max iz Tablice 1.
50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160
30 15 15 15 20 20 20 20 25 25 25 25 30 30 30 30 30 35 35 35 35 40 40 40 30
35 15 20 20 20 20 25 25 25 30 30 30 30 35 35 35 35 40 40 40 45 45 45 45 35
40 20 20 20 25 25 25 30 30 30 35 35 35 40 40 40 40 45 45 45 50 50 50 55 40
45 20 20 25 25 30 30 30 35 35 35 40 40 40 45 45 45 50 50 55 55 55 60 60 45
50 20 25 25 30 30 30 35 35 40 40 40 45 45 50 50 50 55 55 60 60 60 65 65 50
55 25 25 30 30 35 35 40 40 40 45 45 50 50 55 55 55 60 60 65 65 70 70 75 55
60 25 30 30 35 35 40 40 45 45 50 50 55 55 60 60 60 65 65 70 70 75 75 80 60
65 30 30 35 35 40 40 45 45 50 50 55 55 60 60 65 65 70 75 75 80 80 85 85 65
70 30 35 35 40 40 45 45 50 55 55 60 60 65 65 70 70 75 80 80 85 85 90 90 70
75 30 35 40 40 45 45 50 55 55 60 60 65 70 70 75 75 80 85 85 90 90 95 95 75
80 35 40 40 45 45 50 55 55 60 65 65 70 75 75 80 80 85 90 90 95 100 100 105 80
85 35 40 45 45 50 55 55 60 65 65 70 75 75 80 85 85 90 95 1 00 110 105 110 110 85
90 40 40 45 50 55 55 60 65 65 70 75 80 80 85 90 90 95 1 00 105 105 110 115 120 90
95 40 45 50 50 55 60 65 65 70 75 80 80 85 90 95 95 100 105 110 115 115 120 125 95
100 40 45 50 55 60 60 65 70 75 80 80 85 90 95 100 100 105 110 115 120 120 125 130 100
105 45 50 55 55 60 65 70 75 80 80 85 90 95 100 105 105 110 115 120 125 130 135 135 105
110 45 50 55 60 65 70 75 75 80 85 90 95 100 105 110 110 115 120 125 130 135 140 145 110
115 50 55 60 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 115 120 125 130 135 140 145 150 115
120 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 120 125 130 135 140 145 150 155 120
125 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160 125
130 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 140 145 150 155 160 165 170 130
135 55 60 65 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 145 150 155 160 165 170 175 135
140 60 65 70 75 80 85 90 100 105 110 115 120 125 130 135 140 150 155 160 165 170 175 180 140
145 60 65 70 80 85 90 95 100 105 115 120 125 130 135 140 145 155 160 165 170 175 180 190 145
150 60 70 75 80 85 90 100 105 110 115 120 130 135 140 145 150 160 165 170 175 180 190 195 150
h
[mm ]h [mm ]
BRZINA Vmax [km/h ]
= Lmin(Rmin) [m]
Slika 3. Primjer očitavanja minimalne užine pravolinijske rampe za hnor(Rmin) i V max iz Tablice 2
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
9/117
7/115
Pri polaganju osi trase u situaciji nede se primjenjivati isključivo krivine minimalnog polumjera kružnog luka.
Oabirom vedih vrijenosti polumjera kružnog luka nastojat de se trasu što bolje prilagoiti terenu. Zbog
toga je, nakon definiranja minimalnih vrijednosti polumjera horizontalnog kružnog luka te njemu pripadnih
vrijednosti normalnog navišenja i minimalne užine pravolinijske rampe tj. prijelazne krivine, potrebno
istim postupkom – primjenom Tablica 1 i 2 – za vrijednosti polumjera vede o minimalnog R1, R2, ..., Rmax =
1500 m te za zadanu Vmax odrediti pripadne vrijednosti:
normalnih navišenja hnor(R) (hnor(R1), hnor(R2), ..., hnor(Rmax)), Slika 4 i
minimalnih duljina pravolinijske rampe Lmin(R) (Lmin(R1), Lmin(R2), ..., Lmin(Rmax)), Slika 5.
30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160
6000 20 20 20 20 20 20 25 25 25 30 6000
5000 20 20 20 20 20 20 25 25 25 30 30 35 5000
4000 20 20 20 20 25 25 25 25 30 30 35 35 40 40 4000
3000 20 20 20 20 25 25 30 30 35 35 35 40 40 45 50 50 55 3000
2500 20 20 20 25 25 30 30 35 40 40 40 45 45 50 55 60 60 65 2500
2000 20 20 25 25 30 30 35 40 45 45 50 50 55 60 65 70 75 80 85 2000
1900 20 20 20 25 25 30 35 35 40 45 50 55 55 60 60 65 70 75 80 90 1900
1800 20 20 20 25 30 30 35 40 45 50 50 55 55 60 65 70 75 80 85 90 1800
1700 20 20 20 25 25 30 35 40 40 45 50 55 60 60 65 70 75 80 85 90 100 1700
1600 20 20 20 25 30 30 35 40 45 50 55 60 65 65 70 75 80 85 90 100 105 1600
1500 20 20 25 25 30 35 40 45 45 50 55 65 70 70 75 80 85 90 100 105 110 1500
1400 20 20 20 25 30 30 35 40 45 50 55 60 65 75 75 80 85 90 1 00 105 110 120 1400
1300 20 2 0 25 2 5 30 3 5 40 45 5 0 55 6 0 65 7 0 80 8 0 85 90 100 105 115 120 130 1300
1200 20 2 0 25 3 0 35 4 0 45 5 0 55 6 0 65 7 0 80 8 5 85 9 0 100 105 115 120 130 140 1200
1100 20 20 25 25 30 35 40 45 50 60 65 70 80 85 95 95 100 110 115 125 135 140 150 1100
1000 20 2 0 2 5 30 35 4 0 4 5 50 6 0 6 5 70 80 8 5 9 5 100 100 110 12 125 135 145 1000
900 20 20 25 30 35 40 45 50 55 65 70 80 85 95 105 115 115 120 130 140 150 900
800 20 20 25 30 40 45 50 55 65 70 80 90 100 105 115 130 130 135 150 800
700 20 20 25 30 35 45 50 55 65 75 80 90 100 110 125 135 145 145 700
600 20 25 30 35 45 50 60 65 75 85 95 105 120 130 145 600
550 20 20 25 30 40 45 55 65 75 85 95 105 115 130 140 550
500 20 25 30 35 45 50 60 70 80 90 105 115 130 140 500
450 20 25 30 40 50 55 65 75 90 100 115 130 140 450
400 20 20 30 35 45 55 65 75 85 100 115 130 145 400
R [m ]BRZINA Vmax [km/h]
R [m ]
= hnor(Rmin) [mm]
= hnor(Rmax) [mm]
Slika 4. Primjer očitavanja normalnih navišenja hnor(Ri) za Rmin < Ri ≤ Rmax = 1500 m i V max iz Tablice 1.
50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160
30 15 15 15 20 20 20 20 25 25 25 25 30 30 30 30 30 35 35 35 35 40 40 40 30
35 15 20 20 20 20 25 25 25 30 30 30 30 35 35 35 35 40 40 40 45 45 45 45 35
40 20 20 20 25 25 25 30 30 30 35 35 35 40 40 40 40 45 45 45 50 50 50 55 40
45 20 20 25 25 30 30 30 35 35 35 40 40 40 45 45 45 50 50 55 55 55 60 60 45
50 20 25 25 30 30 30 35 35 40 40 40 45 45 50 50 50 55 55 60 60 60 65 65 50
55 25 25 30 30 35 35 40 40 40 45 45 50 50 55 55 55 60 60 65 65 70 70 75 55
60 25 30 30 35 35 40 40 45 45 50 50 55 55 60 60 60 65 65 70 70 75 75 80 60
65 30 30 35 35 40 40 45 45 50 50 55 55 60 60 65 65 70 75 75 80 80 85 85 6570 30 35 35 40 40 45 45 50 55 55 60 60 65 65 70 70 75 80 80 85 85 90 90 70
75 30 35 40 40 45 45 50 55 55 60 60 65 70 70 75 75 80 85 85 90 90 95 95 75
80 35 40 40 45 45 50 55 55 60 65 65 70 75 75 80 80 85 90 90 95 100 100 105 80
85 35 40 45 45 50 55 55 60 65 65 70 75 75 80 85 85 90 95 1 00 110 105 110 110 85
90 40 40 45 50 55 55 60 65 65 70 75 80 80 85 90 90 95 1 00 105 105 110 115 120 90
95 40 45 50 50 55 60 65 65 70 75 80 80 85 90 95 95 100 105 110 115 115 120 125 95
100 40 45 50 55 60 60 65 70 75 80 80 85 90 95 100 100 105 110 115 120 120 125 130 100
105 45 50 55 55 60 65 70 75 80 80 85 90 95 100 105 105 110 115 120 125 130 135 135 105
110 45 50 55 60 65 70 75 75 80 85 90 95 100 105 110 110 115 120 125 130 135 140 145 110
115 50 55 60 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 115 120 125 130 135 140 145 150 115
120 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 1 20 125 1 30 135 140 145 150 1 55 120
125 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 1 25 130 1 35 140 145 150 155 1 60 125
130 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 140 145 150 155 160 165 170 130
135 55 60 65 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 145 150 155 160 165 170 175 135140 60 65 70 75 80 85 90 100 105 110 115 120 125 130 135 140 150 155 160 165 170 175 180 140
h
[mm ]h [mm]
BRZINA Vmax [km/h ]
= Lmin(Rmin) [m]
= Lmin(Rmax) [m]
Slika 5. Primjer očitavanja minimalnih užina pravolinijske rampe za hnor(Ri) i V max iz Tablice 2.
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
10/117
8/115
1.1.3. PRORAČUN ELEMENATA KOLOVORA
užina kolovorskog platoa ovisi o previđenoj užini vlakova a oređuje se proračunom na temelju
zadatkom zadanog broja osovina vlaka n:
2525nDVL užina vlaka [m]
102DKD VL korisna užina kolosijeka [m]
502KDk
Dmin
minimalna užina kolodvora [m]
1002k
DpDminmin
minimalna užina kolodvorskog platoa [m]
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
11/117
9/115
OPDENITO O BENTLEY POWER RAIL TRACK-U
Projektni zadatak izrait de se primjenom programskog paketa za projektiranje željeznica Power Rail Track
(u nastavku: PRT), integriranog u CAD program Microstation V8i.
Slika 6. PRT desktop icon
Prilikom pokretanja programa Power Rail Track otvara se prozor u kojem je potrebno izabrati pripremljenu
CAD datoteku (BR.dgn = broj zadatka.dgn) na kojoj demo projektirati željezničku trasu:
File Open > Look in: w/PIGZ.../BR/BR.dgn > Open
Slika 7. Prozor prilikom pokretanja PRT-a
Interakcija korisnika i programa omogudena je kroz dva izbornika: Microstation i PRT izbornik (Slika 8).Otvaranje/zatvaranje PRT izbornika: Window > InRoads Explorer > Show/Hide
Otvaranje/zatvaranje Microstation izbornika: Tools > Tasks
Interakcija sa softwareom ostvaruje se putem Dialog Boxa koji se nalazi u donjem lijevom kutu glavnog
prozora.
Izbornik PRT-a sastoji se od nekoliko glavnih dijelova:
Menu Bar – izbornik koji sarži sve alate koji se mogu koristiti u BPRT-u.
Workspace Bar – omoguduje kontrolu na svim sastavnim ijelovima projekta.
Feedback Pane – prikazuje detalje i podatke vezane za pojedine dijelove projekta. Status Bar – io na kojem računalni program prikazuju poruke i povratne informacije korisniku.
Odabiremo pripremljenu dgn
atoteku koju želimo otvoriti
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
12/117
10/115
Slika 8. Izgle sučelja PRT-a
Slika 9. Izgled izbornika PRT-a
PRT izbornik
Microstation + PRT izbornik
Feedback
Pane
Workspace
BarStatus
Bar
Microstation Tasks izbornik
Dialog Box – interakcija programa i korisnikaOabir načina rikaza moela
Menu
Bar
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
13/117
11/115
Postavljanje početnih postavki programa
Prije nego se počne raiti u PRT-u, bitno je namjestiti početne postavke programa i postavke cijelog
projekta željezničke pruge kako bi one ogovarale normama za projektiranje na snazi u RH.
Početne postavke programa se nalaze na PRT izborniku
File > Project Defaults Ovaj izbornik se sastoji od dva glavna dijela:
Početne postavke – označava koje de se postavke pokrenuti prilikom pokretanja softvera.
Lokacije direktorija – označava irektorije u kojima de se spremati i pokretati atoteke koje se
koriste u projektu – postavke projekta, izvješda, glavna atoteka projekta, podloge terena,
geometrija trase, prelošci, izgle (Slika 5).
Postavke koje napravimo se mogu spremiti po oređenim nazivom konfiguracije. Možemo izraiti i
koristiti više različitih konfiguracija istovremeno, ovisno o broju projekata na ko jima radimo. Za potrebe
izrade programa prethodno je definirana konfiguracija pod imenom (Configuration Name) student_BR:
File > Project Defaults > promijeniti Configuration Name iz 'default' u 'student_BR' > Apply > Close
Slika 10. Zadavanje početnih postavki u Project Defaults
Odabrati
vlastitu
konfiguraciju
naziva
student_BR
Početne postavke
Lokacije direktorija
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
14/117
12/115
Zatim je potrebno oreiti postavke koje se onose na sami projekt željezničke pruge. Ove postavke utječu
na projekt na kojem raimo i pokredu se u PRT izborniku:
File > Project Options
Izbornik se sastoji od nekoliko podizbornika koje su za potrebe izrade programa prethodno definirane a
zaaju se na sljeedi način:
File > Project Options > Preferences > odabrati GF_vjezbe > Load > Save > Close > Apply > Close
Slika 11. Zaavanje početnih postavki u Project Options
VAŽNO!!!
Ogovarajude Project efaults i Project Options potrebno je nanovo selektirati (zaati) prilikom svakog
sljeedeg pokretanja programa.
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
15/117
13/115
Rad s grafičkim modelima
Korištenjem alata koje pruža Microstation, omoguduje se klasičan ra CA programa. M odeli stvoreni u
Microstation-u, PRT koristi kao vizualnu podlogu na temelju koje se stvaraju projektne datoteke i modeli.
Modeli stvoreni u PRT-u ostavljaju trag u Microstation-u u obliku slojeva (level-a).
Slika 12. Microstation alati
Slika 13. Alat Level Display
obivena CA atoteka sarži igitalni prikaz terena pomodu 3 slojnica (izohipsi) i točaka terena,
topografsku kartu i zaanu početnu i krajnju točku trase pruge, u sljeedim slojevima ( levelima):
BREAKLINE – sloj koji sarži slojnice terena.
RANDOM – slo j koji sarži sve točke terena sa svojom visinom. Svaka točka je neovisna o bilo
kojoj rugoj točki.
AB – sloj koji sarži oznake zaanih krajnjih kolovora.
Alati za uređivanje slojeva (levela)Level Manager i Level Display
Alat za manipuliranje
grafičkim modelima
Alati za uređivanje prikaza
Lista modela (levela) u
projektu
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
16/117
14/115
KREIRANJE DIGITALNOG MODELA TERENA
Stvaranje nove podloge (modela terena) – PRT Surfaces
Prije nego što se započne sa polaganjem trase željezničke pruge, mora se triangulacijom stvoriti podloga
koja se temelji na digitalnom modelu reljefa (Slika 14). Na pologu terena de se vezati geometrija trase i svi
ostali sastavni dijelovi radnog projekta. Nova podloga se stvara u PRT izborniku u sekciji Surfaces:
Slika 14. Stvaranje nove podloge - Surfaces
1.Desni klik na
Surfaces > New...
2.Upisati naziv
nove podloge:
„TM_BR“ (na
pr. DTM_06)
3. Potvrđujemoodabrano
Stvorena je nova
pologa „TM_BR“…
… ali u njoj još uvijek nemapodataka o terenu.
4. Zatvaramo
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
17/117
15/115
Unos podataka o terenu u podlogu - DTM_BR
Kreirana nova podloga je prazna i u nju treba unijeti podatke o terenu kako bismo mogli izvesti triangulaciju
modela terena. Podaci koji se mogu unijeti u PRT, potrebni za kreiranje 3D podloge terena, mogu biti grubi
geoetski poaci, tekstualni zapis terena (ASCII atoteka) te, kao što je ano u ovom programu, 3 grafički
CAD modeli. Podatke o terenu uzimamo iz slojeva pripremljene datoteke (slo jevi „BREAKLINE“ i
„RANOM“). Odabirom iz PRT izbornika:
File > Import > Surface
otvara se prozor u kojem odabiremo i unosimo podatke o terenu.
Slika 15. Unošenje poataka u pologu iz slojeva „BREAKLINE “ i „RANDOM“
Unosimo podatke terena
iz sloja „BREAKLINE“ Unosimo podatke terena
iz sloja „RANOM“
Nakon unošenja poataka našapologa sarži poatke na temelju
kojih je teren oređen
BREAKLINE
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
18/117
16/115
Triangulacija podloge DTM_BR
Kako bi znali visinu terena už cijele njegove površine, pologa se mora triangulirati. Triangulacija pologe
stvara trokute iz točaka terena pomodu matematičkih algoritma. Algoritam baziran na Delaunayevoj
triangulaciji stvara malu trokutastu ravninu koja efinira površinu terena. Kako su X, Y i Z koorinate svake
točke triangulacije poznate, namorska visina svake točke terena se lako obije interpolacijom između
točaka. Pologa se može triangulirati oabiranjem narebe iz PRT izbornika
Surface > Triangulate Surface
Slika 16. Triangulacija podloge
Opcija Maximum Length se koristi za ograničavanje uljine stranica trokuta triangulacije. Oređivanjem
maksimalne uljine automatski briše neželjene uge stranice trokuta koji se prostiru preko poručja za kojemoža nemamo geoetske poatke. Svaki trokut sa stranicom vedom o postavljene maksimalne uljine
nede biti kreiran u igtialnom modelu terena (u DTM datoteci). Ukoliko se maksimalna duljina postavi na 0,
kreirati de se svi trokuti triangulacije neovisno o uljini stranice.
Slika 17. Trokuti triangulacije u DTM_BR datoteci
1.Odabiremo naredbu
za triangulaciju
2.Oređujemo maksimalnu uljinu stranice trokuta(min 1000, odabrati najvedu očitanu ualjenost
između lomnih linija ili točaka)
Aktivni i izbrisani trokuti u DTM_BR
datoteci nakon triangulacije
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
19/117
17/115
Prikaz trokuta triangulacije podloge DTM_BR
Nakon triangulaci je terena možemo prikazati trokute triangulacije na zaslonu. Traingulacija se prikazuje na
zaslonu odabiranjem naredbe iz PRT izbornika:
Surface > View Surface > Triangles
Slika 18. Naredbe za prikazivanje triangulacije na zaslonu
Otvara se prozor u kojem je potrebno
1. Izabrati podlogu (DTM_BR)
2. Dvostrukim klikom na ikonu
otvoriti prozor Line Simbology u
kojem je potrebno namjestiti načinprikaza (boja, debljina linije) i ime
levela u kojem de se nalaziti trokuti
(level TRIA)
3. Potvrditi naredbu
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
20/117
18/115
Prikaz slojnica triangulirane podloge DTM_BR
Iz triangulirane površine mogude je prikazati i slojnice terena. Odabiranjem naredbe iz PRT izbornika
Surface > View Surface > Contours
otvara se prozor u kojem je potrebno odabrati ekvidistancu i ureiti izgle slojnica koje de se prikazati.
Slika 19. Prikazivanje i uređivanje slojnica
Contours spremiti u level pod imenom Major_Contours i Minor_Contours.
1. Odabiremo
naredbu iz
izbornika
i otvaramo
prozor View
Contours
2. Odabiremo podlogu (DTM_BR),
interval (ekvidistancu e=10) i
broj sporenih „minor“ slojnicapo jenoj glavnoj „major“(n=4)
4. Dvostrukim klikom na
ikonu otvaraju se novi
prozori Line i Text
Simbology u kojima
oređujemo izgle slojnica ipripadnog teksta (visina)
3. Označimo glavne isporedne slojnica koje
želimo a se prikažu (Majori Minor Contours i Labels)
5. U Line Simbology
prozoru nazivamo sloj u koji
demo spremiti pojeineslojnice i odabiremo boju
slojnica
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
21/117
19/115
Labels spremiti u level pod imenom Major_VK i Minor_VK uz visinu i širinu teksta 5 i Line Spacing 10 000.
Slika 20. Prikazivanje i uređivanje slojnica
6. Ugasiti kvačicu ipotvrditi naredbu
5. U Text Simbology
prozoru nazivamo sloj u koji
demo spremiti visine ioabiremo boju i veličinu i
razmak oznaka visina *
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
22/117
20/115
SPREMANJE I OTVARANJE PROJEKTA U PRT-u
Cjeloviti projekt sastoji se o nekoliko zasebnih atoteka o kojima je potrebno voiti računa tokom raa u
programu Power Rail Track:
.dgn atoteka ‐ sarži svu grafiku generiranu pomodu Power Rail Track‐a
.dtm atoteka ‐ sarži poatke o igitalnom modelu terena
.alg atoteka ‐ sarži poatke o horizontalnoj i vertikalnoj geometriji trase
.itl atoteka ‐ sarži poatke o poprečnim presjecima kolosijeka
.xin atoteka ‐ sarži sve postavke (preference) projekta
.rwk atoteka ‐ tekstualna atoteka koja objeinjuje i olakšava spremanje čitavog projekta.
Spremanje grafike u Microstation + PRT izborniku:
File > Save As ( w/PIGZ.../BR/BR.dgn ) > Save
(preporuča se korištenje više verzija GN atoteka kako bi imali sigurnosnu kopiju prethonog stanja).
Spremanje DTM_BR u PRT izborniku:
File > Save > Surface (u vlastiti folder DTM spremiti kao DTM_BR.dtm) > Save
Kako bi ra sa više spremljenih atoteka bio jenostavniji, sprema se RWK atoteka koja objeinjuje TM,
ALG, ITL i XIN atoteke kojih tokom razvoja projekta može nastati priličan broj.
Spremanje projekta u PRT izborniku:
File > Save > Project (u folder RWK spremiti kao BR.rwk) > Options > izabrati koje atoteke želimo
priružiti u RWK > Save
Slika 21. Priruživanje DTM_BR zapisu projekta RWK
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
23/117
21/115
Nakon spremanja projekta potrebno je u BR.RWK file-u u folderu RWK spremiti lokaciju digitalnog modela
(Surfaces – DTM_BR.dtm). BR.RWK otvorimo u Notepad-u i dodamo redak teksta koji definira lokaciju
našeg moela terena (DTM...):
RWK
XIN W:\PIGZ\Programi_20XX-XX\BR\PBRT\Preferences\GF_vjezbe.xin
DTM W:\ PIGZ\Programi_20XX-XX\BR\PBRT\DTM\DTM_BR.dtm
Pri svakom iudem pokretanju projekta otvaramo grafički BR.dgn file te u PRT izborniku otvaramo projekt
pruge pomodu narebe:
File > Open > BR.rwk (spremljen u folderu RWK)
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
24/117
22/115
1.2.1. SITUACIJA TRASE
Prethodne studije trase kao podloge koriste topografske karte u mjerilu 1:50.000, 1:25.000 i 1:10.000 s
visinskom prestavom reljefa pomodu slojnica.
Nakon definiranja elemenata trase pruge, rad na predprojektu nastavlja se sa detaljnim proučavanjem
reljefa terena i izgrađenosti prostora kroz koji de planirana pruga prolaziti (postojeda naselja, cestovna i
željeznička infrastruktura, voni tokovi).
Pažljivo se obilježavaju vododijelnice i njihova najniža mjesta (sedla), istražuju se glavne riječne doline i
njihove pritoke koje se nalaze na pravcu kojim treba voditi trasu i u čijim se dolinama može položiti trasa
pruge, određuje se pad ovih dolina i, na kraju, označavaju se naseljena mjesta i gospodarski centri koje
treba povezati prugom.
Istovremeno sa proučavanjem položaja trase na topografskim kartama, projektant se upoznaje s globalnim
geološkim uvjetima terena u prostoru trase.
Učitavanje topografske karte područja (Attach Raster Image)
Topografska karta u mjerilu 1:25.000 (ili više njih) zaanog poručja ana je PNG atotekom (raster)
označenu šifrom (na pr. 470-4-2), uz pratedu istoimenu PGW atoteku.
Prije dodavanja topografske karte u podlogu PRT-a, potrebno je korištenjem Level Manager-a Microstation
izbornika kreirati novi Level „TOPO“ u koji de se spremiti karta (karte) potrebna za vizualni pregleu
pružanja trase željezničke pruge:
Level Manager > File > New
Slika 22. Kreiranje novog levela „TOPO“ u Level Manager -u
oavanje grafičke pologe vrši se pritiskom na ikonu Raster Manager-a Microstation izbornika:
Raster Manager > File > Attach > Raster > Izbor jedne ili više .PNG atoteka iz vašeg irektorija > Open
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
25/117
23/115
Slika 23. Dodavanje karte u Raster Manager-u
Slika 24. Izbor Levela u koji se učitava karta
Nulti poligon
Pri izrai situacije najprije treba sagleati približni smjer pružanja buude trase između zaane početne i
završne točke, a zatim se između pojeinih točaka različitih visina na buudoj trasi šestarskim korakom
oređuje smjer njenog pružanja.
Duljina koraka d oređuje se na temelju poznatog mjerila topografske karte M, ekvidistance odnosno
visinskog razmaka slojnica e [m] te mjerodavnog nagiba trase im *‰+.
Prilikom računanja potrebne duljine koraka potrebno je uzeti određenu "rezervu" s obzirom na iznos
mjerodavnog nagiba – korak se nikad ne računa za zadanu maksimalnu dopuštenu vrijednost uzdužnog
nagiba pruge ved se uzima manja vrijednost nagiba tako da je
ip (za proračun koraka) = imax (zadan u zadatku) - 1‰
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
26/117
24/115
Računanje duljine koraka d koja određuje nulte točke na planu za zadani nagib ip:
m i
e1000d=
L
H
d
e ,
L
Hi
p
p
Veličina koraka izračunata u mjerilu karte M:
mmMi
e10d=
mmM
1000
i
e1000d=
mM
1
i
e1000d=
p
6
p
p
Slika 25. Oređivanje uljine koraka
U anim CA atotekama vrijei sljeede:
1 CAD-ova jedinica duljine (Drawing Unit - AU) = 1 m, odnosno vrijedi da je
1 AU = 1 m = 1.000 mm
1:M = 1:1.000
Na izrađenim kartama ekviistanca između slojnica iznosi e=10 m, prema tome vrijedi da je:
AU000.1i
1010d=
AUMi
e10d=
m
6
m
6
AUi
10d=
m
4
PRIMJER:
Za zadanu vrijednost nagiba imax = 13‰ vrijednost nagiba za proračun koraka iznosi ip=12 ‰. Veličina
najmanjeg opuštenog koraka u CAD jedinicama iznosi:
AU835AU33.83312
10
i
10d=
4
p
4
Rai pojenostavljenja aljnjeg postupka, proračunanu najmanju opuštenu veličinu koraka zaokružujemo
na punih vedih 5 jeinica.
Nakon prikaza terena pomodu slojnica, može se krenuti s koračanjem onosno izraom varijanti nultog
poligona. Izračunata duljina koraka d uzima se "u šestar" i odmjerava po slojnicama, od početne na
slijededu točku i tako redom dalje, obilježavajudi na njima presječene točke. Povezivanjem tih pres ječnih
točaka različitih visina poligonalnom linijom dobiva se tzv. nulta linija ili nulti poligon (obično se iscrtava u
padu).
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
27/117
25/115
Slika 26. Varijante nultog poligona
Proces koračanja provest de se u Microstation-u, crtanjem linije čija uljina ne smije iznositi manje od
uljine izračunatog koraka za maksimalni zaani nagib umanjen za 1 ‰.
U Level Manageru Microstation izbornika potrebno je najprije kreirati novi level pod nazivom KORAK,
postaviti ga kao aktivan level (esni klik miša na naziv levela – Set Active ili dvostruki klik na naziv), i zatim u
navedenom levelu izraditi nulti poligon.
U Microstation izborniku Tasks odaberemo Drawing > Place Line (upisati duljinu željenog koraka)
Slika 27. Ograničavanje linije uljine koraka na 375 m
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
28/117
26/115
Za lakše razumijevanje i kretanje programom, potrebno je poznavati neke osnovne kretnje i zadavanje
nareba u programu. Lijevi klik miša znači potvrđivanje narebe ili trenutne ranje, ok esni klik miša
znači obacivanje ili preki trenutne ranje. Mogudnost potvrđivanja ili obacivanja ranje pratimo u ijelu
zaslona Dialog Box, koji se nalazi na sučelju Microstation-a. Na taj način ostvarujemo interakciju između
korisnika i sofvera.
Slika 28. Oređivanj e točke ili obacivanja ranje
Slika 29. Potvrđivanje ili oacivanje ponuđenog rješenja
Ved prlikom koračanja potrebno je voiti računa o projektnom brzinom zaanom ograničenju polumjera
horizontalnih krivina.
Obzirom na prethodno definirane veličine minimalnog dozvoljenog polumjera krivina na trasi, nultim se
poligonom ne može uvijek pratiti konfiguracija terena, naročito tamo gje postoje nagle promjene reljefa -
jaruge i izbočeni uski grebeni. Ovakve konfiguracije terena moraju se presijecati. Na takvim se dijelovima
duljinom koraka ne prate slojnice nego se samo prati visina (už iste slojnice), bez koračanja. To se ponavlja
sve ok se ponovo ne ođe na ispruženiji io terena gje se postupak omjeravanja koraka nastavlja.
Iscrtavanjem trase pomodu nulte linije, ved prilikom omjeravanja koraka, pruža se jasan uvi o položaju
trase jer se omah uočava a li se trasa nalazi u usjeku, tunelu ili nasipu.
Ovisno o konfiguraciji terena, pri postavljanju nultog poligina može se ukazati potreba za promjenom
veličine koraka. Ukoliko se už iste trase mijenja užina koraka nultog poligona, potrebno je nastojati a
ionice nultog poligona kreirane različitom veličinom koraka buu što ulje (barem 5 kilometara).
Lijevim klikom miša na zaslonu oabiremo sljeedu točku
esnim klikom miša prekiamo s ranjom
Lijevim klikom miša na zaslonu prihvadamo rješenje
esnim klikom miša obacujemo rješenje
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
29/117
27/115
POLAGANJE OSI TRASE U SITUACIJI
Stvaranje novog projekta (modela) geometrije – PRT Geometry TRASA
Proces projektiranja osi pruge u PRT-u započinje izraom novog moela - projekta geometrije (Geometry
Project). U tom novom moelu u konačnici de biti de objeinjeni projekti horizontalne i vertikalne
geometrije trase. rugim riječima, u PRT-u su situacija i uzužni profil trase po-modeli jednog
sveobuvatnog modela geometrije. Broj pod-moela u jenom glavnom moelu nije ograničen – jedan
projekt geometrije može saržavati više različitih po-moela horizontalne i vertikalne geometrije trase, što
olakšava izrau vedeg broja varijantnih rješenja.
Kreiranje novog PRT Geometry Project-a kojeg je potrebno nazvati „TRASA_BR“ provodi se u PRT izborniku
u sekciji Geometry:
Slika 30. Kreiranje novog PRT Geometry Project-a „TRASA_BR“
Stvaranje novog pod-projekta (pod-modela) horizontalne geometrije - SITUACIJA
Unutar novokreiranog moela geometrije „TRASA_BR“ potrebno je izraditi pod-model ''SITUACIJA“ ukojem de se nalaziti elementi horizontalne geometrije trase (Horizontal Alignment):
1.Desni klik na
Geometry
Projects >
New...
2. Odabrati tip
(Geometry
Project)
4. Potvrđujemo
5. Zatvaramo
3. Upisati naziv
novog projekta
geometrije:
„TRASA_BR“
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
30/117
28/115
Slika 31. Kreiranje novog PRT Horizontal Alignment-a „SITUACIJA“
Stvaranje horizontalnih elemenata trase
Jean o načina za kreiranje horizontalnih elemenata trase u računalnom programu Power Rail Track je uz
primjenu alata Horizontal Curve Set. Korištenje ovog alata ne opušta iskontinuitete u horizontalnoj osi, a
najbolje ga je koristiti za postavljanje početne trase željezničke pruge ili za one trase koje se ne nalaze u
ograničenom korioru. Alatna paleta Horizontal Curve Set –a poziva se iz PRT izbornika:
Tools > Customize > Horizontal Curve Set
Slika 32. Odabiranje alatne palete Horizontal Curve Set
1.Desni klik
na TRASA_BR
> New...
2. Odabrati tip(Horizontal
Alignment)
4. Potvrđujemo
5. Zatvaramo
3. Upisati naziv
novog projekta
horizontalne
geometrije:
„SITUACIJA“
Označiti kvačicom i zatvoriti
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
31/117
29/115
Postavljanje i uređivanje tangentnog poligona horizontalne osi
Proces projektiranja osi pruge nastavljemo upisivanjem tangentnog poligona u prethodno postavljeni nulti
poligon. Tangentni poligon je kontinuirana poligonalna linija čije lomne točke prestavljaju sjecišta
tangenata buudih horizontalnih krivina.
Za postavljanje i uređivanje točaka sjecišta tangenti (engl. PI – point of intersection) tangentnog poligona
koristimo prve četiri narebe alatne palete Horizontal Curve Set. Početak trase efinira se korištenjem
narebe za oavanje točke sjecišta tangenti Add PI. Ukoliko je potrebno postavljene PI točke uređivati,
one se mogu micati (Move PI), umetati (Insert PI) ili brisati (Delete PI).
Slika 33. Alatna paleta Horizontal Curve Set – naredbe za postavljenje tangentnog poligona
Add PI – postavlja novu početnu točku PI u aktivnoj osi. Ako je postojeda os prazna, tj. ne sarži sjecišta
tangenti, prva PI točka de biti postavljena kao početak aktivne osi.
Slika 34. Polaganje tangenata oređivanjem sjecišta (PI – point of intersection)
Move PI
Add PI
Insert PI
Delete PI
1.Odabiremo
naredbu Add PI
2.Odabiremo
položaj početnetočke
3.Oređujemoostale tangente
odabirom PI
točaka
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
32/117
30/115
Istom narebom mogude je i nastaviti postavljanje PI točaka na ved postojedu horizontalnu os. Nakon
prekida polaganja tangenata, nastavljamo polagati tangente pokretanjem naredbe Add PI i označavanjem
završetka horizontalne osi na koje želimo nastaviti polagati tangente.
Slika 35. Postavljanje PI točke na postojedu horizontalnu os
Insert PI – umetanje PI točke između vije prethono postavljene PI točke na aktivnu os.
Slika 36. Insert PI
1.Odabiremo
naredbu Insert PI
2.Odabiremo tangentu
gje demo umetnuti PItočku
3.Oređujemopoložaj PI točke
Ukoliko želimo nastaviti sapostavljanjem PI točaka napostojedu horizontalnu os,moramo oreiti završetaktrenutne horizontalne osi
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
33/117
31/115
Move PI – pomiče PI točku i njegovu pripaajudu krivinu ukoliko postoji.
Slika 37. Pomicanje sjecišta tangenti narebom Move PI
Delete PI – briše PI točku i njegovu pripaajudu krivinu ukoliko postoji.
Slika 38. Brisanje PI točke narebom Delete PI
1.Odabiremo
naredbu Delete PI
2.Odabiremo
sjecište tangenti 3.Potvrđujemo
oabrano rješenje
1.Odabiremo
naredbu Move PI
2.Oređujemoelement koji
pomičemo
3.Oređujemo novipoložaj sjecišta tangenti
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
34/117
32/115
Spremanje i otvaranje modela geometrije u PRT-u
Nakon postavljanja osi, vrši se uobičajeno premanje grafike u Microstation izborniku:
File > Save As ( w/PIGZ.../BR/BR.dgn ) > Save
(preporuča se korištenje više verzija GN atoteka kako bi imali sigurnosnu kopiju prethonog stanja).
Spremanje projekta geometrije TRASA_BR u PRT izborniku:
File > Save > Geometry Project (u vlastiti folder Alg spremiti kao TRASA_BR.alg) > Save
Spremanje projekta u PRT izborniku:
File > Save > Project > Options > izabrati koje atoteke želimo priružiti u RWK > Save
Slika 39. Priruživanj e DTM_BR zapisu projekta RWK
Nakon spremanja projekta trase potrebno je u BR.RWK file-u u folderu RWK spremiti lokaciju trase
(Geometry – TRASA_BR.alg). BR.RWK otvorimo u Notepad-u i dodamo redak teksta koji definira lokaciju
našeg moela trade (DTM...):
RWK
XIN W:\PIGZ\Programi_20XX-XX\BR\PBRT\Preferences\GF_vjezbe.xin
DTM W:\ PIGZ\Programi_20XX-XX\BR\PBRT\DTM\DTM_BR.dtm
ALG W:\ PIGZ\Programi_20XX-XX\BR\PBRT\Alg\TRASA_BR.alg
Pri svakom iudem pokretanju projekta otvaramo grafički BR.dgn file te u PRT izborniku otvaramo projekt
pruge pomodu narebe:
File > Open > BR.rwk (spremljen u folderu RWK)
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
35/117
33/115
Određivanje horizontalnih krivina
Nakon što smo zaovoljni tangentnim poligonom krede se na umetanje horizontalnih krivina koje se sastoje
od prijelaznih krivina oblika kubne parabole i kružnih lukova.
Pri oabiru veličina polumjera kružnih lukova potrebno je voiti računa o minimalnom ozvoljenom
polumjeru luka Rmin izračunatom u točci 1.1.2. u ovisnosti o maksimalnoj brzini Vmax. Veličinu polumjera
potrebno je prilagoiti pružanju nultog poligona. Za svaki oabrani polumjer vedi o Rmin (R1, R2, ..., Rn)
potrebno je, uz primjenu Tablice 1. i 2., efinirati normalna navišenja hnor (hnor,1, hnor,2, ..., hno,rn) i
minimalne duljine prijelaznih krivina L (L1, L2, ..., Ln).
Pri polaganju osi trase potrebno je:
voiti računa a se između prijelaznih krivina ostave propisane užine međupravaca
minimalna potrebna užina međupravca iznosi m = Vmax/10 [m] (za teške terenske uvjete);
međupravci uljine manje o 10 m se ne izvoe, ved se prouljuju prijelazne krivine (protusmjerne
krivine, S-vožnja) ili se va mala polumjera zamjenjuju jenim vedim (istosmjerne krivine, C-vožnja)
voiti računa o posto jedim naseljima i prometnicama;
vodotoke i cestovne prometnice prelaziti po mogudnosti okomito;
nastojati da odstupanja od nulte linije budu podjednaka na jednu i drugu stranu kako bi se
pravilnim rasporeom usjeka i nasipa omogudilo izjenačavanje zemljanih masa;
ukoliko se ukaže potreba za izvođenjem mostova, vijaukata ili tunela, nastojati a se trasa povuče
tako a oni buu što kradi:
voiti računa o zonama početnog, krajnjeg i sreišnjeg kolovora, na način opisan u nastavku:
Zbog znatnih ograničenja uzužnog nagiba nivelete u zonama kolovora, os trase na tom ijelu poželjno je
postaviti duž iste slojnice.
Kolodvorske platoe krajnjih kolodvora A i B te sreišnjeg kolovora C potrebno je smjestiti na dio trase u
pravcu. Minimalna duljina pravaca na tim je ionicama trase efinirana proračunanom minimalnim
duljinom kolodvorskog platoa Dpmin. Rai sigurnosti, uljinu pravca u zoni kolovora potrebno je uvedati za
barem 100 m.
Ukoliko, zbog teških terenskih uvjeta, kolovor tlocrtno nije mogude smjestiti u pravac, dozvoljeno je dakolodvor jednim svojim dijelom bude u krivini. Polumjeri krivina u zonama kolodvora trebaju biti što vedi
(Rmin = 600 m).
Prema Pravilniku, skretnice na otvorenoj pruzi i glavnim prolaznim kolosijecima u kolovorima ugrađu ju se
na dijelu kolosijeka u pravcu i bez navišenja u ovojnom kolosijeku unutar skretnice. Buudi a u zonama
skretnica nema navišenja, eventualna krivina u zoni kolodvora de se sastojati isključivo o kružnog luka –
bez prijelaznica.
Krivina se ne smije postaviti na krajeve kolodvorskog platoa ved bliže sreini kako bi se omogudilo a ulazni
i izlazni ijelovi kolovora buu u pravcu ovoljne uljine za smještaj skretnica (minimalno 30 m). Treba
izbjegavati kolovore u “S” krivini zbog vrlo slabe preglenosti i opasnosti o iskliznuda vlakova.
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
36/117
34/115
Za postavljanje i uređivanje krivina koristimo petu i šestu naredbu Horizontal Curve Set-a.
Slika 40. Alatna paleta Horizontal Curve Set - naredbe za postavljenje horizontalnih krivina
Define Curve – def inira prijelazne krivine i kružni luk na oabranom sjecištu tangenti ili uređuje ved
postojedu krivinu aktivne osi. Pritiskom na ikonu Define Curve iz palete Horizontal Curve Set otvara se novi
prozor u kojem se moraju oreiti sljeedi parametri:
jednostavnim oabirom pomodu kontrola First, Previous, Next, Last i Select oabiremo točku
sjecišta tangenti ko koje želimo napraviti horizontalnu krivinu.
Horizontal Curve – najvažniji io prozora u kojem se oređuje:
o vrsta krivine koja može biti jenostavna SCS (prijelazna krivina – kružni luk – prijelazna
krivina, eng. spiral – curve – spiral ) koja de se i koristiti u programu, ili složenija krivina
SCSCS (prijelazna krivina – kružni luk – prijelazna krivina – kružni luk - prijelazna krivina,
eng. spiral – curve – spiral – curve – spiral )
o raijus kružnog luka Radius u [m]
o tip krivulje prijelazne krivine - tijekom izrae projekta mogude je mjenjati vrstu prijalazne
krivine iz paajudeg menija ovisno o potrebi. U ovom slučaju za prijelaznu krivinu koristit de
se kubna parabola
o duljina prijalazne krivine Li [m] (jednaka vrijednost za za prvu ili ulaznu prijelaznu krivinu
Leading Transtion i za drugu ili izlaznu prijelaznu krivinu Trailing Transition.
Slika 41. Izbornik Horizontal Curve Set
Kontrole za
odabiranje
sjecišta tangenti
Define Curve Table Editor
Ulazna prijelaznica – tip i duljina prijelazne krivine Li
Vrijenost polumjera kružnog luka Ri
Izlazna prijelaznica – tip i duljina prijelazne krivine Li
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
37/117
35/115
Slika 42. Definiranje horizontalne krivine na sjecištu tangenti
Table Editor – omoguduje naknano uređivanje parametara horizontalnih krivina u tablici. Oabirom
oređenog elementa omoguduje se njegovo uređivanje.
Slika 43. Uređivanje horizontalne krivine pomodu korištenjem narebe Table Editor
1.Unosimo duljinu
prijelaznih krivina i
raijus kružnog luka
3.Prikaz
horizontalne
krivine
2. Potvrđujemo
2. Unosimo nove vrijednosti duljina
prijelaznih krivina i raijusa kružnogluka
1. Odabiremo naredbu Table Editor
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
38/117
36/115
efiniranje stacionaža
Stationing – naredba Horizontal Curve Set-a kojom se efinira početna stacionažu projektirane pruge:
(stacionažu početka prvog kolodvorskog platoa 0+000.0000).
Slika 44. Definiranje početne stacionaže korištenjem alata Stationing
4. Upisujemo vrijednost
početne stacionaže
(0+000.0000)
3. Oređujemohorizontalnu os na koju
efiniramo stacionaže(SITUACIJA)
6. Potvrđujemoradnju
2. Pokretanjem
naredbe Stationing
otvara se novi
prozor
5. Pritiskom na tipku
vradamo se na zaslon ioabiremo točku
početne stacionaže (A)
uz istovremeno ržanjeCTRL+SHIFT
1. Na alatnoj traci
Locks namjestiti
Point Sna Lock
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
39/117
37/115
Prikaz modela horizontalne geometrije u PRT-u – View Geometry
Iako PRT rai na sučelju Microstation-a, modeli kreirani u svakom programu zasebno mogu se neovisno
stvarati, uređivati i brisati. atoteke koje stvaramo i spremamo u PRT-u ostavljaju grafički zapis na zaslonu.
Samim time što smo spremili datoteke projekta u PRT-u, Microstation kreira grafičke moele tih atoteka
(levele), nazivajudi ih obično oređenim brojem. Na primjer, os pruge tj. moel horizontalne geometrijeSITUACIJA_BR sprema se u Microstationov level 5.
Ukoliko koristedi Microstation uređujemo ili brišemo moele koji su spremljeni u PRT-u to ne znači a su
promjene proveene i na projektu na kojem raimo. Ukoliko koristedi Microstation izbrišemo os pruge sa
zaslona, originalni grafički zapis projektiranog moela možemo ponovno prikazati korištenjem sljeede
naredbe u izborniku PRT-a:
Geometry > View Geometry > Active Horizontal
rugim riječima, projektne ranje u PRT-u ostavljaju promjene u modelima PRT-a, a crtade ranje u
Microstation-u ostavljaju promjene u Microstation-u.
Za prikaz stacionaža u situaciji potrebno je u PRT izborniku odabrati:
Geometry > View Geometry > Stationing > namjestiti ogovarajude preference prikaza [Preferences >
GF_vjezbe > Load > Close] > Apply > Close
Za prikaz ispisa oabranih veličina polumjera, uljina kružnih lukova i prijelaznica u situaciji potrebno je u
PRT izborniku odabrati:
Geometry > View Geometry > Curve Set Annotation > namjestiti ogovarajude preference prikaza
[Preferences > GF_vjezbe > Load > Close] > Apply > Close
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
40/117
38/115
1.2.2. UZUŽNI PROFIL
Uzužni profil je grafički prilog projekta u kojem je definiran vertikalni tok trase opisan nagibom njegove
nivelete. Niveleta kolosijeka je visinski položen pravac u uzužnoj ravnini položenoj kroz os kolosijeka, na
razini nenavišene tračnice.
Uzužni nagib kolosijeka definira se kao nagib nivelete kolosijeka između viju susjenih prijelomnih točaka
(mjesta promjene uzužnoga nagiba), pri čemu se po niveletom kolosijeka podrazumijeva visinski položen
pravac u uzužnoj ravnini položenoj kroz os kolosijeka, na razini nenavišene tračnice.
Prema Pravilniku, uzužni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti vedi o:
35,0‰ - kod postojedih i novosagrađenih pruga svih razrea za putnički promet,
12,5‰ - kod novosagrađenih pruga ili ijelova pruga o značaja za međunaroni i regionalni
promet za mješoviti i teretni promet,
20,0‰ - ko novosagrađenih pruga ili ijelova pruga o značaja za lokalni promet za mješoviti i
teretni promet.
Stvaranje novog pod-projekta (pod-modela) vertikalne geometrije
Unutar moela horizontalne geometrije ''SITUACIJA“ potrebno je izraiti novi po-moel „UZUZNI“ u
kojem de se nalaziti elementi vertikalne geometrije trase (Vertical Alignment):
Slika 45. Kreiranje novog PRT Vertical Alignment-a „UZDUZNI“
Stvaranje uzdužnog profila terena
Prije postavljanja vertikalnih elemenata osi potrebno je stvoriti uzužni profil terena koji se pruža už
horizontalne osi. U uzužnom profilu terena efinirane su visine terena už cijele horizontalne osi teprikazane kao linija terena u uzužnom profilu, tj. to je ijagram stacionaža horizontalne osi na apscisi i
visina terena už te osi na orinati.
1.Desni klik
na SITUACIJA
> New...
2. Odabrati tip
(Vertical
Alignment)
4. Potvrđujemo
5. Zatvaramo
3. Upisati naziv
novog projektavertikalne
geometrije:
„UZDUZNI“
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
41/117
39/115
Kreiranje uzužnog profila terena vrši se pokretanjem narebe iz PRT izbornika:
Evaluation > Create Profile
Slika 46. Kreiranje uzužnog profila terena
Slika 47. Primjer ijela uzužnog profila terena už postavljene horizontalne osi trase
1. Naziv uzužnog profila
4. Označavamo koju pologu uključujemou iscrtavanje uzužnog profila terena –
DMR_BR
2. Odnos mjerila
apscise i ordinate:
12.5 = 25000/2000
… na kojem lijevim klikom miša oređujemo položaj
iscrtavanja uzužnog profila terena
3. Namještamo Preferences na GF_vjezbe
5. Potvrđujemo narebučime se vradamo na glavni
zaslon….
UZDUZNI
12.5000
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
42/117
40/115
POLAGANJE OSI TRASE U UZUŽNOM PROFILU
Stvaranje vertikalnih elemenata trase
Elemente vertikalne osi trase tj. niveletu trase čine tangente i krivine (zaobljenja prijeloma tangenata).
Jean o načina kreiranja vertikalnih elemenata trase u računalnom programu Power Rail Track je uz
primjenu alata Vertical Curve Set. Ovaj alat rai vrlo slično kao i alat za postavljanje elemenata horizontalne
osi Horizontal Curve Set.
Alatna paleta Vertical Curve Set –a poziva se iz PRT izbornika:
Tools > Customize > Vertical Curve Set:
Slika 48. Odabir alatne palete Vertical Curve Set
Postavljanje i uređivanje tangentnog poligona vertikalne osi
Za postavljanje i uređivanje točaka sjecišta tangenti (engl. PI – point of intersection) koristimo prve četiri
naredbe alatne palete Vertical Curve Set. Početak trase efinira se korištenjem narebe za oavanje točke
sjecišta tangenti Add PI.
Slika 49. Alatna paleta Vertical Curve Set
Move PI
Add PI
Insert PI
Označiti kvačicom i zatvoriti
Delete PI
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
43/117
41/115
Postavljanje tangenata vertikalne osi vrši se oređivanjem sjecišta tangenti (eng. PI – point of intersection):
Add PI – koristi se za postavljanje sjecišta tangenti u novu vertikalnu os ili prije početka i na kraj postojede
vertikalne osi.
Insert PI - umetanje PI točke između vije prethono postavljene PI točke vertikalne osi.
Move PI - pomiče PI točku i njegovu pripaajudu krivinu ukoliko postoji.
Delete PI - briše PI točku i njegovu pripaajudu krivinu ukoliko postoji.
Korištenje ovih alata je potpuno isto kao i ko postavljanja elemenata horizontalne osi u alatu Horizontal
Curve Set.
Za početak je ovoljno efinirati niveletu pomodu jene tangente koja se proteže o nulte o krajnje
stacionaže profila. Stacionaža, visina i uzužni nagib prikazuju se u ijaloškom okviru, te ih možemo
inamički pratiti prilikom postavljanja PI točaka i tangenti.
Slika 50. Pradenje stacionaže, visine i nagib tokom korištenja Vertical Curve Set
Pradenje stacionaže,visine i nagiba
Pomicanje kursora
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
44/117
42/115
Definiranje karakterističnih točaka osi trase – početaka i krajeva kolodvorskih platoa
Prema Pravilniku, uzužni nagib kolosijeka u kolodvoru i otpremništvu ne smije biti vedi o 2.,5 ‰, osim na
kolosijecima namijenjenim samo za sastavljanje i rastavljanje vlakova pomodu sile teže.
Za kolovore i otpremništva gje je uzužni nagib 1.0 ‰ > ip,kol ≥ 2.5 ‰, oređuju se posebni uvjeti i mjere
za siguran tijek prometa.
Rai toga de se u zaatku poštovati sljeeda ograničenja nagiba nivelete u zonama kolovora:
nastojati da niveleta u zonama kolodvorskih platoa bude u horizontali (nagib ip,kol = 0 ‰);
nagib nivelete u zonama kolodvorskih platoa mora biti ip,kol ≤ 1.0 ‰;
oatno je potrebno voiti računa da se kolodvorske platoe smjesti u niski nasip, tj. potrebno je izbjegavati
njihovo smještanje u usjeke.
Karakteristične točke osi trase u situaciji u viu početaka i krajeva tri kolodvoska platoa, pomodi de nam pri
postavljanju nivelete trase.
Nakon definiranja nivelete jednom tangentom, u alatnoj traci Vertical Curve Set pokredemo narebu
Vertical Events:
Slika 51. Pokretanje naredbe Vertical Events
2… u kojem je potrebno
kvačicom označiti Add
Horizontal Event Points
kako bi smo uzužnom
profilu priružili točke
početaka i krajeva
kolodvorskih platoa a
koje demo efinirati u
situaciji.
1.Pokretanjem
naredbe
otvara se novi
prozor…
3. Zatvoriti prozor
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
45/117
43/115
Horizontal Events – naredba Horizontal Curve Set-a koja oaje, briše i aje izvještaj o točkama koje želimo
oreiti kao karakteristične i za aljnje projektiranje bitne točke aktivne horizontalne os: stacionaže
kolovora, stacionaže skretnica i objekata na trasi, cestovnih prijelaza i sl. U ovom slučaju to su točke
početaka i završetaka kolodvorskih platoa, Prilikom njihova efiniranja potrebno je imenovati svaku točku:
početak kolovorskog platoa (PK1, PK2, PK3),
kraj kolodvorskog platoa (KK1, KK2, KK3),
Slika 52. Zadavanje Horizontal Events-a
VAŽNO!!!
Prilikom svakog pokretanja naredbe Horizontal Events potrebno je provjeriti jesu li opcije Add Vertical
Event points i Compute Elevation from… uključene.
Za prikaz karakterističnih točaka na situaciji i u uzužnom profilu potrebno je u PRT izborniku odabrati:
Geometry > View Geometry > Stationing > provjeriti ogovarajude preference prikaza [Preferences >
GF_vjezbe] > Apply > Close
Geometry > View Geometry > Vertical Annotation > provjeriti ogovarajude preference prikaza
[Preferences > GF_vjezbe] > Apply > Close
2. Upisati ime
točke
3. Odabrati
točku na osi
(CTRL+SHIFT)
4. Potvrditi
Nakon potvre, svaka točka de se prikazati na listi.
Korištenjem narebi Eit i elete može se manipulirati oabranim točkama.
2.Uključivanje opcija zapovezivanje karakterističnih točakahorizontalne osi u situaciji s
vertikalnom osi u uzužnom profilu
1.Pokretanje naredbe
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
46/117
44/115
Pravila pri postavljanju nivelete pruge
Prilikom polaganja nivelete pruge potrebno je uzeti u obzir sljeeda ograničenja:
oabrani uzužni nagib trase ip ne smije biti vedi o maksimalnog nagiba imax (zadan u zadatku);
prijelome nivelete potrebno je postavljati na dijelu trase u pravcu;
prijelome nivelete u krivini treba izbjegavati, ali u težim terenskim uvjetima ozvoljeno je
smještanje prijeloma na ijelu čiste kružne krivine (kružnog luka);
prijelom nivelete ne smije se nalaziti u zonama prijelaznih krivina!
konkavni prijelom nivelete u slučaju promjene smjera nagiba: pa-uspon, ne smije biti u usjeku
(radi odvodnje!);
nastojati a ualjenost između va susjena prijeloma nivelete bue što veda;
nastojati a razlika između va susjena nagiba nivelete bue što manja (Δip = ip1 – ip2 < 5.0 ‰), a
ako to nije mogude postidi, potrebno je između susjenih nagiba umetnuti horizontalan ili blago
nagnuti osječak nivelete (≤ 3 ‰) užine d ≥ 500 m za konkavne krivine ili d ≥ 300 m za konveksne
krivine.
maksimalna visina nasipa odnosno dubina usjeka iznosi 15 m;
na dijelovima trase na kojima je udaljenost nivelete od linije terena ≥15 m, potrebno je predvidjeti
objekte - vijadukte, mostove (ukoliko trasa prolazi iznad vodotoka) i tunele;
nagib nivelete u tunelu ne smije biti manji od 3 ‰ niti je dozvoljeno izvoditi konkavan lom nivelete
(radi odvodnje).
Nakon efiniranja krajnjih točaka kolodvorskih platoa slijedi preciznije uređivanje nivelete pruge uzpoštivanje gore naveenih pravila. Postavljenje nivelete može se razložiti na sljeede korake:
1. Provjera stacionaža početne i krajnje točke nivelete:
Vertical Curve Set > Table Editor > Table Editor – omoguduje naknano uređivanje vertikalnih
elemenata u tablici. Ovje upisujemo točnu stacionažu prve (0000.00) i posljenje točke osi
(stacionažu očitati iz situacije) > Solve > Close.
Slika 53. Uređivanje vertikalnih elemenata u Table Editor-u
1.Naredba Table Editor
2.Odabiremo element
koji želimo ureiti
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
47/117
45/115
Slika 54. Uređivanje vertikalnih elemenata u Table Editor-u
2. Umetanje novih PI nivelete u presjecima krajeva kolodvorskih platoa prethodno definiranihpomodu Horizontal Events:
Vertical Curve Set > Insert PI.
3. Definiranje zona prijelaznih krivina (u kojima se ne smije polagati prijelom nivelete!) u uzužnom
profilu tj. ispis tablice uzužnog profila vrši se iz PRT izbornika pokretanjem naredbe:
Evaluate > Profile > Annotate Profile (namjestiti Preferences na GF_vjezbe, a krajnju stacionažu
zaokružiti na punih vedih 100 m).
U Microstationovom Level Manager-u kreirati novi level naziva POMOC u kojem de se smjestiti
pomodne linije uzužnog profila a koje de se istrtati korištenjem Microstation narebe:Drawing > Place Line (iscrtati vertikalne pomodne linije u počecima i krajevima prijelaznih krivina).
4. Odstupanje nivelete od linije terena (maksimalno 15 m, u protivnom je potrebno predvidjeti objekt)
pratimo pomodu zajeničkog PRT i Microstationovog alata:
Rail Track Tools > Tracking > Vertical Alignments,
Slika 55. Očitavanje Offseta – odstupanja nivelete od linije terena
ili kopirajudi liniju terena za 15 m po vertikali (onosno 187.5 units‐a buudi a je onos X:Y osi
12.5) u levelu POMOC korištenjem Microstation narebe:
Tasks > Copy.
4.Potvrđujemosa Solve
3.Oređujemo početak elementana stacionažu 0000.000
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
48/117
46/115
Određivanje vertikalnih krivina
Prema Pravilniku, na otvorenoj pruzi i glavnom prolaznom kolosijeku u kolodvoru mjesto prijeloma nivelete
mora biti zaobljeno (primjenom uspravnoga kružnog luka), ako je razlika između nagiba na tom mjestu veda
od:
2 ‰, za opuštene brzine ≤ 230 km/h,
1 ‰, za opuštene brzine > 230 km/h.
Polumjer uspravnoga kružnog luka oređuje se ovisno o opuštenoj brzini, namjeni željezničke pruge,
položaju uspravnoga kružnog luka i kriterijima udobnosti. Pri tome polumjer zaobljenja ne smije biti manji
od:
2000 m, na otvorenoj pruzi, glavnim prolaznim i prijamno-otpremnim kolosijecima u kolodvorima,
600 m (konveksno zaobljenje) odnosno 900 m (konkavno zaobljenje), na sporednim kolosijecima,
250 m (konveksno zaobljenje) onosno 300 m (konkavno zaobljenje), na spuštalicama u ranžirnim
kolodvorima.
Rai toga de se u zaatku poštovati sljeeda ograničenja zaobljenje prijeloma nivelete:
zaobljenje se izvodi na onim prijelomima nivelete na kojima algebarska razlika nagiba prelazi 2 ‰;
nastojati da zaobljenje prijeloma nivelete ne bude u zoni prijelazne krivine;
primjenjivati iznos minimalnog polumjera vertikalnog zaobljenja nivelete (proračunan u točci 1.1.2.)
Za umetanje vertikalnih krivina na mjestima sjecišta tangenata nivelete koristimo naredbu iz alatne trake
Vertical Curve Set:
Define Curve – efinira vertikalnu krivinu na oabranom sjecištu tangenti ili uređuje ved postojedu krivinu:
Slika 56. Alatna paleta Vertical Curve Set – Define Curve
Oabirom ikone otvara se prozor u kojem je potrebno oabrati sjecište tangenti i unijeti prethodno
proračunani minimalni radijus vertikalnog zaobljenja:
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
49/117
47/115
Slika 57. Primjer oređivanja vertikalnog zaobljenja nivelete
1.Odabiremo naredbu
Define Curve
2. Kontrole pomodu kojihodabiremo tangente u
čijem sjecištu de sedefinrati polumjer
3.Upisujemo radijus
vertikalne krivine
(paziti da jeodabrano Calculate
By: Radius)
4.Potvrđujemo
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
50/117
48/115
NAVIŠENJE VANJSKIH TRAČNICA U KRIVINI
Nakon postavljene horizontalne i vertikalne osi, potrebno je zaati navišenje tračnice. Navišenje se
zadaje u horizontalnim krivinama a ostvaruje se izdizanjem vanjske tračnice krivine.
Stvaranje novog pod-projekta (pod-modela) horizontalne geometrije - CANT
Navišenje tračnica (engl. Cant) je io projekta koji se veže na horizontalnu geometriju – to je pod-model
moela „SITUACIJA“ tj. njegov sastavni dio kao i vertikalna geometrija trase spremljena u pod-modelu
„UZUZNI“. Jedan projekt horizontalne geometrije može saržavati više navišenja tračnica.
Unutar moela horizontalne geometrije ''SITUACIJA“ potrebno je izraiti novi po-moel „CANT“ u kojem
de se nalaziti elementi navišenja (Cant):
Slika 58. Stvaranje navišenja kao pod-modela horizontalne geometrije
1. Desnim klikom
miša na„SITUACIJU“ otvarase prozor u kojem
stvaramo novi dio
geometrije trase – navišenje tračnice
Cant
2. Oređujemo vrstu geometrije iupisujemo naziv „CANT“
3. Stvoren je novi dio
geometrije trase – navišenje „CANT“
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
51/117
49/115
Proračun nadvišenja u Power Rail Track-u
Navišenje tračnica se računa korištenjem alata Cant Alignment Editor-a koji se pokrede na sljeedi način:
Slika 59. Pokretanje alata za uređivanje navišenja tračnica
Cant Alignment Editor vrijenosti potrebne za izračun navišenja (projektna brzina, konstante Equilibrium
Constant, Applie Constant i veličina razmaka između sreišta tračnica) koristi iz početnih postavki projekta
trase (Project Options > Preferences > GF_vjezbe).
Slika 60. Početne postavke projekta potrebne za izračun navišenja tračnica
Projektna brzina,
Equlibrium Constant(konstanta teorijskog
navišenja – 11.8),Applied Constant
(konstanta normalnog
navišenja, ovisi oprojektnoj brzini) i
veličina razmaka izmeđuosi tračnica
Opcija Edit se
nalazi u izborniku
koji se dobije
desnim klikom
miša na Cant
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
52/117
50/115
Ovaj alat omogućuje dodavanje, uređivanje i brisanje vrijednosti nadvišenja na određenu stacionažu
horizontalne geometrije i stvaranje izvješća o nadvišenjima tračnice. Definiranje nadvišenja vanjske tračnice
u krivini korištenjem ovog alata računalnog programa Power Rail Track je vrlo pristupačno korisniku i ne
zahtijeva računanje vrijednosti nadvišenja, nego se ona mogu automatski proračunati zadavanjem ispravnih
parametara.
Novostvoreni dio geometrije trase, nadvišenje CANT, je prazan te je potrebno pomoću alata Cant
Alignment Editor pridružiti veličinu nadvišenja određenoj stacionaži:
Slika 61. Pridruživanje veli č ine nadvišenja određ enoj stacionaži
2. Pritiskom na naredbu Define All... otvara se
izbornik u kojem je potrebno odrediti metodu
izračuna nadvišenja tračnica
3.Metoda izračuna koja uzima u obzir
projektnu brzinu,
Applied Constant,
Equilibrium Constant
3. Potvrđujemo
4. Nakon potvrđivanja naredbe pritiskom na Apply u Cant Alignment Editoru
prikazuju se izračunate vrijednosti nadvišenja pridružene stacionažama …
1. Odabrati vlastite projekte „SITUACIJA“ i „CANT“
Upisati projektom zadanu max brzinu u km/h
Upisati za V≤120 km/h– 7.1, za V>120 km/h – 6.5
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
53/117
51/115
Slika 62. Rezultat pridruživanja veli č ine nadvišenja određ enoj stacionaži
Uređivanje nadvišenja tračnica
Slika 63. Alat Cant Alignment Editor
• Type – karakteristika točke koja označava njen položaj u horizontalnoj osi.
o
POB – (eng. Point of Beginning) početna točka osi
o
TS ‐ (eng. Tangent to Spiral ) početak prijelazne krivine
o
SC – (eng. Spiral to Curve) početak kružne krivine
o
CS – (eng. Curve to Spiral ) kraj kružne krivine
o
ST – (eng. Spiral to Tangent ) kraj prijelazne krivine
• Station – stacionaža karakteristične točke osi
• Speed – projektna brzina (km/h)
• Radius – polumjer kružne krivine (m)
Prikaz izvješća
o nadvišenjima
Kontrole za dodavanje, uređivanje
i brisanje nadvišenja tračnica
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
54/117
52/115
• Length – duljina do sljedeće karakteristične točke (duljina elementa u m)
• Transition – vrsta horizontalnog elementa do sljedeće točke
• Equilibrium Cant – izračunati ravnotežni poprečni nagib (mm)
• Applied Cant – primijenjeno nadvišenje (mm)
• Cant Deficiency – nedostatak vrijednosti nadvišenja (mm)
•
Non‐Compensating Lateral Accelaration – neponišteno bočno ubrzanje (mm/s2)
• Applied Rate – primjenjena brzina promjene nadvišenja do sljedeće točke (mm/s)
• Deficiency Rate – nedostatak brzine promjene nadvišenja (mm/s)
• Applied Gradient – uzdužni nagib tračnice
Naredba Edit iz izbornika alata Cant Alignment Editor omogućuje uređivanje nadvišenja tračnice neovisno
o proračunatom. Ova mogućnost može biti korisna u slučajevima skretničkih lira u kojima nije dozvoljena
izvedba nadvišenja (ako postoji horizontalna krivina u kolodvoru, njezino nadvišenje je h=0).
Slika 64. Uređ ivanje vrijednosti nadvišenja trač nica
Uređivanje
poprečnog nagiba
Označena odabrana
točka početka
kružno luka
Promjena vrijednosti
nadvišenja tračnica
Dinamičko praćenje
promjene nadvišenja
tračnica
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
55/117
53/115
1.2.3. NORMALNI POPREČNI PROFIL
Normalni poprečni profil pruge prestavlja normalnu projekciju željezničke pruge na vertikalnu ravninu
okomitu na uzužnu os pruge. To je tipski poprečni presjek koji sarži prikaz elemenata poprečnog presjeka
pruge s njihovim imenzijama na temelju kojeg se oblikuju karakteristični poprečni profili.
ELEMENTI POPREČNOG PRESJEKA PRUGE
Željezničku prugu sačinjavaju:
gornji ustroj - kolosijek (tračnice, pragovi, zastor), skretnice, okretnice, prenosnice;
donji ustroj - zemljani trup, umjetne građevine;
signalno sigurnosni uređaji.
Gornja površina zemljanog trupa koja efinira granicu između gornjeg i onjeg ustroja pruge naziva se
ravnik pruge. Širina ravnika uglavnom ovisi o broju, širini i razmaku kolosijeka.
Za potrebe programa previđeni su sljeedi elementi gornjeg ustroja pruge:
tračnice tipa 60 E1
predfabricirani AB pragovi duljine 260 cm i visine 21 cm
zastor od tucanika propisane kvalitete i zbijenosti, minimalne debljine 45 cm
Donji ustroj pruge sastoji se od:
zaštitnog sloja o robljenog kamenog materijala, minimalne ebljine 30 cm
pologe zaštitnog sloja od drobljenog kamenog materijala, minimalne debljine 40 cm
sloja geotekstila
Naveeni slojevi ugrađuju se rai sprječavanja proiranja voe u trup pruge te zaštite trupa o jelovanjamraza. Njihovom ugranjom u slojevima propisane ebljine i zbijenosti povedava se nosivost trupa pruge te
postiže povoljnija raspojela poteredenja, šti bitno utječe na opdu stabilnost zemljanog trupa
trupa nasipa izveenog o materijala obivenog iskopom ili temeljnog tla u slučaju usjeka
Širina ravnika, imenzije zastorne prizme i uljina praga za jenokolosiječnu i vokolosiječne pruge
normalnog kolosijeka u pravcu i horizontalnoj krivini polumjera R dane su na sljeedim slikama.
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
56/117
54/115
S l i k a 6
5 .
I z g l e d t r u p a p r u g e i š
i r i n a r a v n i k a z a j e d n o k o l o s i j e č n u p r u g u u p r a v c u
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
57/117
55/115
S l i k a 6
6 .
I z g l e d t r u p a p r u g e i š i r i n
a r a v n i k a z a j e d n o k o l o s i j e č n u p r u
g u u k r i v i n i
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
58/117
56/115
S l i k a 6
7 .
I z g l e d t r u p a p r u g e i š i r i n a r a v n i k a z a d v o k o l o s i j e č n u p r u g u
u p r a v c u
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
59/117
57/115
S l i k a 6
8 .
I z g l e d t r u p a p r u g e i š i r i n
a r a v n i k a z a d v o k o l o s i j e č n u p r u g u u k r i v i n i
-
8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014
60/117