projektiranje unutarnje rasvjete_s. krajcar

7/22/2019 Projektiranje Unutarnje Rasvjete_S. Krajcar

1/19

PROJEKTIRANJE

UNUTARNJE RASVJETE

Prof.dr.sc. Slavko KrajcarAljoa ribar, dipl.ing. OSRAM d.o.o.


2/19

Elektrina rasvjeta, 2009/2010


Zahtjevi pri projektiranju rasvjete Namjena prostora odreuje jakost i tip rasvjete

Geometrija prostora odreuje izvedbu (nain ugradnje) Specifini zahtjevi

Nivo rasvijetljenosti (Em) - u skladu s procesom

Republici Hrvatskoj su 2008. godine prihvaene dvijeeuropske norme iz podruja rasvjete radnih mjesta:HRN EN 12464-1 (radna mjesta u unutarnjim prostorima)

HRN EN 12464-2 (radna mjesta u vanjskim prostorima) Norme propisuju prosjenu rasvijetljenost,jednolikost,minimalni faktor uzvrata boje, ogranienjeblijetanja ili neki specifian zahtjev


3/19



Vizualni komfor Ispravna rasvjeta omoguuje vizualni komfor (ugodnost) !

odgovarajui nivo rasvijetljenosti

ravnomjernost rasvijetljenosti

jednolika luminancija

ogranienje luminancije - izaziva umor

zadovoljavajui kontrast -potrebno je razlikovati objekt i njegovu pozadinu

ispravno usmjerenje rasvjete - osigurava 3D percepciju

ugodna sjenovitost -postie se kombinacijom difuzne i direktne rasvjete

odgovarajui faktor uzvrata boje

odgovarajua temperatura boje svjetlosti

atmosfera - mogue ju je stvoriti rasvjetom

efikasnost sustava rasvjete

smanjenje potronje elektrine energije smanjeni trokovi odravanja rasvjetnog sustava


4/19

Elektrina rasvjeta, 2009/2010Elektrina rasvjeta, 2012/2013

Osnovni koncepti: HRN EN 12464-1

0,5m

Task Area

Jednolikost

g1= Emin /Em

g1 0,7

Surrounding Area

g1 0,5

Task area

Odravana rasvijetljenost


5/19


Vertikalna rasvijetljenost

Potrebno za: - prepoznavanje lica, izraza lica i gesti- sjajnost vertiklanih ploha / sjajnost sobe

NOVO: - rasvijetljenost na visini 1,20m: Em 150 lx uz Uo > 0,10


6/19


Kalkulacijske ploheStrop Boni zid

PolicaPozadinaTask Area Surrounding Area


7/19


Room design information

Offices Work description Lux Em UGR

Open plan office purely screen based work 300 19

mainly paper but also screen based work 500 19

Deep plan office 500/750 19

Cell office purely screen based work 300 19

HRN EN 12464-1

Graphics work station 300 19

Dealing rooms 300/500 19

Executive office 300/500 19

Meeting rooms normal meetings 300 19meetings with more intensive reading 500 19

Training rooms presentation and note taking 300 19detailed study and writing 500 19


8/19


Room design information

Offices Work description Lux Em UGR

Reprographics room reprographic equipment 300 Ev 22

collating, binding, dispatch 300 22

Libraries reading desks and counters 500 19general 300 19bookcase right down to bottom shelf 200 Ev 19

HRN EN 12464-1

Archives/documents general storage 300 25shelving 200 Ev 25

Canteen general 200 22serveries 300 22kitchen 500 22

Entrance /reception general 200 22reception desk, seating 300 22

Atrium 50 -500 --

Corridor illumination measured at floor level but

high level illuminance needed to light faces 100 25


9/19


neudobno

udobno

Kruithof-ova krivulja pokazuje koje vrijednostirasvijetljenosti su udobne pri odreenimtemperaturama boja. Openito, viatemperatura boje trai i viu rasvijetljenost.

Temperaturom svjetla postavljamo atmosferurasvjetnog sustava. Tako se npr. za intimnijuatmosferu preporua koritenje toplijihtemperatura boja, to i bolje odgovaramanjim nivoima rasvijetljenosti.

Udobnost svjetla

neudobno

Ovisno o tipu radnog zadatka koji se obavlja,potrebno je odabrati i izvore svjetla sodgovarajuim faktorom uzvrata boje.

Posebna se panja posveuje ergonomiji naradnom mjestu postizanju udobne rasvjete.Ovdje posebnu ulogu imaju elektronikepredspojne naprave, koje osiguravaju mirno

svjetlo bez treperenja i stroboskopskog efektana 50 Hz, budui da rade na frekvencijamaod 20-30 kHz. Takoer omoguuju i dodatnuudobnost koritenjem regulacije svjetlosnogtoka.

Kruithof-ova krivulja


10/19


11/19


Ogranienje bljetanja za rad s raunalom


12/19


Razlikujemo psiholoko bljetanje (utjee na vizualne performanse) i neugodno bljetanje (moe uzrokovatiumor).

Direktno bljetanje je mogue kontrolirati izborom odgovarajuih svjetiljaka. Pri tome se smatra da je kontrolauspjena ako sjajnost (luminancija) za kutove gledanja izmeu 45 i 85 stupnjeva ne prelazi vrijednosti u krivuljamaogranienja bljetanja (tzv. Sllner krivulje).

Krivulje bljetanja dostupne su kodproizvoaa svjetiljaka, pri emuogranienje bljetanja ovisi o nivourasvijetljenosti i poloaju svjetiljke ipromatraa (omjer a/d).

Kontrola bljetanja

Standardi propisuju odreene klase

kontrole bljetanja ovisno o aktivnosti iprostoru.

Bljetanje je kontrolirano ako sekrivulja za svjetiljke (promatraju sesamo krivulje za C0/180 i C90/270)nalazi lijevo od graninih krivuljabljetanja.

Ova metoda se naputa, budui dauzima u obzir samo bljetanje pojedinesvjetiljke, a ne cijelog sustava. Zbogtoga je razvijena metoda UGR(Unified Glare Rating) koja uzima uobzir utjecaj svih svjetiljaka i sjajnostpozadine. UGR e biti ugraen u nove

CIE preporuke.


13/19


UGR faktor - kontrast izmeu svetiljke i pozadine

Veliina prostora

Prosjena sjajnostsvjetiljaka

UGR Unified Glare Rating

Pojednostavljena metoda ocjene bljetanja

Pozicija i smjer gledanja

promatraa

a nos poza ne


14/19


a

UGR se rauna premasljedeoj formuli:

= 2

2

bp

L

L

25,0log8UGR

Lb = sjajnost pozadine

L = sjajnost svjetiljke u smjerupromatraa = prostorni kut promatraap = Guth indeks

Najvia vrijednost dobivena za

Jednolikost rasvijetljenosti

Jednolikost rasvijetljenosti je omjer minimalne i prosjene vrijednosti rasvijetljenosti (Emin/Em).

Potrebno je osigurati to jednolikiju rasvijetljenost radne plohe, pri emu za radnu plohu ovaj omjer ne bi smiobiti manji od 0,7, a za okoli ne manji od 0,5.

promatraa i svjetiljke uzima sekao UGR indeks prostorije(obino izmeu 10 bezbljetanja i 30 naglaenopsiholoko bljetanje).


15/19


U projektiranju unutarnje rasvjete najvaniji je proraun nivoa rasvijetljenosti. Vodei rauna o svim preduvjetimaza dizajn rasvjetnog sustava, pred projektanta se postavlja pitanje koliko svjetiljaka i s kojim izvorima svjetlosti jepotrebno koristiti da se postigne odreeni nivo rasvijetljenosti. Osim toga, esto se provodi i proraun bljetanja.

Postoji vie metoda za proraun rasvijetljenosti:Metoda iskoristivosti (lumen metoda)

Proraun rasvijetljenosti u toki (metoda toke)

Metoda izoluks krivulja

Svjetlotehniki proraun

Metoda iskoristivostiMetoda iskoristivosti je jednostavna i dovoljno precizna metoda za proraun jednostavnijih unutarnjih prostora. Doire uporabe raunala u procesu projektiranja, ovo je bila najire koritena metoda za proraun unutarnje rasvjete.

Ovom metodom proraunava se prosjena rasvijetljenost nekog prostora, odnosno mogue je za eljeni nivorasvijetljenosti proraunati potreban broj svjetiljaka. Metoda kree od osnovne pretpostavke da je prosjenarasvijetljenost radne plohe:

Em=(ukupan svj. tok na radnoj plohi)/(povrina radne plohe)

Pri tome se koristi faktor iskoristivosti prostora R, koji pokazuje odnos izmeu svjetlosnog toka svjetiljke isvjetlosnog toka koji pada na radnu plohu. Faktor iskoristivosti prostora definiran je u tabelama u prirunicima, aovisi o dimenzijama prostora i faktorima refleksije ploha.

R=f(k, ), gdje je k faktor prostora, i iznosi , gdje je h= H-0,85 (udaljenost radne plohe od stropa))ba(h

bak

+

=


16/19


ba

fnnE RLis

m

=

ns = broj svjetiljaka

ni = broj izvora svjetlosti u svjetiljciL = pogonska iskoristivost svjetiljkeR= faktor iskoristivosti prostoraf = faktor odravanjaa,b =dimenzije prostora

Faktor odravanja uzima u obzir smanjenje

svjetlosnog toka svjetiljke tokom pogona, i tozbog smanjenja svjetlosnog toka izvora i zbogprljanja same svjetiljke. Iznosi 0,7 - 0,9, ovisno oprostoru i rasvjetnom sustavu. esto se definira ifaktor planiranja (1/f), koji nam govori koliko viurasvijetljenost trebamo planirati zbog smanjenja uo onu.

Svjetlotehniki proraun

Primjer prorauna

Potrebno je izraunati potreban broj svjetiljaka zarasvjetu konferencijske dvorane sljedeih dimenzija:a= 15 mb= 8 mH= 3,4 mh = 2,55 m

Prema preporukama potrebno je postii prosjenurasvijetljenost od 300 lx, uz uzvrat boje kategorije 2A.S obzirom na prostor odabire se nadgradna svjetiljka sdvije fluokompaktne arulje OSRAM DULUX L 24W/830,temperature boje 3100 K, i kategorije uzvrata boje 1B,

sa svjetlosnim tokom od 1800 lm.

Iz kataloga proizvoaa svjetiljaka oita se podatak oiskoristivosti svjetiljke

L= 0,58, uz prikazanu fotometrijsku

karakteristiku.


17/19


18/19


Ova metoda daje puno preciznije rezultate rasvijetljenosti, i moe se koristiti za proraun rasvijetljenosti u proizvoljnojtoki. Pogotovo je pogodna kod prorauna raunalom, budui da se prostor moe podijeliti u proizvoljno veliki brojtoaka, u kojim se prorauna rasvijetljenost u toki, a zatim se prosjena rasvijetljenost rauna kao aritmetika sredinasvih rasvijetljenosti.

Rasvijetljenost u svakoj plohi ima vertikalnu i horizontalnu komponentu (koja se ee koristi).

U proraunu unutarnje rasvjete rauna se direktna i indirektna komponenta rasvjete (uz ogranien broj iteracija), kao iutjecaj namjetaja na refleksiju svjetla.

Ako je omjer udaljenosti toke P i najvee dimenzije svjetiljke vei od 5, svjetiljka se aproksimira tokastim izvoromsvjetla.

sincosI

E 2V=

Metoda toke

cos

h

E 3

p

H= p

Horizontalna rasvijetljenost u toki Vertikalna rasvijetljenost u toki

=

=n

1ii

EE Zbraja se doprinos svih izvora u prostoru, kao irefleksija.


19/19


Kada se svjetiljka ne moe aproksimirati tokastim izvorom svjetla (npr.fluorescentne svjetiljke), rasvijetljenost u toki dobiva se integracijom. Pri tome

je vrijednost I uvijek dostupna iz fotometrijske karakteristike svjetiljke.

Rasvijetljenost u toki

Horizontalna rasvijetljenost utoki za linijski izvor

Vertikalna rasvijetljenost u tokiza linijski izvor

projektiranje unutarnje rasvjete_s. krajcar

Documents