1

R E P U B L I K A H R V A T S K A

SPLITSKO – DALMATINSKA ŽUPANIJA

UPRAVNI ODJEL ZA TURIZAM I POMORSTVO

PROJEKTNI ZADATAK ZA IZRADU IDEJNIH PROJEKATA ZA SIDRIŠTA

NA 5 LOKACIJA NA PODRUČJU PAKLENIH OTOKA, GRAD HVAR

1. UVOD

Pakleni otoci su dobili ime prema paklini, vrsti borove smole, koja se koristila u

brodogradnji. Kao posljedica lokalnog dijalekta, iskrivljavanjem riječi "paklina", skupina se

naziva i „Pakleni otoci", mada sam naziv nema veze sa nikakvim "paklom". Paklinski otoci se

nalaze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, uz jugozapadnu obalu srednjedalmatinskog

otoka Hvar. Proteže se pravcem zapad - istok između 16°18'36" i 16°27'12" istočne

zemljopisne dužine. Najzapadnija točka arhipelaga se nalazi na otočiću Veli Vodnjak, a

najistočnija točka na otočiću Pokonji Dol. Pravcem sjever - jug protežu se između 43°10'37" i

43°08'41" sjeverne zemljopisne širine. Najsjevernija točka arhipelaga se nalazi na rtu

Močiguzica na otoku Svetom Klementi, dok se najjužnija točka nalazi na otočiću Stambedru.

Prostiranje otočja pravcem zapad - istok iznosi 8'36", tj. 3 km, a pravcem sjever - jug 1'56", tj.

1,1 km.

U ovoj otočnoj skupini, na zapadnom kraju, označen svjetionikom, nalazi se Vodnjak

Veli (44 m), prema sjeverozapadnom kraju otočja je Vodnjak Mali, a sjeverno od njih hridi

Karbun i Lengva. Dalje prema istoku slijede još otočići Travna, Paržanj i Borovac. Do njih se

nalazi najveći otok u skupini, Sveti Klement (94 m) na kojemu su, od istoka prema zapadu, tri

naselja: Momića polje, Vlaka i Palmižana. Sa južne strane otoka Sveti Klement, štiteći uvalu

Soline od južnih vjetrova, nalazi se otok Dobri otok, a dalje prema zapadu ispred uvale

Vinogradišća otočić Stambedar i hridi Pločice.

Prema istoku od Svetog Klementa nalaze se otočići Gojca, Borovac (46 m), Planikovac (27 m),

Marinkovac (47 m) i Jerolim (ili Sveti Jerolim, 22 m). Prolazi između otoka Sveti Klement,

2

Borovac, Planikovac i Marinkovac nazivaju se redom Velo ždrilo, Malo ždrilo i Ždrilca. Od

otoka Hvara cijelu ovu skupinu otoka dijeli Pakleni kanal.

Pred samim gradom Hvarom, nalazi se otočić Gališnik, a dalje prema jugoistoku

ispred istoimene uvale se nalazi otočić Pokonji Dol označen svjetionikom. Mada sa suprotne

strane kanala, ovi otočići također spadaju u navedenu skupinu. Plovnost između otoka je

otežana i opasna, zbog jakih morskih struja, posebica za juga i zbog brojnih hridi i grebena.

Vegetacijski pokrov otoka većim dijelom čine mediteranska makija česmine, mirte,

pelina i smrče, a manjim dijelom niska šuma alepskog bora i nešto poljoprivrednih kultura.

Šume na Paklinskim otocima su prema Prostornom planu uređenja Grada Hvara označene

kao šume posebne namjene čija je funkcija rekreacijska. Na otocima raste i vrijesak i

ružmarin, zatim kadulja, kamilica, majčina dušica, komorač, lovor, kao i druge aromatične

mediteranske biljke. Najraniju ljudsku prisutnost na otocima svjedoče gomile, kojih je

nekoliko na otoku Sveti Klement i koje ukazuju da je otok bio pogrebno mjesto. Jedna se

nalazi na Veloj glavi, četiri su istočno od naselja Momića polje, jedna s jugozapadne strane

vrha Glavica , dok su tri zapadno od naselja Palmižane. Kada su se Rimljani polovicom 2. st.

pr. Kr. sukobili s ilirskim plemenima, posebno Dalmati za strateške i logističke potrebe su,

osim luka na otoku Hvaru , koristili i luke na otoku Šćedru , kao i na Paklinskim otocima. Osim

naselja Vlaka u uvali Soline nalaze se ostaci rimskog ladanjskog posjeda, tj. villae rusticae s

ostacima mozaika, koji je ukrašavao dno bazena. Ostaci rimske arhitekture pronađeni su i u

uvali Okoriji. Južno od hridi Babi na sjevernoj strani otoka Sveti Klement, evidentirano je

hidroarheološko nalazište Palmižana, na kojem su pronađeni ostatci antičkog broda iz doba

Rimskog carstva, koji je prevozio više od 10.000 komada keramičkog posuđa, dok je na

Marinkovcu evidentirano nalazište s većom koncentracijom keramike i mogućim ostatkom

rimske arhitekture. Otočić Marinkovac je nekada nosio naziv po svetom Stjepanu, no nisu

pronađeni ostaci sakralnog objekta koji bi bio njemu posvećen. Od 16. vijeka , točnije 1539.

dominikanci su na Svetom Klementu imali hospicij. Na otočiću Svetom Jerolimu, koji se

nekada nalazio u posjedu franjevačkog reda se nalazila mala crkva koja je nestala pred kraj

15. vijeka. Tijekom srednjeg vijeka na otočiću se vadila sol i napasala stoka. Od objekata pod

zaštitom na otocima se nalaze tri. U naselju Vlaci se nalazi crkva svetog Klementa iz 16.

stoljeća. Crkva je obnovljena u znak sjećanja na Višku bitku iz 1866. i na potonuće

austrougarske fregate Radetzkog koje se dogodilo 1869. godine.

3

Na otoku Svetom Klementu se nalaze tri naselja: Momića Polje, Vlaka i Palmižana,

koja nemaju stalnih stanovnika, pa prema tome u Zakonu o područjima županija, gradova i

općina u Republici Hrvatskoj nisu uvedena u popis naselja Republike Hrvatske. Krajem 19.

vijeka u naselju Vlaka je živjelo oko 70 stanovnika. Naselja su danas naseljena tek sezonski

ljeti.

Samo ime otočja govori o najranijim djelatnostima koje su se vršile na otocima -

brodogradnji i iskorištavanju bogatstva okolnog mora. Na njima postoji i nekoliko manjih

obradivih površina, na kojima se u povijesti uzgajalo žito. Danas se ljudska djelatnost na

otocima, koja su postala jedna od hvarskih izletišta, bazira na iskorištavanju njihove prirodne

ljepote u turističke svrhe. Palmižana je najstarije i najpoznatije hvarsko izletište, s čije se

sjeverne strane u istoimenoj uvali, na otoku Sveti Klement nalazi ACI marina Palmižana

kapaciteta 160 vezova. U Palmižani se nalazi nekoliko restorana i pansiona. Ostala izletišta su

Ždrilica, otočić Sveti Jerolim i Stipanska uvala na Marinkovcu, od kojih su posljednja dva

nudistička kupališta. Sva su opremljena restoranima i do njih voze redoviti taksi - brodovi iz

grada Hvara. U naselju Vlaka se zadnje nedjelje u srpnju održava pučka svetkovina posvećena

zaštitinik otoka svijetom Klementu. U naselju se također nalazi nekoliko restorana. Osim

nautičkog i nudističkog, Paklinski otoci su i središte ronilačkog turizma. Jedna od zanimljivijih

lokacija za ronjenje je Sika od vodnjaka, istočno od otočića Velog Vodnjaka, koja se sastoji od

nekoliko uskih okomitih hridina. Među njima je najupečatljivija hridina Kampel ili Kampanel

koja se okomito uzdiže s dubine od oko 46 m, na dubinu od 15 m ispod razine mora. Ostale

ronilačke destinacije su podmorje Stambedara i Ujedinjeno Gaško gdje se na dubini od 5 m,

nalazi 30 m dugačka podmorska špilja. Pored Palmižane je izgrađen helidrom, jedan od dva

na području Grada Hvara. Sigurnost plovidbe oko Paklenih otoka regulirana je s nekoliko

svjetionika, koji se nalaze na rtu Klobuku, na otočiću Velom Vodnjaku, Svetom Jerolimu,

Pokonjem Dolu i Gališniku, kao i na hridi Babi pred ulazom u ACI marinu Pamižanu.

Pakleni otoci zaštićeni su od 1968. godine u kategoriji značajnog krajobraza kojim

upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na prostoru Splitsko-

dalmatinske županije "MORE I KRŠ". Uredbom Vlade RH o proglašenju ekološke mreže

Pakleni otoci su utvrđeni kao područje ekološke mreže pod šifrom HR3000095 u svrhu

očuvanja naselja posidonije, pješćanih dna trajno prekrivenih morem, grebena te

preplavljanih ili dijelom preplavljenih morskih špilja.

4

Zahvati u ekološkoj mreži poput sustava sidrenja moraju proći kroz postupak ocjene

prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Slika 1. Paklinski otoci, pogled iz Hvara (izvor: www.google.com)

5

Slika 2. Paklinski otoci (izvor: www.google.com)

2. OPIS ZADATKA

2.1. Korisnik(ici):

Naručitelj usluge je Splitsko-dalmatinska županija, Upravni odjel za turizam i pomorstvo.

Finalni korisnici su lokalno stanovništvo, turistički i nautički sektor, grad Hvar i JU MORE I

KRŠ..

2.2. Ciljevi:

Glavni cilj ovoga zadatka je izrada Idejnih projekata za sidrišta na 5 lokacija na području

Paklenih otoka, grad Hvar.

2.3. Tražene usluge:

Od pružatelja usluge se očekuje angažman na sljedećim aktivnostima:

2.3.1. Izrada Idejnih projekata za sidrišta na 5 lokacija na području Paklenih otoka,

grad Hvar u skladu sa sljedećim kartografskim prikazom:

6

a) L. SOLINE

7

b) U.PREVOJICE

8

c) U.TARŠĆE

9

d) ŽDRILICA

10

e) STIPANSKA U.

11

2.3.2. Snimak postojećeg stanja – batimetrijska izmjera svih mikrolokacija uz pregled

mikrolokacije sidrenja od strane ronioca.

2.3.3. Pribavljanje podataka od strane DHMZ-a.

2.3.4. Izrada studija vjetrovalne klime na lokacijama od interesa, i to:

a) Analiza vjetrovne klime

b) Relevantna meteorološka postaja

Za potrebe izrade analize vjetrovne klime koriste se podaci o vjetru prikupljeni

mjerenjem na glavnim meteorološkim postajama, koje se imaju smatrati

relevantnim za određenu mikrolokaciju pristaništa. World Meteorological

Organization (WMO) preporučuje korištenje podataka u radijusu od 50 km, čemu za

lokacije od interesa odgovara mjerodavna meteorološka postaja Hvar.

c) Utvrđivanje vjetrovnih parametara

Podaci o vjetru, temeljem kojih se provode analize smjera, brzine, trajanja i

učestalosti vjetra jesu:

o maksimalne srednje 10-minutne,

o maksimalne srednje satne vrijednosti brzine i smjera vjetra i

o maksimalni udari vjetra s anemografske postaje Hvar.

Na bazi mjerenih podataka (srednje satne brzine vjetra) koje se pribavljaju od DHMZ

i to na uzorku od 10 do 12 godina, utvrđuje se:

o Prosječna godišnja vjetrovna klima.

Izrada godišnje tablice kontigencije smjera i jačine vjetra, te ruže vjetrova.

Broj dana s pojavom vjetra klasa 4-5, 6-7, 8-9, 10-12 Bf po godinama i

mjesecima.

o Dugoročna prognoza godišnjih srednjih satnih brzina vjetra za odgovarajuća

vremenska povratna razdoblja (1-100 godina).

Na temelju maksimalnih godišnjih, odnosno mjesečnih srednjih satnih brzina

vjetra, statističkim modeliranjem određuje se dugoročna prognoza za

srednje satne brzine vjetra i to za sve smjerove puhanja vjetra koji su

relevantni za tražene mikrolokacije.

Izrada liste jačine, smjera i pripadnog trajanja svih situacija vjetra u kojima

12

se pojavio vjetar umjeren i jači od njega (≥ 4 Bf), a za sve smjerove puhanja

vjetra od interesa.

3. LOKACIJA I TRAJANJE

3.1. Datum početka obavljanja poslova:

Planirani početak izvršavanja zadataka je dan nakon potpisivanja ugovora.

3.2. Datum završetka zadatka:

Razdoblje provedbe ugovora će biti 60 radnih dana od dana sklapanja ugovora.

3.3. Mjesto obavljanja zadatka:

Mjesto obavljanja zadatka biti će u vlastitom prostoru s potrebom izlaska na teren na

Paklene otoke, Grad Hvar, otok Hvar.

4. IZVJEŠTAVANJE

o Nacrte Idejnih projekata za sidrišta na 5 lokacija na području Paklenih otoka, grad

Hvar, podnose se najkasnije u roku od 50 radnih dana od potpisivanja ugovora.