broj 55. | svibanj 2018. | cijena 0 kuna

MAG A Z I N K A R LO VAČ K I H S T U D E N ATA

broj 55. | svibanj 2018. | cijena 0 kuna

MAG A Z I N K A R LO VAČ K I H S T U D E N ATA

PROLJETNA PROMOCIJA STUDENATA VELEUČILIŠTA U KARLOVCU

Proljetna promocija studenata Veleučilišta u Karlovcu

Veleučilište približilo znanost “običnim” ljudima

S KA-MATRIXOM do zvijezde

Birdwatcher

http://scka.hr/Priznanje za IZVRSNOST

2

DEKANOVA NAGRADA

PRIZNANJE ZA IZVRSNOST Veleučilište u Karlovcu ove je godine proslavilo svoj 21. rođendan i već tradicionalno na taj dan dodijeljene su dekanove nagrade svim iznimno uspješnim studentima, koji su zadovoljili kriterij natječaja. Ove godine kriterij je bio nešto stroži te su student morali imati minimalno vrlo dobar prosjek (3.50) i ostvarenih 55 od ukupno 60 ECTS-a. Studentima je nagrade uručio dekan Branko Wasserbauer, a svečanost je održana u vijećnici Veleučilišta. Nagrađeno je ukupno 22 studenta druge i treće godine svih odjela. Čestitamo odabranima na izvrsnosti, te im želimo uspjeh u daljnjem obrazovanju i u uspješnom pronalasku posla u struci za koju se se opredjelili.

NAGRAĐENI STUDENTI SU:

MATIJA KERIN, Strojarstvo,specijalističkidiplomskistručnistudij

VALENTINA BUBIĆ,Sigurnostizaštita,stručnistudij

ANDREA KRALJIĆ, Sigurnostizaštita,stručnistudij

JOSIPA NIKŠIĆ, Sigurnostizaštita,specijalističkidiplomskistručnistudij,

ANA VUKOJA,Sigurnostizaštita,specijalističkidiplomskistručnistudij

MIRELA STIPETIĆ,Poslovnoupravljanje,specijalističkidiplomskistručnistudij

LJILJANA IVANČEVIĆ, Ugostiteljstvo,stručnistudij

ŽELJKA HÖNIG BENČEC,Ugostiteljstvo,stručnistudij

ŽELJKO RENDULIĆ,Lovstvoizaštitaprirode,stručnistudij

IVICA BENIĆ, Strojarstvo, stručnistudij

VESELKO SUŠA,Strojarstvo,specijalističkidiplomskistručnistudij,

BOJAN KRIŽNIK, Sigurnostizaštita,stručnistudij

VALENTINA LADIKA,Sigurnostizaštita,stručnistudij

MARTINA BUBEN SAKOMAN, Sigurnostizaštita,specijalističkidiplomskistručnistudij

TONI MARKANOVIĆ, Sigurnostizaštita,specijalističkidiplomskistručnistudij

ALMIR KUBAT,Lovstvoizaštitaprirode,stručnistudij

MARIJANA BELAVIĆ, Ugostiteljstvo,stručnistudij

LARISA SOKOLOVIĆ, Poslovnoupravljanje,specijalističkidiplomskistručnistudij

JOSIPA FRANJIĆ, Ugostiteljstvo,stručnistudij

MILICA VULIN, Strojarstvo,stručnistudij

MAJA GOJŠIĆ, Prehrambenatehnologija,stručnistudij

SNJEŽANA MUŽE, Lovstvoizaštitaprirode,stručnistudij

Helena Brajdićbrajdichelena@gmail.com

3

FESTIVAL ZNANOSTI: OTKRIĆA

I VELEUČILIŠTE PRIBLIŽILO ZNANOST “OBIČNIM” LJUDIMAPoseban interes izazvao je kemijski piknik koji je održan u novom laboratoriju zgrade nastavnog kabineta.

Proljeće je bilo u znaku Festivalaznanosti, nacionalnog događajakojiželipribližitiznanostljudima,

odnosno informirati javnost o aktivno-stima i rezultatima izpodručja znanosti,poboljšati javnupercepciju znanstvenikatemotiviratimladeljudezaistraživanjeistjecanjenovihznanja.Ovojevećšesnae-stiFestivalporedu,aunjegaseuključioiKarlovac.UKarlovcuseodržavaonavišelokacija; Gradska knjižnica „Ivan GoranKovačić“,Aquatika–Slatkovodniakvarij,Šumarska i drvodjeljska škola, Osnovnaškola Banija, Glazbena škola, GimnazijaKarlovaciVeleučilišteuKarlovcu.Ovogodišnja tema festivala suOtkrića

koja mijenjaju naše vidike, poglede, ob-zore i svjetonazore, aVeleučilišteuKar-lovcu priredilo je nekoliko predavanja i

radionica na tu temu. Posjetitelji su takomogli slušati o istraživanju euroazijskogrisa,mikrobiomu crijeva i zdravlju ljudi,primjenibioimpedancijskespektroskopije

uprocjenirokatrajanjaikontrolikvalitetelignji,projektiranjuiupravljanjumultiro-tornihbespilotnihletjelicaimikroskopu,aposebaninteresizazvaojekemijskipiknikkojijeodržanunovomlaboratorijuzgra-denastavnogkabineta.OsimotkrićimaFestivalsebavioidru-

gim znanstvenim temama koje bimoglebiti zanimljive i poučne širokoj javnosti.NaFestivaluznanostimogloseisaznatokojesuobljetnicerođenjahrvatskihznan-stvenika u ovoj godini: FranjoHanaman(rođen1878.)znamenitihrvatskikemičarimetalurg,izumiteljprveekonomičneelek-tričnežaruljesmetalnomniti,FerdinandKovačević (rođen 1838.) izumio je nizpoboljšanja električnog telegrafa, a Ma-rinGetaldić (1568-1626.)poznatihrvatskimatematičarifizičarkojisebavioprimje-nommatematikeurješavanjugeodetskihproblema,razvojemalgebreistraživanjuoparaboličnomzrcalu.“Rađamo se znatiželjni, kaomala dje-

casepitamozašto jeneboplavo,atravazelena, a kad odrastemo postajemo pro-duktivničlanovizajednica.Čežnjazado-datnimznanjemipoticanjeurođenezna-tiželje u svim dobima života je vrijedanciljzakojiseFestivalznanostizalaže.”

Helena Brajdićbrajdichelena@gmail.com

4

Proljetna promocija studenata

Veleučilišta u Karlovcu

U nedavnom Tjednu VeleučilištaKarlovac održane su se dvijesvečanepromocijediplomanata,

53.i54.promocijastudenataVeleučilišta.Na prvoj promociji djeljene su diplomestudentima preddiplomskog stručnogstudija lovstva i zaštite prirode, preddi-plomskog stručnog studija prehrambenetehnologije,Istudentimapreddiplomskogstručnogstudijasigurnosti izaštite,aza-timisvečanapromocijastudenatapreddi-plomskog stručnog studija mehatronike,strojarstva, specijalističkog diplomskogstručnogstudijastrojarstva i specijalistič-kogdiplomskogstručnogstudijasigurno-stiizaštite.

Studenti kojima su dodjeljene diplome:

PREDDIPLOMSKISTRUČNISTUDIJLOVSTVAIZAŠTITEPRIRODE

1. BARABAŠKRISTIJAN2. BOTIČKIIVAN3. BOTTADINA4. BRCKOVIĆFILIP5. ČULINAMARKO6. ČUNKOMIROSLAV7. DORIĆPERO8. FILIĆMATA9. GLAVAŠMIHAEL10. JAKOVACDALIBOR11. KOPEJTKOVANNA12. MARINIMARINO13. MIHALIĆIVICA14. PAVKOVIĆKRISTIJAN15. RODMANKRUNOSLAV16. ŠIMAGAMAJA17. THOMASTORSTEN18. TURKOVIĆTOMISLAV19. VUKOVIĆJURAJ

PREDDIPLOMSKISTRUČNISTUDIJPREHRAMBENETEHNOLOGIJE

1. BAISVEDRAN2. BOKANTONIJA3. ČETRTEKJELICA4. ČONDRIĆIVANA5. ĆUTIĆANDREA6. DOKOZIĆMARIJA7. DOMINDIJANA8. HERLJEVIĆDORA9. HORVATIVANA10. JAKUPIĆMATEJA

11. KELEČIĆVALENTINA12. LUKINECIVANA13. MERKLANI14. RAKOCIJAANTE15. RUŽIĆŠTEFICA16. ŠLIBARIRENA17. VALOVIČIĆJOSIPA

STUDENTIPREDDIPLOMSKOGSTRUČNOGSTUDIJASIGURNOSTIIZAŠTITE

1. ADANIĆDRAGUTIN2. ANTUNOVIĆINO3. ARIĆMARIO4. BALINOVIĆROBERT5. BIONDAMARINA6. ČIČEKIVONA7. DANKIĆDAVOR8. DASOVIĆDINO9. ERMAKORAMATIJA10. GALUNIĆMIRJANA11. GRLIĆLEA12. JOSIPOVIĆBRANIMIR13. JURČEVIĆIGOR14. KALFIĆELVIN15. KLEPIĆIVICA16. KOŽARTIHOMIR17. MATEŠIĆMARIO18. MIČIJADAMIR19. NOVAKMATIJA20. OPAČIĆĐINO21. OVČARIČEKSTJEPAN22. PELINDANIEL23. RENDULIĆANTE24. SALATOVIĆANA25. SUŠANJDENIS26. ŠESTAKMONIKA

5

27. ŠORIĆTONČI28. ŠTRUKELJMARTINA29. ŠUPICAIGOR30. TOMLJANOVIĆHRVOJE31. VUČIĆMARIJO32. ZORETIĆBORIS33. ZUBČIĆLUKA34. ŽAKULAMANUELA

PREDDIPLOMSKISTRUČNISTUDIJMEHATRONIKE

1. BELAVIĆDAMJAN2. BOŠNJAKSTJEPAN3. BRLEKOVIĆIVAN4. BUSIĆPAJO5. ČRPIČFILIP6. GRGIĆMIKA7. HRSKAŽELJKO8. HRUPEKNINO9. JURČIĆDAMIR10. JURIĆZORAN11. KULAŠJOSIP12. PAVLETIĆTOMISLAV13. PRANJIĆHRVOJE14. ŠOŠTARACTRPIMIR15. ŠTAJDUHARTOMISLAV16. ULJANIĆIGOR

PREDDIPLOMSKISTRUČNISTUDIJSTROJARSTVA

1. BEŠLIĆIVAN2. BOŠKOVIĆTIN3. FABIJANIĆTOMISLAV4. GOLUBIĆIVANA5. GRČIĆMARIN6. GREGUROVIĆJURICA7. GRGIĆANITA8. GUDELJPETAR9. JOVIĆMARIN10. KOVAČEVIĆANTONIO11. KOVAČIĆCHRISTIAN12. LONČARGORAN13. LOVRINOVIĆSARA14. MIGALIĆMATIJA15. POZDERACHELENA16. PUNČECMATIJA17. SEDLAČEKMARIJAN18. SLANACDRAŽEN19. SLAVIĆIVAN20. ŠTANJERMIŠEL21. VUGRINECDANIJEL

Helena Brajdić brajdichelena@gmail.com

SPECIJALISTIČKIDIPLOMSKISTRUČNISTUDIJSTROJARSTVA

1. BRUKETAKREŠIMIR2. CONJARVELIMIR3. ČIŽMEKIVAN4. GAJSKIALEN5. GRGINČIĆELVIRA6. HRANILOVIĆBORIS7. KLENOVŠAKSINIŠA8. KUKUĆDAVOR9. LESIĆMARIJANA10. LUKŠIĆMARIN11. MAMIĆSLAVKO12. MIHALIĆIGOR13. MILJANOVIĆDRAGAN14. NEUHOLDASTRID15. NOVOSELMARKO16. PAVIĆMATEJ17. RENDULIĆMARIO18. ROŽANKOVIĆJOSIP19. TOMURADŽELJKO20. ŽIVČIĆJURAJ

SPECIJALISTIČKIDIPLOMSKISTRUČNISTUDIJISIGURNOSTIIZAŠTITE

1. BOGOVIĆANASTAZIJA2. BOŽIČEVIĆZDRAVKO3. CVETIĆJAVORSKILJUBICA4. CVITANMARIJA5. ČUJKOIVICA6. JURJEVIĆANTE7. KRALJIĆSOFIA8. LEŠKOKRISTINA9. LUKANECMAGDALENA10. LUKASDONKA11. MARKOVIĆIVAN12. MATOVINAIVANA13. MEDURHELENA14. MILJAKGORAN15. MODRIĆIVANA16. OMEROVIĆANDREA17. PERIĆVALENTINA18. PETEKANITA19. SURAĆROBERTO

6

UdrugaKA-MATRIXupartner-stvusVeleučilištemuKarlov-cu - Strojarskim odjelom po-

čelojeprovedbuprojekta„ZnanjemdoZvijezde–primjenadruštvenokorisnogučenja na kulturnom nasljeđu zajedni-ce“, kojim se uvodi novametodologijauakademskoobrazovanje.Ovojenasta-vak međusobne suradnje razvoja turi-stičkihšetnjikrozZvijezdu,započetejošu2016.godini.Novostivezanezaovaj

prosinca2019.godine,anjegovavrijed-nostiznosioko763tisućekuna.Projektsufinancira Europska unija iz Europ-skog socijalnog fonda u 85% iznosa, apreostali iznos Ured za udruge VladeRepublikeHrvatske.

članoviudrugeBiom.Oninasvodeidržekratka predavanja o pticama općenito,njihovim staništima, načinima istraživa-nja, ponašanju i međuvrsnim odnosima,iznose zanimljive crtice o pojedinoj vrstitenampomažudeterminirativrstu.Osim

TRENING PREPOZNAVANJA PTICA

Birdwatcher u nastajanjuDa bi ih vidjeli i čuli ne morate daleko. Izađite na balkon, na malu površinu zelenila ili u park i one će biti oko vas. Gledajte. Slušajte.

Nijeovdjeriječotreningucro-ssfita,nipowerjogi,nitiškolitrčanja već o – treningupre-

poznavanjaptica.Naime,udrugaBiomkoja se bavi zaštitom prirode, njenompromidžbom i popularizacijom, u su-radnji sa Sveučilištem Nord iz Nor-veške već treću godinu za redom or-ganizira trening prepoznavanja ptica.Cilj treninga je kroz niz predavanja temnogoterenskihprogramanaučitipre-poznavati hrvatske vrste ptica vizual-no i auditivno te steći osnovna znanjao ornitološkimmetodama istraživanja.Trening je potpuno besplatan, a ponjegovom završetku polaže se i služ-beni ispit te dobiva certifikat sveučili-šta. Tijekom šestomjesečnog programaobilaze se pticama bitna staništa, odnizinskih,morskih,kontinentalnih,me-diteranskihpadogradskih,mozaičnih(poljoprivreda, šumarci), vlažnih, krš-kih, šumskih... Terena je zaistamnogoivrlosuraznoliki.Tijekomsvakogtere-nasnamasuitreneri,većinombiolozii

SURADNJA VELEUČILIŠTA I CIVILNOG DRUŠTVA

S KA-MATRIXOM DO ZVIJEZDE

projektjestvaranjeinterpretacijskogplanaza jedan lokalitetkao reprezentkulturnebaštine.Provedbomovogprojektadopri-nijetćesejačanjudruštveneodgovornostipredstavnika organizacija civilnog druš-tva, studenata I profesora Veleučilištuu Karlovcu. Tijekom provedbe projektauspostavit će se online centar podrške,izraditćesepriručnik, teprovestibrojneradionice, edukacije, studijska putovanjai javne rasprave. Projekt će trajati do 18.

Helena Brajdićbrajdichelena@gmail.com

štomoguprepoznavatipojedinevrstei podvrste ptica, pojedine vrste znajurazlikovatiipremanjihovomglasanju.Inače, promatranje ptica je zanimljivarekreacijskaaliiistraživačkaaktivnostkojaseprovodinaotvorenom.

SURADNJA VELEUČILIŠTA I CIVILNOG DRUŠTVA

7Dina Botta

dina_botta@yahoo.com

Dalekozor, teleskop, fotoaparat, video, olovka i papir ...Promatračiptica(eng.birdwatcheri)su

vrločestoljudišarolikihprofilakojevežezanimanjezaptice.Općenito,promatračipticasuobrazovaniljudikojiimajurazvi-jenusvijestgledezaštiteprirodeiokoliša,što se odražava na njihov način života,putovanjaiodmore.Možeteihprepozna-ti prema dalekozorima koje im vise okovrataiknjigamasašarenimilustracijamakojenosesasobomposvuda.Ustanjusudugo vremena stajati na mjestu daleko-zorauprtogu jednomsmjeruanerijetkoimumljajusebiubradu,ariječjeoskeni-ranjumentalnih folderakakobismjestilipromatranupticuuodređenukategorijuitakoodredilivrstu.Dakle,pticeseproma-trajugolimokomaliipakbirdwatcherimajedalekozorprijekopotreban,anerijetkoi durbin (teleskop) dobro dođe. Gotovosvaki proizvođač optika nudi i posebneoptikezapromatranjeptica.Važno jedajeonalaganaidapružadovoljnooštruijasnusliku.Uzsebemožeteimatiifotoa-parat,videoopremu,opremuzasnimanjeglasanjaislično,alitojevećzanaprednepromatrače.Vrstesedeterminirajupomo-ćutzv.ključa–knjigeukojimasuukratkoopisane i grafički prikazane gotovo svevrste koje semogunaćiunašem slučajuuEuropi.Svakavrsta ima posebnostpokojojjuseraspoznajeodostalih.Ponekadjedeterminacijalagana–vrstaimaspecifi-čanizgled,načinletailiglasanjeitojevećdovoljnodaseodrediokojojsevrstiradi.Međutim, neke vrste su dosta zahtjevnezadeterminacijupazaraspoznavanjetre-ba imati određenoiskustvo. Prilikomdeterminacije vrstegleda se njezina ve-ličina, oblik tijela,obojenost i vrstastaništa u kojoj pti-ca obitava. Nije naodmet imati i malubilježnicu u kojoj sezapisuju bilješke ovremenu, lokaciji,pojedinosti o viđe-nim pticama, detalji... što može uvelikeolakšati proces de-terminacije.

Promatrati rep, kljun, noge, krila, boje, pruge ...Promatranje ptica je

i sjajna vježba pamće-nja. Pticu se vidi na itreba brzo zapamtiti štose više toga može. Kojeboja perja prevladava?Ima lipticaprugu iznadoka ili je to bila kapica?A kljun? Je li masivanili zakrivljen? Masivankljun je indikator da septica hrani sjemenjem, azakrivljen kukasti kljun

odaje predatorsku vrstu. Ako ptica letinanebuteškojevidjetinjezinuobojenost–vidisesamosilueta.Pastogapratimoje li repdug ilikratak,završava li lepe-

zasto ili je uzak? Jesu li krila šarena iliimajumalu prugu zelene boje? A bojanogutek?Mnogojetusitnicanakojesemora paziti. Uz promatranje ptica ide islušanjenjihovogglasanjaštojenaukazasebe–pticeseglasajupjevomizovom.Uptičjemsvijetusemužjakečujevišenegoženke jer samo oni pjevaju. Neke vrsteimaju širok repertoar i brbljave su doksudrugemučaljive.Jednepjevajupotiho,a neke dominiraju, kao operni pjevači.

Većinuihsečujeuzorualinekepjevajuidanjuinoćupoputslavuja,ilisovasamonoću.Determinacijaglasanjemjeposebnobitnakadakrenelistanjevegetacije.Ondapticevišečujemonegovidimopajestogavrlovažnonaučitikakosekojavrstagla-sa. Prepoznati pjev ptica je isto kao kadse nauči novi jezik, za to treba vremenai strpljenja i puno, puno prakse. SrećompostojiInternetpamnogibirdwatcheraizčitavogsvijetaobjavljujusvojesnimkenarazneplatforme.

Ne uznemiravajte ihPrilikompromatranjavažno je štoma-

nje ometati okolinu, dakle valja biti tih imiran. Nekim vrstama pticama ljudskaprisutnost ne smeta ni najmanje – dapa-če! Jato vrabaca ćemirno napadati kori-cu kruha dvametra od vas, a čaplje su,s druge strane, sramežljive i njih se pro-matra izvećeudaljenosti,umiru i tišini.Pticerazličitoreagirajunačovjekovupri-sutnost, ovisno o vrsti, staništu i dobugodine.Remećenje„ptičjeg javnog reda imira“možeimatinegativneposljedicenanjih - npr.može ih odvratiti od gnijezdačimesejajaostavljajunamilostinemilostpredatorimailipakptićiostajugladnijerstepreplašiliroditelje.Osimtoga...akoihseuznemirujeodletjetće.Zatopromatratiptice treba odgovorno i njihove interesestavljati ispred svojih. Fantastična stvarkodpromatranjapticajeidoprinosistra-živanjimaisaznanjima(tzv.citizenscien-ce–građanskaznanost)teedukacija.Akoznate determinirati vrstu, kao promatračmožetesudjelovatiiumonitoringuraznihvrstaptica te takoornitolozimadostavitivažnepodatke.Trebaznatiirazlikuizme-đupromatračaptica iornitologa.Proma-trači ptica su većinom amateri, zaljublje-niciupticeiprirodu,dokseornitolozimasmatraju oni kojima je promatranje pticaposaoiprilikompromatranjaseoslanjajuna znanstvene metode istraživanja. Onoštoihvežesu–ptice.Zanimanjei ljubavprema oko 10 500 vrsta kralješnjaka kojiimaju kljun, perje, nesu jaja i čija je ana-tomijaprilagođenaletu.Pticesuneizosta-van dio ekosustava, indikatori promjenau okolišu, povezuju ekosustave udaljenetisućama kilometara i široko su raspro-stranjene.Dabiihvidjeliičulinemoratedaleko.Izađitenabalkon,namalupovrši-nuzelenilailiuparkionećebitiokovas.Gledajte.Slušajte.

8

9

10

Dvanajpopularnijanapitkausvi-jetusuvodaikava.Bezvodesene može, a kava svakodnevno

budimilijuneljudidiljemsvijeta.Kažudaisammiriskavemožeprobuditi.Kava je , pretpostavlja se,poznataveć

više od 3.000 godina. Prema legendi, ot-kriojujeetiopijskipastirKaldikojijepri-mijetiodasunjegovekozepunoživljekadbrstezrnakave.IzEtiopijenapitaktrgovi-nomstižedoArabijeiširisesvijetom.Za-nimljivojedajeprvistavkatoličkecrkvebiodajekava„đavolji”napitakkojivjer-nikeodvlačiizcrkve.U18.stoljećupapaKlementXI.posvećujekavukojaseotadakaokršćanskopićeširicijelomEuropom.FrancuskikraljLujXIVnarediojedase

sagradiprvistaklenikuEuropidabiseunjemuuzgojiloprvodrvokaveuFrancu-skoj,poznatokaoplemenitodrvo.Onojepostalojednoodnajplodnijihnasvijetupadanasodnjegapotječumilijardeprimjera-kadrvećaarabicediljemsvijeta.

Arabicu najviše volimo pitiPrvukavanuuHrvatskojotvoriojeLeo-

poldDuhn1748.godineuZagrebu,ago-stisu,osimkave,moglipopitičajivrućučokoladu.UKarlovcujeprvabila“KaiserCaffeeHaus”,naugluRadićeveiTomisla-voveulice,izgrađenaoko1850.godine.Iz-gorjelaje1864.godine,aunovoizgrađenojuglovniciotvorena je„Bartelovakavana”kojuje1903.godineoslikaoslikarInkiostriMedenjakpajedobilainovoime“Secessi-on”.Imalajeraskošnuacetilenskurasvje-tu,što jezaonodobabilapravasenzaci-ja.Pojavomprvihavionakavanadobivaime„Aeroplan”.Od1875.godinenaugluRadićeveiZrinskogtrgaradiGradskaka-vana,danasPapasbar.KavanaCentraljetakođerbilaradoposjećivankružokgdjeseveć1905.mogločitatidesetkerazličitihtiskovinauzskupocjenukavu.Zrnokavejezapravosjemebiljkekave

kojamožedoživjetivišeod200godina.To

jekošticaunutarcrvenkastogilirozavoćazvanogkavinatrešnja.Unutartogplodaobičnosudvazrnakave.SvakavakojaseuzgojinaplanetuZemljidolaziizpodruč-jaokoekvatorakojisenazivaPojaskave.Postojedvijevrstekave,arabicairobusta.Imajurazličitiokusisadržerazličitekoli-činekofeina.Arabicajemnogopopularni-jai70%kavekojasepopijeusvijetujetevrste.RobustaseuzgajavećinomuAfriciiIndoneziji,asamazrnasadržedvostru-kovišekofeinaodkavearabica.Robusta

imaviše kofeinauodnosuna arabicu, akofeindajegorakokuskave.Arabicasa-držigotovo60%višelipidaiimadvostru-kovećukoncentracijušećeraodrobusteizatonamjearabicaukusnija.Što jekavajeftinija,najvjerojatnije jevećiudiorobu-ste.Arabicaobičnonarasteizmeđu2,5do4,5metarauodnosuna4,5do6metararo-buste.Robustazrnasukružna,aarabicazrnasuovalnogoblika.Oko75%svjetskeproizvodnje kave je arabica, oko 25% jerobusta.Braziljenajznačajnijiproizvođač

arabica zrna, a Vijetnam je najveći proi-zvođačrobustazrna.

Blagodat za tijelo i dušuKavajeizrazitobogataantioksidantima.

Do sada je otkrivena klorogena kiselina.Jedna norveška studija pokazala je da jevišeod60%antioksidantaukrvipodrije-tlomizkave.Tojevjerojatnouzrokbrojnihdobrobitikojekavaimazanašezdravljeusmislu smanjenja rizika zanastanakkro-ničnihbolesti.KavatakođersadržinekeBvitaminetemineralekalijimangan.Osimštonasrazbuđuje,kavapogodu-

je zdravlju mozga. Aktivni sastojak ukavi je kofein, stimulans koji je najčešćekonzumirana psihoaktivna supstanca nasvijetu.Kofeinmožepoboljšatiraspolože-nje, pravovremeno reagiranje, pamćenje,budnost.Uklanjablagudepresijuipotičekreativnost.Kofeindjelujenaživčanisu-stav,ubrzavametabolizamipovećavaok-sidacijumasnih kiselina.Može drastičnosmanjitirizikoddijabetesatipa2,smanju-je rizik odAlzheimerove i Parkinsonovebolesti, a nedavno je dokazano da kavadjelujeantibakterijski,štojuvišepijemotojemanjirizikodkarijesa.Crna strana kave je ovisnost. Preporu-

čujesepitimaksimalnotrišalicednevno.Ukoliko pijemo previše kave postajemoovisni. Najuočljiviji simptomi ovisnostisu glavobolja, bezvoljnost i razdražlji-vost.Provjeritejesteliovisniokavi.Jedandannemojtepitikavu.Akovasboliglava

KAVA – OTROV I LIJEK

Friško mljevena i bez mlijeka je najbolja Jedno istraživanje je pokazalo da turska kava, koja je puna polifenola i antioksidanta te sadrži umjerene količine kofeina, ima veze s većim zdravstvenim koristima u usporedbi s drugim načinima ispijanja kave.

Ivana Kukovec:Kavu pijem samo ujutro da se razbudim. Prije

sam bila ovisna o kavi i dnevno sam znala popiti pet ili šest šalica. Tako velika količina kave, od-nosno kofeina, šteti zdravlju pa sam zato srezala svoju dnevnu dozu.

Antun Ožanić:Pijem kavu od prilike jednom tjedno jer mi je

fina. Kava stvara ovisnost jer ima utjecaj na re-ceptore za koje se vežu neurotransmitori. Pored toga, ima i štetan učinak na zdravlje jer potiče lučenje hormona koji uzrokuje pojačano lučenje vode i može dovesti do dehidracije.

Natalie Cindrić:Ne pijem kavu. Ne znam utječe li pozitivno ili

negativno na zdravlje, ali ja ju ne pijem jer mi nije ukusna. Kava ma gorak okus pa zato više pre-feriram kakao, a često pijem i čaj.

11

znači da ste ovisni. Zbog neumjerenostiuispijanjukavejavljajuseidrugiopasnisimptomikaoštosunapetost,hiperaktiv-nost,nepravilnolupanjesrca,proljev.Naoprezutrebajubitibolesnicikojiimajuvi-sokitlakjerkavaćegadodatnopovisiti.

Najzdravija je turska kavaNajukusnija i najzdravija je svježe sa-

mljevena kava. Kao i kod cijeđenja sokaodpovrća i voća, tako je i kodmljevenakave, antioksidanti će nestati uništava-njemvanjskogslojazrna.Zatobibilodo-brodasevratimomlincimazakavukakobisačuvalizdraveesencijalnetvarikave.Jednoistraživanjejepokazalodaturska

kava, koja je puna polifenola i antioksi-dantatesadržiumjerenekoličinekofeina,imavezesvećimzdravstvenimkoristimau usporedbi s drugimnačinima ispijanjakave.Mlijekoukavismanjujeučinakko-feina.Zaslađivačkojikoristitetakođerjebitan.Umjestošećeramožesestavitimed.Ukavumožetedodavatiiprahodvanili-je, cimet, sirovučokoladu ilikakaoprah.Trenutakkadajekavaprevrućazakonzu-miranjejenajboljizaisprobavanjearome.Degustatori isprobavaju kavu na različi-tim temperaturama, kakobi osjetili čitavspektar prisutnih okusa. Kava je dakle,kaoivino,dobraakojepijeteupreporu-čenimkoličinama.Osluškujtesvojorgani-zamisaznatćetejelivašaoptimalnadozajedna,dvije ili tri kavenadan, smijete lijepitiposlijepodneilijezavasboljaonaublaženamlijekom.

Zanimljivosti o kavi:•Davnoprijekavasekonzumirala

kaohrana.Afričkaplemenamiješalasujemašćuiizrađivalaenergetskeku-glicekojesupopotrebižvakaliitimeunosilivećukoličinuenergijeikofeina.•Nekizastupajustajalištedapo-

drijetloimenakavedolaziodarapskeriječi„qahwa“kojauprijevoduznačiarabijskovino.•211.simfonijakojujeskladao

JohannSebastianBachpoznatijajekaoKantataokavi.•NjemačkikemičarRunge,napo-

ticajslavnogGoethea,prvijeizoliraokofeinizkave.•Prvawebkamerajeizumljena

zbogposudezakavu.ZnanstvenicinaSveučilištuCambridgesupostavilikamerunaposlukakobiznalikadajeposudazakavuprazna.

Lara Manojlovićlaracosette1@gmail.com

Emilija Hanžek:Kavu pijem samo povremeno, najviše jednu ša-

licu tjedno. Ako popijem više od jedne šalice, po-činju mi se tresti ruke. Ne znam koliko kava šteti zdravlju, ali ništa nije dobro piti u prevelikim koli-činama. Svima koji kavu piju kako bi ublažili umor poručila bi da radije pokušaju sa zelenim čajem.

Suzana Pikec:Pijem kavu, uglavnom kada sam s frendicama, a

to je dva do tri puta mjesečno. Smatram da kava ne stvara ovisnost, već neku vrstu navike. Ništa nije štetno ako se pije u umjerenim količinama pa tako ni kava, ali ako ju prekomjerno unosimo u organi-zam vjerujem da ima i štetne učinke.

•Britanskiznanstvenicisučak2011.godinestvorilivozilokojegpokrećekavaiupravotovozilodržirekordzanajbrževozilopogonjenobiološkimgorivom.Vozilojenazvano„Car-pu-ccino“,automobilpostižebrzinuod96km/h,askilogramomkavemožeprevalitipetkilometara

•Uprosincu2001.godineBraziljekaonajvećisvjetskiproizvođačkave,proizveomirisnupoštanskumarkicu,kakobipromoviraosvojukavu.Mirispoštanskemarkicetraječaktridopetgodina.•KopiLuwak,najskupljakavana

svijetudobivasetakodazrnaposebnoprobranekaveprođukrozprobavnitraktazijskogcibeta,životinjesličnemački.Godišnjeseproizvedetekoko450kilogramaovekavekojadoseževisokucijenu,preračunatookošesttisućakunazakilogramiliod250do500kunapošalici.•Kavabezkofeinaimakofein.Ne-

mogućejeupotpunostiuklonitikofeinizkave.•Potrebnasu42zrnakavekakobi

sedobilajednašalicaespresa.•Kavajedrugaporedurobakojom

senaZemljinajvišetrguje.Prvajenafta.

•Naplantažamakavediljemsvijetazaposlenojeoko25milijunaljudi.•Dnevnosenasvijetupopije2,25

milijardišalicakave,anajvećikavopijesuFinci.

•„Dokvassmrtilinedostatakkavenerastave”,takojetonekadabilouTurskoj.Naime,postaromturskomobičajuakomužnijeopskrbioženukavom,onajeimalapravonarazvod.•Hrvatigodišnjetroše5,1kgkave

poglavistanovnikatenaispijanjekavetroše2,25milijunasati.•Smrtonosnadozakofeinaje50-100

šalicakave,ovisnootežini,zdravstve-nomstanjuitolerancijipremakofeinu.Nekiljuditresusevećnakonjednešalice,adrugijepijukaovodu.•Ispijanjekavenakonprevišealko-

holanećevampomoćiuotrježnjenju.Kofeinneutječenanivoalkoholaukrvi,onsamosmanjujesedativniefektetanolaičininasbudnijima,alinepo-

pravljautjecajalkoholanapercepcijuiprocjenu.

SAVJETI STRUČNJAKA:•Samimeljitekavuizamirišite

prostorijuprijesamogkuhanja.•Idealnakoličinakavesudvije

žličicena180mlvode.•Kadakavuzalijetekipućom

(zakuhanom)vodom,onaispuštaki-selinuigorčinu.Idealnatemperaturavodezakuhanjekaveje93stupnja.Jednostavnozakuhajtevodu,makni-tejusvatreipričekajte45sekundi.•Akovamsvinaporipropadnu

kavimožetedodatišećerimlijekokojićeneutraliziratigorčinuomilje-nogjutarnjegnapitka.

Mateja Jurčević:Obožavam kavu. Popijem sigurno šest ili se-

dam šalica dnevno. Smatram da pijenje kave nije ovisnost. Zašto bi bila ovisnost?

12

Danijele, što je SUP?

SUPiliStandUpPaddlingjeveslanjenadasciiliveslanjestojeći.SUPzadnjihgodinapostajepravihit i iznimnopo-pularanoblikaktivnostinaotvorenom,relaksacijepa i sporta. Sve seviše lju-di njime bavi i o njemupriča. Postojesportskiklubovi čija jeosnovnaaktiv-nost takvoveslanje,aorganizirajuse inatjecanjautomsportu.Riječ jeaktiv-nostinavodi,gdjeosobastojinadasciiveslomseodgurujeodpovršinetetakolaganoploviigušta.Stojišiveslaš,jed-nostavno.

RAZGOVOR: DANIJEL MIHELČIĆ, SUP-er

SUP-ovi, nova popularna zabava na vodiSUP ili Stand Up Paddling je veslanje na dasci ili veslanje stojeći. SUP zadnjih godina postaje pravi hit i iznimno popularan oblik aktivnosti na otvorenom, relaksacije pa i sporta. Dovoljno je pola sata za svladavanje osnova, a tehnika ide s praksom.

Sigurno ste imali prilike vidje-ti ljude kako stoje na dasci zasurfanje i veslaju, zabavljaju se

i uživaju istražujući vodene tokove imorskeobale.Moglisteihvidjetiinaje-zerukakoveslajupremaotokuiliistra-žuju rukavce rijeke, ili se pak otisnuna more s kakvom lijepom uvalicomumislima.Moždavamnisupromaklenišarenilodaskinakojimastoje–SUP-ovikojesvojimizgledompodsjećajunascene iz spotova Beach Boysa, kao niveslauludimbojama.VidjelisteljudekakouživajunaSUP-u.Susrelismoses jednim ljubiteljem SUP-a,DanijelomMihelčićemkakobimalovišesaznalioovomoblikurekreacijeiljetnezabave.

13

Dina Botta dina_botta@yahoo.com

Ti živiš u Delnicama i navodno se u Delnicama još davnih dana počele SUPati?Tako je (smijeh). Postoji fotografija

čovjeka koji vesla na dasci na delnič-komPotokujošdavne1938.godine.Tojejednaodprvihfotografijasovihpro-stora,čakjeisvjetskipoznata.Kakobiobilježilitajpovijesnidogađaj,uneko-likonavratasmoorganiziraliradionicenatomistomPotokuteLokvarskomje-zeru,gdjesmoljudimanastojalipribli-žiti SUP, davali im instrukcije, družilise,bilojeikoncerata...

U čemu je tajna uspješnosti SUPa? Zašto je postao tako popu-laran?SUP je vrlo svestran. Može ga se

promatrati kao outdoor rekreacijskuaktivnost,fitnesaktivnost,vrstutrenin-ga,turističkuaktivnost,odnosnonačinobilaska neke lokacije, razgledavanjenavodi,utrkena jezerima,velikimri-jekama,morima,adrenalinskisportnabrzacimarijeka,itd.

Je li teško savladati osnove SUPa?Uopće nije, baš zato je SUP sve po-

pularniji.SUPanjesebrzo i jednostav-nonauči,nezahtijevanikakvoprijašnjeiskustvo niti posebnu fizičku spremu.Daleko je najjednostavniji od bilo ko-jegoblikasurfanjatejepogodanzasveuzraste;pravi je family friendlysport.SUPatimogudjecaistarijeosobe.Do-bra stvar kod SUPa je što se veslatimožena svimvodenimpovršinama –morima,jezerimairijekamaitotijekomčitavegodine.

Je li samo vesla-nje teško?U principu nije, ri-

tam veslanja i udalje-nost koju ćete prijećiprilagoditesebi.Trebamalo vježbe dok sene uhvati ravnoteža.KadaSUPateradivamcijelotijelo.Trebaodr-žavatibalans iveslati.Donjidiotijelaitrbuhradi na održavanjuravnoteže i stabiliza-ciji tijelanadascidokruke, prsa i leđa radenazaveslajima.

Što nam sve treba da bi proSUPali?Za SUPanje su po-

trebni daska i veslo.SUP daske mogu bitičvrste, načinjene odepoksi smole, drva,kombinacije karbona i kevlara, raznihvrstaplastike, ali ima i onihnanapu-havanje. Zamislite, stavite dasku uprtljažnik auta, u ruksak ili na bicikl,dođetedovode,napušete ju iotisnetese!Napuhankesutakođerpopularnijekod ljudi koji nemaju toliko prostorazačuvanjeiliprijevozčvrstedaske,ot-pornije su namehanička oštećenja odtvrdih dasaka, jednostavne za popra-vakiodržavanje.Kakojeovaaktivnostsvestrana,postoji inekolikodisciplinau veslanje pa samim time i nekolikovrstadasaka,ovisnoopotrebiveslačai vode na kojoj se vesla. Za početnikesunajboljetouringiliallarounddaske.Tosuvišenamjenskedaskeprimjerenezaupotrebuusvimuvjetima,širokesu,

velikog volumena i sta-bilne,imajudobrukliznupovršinu i drže smjer namirnijimvodama,aomo-gućuju i dobro osnovnomanevriranje na valovi-ma.Tamanzapopodnev-no opuštanje, izlete, ali iozbiljnijeveslanje.

Koliko novaca iz-dvojiti za SUP?

Daska i veslo za SUPmogusenabavitiusvakojtrgovini windsurf opre-me. U Hrvatskoj postojinekoliko ovlaštenih dis-tributeraitrgovaca,acije-ne su šarolike, ovisnodali je riječ o rekreacijskimSUP-ovima na napuha-vanje ili profesionalnim.Daska može koštati i do15.000kn,vesloi2.000kn,alizarekreativcesucijenepunoniže.

Kako postati SUP surfer? Pa možete upisati početnički tečaj

u kakvom windsurf centru, gdje ćetenaučitisvašta-odsigurnostinadasci,ponašanja na vodi te osnovne tehnikeveslanja na SUP dasci. Ali mislim daje najjednostavnije da vas nauči netkotko već SUPa. Dovoljno je pola satazasvladavanjeosnova,a tehnikaidespraksom.

14

SVI SU LUDI ZA KVIZOVIMA

I VELEUČILIŠTE OBUZELA MANIJA PUB KVIZOVAU kvizu “Diplomac” dosada je svaki puta sudjelovalo 5 do 6 ekipa. Na prvom ujedno i uvodnom kvizu pobjedu je odnijela ekipa “Mrs. Robinson”, dok je u drugom i trećem kolu kviza pobjedu odnijela ekipa “Teddy Beers”.

U smišljanju novih načina oboga-ćivanja društvenog života stu-denatauKarlovcukaojednaod

ideja sepojavila iorganizacijapubkvizauprostorimaStudentskogcentra.BudućidasukvizoviuKarlovcutrenutnoaktual-niivrlopopularni,nijebiloteškopronaćiosobukojagaorganizirala ivodila–po-znati karlovački kvizaš Saša Lenuzzi. Ukvizu “Diplomac” dosada je svaki putasudjelovalo5do6ekipa.Naprvomujed-no i uvodnom kvizu pobjedu je odnijelaekipa“Mrs.Robinson”,dokjeudrugomitrećemkolukvizapobjeduodnijelaekipa“TeddyBeers”.PubkvizoviuKarlovcu,zarazlikuodnekihdrugihgradovauHrvat-skoj nemaju dugu tradiciju, sporadičnosuseorganiziraliuPapasbaruuorgani-zacijikarlovačkogRotarykluba.NekolikoputauKarlovcujegostovaloiizdanjeda-leko najmasovnijeg hrvatskog pub kvizapodnazivomKOZA,koji je iuKarlovcuprivukao 25 ekipanaMaloj sceniHrvat-skogdoma.Od tadadodanasuKarlov-cu jeaktivnapubkviz ligapodnazivomKA047ukojojnatjednojbazisudjeluju24ekipe,aodržavaseucaffebaru„Ziggy”.Prvasezonajepočelauveljači2017.,akaonajuspješnija ekipa izdvojila se „OsvetaSchmokljana“ koja je ostvarila ukupnupobjeduu2.i3.sezonikadjenavelikom

finaluprvokaonatjecatelj,azatimikaopjevačnastu-pioipopularniAlenVita-sović, inače i sam ljubiteljkvizova.Neki Karlovčani su ti-

jekomgodinaosvajalipo-zamašneiznosenaraznimtelevizijskim kvizovima,a trenutno kao formalnonajjači igrač izdvaja seDraženaCukinukojije22.naslužbenojindividualnojranglistiigračakojuizda-jeHrvatskikvizaškisavez.UpravojeDraženbiokapetanekipeKAli-barkojajenastupilananedavnomSpringOpenVallisAureauPožegi,koja jeusa-stavu Cukina/Lisac/Lenuzzi/Rukavinaostvarila respektabilno 11.mjesto u kon-kurenciji 31 ekipa mahom sačinjenih odnajkvalitetnijihhrvatskihkvizaša.UjednoseuKarlovcusvakitjedanmoguodigratiinajprestižnijihrvatskiindividualnikvizo-vi-Cro100,Squizzed,Vrućih200,150u50-kroz sudjelovanjeu timkvizovimabilotkomožeodmjeritisnagesKotigom,Vu-korepom,Međeral-Sučevićem,Moranom,ali i nizom drugih poznatih hrvatskih isvjetskih kvizaša. Pub kviz za studentepodnazivom„Diplomac“uspješnojeodr-

Helena Brajdić brajdichelena@gmail.com

žanutrikola.KolikodugoćeseDiplomacnastavitiovisitćeointeresuibrojuprijav-ljenihekipa,zasadjesigurnodaćeprekoljetabitipauzakojaćebiti iskorištenazapredstavljanje kviza Diplomac studenti-mainjihovimprijateljimakojisusedosadrjeđesusretalisovakvimoblikomzabave.Za kraj najavljujemo 16. svjetsko kvi-

zaško prvenstvo koje će se igrati lipnju,istovremeno u pedesetak svjetskih drža-va,sudjelovatćeprekotritisućenajboljihsvjetskihkvizaša,amoćićesepoprviputodigratiiuKarlovcu.

15

Mr.sc. Marina Tevčić, viši predavačv.d. pročelnica

Tomislav Dumić, mag.ing.agr., predavač

Dr.sc. Nikolina Smajla, prof.v.š.

odjel u mirovanjunema pročelnika

prof.v.š.

OVAN (21. 3 - 20. 4.)STUDIJ: Pravo je vrijeme da prijeđete iz riječi u

djela. Pun indeks je mnogo bolji odraz sposobnosti od praznih priča. Ako se tako postavite, nadolazeći ljetni rokovi će za vas biti pun pogodak.

LJUBAV: Ako je ikad postojao neki strah od razgo-vora sa suprotnim spolom, pravo je vrijeme da ga se riješite jer dolazi vaše vrijeme. Razgovore ćete vodi-ti samouvjereno i opušteno. Na put vam može stati samo vaša lakovjernost pa se pripazite laskavih i ne-iskrenih osoba. Oni koji su u vezi, mogu odahnuti jer ih ovaj mjesec očekuje mirno razdoblje.

ZDRAVLJE: Bit ćete puni energije, ali pazite da vas to ne uvede u fizičke obračune.

BIK (21. 4 – 21. 5.)STUDIJ: Riskirajte. Izađite na ispite na koje se do

sada niste usudili izaći jer je sreća ovaj mjesec na vašoj strani. Uz dobru pripremu, uspjeh vam je za-garantiran.

LJUBAV: Nitko nije savršen. Ne gubite vrijeme tražeći savršenstvo već učite kako prihvaćati različi-tosti i raditi kompromise.

ZDRAVLJE: Previše brinete oko svega što uvelike utječe na vaše zdravlje. Morate se opustiti.

BLIZANCI (22. 5 - 21. 6.)STUDIJ: Ne vjerujte kolegama koji vam nude „po-

moć“. Ostanite vjerni sebi i svojem znanju jer vam se smiješe uspješni ispitni rokovi.

LJUBAV: Upustit ćete se u flertove, osvajanje, ljubavne igre, zavođenje i izazove. Uživat ćete u pa-žnji koju će vam pokloniti osoba koja vas privlači. Vi točno znate što želite i držite sve konce u svojim rukama. U vezi ćete otkriti nove zajedničke interese i aktivnosti.

ZDRAVLJE: Za bolove u želudcu jer stres glavni krivac.

RAK (22. 6. - 22. 7.)

STUDIJ: Odlično ćete slagati s kolegama. Ipak, učenje i ispiti vam i dalje nisu jača strana. Morat ćete se malo više potruditi kako bi ostvarili uspjeh na ispitima.

LJUBAV: Pustite prošlost i okrenite se sadašnjo-sti. Upoznat ćete nove ljude koji će vam malo proši-riti horizonte. Među njima će se naći i jedna poseb-na osoba. Ne dopustite da vam ta osoba izmakne jer ćete propustiti mnogo romantike i zabave.

ZDRAVLJE: Zdravlje je u redu, ali ste psihički is-crpljeni.

LAV (23. 7 - 22. 8.)

STUDIJ: Vrijeme je da se izborite za sebe i uberete plodove svoga rada. Knjigu u ruke i rasturite ispite!

LJUBAV: Na velike ljubavi ćete još malo morati pričekati. Ne očajavajte zbog onog što nemate već se posvetite prijateljima i obitelji. U vezama će vla-dati harmonija.

ZDRAVLJE: Imunitet bi vam mogao pasti. Čuvajte se stresa i napornih ljudi.

DJEVICA (23. 8 - 22. 9.)

STUDIJ: Pripazite da zbog studentskih poslova ne zanemarujete učenje i ispite. Nema boljeg ulaganja od ulaganja u znanje i budućnost.

LJUBAV: Nemojte sjediti na dvije stolice. Done-site odluku i budite joj dosljedni. U vezama slijede svađe i nesuglasice zbog manjka iskrenosti s obje strane.

ZDRAVLJE: Bit ćete skloni ozljedama i lošoj sreći. Dobro otvorite oči i pazite na sebe!

VAGA (23. 9. - 22. 10.)

STUDIJ: Skloni ste iluzijama i pretjeranom opti-mizmu. Ništa vam neće pasti s neba, za dobre ocje-ne i pun indeks ćete se morati pošteno potruditi.

LJUBAV: U laži su kratke noge. Iskrenost je ono što će vašu simpatiju više impresionirati od lovačkih priča. Veze će postati nestabilne pa ne započinjite nepotrebne svađe.

ZDRAVLJE: Čuvajte se padova i to ne samo onih na ispitima!

ŠKORPION (23. 10. - 21. 11.)

STUDIJ: Vrijeme je da se trgnete. Rokovi su na vratima i ako se potrudite mogli bi biti vrlo uspješni. Sreće imate, a znanje ovisi o vama.

LJUBAV: Srest ćete davno zaboravljenu ljubav. Ovaj put budite pametniji i ne dopustite joj da vam izmakne. Ako ste u vezi pokušajte više cijeniti svoju bolju polovicu.

ZDRAVLJE: Zbog umora bi vam mogao pasti imu-nitet. Pokušajte dovoljno spavati i ne izlagati se stresu.

STRIJELAC (22. 11. - 21. 12. )

STUDIJ: Pomognite kolegama koji vas zamole za pomoć. Dobro se dobrim vraća pa će zbog toga i vaši ispitni rokovi biti uspješniji.

LJUBAV: Priznajte što osjećate i tako ćete osvojiti osobu oko koje se već dugo trudite. Morate napra-viti prvi korak ako ju ne želite izgubiti. U vezi će doći do nesuglasica zbog ne slaganja u raspodjeli finan-cija.

ZDRAVLJE: Bit ćete pomalo depresivni i pasivni pa se zato okružite ljudima koji vas usrećuju i koji vam pružaju podršku.

JARAC (22. 12. - 20. 1.)

STUDIJ: Ne posustajte zbog nekoliko padova. Za nadolazeće rokove malo više učite i rezultati će biti mnogo bolji.

LJUBAV: Gubite vrijeme na osobu koja vas ne cijeni dok vam je prava osoba ispred nosa. Priđite joj na pravi način i napokon ćete biti sretni. U vezi postavite stroge granice i pravila jer bi u suprotnom moglo doći do velikih nesporazuma.

ZDRAVLJE: Skupljate previše frustracija i nape-tost usebi. Moglo bi doći do eksplozije na destrukti-van i neočekivan način.

VODENJAK (21. 1. - 18. 2.)

STUDIJ: Za napredak koji toliko želite morate ulo-žiti i malo truda. Počnite učiti već sad i indeks vam više neće biti prazan.

LJUBAV: Nemojte biti materijalist u ljubavi. Iza-berite osobu koja vas čini sretnom, a ne onu koja vam stalno nešto poklanja. Materijalnim stvarima osobe često skrivaju istinu ili vas žele podmititi. U vezi nemojte bježati od problema već razgovarajte sa svojim partnerom/partnericom.

ZDRAVLJE: Imat ćete puno energije pa ju pamet-no iskoristite.

RIBE (19. 2. - 20 .3.)

STUDIJ: Studentski posao će vam smanjiti uspješ-nost na ispitnim rokovima. Pokušajte biti bolji pre-ma kolegama.

LJUBAV: Slijedi vam ljubavna suša. Posvetite se prijateljima i fakultetskim obavezama. Veza vam je na tankom ledu zbog vaše sebičnosti. Naučite se ci-jeniti ono što imate jer ćete inače završiti sami.

ZDRAVLJE: Kratki ste sa živcima. Pokušajte s jo-gom ili meditacijom.