PROMET U TURIZMU- skripta za III. kolokvij –

- kvalitetu prometne usluge čine udobnost, brzina, točnost, redovitost, cijena, sigurnost, dodatne usluge tijekom prijevoza te mogućnost prijevoza „od vrata do vrata“

- vrijednost prometne usluge – sastoji se od prenesenog dijela vrijednosti prometnih sredstava, vrijednosti utrošenog rada u njenu proizvodnju te vrijednosti koja se stvara posredstvom tržišnog mehanizma

- čimbenici koji utječu na promet – vrsta prometnog sredstva (prema prometnoj grani); obim prometa (broj prevezenih putnika); udaljenost prijevoza; stupanj iskorištenosti prometnog kapaciteta; prometna infrastruktura (kvaliteta, gustoća i razvijenost); stupanj neravnomjernosti prometa (oscilacije u potražnji); organizacija rada; odnos bruto i neto rada prometnoga sredstva te uvjeti prijevoza (usljed kvalitete prometnice)

- najekonomičniji promet je vodni (pomorski) pa unutarnji, željeznički, cestovni pa zračni promet; u putničkom prometu (posebno turističkom) značajniji su drugi neekomomski kriteriji pa je redoslijed prometnih grana po važnosti drugačiji od onog u teretnom prometu

- troškovi – nastaju zbog prijevoza putnika i tereta; mogu se promatrati s motrišta prometnog poduzeća, korisnika prometne usluge i društva odnosno gospodarstva

- kriteriji podjele: a) prema prometnim granama – različiti troškovi prometnih sredstava, infrastrukture i signalno-sigurnosnih uređaja u različitim granama

b) prema izvorima nastanka – troškovi materijala, amortizacije, usluga, održavanja i troškovi plaća

c) prema sudjelovanju u prometnom procesu – vezani za sam proces prijevoza ili režijski (bitni za pripremu, organizaciju i prodaju prometne usluge)

d) prema mjestu nastanka – početno-završna faza i faza prijevozae) prema onome koga opterećuju – opći (ne mogu se u točnom iznosu

vezati za određeno mjesto nastanka i nositelja pa se određenim kriterijima raspoređuju na sudionike u prometu-režijski, zajednički, indirektni i sl.) i pojedinačni (vežu se za određeno mjesto nastanka ili nositelja-posebni, neposredni, direktni i sl.)

f) prema odnosu između planiranih i stvarnih – planski troškovi se izračunavaju prilikom planiranja prometnih pothvata i putovanja dok stvarni su oni koji su nastali tijekom procesa proizvodnje prometne usluge

- fiksni troškovi – „troškovi kapaciteta“ (u masi je uvijek ista); većina ovih troškova postoji i kad se promet uopće ne ostvaruje jer su posljedica prometnog kapaciteta; izrazito neelastični i njihov udio u ukupnim troškovima je znatno veći od varijabilnih troškova

- najznačajniji su amortizacija sredstva za rad, premije osiguranja, najamnine i zakupnine, troškovi grijanja i rasvjete, plaće zaposlenika i sl.

- ukupni fiksni troškovi – nezavisni o veličini prometa dok su prosječni fiksni troškovi u obrnuto proporcionalnom odnosu s veličinom prometa (manji što je promet veći i obrnuto)

- apsolutno fiksni troškovi – nepromjenjivi u svim okolnostima pa su prisutni čak i prilikom privremenog ili trajnog prestanka prometa; to su primjerice troškovi kapitala, amortizacija, osiguranje sredstava za rad, najamnine i zakupnine

- relativno fiksni troškovi – pojava koja prati svako aktiviranje novog kapaciteta u prometu

- varijabilni troškovi – uvjetovani veličinom prometa (proporcionalno); najznačajniji su troškovi goriva, maziva, potrošnog materijala i plaće zaposlenika koji su izravno vezani za proces proizvodnje prometnih usluga

- proporcionalni – rastu kako raste povećanje prometa- degresivni – rastu sporije od rasta prometa; pokazuju trend smanjenja s

porastom veličine prometa- progresivni – pokazuju porast; suprotni od degresivnih- regresivni – s povećanjem veličine prometa opadaju i to kao ukupni i kao

pojedinačni

- remanentnost (zostajanje) troškova – događa se da prilikom smanjenja prometa troškovi padaju sporije nego li se smanjivao promet; posljedica je različite strukture i ponašanja fiksnih i varijabilnih troškova ali i drugih čimbenika poput trenda kretanja prometa i sl.

- vozarina – cijena prometne usluge koju snosi korisnik prometa; određuju se na četiri različita načina:

a) slobodno utvrđivanje vozarina – prilikom sklapanja ugovora o prijevozu između prijevoznika i korisnika prijevozne usluge; u domeni prometa po posebnim ili povremenim potrebama (ne u linijskom prometu); prijevoznik uzima u obzir udaljenog, pripadajuće varijabilne i fiksne troškove ali na konačnu cijenu utječe odnos ponude i potražnje, trajniji odnosi suradnje, platežne mogućnosti korisnika i sl.

b) administrativno utvrđivanje vozarina – instrument kojim država osigurava ostvarenje ciljeva prometne politike u okviru strategije gospodarskog ili društvenog razvitka (najčešće u željezničkom, pomorskom linijskom, nacionalnom zračnom ili gradskom i prigradskom prometu); vozarine određene od strane državnog tijela su ispod razine ekonomskih vozarina (iznos se određuje da bude prihvatljiv korisnicima-primjer otoci i sl.)

c) određivanje vozarina od strane pojedinih udruženja – primjenjuje se kada prijevoznici žele spriječiti nelojalnu konkurenciju (poslovanje na granici ili ispod granice isplativosti); u međunarodnom zračnom prometu razinu cijena utvrđuje IATA (Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika)

d) samostalno utvrđivanje vozarine – od strane prijevoznika, primjenjuju privatna poduzeća rukovodeći se tržišnim kretanjima; najčešće cestovni linijski i međunarodni pomorski linijski promet

- potražnja za prometnom uslugom u turističke svrhe je male elastičnosti kada: nema alternativnog prometnog sredstva, prijevoz alternativnim sredstvom ima za posljedicu jako veću cijenu, udio cijene prometne usluge u ukupnoj cijeni putovanja je mali, postoji navika korištenja određenog prometnog sredstva te odstupanje u kvaliteti prometne usluge nije veliko

- troškovi i vozarine u cestovnom prometu – ceste dostupne svim korisnicima bez ograničenja pa ne postoji osnova za uspostavljanje monopola pa troškovi tako ovise o: udaljenosti (gorivo, mazivo, pneumatici, potrošni dijelovi, čišćenje, servis); vremenu (takse za vozilo, amortizacija, osiguranje i plaće osoblja) te visini naknada za korištenje infrastrukture; cestovni prijevoznik može povećati cijenu usluge iznad željezničke tarife zbog kvalitetnije usluge uvjetovane većom frekvencijom prometa na određenoj relaciji, kraćem trajanju putovanja te lakšoj dostupnosti putne karte

- troškovi i vozarine u željezničkom prometu – fiksni troškovi dominantni (infrastruktura i vozni park); problem je nemogućnost fazne izgradnje pruge, nemogućnost preciznog utvrđivanja veličine prometa, neelastičnost (fizička ovisnost vlaka o pruzi) te vrlo spori tehnički progres; dosta su veliki i operativni troškovi (održavanje, režijski troškovi, trošak samog prijevoza) a teško je i odrediti troškove prema onome koga terete (nemoguće utvditi koji troškovi spadaju pod teretni, a koji za

putnički promet, a kamoli za pojedini vlak ili putničko mjesto); vozarine ovise o udaljenosti i o 2 razreda

- troškovi i vozarine u zračnom prometu – uobičajena je podjela na troškove na zemlji (amortizacija, održavanje staza, plaće osoblja, troškovi prodaje i promocije) i troškovi u zraku (amortizacija i održavanje aviona, gorivo i mazivo, te plaće osoblja); vozarine se obračunavaju ili od strane države, od strane IATA ili slobodnom pogodbom između prijevoznika i naručitelja

- troškovi i vozarine u pomorskom prometu – apsolutno fiksni troškovi (amortizacija, premije osiguranja, troškovi kapitala-kredit broda, održavanje-trup broda); uvjetno fiksni (troškovi goriva i maziva, plaće članova posade, dio troškova održavanja, lučki troškovi-pilotaža, tegljenje, privez i odvez te agencijske pristojbe) te varijabilni troškovi (lučke pristojbe po ukrcanom putniku i vozilu te provizije putnim uredima i agencijama za svaku prodanu putnu kartu, troškovi hrane i pića za putnike te dio troškova posade)

- troškovi i vozarine u riječno-jezersko-kanalskom prometu – dominatna uloga fiksnih troškova ali u ukupnom zbroju manji jer varijabilni ovise o većoj potrošnji goriva kod uzvodne plovidbe; na vozarine utječe i konkurencija a najčešće je pogodba između brodarskog poduzeća i turističke agencije

- međuovisnost kapaciteta i potražnje – kako osigurati proizvodnju dovoljnog obima u vrijeme velike potražnje jer se usluga ne može uskladištiti; koja je potražnja prema kojoj treba odrediti optimalni kapacitet; što učiniti s viškom kapaciteta u razdoblju smanjene potražnje; koji je prihvatljiv iznos podkapacitiranosti i prekapacitiranosti te kako korištenje kapaciteta u uvjetima oscilacija uskladiti u dugoračnom procesu porasta potražnje i povećanja kapaciteta

- usko grlo – pojava kada je postojeći kapacitet manji od prometnih potreba što rezultira pojavom zastoja u tom dijelu infrastrukture

- oscilacija – razlika između najveće i najmanje potražnje za prometnom uslugom u promatranom razdoblju; mogu biti dnevne, tjedne, sezonske, povremene (blagdani) i cikličke

- vršno opterećenje – utvrđivanje prometnih kapaciteta prema prometnim potrebama; umanjuje profitnu stopu prometnih djelatnosti zbog ulaganja velikih sredstava u kapacitet

- indirektna profitabilnost – veće profitne stope u hoteljerstvu, ugostiteljstvu, trgovini i sl. zbog prometnih kapaciteta dimenzioniranih prema najvećoj potražnji

- mjere za ublažavanje cikličkih oscilacija prometne potražnje – tarifna politika (niže cijene u razdoblju male potražnje i obrnuto); iznajmljivanje ili rasprema voznog parka u razdoblju smanjenje potražnje; unajmljivanje prometnih sredstava u razdoblju velike potražnje te komercijalna politika (pronalaženje novih poslova radi upošljavanja kapaciteta u razdoblju smanjene potražnje); suradnja s turističkim agencijama na ponudi turističkih putovanja te suradnja s drugim organizatorima putovanja (škole, vjerske zajednice i sl.) u razdoblju smanjene turističke potražnje

- razina sigurnosti je najniža u cestovnom, zatim zračnom, nakon toga u željezničkom pa na kraju u vodnom prometu

- na sigurnost u cestovnom prometu utječu: prometno sredstvo, prometna infrastruktura, čovjek i ostali nepredvidljivi čimbenici

- najčešći uzroci prometnih nezgoda – prevelika brzina, nepoštivanje razmaka između vozila, pogrešna procjena tijekom pretjecanja te vožnja pod utjecajem alkohola

- najčešći krivac je čovjek, najčešće stradavaju vozači u dobi do 30 godina, u gradovima posebno ugroženi pješaci i biciklisti, više nezgoda u ljetnim mjesecima i u razvijenijim zemljama, broj nesreća veće gdje je manje policije, pravna regulativa manje stroga i razina edukacije manja te da je broj nezgoda veći kod lošijih cesta i gdje ima više poljoprivrednih sredstava na prometnici

- elementi aktivne sigurnosti – kočnice, upravljački mehanizam, gume, svjetlosni i signalni uređaji, uređaji za povećavanje vidnog polja vozača, konstrukcija sjedala, usmjerivači zraka, uređaji za grijanje, provjetravanje i hlađenje unutrašnjosti vozila, vibracija vozila te buka

- elemetni pasivne sigurnosti vozila - konstrukcija karoserije, vrata, pojaseva, naslona za glavu, vjetrobranskog strakla i zrcala, položaj motora, spremnika za gorivo, rezervnog kotača i baterije, odbojnici, zračni jastuci te uređaji upraljačkih sustava u vozilu

- učestalost prometnih nezgoda veća na dijelovima prometnica s kanaliziranih udubljenjima, odlomljenih krajevima kolnika, s pukotinama i rupama, bez označenih krajeva cesta te s lošom kvalitetom kolnika

- mjere za povećanje sigurnosti na cestama – odabir optimalnog tipa prometnice, odabir optimalnog rješenja ostalih infrastrukturnih objekata (raskrsnica, terminala i križanja s željezničkom prugom), održavanja kolnika ceste, održavanja signalnih uređaja, primjena upravljačkih sustava te odvajanje različitih vidova prometa (biciklističkog, pješačkog i poljoprivrednih strojeva od motornih vozila)

- čovjekovo ponašanje u prometu determiniraju: karakter (toleratnost, poštivanje pravila, odgovornost), zdravstveno stanje (utjecaj ljekova, alkohola i droga) te obrazovanje i kultura

- inteligentni transportni sustav (ITS) – obuhvaća skupinu suvremenih računalnih, komunikacijskih i senzorskih tehnologija koje imaju za cilj povećanje učinkovitosti, sigurnosti i zaštite okoliša postojećih transportnih tehnologija

- temeljni ciljevi: a) povećanje radne učinkovitosti i kapaciteta prometnog sredstvab) povećanje osobne mobilnosti, ugodnosti i korisnostic) povećanje sigurnosti putovanjad) smanjenje potrošnje energije i troškova zaštita okolišae) povećanje sadašnje i buduće produktivnosti pojedinaca, organizacija i grupa

korisnika- pozitivni učinci: bolje iskorištavanje propusne moći i prihvatnog kapaciteta infrastrukture,

skraćenje vremena putovanja komercijalnih i osobnih prometnih sredstava, ušteda troškova za javni sektor, veće zadovoljstvo korisnika prometa te manje zagađenje

- prema vrsti: namijenjeni individualnim korisnicima, grupama korisnika te specijalnim korisnicima

- prema području djelovanja – u gradskom prometu, na magistralnim prometnicama, na specifičnim objektima infrastrukture i u prometnim sredstvima

- prema namjeni – oblikovan kao sustav upravljanja prometom, sustav informiranja sudionika u prometu te sustav nadzora vozila

- najznačajniji upravljački sustavi u gradovima : sustavi upravljanja prometnim svijetlima, sustavi nadzora i upravljanja prometnim tokovima, sustavi parkiranja i navođenja te sustavim promjenjivih znakova i poruka

- sustav Galileo – rezultat inicijative EU i European Space Agency i predstavlja satelitsko-navigacijski sustav koji omogućava vrlo precizno utvrđivanje lokacije pokretnog ili nepokretnog objekta u bilo kojem trenutku; oko 30 satelita; u cestvnom prometu u sklopu putnog računala i putem mobitela (mape i lokacije, pozitivno kod hitnih slučajeva); jako koristan u pomorskom prometu (lokacija broda na otvorenom moru, konfiguracija obale, kod uplova u luke)

- sigurnost zračnog prometa – sigurnost koja proizlazi iz elemenata podsustava zračnog prometa i sigurnost u slučajevima nastupa nepredviđenih okolnosti; učinkovitija provjera putnika – uporaba biometričnih naprava koja pridonose boljoj indentifikaciji putnika te uporaba suvremenih uređaja za provjeru prtljage, osoba i otkrivanje opasnih materijala

- sigurnost u vodnom prometu – ISM kod – sustav sigurnosnih postupaka i mjera koji poduzimaju zaposlenici na brodu, na kopnu i putnici kako bi u slučaju nezgoda mogli pravovremeno i ispravno reagirati; na smanjenje sigurnosti utječe i konstrukcija trajekata, značajke brzih brodova i visoki stupanj automatizacije brodova

- prirodni okoliš sačinjavaju svi prirodni resursi na određenom području dok čovjekov okoliš obuhvaća ono što je čovjek izgradio (zgrade, prometnice, kulturna dobra…)

- utjecaj na okoliš ima dvije osnovne značajke: pojava je globalna i ima internacionalno značenje i pojava nije vezana samo za promet ili turizam ili neku drugu gospodarstvenu aktivnost iako na njih te promjene utječu

- emisija štetnih stvari proprocionalna je protrošnji energije, a promet je zaslužan za 29.8% ukupne svjetske potrošnje energije (cestovni 84,4%, zračni 11,1%, željeznički 2.5% i vodni 2% potrošnje)

- ekonomija prostora – znan. disciplina koja nastoji pomiriti različite zahtjeve korištenja prostora na način da se sačuvaju prirodni resursi i ostvari okruženje ugodno za život čovjeka (prometna infrastruktura i prometna sredstva koriste prostor i vizualno degradiraju)

- izračun prihvatnog kapaciteta turističke destinacije – broj turista koji mogu boraviti u destinaciji bez ugrožavanja prirodnih resursa (turizam ostavlja veće količine otpada za zbrinjavanje, veću potrošnju energije i veću količinu pitke vode)

- prihvatni potencijal tur. destinacije – najveći broj turističkih korisnika koji istovremeno posjećuju turističko mjesto bez neprihvatljivih poremećaja fizičke, ekonomske i socio-kulturne okoline, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetilaca

- koncept održivog razvoja – takav razvitak u kojemu su veličina i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađene s veličinom i dinamikom proizvodnih i potrošnih procesa koji se odvijaju u prirodi

- potencijalni problemi – kako osigurati da i privatni sektor primjenjuje ova načela; kako odvratiti privatno prometno poduzeće od prometne aktivnosti u zaštićenom ili osjetljivom području te kako kvantificirati održivi razvitak i pridodati mu atribut dugoročnosti

- razvojni koncepti: slobodni razvitak, intenzivni razvitak (postoji kontrola nadležnog tijela), alternativni turistički razvitak (ekoturizam), održivi turizam (između slobodno razvitka i izostanka razvitka) i izostanak razvitka (zaštita okolišta)

- koncepti putničkog prometa: neograničeni razvitak, održivi razvitak (više javnim sredstvima i alternativna goriva), spori razvitak bez ili uz potporu društva

- logička načela – podrazumijevaju optimizaciju prometnih tokova na određenom području s obzirom na kriterij najveće financijske učinkovitosti i očuvanja okoliša

- logistika turističke destinacije – implicira optimizaciju svih tokova na području destinacije, s ciljem maksimizacije dobiti poduzeća, zaštite okoliša kao neobnovljivog resursa i ponude kvalitetnoga turističkog proizvoda

- “zelena logistika” – nastoji definirati načela rasporeda izvora i ishoda teretnih tokova te usputnih zaustavnih točaka posredstvom njihovog rasporeda i najmanjeg broja vožnji cestovnim vozilima

- osnovni princip koji bi se trebao koristiti pri adresiranju odgovornosti za očuvanje prirodnih resursa treba biti da troškove zaštite prirode treba snositi onaj tko je uzrokovao zagađenje

- politike zaštite okoliša - državno tijelo treba definirati politiku zaštite okoliša; osigurati primjenu politike; definirati ulogu turista koji odabirom turističkog proizvoda djeluje sukladno politici te evaluirati transportne sustave u konceptu održivog razvoja

- politika zaštite okoliša zasnovana na parcijalnim mjerama – zaštita od emisije štetnih plinova i tvari, zaštita od emisije buke, korištenje sredstava gradskog prometa, primjena mjera organizacije gradskog prometa radi disperzije prometa, mjere prostornog rasporeda prometa na širem području te uvođenje alternativnih vidova prometa

- cjelovite politike zaštite okoliša – temelje se na 4 grupe mjera: administrativne (standardiu kontrukciji, dozvoljenoj emisiji štedljivih tvari i buke te obvezujuće ponašanje u slučajevima ekoliških katastrofa); ekonomske (porezi na olovni benzin, prema pogonskoj snazi motora, naknade za korištenje cesta te razne novčane kazne); tehološke (ekološki automobili, organizacija prometa ispod zemlje, veće korištenje željezničkog i ostalog srodnog prometa) te mjere gospodarenja prostorom

- katalizator – uređaj čiji kemijski spojevi reagiraju sa štetnim sastojcima ispušnih plinova tvoreći manje štetne tvari