PRESS�CLIPING�

�����������������������������������������������PORTALI�2012���

VOXPORTAL.HR

SVEU�ILIŠTE U ZADRU

Promocija autobiografskog romana "260 dana"

Udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Zadarske županije poziva na predstavljanje potresnog autobiografskog romana "260 dana".

Autor Marijan Gubina, ro�en 1981. godine u Vinkovcima, zajedno sa svojom obitelji zarobljen je i sproveden kao 10-godišnjak u srpske koncentracijske logore, gdje je proveo 260 dana. Svoja potresna iskustva iznio je u knjizi, s porukom da ne osu�uje i ne mrzi. Danas živi u Osijeku. Roman je u kratkom vremenu preveden na 14 jezika.

Predstavljanje knjige održat �e se 28. prosinca u Sve�anoj dvorani Sveu�ilišta u Zadru, s po�etkom u 18 sati.

Objavljeno 27.11.2012

http://www.voxportal.hr/vijest/promocija-autobiografskog-romana-260-dana/27527.html

POSKOK INFO

260 dana

Nedavno su Hrvatsku uzburkale domoljubne strasti. Ne samo Hrvatsku nego i susjedne zemlje. Mnogi su pohrlili davati svoje analize o presudi generalima. Mnogi su upozoravali na ove ili one kontekste u kojima se mora sagledavati presuda. Politika je tako postala omiljena tema i onima koji je ne vole komentirati �ak ni za kavom. �ak, može se re�i da je komentiraju i kada decidirano kažu: ,,Ne volim komentirati politiku”. Politika se bavi sa svima nama i mi se neophodno moramo baviti s njom kako bi jednoga dana izgradili bolje i kvalitetnije društvo kako bi moglo odgovoriti svim društvenim pojavama. Koliko god se raznorazni istraživa�i i analiti�ari trude koncipirati i jasno secirati neke pojave teško da �e ikada uspjeti sagledati sve situacije i ‘ukalupiti’ ih u jedan sustav.

Neke od situacija su one, jednostavne, životne pri�e ljudi kojima se politika bavila više nego što su oni to htjeli. Mnoge takve pri�e se izgube u mnoštvu ‘zanimljivijih’ pri�a te se usidre u sje�anjima samo onih osoba koji su doživljeli situacije o kojima ne žele ni pri�ati najintimnijim sugovornicima. Koliko god pomišljao da je rat strašna i nepotrebna stvar i ljudskom mozgu velika uvreda, ne mogu ni sam zaobi�i pri�e obi�nih ljudi koji su proživjeli iskustvo rata. Oni najmla�i �lanovi zajednice, koje pokušavamo posebno zaštiti bez obzira kojoj kulturi, naciji i indoktrinaciji pripadali, sigurno spadaju me�u najve�e žrtve oružanog sukoba i gotovo nikada vas ne ostavljaju ravnodušnima bez obzira iz kojeg su tabora – našeg ili neprijateljskog.

Neki dan sam pro�itao knjigu >>260 dana<<. Knjigu sam �itao gotovo u jednom dahu. Po�eo sam je �itati u tramvaju i nastavio je �itati hodaju�i do stana i dovršio je u stanu. Knjiga nije velika. Broji stotinjak stranica, a govori o iskustvu zato�eništva Marijana Gubine koji je, kao desetogodišnjak, za vrijeme Domovinskog rata bio zato�en 260 dana u selu Dalj. Slikovit opis doga�aja, koje je doživio kao desetogodišnjak, prikuje vas uz stranice knjige, te vas jedan tren prebacuje iz osje�aja u osje�aj kao nekakav rollercoster. Bezizlazne situacije koje ne ulijevaju nadu ispreple�u se gotovo iz dan u dan.

Konkretno, sam Marijan kao desetogodišnjak i nije shva�ao situaciju. Znao je, samo, da su neki zli ljudi došli ubiti njega i njegovu obitelj. Percepcija mu je bila sužena, što zbog godina, što zbog nevjerovanja da ljudski duh uop�e može djelovati na na�in na koji su djelovali zli ljudi tog vremena. Marijan spominje situacije u kojima je morao sakupljati leševe poznatih ljudi, �istiti ostatke njihovih tijela te trpiti batine i uvrede od svih aktera koji su sudjelovali u

tim nemilim doga�ajima. Nevjerojatno je što su, možda, najviše Marijana mu�ili oni koji su ga poznavali od malena. Njegovi susjedi koji su ga tjerali na prisilan rad te oni koji su mu poznavali oca. Me�utim, izdržao je. Ponajviše zbog hrabre obitelji koja se žrtvovala za njega, a on im istom žrtvom vratio za taj dragocjeni dar. Ljubav majke i oca, ljubav sestara, ljubav koja je ogoljena od raskošnih rije�i i sre�e davala je snagu malom Marijanu da izdrži sve neda�e te da jednoga dana svijetu pokaže okrutno lice rata.

Marijan je dopustio sebi da kroz pisanje knjige oslovi �initelje tih zlo�ina – ZLIM. Nije generalizirao ni ukazivao prstom na jedan narod nego je jednostavno ljude klasificirao na dobre i zle. Zlo�ine nad Marijanom i njegovom obitelji izvodili su pripadnici �etni�kih paravojnih organizacija. Me�utim, Marijan isti�e i dobre ljude iz redova srpskog naroda koji su mu na trenutke pomagali i spašavali ga od gotovo sigurne smrti. Koliko gruba, nerazumna i nehumana ponekad može biti politika i ljudi koji je provode, svjedo�i Marijan, u opisu doga�anja kada je zbog batina završio u srpskom Domu zdravlja gdje ga je odbila lije�iti doktorica samo zato što je Hrvat.

I dok je cijeli svijet, još i u to vrijeme, poznavao sudbinu Anne Frank , na ovim prostorima (a tko zna gdje još sve i danas) zlo�inci kao da nikada nisu �uli za nju i njenu sudbinu. Još je strašnije što u tom vremenu rata odrasli ljudi jednostavno zaborave da su i oni nekada bili djeca. Djetinjstvo je prvi biser na ogrlici života.

Sudbina svakog �ovjeka je hijerarhirana na taj na�in i djetinjstvo svake osobe je svetinja u koju se ne dira. Nažalost, i danas svjedo�imo najokrutnijim zlo�inima protiv najosljetivijih �lanova naše zajednice. Dužnost nam je usprotiviti se takvim zlo�inima. Svjedo�enje Marijana Gubine najbolji je put u ostvarivanju civiliziranog društva. Sigurno je da se ova knjiga mora na�i na policama svakog ku�anstva, ali i u školama kao službena literatura koja bi odgajala mlade naraštaje u toleranciji drugih i ljubavi prema životu, obitelji i Bogu.

Ivan Pavi�i� l ., poskok.info Objavljeno: �et, 29.12. 2012 http://poskok.info/wp/?p=26425

HERCEGOVINA�INFO�

Marijan Gubina: Mojih 260 dana u logoru Osje�anin�Marijan�Gubina,�utamni�en�kao�desetogodišnji�dje�ak,�svoju�je�kalvariju�preto�io�u�roman.�Za�filmsku�adaptaciju�knjige�zainteresirao�se�i�Oskarom�ovjen�ani�producent�Branko�Lustig��

izvor:�vecernji.hr�01.07.2012�u�12:00�Pro�itajte�cijeli��lanak�

http://www.hercegovina.info/mediji/vecernji-hr/marijan-gubina-mojih-260-dana-u-logoru-5513

Vecernj

Marijaratnom

Ja slogoSa deotvar

Foto: M

�

Objavlje

http://w287552

ji.ba

an Gubinam stradava

sam djorimaeset samram ugo

Marko Mrkon

eno: 14.05.2

www.vecernj

a 30-godišanju

je�aka m bio loostiteljs

nji�/PIXSE

2011

ji.ba/vijesti/

šnji poslov

k koji j

ogoraš, sski obrt

ELL

/ja-sam-djec

vni �ovjek

je 260

sa 14 got. Borim

cak-koji-je-

k iz Osijek

0 dana

odina nm se pro

-260-dana-c

ka piše dn

a �am

a ulici, otiv dro

camio-logor

evnik o sv

mio u

sa 19 oge

rima-clanak

vom

k-

A fogbékem

Írta: Lj. Mol

Eszék –szerb fonyelvrekisebbsMarijan kelet-szagresszkoncentcsonka Édesapjsikerült tkellett hdolgozonyitott, észokásaszerzett

SegítenMarijan aA jótékoHorvátorkisebbsémegvásáA rengetcsaládi éÉlete ars

olytábmisszi

lnar Mónika2012

– Marijan Guogolytáborb lefordítottá

ségeket szeGubina 198lavóniai Dálió vetett vég

trációs táborcsalád ezutája és lánytesteljesen feldagynia otthott, kés�bb pés nem sokkaival, és új ét a civil szfér

ni a kisebbsa saját élettanysági akciórszágban él�égeknek ajánárolja, nemcsteg szenvedééletet él, harcs poeticájána

borból sót indí

2. május 03. csütö

ubina mindba került. Aák, egyfajtaeretné támo81-ben szüleyára költözögett, amikor r foglya lett. án új életet stvére tragikdolgoznia, emonát, és az upedig diszkókal kés�bb méletet kezdetrában: a káb

ségeknek apasztalatát oók elköteleze� kisebbségenlja fel. A könsak egy megésen, viszoncol a függ�séak tartja, hog

szabaított

örtök, 09:45

dössze tízévAz átélt borza békemisszogatni. etett Vinkovcött. A hatf�s is Marijan sA szenvedékezdett Esz

kus halála azmiatt viselkeutcán élt. Hivkban vállalt

megismerte tt. Az elmúlt bítószerekke

osztja meg att híve, aki a

eken szeretnenyv magyar ngrázó olvasmtagságon, útégek ellen, fi

gy azokat sem

dult gy

ves volt, amzalmakról kziós szerep

ciban. Nyolccsalád norm

szüleivel és hés, a kínzásoéken. Riporzonban mélyedési zavarovatásos sof�munkát minleend� felesévek során

el való vissza

az emberekk 260 nap elne segíteni. Anyelv� változ

mányt birtokotkeresésen áiatalokon segm szabad gy

yerek f

mikor 260 nakönyvet írt, pet szán. A

céves volt, amális életénehárom testvok és a fájdartalanyom itt y nyomokat ok léptek fel �rnek tanultnt biztonságiségét, akineönkénteskéaélés felszá

kel annak érdnevezés� proA könyv szerzzata hamarolhat, hanem

átment Marijagít, és egy béy�lölni és ítél

feln�tt

apra családamelynek, bevételb�l

mikor a csaek az 1991nérével együalom 260 navégezte el hagyott a lenála. Tizen, épít�ipari mi �r. 2000-be

ek a hatásáraént rengetegámolásáért h

dekében, hogojekttel els�sz�i jogáról lesan megjeleegyúttal jóté

an Gubina mékemisszióbkezni felettü

ként

djával együtmiután töba horvátors

lád az ugyanyarán kezdtt egy szerb

apig tartott. Aaz általános

elkében, amnégy évesemunkáskénten saját vena felhagyott

g tapasztalatharcol többe

gy példát musorban a emondva, a bnik, és aki

ékonykodik isma 30 éves, bba is belekezdk, akik ártott

tt egy bb szági

ncsak �dött

b A s iskolát. it sosem n el t ndégl�t

rossz tot k között.

tasson.

bevételt a

s. boldog dett. ak neki.

�ITLUK�NET

U subotu promocija autobiografskog romana “260 dana” autora Marijana Gubine

Obavještavamo vas da �e se dana 22.12.2012. godine u �itluku, u hotelu “Brotnjo” u 18 sati organizirati promocija autobiografskog kratkog romana “260 DANA”, autora gospodina Marijana Gubine.

Dnevnik 260 dana djelo je malog �ovjeka koji je svakodnevnim radom na samome sebi uspio probiti sve barijere, otvoriti o�i i realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kuteva. Klju�an element bio je odvojiti srce od mozga, osje�aje od razuma – što je posebno teško, pogotovo s tragedijom na svojim le�ima. Kao koleteralna žrtva biva zarobljen 260 dugih dana, proživljava svakodnevne nezamislive patnje, umire nekoliko puta, sahranjuje svoje bližnje i naposlijetku nakon 6360 sati ponovo vidi svjetlo dana.

Bez obzira na veliku patnju, strašne trenutke koji su ga pratili 260 dana i trenutke koji �e ga pratiti do kraja života, odvažio se prenijeti svoje doživljaje na ostatak �ovje�anstva, s namjerom da prikaže, u prvom redu zdravo, pozitivno razmišljanje te da pošalje nekoliko poruka �ovjeku.

Osnovna poruka koju autor šalje jest sljede�a:

Ja, desetogodišnji dje�ak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istog, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove HRVATI. Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da �inite loše, niti zbog nacionalizma, niti zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga. Ja, Marijan Gubina, ne osu�ujem, ne mrzim…

Da nije rijec o obicnoj promociji i o obicnoj knjizi dodite i uvjerite se sami.O knjizi više možete pogledati na www.260-dana.com

Svako dobro žele Vam

Tim 260 DANA & citluk.net., Objavljeno:�18.12.2012.,��admin Prosinac 18, 2012 Vijesti

http://citluk.net/u-subotu-promocija-autobiografskog-romana-260-dana-autora-marijana-gubine/

SRBIJA�������������������������������������Zavod�za�kulturu�vojvo�anskih�Hrvata�

„Do�sada�smo�se�odazivali�na�sve�pozive,�a�gdje�nismo�bili�aktivnim�sudionicima�nazo�ili�su�makar�predstavnici�naše�udruge.�Tako�smo,�primjerice,�nedavno�bili�na�predstavljanju�knjige�'260�dana'�autora�Marijana�Gubine�u�Osijeku�i�s�njim�dogovorili�daljnju�suradnju�na�promociji�ove�zanimljive�autobiografije.�Osim�povezanosti�s�našim�obližnjim�udrugama,�uspostavili�smo�suradnju�s�KUD�om�'Tkanica'�iz�Vinkovaca,�koji�su�nam�ve��bili�u�gostima,�a�na�našim�koncertima�u�Vajskoj�nastupio�je�i�renomirani�zbor�HKPD�a�'Jela�i�'�iz�Petrovaradina�te�ženska�pjeva�ka�skupina�HKPD�a�'Silvije�Strahimir�Kranj�evi�'�iz�Ba�kog�Brega.�Cilj�naše�udruge�je�promovirati�i�druga�podru�ja�naše�kulturne�baštine�i�suvremenog�stvaralaštva,........�

http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/747-hkpu-zora-u-vajskoj-obiljeila-prvu-obljetnicu-djelovanja �

JAVNO BA�

�ITLUK - Nikad ve�e zanimanje na prostoru Brotnja prilikom predstavljanja neke knjige nije vladalo kao prilikom promocije autobiografskog kratkog romana “260 DANA”, autora Marijana Gubine, koje je uprili�eno u �itlu�kom hotelu Brotnjo.

Dnevnik 260 dana djelo je malog �ovjeka koji je svakodnevnim radom na samome sebi uspio probiti sve barijere, otvoriti o�i i realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kuteva. Klju�an element bio je odvojiti srce od mozga, osje�aje od razuma – što je posebno teško, pogotovo s tragedijom na svojim le�ima.

Kao koleteralna žrtva biva zarobljen 260 dugih dana, proživljava svakodnevne nezamislive patnje, umire nekoliko puta, sahranjuje svoje bližnje i naposlijetku nakon 6360 sati ponovo vidi svjetlo dana.

Bez obzira na veliku patnju, strašne trenutke koji su ga pratili 260 dana i trenutke koji �e ga pratiti do kraja života, odvažio se prenijeti svoje doživljaje na ostatak �ovje�anstva, s namjerom da prikaže, u prvom redu zdravo, pozitivno razmišljanje te da pošalje nekoliko poruka �ovjeku.

Osnovna poruka koju autor šalje jest sljede�a:

Ja, desetogodišnji dje�ak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istog, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove HRVATI.

Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da �inite loše, niti zbog nacionalizma, niti zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga.

Ja, Marijan Gubina, ne osu�ujem, ne mrzim…

Promociji romana nazo�ilo je preko 250 okupljenih što dovoljno govori o znatiželji Brotnjaka za knjigu ovog mladog autora.

Dakle, �initi dobro je vrlina ljudi, praštati, voljeti a ne mrziti, to je ono na što poziva autor Gubina, koji je kao desetogodišnji dje�ak prošao pakao logora, stradavanje obitelji, smrt, bol, strah.

Ipak, uzdigao se iznad straha, neizvjesnosti, bola i danas kao zreo �ovjek koji nosi teret velike tragedije gubitka oca i sestre, zagovara mir, ljubav i praštanje. Tijekom predstavljanja autobiografije „260 dana“ autor Marijan Gubina nije mogao skriti suze, kazavši kako iznova proživljava teške trenutke, ali danas zna da je svaki rat pa i Domovinski bio sukob dobra i zla.

Zlo u kona�nici po Božjoj objavi mora izgubiti. Upravo to objašnjava zašto su Hrvati pobijedili u neravnopravnome ratu, jer smo se �asno borili za svoju Domovin i svoj narod.

Knjigu „260 dana“ predstavio je general Živko Budimir, predsjednik Federacije BiH, naglasivši kako je knjiga ostavila dubok dojam i na njega koji je sam bio sudionikom ratnih zbivanja, ali ga je i oduševila zato što je Marijan �ovjek pun ljubavi i razumijevanja, te svojim dijelom daje jasnu poruku da mržnja nije riješenje i poziva da više niti jedno dijete ne proživi ratne strahote.

Ulomke iz knjige „260 dana“ �itali su Robert Pehar, glumac HNK Mostar i autorov prijatelj Ante Matijevi�. Program je glazbeno uveli�ala skupina „Brotnjo“, a vodila novinarka Danijela Šakota.

JAVNO.ba., Objavljeno: Ponedjeljak, 24 Prosinac 2012 14:10

http://www.javno.ba/kultura/foto-predstavljanje-romana-q260-danaq.html

E-ZADAR

Marijan Gubina: Oslobodimo se gor�ine, Božji smo narod

�

Zadar

"260 dana" naziv je knjige Marijana Gubine. Mladi Vinkov�anin imao je samo 10 godina kada je s obitelji odveden u srpski koncentracijski logor. Tamo je proveo 260 dana.

Iskustvo koje je zauvijek promijenilo njegov život Marijan je približio Zadranima na promociji spomenutog autobiografskog romana koji �itatelje ne ostavlja ravnodušnima.

Porazgovarali smo s Marijanom koji nam je kazao kako ga je iz kalavarije koja nije prestala ni nakon izlaska iz logora kada se suo�io sa siromaštvom izvukla samo vjera i snaga duha. Roman koji je napisao preveden je na desetak svjetskih jezika, a sav prihod Marijan upla�uje u humanitarne svrhe.

Osoba sam koja u svakom zlu pronalazi dobro. Cijela moja obitelj bila je u logoru, naravno, to je loše, ali dobro je što smo svi bili u istom problemu. Pozitivno je to što smo se brinuli jedni za druge. Odgojen sam kao krš�anin i Božje prisustvo osje�ao sam i u tom paklu. Godinama sam radio na sebi da bi mogao kontrolirati odre�ene emocije i zdrav razum.

Klju� mojeg romana je to da unato� kalvariji - ne mrzim. Ne generaliziram. Razumijem ljude koji nose teret gor�ine. Oni su žrtve. Ali moramo se osloboditi tog gnjeva; tog križa. Naravno, to nije lako. Ali je mogu�e'', kaže Marijan.

Marijan Gubina posebno naglašava da negativan kontekst ispoljava loš stil života. Gnjev i mržnja lako se prenose iz generacije u generaciju.

''Hrvati su Božji narod. To je potvr�eno devedesetih, kao i nedavno, oslobo�enjem generala. Zašto bi mijenjali svoju ulogu i kroz mržnju stvarali sebe kao negativne osobe?''

Osvr�u�i se na poruku oslobo�enih generala, u kojoj narodu poru�uju da se okrenu budu�nosti, Gubina vjeruje kako je to najbolji mogu�i pristup.

''Mi moramo ostaviti naše generale njihovim obiteljima. Jasno, �ekali smo ih sve ove godine, ali nemamo pravo o�ekivati da generali sada nešto naprave za nas. Oni su to ve� u�inili! 20 je godina žrtve iza njih. Nama nisu dužni više ništa.''

autor: Iva Pejkovi� .,Objavljeno: 29.11.2012

http://www.ezadar.hr/clanak/marijan-gubina-oslobodimo-se-gorcine-bozji-smo-narod

Knjiga „260 dana“ autora Marijana Gubine bit �e predstavljena od 19.00 sati. Knjiga je djelo malog �ovjeka koji je svakodnevnim radom na samome sebi uspio probiti sve barijere, otvoriti o�i i realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kutova. Desetogodišnji dje�ak nalazi se na krivom mjestu, u krivo vrijeme, zajedno sa svojom šestero�lanom obitelji.

Izložba „Sje�anje“ i promocija knjige „260 dana“ aktivnosti su organizirane povodom Dvadesete godišnjice sje�anja na herojski grad Vukovar.

Objavljeno:

http://www.nasice.com/vijesti/112-nasice2013/udruge2013/ustanove2013/citaonica2013/2578-nasice12112011.html

NOVA TV

Dan 14. kolovoza se u Hrvatskoj obilježava Dan sje�anja na zato�ene i nestale, a tom vam prigodom donosimo šokantnu ispovijest jednog od najmla�ih hrvatskih logoraša, Marijana Gubine.

http://novatv.dnevnik.hr/clanak/inmagazin/donosimo-ispovijest-najmladzeg-hrvatskog-logorasa.html

TIMEOUT HR

Roman�preveden�na�14�jezika��

Marijan Gubina u Zadru predstavlja "260 dana"

Autor Marijan Gubina Zadranima �e u srijedu, 28. studenog u sve�anoj dvorani Sveu�ilišta predstaviti svoju knjigu “260 dana”, roman koji je u vrlo kratkom vremenu preveden na �ak 14 jezika. "260 dana" autobiografski je roman Marijana Gubine ro�enog u Vinkovcima koji je kao desetogodišnjak s obitelji bio zarobljen i odven u srpske koncentracijske logore, gdje je proveo 260 dana. Potresna pri�a ali i poruka da se nakon svega ne smije mrziti i osu�ivati, dovoljan je razlog da ove srijede s po�etkom u 18 sati do�ete na predstavljanje romana kojem �e nazo�iti i sam autor. Objavljeno:27.11.2012

http://aktualno.hr/novosti/tag/dana/29213_Marijan+Gubina+u+Zadru+predstavlja+260+dana.html

LIJEPANASADOMOVINAHRVATSKA.COM

Nikog ne osu�uje

Knjiga je predstavljena na Sveu�ilištu u Zadru, a autor Marijan Gubina malo je govorio o doga�ajima iz logora. Umjesto njegove rije�i, �itani su ulomci iz knjige, a Marijan je poru�io da danas više nikoga ne mrzi, ne osu�uje, da ne generalizira. Kazao je da mu je drago što su predstavljanje njegove knjige organizirali upravo maloljetni branitelji iz Zadra jer je veliki broj maloljetnih branitelja s njim prošao pakao srbijanskih logora.

Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne dovedete sebe u napast da �inite loše, ni zbog nacionalizma, ni zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga. Ja ne osu�ujem, ne mrzim. Pitaju me u �emu je “fora”. Nema “fore”. Ljude dijelim na dobre i zle, i ni na koji drugi na�in – rekao je Gubina.

Objavljeno: http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/novosti/3954-marijan-gubina-kao-djeak-zavrio-u-srpskim-logorima-silili-su-me-da-nosim-krvava-trupla-silovali-su-mi-sestru

SS PREGRADA

"Mirotvorac" i 260 dana

21. rujna - na Me�unarodni dan mira gostovao je u našoj školi gospodin Marijan Gubina. Projektom MIROTVORAC i predstavljanjem autobiografskog djela 260 dana gospodin Marijan nije nikog u dvorani ostavio ravnodušnim...

Za iniciranje susreta je zaslužan 2.d razred, odnosno u�enica Mateja Škrnjug koja je pro�itala roman i kontaktirala autora na Facebooku. S g. Gubinom bio je i Dino Jeluši� koji je napisao tekst i glazbu pjesme "Prošao sam sve".

��

260 dana je dnevnik iz logora, svjedo�enje žrtve iz domovinskog rata, kada je g. Marijan imao 10 godina i bio zato�en sa svojom šestero�lanom obitelji.

Unato� tome što se je našao kao nedužno dijete na krivom mjestu u krivo vrijeme i doživio kalvariju, g.Marijan nikoga ne osu�uje i nikoga ne mrzi.

Svakako otvorite stranicu http://www.260-dana.com gdje �ete na�i sve o projektu 260 dana ili pro�itajte knjigu, kako biste i vi postali dio misije mira koju širi gospodin Marijan Gubina i poslali je dalje.

Objavljeno: 21.9.2012 http://www.ss-pregrada.skole.hr/?news_id=304

Sutra.ba

VITEZ

Predstavljena knjiga '260 dana' Sino� je u Vitezu, u sklopu programa Sje�anje, predstavljena knjiga "260 dana", autora Marijana Gubine.

Piše: SUTRA.BA

Knjiga "260 dana" djelo je malog �ovjeka koji je uspio probiti sve barijere, otvoriti o�i i realno, bez predrasuda i mržnje, sagledati stvari, što je posebno teško s tragedijom na svojim le�ima. Desetogodišnji dje�ak nalazi se na krivom mjestu, u krivo vrijeme, zajedno sa svojom šestero�lanom obitelji. "Krivo mjesto" je okupirano podru�je isto�ne Slavonije u tadašnjoj Jugoslaviji.

Kao koleteralna žrtva biva zarobljen 265 dugih dana, proživljava svakodnevne nezamislive patnje, sahranjuje svoje bližnje i naposlijetku nakon 6360 sati ponovo vidi svjetlo dana. "Ja, desetogodišnji dje�ak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istog, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove Hrvati. Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da �inite loše, niti zbog nacionalizma, niti zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga. Ja, Marijan Gubina, ne osu�ujem, ne mrzim...nemojte ni vi", poru�io je autor Marijan Gubina na predstavljanju u Vitezu. Marijan Gubina ro�en je 1981. godine u Vinkovcima. U osmoj godini života zapo�eo je život

u selu Dalj, nedaleko od Vukovara - grada heroja. U ljeto 1991., zajedno s obitelji biva zarobljen i sproveden u Srpske koncentracijske logore. Nakon 260 dana logora, prognan je s dijelom obitelji u Republiku Hrvatsku, Osijek, gdje se za vrijeme ratnog stradavanja grada Osijeka školuje i završava osnovnu školu. Tragi�na smrt oca i mlade sestre usporavaju njegov razvoj i izazivaju poteško�e u njegovom ponašanju. Sa �etrnaest godina prognan je iz vlastitog doma te zapo�inje samostalan uli�ni život. Školuje se za profesionalnog voza�a, radi kao gra�evinski radnik i u disco klubovima. 2000. godine otvara ugostiteljski obrt i izu�ava zanat ugostitelja.

Godine 2002. upoznaje svoju ljubav života, mijenja životne navike i prvi put osje�a život, ljubav, sre�u. 2008. godine se ženi. Do 2010. godine stvorio je bogato iskustvo u životu i poduzetni�kom svijetu te je dugi niz godina radio u nevladinom sektoru na sprje�avanju zlouporabe opojnih sredstva, što volonterski �ini i danas. Danas živi u Osijeku u sretnoj obitelji koju �ine supruga Marta i k�er Anastazija.

Objavljeno: 30.1.2013

http://www.sutra.ba/novost/79687/Predstavljena-knjiga-260-dana

Vitez.info

U Vitezu predstavljena knjiga 260 dana uz potporu uzoritog oca Kardinala Vinka Pulji�a

http://www.vitez.info/kultura-419/vijesti-iz-kulture/vitez/5855-u-vitezu-predstavljena-knjiga-260-dana

24 sata shop

10 top knjiga za plazu

Marijan Gubina: 260 dana, autobiografija Desetogodišnji dje�ak nalazi se na pogrešnom mjestu, u pogrešno vrijeme, zajedno sa svojom šestero�lanom obitelji. Kao kolateralna žrtva biva zarobljen u srpskom koncentracijskom logoru 260 dugih dana, proživljava nezamislive patnje i naposljetku nakon 6240 sati ponovno vidi svjetlo dana. Bez obzira na veliku patnju, strašne trenutke koji su ga pratili i trenutke koji �e ga pratiti do kraja života, odvažio se prenijeti svoje doživljaje na ostatak �ovje�anstva, s namjerom da prikaže, u prvom redu zdravo, pozitivno razmišljanje te da pošalje �itatelju poruke ljubavi i mira. U prodaji na kioscima i na web-shopu Ve�ernjeg lista

Objavljeno:3.8.2012., http://www.icm-sisak.info/?p=496

NASICE.COM

Našice - Izložba „Sje�anje“ i promocija knjige „260 dana“ autora Marijana Gubine

Hrvatska narodna knjižnica i �itaonica Našice u suorganizaciji s Knjižarom i papirnicom „Pin“ Našice, Udrugom Auxilium Osijek i Hrvatskim društvom logoraša srpskih koncentracijskih logora organizira izložbu fotografija „Sje�anje“ i promociju knjige „260 dana“ autora Marijana Gubine. Izložba i promocija knjige bit �e 16. studenoga 2011. (srijeda) u prostorijama Knjižnice.

Izložba fotografija „Sje�anje“ �iji su autori sedam fotoreportera iz Hrvatske bit �e otvorena od 10.00 do 19.00 sati, a kroz izložbu �e vas voditi Marijan Gubina, mladi autor knjige 260 dana skre�u�i pažnju na žrtve rata i na noviju povijest Hrvatske uz pratnju ugledne glumice Hrvatskog narodnog kazališta Jasne Odor�i�.

TRAZI.HR

http://www.trazi.hr/vijest/marijan-gubina-kao-djecak-zavrsio-u-srpskim-logorima-silili-su-me-da-nosim-krvava-trupla-silovali-su-mi-sestru/1112797

portaloko.hr

POTRESNA PRI�A Marijan Gubina kao dje�ak završio u srpskim logorima: Silili su me da nosim krvava trupla, silovali su mi sestru...

Datum objave

03.12.2012 08:24

Foto: Davor Puklavec/Pixsell

Marijan Gubina iz Vukovara imao je deset godina kada je 1991. zato�en u logoru. Dobio je nebrojeno udaraca, ne zna koliko je puta bio u nesvijesti, a onda su mu dali posao. To�nije, postao je rob �iji je zadatak bio ure�ivanje dvorišta, sakupljanje sme�a, no vrlo skoro su “sme�e” postala ljudska tijela. – Masakrirali bi ih na dvorištu, a onda bi mi kazali da ih odvu�em. Kako sam uop�e kao dje�ak mogao vu�i trupla, ruke su mi se utapale u krvi mojih doju�erašnjih susjeda… Plakao sam, boljelo me tijelo od udaraca, kako da vam objasnim da sam radije tragao za dijelovima tijela jer mi je njih bilo lakše nositi na hrpu – kazivao nam je 31-godišnji Marijan Gubina, koji je u srpskim koncentracijskim logorima kao desetogodišnjak proveo 260 dana. Puno kasnije napisao je knjigu, pisao ju je kao da se njome spašava od ludila, sve što je proživio uobli�io je u roman naslovljen “260 dana”. Nikog ne osu�uje Knjiga je predstavljena na Sveu�ilištu u Zadru, a autor Marijan Gubina malo je govorio o doga�ajima iz logora. Umjesto njegove rije�i, �itani su ulomci iz knjige, a Marijan je poru�io da danas više nikoga ne mrzi, ne osu�uje, da ne generalizira. Kazao je da mu je drago što su predstavljanje njegove knjige organizirali upravo maloljetni branitelji iz Zadra jer je veliki broj maloljetnih branitelja s njim prošao pakao srbijanskih logora. – Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne dovedete sebe u napast da �inite loše, ni zbog nacionalizma, ni zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga. Ja ne osu�ujem, ne mrzim. Pitaju me u �emu je “fora”. Nema “fore”. Ljude dijelim na dobre i zle, i ni na koji drugi na�in – rekao je Gubina.http://www.portaloko.hr/clanak/potresna�pri%C4%8Da��marijan�gubina�kao�djecak�zavrsiou�srpskim�logorima�silili�su�me�da�nosim�krvava�t/0/39079/

PORTAL�UHD�91

Knjiga 260 dana je autobiografija koja prikazuje najgore dane u djetinjstvu desetogodišnjeg dje�aka kojega je u rodnom Novom Dalju u kolovozu 1991. zatekao rat. Kao što sam kaže u predgovoru, ovo je djelo malog �ovjeka koji je svakodnevnim radom na samome sebi uspio probiti sve barijere, otvoriti o�i i realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kutova.

Rije� je o pri�i koja bi u ve�ini civiliziranih zemalja bila previše okrutna, brutalna i stravi�na, te kao takva dobila uputu da se ne preporu�a djeci i maloljetnicima, kako bi se sprije�ile eventualne traume. No u Hrvatskoj su djeca i maloljetnici takve, i još gore sudbine proživljavali u nedavnoj prošlosti, a danas se o tome ne pri�a mnogo, a kamo li da se ti ljudi na dostojan na�in zbrinjavaju te da društvo kao zajednica vodi dosljednu i dostojnu brigu o njima.

Ukratko re�eno u knjizi se opisuje 260 dana koje je obitelj Gubina provela u Srpskom zarobljeništvu u isto�noj Slavoniji. Nezamislive su torture koje su morali pro�i otac, majka te njihovo �etvero djece, šestogodišnja djevoj�ica, desetogodišnji dje�ak koji se danas, kao odrastao �ovjek i sam otac prisje�a svega, trinaestogodišnja adolescentica i dvadesetogodišnja djevojka. Pripovjeda� je prilikom prenošenja svega što je njegova obitelj prošla nastojao odvojiti srce od mozga, osje�aje od razuma, no teško je takvo što zamisliti, kada �ovjek i kao neutralni �itatelj proživi cijelu paletu emocija kroz �itanje ove knjige, koja nije velika po bruju stranica, ali je prebogata iskustvima, osje�ajima, patnjom s jedna strane, te neizmjernom ljubavlju i �ovje�noš�u s druge.

Lakše bi bilo zatvoriti o�i od ovakvih pri�a i okrenuti glavu. Pogotovo nama, poslijeratnim generacijama koje te strahote nismo proživjeli te nas se izravno ni na koji na�in ne ti�u. Ionako nam suvremeni svijet vrlo uporno pokušava skrenuti pažnju prema brojnim suvremenim 'nepravdama', onima koje se �ine životinjama, homoseksualcima, nacionalnim manjinama itd. Koga briga za silovane žene u Domovinskom ratu, zlostavljanu djecu, invalidne branitelje. To je prošlost, a nije 'in' tupiti po prošlosti, moramo se okrenuti budu�nosti.

No naravno, onaj tko ne cijeni i ne poznaje vlastitu prošlost, nema budu�nosti. Marijan Gubina u svojoj knjizi kaže: „Ja, desetogodišnji dje�ak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istog, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove HRVATI.“ Ako od toga okrenemo glavu okre�emo je sami od sebe, te više nismo ni Hrvati ni ljudi, ve� prazne ljušture koje se daju programirati po mjerilima neke više vlasti koja pokušava kontrolirati svijet, a koja je prevelika i premo�na da je uop�e spoznamo. I na posljetku, ako nemamo suosje�anja za tu�e patnje, te ako nam je teško makar �itati o njima, što možemo o�ekivati za sebe u trenucima nevolje? A nikada se ne zna što svakoga od nas �eka u životu. One koji nemaju korijenje zaljulja ve� povjetarac, a bura ih odnosi u beskrajno ništavilo.

Valja naglasiti da ovo nije knjiga o mržnji, ve� o praštanju i ljubavi. Nevjerojatan je taj uzorak koji se mahom pojavljuje kod najrazli�itijih profila žrtava Domovinskog rata. Njihove poruke su uvijek o ljubavi. To tako�er govori nešto o samoj naravi Domovinskog rata i ideje koja je stajala iza njega. �ovjek bi o�ekivao od tih ljudi da mrze, no oni opraštaju i nas pozivaju na isto. U ovoj knjizi autor poziva da :“ prije nego što nekoga osudite, prije nego nekom u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da �inite loše, niti zbog nacionalizma, niti zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga. Ja, Marijan Gubina, ne osu�ujem, ne mrzim… NEMOJTE NI VI!“

Na koncu preostaje još jedan klišej, koji je toliko istinit da je nezaobilazan iako je 'izlizan', a suvremeni svijet cijeni samo originalnost. Oprostiti, ali ne zaboraviti! To smo dužni svim žrtvama, osobito onima koji su imali toliko hrabrosti da svoje užase podijele s nama. I zato pozivam sve koji su u prilici da uzmu u ruke knjigu 260 dana. No nemojte ju �itati prije spavanja…

Za Portal UHD91 piše: Nikolina Pu�ar.,Objavljeno:

http://www.uhd91.com/index.php/kolumne/nikolina-puar/3938-oprostiti-ali-nikad-zaboraviti.html

OPCINAPOSUSJE.BA

Dnevnik 260 dana djelo je malog �ovjeka koji je svakodnevnim radom na samome sebi uspio probiti sve barijere, otvoriti o�i i realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kuteva. Klju�an element bio je odvojiti srce od mozga, osje�aje od razuma – što je posebno teško, pogotovo s tragedijom na svojim le�ima.

Desetogodišnji dje�ak nalazi se na krivom mjestu, u krivo vrijeme, zajedno sa svojom šestero�lanom obitelji. Krivo mjesto je okupirano podru�je isto�ne Slavonije u tadašnjoj Jugoslaviji, a krivo vrijeme je vrijeme kada je globalna politika, tj. kada su globalni igra�i rekli da je vrijeme da se Jugoslavija rascijepi.

Kao koleteralna žrtva biva zarobljen 265 dugih dana, proživljava svakodnevne nezamislive patnje, umire nekoliko puta, sahranjuje svoje bližnje i naposlijetku nakon 6360 sati ponovo vidi svjetlo dana. Bez obzira na veliku patnju, strašne trenutke koji su ga pratili 260 dana i trenutke koji �e ga pratiti do kraja života, odvažio se prenijeti svoje doživljaje na ostatak �ovje�anstva, s namjerom da prikaže, u prvom redu zdravo, pozitivno razmišljanje te da pošalje nekoliko poruka �ovjeku. Osim navedenoga, �itatelj �e prepoznati nekoliko bitnih elemenata me�u kojima je i snaga pojedinca, kako da preživi tako i da nastavi živjeti. Osnovna poruka koju autor šalje jest sljede�a. Ja, desetogodišnji dje�ak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istog, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove HRVATI. Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da �inite loše, niti zbog nacionalizma, niti zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga.

Ja, Marijan Gubina, ne osu�ujem, ne mrzim...

NEMOJTE NI VI!

Petak(25.1) u Posušju u Kinodvorani održana promocija knjige “260 DANA” autora Marijana Gubine. Objavljeno: 24.1.2013 http://www.opcina-posusje.ba/index.php/nase-posusje/dogadanja/111-promocija-knjige-260-dana

INFO HR

�ovjek koji je "260 dana" djetinjstva proveo u logoru

Piše: Zadarski list

Kao desetogodišnje dijete zajedno sa tri sestre, mamom i tatom našao sam se na krivom mjestu u krivo vrijeme. Doživio sam najgori oblik nasilja, ali sam preživio. Danas imam normalan život jer sam nau�io opraštati. Moja najve�a snaga je što sam nau�io odvojiti razum od emocija, što sam odgojen kao krš�anin. Ne idem svaki dan u crkvu, ali za mene rije�i "oprosti nama duge naše kao što i mi opraštamo dužnicima našim" ima zna�enje i smisao - rekao je me�u ostalim Marijan Gubina, predstavljaju�i sino� u Sve�anoj dvorani Sveu�ilišta u Zadru svoj autobiografski roman "260 dana".

Mislio sam da �u umrijeti

Marijan u romanu opisuje strahote koje je kao desetogodišnjak proživio u srpskom logoru vi�ene o�ima nevina djeteta.

- Tup. Bio je to udarac u potiljak koji me oborio s nogu. Našao sam se na podu izbezumljen, ne znaju�i što me snašlo. No, zabrinula me pokidana vre�ica i pomisao da sam nešto izgubio. Puzaju�i sam krenuo dohvatiti sol, no brzi mrak

pojavio se pred mojim o�ima. Bio je to snažan udarac nogom koji me prebacio na le�a. Utrnjeno lice prekrila je topla krv. Zaplakao sam, no to ih nije sprije�ilo da nastave s udarcima po mome tijelu. Mislio sam da �u umrijeti. Plakati nisam mogao. Ostao sam bez zraka. I hvala Bogu da su se umorili, da su stali. Osjetim cijelo tijelo kako bridi, kako pe�e, bol gotovo da i ne osjetim od straha... - jedna je stravi�na "sli�ica" kojom Marijan opisuje ono što mu se u parku nedaleko od obiteljske ku�e dogodilo kad se vra�ao iz trgovine gdje ga je majka poslala po sastojke potrebne joj kako bi im ispekla kruh. Najdirljiviji dio romana onaj je gdje opisuje sprske vojnike kako mu odvode iz ku�e dvadesetogodišnju sestru. On i dvije mla�e sestrice pokušali su ih sprije�iti vješaju�i se o njezino tijelo, ali ni to, kaže, pa niti maj�ino i sestrino jecanje i zapomaganje nisu pomogli. Sestru su odveli, proživjela je 18 mjeseci pakla po logorima i štabovima gdje je bila nebrojeno mnogo puta silovana, premla�ivana i mu�ena. Po izlasku iz logora rodila je sina.

Nisu to Srbi...

- Taj de�ko danas ima 20 godina. De�ko je prekrasan, pametan, human, jedno dobro dijete koje nema ni trunkice mržnje u sebi, a ni moja sestra usprkos svemu što je prošla ne mrzi i ne generalizira - rekao je Gubina, isti�u�i kako su ti zlo�inci koji su njemu i njegovoj obitelji nanijeli svu tu pustu bol zapravo u njegovim o�ima samo zlo�esti i bolesni ljudi.

- Nisu to Srbi i ja ne mogu re�i da su svi Srbi loši jer je jedan stražar koji je pustio mog oca da ode u razmjenu kasnije ubijen. Dakle, za mene postoje samo dobri i zli ljudi, a ništa izme�u nije bitno - naglašava Gubina, ina�e voditelj dvaju projekata pod nazivima "260 dana" i "Mirotvorac". Njegova je misija, isti�e Gubina, okupiti ljude u mudrosti, potaknuti ih na realno razmišljanje i kojima je zajedni�ki cilj mir u svijetu.

- Ja ne želim da ikada više igdje na svijetu ijedno dijete, pa i srpsko, doživi ono što sam doživio ja, što je doživjela moja obitelj i mnogi drugi meni znani i neznani ljudi tijekom Domovinskog rata. Knjigu preporu�ujem svima koji se na�u u problemu. Danas mnogi kukaju da ne mogu kupiti cipele, odje�u, neki imaju problem s francima, kreditima, ali uvjeren sam kad pro�itaju knjigu "260 dana" da �e im biti lakše i da �e im njihovi problemi biti manji - poru�io je ovaj mirotvorac koji gdje god da krene širi ljubav, toleranciju i suosje�anje za ljude oko sebe. Objavljeno: 29.11.2012 u 08:13 http://www.057info.hr/vijesti/2012-11-29/covjek-koji-je-260-dana-djetinjstva-proveo-u-logoru

GLAS KONCILA Desetogodišnjak u »paklu«

Marijan Gubina: »260 dana«, Auxilium, Osijek, 2011, 107 str.

Autobiografsko djelo, »260 dana« Marijana Gubine opisuje patnje njegove obitelji tijekom Domovinskog rata, od ljeta 1991. do prolje�a 1992. godine u Novom Dalju u isto�nom dijelu Slavonije, mjestu najžeš�ih i najve�ih razaranja.

Potresno je svjedo�anstvo autora kako je stradavala njegova obitelj (koju tvore otac Hinko, majka Marija, starije sestre Zorica i Gabrijela te najmla�a Helena) kad su vlast preuzeli pobunjeni Srbi. Cijela obitelj bila je zato�ena u hangaru s drugim ljudima kad je autor imao samo deset godina. Nakon puštanja iz pritvora živio je s obitelji kod ku�e pod stalnim nadzorom agresora, proživljavao maltretiranja, fizi�ka i

psihi�ka nasilja, strahove od gubitka najmilijih, a otac i on morali su odlaziti na prisilni rad. Posebno ga je pogodila tragi�na sudbina sestre Zorice koja je bila prisiljena na rad i bila izložena specifi�nom nasilju.

Autorov jednostavan, konkretan i emocionalno nabit stil pisanja �itatelju pruža lako�u �itanja i predodžbu svih doga�aja opisanih u knjizi. Svaki detalj je obilježen konkretnoš�u i usmjerenoš�u na ono bitno tako da �itatelj dobiva jasnu sliku doga�anja te se osje�a promatra�em. �itaju�i dolazi se do mjesta kad postaje naizgled bezizlazno, osje�a se kraj, jer nema rješenja te situacije, no tada dolazi Božji zahvat po kojem obitelj ipak ostaje na životu. Tako je u nekoliko situacija koje autor donosi u knjizi.

Knjiga potvr�uje da se ta obitelj održala zajedništvom, vjerom u Boga, u bolje sutra, u prestanak patnje, u prestanak boli i dolazak slobode, što se i dogodilo, baš na sam Uskrs, kako navodi autor, 16. travnja 1992. godine. Osnovna poruka djela je autorovo svjedo�anstvo: »Ja, desetogodišnji dje�ak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istog, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove Hrvati.« Objavljeno:22.8.2012.,

http://www.glas�koncila.hr/portal.html?catID=&conID=27599&act=view�

�

�

�

�

�

Radio�posusje

U Posušju je u petak predstavljen roman 260 dana Marijana Gubine. Glavno predstavljanje zbilo se u posuškoj kinodvorani no tijekom dana autor je posjetio i osnovne škole gdje se susreo s u�enicima i izravno im iznio svoje svjedo�enje. Izdava� ove knjige je Auxilium, Ina�e, Auxilium zna�i pomo� svima koji žele živjeti krš�anske i op�e ljudske vrijednosti mira i jedinstva, ljubavi i istinske slobode, odnosno pomaganje ljudima ovoga svijeta da spoznaju i otkriju pravu ljubav i žive ju.

Ova knjiga, po književnoj vrsti autobiografski roman, pokazatelj je ratnih neda�a što su se dogodile Hrvatima u Dalju i okolici za vrijeme Domovinskoga rata, odnosno jednoj šestero�lanoj obitelji kojoj pripada i pisac ovoga potresnog romana. Njegova vrijednost jest u opisu detalja njihove patnje u srpskim koncentracijskim logorima, ali i neopisivo ljudsko i krš�ansko opraštanje svima koji su ih tla�ili i mu�ili, pa i ubijali jer ova opisana obitelji izgubila je glavu ku�e oca i �lana obitelji k�er, odnosno sestru. U paklu što su ga proživjeli kod njih se nije ni u jednom trenutku rodila mržnja i osveta, nego neprestance je bujala ljubav. Netko �e se upitati: Je li to uop�e mogu�e? Ovdje se valja sjetiti našega Gospodina Isusa Krista kojega je mržnja dovela na križ, kao što je spomenutu obitelj odvela u ovozemaljski ratni pakao i neopisivi kaos, ali kao što je Krist sve to pobijedio svojom ljubavlju i prema mrziteljima i prema svim grješnicima ponudivši im i mogu�nost obra�enja i spasenja, tako je i ova hrvatska i katoli�ka mu�eni�ka obitelj, a takvih je mnogo bilo tijekom toga rata, pobijedila mrak, tamu, zlo i mržnju, te je danas posvema slobodna u duhu unato� silnoj podnesenoj patnji i gubicima svojih dragih i milih.

Evo što je predstavlja� ovoga romana prof. don Ilija Drmi� rekao na oba mjesta predstavljanja: “Knjiga što ju je napisao Marijan Gubina ima vrlo zanimljiv naslov 260 dana, što me podsjetilo na knjigu 1260 dana u skloništu i zato�eništvu o. Stipe Juri�a, koja govori o Apokalipsi sv. Ivana. Marijanovih 260 dana patnje uklapa se u ovih 1260 dana nevolja kroz koje su prolazili Crkva i njezini �lanovi nazvani krš�anima, po Kristu Patniku, Raspetome i Uskrslome. Sv. Pavao je rekao da svi mi krš�ani trebamo pridružiti svoje patnje Kristovim patnjama, te na taj na�in nadopunjati ono što nedostaje Kristovim patnjama, a sve pod vidom osobnoga i zajedni�koga otkupljenja. Mi svojom patnjom pomažemo u spasenju onih koji nas ubijaju i progone, jer je za njih umro i uskrsnuo i sam Krist. Ovom patnjom koja je trajala 260 dana i koja u drugim oblicima traje i dalje u životu ovoga Patnika Marijana, koji je pars pro toto - dio za cjelinu sveop�e naše hrvatske patnje tijekom naše povijesti, a napose Drugoga

svjetskovrednujnemogusamimasvoje imželi je i ga ne saCrkvi i zla koji dar Bož

Sv. Augdobro i dijelovisnaga opsvoje sr

Objavlje

http://wdana.htm

POR

Marijancjelovitužalosnodok hoddesetog

Od autozadovolj�ule u Ndiljem nplaniramnapraviili njem(24 satadanas im

og rata i Doe i nagra�uj

u�e je drugoa jer smo bilme, svoju ob

drugome, jamo radi sebživotu njezije spoznao

žji nama ljud

gustin je rekništa drugoma društvapraštanja op

rce.

eno:28.1.20

www.radiopoml

RUKA

na Gubine,u knjigu kro …ljutnja, g

dimo zajednodišnjem dj

ora knjige, Mljstvo što smNjema�koj. Nnjema�kog gm dogovoriimo posebnoa�kog govo

a, Ve�ernji lmate knjigu

movinskogje. Mnogi tu

ome zadati pli tobože pobitelj i svoj er mi smo bbe nego i rainih progonna dnu pak

dima i da na

kao: Ljubi i o. Svijet mrž.Pokret Auxpisana u ovo

013

osusje.ba/co

U našo, uz odobrenoz …kako sgor�ina, razno s glavnimje�aku …kr

Marijana Gumo ostvarili Nadam se dgovornog poti suradnju o izdanje ko

ornog podrulist, Poslovn

u na preko 4

a rata. Mnou našu nevopatnju i biti ohlepni za nnarod, ima

bra�a i sestradi drugih. Onjenih �lanokla ljudskogas ona jedin

�ini što ho�žnje proizvoxilium nikaoom romanu

omponent/c

oj rubrici nanje autora …simboli�no zo�arenje …m likom ….aroz svih 26

ubine, ovih suradnju i n

da �u uskoroodru�ja. Oss njema�kim

oje �e i�i pou�ja. U Hrvani tjednik,244.000 prodaj

ogi tu našu polju nose u sradostan! Me�im što napravo na sv

re jednoga jOvo su presova. Iste idejga da se iz njna i jedino m

�eš! Ako seodi ratove, so je iz velikeu 260 dana.

ontent/artic

aslova 260 d…na �emu o…26 nastav

…smjenjuju sautorom knjnastavaka k

dana dobismneizmjerno o po�eti sa ssim promocm dnevnim

o simboli�noatskoj sam t4 expres) po

ajnih mjesta

patnju nisu vsvojim kostMnogi taj naam ne pripadvoju vlastituedincatoga vete krš�anje nikle su ijega može j

može uvesti

živi u ljubasukobe, nase nevolje i vPružimo im

cle/38-slider

dana, nastalod srca zahvvaka. Potresse u nama, �

njige …a u vkao po svoje

mo i pismo sam Vam zsvojom misiija knjige krtiskom da poj cijeni uz dto odradio so modelu ciju RH (kios

vidjeli ali Btima koje odaš sveop�i jda a to je dru državu. TkBoga. Tko

nske ideje koi u ovome pjedino di�i lu nebesko

avi, onda seilje, nered, ve� se širi d

m ruke pozd

r/3330-osvr

loj prema isvaljujemo …sno do bola�itateljima, vrijeme radnevrsnom Kr

u kojemu szahvalan štoijom diljem roz program

po modelu izdnevni tisaks austrijskojena knjige ci, tisakmed

Bog je vidi i d jecaja umiad pripisuju

ržava! Tko gko želi sebi želi svoj mioje su se za�

pobunjenikuljubavlju kokraljevstvo

e može �initkaos u svim

diljem svijetdrava i otvor

rt-na-roman

stoimenoj kn…objavismo, neshvatljivrazli�iti osj

nje tek rižnom putu

stoji: -Velikoo su se moje

Njema�ke tm SJE�ANJz Hrvatske k diljem Njem tvrtkom S19,90 kn.,ta

dia centri, k

iru, jer u nama god ima državu, ir, želi �ele u

u protiv oja je .“

ti samo m ta kao i rimo im

-260-

njizi o vo, je�aji

u.

o mi je e poruke tj. JE

ema�ke STYRIA ako da knjižare

i web shop-ovi). Knjiga je postavljena me�u “top 10� za ljetno štivo (9 naslova je strano štivo). U 11. mjesecu planiramo iza�i s monodramom 260 DANA koja �e tako�er biti prilago�ena svjetskom tržištu.Ovaj tjedan �u otštampati knjige na 8 jezika i naravno medu njima i njema�ki …stoji izme�u ostalog u pismu Marijana Gubine.

A mi, za kraj objave dijelova iz knjige “260 dana” …nadamo se ne i kraj suradnje s Marijanom Gubinom … zbog ja�ine i zna�enja izdvajamo još jednom iz Predgovora knjige, autorovu poruku, zadivljeni onim što je …unato� svemu proživljenom …uputio �itateljima.

-Ja, desetogodišnji dje�ak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istog, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove HRVATI.

Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da �inite loše, niti zbog nacionalizma, niti zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga.

Ja, Marijan Gubina, ne osu�ujem, ne mrzim…

NEMOJTE NI VI!

Posted on : 22-07-2012 | http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=45505#more-45505

HDLSKL-OBŽ

Promocija knjige „260 dana“ o desetogotišnjem dje�aku, zatvoreniku srpskih koncentracijskih logora14 Kolovoz 2011 na prepunom brodu Galija održano predstavljanje knjige mladog autora Marijana Gubine pod nazivom “260 dana”. Marijan, danas 30-godišnjak, na vrlo emotivan na�in opisuje svoja sje�anja iz vremena 1991. i 1992. godine. Naime, u to je vrijeme kao desetogodišnjak na svojoj koži osjetio kako je to biti zlostavljan i kako to izgleda biti zato�enik logora.Osim velikog broja Osje�ana, predstavljanje knjige “260 dana” svojim su prisustvom uveli�ali brojni pripadnici Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, Župan Osje�ko-baranjske županije dr. Vladimir Šišljagi� te ostali državni dužnosnici.

�

http://hdlskl�obz.hr/?page_id=52��

GLOSS�SI

'260 dana' autora Marijana Gubine Potresno svjedo�anstvo mladog autora, tada desetogodišnjaka, koji gotovo filmskim jezikom, pri�a pri�u ratnoga bezumlja.

U rodnom Dalju 1991. godine Marijan Gubina, tada desetogodišnji dje�ak, prošao je kalvariju s cijelom svojom obitelji, ocem, majkom i tri sestre. Našao se na krivom mjestu u krivo vrijeme, vrijeme kada je globalna politika, tj. kada su globalni igra�i rekli da je vrijeme da se Jugoslavija rascijepi. Kao kolateralna žrtva biva zarobljen 260 dugih dana, proživljava svakodnevne nezamislive patnje, sahranjuje svoje bližnje i naposlijetku nakon 6360 sati ponovo vidi svjetlo dana. Sada, nakon više od dvadeset godina, smogao je hrabrosti da strašne trenutke koje je proživio preto�i na papir, i stvori izrazito dirljivo, snažno djelo „260 dana“, koje svakako nije samo još jedno prozno djelo s tematikom iz Domovinskoga rata, ve� potresno svjedo�anstvo ovoga mladog autora, tada desetogodišnjaka, koji gotovo filmskim jezikom, pri�a pri�u ratnoga bezumlja.

Ono što je specifi�no za ovaj autorov prvijenac jest njegova namjera da, bez obzira na proživljene strahote, prikaže poziti

vno razmišljanje te da pošalje nekoliko poruka �ovjeku, sugeriraju�i pojedincu da svakodnevnim radom na samome sebi može probiti sve barijere, otvoriti o�i i realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kuteva. Za autora, klju�an element u tom procesu, bio je odvojiti srce od mozga, osje�aje od razuma – što je posebno teško, pogotovo s tragedijom na svojim le�ima. Misija Marijana Gubine postala je okupiti ljude u mudrosti, tj. poticanjem javne svijesti o miru i izgradnji suradnje izme�u pojedinaca, država i organizacija, izgraditi mrežu me�unarodnog mira i poticati globalni trend – kulturu mira. „Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da �inite loše, niti zbog nacionalizma, niti zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga. Ja, Marijan Gubina, ne osu�ujem, ne mrzim...“ Knjigu „260 dana“ potražite na svim kioscima po cijeni od samo 19,90 kuna! Knjiga je dostupna i na stranici webshopa Ve�ernjeg lista OBJAVA: 21.06.2012 / 13:17.,�

http://www.vecernji.hr/kultura/260�dana�autora�marijana�gubine�clanak�422856

MARIJAN GUBINA - TABORIŠ�NIK S SPORO�ILOM MIRU

Vlatka Kolarovi� Fotografije: Domagoj Topi�/Pixel | 29.10.2012 Poleti 1991, ko je kot desetletni de�ek z družino živel v Slavoniji, je v njegovo mirno otroštvo zarezala vojna. Znašel se je v ujetništvu – v srbskem koncentracijskem taboriš�u je preživel 260 dni. Grozote, ki jih je tam doživel, je skoraj dve desetletji pozneje popisal v romanu, prevedenem v deset jezikov, po katerem bodo kmalu posneli tudi film. Posilstva, brutalno zlorabljanje, psihi�no mu�enje, vse, �emur je bil pri�a kot otrok, je obrnil – proti sovraštvu. 31-letnik iz Osijeka verjame v mo� odpuš�anja in svet brez zla. Pomaga vsem tistim, ki niso tako mo�ni, kot je on. Živi z motom: »Jaz, taboriš�nik, sem izbral pot odpuš�anja. Ne obsojam, ne sovražim, pošiljam sporo�ilo miru in molim. Vas pa prosim, da poskusite ravnati enako.« Živimo v �asu, ki stavi na pozabljivost, nekatere stvari raje potla�i in preteklost briše, kot da ni nikoli obstajala. V svoji knjigi 260 dni, ki na Hrvaškem prihaja na police te dni, v slovenš�ino pa je tudi že prevedena, a še �aka na založnika, ste se obrnili 'proti toku' in spomnili na �as, ki ga ne bi smeli nikoli pozabiti. Kaj vas je pravzaprav privedlo do odlo�itve, da boste opisali strašne izkušnje iz svojega otroštva in jih s tem ohranili pred pozabo? Že leta in leta po prihodu na svobodo se vsak dan sre�ujem s težavami, ki jih prinašajo posttramvmatska stresna motnja, anksioznost ter depresivno in latentno vedenje, posledice izpostavljenosti najhujšim oblikam nasilja. Poleg tega sem vsa ta leta brskal po sebi, da bi se pozdravil in zatrl spomine, in to mi je s�asoma tudi uspelo. �eprav sem nekako odrinil spomine in se ogibal družbi, v kateri so govorili o vojnih strahotah, sem si že kot najstnik obljubil, da bom neko� vse, kar se mi je zgodilo, prenesel na papir. Devetnajst let po

osvoboditvi iz taboriš�a sem dokon�al avtobiografski roman, ki sem ga pisal v �asu dozorevanja in zbiranja mo�i, z njim pa želim prepri�ati družbo, da lahko tudi posameznik premaga najve�je družbene probleme. Hotel sem pokazati, da �lovek kljub preživeti kalvariji zmore ne sovražiti ter da mora razmišljati stvarno, brez predsodkov in posploševanja, kajti druga�e postane žrtev �ustev pa tudi manipulatorjev. Zaradi tega je po mojem mnenju roman 260 dni odli�no gradivo za samopomo� v vsakodnevnih, le na videz brezizhodnih okoliš�inah, ki danes pestijo ve�ino ljudi. Kako ste se sploh lotili ustvarjanja knjige? Kako ste podoživljali travme in kaj je bilo pri tem spominjanju najtežje? Nastajanje knjige je bilo tako dramati�no, da bi lahko o njem napisal pravo dramo. Po ve� fazah mi je nazadnje le uspelo priti do zadnje pike in ugasniti ra�unalnik. Pisati sem za�el leta 2001, zapisal nekaj besed in nehal. �ez šest mesecev sem poskusil znova in uspelo mi je napisati celo dve strani. In tako sem na vsakih nekaj mesecev – ob boju s �ustvi – del spominov prelil v pisno obliko, vse do za�etka leta 2011, ko sem se odlo�il, da bom knjigo do konca poletja tudi dokon�al. Vse sem si pripravil ter z ženo in otrokom odšel na skrbno izbrani kraj v Splitu, trdno odlo�en, da se ne bom predal. �eprav sem bil oddaljen od vsakodnevnega življenja, z morjem in ljubljenimi ob sebi, delo ni bilo niti prijetno niti enostavno. Vsako juto ob zori me je zbudila budilka – a samo prvo jutro sem ob�udoval naravo, vsa naslednja so bila �edalje bolj mu�na. Vsak dan znova sem se moral namre� prisiliti, da nisem obupal. Za�etek pisanja je bil vsaki� podoben sizifovskemu po�etju, saj sem potreboval od 45 do 60 minut, da sem se vrnil nazaj v �as in na kraj dogodkov, z vstopanjem v svet, podoben no�ni mori, pa je prišla tudi nova preizkušnja – boj s samim sabo, kako �im dlje vztrajati in �im ve� dogajanja prenesti na papir. Seveda so dogodke spremljala mo�na �ustva, ki uni�ujejo, posledica pa so bili no�ne more, depresija in podobno. Na žalost je moja zamisel, da se bo družina medtem sproš�ala na plaži, padla v vodo. Moje psihofizi�no stanje se je iz dneva v dan slabšalo, kr�evit jok, ki sem ga neuspešno skušal skriti, je bil vse prodornejši. Bil sem tako nabit s �ustvi, da sem pomislil celo, da bo nekaj eksplodiralo, ali jaz ali pa prostor. Kmetje obilici dežja pravijo vremenska ujma, sam pa še iš�em besede za opis tako zelo neugodnih delovnih razmer za pisanje. Po zaslugi žene in h�erke, ki sta mi dajali energijo, sem se približeval koncu. Ko pa sem prišel do zadnjega dela romana, me je vidno pretresena soproga Marta s solzami v o�eh prosila, naj knjige ne dokon�am. »Prosim te, ne ve�. Ni vredno tvojega zdravja, umrl mi boš ...« Po kratkem pogovoru in kupu porabljenih rob�kov sem z njeno nepogrešljivo podporo pisal naprej in kmalu postavil zadnjo piko v svojem prvem romanu. Imeli ste komaj deset let, ko ste že doživljali najhujše grozote. Ko zdaj za nazaj razmišljate o sebi, kaj menite, ali ste takrat sploh verjeli v prihodnost? Ste v taboriš�nih dnevih kdaj pomislil, da vendarle obstaja lu� na koncu predora? Starši so me vzgojili v kristjana, zato sem že pred tragi�nimi dogodki verjel v božjo mo�, v taboriš�u pa sem pri�akoval �udež, saj bi nas lahko le ta rešil iz pekla. Verjamem, da je vsak taboriš�nik videl lu� na koncu predora, pa �eprav je ta vodil na drugi svet. Ne takrat ne danes smrt zame ni bila problem, težko pa je, �e živiš v peklu. Katera preizkušnja je bila v teh 260 dneh ujetništva najtežja? Med najhujšimi preizkušnjami je težko izpostaviti eno samo. Takrat, pri desetih, enajstih letih, mi je bilo v vlogi žrtve in pri�e številnih zlo�inskih dejanj najteže gledati mu�enja ljubljenih. Ob�util sem njihovo bole�ino. �eprav so najbolj bole�a fizi�na mu�enja, mi lahko verjamete, da psihi�nih bole�in ne moreš popisati. Bolijo še zdaj, bolele bodo vse življenje. Danes, kot o�e in kot soprog, se šele zares zavedam, kaj je preživljal moj o�e zaradi nemo�i, ko ni mogel

obvarovati svoje družine. Kot odrasel �lovek, ki pozna pomen nedolžnosti, ljubezni, ljubezenskega odnosa, se zdaj zavedam tudi akta posilstva, �ustvenega in duševnega šoka, ki ga je preživljala moja sestra. Z ženino pomo�jo sem spoznal tudi pomen materinske ljubezni, in �eprav kot o�e pravzaprav težko razumem, kako je mogo�e, da je ta ljubezen mo�nejša od o�etovske, nekje v sebi le slutim, da je materinska ljubezen med �lovekovimi ob�utji najve�ja. In ker se tega zdaj zavedam, ob misli na trpljenje svoje mame še vedno komaj zadržujem solze. Najprej strahote taboriš�a, po njih še družinske tragedije … kako vam je uspelo življenje vrniti v stare tirnice, kako da se niste izgubili ali dvignili roke nase, tako kot številni drugi? �eprav sem imel v svojih najstniških letih samomorilne misli in �eprav so me dvakrat le stotinke sekunde lo�ile od samomora, sem z božjo pomo�jo premagal tudi to vražjo past. Nobene volje za življenje nisem ve� imel, zavrnjen od družine in družbe, s hudimi travmami, sem izhod iz muk videl samo v koncu življenja in verjel, da je tak beg upravi�en. Zdaj razmišljam bolj stvarno, zavedam se, da sem se motil, in sem hvaležen Bogu, da je poskrbel za klik v moji glavi in v mojih ob�utkih ter me pripeljal na pravo pot, na kateri sem spoznal svojo ženo, s katero sem si ustvaril družino. Družina je temelj družbe oziroma �loveka, ampak sama po sebi vendarle ni dovolj. �lovek mora vsak dan delati s sabo, razmišljati mora o sebi, stvarno mora gledati na vse stvari v življenju, želeti mora dobro sebi in tudi drugim. Našel sem se v geslu: »Ne �akaj na dobro, ustvarjaj ga sam, da se ti bo �im prej povrnilo.« Kako se danes spopadate s spomini in travmami? So s�asoma zbledeli? Na �lovekovo psihofizi�no stanje vpliva marsikaj, še najslabše nedelo, ki je poglavitni razlog za vsa težavna obdobja. Jaz se zdravim z delom. Izjemno pomembna so tudi �ustva, ki velikokrat zameglijo razum in so najve�ji dar in najve�je prekletstvo hkrati. Klju� do uspeha je, da se nau�ite lo�iti srce, torej �ustva, in razum. Meni je sicer uspelo, a se moja �ustva in moj razuma kljub temu še ve�krat spopadejo med seboj. Priznam, �ustva v�asih zmagajo, in to me veliko stane, vendar mi ni žal. Navsezadnje sem vendarle samo �lovek. Eno izmed vaših najpomembnejših sporo�il je: »Ne sovražim, ne sovražite niti vi!« Ali vas moti, ko vidite, v kolikšni meri so ljudje sposobni na vso mo� sovražiti drug drugega tudi zaradi povsem nepomembnih stvari? Vsak dan se sre�ujem s �loveško zlobo, na žalost sem v�asih njena žrtev tudi sam. Dejstvo je, da se hudi�evo zlo kaže v �loveški zlobi, ki je manjša ali ve�ja, in da ljudje obupajo že zaradi manjših življenjskih težav. Žal mi je, da je �lovek, kljub mo�i, ki jo nosi v sebi, tako zelo šibak. Zato da ne bi bil zgolj pasiven opazovalec in da se ne bi samo pritoževal, sem svoje življenje posvetil pozitivnemu družbenemu delovanju. Je v današnjem svetu sploh še mogo�e živeti s tako utopi�no idejo – svet brez sovraštva? Seveda. Ljudem brez mo�ne vere se zdi ta ideja utopi�na, za tiste, ki so dosegli 'drugo' stanje zavesti, pa je to življenje. Nikomur ne gre zameriti, saj se vsi rodimo z majhnim odmerkom zlobe v sebi, z resni�no majhno dozo, ki se je niti ne opazi, dokler �lovek ne odraste. Skozi življenje in zaradi vplivov življenjskega okolja pa se ta zloba, na žalost, pove�uje. Pri nekaterih je zlobe ve�, pri drugih manj, vsi pa bi morali spoznati sebe ter s svojim zgledom in delom vplivati na druge. Objavljeno:�29.10.2012.,��http://www.gloss.si/intervju/marijan�gubina�taboriscnik�s�sporocilom�miru

sv-leopold-mandic.net

Knjiga “260 dana” – Marijan Gubina Inspirirana pri�om �ovjeka po imenu Marijan Gubina i njegovom projektu “260 dana” teško sam mogla ostati ravnodušna.

�izvor: google

Ve�ina vas sigurno je �ula za ovoga malog �ovjeka koji je uspio probiti sve barijere, realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kuteva i javno objaviti tužnu pri�u svoga života. Uzevši olovku i papir, ovaj �ovjek je po�eo pisati i pisati životne stranice tragedije koje je proživio. Vjerujem da mu nije bilo ni malo lako. Za takvo nešto, trebalo je odvojiti srce od mozga i osje�aje od razuma.

Ovaj 31-godišnjak iz Osijeka, imao je samo deset godina kad je 1991. godine , zajedno s obitelji, bio zato�en u srpskom koncentracijskom logoru. Silili su ga da nosi krvava trupla, silovali su mu sestru...i još nebrojeno mnogo grozota. I sad se naježim kad se sjetim pri�e iz prve ruke koju mi je ispri�ao moj prijatelj vrlo blizak Marijanu. Nisam mogla vjerovati da se takvo nešto dogodilo, da je to zaista netko mogao napraviti. Sama u sebi sam se pitala: “O Bože, kakvih sve okrutnih ljudi ima da na tako jadan, van svakog razuma, neljudski na�in mogu �ovjeku život pretvoriti u pakao. Gori su od životinja!”

Ono što je ovaj �ovjek prošao je dno dna, a opet zahvaljuju�i svakodnevnom radu na samome sebi uspio je “realnosti pogledati u o�i.”Dobio je nebrojeno udaraca, ne zna koliko je puta bio u nesvijesti, a onda su mu dali posao. Ma kakav posao? To nije ni slovo p od posla. Postao je rob �iji je zadatak bio ure�ivanje dvorišta, sakupljanje sme�a, no vrlo skoro su “sme�e” postala ljudska tijela.

Plakao sam, boljelo me tijelo od udaraca, kako da vam objasnim da sam radije tragao za dijelovima tijela jer mi je njih bilo lakše nositi na hrpu – kazao je to Marijan u portalu Slobodne Dalmacije.

U srpskim koncentracijskim logorima proveo je 260 dana �iste torture… Puno kasnije napisao je knjigu, pisao ju je kao da se njome spašava od nekakvog ludila. Sve što je proživio uobli�io je u dnevnik naslovljen imenom “260 dana”.

http://leavukic1.wordpress.com/2013/01/03/knjiga-260-dana-marijan-gubina/

PREDSTAVLJANE�KNJIGE�„260�DANA“�

U�nedjelju�je�u�župnoj�crkvi�sv.�Leopolda�Mandi�a�održano�kratko�predstavljanje�knjige�pod�nazivom�„260�dana“�autora�Marijana�Guberine.�

Ova�autobiografija,�djelo�je�malog��ovjeka�koji�je�svakodnevnim�radom�na�samome�sebi�uspio�probiti�sve�barijere,�otvoriti�o�i� i� realno�bez�predrasuda� i�mržnje�sagledati� stvari� iz� svih�kuteva.�Knjiga�260�dana�koja�za�cilj� ima�prikazati�dio�i�primjer�autorove�kalvarije�koja��ini�dio�novije�hrvatske�povijesti,�koja� prikazuje� primjer� žrtava� rata,� a� ujedno� poti�e� na� nenasilje� i� toleranciju� jer� autor� svojim�primjerom�ukazuje�na�isto.�

� � �

U�knjizi�je�opisana�autorova�kalvarija,�koju�je�proživio�kao�desetogodišnji�dje�ak,�koji�se�je�sa�svojom�šestero��lanom�obitelji�našao�na�krivom�mjestu.Krivo�mjesto�je�okupirano�podru�je�isto�ne�Slavonije�u�tadašnjoj�Jugoslaviji.�Kao�koleteralna�žrtva�biva�zarobljen�260�dugih�dana,proživljava�svakodnevne�nezamislive�patnje,umire�nekoliko�puta,�sahranjuje�svoje�bližnje�i�naposljetku�nakon�6240�sati�

ponovno�vidi�svjetlo�dana.��

Autor�Marijan�Gubina�ro�en�je�1981.�godine�u�Vinkovcima,�u�tadašnjoj�Republici�Jugoslaviji,�a�danas�živi�u�Osijeku,�u�sretnoj�obitelji�koju��ine�supruga�Marta�i�k�er�Anastazija.�

Knjiga�je�predstavljena�ispred�udruge�Auxilium,�udruge��iji�je�predsjednik�autor�autobiografije,�koja�je�humanitarna�neprofitabilna�udruga�koja�djeluje�na�podru�ju�Hrvatske�i�inozemstva�s�ciljem�izgradnje�mreže�me�unarodnog�mira,�uvažanja�raznolikosti�te�poticanja�tolerancije�i�nenasilja.Knjigu�je�u�ime�autora�predstavio�Petar�Kopunovi��Legitin.�Prigodnom�prodajom�ove�knjige,�župljani�su�pomogli�ovoj�udruzi�u�brojnim�humanitarnim�akcijama.�

�Župa�Sv.�Leopolda�Mandi�a�Virovitica,�Powered�by�Joomla!�valid�xhtml�valid�css��

http://sv-leopold-mandic.net/index.php?option=com_content&view=article&id=84:predstavljane-knjige-260-dana&catid=1:latest-news

Dan�sje�anja�na�zato�ene�i�nestale�u�Domovinskom�ratu�i��

promocija�knjiga�“260�dana”�

�HRVATSKO�DRUŠTVO�LOGORAŠA�14.08.2011.�

�

�

�

Predsjednik�Hrvatskog�društva�logoraša�srpskih�koncentracijskih�logora�Danijel�Rehak�tako�er�je�rekao�kako�su,�nakon�poginulih�i�ubijenih�hrvatskih�branitelja�i�civila,�bivši�zato�enici�srpskih�koncentracijskih�logora�najzaslužniji�za�stvaranje�suverene�i�samostalne�Republike�Hrvatske.�Posvetom�spomen�obilježja,�na�mjestu�razmjene�zato�enika,�održane�14.�kolovoza�1992.�godine,�kod�

osje�kog�prigradskog�naselja�Nemetina,�Hrvatsko�društvo�logoraša�srpskih�koncentracijskih�logora�(HDLSKL)�obilježilo�je�danas�Dan�sje�anja�na�zato�ene�i�nestale�tijekom�Domovinskog�rata.�Prije�19.�godine,�najve�om�razmjenom�zato�enika�u�Domovinskom�ratu,�iz�srbijanskih�koncentracijskih�logora,�oslobo�eno�je�714�hrvatskih�branitelja�i�civila,�a�na�inicijativu�HDLSKL�a�Hrvatski�sabor�donio�je�odluku�o�obilježavanju�14.�kolovoza,�kao�Dana�sje�anja�na�zato�ene�i�nestale.�

�Obilježavanje�Dana�sje�anja�na�zato�ene�i�nestale�tijekom�Domovinskog�rata�nastavit��e�se�ve�eras�u�Osijeku�izložbom�ratnih�fotografija�‘Sje�anje’�te�predstavljanjem�knjige�’260�dana’,�o�stradanjima�zato�enika�u�srbijanskim�logorima,�autora�Marijana�Gubine,�koji�je�i�sam,�kao�10�godišnji�dje�ak,�1991.�i�1992.�zajedno�sa�svojom�obitelji�bio�zato�en�u�srbijanskom�logoru.�

�”�Bio�je�to�ugodan�san.�Gotovo�da�sam�bio�svjestan�tog�laganog�ljetnog�povjetarca�koji�je�kroz�otvoreni�prozor�naše�dje�je�sobe�kora�ao�po�mojoj�postelji.�A,�onda�za�uo�sam�uznemirenog�oca,�koji�je�prekinuo�moj�san:�“Marijane,�sine,�ustaj�brzo.�Ne�boj�se!”�Bio�je�uplašen�kao�i�ja.�U�naru�ju�me�iznosio�iz�sobe.�Eksplozija…!�Puno�eksplozija,�jedna�za�drugom,�lomljavina�stakla,�crijepa…dim,�pla��majke,�jecaj�sestara�prekida�moj�san.�

�Probudio�sam�se�usred�rata……”�

http://hdlskl-obz.hr/?page_id=121

�

�

�

�

MIROTV

Marija

19. studenMarijana GobilježavaStani�i�, a

Marijan nasvojom šedevedesetnašla u pomnogim, pnjihov živzbivanja. 1. kolovozDobrim divrata uba�kojom tresvojom rekupi masa

Rije� je je u opr

http://ss-

VORAC�Trgov

an Gubina,

nog 2012. godiGubine. Pri�a janja stradanja a o knjizi je go

as upoznaje s destero�lanom otih godina obitovijesno tamnoposebice hrvat

vot jednostavnoTo zna�i da ni

za 1991. oti�i ujelom zahvalju�eni u budu�no

eba biti pomiree�enicom. �ak akrirana tijela

p romanu srostu jer Mar

-trg-kom-dmila

va�ka�i�kome

, autor knj

ine u našoj škoje ispri�ana iz i patnje grada

ovorio Ivica Mrš

doga�ajima koobitelji“. Doisttelj Gubina živom dijelu isto�tskim braniteljo su ih zaobišliisu imali nikakvu Aljmaš na šleuju�i njihovim ost koja �e se

en. Da nije takoi kad opisuje jdaljskih polica

stradanja i ljrijan naglaša

as-os.skole.hr/

rcijalna�škola

jige "260 d

oli imali smo prperspektive de

a Vukovara. Prošo, ravnatelj š

oji su se zbili „a, nije bilo izbjela je u obite

�ne Slavonije. Oima, budi nelai jer im se ku�ave šanse promiep, i tako izbjesusjedima Srbdvadeset godino, da nije pomjezivu scenu u ajaca.

jubavi koja ava kako do

/?news_id=174

a�"Davor�Mil

dana"

romociju jedneesetogodišnjegomociju je orgkole.

na krivom mjebora za obitelj eljskoj ku�i kojObiteljska ku�aagodu. To je Daa nalazila pokrijeniti budu�noe�i strahote kobima.Marijan i na poslije u kn

mirenosti, ne bikojoj su njega

ne da �ovjeobro i zlo nis

as“

e vrlo potresneg dje�aka i savganizirala prof.

estu, u krivo vrkoju su �inili ma se, pokazat a malo je podaalj. Neki doga�raj Željezni�keost koja im se

oje su se spremnjegova obitel

njizi „260 DANAi se moglo živja, desetogodišn

ku da poludsu nacionaln

e i zanimljive kvršeno se uklap. hrvatskog jez

rijeme“ koje jemajka, otac i ��e se, slu�ajnoalje od središta�aji koji su moe stanice, a timspremala. Nisu

male Hrvatima lj u trenutku suA“ iš�itavati kaeti. To nam gonjeg dje�aka, n

di u op�em kne, nego ljud

knjige "260 danpa u ove dane zika Jasna Kond

e dijelio „zajed�etvero djece.o i neovisno o a sela �ije imeožda mogli prome i od središtau npr. stigli togna njihovim ogu kao kroz nekao tragi�na proovori Marijan svnatjerali da ta

kaosu beznadske katego

na" autora

dža

dno sa Po�etkom njima

e i danas mijeniti a g kobnog gnjištima. ka paklena ošlost s vakom

a�kama

a�a. Izlaz orije.

�

SLOBODNA�DALMACIJA��

MARIJAN�GUBINA:�260�DANA�

��Marijan�Gubina�kao�dje�ak�završio�u�srpskim�logorima:�Silili�su�me�da�nosim�krvava�trupla,�silovali�su�mi�sestru…��Marijan�Gubina�iz�Vukovara�imao�je�deset�godina�kada�je�1991.�zato�en�u�logoru.�Dobio�je�nebrojeno�udaraca,�ne�zna�koliko�je�puta�bio�u�nesvijesti,�a�onda�su�mu�dali�posao.�To�nije,�postao�je�rob��iji�je�zadatak�bio�ure�ivanje�dvorišta,�sakupljanje�sme�a,�no�vrlo�skoro�su�“sme�e”�postala�ljudska�tijela.��–�Masakrirali�bi�ih�na�dvorištu,�a�onda�bi�mi�kazali�da�ih�odvu�em.�Kako�sam�uop�e�kao�dje�ak�mogao�vu�i�trupla,�ruke�su�mi�se�utapale�u�krvi�mojih�doju�erašnjih�susjeda…��Plakao�sam,�boljelo�me�tijelo�od�udaraca,�kako�da�vam�objasnim�da�sam�radije�tragao�za�dijelovima�tijela�jer�mi�je�njih�bilo�lakše�nositi�na�hrpu�–�kazivao�nam�je�31�godišnji�Marijan�Gubina,�koji�je�u�srpskim�koncentracijskim�logorima�kao�desetogodišnjak�proveo�260�dana.�Puno�kasnije�napisao�je�knjigu,�pisao�ju�je�kao�da�se�njome�spašava�od�ludila,�sve�što�je�proživio�uobli�io�je�u�roman�naslovljen�“260�dana”.��Nikog�ne�osu�uje��Knjiga�je�predstavljena�na�Sveu�ilištu�u�Zadru,�a�autor�Marijan�Gubina�malo�je�govorio�o�doga�ajima�iz�logora.�Umjesto�njegove�rije�i,��itani�su�ulomci�iz�knjige,�a�Marijan�je�poru�io�da�danas�više�nikoga�ne�mrzi,�ne�osu�uje,�da�ne�generalizira.�Kazao�je�da�mu�je�drago�što�su�predstavljanje�njegove�knjige�organizirali�upravo�maloljetni�branitelji�iz�Zadra�jer�je�veliki�broj�maloljetnih�branitelja�s�njim�prošao�pakao�srbijanskih�logora.��

–�Sve�vas�pozivam�da,�prije�nego�što�nekoga�osudite,�prije�nego�nekome�u�inite�loše,�pro�itate�moje�iskustvo�i�ne�dovedete�sebe�u�napast�da��inite�loše,�ni�zbog�nacionalizma,�ni�zbog�rasizma,�vjerskih�opredjeljenja,�niti��ega�drugoga.�Ja�ne�osu�ujem,�ne�mrzim.�Pitaju�me�u��emu�je�“fora”.�Nema�“fore”.�Ljude�dijelim�na�dobre�i�zle,�i�ni�na�koji�drugi�na�in�–�rekao�je�Gubina.�

�U�knjizi�opisuje�svaki�detalj�pakla,�sve�što�je�vidio,�sva�mu�enja�koja�je�proživio.�U�logor�je�sproveden�sa�svoje�tri�sestre,�tada�u�dobi�od�šest,�12�i�20�godina,�te�s�ocem�i�majkom.��–�Uzalud�je�majka�vrištala�da�uzmu�nju,�a�ne�najstariju�k�erku.�Emocionalno,�to�sam�doživio�najteže�jer�su�moju�sestru�silovali�toliko�puta�da�nisam�shva�ao�kako�je�još�živa.�To�su�radili�ispred�svih�nas,�to�su�gledali�moj�otac�i�moja�majka,�ja.�Samo�bi�nahrupili�i�iživljavali�se�na�

njoj.�Tako�je�i�zatrudnjela.�Ona�je�po�tijelu�sva�izrezana�jer�su�je��esto�vezivali�za�vrata�i�“trenirali”�bacanje�noževa.�To�su�radili�i�kada�je�bila�u�visokom�stupnju�trudno�e�–�kazao�je�Marijan�Gubina.��Njegova�sestra�živi�u�Osijeku.�Dijete�koje�je�rodila�danas�ima�20�godina,�i�njezin�sin�je�odgojen,�kaže�Gubina,�da�nikoga�ne�mrzi.��–�Nema�Srbi�–�Hrvati.�Ima�dobro�–�zlo.�Puno�je�Srba�koji�nisu�mogli�gledati�kako�nas�u�logoru�mu�e�i�potajno�su�nam�pomagali,�spašavali�nas�od�smrti.�Jednoga�su�tako�ubili,�šefa�straže,�koji�je�pokušao�zaštititi�mog�oca�–�kazao�je�Marijan.��Gubina�je�1992.�godine�razmijenjen�i�vratio�se�u�Osijek,�u�ratni�Osijek.�Nakon�260�dana�logora,�nije�ga�do�ekao�spokoj�doma.�Brinuo�je�o�sestri�koja�je�nakon�silovanja�rodila,�brinuo�je�o�majci�jer�se�otac�nakon�logora�prijavio�u�Hrvatsku�vojsku.��Smrt�oca��–�Iste�te,�1992.�godine�moj�je�otac�poginuo.�Kada�sam�ga�sahranio,�mislio�sam�da�ne�mogu�više.��esto�sam�mislio�da�ne�mogu�više.�A�onda�mi�se,�‘93.�godine,�dogodila�tragedija,�moja�osmogodišnja�sestra,�koju�isto�tako�u�logoru,�kao�šestogodišnjakinju,�nisu�štedjeli�od�udaraca,�poginula�je�u�prometnoj�nesre�i.�Poginula�je�pred�mojim�o�ima,�grlio�sam�je,�želio�sam�nestati�–�ispri�ao�nam�je�Marijan,�koji�niz�godina�nije�mogao�podnijeti�teret�koji�je�proživio.�Dva�puta�se�pokušao�ubiti.�Za�njega�je�život�po�eo�tek�2002.�godine.��–�Te�sam�godine�doživio�ljubav.�Osjetio�sam�slobodu,�osjetio�sam�da�imam�mogu�nost�izbora,�da�slobodno�mogu�odlu�iti�ho�u�li�mrziti�ili��e�me�mržnja�ubiti.�U�io�sam�razdvajati�emocije�od�razuma.�Sabrao�sam�se�–�rekao�je�Gubina,�koji�danas�sa�suprugom�i�k�erkom�živi�u�Osijeku.�Na�putu�je�još�jedno�dijete.�Strah�je,�kaže,�sahranio,�no�želi�da�njegova�pri�a�obi�e�svijet�i�da�se��uje�njegova�poruka.�

Objavljeno:12.1.2013

http://m.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Najnovije/tabid/296/articleType/ArticleView/articleId/195485/Default.aspx

�

HRVATSKI GLAS BERLINA

Promocija knjige Marijana Gubine “260 dana” u Zadru

Sandra Marelja-Mui�

Napokon smo ga do�ekali, rekao, obe�ao i pojavio se u sklopu svoje – Mirotvorac- turneje. Izabrao za to satnicu i dan, blago re�eno po biblijskom nevremenu. Orkansko jugo skida kapke sa prozora, olujni pljusak blagoslovio svih koji su se zaputili na promociju.

NIje mi žao što sam kao pokisnuti vrabac ušuljala se u dvoranu i odslušala predstavljanje Marijanove knjige – 260 dana- i �ula usput što su oni pametniji od mene imali o tome re�i, te ono najvažnije, upoznala samog autora, mog fejsbuk frenda.

Iznimno snažni komentari od nazo�nih profesora, iznimna snaga govora u dragog Marijana. Nema dekorirane retorike, nema izleta u nacionalizam, nema religijskog busanja. Ima samo dobro i zlo, te ljudi koji si odaberu biti u jednom od to dvoje. Pokojni novinar Joško Martinovi� rekao je da vjeruje da su ljudi samo zato zli jer su i sami nesretni. Koliko dobar mora biti �ovjek koji se uspije rehabilitirati od životnog zla koje je zadesilo njegovu obitelj i njega osobno, da kao desetogodišnjak provede 260 dana u srpskom logoru i godine života poslije toga na �ardaku izme�u stvarnosti i paranoje , otvorenih svojih rana i sviju oko sebe.

Taj isti cijeni svoju priliku koju je dobio time što je nau�io oprostiti i što je to jedino što svojoj djeci i svojim bližnjima želi prenijeti. Jednostavan, razumljiv, jasnih poruka, ali dodanih mnogih godina u glasu na onih svojih 31 kroz nesretno iskustvo rata, osvijestio nas je sviju.

Rije�i zadarskog prof. Miliše koji je supredstavljao knjigu zazvonile su u ušima sviju nas: šutnja i mržnja su najve�a bolest današnjice.

Eto smo dobili makar jednog lije�nika za to.

Opaska uredništva: Knjigu Marijana Gubine „260 dana“ objavili smo na našim stranicama i možete ju pro�itati …ovdje!

29-11-2012., http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=51076#more-51076

HDLSK

Nažalosse tereta

I ja samvagao hnegoli je

Svi mi vje postapri�ati okritiziraiskritizirKao da j

Svi smo upravljaDjeca ko�ovjek sebi.

Dragi romoram sŠto je tokao druIzlazak

Ne �ekadovoljnoutje�eš n

I ja samsam sve najteži otiše. Lomnarod i voljeli smdjelovat

KL OBŽ

t, još uvijeka nametnute

m bio taj grjeo�u li govore bio.

vjerujemo u lo moderno o svemu, kaoanje politikerani od straje ljudski ge

ro�eni bez amo sobom.oja su izvor na sebi mor

oditelji nemse odmoriti do sve materijuštvo lišeni s

je jednostav

aj dobro, ve�o volio/voljena druge.

m bio grješnibliži odnos,

oblici nasiljamili su duh uda sotona nmo bližnje sti. Otvorio je

k živimo u vre „stigme“ i

ešnik – unatriti ili da, i d

Boga i svjesiliti sramot

o da sve znae, pojedinacaane naših neien zlo�e nad

grijeha, ali . Nažalost, odobra bivaj

ra raditi, kao

aju vremenda sutra mogjalno, ako nlobode. Ušlivan:

� ga �ini kakela postat �e

k. Zahvalju, a onda je da bili su svaku nama. Glee može dobi

svoje, a kadae vrata.

LJUBA

remenu kadprogovoriti

to� tome što dalje, sebi�no

sni smo njegtno zboriti oamo i ne boja pa �ak i cristomišljenik

dvladao našu

u svima namova generaciju prepušteno i na djeci,

a raditi na dgu i�i raditi k

nema ljubavii smo u logo

ko bi ti se isteš slobodan/s

uju�i roditeljdošao rat i sokodnevnica,edaju�i iz daiti bitku, a da su se molit

AV = SLO

d je za nas bii o vlastitom

me nagradio zadržim za

govog prisus našem odnoimo se ispasrkve kao inska. Zašto? Zu dušu.

ma postoji jeija na sebi nna društvu s ciljem da

djeci pod izlkako bih im i? Ljubav jer sotone koj

to što prije vslobodna jer

jima, od ro�otona poved, a molitve uanašnje persda mu se samtve nas i naš

BODA

itnije što �e m odnosu s B

io svojim blia sebe spozn

stva, ali o toosu. U birtijsti „glupi“. Vstitucije, bezZato što se v

edan mali gne radi, ne kokoje je u ve�ih pripremi

likom moramosigurao bo

e sloboda. I jeg kontrolir

vratilo. Voli r �e te i sam

�enja sam njde utakmicuupu�ene svecspektive, jasmi ne predamših bližnjih

re�i „susjedBogom.

ižim prisustnaju da je B

ome sve manjama i na roVe�ina se raz straha da �ve�ina povod

en zlo�e i spontrolira sv�ini izgubiloi i nau�i da m

m raditi da imolji život. Štos pravom koraju njegovi

i bit �eš volm sotona izba

jegovao vjeru. Žrtve su bcima i Bogusno je da smmo. Mi Mu spojile i sam

d“, nego li os

tvom, ja samBog tu, da je

nje pri�amo,oštiljadama azgovora svo�emo i sami di za kritika

posobnost daoj razum i o

o osje�aj dobmogu sami r

m osiguram o je to bolji žonstatiram di sljedbenici

ljen. Kada baciti iz logor

ru u Boga, sbile neizbježnu bile su sve mo mi logora

se nismo prm Bog moga

sloboditi

m nekako bliže

, kao da možemo

odi na biti

ama.

a sami osje�aje. brote. raditi na

tenisice; život? da smo i.

budeš ra, da ne

stvarao ne, tiše i

aši Božji redali, o je

�ovjek bi o�ekivao da ga Bog i iznese, no nije li dovoljno to što je otvorio vrata? Na nama je da ponesemo one koji su zbog ozljeda onemogu�eni da išetaju sami.

Nije li pretenciozno o�ekivati od Boga da on napravi sve, kad nam je dao mo� da sami upravljmo sobom? Na nama je da svaki pojedinac preuzme odgovornost i da radi na sebi kako bi postao bolji �ovjek. Što više ljubavi imamo za sebe i druge, to �emo biti bliže Bogu.

Kao krš�ansko dijete njegovao sam vjeru u Boga, našao se u logoru i proživio najteže oblike nasilja i tad nisam izgubio vjeru u Boga. Vjerojatno zbog straha, jer je poznato da mali �ovjek kada je najviše ugrožen najviže zapomaže Boga. Nakon 260 dugih dana bio sam oslobo�en srpskog logora, no ne i logora zla. Nedugo nakon prividne slobode, gubitkom oca i sestre, shvatio sam da sam još uvijek zato�en. Kalvarija za kalvarijom slabila je moj odnos s Bogom do mjere da sam prestao njegovati vjeru u Njega. Dozvolio sam si luksuz da za sve kalvarije krivim Njega, �esto ga pitavši: „Ma, dobro, zašto baš ja? Dobro, do kad? Zašto?“ I na kraju, klasi�no za malog �ovjeka opravdao sam si svoju slabost tvrdnjom kako nisam dostojan da Mu se obra�am. E, to je paradoks, no meni je tako bilo lakše. Standardno, kao mali �ovjek, izabrao sam put bez borbe.

Iako sam odlu�io da se ne borim, iako sam prestao komunicirati s Bogom, neosporna je �injenica da On mene nije napustio. Dozvolio mi je da razmišljam i da sazrijem. Zbog velikog tereta na svojim le�ima (vraga koji me jahao), još kao dvanaestogodišnjak i kao trinaestogodišnjak, odlu�io sam se za suicid. Teško depresivno, anksiozno psihi�ko stanje, brzo je kulminiralo suicidnim mislima, ako su to bile misli. To je bio djeli� sekunde u kojem se automat nalazi u mojim rukama, ko�nica je otklonjena, mali komad metala povla�im prema dolje, puštanjem istog �uje se udarac metala u metal i potvr�uje mojoj svijesti da je metak u cijevi. Kao da je potres u Slavoniji, trese se cijela soba. Bezukusna cijev kašlje, struže po mojim zubima dok suze i znoj natapaju moj kau�. Nema fleševa iz srpskih logora, nema slike obezglavljnog oca, nema slike raspuknute mla�e sestre, samo bol neprihva�enosti u sadašnjem životu. Odba�enost od društva, odba�enost od preživjelih najmilijih, potrošila je prazan hod na okida�u. Sada. Sada kada izlaza nema dolazi do vrhunca, ekspolozija osje�aja. Kao da mi je sam Bog fizi�ki iš�upao automat iz usta i rekao da �e sve u životu biti dobro. Nemoj se predati i radi na sebi.

I jesam. Nastavio sam živjeti, doduše, mukotrpan život. Gladan i žedan, željan ljubavi i dobrote. Godine su prolazile, a kalvarije se taložile. Usponi i padovi bili su svakodnevnica od koje se nije i ne može pobje�i. I dalje sam lutao. Ne njeguju�i vjeru u Boga, tražio sam samoga sebe. Opravdanja za sebe uvijek sam imao, no ljubav ni sa kim nisam dijelio. Sa dvadeset i jednom godinom, nakon sedmogodišnjeg sama�kog života, otvorim svoju napa�enu dušu i zamolim Boga za pomo�: Želim voljeti i biti voljen! Molim te, daj mi mogu�nost da potvrdim svoju dobrotu. Ja jesam dobar i bit �u bolji. Neosporno je da sam došao na jednu razinu zrelosti – Bog usliši moju molbu i pošalje mi osnovu za život. Neiskvarena, pozitivnog razmišljanja, s potrebom da voli, gotovo nedostižna, ušla je u moj život. Božji an�eo koji nosi ime Marta ispunila je moj život ljubavlju. Bog mi daje veliku šansu da izgradim zdrav život. Nažalost, kao i ve�ina ljudi, vrlo brzo zaboravim da je Bog taj koji mi je dao priliku, zanemarim da se pojavio u mom životu svaki put kada sam ustrajao i kada sam ga iskreno molio.

Nastavio sam naporan život pun turbulencija, no s vrlo bitnom razlikom: sve je bilo lakše. Kada sam se našao u situacijama da sam skoro posustao, ljubav koju sam dobivao nije dozvolila posustajanje. Svjestan predhodno proživljenog života i nagrade koju sam na kraju dobio, vjerovao sam da �e ponovo do�i trenutak kada �u dose�i novu razinu zrelosti i da �u ponovo biti nagra�en.

I jesam. Dobio sam k�er – zdravu, punu Duha Božjeg. Punja� energije koju mi potroši suvremeno društvo. Možda �e netko pokušati pravdati sebe pa �e si dozvoliti luksuz i re�i kakve to veze ime s Bogom pa to je �ista stvar prirodnog poretka. Siguran sam da puno ljudi može sve

komentirati na milijun na�ina, no samo hrabri i iskreni ne�e tuma�iti, nego �e prihvatiti da sam ponovo nagra�en od Boga. I sad osjetim to �iš�enje duše. Zahvaljujem dragome Bogu što me nagradio i potvrdio svoje prisustvo. O�ito je da kad �ovjek spozna istinu i kada mu ne treba nikakva potvrda, da ih onda dobija s ciljem da napreduje – da voli, da prenosi ljubav i osloba�a društvo od ropstva.

Analiziram svoj život i stepenice koje sam savladao. Kora�am dalje sve bliže Bogu. Osjetim da sam sve ispunjeniji i da zaljubljenost s godinama ne nestaje, nego se pove�ava.

Budimo realni, ispred mene, kao i ispred svih nas, još je puno žrtvovanja, još puno moramo raditi na sebi. Meni je lakše jer sam prihvatio Boga, svjestan sam da jedino ljubav osloba�a i da ne postoji prepreka koju pozitivnim djelovanjem ne možemo prevladati.

Život je lijep, ako ga u�inimo lijepim.

Marijan Gubina

http://hdlskl-obz.hr/?page_id=1531

miletina.com

Objavljeno: 23.12.2012

http://miletina.com/wp-content/uploads/2012/12/260-dana.jpg

REPUBLIKA INFO

PREDSTAVLJEN ROMAN 260 DANA

U petak, 22. prosinca, u hotelu 'Brotnjo' u �irluku u organizaciji HKDU-a, predstavljen je autobiografski kratki roman autora Marijana Gubine.

Mladi Vukovarac u knjizi govori o strahotama koje je doživio za vrijeme Domovinskog rata, o proživljenom paklu "malog �ovjeka", koji se našao na "krivom mjestu u krivo vrijeme" te koji, kao žrtva biva zarobljen 260 dana. Bez obzira na sve, mržnja nije uspjela zarobiti njegovo srce ve� ostaje dosljedan vjeri i ljubavi. „Ja dijelim ljude na dobre i zle. Iznjedrio sam svoju pobjedu nad sotonom, siguran sam da od mene ne�e odustati, ali i siguran sam da me ne�e ni dobiti, jer bez žrtve nema ni pobjede", kazao je autor. "Pro�itao sam dosta knjiga, ali ni jedna nije ostavila ovakav dojam na mene. Marijan poziva na oprost, da oprostimo onima koji su nam nanijeli zlo, ali da ne zaboravimo", izme�u ostalog, rekao je predstavljaju�i knjigz, presjednik Federacije BiH Živko Budimir i sam dragovoljac Domovinskog rata i hrvatski general. Osim Budimira, o knjizi je govorio Marijanov prijatelj Ante Matijevi�, a Robert Pehar, glumac Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, �itao je ulomke iz romana, a književnu ve�er obogatila je i glazbena skupina 'Brotnjo'. (k.v./republikainfo.com

Objavljeno:24.12.2012.,

http://www.republikainfo.com/index.php/kultura/6784-predstavljen-roman-260-dana

MEDIA MIR ME�UGORJE

Marijan Gubina: ''Mojih 260 dana u logoru''

Marijan Gubina, utamni�en kao desetogodišnji dje�ak, svoju je kalvariju preto�io u roman pod nazivom ‘’260 dana’’. Ro�en je 1981. godine u Vinkovcima. U ljeto 1991., zajedno s obitelji biva zarobljen i sproveden u Srpske koncentracijske logore.Knjigu �e predstaviti u �itluku sutra u 18 sati. Marijan je gostovao u program RPMM Me�ugorje. Govorio je o knjizi te o posjetu Me�ugorju. Više u audiozapisu…

Pubblicato Venerdì, 21 Dicembre 2012 14:30., Scritto da Dragana Dugandži�

http://radio-medjugorje.com/it/vijesti/zanimljivosti/705-marijan-gubina-mojih-260-dana-u-logoru

Izložba "Žene braniteljice u obrani domovine"

„Žene braniteljice u obrani Domovine“ naziv je izložbe fotografija i predmeta koju je u povodu 20.-te obljetnice Dana sje�anja na žrtvu Vukovara 1991. Organizirala Udruga braniteljica Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije. Izložba prikazuje ratni put braniteljica i branitelja Vukovarsko-srijemske županije u Domovinskom obrambenom ratu 1991.-1996. godine kao i ratna stradanja civila. Autor izložbe je Marijan Gubina 10-godišnji zato�enik logora u kojem je proveo 260 dana. www.hrv.hr

REGIONALEXPRESS

Hrvatsko�društvo�logoraša�srpskih�koncentracijskih�logora�najavilo�je�obilježavanje�dana�HDLSKL�od�14.�do�16.�listopada�koji�se�po�prvi�puta�održavaju�u�Istarskoj�županiji.�Dani�Društva�svake�se�godine�održavaju�u�drugoj�županiji,�a�Istra�ima��ast�ove�godine�biti�doma�inom.�Konferenciji�za�medije�održanoj�u�sjedištu�Istarske�županije�u�Puli�prisustvovali�su�Ivan�Dumendži�,�predsjednik,�Stipo�Baraban�–�dopredsjednik,�te�Vladimir�Gordoš�i�Ivica�Leroti���lanovi�Predsjedništva.��Ivan�Dumendži��istaknuo�je�kako�je�to�prigoda�da�promoviraju�Županiju�napomenuvši�kako��e�u�sklopu�obilježavanja�Dana�društva�biti�predstavljene�dvije�knjige�u�Domu�hrvatskih�branitelja�u�petak,�14.�listopada�u�20�sati.�Rije��je�o�knjizi�„260�dana“�te�„Vukovar�Varaždin“.���U�subotu,�15.�listopada�u�Domu�hrvatskih�branitelja�s�po�etkom�u�10.30�sati�održat��e�se�Sve�ana�sjednica,�a�u�13.30�sati�uslijedit��e�odlazak�u�NP�Brijuni.�U�20�sati�održat��e�se�sve�ana�ve�era�i�zabava�uz�glazbu.��U�Domu�hrvatskih�branitelja�ve��u��etvrtak�bit��e�otvorena�izložba�fotografija�u�10�sati�koja��e�se�mo�i�pogledati�do�subote�u�15�sati.�Rije��je�o�izložbi�fotografija�sedam�ratnih�reportera.���U�nedjelju,�16.�listopada�bit��e�sve�ano�položeni�vijenci�palim�braniteljima�na�spomeniku�kod�Parka�Franje�Josipa.�Uslijedit��e�obilazak�Arena,�odlazak�na�misu�u�Katedraku�te�ru�ak�u�Valbandonu.���Ivica�Leroti��napomenuo�je�kako�se�nakon�deset�godina�oformila�Udruga�logoraša,�a�važno�je�da�javnost�upozna�ljude�koji�su�prošli�kalvariju�u�logorima.�Prigoda�je�to�da�se�shvati�da�ima�takvih�ljudi�koji�su�se�unato��kalvariji�rehabilitirali�i�uklopili�u�zajednicu.�„Hvala�istarskom�narodu�koji�nas�je�primio�objeru�ke,�udomio�nas�i�prihvatio�kada�smo�došli�kao�prognani“�naglasio�je�Leroti�.���Na�Obilježavanju�Dana�logoraša�okupit��e�se�više�od�200�ljudi�iz�svih�županija,�stoga�se�pozivaju�svi�zainteresirani�da�do�u�na�promocije�knjiga�i�izložbu�fotografija.�(K.H.)

http://regionalexpress.hr/site/more/obiljeavanje-dana-logoraa-od-14-do-16-listopada-u-puli/

'260 dana' - Promocija

Dnevnik 260 dana djelo je malog �ovjeka koji je svakodnevnim radom na samome sebi uspio probiti sve barijere, otvoriti o�i i realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kuteva. Povodom obilježavanja Dana sje�anja na zato�ene i nestale, 14. kolovoza provest �e se prva od 26 aktivnosti projekta "260 dana" �iji su sastavni dijelovi izložba fotografija pod nazivom Sje�anje, promocija knjige 260 dana �iji je autor Marijan Gubina te promocija pjesme 'Prošao sam sve', autor i izvo�a� Dino Jelusi�. Desetogodišnji dje�ak nalazi se na krivom mjestu, u krivo vrijeme, zajedno sa svo...jom šestero�lanom obitelji. Krivo mjesto je okupirano podru�je isto�ne Slavonije u tadašnjoj Jugoslaviji, a krivo vrijeme je vrijeme kada je globalna politika, tj. kada su globalni igra�i rekli da je vrijeme da se Jugoslavija rascijepi. Kao koleteralna žrtva biva zarobljen 265 dugih dana, proživljava svakodnevne nezamislive patnje, umire nekoliko puta, sahranjuje svoje bližnje i naposlijetku nakon 6360 sati ponovo vidi svjetlo dana. Bez obzira na veliku patnju, strašne trenutke koji su ga pratili 260 dana i trenutke koji �e ga pratiti do kraja života, odvažio se prenijeti svoje doživljaje na ostatak �ovje�anstva, s namjerom da prikaže, u prvom redu zdravo, pozitivno razmišljanje te da pošalje nekoliko poruka �ovjeku. Osim navedenoga, �itatelj �e prepoznati nekoliko bitnih elemenata me�u kojima je i snaga pojedinca, kako da preživi tako i da nastavi živjeti.

Osnovna poruka koju autor šalje jest sljede�a: Ja, desetogodišnji dje�ak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istog, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove HRVATI. Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da �inite loše, niti zbog nacionalizma, niti zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga. Ja, Marijan Gubina, ne osu�ujem, ne mrzim...

�

�

PROSVJETNI�DJELATNICI�OBŽ�

U�Osijeku�promociji�projekta�i�knjige�260�DANA�prisustvovalo�78�predstavnika�osnovnih�i�srednjih�škola�sa�podru�ja�Osje�ko�baranjske�županije�kao�i�mnogi�drugi.�

�

Donaciji�je�prethodio�program�„260�dana“.�Program�obuhva�a�izložbu�ratnih�fotografija�sedam�fotoreportera�iz�Hrvatske�pod�nazivom�„Sje�anje“,�promociju�knjige�„260�dana“�autora�Marijana�Gubine�te�glazbeni�program.O�promociji�knjige�"260�dana",�koja�je�održana�diljem�Hrvatske,�možete�saznati�više�u�nastavku�vijesti.�STV�

15.08.2011.���http://os�svete�aneos.skole.hr/?news_hk=1&news_id=257&mshow=290#mod_news�

Promocija knjige „260 dana“ o desetogotišnjem dje�aku, zatvoreniku srpskih koncentracijskih logora�

��

Pakao�zato�eništva�u�knjizi�Marijana�Gubine�rasplakao�publiku.,�http://abh.com.hr/index.php?option=com��

Bjelova

Knjiga�s�v

Povodompredstav

Ova knjigotvoriti o�slijedio �i Bilo je zagodina, asamo kromladi �ov Ja, Marijataj �ovjek

�

Njegove rsretan što

Gradonaupu�enims nama. Glazba i bokrunjena

http://www

r�

velikim�i�dub

m�Dana�bjelovljena�je�knjig

ga je djelo mla�i te sagledati tanjem odlom

ista teško, teša mi sjedimo u oz nekoliko odlvjek, zove se M

an Gubina, nek, koliko ljubav

rije�i i njegovoo ste došli u n

a�elniku se prim svima naglas

brojne fotograa posebnim dj

w.bjelovar.info

bokim�emoci

ovarskih�branga�mladog�a

dog �ovjeka, život iz svih kaka, koji su iz

ško slušati, i advorani, lijepo

lomaka. U dvoMarijan Gubin osu�ujem, ne

vi i razumijeva

o djelo, pozdraaš grad i što s

družio i zamjesio je da je ov

afije najpoznatelom mladog

o/index.php/ku

ijama�i�knjiga

nitelja�i�Danautora�Marija

koji je svakodkuteva bez ikazazvali velike e

utor je plakaoo i krasno mjeorani malo ljuda, on sa suza

e mrzim….. NEnja ima za sve

avio je i bjelovste ovdje me�

enik župana Kva ve�er posve

ijih hrvatskih rVinkov�anina

ultura/predstav

a�koja�nikog�

a�grada�Bjeloana�Gubine�„

nevnim radomkve mržnje, taemocije i suze

, ponovo je plaesto, uz osje�adi, zar stvarnoma u o�ima, p

EMOJTE NI Ve i za one koji

varski gradonau nama preds

rešo Jelavi�. Pe�ena svima o

ratnih fotograf Marijana Gub

vljena_knjiga_

ne�mrzi!!!!�

ovara�u�hotel„260�dana“.

m na samome ako je po�elo pe na o�ima svi

akao, vratio seaj hladno�e, tuo ljudi nemaju sporu�uje svima

VI! Ova re�enic su �inili zlo.

a�elnik Antun Kstavili Vašu knj

Posebnim rije�onima kojih viš

fa govore sve.bine - „260 da

_260_dana_au

lu�Central�u�B

sebi uspio propredstavljanjeh prisutnih.

e u djetinjstvouge i boli, svi psrce, nemaju a:

ca je dovoljna

Korušec, istakjigu.�

�ima dobrodoše nema, ali za

Tako je izgledna“.

utora_marijana

Bjelovaru�

obiti sve barijee knjige, a nast

o kada je imaoprolazimo tih 2razumijevanja

a da prepoznam

knuvši: - Pose

šlice i rije�imaato smo mi tu

dala ova ve�e

a_gubine/

ere i tavak je

samo 10 260 dana, a, a on, taj

mo tko je

bno sam

a , i oni žive

er, ve�er

Pakao zato�eništva u knjizi Marijana Gubine rasplakao publiku

Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) i njegova županijska podružnica obilježili su i u Osijeku Dan sje�anja na zato�ene i nestale (14. kolovoza) podnevnom sve�anoš�u održanom uz spomen-obilježje u Nemetinu, podignutom na mjestu posljednje velike razmjene ratnih zarobljenika prije 19 godina te ve�ernjim umjetni�kim programom na “Galiji”. “Ja, logoraš, izabrao sam put na kojemu opraštam, ne

osu�ujem, ne mrzim, šaljem poruku mira i molim se za njih. Molim vas, potrudite se �initi isto”, poru�io je Marijan Gubina, autor projekta i autobiografskih sje�anja objavljenih u knjizi “260 dana”, koja je na “Galiji” predstavljena uz izložbu 140 ratnih fotografija hrvatskih fotoreportera, me�u njima Marija Filipija, 100-postotnog hrvatskog ratnog vojnog invalida koji je nastupio i pjevaju�i . Nastupio je Dino Jelusi�, pobjednik Dje�jeg Eurosonga i autor pjesme “Prošao sam sve”, prvi put izvedene u Osijeku. Ulomke iz knjige potresnog svjedo�enja 260 dana zato�eništva preživjelog Daljca Marijana Gubine, tada desetogodišnjaka, i njegove obitelji, govorili su Jasna Odor�i� i Ivan Karali�, te glumica osje�kog HNK Tatjana Bertok Zupkovi�. Vrijednost knjige prepoznala je Hypo Alpe Adria banka �iji je predstavnik Vladimir Tunji� �estitao autoru, udrugama Auxilium i HDLSKL OBŽ na �elu s Damirom Buljevi�em, koji je naglasio kako je knjiga osobna, ali upu�ena svima i podjednako zajedni�ka bivšim logorašima, podsjetivši kako je 300 bivših zato�enika preminulo u logorima. Danijel Rehak, predsjednik HDLSKL-a, napomenuo je kako �e udruga i dalje podržavati ovakve projekte, a �estitke autoru uputili su Miljenko Kolobari�, u ime gradona�elnika i gradske Koordinacije udruga proizišlih iz Domovinskog rata, te župan Vladimir Šišljagi�, naglasivši: “Svaki logoraš je vrijedan, omogu�io je imati Hrvatsku, kao i Franjo Tu�man, Gojko Šušak i generali koje ne smijemo zatajiti i zaboraviti”. “Ni jedan filmski scenarij nije toliko maštovit, koliku su u stvarnosti logoraši proživjeli torturu i o tome treba pri�ati i zbog vlastitog zdravlja i društvenog zna�aja”, kazao je Zoran Komar, predstavljaju�i knjigu. Medijski pokrovitelj Dana sje�anja je i Glas Slavonije.N.Špoljari� Nemetin Nakon hrvatske himne i podizanje stijega uz spomen-obilježje u Nemetinu, mnoštvu okupljenih obratili su se Zoran Komar, izaslanik predsjednice Vlade RH i MOBMS-a, Branko Borkovi�, ratni zapovjednik obrane Vukovara, Vladimir Šišljagi�, osje�ko-baranjski župan, Željko Cirba vukovarsko-srijemski dožupan i Krešimir Bubalo, osje�ki gradona�elnik, a molitvu za poginule predvodio je fra Gordan Propadalo, gvardijan Franjeva�kog samostana u Vukovaru. www.glas-slavonije.hr http://media.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/hrvatska/11614

OSIJEK-DANAS

Marijan Gubina- 260 dana zato�eništva

Ve�eras je na prepunom brodu Galija održano predstavljanje knjige mladog autora Marijana Gubine pod nazivom "260 dana". Marijan, danas 30-godišnjak, na vrlo emotivan na�in opisuje svoja sje�anja iz vremena 1991. i 1992. godine. Naime, u to je vrijeme kao desetogodišnjak na svojoj koži osjetio kako je to biti zlostavljan i kako to izgleda biti zato�enik logora. Osim velikog broja Osje�ana, predstavljanje knjige "260 dana" svojim su prisustvom uveli�ali brojni pripadnici Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, Župan Osje�ko-baranjske županije dr. Vladimir Šišljagi� te ostali državni dužnosnici. Na Galiji je uprili�ena i izložba ratnih fotografija Osijeka i okolice tijekom Domovinskog rata, koje su uslikali brojni ratni reporteri tijekom 1991. i 1992. godine.

Tekst i foto: Hrvoje Kneževi�

http://www.osijek-danas.com/vijesti/1103-marijan-gubina-260-dana-zatoenitva.html

ISLAM-BOSNA

Kroz srpske koncentracione logore prošlo 30.000 zato�enika

U ime predsjednika Hrvatskog sabora, sudionike akademije, pozdravio je saborski zastupnik Petar Mlinari� a u ime ministra obitelji, branitelja i me�ugeneracijske solidarnosti, državni tajnik U ministarstvu Zoran Komar. Govorili su i zamjenik vukovarsko-srijemskog župana Željko Cirba te posljednji ratni zapovjednik 204. vukovarske brigade, Branko Borkovi�. Prikazan je kratki dokumentarni film o razmjeni logoraša kod Nemetina 1992. godine. Fondu za obnovu i razvoj grada Vukovara uru�eno je priznanje HDLSKL, koje je u ime Fonda primila predsjednica Ljiljana Blaževi�. Obilježavanje Dana sje�anja na zato�ene i nestale tijekom Domovinskog rata, nastavit �e se kod osje�koga prigradskog naselja Nemetina, posvetom spomen-obilježja na mjestu gdje je 14. avgusta 1992. godine provedena najve�a razmjena zato�enika u Domovinskom ratu. Tada je iz srbijanskih logora, na privremeno okupiranim hrvatskim podru�jima i u Srbiji, oslobo�eno 714 hrvatskih zato�enika - hrvatskih branitelja, policajaca i civila. Nave�er �e u Osijeku biti otvorena izložba fotografija "Sje�anje" te predstavljena knjige Marijana Gubine "260 dana" o stradavanju zato�enika u srpskim koncentracijskim logorima.

http://www.islambosna.ba/vijesti/vijesti-svijet/27194-kroz-srpske-koncentracione-logore-prolo-30000-zatoenika

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/srbija-jos-uvijek-nije-demokratizirana-i-u-njoj-se-progone-hrvati.html

http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=16202:borkovi-srbija-jo-uvijek-nije-demokratizirana-i-u-njoj-se-progone-hrvati&catid=1:politika&Itemid=9

http://www.ddrrh.com/site/index.php?option=com_content&view=article&id=7539:dan-sjeanja-na-zatoene-i-nestale-u-domovinskom-ratu&catid=1:najnovije&Itemid=209

Istra primila logoraše raširenih ruku

Dom hrvatskih branitelja u subotu je ugostio 200-tinjak logoraša koji su se u Puli okupili u povodu trodnevnih Dana logoraša, prvi put organiziranih u Istarskoj županiji. Program je po�eo sve�anom sjednicom Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora te osvrtom predstavnika Ministarstva branitelja, pukovnika Ivana Gruji�a, na Domovinski rat. Svrha logora bila je etni�ko �iš�enje, a zato�eni su bili ne samo vojni zarobljenici nego i civili, rekao je Gruji�.Otprilike 30 tisu�a osoba bilo je zato�eno, a više od tri tisu�e njih je stradalo, nadovezao se predsjednik društva logoraša Danijel Rehak. Dodao je da su preživjeli pak pretrpjeli velike traume. One koji su potom došli u Istru gra�ani su do�ekali raširenih ruku te su mnogi na Poluotoku pronašli novi dom, rekao je predsjednik ljetos osnovane istarske podružnice ovog društva Ivan Dumendži�.

- Dosad smo organizirali sistematske preglede te programe rekreacije i resocijalizacije. Tako�er, dobili smo prostor od 70 kvadrata, koji �e pridonijeti kvaliteti našega rada, zaklju�io je. Skupštinu je nastupom obogatio zbor u�enika pulske

Gimnazbile su "Vukovreporte

Objavlje

PredMar

U skorganizir

Dnevnik sve barijelement tragedijosvakodn6360 satdana i tr

zije Gymnapredstavlje

var - Varažera. (I. N. T

eno: 15.10.2

dstavljrijana G

Napisao/la Ad

klopu manifera u utorak, 1

260 dana djjere, otvoriti obio je odvoji

om na svojimnevne nezamti ponovo videnutke koji �

asium pod ene knjigedin". Tako

TURKOVI�

2011 | 16:54

janje kGubinministrator

estacije Tjed13. studeno

i s

jelo je malogo�i i realno biti srce od mo

m le�ima. Kaomislive patnjedi svjetlo dan�e ga pratiti d

vodstvom o proživlje�er, postav

�)

4.,�http://ww

knjige ne

an sje�anjaog 2012., s p

u Splitu

"26susret s auto

g �ovjeka kojbez predrasuozga, osje�ao koleteralna, umire nekoa.Bez obzira

do kraja život

m Elde Duraenim iskusvljena je iz

ww.glasistre

„260 d

a na Vukovaro�etkom u 1 predstavljan

60 danorom Marijan

i je svakodneuda i mržnje saje od razuma žrtva biva zoliko puta, saa na veliku pata, odvažio s

as, a u sklotvima u log

zložba foto

e.hr/vijesti/a

dana“

r i Škabrnju9 sati u dvornje knjige

na"

nom Gubino

evnim radomsagledati stva – što je po

zarobljen 260ahranjuje svoatnju, strašnse prenijeti sv

opu trodnegorima: "26grafija sed

arhiva/3436

autor

Hrvatska urani Nadbisk

om.

m na samomevari iz svih kusebno teško

0 dugih danaoje bližnje i nae trenutke kovoje doživljaj

evnog prog60 dana" i dam ratnih

627

ra

udruga Benekupskog sje

e sebi uspio uteva. Klju�ao, pogotovo sa, proživljava aposlijetku noji su ga pratje na ostatak

rama

edikt emeništa

probiti n

s

nakon tili 260 k

�ovje�anstva, s namjerom da prikaže, u prvom redu zdravo, pozitivno razmišljanje te da pošalje nekoliko poruka �ovjeku.

Osnovna poruka koju autor šalje jest sljede�a:

Ja, desetogodišnji dje�ak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istog, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove HRVATI. Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da �inite loše, niti zbog nacionalizma, niti zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga. Ja, Marijan Gubina, ne osu�ujem, ne mrzim...

Objavljeno Ponedjeljak, 12 Studeni 2012 22:06.,��

http://www.hu-benedikt.hr/index.php/vijesti/vijesti/hrvatska-i-bih/575-predstavljanje-knjige-260-dana-autora-marijana-gubine

VILIM KARLOVI�

Knjiga "260 dana"

Za vrijeme predstavljanja naše knjige po Hrvatskoj upoznali smo i autora knjige "260 dana", Marijana Gubinu koji je kao dijete za vrijeme Domovinskog rata prošao tešku kalvariju. Strahote koje je proživio u srpskim koncetracijskim logorima, zajedno sa svojom obitelji, ukori�io je u knjigu 260 dana. Marijan i mi imam puno zajedni�koga i stoga nas je ugostio u svojem domu u Osijeku tijekom naše turneje po Slavoniji gdje smo proveli nekoliko lijepih dana. Ukratko o knjizi mladog autora i njemu samom možete pro�itati u slijede�im retcima.

Vilim, Marijan Gubina i Sre�ko

SLUŽBENA STRANICA KNJIGE Dnevnik 260 dana djelo je malog �ovjeka koji je svakodnevnim radom na samome sebi uspio probiti sve barijere, otvoriti o�i i realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kuteva. Klju�an element bio je odvojiti srce od mozga, osje�aje od razuma – što je posebno teško, pogotovo s tragedijom na svojim le�ima. Desetogodišnji dje�ak nalazi se na krivom mjestu, u krivo vrijeme, zajedno sa svojom šestero�lanom obitelji.

Krivo mjesto je okupirano podru�je isto�ne Slavonije u tadašnjoj Jugoslaviji, a krivo vrijeme je vrijeme kada je globalna politika, tj. kada su globalni igra�i rekli da je vrijeme da se Jugoslavija rascijepi. Kao koleteralna žrtva biva zarobljen 265 dugih dana, proživljava svakodnevne nezamislive patnje, umire nekoliko puta, sahranjuje svoje bližnje i naposlijetku nakon 6360 sati ponovo vidi svjetlo dana. Bez obzira na veliku patnju, strašne trenutke koji su ga pratili 260 dana i trenutke koji �e ga pratiti do kraja života, odvažio se prenijeti svoje doživljaje na ostatak �ovje�anstva, s namjerom da prikaže, u prvom redu zdravo, pozitivno razmišljanje te da pošalje nekoliko poruka �ovjeku. Osim navedenoga, �itatelj �e prepoznati nekoliko bitnih elemenata me�u kojima je i snaga pojedinca, kako da preživi tako i da nastavi živjeti. Osnovna poruka koju autor šalje jest sljede�a: Ja, desetogodišnji dje�ak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istog, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove HRVATI. Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da �inite loše, niti zbog nacionalizma, niti zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga. Ja, Marijan Gubina, ne osu�ujem, ne mrzim... http://www.vilimbook.com/107.aspx

http://pl.mvp.hr/

VIJESTI - POZNAN, VARŠAVA, "Sje�anje - 260 dana"

Marijan Gubina i Marija Sliškovi� u Poznanu i Varšavi predstavili su projekt „Sje�anja – 260 dana“ G. Gubinaje autor projekta i autor autobiografske knjige „260 dana“ u kojoj je vrlo detaljno opisao svoje ratno zarobljeništvo i stradanje tijekom Domovinskog rata u Dalju, kada je imao samo 10 godina. G�a. Marija Sliškovi�, kao urednica knjige „Sun�ica“, predstavila je stradanje silovanih vukovarskih žena u RH. Cilj ove posjete je bio približiti poljskoj publici stradanja gra�ana Hrvatske tijekom Domovinskog rata, kroz izložbu 126 fotografija 7 hrvatskih ratnih fotoreportera, prikaz video materijala s prikazima stradanja tijekom Domovinskog rata, te predstavljanje gore spomenutih knjiga.

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Varšavi

http://amu.edu.pl/

„SJE�ANJE – PAMI��” W INSTYTUCIE FILOLOGII S�OWIA�SKIEJ Wydarzenie, rozpoczyna si� 25-03-2013

Instytut Filologii S�owia�skiej i Ambasada Republiki Chorwacji serdecznie zapraszaj� na prezentacj� projektu „Sje�anje – Pami��” w dniu 25.03.2013 o godz.18.00 (g�ówny hol w Collegium Maius i sala 285).

Naszymi Go�mi b�d�: - Marijan Gubina, autor projektu, - Marija Sliškovi�, autorka ksi�ki "Sun�ica" - Natalija Bukovec, reprezentantka Ambasady Republiki Chorwacji - Joanna Droždž, t�umaczka i moderator Projekt obejmuje: • Wystaw� fotografii chorwackich reporterów wojennych • Projekcj� krótkiego filmu „Kalwaria chorwackiego narodu w czasach agresji” • Promocj� ksi�ek: - „260 dni” autorstwa Mariana Gubiny - „Wielkoserbska agresja na Chorwacj� w latach 90-tych” autorstwa Ante Nazora - „Na drogach piekie�… przez serbskie obozy koncentracyjne 1991r. … w XXI wiek” autorstwa Daniela Rehaka - „Sun�ica“ autorstwa Mariji Sliškovi�

HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ

NOVA�KNJIGA�O�ISKUSTVIMA�HRVATA�U�SRPSKIM�LOGORIMA���260�DANA�(02.02.2012.)�

�

Bio�je�to�ugodan�san.�Gotovo�da�sam�svjestan�tog�laganog�ljetnog�povjetarca�što�kora�a�po�mojoj�postelji.�

"Marijane,�sine,�brzo,�ne�boj�se!"�bile�su�rije�i�moga�oca�koji�je�uznemiren�prekinuo�moj�san,�uplašen�jednako�kao�i�ja.�U�naru�ju�me�iznosio�iz�sobe.�Eksplozija...�puno�manjih�eksplozija...�lomovi�stakla,�crijepa...�dim,�pla��majke,�ružni�jecaj�sestara�prekida�moj�san�i�pretvara�javu�u�moru.�U�uskom�duga�kom�hodniku�obiteljske�ku�e,�uplašena�šestero�lana�obitelj�Gubina,�pod�okriljem�vatre�srbo�etni�kih�vojnika,�ne�znaju�i�što�se�doga�a�zapomažu�mole�i�Boga.�

�

�

Prestala�je�pucnjava.�I�taman�kad�su�se�otkucaji�srca�po�eli�stabilizirati,�za�uli�su�se�mnogobrojni�muški�glasovi.�Nimalo�ugodni.�Nakon�loma�ulaznih�vrata,�ukazala�su�se�ružna,�davno�obrijana�lica.�Napola�vojnu,�napola�civilnu�odje�u�skrivali�su�mnogobrojni�ubojiti�predmeti.�Cijevi�njihovih�pušaka�ledile�su�krv�u�mojim�žilama.�Još�uvijek�osjetim�tu�hladno�u.�Još�uvijek�pla�em.�

"Di�si,�govno�ustaško?!"�bila�je�re�enica�jednog�vojnika�zvanog�Ljubo�Kalo,�koja�je�nakratko�prekinula�mnogobrojne�udarce.�

"Rekao�sam�ti�da��e�do�i�i�mojih�5�minuta!"�re�e�isti�mome�ocu�te�nastave�tu�i�i�njega�i�majku.�

Leže�i�u�vodoravnom�položaju,�otac�je�prestao�zapomagati.�Gledao�sam�u�njegove�tužne�o�i.�U�njegovu�pogledu�moglo�se�iš�itati�veliko�poniženje�te�strah�od�onoga�što��e�se�dogoditi�nama.�

Mama�je�i�dalje�uplakana�zapomagala.�Prštali�su�udarci,�sestre�su�histeri�no�vrištale,�a�ja...�gotovo�da�nisam�mogao�izustit�jedan�glas,�paraliziran.�Jedino�su�suze�lile�kao�

kiša.�

Dali�su�mu�nekakvu�injekciju.�Mislim�da�je�to�bilo�nepotrebno�jer�jedino�što�se�na�njegovom�tijelu�micalo�bio�je�njegov�pogled.�Pogled�koji�je�tražio�ostatak�obitelji.�

Prestali�su�ih�tu�i.�Umorili�su�se.�Nakon�kratke�pauze�izveli�su�nas�van�te�su�nas�uz�pratnju�oružja,�uvreda�i�pokojeg�udarca�potjerali�prema�susjedovoj�ku�i�preko�pruge.�Iz�mase�naoružanih�vojnika�i�civila�istupi�jedan�mla�i�vojnik�i�primi�u�naru�je�moju�šesterogodišnju�sestru�Helenu�te��re�e�mami:�

"Ne�bojte�se!�Prenijet��u�je�preko�pruge�da�se�ne�ozlijedi."�...�

��������������������http://www.hkz-kkv.ch/260_dana_u_srpskim_logorima.php

A fogolytáborból szabadult gyerek feln�ttként békemissziót indított

Eszék – Marijan Gubina mindössze tízéves volt, amikor 260 napra családjával együtt egy szerb fogolytáborba került. Az átélt borzalmakról könyvet írt, amelynek, miután több nyelvre lefordították, egyfajta békemissziós szerepet szán. A bevételb�l a horvátországi kisebbségeket szeretné támogatni.

Marijan Gubina 1981-ben született Vinkovciban. Nyolcéves volt, amikor a család az ugyancsak kelet-szlavóniai Dályára költözött. A hatf�s család normális életének az 1991nyarán kezd�dött agresszió vetett végett, amikor is Marijan szüleivel és három testvérével együtt egy szerb koncentrációs tábor foglya lett. A szenvedés, a kínzások és a fájdalom 260 napig tartott. A csonka család ezután új életet kezdett Eszéken. Riportalanyom itt végezte el az általános iskolát. Édesapja és lánytestvére tragikus halála azonban mély nyomokat hagyott a lelkében, amit sosem sikerült teljesen feldolgoznia, emiatt viselkedési zavarok léptek fel nála. Tizennégy évesen el kellett hagynia otthonát, és az utcán élt. Hivatásos sof�rnek tanult, épít�ipari munkásként dolgozott, kés�bb pedig diszkókban vállalt munkát mint biztonsági �r. 2000-ben saját vendégl�t nyitott, és nem sokkal kés�bb megismerte leend� feleségét, akinek a hatására felhagyott rossz szokásaival, és új életet kezdett. Az elmúlt évek során önkéntesként rengeteg tapasztalatot szerzett a civil szférában: a kábítószerekkel való visszaélés felszámolásáért harcol többek között.

Békemisszióba kezdett

Marijan azok közé a ritka emberek közé tartozik, akik annak ellenére, hogy már gyerekként háborús borzalmakat éltek át, és egész eddigi életükben különféle nehézségekkel kellett megküzdeniük, mégsem éreznek gy�löletet. A humanitárius nonprofit Auxilium Egyesületet azért hozta létre, hogy programjai révén határon belül és túl a nemzetközi béke megteremtéséért, a toleranciáért és az er�szakmentes életért dolgozhasson. Az egyesület egyik projektje a „260 nap”, amely nagy érdekl�dést váltott ki nemcsak itthon, de külföldön is. Marijan könyvet írt 260 napig tartó fogságukról, és folyamatban van a kiadvány 13 nyelvre való lefordítása. A programban egy színpadi el�adás és egy film is szerepel, amelyeknek mind egy céljuk van: minél több emberhez eljuttatni a történetet, és a szerz� példáján elindulva hirdetni a gy�löletmentes gondolkodást, mindenkit a másik elfogadására ösztönözni. Mert ahogy maga is mondja, a történtek ellenére sem gy�löl, nem ítélkezik, és mindenki mást is ugyanerre buzdít. Szeretné, ha a története hatna az emberekre, hogy a nemzeti, vallási, kulturális különbségek ellenére is mind nagyobb teret nyerjen az egymás iránti tisztelet.............................................................................

Írta: Lj. Molnar Mónika 2012. május 03. csütörtök, 08:45

http://www.huncro.hr/huncro.hr/riportok/3240-a-fogolytaborbol-szabadult-gyerek-felnttkent-bekemissziot-inditott

BRANITELJI

Ja�sam�dje�ak�koji�je�260�dana��amio�u�logorima�

Marijan Gubina 30-godišnji poslovni �ovjek iz Osijeka piše dnevnik o svom ratnom stradavanju: "Sa deset sam bio logoraš, sa 14 godina na ulici, sa 19 otvaram ugostiteljski obrt. Borim se protiv droge " Bio je to ugodan san. Gotovo da sam bio svjestan tog laganog ljetnog povjetarca koji je kroz otvoreni prozor naše dje�je sobe kora�ao po mojoj postelji. A, onda za�uo sam uznemirenog oca, koji je prekinuo moj san: "Marijane, sine, ustaj brzo. Ne boj se!" Bio je uplašen kao i ja. U naru�ju me iznosio iz sobe. Eksplozija...! Puno eksplozija, jedna za drugom, lomljavina stakla, crijepa...dim, pla� majke, jecaj sestara prekida moj san. Probudio sam se usred rata. U uskom duga�kom hodniku obiteljske ku�e, uplašena šestero�lana obitelj Gubina, pod okriljem vatre srbo�etni�kih vojnika, ne znaju�i što se

doga�a, zapomaže mole�i Boga. Prestala je pucnjava. I taman kada su se po�eli smirivati otkucaji moga srca, za�uli su se strašni muški glasovi. Nimalo ugodni. Nakon loma ulaznih vrata, ukazala se ružna, davno obrijana lica. Napola vojnu, napola civilnu odje�u, skrivali su redenici i noževi na njihovu tijelu. Duge cijevi njihovih pušaka iz kojih se dimilo ledile su krv u mojim žilama. Još uvijek to vidim pred o�ima. Još uvijek pla�em. Ovo je prvi zapis iz dnevnika "260 dana" Marijana Gubine, 30-godišnjeg poslovnog �ovjeka iz Osijeka, koji je kao desetogodišnjak u svom rodnom Dalju zajedno s cijelom obitelji na po�etku rata u Hrvatskoj proživio pravu kalvariju... Ve�ernji.hr.,Braniteljski portal – Obavijesti http://www.braniteljski-forum.com/forum/content.php?r=5052-Ja-sam-dje�ak-koji-je-260-dana-�amio-u-logorima Osnovna škola Dore Peja�evi� Našice

„…neka i naše svije�e svijetle iskazuju�i žrtvi Vukovara duboko poštovanje i zahvalnost…“

Spomen – akcijom „I U MOM GRADU VUKOVAR SVIJETLI“ 18. studenog 2011.godine dostojno smo u školi obilježili sje�anje na žrtvu Vukovara, svih njegovih branitelja i stradalnika u Domovinskom ratu

18. studenog obilježava se Dan sje�anja na Vukovar, na tragediju cijeloga jednog grada koji je svoju

patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost.

Dostojanstveno smo se prisjetili njegovog junaštva �itaju�i ulomke iz knjige „Pri�e iz Vukovara“, vukovarskog ratnog izvjestitelja i heroja Siniše Glavaševi�a. Njegove su nam misli pro�itali u�enici Petar Dundovi� i Tea Turjak, te Monika Cijetovi� i Tatjana Rigo. Prigodnu prezentaciju sa slikama Vukovara pripremila je u�iteljica Ksenija Oreškovi�. Predsjednik u�eni�kog vije�a Luka Žagar zapalio je svije�u ispod panoa „I U MOM GRADU VUKOVAR SVIJETLI“ u B smjeni, a zamjenica u�eni�kog vije�a Laura �aki� u A smjeni.

U�enici 4.c i 8.b razreda su tijekom dana sa svojim u�iteljicama i vjerou�iteljima posjetili spomen-obilježje Uskrsla Hrvatska u središtu Našica i zapalili svije�e.

Skre�u�i pozornost na žrtve rata i na Domovinski rat, u Hrvatskoj narodnoj knjižnici i �itaonici 16. studenog 2011g. bila je postavljena izložba fotografija "SJE�ANJE“ �iji su autori sedam fotoreportera iz Hrvatske, a kroz postav izložbe goste je vodio mladi autor knjige 260 dana, Marijan Gubina. Na otvorenju izložbe sudjelovali su u�enici 8.d razreda s u�iteljicom Senkom Krištofik.

… Vukovar nije samo grad heroj,

on je simbol svehrvatske obrane,

junaštva i žrtve za neovisnu Republiku Hrvatsku…

http://os-dpejacevic-na.skole.hr/print/?prt_name=news&prt_id=249

Župa�sv.�Antuna�Padovanskog�Našice

.......Razmišljam�o�Vukovaru.�Pojedine�dijelove�te�strašne�istine��uo�sam�od�fra�Ivana�Miki�a,�od�fra�Smiljana�Beriši�a�kao�i�od�pojedinih�branitelja.��uo�sam�i�od�pojedinih�obitelji�koje�sam�upoznao�još�u�Zagrebu�dok�sam�studirao,�kao�i�u��akovcu�gdje�sam�upoznao�nekoliko�ljudi�koji�su�bili�prognanici.�Osobito�mi�je�u�sje�anju�jedna�djevojka�koja�je�išla�na�vjeronauk�u�Gimnaziji�u��akovcu,�kada�smo�hodo�astili�u�Vukovar,�nije�mogla�zadržati�suze�iako�je�rekla�da�ne�e�plakati,�budu�i,�kako�je�govorila,�da��e�na�taj�na�in�dozvoliti�isto�nim�neprijateljima�da�misle�kako�su�pobijedili.�Bez�rije�i�sam�ostao�kada�sam�vidio�sav�njezin�prkos,�a�bila�je�mlada�djevojka�koja�je�svojim�životnim�iskustvom�dokazala�ozbiljnost�osobe,�vjernice,�koja�voli�svoj�dom,�obitelj�i�narod,�a�nije�mrzila.�Prije�nekoliko�godina�upoznao�sam�i�branitelja�iz�naše�župe�koji�znade�na�kraju�razgovora�ili�naših�susreta�re�i�da�nas�Bog�blagoslivlja,�a�proživio�je�iskustvo�rata�u�Vukovara�kao�i�zatvora�u�isto�nih�neprijatelja.�Sutra��e�biti�predstavljena�knjiga�Marijana�Gubine,260�dana,�koji�u�predgovoru�svoje�knjige�me�u�ostalim�piše:�

.......�Ja,�desetogodišnji�dje�ak,�proživio�sam�pakao�i�živim�s�posljedicama�istog,�zbog�toga�što�sam�povijesno�pripadao�narodu�koji�se�zove�HRVATI.�Sve�vas�pozivam�da,�prije�nego�što�nekoga�osudite,�prije�nekome�u�inite�loše,�pro�itate�moje�iskustvo�i�ne�uvedete�sebe�u�napast�da��inite�loše,�niti�zbog�nacionalizma,�niti�zbog�rasizma,�vjerskih�opredjeljenja,�niti��ega�drugoga.�Ja,�Marijan�Gubina,�ne�osu�ujem,�ne�mrzim…NEMOJTE�NI�VI!��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������http://zupa�nasice1.hr/index.php?option=com_contact&Itemid=79��

Dino�Jelusic���Prosao�Sam�Sve�(260�dana)��

��

�

��

By�reading�the�book�"260�days"�Dino�was�inspired�to�compose,�write�lyrics�and�arrange�this�song.�It's�a�sad�story�about�10�year�old�boy,�captured�for�260�days�with�his�whole�family�in�concentration�war�camp.�Dino�is�lead�singer,�back�vocalist�and�pianist�in�this�song�and�his�band�recorded�the�other�instruments�in�studio:�Tin���guitar,�Dex���bass,�Zuga���keyboards�and�Greg���drums.�As�a�special�guest�you�can�hear�Dino's�friend�form�music�academy���Mr.�Val�on�violin.�The�English�version�will�come�out�soon!�Dino�Jelusic��Vocals,�Back�Vocals,�Piano,�Hammond�Tin�Svegovic���Guitars�Denis�Marijanovic�Dex���Bass�Dominik�Zagmester���keys�Marin�Gregov���Drums�Val�Bakrac��Violin�Lyrics:�Svaku�no��prije�sna�Pomolim�se�za�sve�one�kojih�nema�Za�one�koji�sa�mnom�su�plakali�Bojali�se�i�strepili�Bez�oca�i�sestre�hodam�starim�stazama�Slike�ranog�djetinjstva�gore�mi�u�grudima�A�danas�nov�sam��ovjek�idem�u�nove�pobjede�Sve�što�je�bilo�ostavljam�iza�sebe�Prošao�sam�sve,�sve�one�tužne�dane�Još�mi�kroz�glavu�prolaze�i�danas�mi�suza�kane�Al'�oprostio�sam�sve,�mada�ništa�isto�nije�glavu�dižem�i�hodam�kroz�svijet�ja�i�sam�nego�ikada�prije�Mra�no�više�nije�moje�bu�enje�Sunce�jasno�vidim,�ne�preostaje�nikakvo�su�enje�danas�nov�sam��ovjek,�idem�u�nove�pobjede�Sve�što�je�bilo,�ostavljam�iza�sebe�Prošao�sam�sve,�sve�one�tužne�dane�260�bilo�ih�je�i�danas�mi�suza�kane�Al'�oprostio�sam�sve,�mada�ništa�isto�nije�glavu�dižem�i�hodam�kroz�svijet�ja�i�sam�nego�ikada�prije�Prošao�sam�sve,�sve�one�tužne�dane�260�bilo�ih�je�i�danas�mi�suza�kane�Al'�oprostio�sam�sve,�mada�ništa�isto�nije�glavu�dižem�i�hodam�kroz�sve�ja�i�sam�nego�ikada�prije�Prošao�sam�sve,�sve�one�tužne�dane�260�bilo�ih�je�i�danas�mi�suza�kane�Al'�oprostio�sam�sve,�mada�ništa�isto�nije�glavu�dižem�i�hodam�kroz�svijet�ja�i�sam�nego�ikada�prije��

http://corleones.mafiagra.pl/filmik_9R8nRD5HuDs.html �

JABUKA.TV BIH KOLUMNA: 260 dana

Nedavno�su�Hrvatsku�uzburkale�domoljubne�strasti.�Ne�samo�Hrvatsku�nego�i�susjedne�zemlje.�Mnogi�su�pohrlili�davati�svoje�analize�o�presudi�generalima.�Mnogi�su�upozoravali�na�ove�ili�one�kontekste�u�kojima�se�mora�sagledavati�presuda.�Politika�je�tako�postala�omiljena�tema�i�onima�koji�je�ne�vole�komentirati��ak�ni�za�kavom.��ak,�može�se�re�i�da�je�komentiraju�i�kada�decidirano�kažu:�,,Ne�volim�komentirati�politiku”.�Politika�se�bavi�sa�svima�nama�i�mi�se�neophodno�moramo�baviti�s�njom�kako�bi�jednoga�dana�izgradili�bolje�i�kvalitetnije�društvo�kako�bi�moglo�odgovoriti�svim�društvenim�pojavama.�Koliko�god�se�raznorazni�istraživa�i�i�analiti�ari�trude�koncipirati�i�jasno�secirati�neke�pojave�teško�da��e�ikada�uspjeti�sagledati�sve�situacije�i�‘ukalupiti’�ih�u�jedan�sustav.�

Neke�od�situacija�su�one,�jednostavne,�životne�pri�e�ljudi�kojima�se�politika�bavila�više�nego�što�su�oni�to�htjeli.�Mnoge�takve�pri�e�se�izgube�u�mnoštvu�‘zanimljivijih’�pri�a�te�se�usidre�u�sje�anjima�samo�onih�osoba�koji�su�doživljeli�situacije�o�kojima�ne�žele�ni�pri�ati�najintimnijim�sugovornicima.�Koliko�god�pomišljao�da�je�rat�strašna�i�nepotrebna�stvar�i�ljudskom�mozgu�velika�uvreda,�ne�mogu�ni�sam�zaobi�i�pri�e�obi�nih�ljudi�koji�su�proživjeli�iskustvo�rata.�Oni�najmla�i��lanovi�zajednice,�koje�pokušavamo�posebno�zaštiti�bez�obzira�kojoj�kulturi,�naciji�i�indoktrinaciji�pripadali,�sigurno�spadaju�me�u�najve�e�žrtve�oružanog�sukoba�i�gotovo�nikada�vas�ne�ostavljaju�ravnodušnima�bez�obzira�iz�kojeg�su�tabora�–�našeg�ili�neprijateljskog.�

Neki�dan�sam�pro�itao�knjigu�>>260�dana<Konkretno,�sam�Marijan�kao�desetogodišnjak�i�nije�shva�ao�situaciju.�Znao�je,�samo,�da�su�neki�zli�ljudi�došli�ubiti�njega�i�njegovu�obitelj.�Percepcija�mu�je�bila�sužena,�što�zbog�godina,�što�zbog�nevjerovanja�da�ljudski�duh�uop�e�može�djelovati�na�na�in�na�koji�su�djelovali�zli�ljudi�tog�vremena.�Marijan�spominje�situacije�u�kojima�je�morao�sakupljati�leševe�poznatih�ljudi,��istiti�ostatke�njihovih�tijela�te�trpiti�batine�i�uvrede�od�svih�aktera�koji�su�sudjelovali�u�tim�nemilim�doga�ajima.�Nevjerojatno�je�što�su,�možda,�najviše�Marijana�mu�ili�oni�koji�su�ga�poznavali�od�malena.�Njegovi�susjedi�koji�su�ga�tjerali�na�prisilan�rad�te�oni�koji�su�mu�poznavali�oca.�Me�utim,�izdržao�je.�Ponajviše�zbog�hrabre�obitelji�koja�se�žrtvovala�za�njega,�a�on�im�istom�žrtvom�vratio�za�taj�dragocjeni�dar.�Ljubav�majke�i�oca,�ljubav�sestara,�ljubav�koja�je�ogoljena�od�raskošnih�rije�i�i�sre�e�davala�je�snagu�malom�Marijanu�da�izdrži�sve�neda�e�te�da�jednoga�dana�svijetu�pokaže�okrutno�lice�rata.�

Marijan�je�dopustio�sebi�da�kroz�pisanje�knjige�oslovi��initelje�tih�zlo�ina�–�ZLIM.�Nije�generalizirao�ni�ukazivao�prstom�na�jedan�narod�nego�je�jednostavno�ljude�klasificirao�na�dobre�i�zle.�Zlo�ine�nad�Marijanom�i�njegovom�obitelji�izvodili�su�pripadnici��etni�kih�paravojnih�organizacija.�Me�utim,�Marijan�isti�e�i�dobre�ljude�iz�redova�srpskog�naroda�koji�su�mu�na�trenutke�pomagali�i�spašavali�ga�od�gotovo�sigurne�smrti.�Koliko�gruba,�nerazumna�i�nehumana�ponekad�može�biti�politika�i�ljudi�koji�je�provode,�svjedo�i�Marijan,�u�opisu�doga�anja�kada�je�zbog�batina�završio�u�srpskom�Domu�zdravlja�gdje�ga�je�odbila�lije�iti�doktorica�samo�zato�što�je�Hrvat.I�dok�je�cijeli�svijet,�još�i�u�to�vrijeme,�poznavao�sudbinu�Anne�Frank�,�na�ovim�prostorima�(a�tko�zna�gdje�još�sve�i�danas)�zlo�inci�kao�da�nikada�nisu��uli�za�nju�i�njenu�sudbinu.�Još�je�strašnije�što�u�tom�vremenu�rata�odrasli�ljudi�jednostavno�zaborave�da�su�i�oni�nekada�bili�djeca.�Djetinjstvo�je�prvi�biser�na�ogrlici�života.Sudbina�svakog��ovjeka�je�hijerarhirana�na�taj�na�in�i�djetinjstvo�svake�osobe�je�svetinja�u�koju�se�ne�dira.�Nažalost,�i�danas�svjedo�imo�najokrutnijim�zlo�inima�protiv�najosljetivijih��lanova�naše�zajednice.�Dužnost�nam�je�usprotiviti�se�takvim�zlo�inima.�Svjedo�enje�Marijana�Gubine�najbolji�je�put�u�ostvarivanju�civiliziranog�društva.�Sigurno�je�da�se�ova�knjiga�mora�na�i�na�policama�svakog�ku�anstva,�ali�i�u�školama�kao�službena�literatura�koja�bi�odgajala�mlade�naraštaje�u�toleranciji�drugih�i�ljubavi�prema�životu,�obitelji�i�Bogu.�

(Ivan�Pavi�i��|�www.jabuka.tv) Posted�date:�Studeni�29,�2012|���http://www.jabuka.tv/kolumna�260�dana/�

�ITLUK-BiH

Promocija autobiografskog romana “260 dana” autora Marijana Gubine

Obavještavamo vas da �e se dana 22.12.2012. godine u �itluku, u hotelu “Brotnjo” u 18 sati organizirati promocija autobiografskog kratkog romana “260 DANA”, autora gospodina Marijana Gubine.

Dnevnik 260 dana djelo je malog �ovjeka koji je svakodnevnim radom na samome sebi uspio probiti sve barijere, otvoriti o�i i realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kuteva. Klju�an element bio je odvojiti srce od mozga, osje�aje od razuma – što je posebno teško, pogotovo s tragedijom na svojim le�ima. Kao koleteralna žrtva biva zarobljen 260 dugih dana, proživljava svakodnevne nezamislive patnje, umire nekoliko puta, sahranjuje svoje bližnje i naposlijetku nakon 6360 sati ponovo vidi svjetlo dana.

Bez obzira na veliku patnju, strašne trenutke koji su ga pratili 260 dana i trenutke koji �e ga pratiti do kraja života, odvažio se prenijeti svoje doživljaje na ostatak �ovje�anstva, s namjerom da prikaže, u prvom redu zdravo, pozitivno razmišljanje te da pošalje nekoliko poruka �ovjeku.

Osnovna poruka koju autor šalje jest sljede�a:

Ja, desetogodišnji dje�ak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istog, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove HRVATI. Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da �inite loše, niti zbog nacionalizma, niti zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga. Ja, Marijan Gubina, ne osu�ujem, ne mrzim…

Da nije rijec o obicnoj promociji i o obicnoj knjizi dodite i uvjerite se sami.O knjizi više možete pogledati na www.260-dana.com

Svako dobro žele Vam

Tim 260 DANA & citluk.net

�������������������������Published�On:�Uto,�Pro�18th,�2012.,�http://poskok.info/wp/?p=28790�

Promocija autobiografskog romana “260 dana” autora Marijana Gubine

U subotu, 22. prosinca 2012. u �itluku, u hotelu 'Brotnjo', u 18 sati organizira se promocija autobiografskog kratkog romana '260 DANA', autora Marijana Gubine.

�Dnevnik�'260�dana'�djelo�je�malog��ovjeka�koji�je�svakodnevnim�radom�na�samome�sebi�uspio�probiti�sve�barijere,�otvoriti�o�i�i�realno�bez�predrasuda�i�mržnje�sagledati�stvari�iz�svih�kuteva.�Klju�an�element�bio�je�odvojiti�srce�od�mozga,�osje�aje�od�razuma�–�što�je�posebno�teško,�pogotovo�s�tragedijom�na�svojim�le�ima.�Kao�koleteralna�žrtva�biva�zarobljen�260�dugih�dana,�proživljava�svakodnevne�nezamislive�patnje,�umire�nekoliko�puta,�sahranjuje�svoje�bližnje�i�naposlijetku�nakon�6360sati,ponovo,vidi,svjetlo,dana.�Bez�obzira�na�veliku�patnju,�strašne�trenutke�koji�su�ga�pratili�260�dana�i�trenutke�koji��e�ga�pratiti�do�kraja�života,�odvažio�se�prenijeti�svoje�doživljaje�na�ostatak��ovje�anstva,�s�namjerom�da�prikaže,�u�prvom�redu�zdravo,�pozitivno�razmišljanje�te�da�pošalje�nekoliko�poruka��ovjeku.�Osnovna�poruka�koju�autor�šalje�jest�sljede�a:�Ja,�desetogodišnji�dje�ak,�proživio�sam�pakao�i�živim�s�posljedicama�istog,�zbog�toga�što�sam�povijesno�pripadao�narodu�koji�se�zove�HRVATI.�Sve�vas�pozivam�da,�prije�nego�što�nekoga�osudite,�prije�nego�nekome�u�inite�loše,�pro�itate�moje�iskustvo�i�ne�uvedete�sebe�u�napast�da��inite�loše,�niti�zbog�nacionalizma,�niti�zbog�rasizma,�vjerskih�opredjeljenja,�niti��ega�drugoga.�Ja,�Marijan�Gubina,�ne�osu�ujem,�ne�mrzim…��Da�nije�rije��o�obi�noj�promociji�i�o�obi�noj�knjizi�do�ite�i�uvjerite�se�sami.�O�knjizi�više�možete�pogledati�na�www.260�dana.comObjavljeno�Srijeda,�19�Prosinac�2012�15:01.,�http://www.republikainfo.com/index.php/kultura/6736�u�subotu�promocija�autobiografskog�romana�260�dana�autora�marijana�gubine��

24 SATA

Istinita pri�a dje�aka koji je proveo 260 dana u logoru! Bez obzira na proživljene strahote u logoru, ovaj �ovjek smogao je hrabrosti da nam svojom knjigom prenese divljenja vrijednu poruku mira i opraštanja.

Knjiga260 dana djelo je malog �ovjeka koji je svakodnevnim radom na samome sebi uspio probiti sve barijere, otvoriti o�i i realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kuteva. Klju�an element bio je odvojiti srce od mozga, osje�aje od razuma – što je posebno teško, pogotovo s tragedijom na svojim le�ima. Autor knjige, Marijan Gubina, kao desetogodišnji dje�ak našao se na krivom mjestu, u krivo vrijeme, zajedno sa svojomšestero�lanom obitelji. Krivo mjesto je okupirano podru�je isto�ne Slavonije u tadašnjoj Jugoslaviji, a krivo vrijeme je vrijeme kada je globalna politika, tj. kada su globalni igra�i rekli da je vrijeme da se Jugoslavija rascijepi. Kao koleteralna žrtva, u srpskom koncentracijskom logoru biva zarobljen 265 dugih dana, proživljava svakodnevne nezamislive patnje, umire nekoliko puta, sahranjuje svoje bližnje i naposlijetku nakon 6360 sati ponovo vidi svjetlo dana. Bez obzira na veliku patnju, strašne trenutke koji su ga pratili 260 dana i trenutke koji �e ga pratiti do kraja života, Marijan Gubina odvažio se prenijeti svoje doživljaje na ostatak�ovje�anstva, s namjerom da prikaže, u prvom redu zdravo, pozitivno razmišljanje te da pošalje �itateljima poruke mira i praštanja. Osim navedenoga, �itatelj �e prepoznati nekoliko bitnih elemenata me�u kojima je i snaga pojedinca, kako da preživi tako i da nastavi živjeti. Osnovna poruka koju autor šalje jest sljede�a: „Ja, desetogodišnji dje�ak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istog, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove HRVATI. Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da �inite loše, niti zbog nacionalizma, niti zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga. Ja, Marijan Gubina, ne osu�ujem, ne mrzim...“ Knjigu "260 dana" potražite na svim kioscima �

http://www.24sata.hr/istinita�prica�djecaka�koji�je�proveo�260�dana�u�logoru�270625��

260 DANA TORTURE

Marijan Gubina kao dje�ak završio u srpskim logorima: Silili su me da nosim krvava trupla, silovali su mi sestru...

Marijan Gubina iz Vukovara imao je deset godina kada je 1991. zato�en u logoru. Dobio je nebrojeno udaraca, ne zna koliko je puta bio u nesvijesti, a onda su mu dali posao. To�nije, postao je rob �iji je zadatak bio ure�ivanje dvorišta, sakupljanje sme�a, no vrlo skoro su “sme�e” postala ljudska tijela. – Masakrirali bi ih na dvorištu, a onda bi mi kazali da ih odvu�em. Kako sam uop�e kao dje�ak mogao vu�i trupla, ruke su mi se utapale u krvi mojih doju�erašnjih susjeda… Plakao sam, boljelo me tijelo od udaraca, kako da vam objasnim da sam radije tragao za dijelovima tijela jer mi je njih bilo lakše nositi na hrpu – kazivao nam je 31-godišnji Marijan Gubina, koji je u srpskim koncentracijskim logorima kao desetogodišnjak proveo 260 dana. Puno kasnije napisao je knjigu, pisao ju je kao da se njome spašava od ludila, sve što je proživio uobli�io je u roman naslovljen “260 dana”.

Nikog ne osu�uje

Knjiga je predstavljena na Sveu�ilištu u Zadru, a autor Marijan Gubina malo je govorio o doga�ajima iz logora. Umjesto njegove rije�i, �itani su ulomci iz knjige, a Marijan je poru�io da danas više nikoga ne mrzi, ne osu�uje, da ne generalizira. Kazao je da mu je drago što su predstavljanje njegove knjige organizirali upravo maloljetni branitelji iz Zadra jer je veliki broj maloljetnih branitelja s njim prošao pakao srbijanskih logora. – Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome u�inite loše, pro�itate moje iskustvo i ne dovedete sebe u napast da �inite loše, ni zbog nacionalizma, ni zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti �ega drugoga. Ja ne osu�ujem, ne mrzim. Pitaju me u �emu je “fora”. Nema “fore”. Ljude dijelim na dobre i zle, i ni na koji drugi na�in – rekao je Gubina.

U knjizi opisuje svaki detalj pakla, sve što je vidio, sva mu�enja koja je proživio. U logor je sproveden sa svoje tri sestre, tada u dobi od šest, 12 i 20 godina, te s ocem i majkom. – Uzalud je majka vrištala da uzmu nju, a ne najstariju k�erku. Emocionalno, to sam doživio najteže jer su moju sestru silovali toliko puta da nisam shva�ao kako je još živa. To su radili ispred svih nas, to su gledali moj otac i moja majka, ja. Samo bi nahrupili i iživljavali se na njoj. Tako je i zatrudnjela. Ona je po tijelu sva izrezana jer su je �esto vezivali za vrata i “trenirali” bacanje noževa. To su radili i kada je bila u visokom stupnju trudno�e – kazao je Marijan Gubina. Njegova sestra živi u Osijeku. Dijete koje je rodila danas ima 20 godina, i njezin sin je odgojen, kaže Gubina, da nikoga ne mrzi. – Nema Srbi – Hrvati. Ima dobro – zlo. Puno je Srba koji nisu mogli gledati kako nas u logoru mu�e i potajno su nam pomagali, spašavali nas od smrti. Jednoga su tako ubili, šefa straže, koji je pokušao zaštititi mog oca – kazao je Marijan. Gubina je 1992. godine razmijenjen i vratio se u Osijek, u ratni Osijek. Nakon 260 dana logora, nije ga do�ekao spokoj doma. Brinuo je o sestri koja je nakon silovanja rodila, brinuo je o majci jer se otac nakon logora prijavio u Hrvatsku vojsku.

LADA KALMETA

Postoji samo dobro i zlo

Nema Srbi – Hrvati. Postoji samo dobro – zlo. Puno je Srba koji nisu mogli gledati kako nas u logoru mu�e i potajno su nam pomagali, spašavali nas od smrti. Jednoga su tako ubili, šefa straže, koji je pokušao zaštititi mog oca – kazao je Marijan. �

Objavljeno 02.12.2012. u 22:38 http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/195485/Default.aspx

Umjesovisno

MarOsje�anroman. Lustig

Foto: 'D

Jedan potpuškama našim licpo izmeturije�i, a znitko nije

Ove misl"260 danapodignutidesetlje�alažna strijsamo diomožda nj

OBJAVA

http://ww

to da živi sti o drog

rijan Gnin Marijan Za filmsku

Davor Pukla

teže sestru Hedok se nije prima, zgrabili su, a tragovi krzatim su dovuke otvarao. Ima

i, ova sje�anjaa", svojevrsniih u okupirania da Osje�aninjeljanja njego. Jer, mnoge degova duša m

A: 01.07.2012

ww.vecernji.h

s teretomgi

GubinaGubina, utaadaptaciju

avec/PIXSE

elenu za ruku trestao micati. smo Helenu i rvi prizvali su kli beživotno kam osje�aj da

a, preteška i zi testament na im dijeloviman Marijan Gubva oca, stajanj

detalje strahotmože istrpjeti,

/ 14:00,IZMJ

hr/vijesti/mari

m žrtve, sv

a: Mojamni�en kaknjige zaint

LL'

tako da je odlMamu je prviskupili se uzamiris ljudskihkrvavo tijelo tsmo svi polud

a odrasla �ovjto�no toliko v

a Hrvatske. I nbina s javnost

nja u redu za kta koje je prežali papir ne�e

JENA: 01.07.2

ijan�gubina�m

oj je život

ojih 26o desetogodteresirao se

etjela nekoliki udarac u glava zid zgrade. Uh ostataka. Untate te ga kao djeli...

jeka, proživiovremena zato�ne, nije ih biloi podijeli svoj

koru kruha i kaivio, one poni......................

2012 / 15:42.,

mojih�260�dana

t odlu�io p

60 dandišnji dje�ak i Oskarom

ko metara i udavu uspavao, aUtjerali su nasnijeli su mamukomad drveta

je desetogodi�eništva u srp nimalo lako iju intimnu kalap vode iz slavižavaju�e, jedn......................

a�logoru�clana

posvetiti ž

na u lok, svoju je kovjen�ani p

arila u rub zgra ja i sestra, nes u praznu prou koja je izgova bacili nasred

išnji dje�ak paskim logorimaistresti na paplvariju, koje suvine te nemilonostavno je pr......................

ak�425522�

žrtvama

ogoru kalvariju prproducent B

rade. Tatu su te mare�i za krvstoriju koja je

varala nerazumd prostorije. D

a ih ukori�io ua Dalj, Bobota

pir, trebala su du skupljanje leosrdna premlarešutio, svjest.

eto�io u Branko

tukli v na e smrdila mljive

Danima

u roman a i Vera, dva eševa,

a�ivanja tan da ih

�

�

�

� �

� �

� �

� �

� �

� �

� �

� �

����������������������������������

�

�

� �

� �

� �

�

� �

��

�

� �

� �

� �

�

�

� �

� �

� �

�

�

�

�����

����

�

���������������NET�TV�–�SED

MA�SILA�–�55:08�M

INUTA

����������������������������������24�SA

TA�–�VIJESTI�–�11:50

�MINUTA������������������������������OSJE�

KA�TV�–�AQUARE

L�–�21

:56�MINUTA

�

� ����

�

������� ZAVJET�TV

�–�SEM

INAR�U�LUŽN

ICI�–�15:00�M

INUTA

�����������������������������V

OX�TV

�–�VIJESTI�–�3:00�MINUTE��������������������������������O

SJE�

KA�TV�–�PRE

VEN

CIJA�–�2:38�MINUTA

�

�

�

���HRT

�–�ŠLEP�ZA

�RASU

TE�TER

ETE�–�53:46�MINUTA

��������������������������D

OKU

MEN

TA����REP

ORT

AŽA

��1:02�MINUTE�����������������������������ZAVJET�TV

�–�260�–�DANA�U��ITLU

KU�

�

�

��������N

OVA�TV�–�IN

�MAGAZIN�–�7:29�MINUTA

�������������������������������OSJE�

KA�TV�–�SVE�U�16�21:03�MINUTE�������������������������������������YOUTU

BE�–�260�DANA�–�5:08�MINUTA

�

�

�

�

������������������STV�–�VIJESTI�–�2:59�MINUTA

���������������������������������������TV

�JADRA

N�–�260�DANA�–�45:00

�MINUTA

������������������������������������NOVA�TV�–�M

AGAZIN�7:29�MINUTA

�

�

���

�����������������N

ET�TV�–�BUJICA

�–�45:02

�MINUTE�����������������������������V

ITEZ�–�PRO

MOCIJA�260

�DANA�–�1:08�MINUTA

����������������������������STV

�–�DNEV

NIK�–�1:36�MINUTA

�

�

����

�����������Z1�–�KO

NTR

AVER

ZE�–�29:35

�MINUTA

����������������������������������������STV

�–�DRA

VATA

J�–�30:00

�MINUTA

���������������������������������������ZD

RAVA�TV�–�VIJESTI�–�3:08�MINUTA

�

�

�

���������OSJE�

KA�TV�–�TAXI�M

AXI�–�24:53

�MINUTE�����������������������������STV

�–�OTV

ORE

NI�STU

DIO�–�26:35�M

INUTA

�����������������������O

SJE�

KA�TV�–�M

IROTV

ORA

C�–�2:37�M

IN

42�JU

MBO

�PLAKA

TA�U�SLAVO

NIJI�I�BA

RANJI�OD�07.8.20

11�DO�09.01

.201

2�

��

GRA

DSKI�A

UTO

BUS�OSIJEK�OD�07.08

.201

1�DO�14.02

.201

3�

�

�