PROSLAVA 30 OBLJETNICE REPUBLIČKOG HIDROMETEOROLOŠKOG ZAVODA SR HRVATSKE

Povodom 30-obljetnice osnivanja hidrometeorološke služ­be Jugoslavije i Hrvatske, 24. prosinca 1977. godine u hotelu Intercontinental u Zagrebu održana je svečana proslava 30-ob- ljetnice rada i razvoja Republičkog hidrometeorološkog 'zavoda SR Hrvatske.

Proslavi su pored aktivnih radnika Zavoda prisustvova­li i umirovljeni radnici Republičkog hidrometeorološkog zavo­da SR Hrvatske te vanjski suradnici, zaslužni za razvoj hidro meteorološke djelatnosti, kao i predstavnici Saveznog hidro­meteorološkog zavoda te svih republičkih hiđrometeoroloških zavoda.

Nakon što je izabrano radno predsjedništvo i predsjed­nik Savjeta radne zajednice drug Željko Cindriđ, dipl.inž., pozdravio prisutne, skup je pozdravio direktor Saveznog hidro meteorološkog zavoda dr Djuro Radinoviđ, koji je prigodnim riječima istakao značaj Republičkog hidrometeorološkog zavo­da SR Hrvatske u radu i razvoju hidrometeorološke službe Ju­goslavije i Hrvatske. Zatim se prisutnim obratio direktor Re­publičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske Mile Šikiđ, dipl.inž., slijedećim riječima:

2

Drugarice i drugovi, dragi gosti!

U ovakvim proslavama, teško je pogoditi pravu mjeru, što reći i koliko reći da se s jedne strane ne omalovaži ovaj značajni 30-godišnji jubilej, a s druge strane da se i uzva­nike ne zamara preširokim izlaganjem. Meni je utoliko olakša­na situacija što će Zavod izdati posebnu publikaciju o 30-go- dišnjem radu i razvoju svakog pojedinog sektora našeg Zavoda. Ovo moje izlaganje biti će uvod ili predgovor toj publikaciji. Kako će ova publikacija biti dostupna svakom učesniku dana­šnje proslave, uvelike odredjuje obim i karakter ovog mog izlaganja i molim učesnike da ga kroz tu prizmu i valoriziraju.

1. Povijesni pregled razvoja Hidrometeorološke službeu SR Hrvatskoj

Osnovna karakteristika hidrometeorološke aktivnosti sve do poslije oslobodjenja bila je njena razjedinjenost po reso­rima. Dio mreže meteoroloških stanica u Hrvatskoj sve do 1900. godine bio je pod upravom Austrijske meteorološke centrale u Beču, Madjarske meteorološke službe u Budimpešti, a dio pod upravom Centralnog meteorološkog opservatorija u Zagrebu.

Početkom našeg stoljeća opservatorij u Zagrebu preu­zima svu meteorološku službu osim Dalmacije i Istre koja ostaje pod austrijskom upravom sve do 1918. godine. Za vri­jeme bivše Jugoslavije meteorološku službu u Hrvatskoj vodi i organizira Geofizički zavod u Zagrebu, a meteorološku slu­žbu Dalmacije vodi Meteorološki opservatorij u Beogradu.Pored ovako organizirane civilne meteorološke službe, tada postoje i meteorološke službe Jugoslavenske ratne mornarice i Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva.

Do 1918. godine hidrološka služba u Hrvatskoj nalazi se pod upravom Hrvatsko-dalmatinske zemaljske vlade u Zagrebu odnosno Dalmatinske pokrajir. vlade u Zadru, no i ovdje Austro­ugarska ima glavnu riječ, preko svog Centralnog hidrografskog ureda.

Za vrijeme bivše Jugoslavije hidrološku službu vodi i organizira Ministarstvo poljoprivrede i voda, odnosno nje­gova glavna direkcija voda. Takvo stanje traje do 1925. godi­ne, kada hidro-tehnički odsjek Ministarstva gradjevinarstva preuzima hidrološku službu. Poslije oslobodjenja osnovan je u okviru Ministarstva gradjevinarstva Hidrološki zavod.

Razumljivo, da bivša Austro-Ugarska, a ni bivša Jugosla­vija, ne samo da nisu pokazivale odlučnije nastojanje ka una- predjenju hidrometeorološke aktivnosti, već ni privreda, a ni vojska nisu osjećale veću potrebu za uslugama koje su im iz ove domene danas neophodne. To ondašnje "nerazumijevanje” pri­vrede i vojske rezultat je bio njihove nerazvijenosti. Medju- tim, nagli porast privrede odmah nakon drugog svjetskog rata, kao i modernizacija Jugoslavenske narodne armije, uvjetovali su naš brži razvoj kroz ovih trideset godina.

3

Do tada razjedinjena hidrometeorološka služba u novim uslovima i potrebama nije mogla ostati razbacana po raznim re­sorima i institucijama, kako je 10 bilo sve do 1947. godine, pa je 1947. godine Uredbom Vlade NR Hrvatske (Narodne Novine br. 7, od 27. 8. 1947. godine) osnovana Hidrometeorološka služba pri Vladi NRH. Na temelju te uredbe, iz bivšeg Hidrolo- škog zavoda i meteorološke službe, koja je tada bila u sklopu Geofizičkog zavoda, formira se Uprava za liidrometeorološku službu NR Hrvatske, sa sjedištem u Zagrebu.

Zakon o organizaciji republičke uprave naziv "Hidrome- teorološka služba” mijenja 1356. godine u "Hidrometeorolo- ški zavod SR Hrvatske”, što je ostalo sve do danas.

Odmah nakon ovakvog objedinjavanja Hidrometeorološka služba NRH preuzima od Komande zrakoplovstva sve sinoptičke stanice, osim sinoptičkih stanica na Jadranu. Naime, pomorska meteorološka aktivnost na Jadranu razvijala se, još od svojih prvih početaka negdje oko 1830. godine, pa sve do 1947. godine, u sklopu hidrografske službe najprije Austro-Ugarske a kasni­je Jugoslavenske ratne mornarice kada je došla u nadležnost Savezne hidrometeorološke službe.

Početkom 1953. godine pomorsko-meteorološka aktivnost prelazi u nadležnost Hidrometeorološke službe NR Hrvatske, a 1956. godine i meteorološke stanice locirane duž obale prela­ze u nadležnost odgovarajućih republičkih zavoda -- tj . Slove­nije Hrvatske i Crne Gore.

Na osnovu preporuka Svjetske meteorološke organiza­cije (SMO), odnosno njene komisije za pomorsku meteorologi­ju, 1953. godine prišlo se, prvi put u povijesti naše pomor­ske meteorološke službe, organiziranju dobrovoljne motritelj­ske službe na prvih 45 jugoslavenskih brodova koji su plovili po Sredozemnom moru, za sjevernu Evropu i Sjevernu Ameriku, tj. na 42 broda Jugolinije i tri broda Jadrolinije.

Isto tako značajan korak u pomorsko-meteorološkoj akti­vnosti bilo je uvodjenj.e ključa MAFOR, što je učinjeno 1. si­ječnja 1959. godine. Prednost ovog ključa je mogućnost njego­va korišćenja bez potrebe poznavanja stranih jezika, što je i ponukalo Drugo zasjedanje komisije za pomorsku meteorologi­ju u Hamburgu 1956. godine, da preporuči uvodjenje ponenutog klj uča.

Od 1953. godine, tj. od uvodjenja osmatranja na bro­dovima do danas, broj brodova "meteoroloških osmatrača" se udvostručio, što je nemoguće, u.sporedjivati sa predratnim re­zultatima, kada takvih sistematskih mjerenja i osmatranja nije ni bilo.

Godine 1949., tj, neposredno poslije objedinjavanja hidrometeorološke službe Hrvatske, ukida se i mreža fenološ­kih i agrometeoroloških stanica po raznim institutima, ima­njima, školama te pri Ministarstvu poljoprivrede s tim, da se agrometeorološka aktivnost dalje organizira i vodi u sklopu Hidrometeorološke službe Hrvatske, gdje je dobila svoj pravi i puni polet i nužnu kor.tinuiranost u radu, što

u

dotada nije bio slučaj. Povezivanjem s poljoprivrednim orga­nizacijama kroz programe rada ovaj sektor se uklopio u toko­ve privredne reforme i time najozbiljnije prešao iz kabinet- skog planiranja programa rada na stvarnu agrometeorološku po­moć poljoprivredi. Sve više sazrijeva spoznaja u poljoprivre­dnim organizacijama da im je agrometeorološka pomoć potreba i nužnost, koju bi oni sami morali organizirati, kada naša agrometeorološka orjentacija ne bi bila onakva kakva stvarno jeste.

Gotovo slično agrometeorološkoj aktivnosti, ni sinotpi- čko-aerološke aktivnosti do poslije oslobodjenja praktički nije ni bilo. Pogotovo je nije bilo u smislu riječi, koju danas podrazumijevamo pod pojmom prognoze vremena za potrebe privrede, a da se i ne govori o srednjoročnim i dugoročnim prognozama, koje su i danas problem za gotovo sve zemlje u svijetu. Po tom pitanju očekuje se, da će numeričke metode, satelitska meteo­rologija i uopće nova saznanja i tehnika doprinjeti razvoju ove aktivnosti, kako u svijetu tako i u Jugoslaviji, što će razum­ljivo imati odraza na rad prognostičke službe i u našoj Republici. Naime, prognostički dio ovog sektora je već po sa­moj decentralističkoj organizaciji hidrometeorološke službe u Jugoslavenskim razmjerima dobio u zadatak orijentaciju za udo- voljenje potreba privrede naše Republike. Ovdje je značajan skok bio prijelaz sa radiotelegrafije na teleprintere, radio- printere, faksimile, meteorološke radare i si.

Po pitanju aeroloških dostignuća, danas već imamo iza sebe 22 godine aeroloških radiosondažnih mjerenja. Naime, sa radiosondažnim mjerenjima počeli smo polovinom 1955. godine, i dok je većina evropskih stanica počela sa radom 5-8 godina prije nas, po ocjeni izrečenoj u SMO, naša aerološka radio- sondažna stanica spada medju najaktivnije u Evropi, što je svakako uspjeh, koji treba da nadje mjesta u ovom prikazu.

Kada bismo napravili upoređjenje svega onoga što mi radimo danas sa onim što se, bilo po raznorodnosti naših akti­vnosti, bilo po kvalitetu i kvantitetu istorodnih aktivnosti, radilo prije prvog svjetskog rata, za vrijeme bivše Jugosla­vije i odmah poslije rata, vidjeli bismo, da smo mi napravili veliki skok. Naučeni da samokritički posmatramo sebe i svoje rezultate rada, mi ovu činjenicu gotovo uvijek zaboravljamo, iako to ovom prilikom ne bismo smjeli. Naše česte opravdane samokritičke ocjene redovno su rezultat težnje, da se nešto poboljša, napravi pritisak za ubrzanje ili pospješenje ovog ili onog zadatka. Medjutim, kada sumiramo bilans 30-godišnjeg rada, ne možemo govoriti drugim jezikom, osim jezikom činjeni­ca .

Da bismo tim jezikom progovorili, moramo pogledati, gdje smo bili 1947. godine i prije te godine osnutka Hidro­meteorološke službe Hrvatske, a gdje smo danas nakon 30. go­dina rada Hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske.

Kada usporedimo klimatološko-meteorološku arhivu i osta­le rezultate rada, i na jednu stranu stavimo sve ono što je

5

učinjeno do 1947. godine, počevši čak od 1853. godine, tj. od osnutka prvih meteoroloških stanica u Zagrebu, Zavalju i Staroj Gradiški (prvih mjerenja nekih elemenata bilo je i ra­nije - Zagreb 1841-1842., te Dubrovnik 1851.) te 1858. na Hvaru i dodamo tome daljnje rezultate mjerenja i osmatranja sa oko devedeset svih vrsta stanica koje su od polovine devet­naestog stoljeća radile kroz taj period, tj. za vrijeme Austro­ugarske, bivše Jugoslavije, te drugog svjetskog rata, pa sve do 1947. godine, kada smo imali svega 38 klimatoloških i si- noptičkih stanica, u odnosu na današnjih 186, te 76 kišomjer- nih stanica u odnosu na današnjih 580, vidimo samo na ovom pri­mjeru, da je kod nas učinjen skok, kakvim se može pohvaliti rijetko koja aktivnost u našoj Republici. Ili gledano Zavod u cjelini, 1947. godine smo imali svih vidova stanica 345, a1977. ih ima 2.560, što u dinarskoj vrijednosti izraženo iznosi 1.500.000 dinara 1947. godine, naprama 60.000.000 dinara 1977. godine ili 40 puta više (bez radara).

Znači s jedne strane od 1853-1947 godine imamo period od gotovo 100 godine, a s druge strane od 1947-1977. godine vremenski oko tri puta kraći period, a rezultate neusporedivo veće, ne samo relativno, već i apsolutno, što dovoljno jasno govori samo za sebe i suvišan bi bio svaki daljnji komentar u tom pravcu.

Kad bismo uzeli u analizu npr. početak mjerenja vodo­staja, za koji znamo da je počeo 1817. godine u Staroj Gradi­ški, onda taj period u ovom slučaju iznosi 130 godina, i sva­ki hidrolog danas zna, da je za tih 130 godina učinjeno dale­ko manje, nego za ovih 30 godina od 1947-1977. Ako bismo pak analizirali (sa područja hidrologije) mjerenja protoka naših rijeka u Hrvatskoj, podzemne vodne veze u kršu, automatsko bilježenje vodostaja i si. onda ne samo da je u ovih 30 go­dina učinjeno daleko više nego što je do tada uopće učinjeno, već smo mi po ovim pokazateljima već davno u svjetskim prosje­cima .

Za ovakvo povećano bogatstvo rezultata rada i raznih arhivskih podataka neophodno je bilo i veliko ne samo brojčano već i kvalitetno povećanje kadra. Sve tamo do 1950. godine moglo se na prste jedne ruke nabrojiti broj radnika sa fakul­tetskom spremom, dok danas imamo oko sedamdeset radnika sa visokom spremom i oko pedeset sa višom spremom i preko đvije- stotinepedeset radnika sa srednjom stručnom spremom. Naime, 1947. godine imali smo sveukupno oko pedeset radnika pretežno sa završenim tečajevima, dok danas naš Zavod broji sedam puta više ili točnije preko 350 radnika. Zavod ima i posebnu jedi­nicu za naučno-istraživački rad registriranu kod Republičkog savjeta za naučni rad, tj. naš Zavod je jedini u Jugoslaviji koji ima odgovarajući broj doktora nauka i magistara kao i preduvjete za osnivanje takve jedinice. Sa ovakvim kadrovima i instrumentalnim razvojem Zavod je postigao značajne rezultate koji ga ne samo formalno već i stvarno stavljaju u red organi­zacija od posebnog interesa za Republiku.

6

U okviru na jedinstvenim osnovama zasnovanog i organi­ziranog jugoslavenskog hidrometeorološkog sistema. Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske je razvio nekoliko vrlo značajnih hidrometeoroloških sistema, kao što su:

Sistem brojnih meteoroloških, hidroloških i biometeoro- loških stanica za-mjerenje, osmatranje i izvještavanje o sta­nju vremena, voda i poljoprivrednih kultura. Tu je i sistem žičnih i bežičnih hidrometeoroloških telekomunikacija za pri­kupljanje svih informacija iz mreže pomenutih stanica, kao i za razmjenu ovih informacija u okviru Jugoslavije, kao i u okviru svjetskog meteorološkog sistema, a upravo je u izgrad­nji radarski sistem prekrivanja cijele Hrvatske u sklopu obra­ne od tuče.

Zajedno s prognozom vremena i voda, agrometeorološkim prognozama, kao i službom radarskih meteoroloških motrenja svi ovi sistemi čine jedinstveni sistem hidrometeorološkog bdijenja, tj. stalne službe za prognoziranje nailaska i razvoja kako atmosferskih nepogoda, tako i nepogoda na rijekama i moru.

Haj dalje se otišlo u otkrivanju i djelovanju na tučo-' nosne oblake. Danas u SR Hrvatskoj uspješno branimo 1.1000.000 ha obradivih površina.

Značaj izvršenja naših zadataka najbolje potvrdjuju riječi druga Tita izgovorene na IV vanrednom zasijedanju Skupštine FNRJ-e održane 27.XII 1948. godine, gdje medju ostalim stoji:

...'■'Osnovni zadatak hidrometeorološke službe jeste, da našoj narodnoj privredi i odbrani zemlje pruži čim bolje podat­ke o stanju vremena i režimu voda, prognozi vremena itd., i da našu privredu snabdije raznim statističkim publikacijama, elaboratima, kartama i drugim priručnicima, radi. obezb j edj enja zaštitnih mjera za usjeve i poljoprivredu uopće. Ja nemam ovdje mogućnosti, jer bi to zauzelo suviše mjesta, da nabro­jim sve zadatke naše hidrometeorološke službe, ali da su oni mnogobrojni i da se moraju izvršiti, o tome nema sumnje, jer njihovo izvršenje ima veliku važnost za našu-socijalističku privredu koja se mora zasnivati na naučnim osnovama'*...

Kako je naš Zavod realizirao ove Titove misli? Pored onoga što sam već rekao navodim slijedeće:

Nemoguće je u ovako kratkom izlaganju nabrojiti 30-godi­šnje rezultate rada našeg Zavoda, ali tvrdim da smo išli sli­jedom Titovih riječi; usput napominjem da su po njemu tada navedeni zadaci hidrometeorološke službe i danas aktuelni.

U svom djelovanju na primjeni hidrometeorologij.e naš Zavod je pored redovnog prikupljanja, obrade i arhiviranja po­dataka, izdavanja redovnih prognoza, upozorenja i drugih infor­macija, izradio i preko tri tisuće studija, ekspertiza., elabo­rata, analiza i podloga. Nema niti jednog kapitalnog objekta koji je izradjen u SR Hrvatskoj, a da nije koristio naše studije, ana­lize, podloge, podatke i slično. Mislim da je to najbolji

7

odgovor na postavljeno pitanje: kako smo realizirali zadatke koje je drug Tito nabrojio u pomenutom ekspozeu.

Kao što se vidi, u ovom prikazu povijesnog razvoja po­jedinih naših aktivnosti, tu i tamo dotaknuti su i neki rezul­tati rada, čime s obzirom na prostor i karakter ovog prikaza, ni izdaleka nije obuhvaćeno sve ono što je kroz ovaj period uči- nj eno.

2. Neki vidovi daljnjeg razvoja Hidrometeorološke službe SR Hrvatske

Mi smo prije kratkog vremena donijeli ''Srednjoročni program rada Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske za razdoblje 1976-1980, za čiju realizaciju je potrebno osigu­rati preko 400 milijuna dinara. U protekle dvije godine reali­zacija plana je tekla u skladu pomenutog programa. Program medju ostalim predvidja takve i tolike zadatke da će broj kadrova trebati gotovo udvostručiti. Posebna poenta u pro­gramu je data primj eni .hidromet eorologij e , gdje utjecaj na vrijeme (obrana od tuče, smanjenje naglih mrazeva, umjetno izazivanje oborine i si.) i zaštita čovjekove okoline (pra­ćenje i prognoziranje kvantitativnih i kvalitativnih promje­na vode, zraka, tla i mora) čine glavne pravce razvoja.

Kad danas nakon 30 godina postojanja hidrometeoro­loške službe Jugoslavije želimo govoriti o daljnjim pravci­ma njena razvoja u našoj Republici, teško je argumenciti opravdanost promatranja daljnjeg razvoja ove aktivnosti u jednoj republici, a da se to ne sagleda kroz prizmu potreba i mogućih stremljenja u jugoslavenskim pa i svjetskim razmje­rima. Ovo tim prije, što su daljnji pravci razvoja skopčani s nizom visoko-tehničkih dostignuća i potreba, i teško bi bilo ekonomski opravdati pojedinačne "republičke'1 korake, jer bi svaka iole ozbiljnija analiza pokazala, da bi u istom pravcu barem " j ugoslavenski’"' korak bio brži, dulji, kvalitet­niji i ekonomičniji. Upravo radi toga, sada nakon 30 godina rada, ne bi smjelo biti diskusije o kvalitetu re a mreže sta­nica tipovima raznih obrazaca, a da ne govorimo o instru­mentalnoj opremi održavanja mreže stanica, kao i njenom popu­njavanju do optimalnog kvantuma svih vidova mjerenja i motre­nja, tj. sada, kada totalna mehanografija, filmske trake, ele­ktronski računari, faksimili, radiowind, meteorološki radari, automatske meteorološke stanice, rakete, slike oblaka dobive­ne kroz aktivnost nove discipline satelitske meteorologije i svjetskog meteorološkog bdijenja, ukratko, kada nauka i naučna dostignuća zahtijevaju da programiranje svakog daljnjeg iole ozbiljnijeg koraka bude ne samo na visokom stručnom nivou, nego općejugoslavenskog i svjetskog karaktera, jer upravo tako je ne samo moguće napraviti neki korak naprijed, već je samo takvo gledanje jedino ekonomski, a i u stručnom pogledu, opravdano.

Svjesni činjenice, da upravo bez nove tehnike nećemo mo­ći ići dalje u korak sa zbivanjima i napretkom ove aktivnosti u svjetskim razmjerima, prisiljeni smo na funkcionalno-inte- gracionističke ideje i akcije sada više, nego što nas je na to silio dosadašnji nivo rada i razvoja. Kako se ova naša nužnost poklapa sa ciljevima i intencijama opće društvenih kretanja u Jugoslaviji, to ćemo u ovakvim nastojanjima imati široku podršku vlasti, ako budemo zacrtavali zajedničke planove razvoja i objedinjavali za to neophodna sredstva i kadrove.

U ovakvoj orijentaciji i nadolazećem periodu morat ćemo što-šta mijenjati, ne samo u svojim gledanjima, već i u načinu pristupanja rješavanju problema, koji su zajednički svim hidrometeorološkim zavodima. Posebnu ulogu i značaj u daljnjem razvoju ove aktivnosti imati će Savezni hidrometeo- rološki zavod.

Prihvatimo li činjenicu, da će nas (kako u republičkim tako i u Saveznom zavodu) nova tehnika "oslobditi" mnogog "'pješačkog" rada, od obrade meteoroloških izvještaja, pa sve do sadašnjeg načina pripremanja materijala i davanja raznih vidova prognoza vremena i drugih prognoza, onda s pravom može­mo tvrditi, da sadašnja brojka 1850 radnika u hidrometeorolo- škoj službi Jugoslavije nije prevelika, ali strukturalno neće odgovarati, ne samo u idućem desetljeću, nego već sada treba misliti na čitav niz programa za prekvalifikacije, doškolova­nje i usavršavanje.

Hidrometeorološki stručnjak - u širem smislu riječi - okrenut svojim stručnim i znanstvenim radom prema samouprav­nom društvu i njegovim sve složenijim potrebama i zahtjevima, oslobodjen državnih stega, u neposrednoj vezi s radnim ljudi­ma, korisnicima hidrometeoroloških usluga, svojim će doprino­som napretku društva osigurati i sebi povoljnije uvjete za stručni i naučni rad, te kontinuirani razvoj i steći ravno­pravan i odgovarajući društveni položaj.

Privredne i druge organizacije već danas istupaju sa zahtjevima i traženjima koja su iznad srednjaka, ruže vjetra, godišnjaka, vodomjerenja i si., i za ove nove zahtjeve treba­mo se stalno osposobljavati.

Na novim društveno-ekonomskim pretpostavkama mnogo će se brže razvijati i samoupravljanje u hidrometeorološkoj službi.

Kako se iz ovog izlaganja može zaključiti, pošto se u idućem periodu i pred naše republičke hidrometeorološke zavode, a pogotovo pred Savezni hidrometeorološki zavod postavljaju vrlo ozbiljni i novi problemi, jasno je da se za ovo svi zajedno tre­bamo ne samo stručno, već i organizacijski pripremiti.

Republički hidrometeorološki zavodi su i te kako zain­teresirani za odredjene aktivnosti u Saveznom hidrometeorolo- škom zavodu. Jer o tome kako će se postaviti Savezna hiđrome- teorološka služba, uvelike ovisi ne samo pravac našeg daljnjeg kretanja, nego i brzina tog kretanja.

9

Uzevši sve ovo u obzir, smatram, da u Saveznom hidrome- teorološkom zavodu, pored ostalog, treba zagarantirati obavlja­nje slijedećih poslova:

a) Poslova koji proizlaze iz medjunarodnih obaveza hidrometeorološke službe Jugoslavije.

b) Analitičko-istraživački, faksimilni i radarski centar Hidrometeorološke službe Jugoslavije.

c) Naučno-istraživački, nastavni i izdavački centar Hidrometeorološke službe Jugoslavije.

Ovo ne znači, da se time iscrpljuje aktivnost Saveznog hidrometeorološkog zavoda, naprotiv, ovo je samo ono, što bismo mi republički hiđrometeorološki zavodi odmah sutra morali osno­vati, kada ne bi bilo Saveznog hidrometeorološkog zavoda, jer bi nas na to silili ne samo karakter naših zadataka, već i ekonomika sredstava i kadrova.

Za razliku od nekih privrednih grana, gdje uvodjenje nove tehnologije i tehnike :'baca radnike na ulicu”, te je teško u eri samoupravljanja tražiti od tog samoupravljača, da glasa za nešto što će ga sutra učiniti nepotrebnim i suvišnim, tj. što će ga svrstati u red nezaposlenih, mi smo u tom pogledu u daleko povoljnijem položaju, jer i nova tehnologija i visoka nama odgovarajuća tehnika ne čini nikoga suvišnim, ali zahtijevaju bilo viši nivo postojećeg znanja, bilo nova znanja, a da i ne govorim o otvaran.ju novih područja rada: borbe protiv tuče, sti­muliranju oborina, jednom riječju, sve široj potrebi usluživanja privrede, nauke, vojske i dr., gdje se još nije ni počelo sa studijski-analitičkim upoznavanjem naših "tržišta".

Ima li se sve ovo u vidu, možemo zaključiti, da nam je ovdje osnovni pravac razvoja slijedeći: - I dalje akumulirati sve nova i nova znanja i početi na širem opće-jugoslavenskom planu aktivirati ta akumulirana znanja, jer tek tada ona za društvo, a i za nas kao organizaciju, imaju svoj značaj i vri- j ednost.

Na kraju, dragi gosti, i radnici našeg Zavoda, znam da izražavam i vaša osjećanja kada kažem, da nam je posebno dra­go da proslava 30-godišnjice rada i razvoja našeg Zavoda pada u godini kada cijela Jugoslavija slavi tako značajne jubileje, kao što su 40 godina dolaska druga Tita na čelo našeg Saveza komunista i njegov 85-ti rodjedan. Za nas u Hrvatskoj i jedan jubilej više, a to je 40 godina od osnivanja KPH-e, tj. SKH-e.

Sve to nas obavezuje na još veće napore u realizaciji kako našeg srednjoročnog programa rada, tako i unapredjenja naše hidrometeorološke službe uopće.

Mile Šikić, dipl.inž.

.10

Nakon toga su podijeljene zahvalnice s plaketom i prizna­nja aktivnim i umirovljenim radnicima Republičkog hidrometeoro­loškog zavoda SR Hrvatske, dobrovoljnim motriteljima te vanj­skim suradnicima i institucijama zaslužnim za razvoj hidrome­teorološke djelatnosti prema odluci Savjeta radne zajednice sa4. redovne sjednice održane 2. studenog 1977. godine, o dodjeli priznanja aktivnim i umirovljenim radnicima RHMZ~a SR Hrvatske, honorarnim i dobrovoljnim motriteljima, te vanjskim suradnici­ma i institucijama zaslužnim za razvitak hidrometeorološke dje­latnosti, kako slijedi:

I "Zahvalnica sa plaketom" za doprinos razvoju hidromeieo- rološke djelatnosti i zlatnik sa likom druga Tita:a) Radnicima Zavoda koji su proveli 25 i više godina na

radu u hidrometeorološkoj struci

1. Banek Franjo2. Beliđ Ana3. Beliniđ Milan4. Bezinoviđ Većedrag

5. Blažičko Ivan6. Bolanča Gajtan7. Bracanovic Nikola8. Brajkoviđ Mladen

9101112131415161718192021222324252627282930313233343536373839404142434445464748495051525354555657585960

11

Butković VinkoCapar RadivojCesarec JurajCipot Josipčavrag Ivančokić RadišlavDelač SlavkoDelalić DjuroDemerdžiev NikolaDespotović SlavoljubDevčić MarijanDogan DanijelDragojević StjepanDragošević DjuroDrnić IvanFabulić FranjoFerić KarloGiljanović MirkoGlibo SpasojeGrakalić Mladen, kap.b.b .Gregurić IvanHideg MirkoHreljanović DragutinJalžabetić IvanJelaska RužaJeršić IvanJovanović AnkicaKapetanović AnteKaroglan MilanKirigin Božiđar, prof.Kirigin KatjaKlinčić BoženaKolar MartinKondić DragicaKondres JosefinaKostanjčar MihajloKostović JosipKoščević Ivo, dipl.inž.Kovačević BlažKovačić JerkoKraus-Tudić ZdenkaLabrović AnteLabura AnteLabura DjurdjaLedić IvanLemaić StankoLešić PetarLisjak KaticaLisjak StjepanLovrić AnteLukić ElenoraLukić Momčilo

. Malpera Karlo

. Manevski Blagoje

. Manjerović Milan

. Margetić Franjo, prof.

. Maričić Zorko

. Marković Stojimir

. Meštrović Josip

. Mlinar Ivanka

. Modrić Božo, prof.

. Mužinić Cvijeta

. Norac Miho

. Omerbašić Ago

. Patrčević Stjepan

. Pavišić Ante

. Pavković Dragutin

. Perger Vladimir

. Pezelj Josip

. Plasaj Nikola

. Pleše Franjo

. Pofak Vladimir, dipl.inž.

. Poje Dražen, dr prof.

. Prokić Miodrag

. Prpić Vlado

. Rupnik Ivan

. Satler Leon

. Santini Krešimir

. Slaviček Ivan

. Stilinović Luka

. Stipančić Alojz

. Stipaničić Vlado, dipl.inž.

. Stiperski Ivan

. Stipetić Antun

. Stojanović Veljko

. Sumina Pavao

. Šabić Zora

. Šafar Stjepan

. Šantolić Natalija

. šikić Mile, dipl.inž.

. Šimunić Stjepan

. Širer Franjo

. Škorić Ivan

. Tabak Božo

. Topić Martin

. Turčin Zora, prof.

. Vrbanac Marija

. Zaninović Petar

. Zeljak Marko, prof.

. Zeljak Marija

. Zeljković Milan, dip.ecc.

. Zubović Ivan

. Zauhar Vjekoslav

. Žumberac Josip, dipl.prav.

61626364656667686970717273747576777879808182838485868788899 091929 394959 6979899

100101102103104105106107108109110111112

12

b) Naročito zaslužnim suradnicima iz hidrometeorološke struke izvan Zavoda:

113. Dr Radinović Djuro114. Perović Milisav, dipl.inž. u mirovini115. Prof. dr Makjanić Berislav116. Ostanek Lojze, dipl.inž.

II "Zahvalnica sa plaketom" za doprinos razvoju hidrome­teorološke djelatnosti

117. Cindrić Zeljko, dipl.inž . 126 . Mr Pleško Nada118. Jakov Kazimir 127 . Puncet Ante119 . Dr Jurčec Vesna 128 . Mr Sijerković Milan120 . Kamenski August 129 . Stopnišek Darinka121. Knežević Marko,đipl.inž. 130 . Mr Šinik Nadežda122 . Mr Lončar Edita 131 . Vučetić Tomislav,dipl.inž.123. Lukšić Ivo3 dipl.inž. 132 . Vukov Jerko, prof.124. Mihaljević Branko 133 . Vukušić Drago125. Pavletić Ivica, dipl.inž . 134 . Župan Antun

III "Priznanje" za poseban i dugogodišnji doprinos razvojui unapredjenju hidrometeorološke službe SR Hrvatske:

a) Radnicima Zavoda:

1. Aj duković Mira 26 . Kosćević Marija2. Anić Pavao 27. Kovačić Dragutin3. Bačić Zlata 28. Lučić Djurdja4. Barić Dragutin 29 . Lukan Ante5. Begonja Ruža 30 . Mak Martin6 . Belinić Josip 31. Markulj Jasna7. Bošnjak Ivan 32 . Milašić Dinko8. Božina Marija 33. Miškulin Nikola9. Bravarić Božo 34. Mulalić Begzad.

10 . Breški Božiđar 35 . Obrazović Savo11. Brzeska Mejra 36. Pandurić Stjepan12 . Butković Vlado,dipl.upr.pr. 37. Pantelić Milan13. Frangeš Marko, dipl.inž. 38. Piasevoli Srećko14. Fribert štefanija 39 . Puizina Marija15 . Gložinić Djuro 40 . Smo je Stanko16. Gregurin Franjo 41. Stipanović Vladimir, kap.17. Jejina Stevo 42 . Supin Tomislav18. Juras Vjera, prof. 43. Šeketa Franjo19 . Jurić Ivan 44. Ševeljević Silvana20. Jutronić Ivo 45 . Turina Stjepan21. Kisegi Mihovil, dipl.inž 46. Vajcl Josip22. Klinčić Ivan 47. Vučković Stjepan23. Kolar Andjela 48. Zebić Milica24. Kolarić Štefica 49 . Zoričić Marija25. Kortes Verica

13

b) Zaslužnim pojedincima izvan hidrometeorološke struke:

50. Bertović Stjepan, dr.dipl.inž., Šumarski fakultetSveučilišta u Zagrebu

51. Dr Bonacci Ognjen, docent Gradj. instituta Split52. Božić Gradimir, dipl.inž., sekretar Jugoslavenskog društva

za hidrologiju53. Braun Miroslav, dipl.inž., OVP Zagreb54. Hatić Djuro, dipl.inž., Institut za elektroprivredu, Zagreb55. Kotlaić Milorad, prof., direktor Srednje hidrometeorološke

tehničke ško.le u mirovini56. Mlaker Ivan, dipl.inž., OVP Zagreb57. Rapić Katarina, dipl.inž., radnik u studijskom odsjeku

hidrološkog sektora, u mirovini58. Prof.dipl.inž. Stepinac Antun, Gradjevinski fakultet Sveu­

čilišta u Zagrebu59. Vuksanović Mile, predsjednik radničkog savjeta poduzeća

"Jugoslavia-commerce", Beograd60. Zunko Oto, dipl.inž., pomoć, direktora šumarskog fakulteta

Jastrebarsko

c) Organizacijama i institucijama:

61. Savezni hidrometeorološki zavod, Beograd62. Srednja hidrometeorološka tehnička škola,Beograd63. Republički hidrometeorološki zavod SR Bosne i Hercegovine64. Republički hidrometeorološki zavod SR Crne Gore65. Republički hidrometeorološki zavod SR Makedonije66. Meteorološki zavod SR Slovenije67. Savez vodnih zajednica SR Slovenije ~ stručna služba

hidrologija, Ljubljana68. Republički hidrometeorološki zavod SR Srbije69. Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu70. Meteorološka služba JNA, Zagreb71. Meteorološka služba JNA, Beograd72. Vojno-pomorska oblast, Split73. Hidrografski institut JRM, Split74. Opće vodoprivredno poduzeće, Osijek75. Opće vodoprivredno poduzeće, Zagreb76. Opće vodoprivredno poduzeće, Rijeka77. Opće vodoprivredno poduzeće, Split78. HE "Nikola Tesla"79. HE Senj80. HE Trebišnjica81. Kvarnerske hidrelektrane, Rijeka82. Dalmatinske hidrelektrane, Split83. Elektroprivreda, Zagreb84. "ElektroslavonijaJ, Osijek86. Radiotelevizija, Zagreb87. "Vjesnik" NIŠP, Zagreb

14

88. MTRZ "Sava Kovačević”, Tivat89. Tvornica laboratorijske opreme i stakla, Zagreb90. Zajednica brodarskih poduzeća, Beograd91. Društvo za proučavanje i unapredjivanje pomorstva Jugosla­

vije, Beograd92. Ustanova za udruživanje pomorskih plovnih puteva, Split93. Splošna plovidba, Piran94. Jugolinija, Rijeka95. Jadrolinija, Rijeka96. Lošinjska plovidba97. Jugotanker, Zadar98. Slobodna plovidba, Šibenik99. Jadroslobodna, Split100. Obalna plovidba, Split101. Dalmatinska plovidba. Vela Luka102. Mediteranska plovidba, Korčula103. Atlanska plovidba, Dubrovnik104. Jugooceanija, Kotor105. Prekooceanska plovidba, Bar106. Pomorski svjetionik, Palagruž107. Hidrografski brod, "Andrija Mohorovičić"10 8. M/b "Baška” -■ Jugolinija109. M/b ”Agrum” - Mediteranska plovidba110. M/b "Ljutomer” - Splošna plovidba111. M/b "Orlac” : Lošinjska plovidba113. Poljoprivredno-industrijski kombinat Vinkovci114. Poljoprivredno-prehrambeni kombinat Županja115. Industrijsko-poljoprivredni kombinat Osijek -16. Poljoprivredno-industrijski kombinat"Djakovo"117. Poljoprivredno-prehrambeni kombinat "Djuro Salaj", Valpovo118. Poljoprivredno-prehrambeni kombinat Orahovica119. Poljoprivredno-industrijski kombinat Nova Gradiška120. Poduzeće "Duhan”, Podravska Slatina121. Poljoprivredno-industrijski kombinat Virovitica122. Poljoprivredni kombinat "Zadar”, Zadar123. Poljoprivredni školski centar, Križevci

IV "Spoemen diploma”, za višegodišnju uspješnu suradnju i doprinos razvoju hidrometeorološke djelatnosti u SR

Hrvatskoj:

a) Neprofesionalnim motriteljima na meteorološkim ihidrološkim stanicama koji su u tom vidu suradjivali sa Zavodom kroz 15 i više godina, od kojih su:

34 - motritelji na klimatološkim stanicama249 - motritelji na kišomjernim stanicama

2 - motritelji na pomorskim meteorološkim stanicama119 - motritelji na hidrološkim stanicama

15

b) Dobrovoljnim motriteljima na trgovačkim trodovima koji su kroz proteklih 20 godina obavljali ovu dužnost bez ikakve naknade, i drugim suradnicima iz pomorstva:“460 -■ motritelja i suradnika

V ”Atlas klime Jugoslavije”, kao jubilarni poklon višim i srednjim pomorskim školama na Jadranu, kako slijedi:

1. Viša pomorska škola Piran2 . Viša pomorska škola Rij eka3. Viša pomorska škola Zadar4. Viša pomorska škola Split5. Viša pomorska škola Dubrovnik6 . Viša pomorska škola Kotor7. Srednja pomorska škola- Piran8. Srednja pomorska škola- Mali Lošinj9. Srednja pomorska škola- Bar

10. Srednja pomorska škola- Zadar11. Sređnja pomorska škola- Split12 . Srednja pomorska škola- Dubrovnik13. Srednja pomorska škola- Kotor

VI Radnicima koji su u 1977. godini navršili 20 godina radau hidrometeorološkoj struci dodijeljuju se tradicionalni

spomen-pokloni, kako slijedi:

1. Grakalić Mladenu,kap.b .b . - aneroid barometar2. Lukan Anti - sat3. Pandurić Stjepanu - sat.

Dan ranije, tj. 23. studenog 1977. godine, predsjednik Izvršnog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske dr Jakov Sirotković podijelio je odlikovanja tridesetorici rad­nika Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske, koji su ukazima predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije broj 87 od 28. lipnja i 115 od 26. rujna 1977. godine odlikovani za naročite zasluge i postignute uspjehe u radu.

Odlikovani su:”za naročite zaluge i postignute uspjehe u radu od

značaja za napredak zemlje”OREDENOM RADA SA CRVENOM ZASTAVOM

1. Šikić (Josipa) Mile

16

"za naročite zasluge na polju javne djelatnosti kojom se doprinosi općem napretku zemlje"

ORDENOM REPUBLIKE SA SREBRNIM VIJENCEM

1. Grakalić (Ivana) Mladen

"za naročite zasluge i postignute uspjehe u radu od značaja za socijalističku izgradnju zemlje"

ORDENOM ZASLUGA ZA NAROD SA SREBRNIM ZRAKAMA

1. Butković (Grge) Vinko 2= Cindrić (Jure) Željko3. Knežević (Luke) Marko4. Pofak (Stjepana) Vladimir5. Vučetić (Petra) Tomislav6. Zeljković (Marka) Milan

"za naročite zasluge i postignute uspjehe u radu od značaja za napredak zemlje"

ORDENOM RADA SA ZLATNIM VIJENCEM

1. Fabulić (Šime) Franjo2. Kapetanović (Šime) Ante3. Kirigin (Metoda) Božidar4. Margetić (Mate) Franjo5. Modrić (Josipa) Božo 6= Pavletić (Ivana) Ivica7. Perger (Franje) Vladimir 8= Poje (Franje) Dražen

"za zasluge i postignute uspjehe u radu od značaja za napredak zemlje"

ORDENOM RADA SA SREBRNIM VIJENCEM

1. Capar (Stjepana) Radivoj2. Delalić (Djure) Djuro3. Demerdžiev (Vasila) Nikola4. Dragojević (Lovre) Stjepan5. Jeršić (Roke) Ivan6= Kondres' Meštrović (Franje) Jozefina7. Sijerković (Petra) Milan8. Slaviček (Josipa) Ivan9. Stopnišek-Knežević (Jevrema) Darinka

10. Šafar (Augustina) Stjepan11. Šantolić-Mlinarić (Petra) Natalija12. Širer (Eugena) Franjo13. Tabak (Petra) Božo14. Pavišić (Jerka) Antun

17

30 GODINA RADA SAVEZNOG I REPUBLIČKIH HIDROMETEOROLOŠKIHZAVODA

U drugoj polovici 1977= godine gotovo svi hidrometeoro- loški zavodi (osim HM zavoda Makedonije i Bosne i Hercegovine, koji će obaviti svoje poslove na početku 1978= godine) kao i Savezni hidrometeorološki zavod proslavili su triđesetgodiš- njicu svoga rada= Kao i u našem Zavodu i u ostalim zavodima, održani su prigodni referati, podijeljena odlikovanja predsje­dnika Republike, uručivana priznanja i plakete zaslužnim radni­cima pojedinih zavoda.

U prosincu 1977= godine u Saveznom izvršnom vijeću SFRJ održana je proslava Saveznog hidrometeorološkog zavoda, na kojoj su kao i na republičkim proslavama učestvovale i dele­gacije svih republičkih hidrometeoroloških zavoda. U ime Saveznog izvršnog vijeća prisutne je pozdravio potpredsjednik Saveznog izvršnog vijeća drug ćulafić. Tom prilikom je direktor Saveznog hidrometeorološkog zavoda dr Djuro Radinović održao prigodni referat, a u ime republičkih hidrometeoroloških zavoda učesnike je pozdravio direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske, Mile Šikić, dipl.inž., slijedećim riječima:

DRUGARICE I DRUGOVI, PREDSTAVNICI REPUBLIČKIH HIDROMETEOROLOŠKIH ZAVODA, RADNICI SAVEZNOG

HI Dio .METEOROLOŠKOG Z A V 0 DA

U ime republičkih hidrometeoroloških zavoda, mene je zapala ugodna dužnost i čast da vam čestitam 30-godišnjicu objedinjenog rada i razvoja Hidrometeorološke službe Jugosla­vije.

Mi iz republičkih hidrometeoroloških zavoda se danas ovdje ne pojavljujemo i ne osjećamo kao gosti, nego kao slavljenici. Naime, mi smatramo Savezni hidrometeorološki zavod svojom institucijom, koja obavlja odredjene naše za­jedničke zadatke, gdje vaša koordinaciona uloga našeg za­jedničkog rada u zemlji i van zemlje zauzima primarno mjesto.Zato ja u ime hidrometeoroloških zavoda svih republika i neću govoriti o našoj suradnji i željama da ona bude i na­dalje takva, već naprotiv, mi iz republičkih hidrometeorološ­kih zavoda pojavljujemo se kao osnivači Saveznog hidrometeoro­loškog zavoda, jer nisu slučajno istovremeno osnovane 1947. godine i Savezna uprava za hidrometeorološke poslove i repu­bličke uprave za iste poslove. Naime, kada Saveznog hidrome­teorološkog zavoda ne bi. ni bilo, mi iz republičkih hidrome­teoroloških zavoda bismo ga odmah osnovali, jer to zahtjevaju karakter, funkcionalnost i ekonomičnost naših zadataka. Zbog toga smo mi kroz uredbe, a poslije i zakone osnovali Savezni hidrometeorološki zavod i zato danas mi i ne govorimo o suradnji.

18

već o tome, kako je ta naša institucija na nivou federacije izvršavala zadatke, koje su joj republike povjerile« Najkraće rečeno, naše vidjenje tih rezultata je slijedeće:

Bez pretenzija da se ulazi u podrobniju analizu rada i razvoja Saveznog hidrometeorološkog zavoda SFR Jugoslavije (to će se učiniti kroz izlaganje predstavnika Saveznog hidro- meteorološkog zavoda) tj. ako podjemo od činjenice da u Svjet­skoj meteorološkoj organizaciji, koja broji oko 150 članica, prema rezultatima rada Jugoslavija, odnosno naša hidrometeoro- loška služba spada u grupaciju od tridesetak hidrometeorološki najrazvijenijih zemalja, a što se pak tiče prenošenja i kori- šćenja naših rezultata rada od strane privrede, armije i nauke, tj. što se tiče rangiranja tzv. primijenjene hidrometeorologije, mi s ponosom i bez straha da ćemo biti neskromni možemo ustvr­diti da relativno gledano spadamo u grupaciju od svega desetak najrazvijenijih zemalja. Ovo je svakako zasluga svih preko 2.000 radnika hidrometeorološke službe Jugoslavije u čemu je i ne mali. udio radnika Saveznog hidrometeorološkog zavoda.

Ja vam ponovno u ime svih republičkih hidrometeorolo- ških zavoda čestitam na pomenutim rezultatima, želeći vam nove i veće uspjehe u našem zajedničkom radu.

M. Šikić, dipl.inž.

1 IZ RADA SAVJETA RADNE ZAJEDNICE !i j

IZVJEŠTAJ ODI. 1. DO 28. 2. 1978. GODINE

U navedenom razdoblju Savjet radne zajednice Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske održao je tri redovne sjednice, a održan je i jedan zbor radnih ljudi.

Na svojoj 9. redovnoj sjednici, održanoj 6. siječnja 1978. godine, Savjet je ramatrao:

1. Izvještaj o rezultatima referenduma za usvajanje Sa-* moupravnog sporazuma,

2. Uskladjivanje akontacione vrijednosti boda,3. RaznoPod prvom točkom dnevnog_reda, nakon što je predsjednik

komisije za provodjenje referenduma podnio izvještaj o rezulta­tima referenduma za prihvaćanjeSamoupravnog sporazuma o osnova­ma i mjerilima za raspodjelu dohotka na osobne dohotke i zaje­dničku potrošnju u Zavodu, Savjet j e konstatirao da je na refe­rendumu od 350 birača, upisanih u biračke spiskove, na referen­dumu glasalo 263 člana radne zajednice, od toga 249 za prijed­log Sporazuma i 13 protiv, dok je jedan listić bio nevažeći.

19

Službeno spriječenih, koji nisu mogli pristupiti glasanju (na službenom putu, godišnjem odmoru, spriječenih zbog bolesti) bilo je 56. Sa stanica na terenu, koje su svoje glasačke lis­tiće slale poštom, nije se do završetka referenduma vratio 31 listić.

Kako se na referendumu (i pored onih koji se zbog sprije­čenosti nisu mogli izjasniti ili im listići nisu na vrijeme stigli) izjasnilo za prijedlog većina svih upisanih u biračke spiskove (72%), to je Savjet donio odluku, kojom se usvaja izvještaj komisije za provodjenje referenduma i konstatira da su radnici Zavoda većinom glasova donijeli Samoupravni sporazum0 zajedničkim osnovama i mjerilima raspodjele dohotka na osobne dohotke i zajedničku potrošnju u Zavodu.

Pod drugom točkom dnevnog reda, s obzirom da se od 1. siječnja 1978. godine, prema usvojenom Samoupravnom sporazumu, prelazi na nagradjivanje prema rezultatima rada, što znači da cijeli osobni dohodak postaje varijabilna vrijednost. Savjet je donio odluku kojom se od 1. siječnja 1978. godine povećava akontaciona vrijednost boda sa 7,92 na 8,00 dinara u neto iznosu.

Pod "razno” direktor Zavoda je obavijestio prisutne da je na upražnjeno mjesto rukovodioca klimatološko-meteorološkog sektora rasporedjen drug Katušin Zvonimir, dipl.inž.

Na svojoj 10. redovnoj sjednici, održanoj 24. siječnja 1978. godine, Savjet je razmatrao:

1. Prijedlog pravilnika o osnovama za utvrdjivanje obima poslova za ocjenu rezultata rada u Zavodu,

2. Razno.Pod prvom točkom dnevnog reda, nakon razmotrenog prijedlo­

ga Savjet je donio odluku kojom se prihvaća Pravilnik o osnovama za utvrdjivanje obime poslova kod ocjene rezultata rada radnika Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske (normativi po­slova) s tim da ga se primijenjuje od 1. siječnja 1978. godine.

Pod "razno" Savjet je donio odluku kojom se primaju u radni odnos na odredjeno vrijeme, radi zamjene bolesnih radnika,1 to:

- Bešlijić Jaka, u pomorski meteorološki centar Split, na mjesec dana,

- Markić Ilinka, u zajedničke službe, na 6 mjeseci.Na svojoj 11. redovnoj sjednici, održanoj 21. veljače

1978. godine, Savjet je razmatrao:1. Izvršenje plana rada Zavoda za 1977. godinu,2. Zaključni račun Zavoda za 1977. godinu,3. Prijedlog financijskog plana raspodjele fonda zajed­

ničke potrošnje za 1978. godinu,4. Plan rada Zavoda i financijski plan za 1978. godinu,5. Imenovanje izbornih komisija za izbor delegacija Zavo­

da i izbor članova Savjeta radne zajednice,6. Razno

20

Pod prvom točkom dnevnog reda Savjet je konstatirao daje plan rada Zavoda za 1977. godinu izvršen prema programu ra da i donio odluku kojom se sektorima odobrava isplata osobnog dohotka za 1977. godinu u visini isplaćene akontacije.

Pod drugom točkom dnevnog reda Savjet je prihvatio za­ključni račun za 1977. godinu kako slijedi:

Pod trećom točkom dnevnog reda Savjet je prihvatio prijedlog financijskog plana raspodjele fonda zajedničke potrošnje za opće namjene i stambenu izgradnju, te ga upućuje zboru rad­nih ljudi na usvajanje.

plan rada Zavoda po sektorima za 1978. godinu s tim da su sek­tori i radne jedinice dužni pratiti izvršenje plana rada, provo­diti mjere štednje i pratiti rezultate rada svakog pojedinog ra­dnika.

Pod petom točkom dnevnog reda Savjet je donio odluku kojom se:

1. Imenuje komisija za izbor delegacija Zavoda u sastavu: Trninić Dušan, predsjednik, te Stopnišek Dranika i Butković Vlado, članovi komisije. Mandat komisije traje 4 godine.

2. Imenuje komisija za provodjenje izbora dijela člano­va Savjeta za slijedeći mandatni period u sastavu: Zeljak Marko predsjednik, te Stojanović Miodrag i Pavković Dragutin, članovi komisije. Izbori se zakazuju za 4. travanj 1978. godine.

Pod "razno" Savjet je razmatrao niz pitanja u vezi s organizacijom rada, te predstavke i žalbe radnika Zavoda i do­nio niz zaključaka, medju kojima i zaključak, kojim se:

- Ružić Drago prima u radni odnos na odredjeno vrijeme u svojstvu pripravnika za meteorološkog motritelja na glavnu meteorološku stanicu Pazin,

- treba oglasiti popunjenje 35 radnih mjesta na radar­skim centrima na području Hrvatske, kako slijedi:

Ukupni prihod Ukupni rashodi Ostaje za raspodjelu

64.335.960,45 dinara 58 . 121 . 915 ,40 516.214.035,05 u

Sredstva za raspodjelu rasporedjuju se:Prijenos u 1978. godinu- za redovnu djelatnost- za znanstvena istraživanja- u fond opreme- u rezervni fond

2. 554.194 , 15465.680.00

1.2 78. 332 ,90347.950.00

ii»?

U fond zajedničke potrošnje- za opće namjene- u fond solidarnosti- u fond za usavršavanje radnika- u fond za stambenu izg£§dnj.u___

1.184.694,00 48.222 ,00

119.200,00 215

Ukupno 6.214.035,05 dinara

Pod četvrtom točkom dnevnog reda Savjet je prihvatio

21

- 25 radnih mjesta- planšetista-radarista, srednje stručne spreme,

- 8 radnih mjesta operativnog voditelja radarskog centra, više stručne spreme,

- 2 radna mjesta stručnog voditelja radarskog centra, visoke stručne spreme.

Dne 24. veljače 1978. godine održan je zbor radnih ljudi Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske na kojem je razmatrano:

1. Prijedlog financijskog plana raspodjele fonda zajed­ničke potrošnje za 1978. godinu,

2. Prijedlog liste kandidata za izbor delegacije društve- nopolitičke zajednice Zavoda

Nakon svestrane diskusije zbor je donio odluku kojom se:

1. Usvaja financijski plan raspodjele fonda zajedničke potrošnje za 1978. godinu, kako slijedi:

a) Od ukupnih sredstava fonda zajedničke potrošnje za opće namjene u iznosu od 1.917.288.- dinara, rasporedjeno je za:- regres za godišnje odmore 1.262.388.- Din- troškove HM škole u Beogradu 192.000.- 11- obveze po samoupravnim sporazumima 24.000.- "- Titov fond za stipendiranje učenika 3.000.- 11- otpremnine radnicima kod odlaska u mirovinu 180.000.- "- pomoć porodicama u slučaju smrti ili bolesti

radnika 40.000.- "- proslavu Dana dječje radosti izvan Zagreba 40.900.- "- aktivnosti sindikalne podružnice i omladinske

organizacije 153.000.-- nagrade radnicima za 20-godišnjicu rada 15.000.-- Ligu za borbu protiv raka 3.000.-- dječju bolnicu u Zagrebu 3.000.-- nerasporedjeno 1.000.-

b) Od ukupnih sredstava fonda zajedničke potrošnje za stambenu izgradnju u iznosu od 3.126.658.- Dinara, rasporedje­no za:

otplatu kredita za stanove solidarnosti uZagrebu 105 . 000. - Dinotplatu kredita za stanove solidarnosti u Splitu 7.300.- i?otplatu kredita za ostale stanove u Zagrebu 40 .000 . - ?}otplatu kredita za ostale stanove u Splitu 21.000.- IIkredite radnicima za stambenu izgradnju 300 . 000 . - U

rješavanje stambenih problema u Splitu 200.000.- t?doprinos za stanove boraca NOR 112.000.- u

za nove stanove usmjer.stamb.izgradnje 2.341.158.- VI

2. Otpremnina radnicima koji odlaze u mirovinu u 1978. godini povećava se sa 10.000.- na 12.000.- Dinara.

3. Prihvaća se lista kandidata za izbor delegacije društveno-političke zajednice Zavoda.

M. Zeljak, prof.