prostorni plan ure op ine drnje · prostorni plan ureenja opine drnje 4 op i prilozi 1. suglasnost...

PROSTORNI PLAN URE�ENJA OP�INE DRNJE

SVIBANJ 2006.

Prostorni plan ure�enja Op�ine Drnje

1

IZVORNIK PPUO – BROJ ELABORATA


2

NARU�ITELJ: REPUBLIKA HRVATSKA KOPRIVNI�KO - KRIŽEVA�KA ŽUPANIJA

OP�INA DRNJE NOSITELJ IZRADE OP�INSKO VIJE�E IZRAÐIVA�: URBIA d.o.o. �AKOVEC

V. Makovec, dipl.ing.arh. L. Šantek, dipl.ing.arh. N. Škoro,dipl.oec. B. Balent,ing,gra�. VANJSKA SURADNJA I PODACI

ZAVOD ZA PROSTORNO URE�ENJE ŽUPANIJE Zlatko Filipovi�, dipl.ing,arh mr. Mladen Matica, prof.geogr.

MINISTARSTVO KULTURE - UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE – KONZERVATORSKI ODJEL U ZAGREBU

Kristina Zlouši� – I�akovi�, dipl.ing.arh. Amelio Veki�, prof.arheol. URED ZA GOSPODARSTVO U ŽUPANIJI Božidar Vrabelj, dipl.oec. HEP PRIJENOS d.o.o. Miroslav Mesi�, dipl.ing. HEP DISTRIBUCIJA – ELEKTRA KOPRIVNICA Tomo Gali�, dipl.ing.el. T – COM Frane Brki� T – MOBILE Vjekoslav Mari�, dipl.ing. HRVATSKE ŽELJEZNICE Zdenko Bili�, dipl.ing. HRVATSKE CESTE d.o.o. Zvonimir Nagy, dipl.ing. KOMUNALAC d.o.o. Koprivnica Josip Pobi, dipl.ing. PLINACRO d.o.o.o Vladimir �urovi�, dipl.ing. JANAF d.d. Krešimir Baranovi� BILOKALNIK IGMA

Zoltan Genter, dipl.ing.gra�.


3

ŽUPANIJA KOPRIVNI�KO - KRIŽEVA�KA ŽUPANIJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE OP�INA DRNJE NAZIV PROSTORNOG PLANA PROSTORNI PLAN URE�ENJA OP�INE DRNJE PROGRAM MJERA ZA UNAPRE�ENJE STANJA U PROSTORU OP�INE DRNJE

SL .GLASNIK KOPRIVNI�KO – KRIŽEVA�KE ŽUPANIJE BR. 11/03.

OBJAVA JAVNE RASPRAVE LIST GLAS PODRAVINE I PRIGORJA OD 22.04.2005.

JAVNI UVID ODRŽAN OD 28.04. – 28.05. 2005. PPUO USVOJEN 17. SJEDNICA OP�INSKOG VIJE�A OD

09. SVIBNJA 2006. PPUO OBJAVLJEN SL .GLASNIK KOPRIVNI�KO – KRIŽEVA�KE

ŽUPANIJE BR. 6/06 ISPRAVAK U BR. 7/06

IZRA�IVA� PLANA URBIA d.o.o. �akovec BROJ PLANA PPUO – 02/2004. SUGLASNOST NA PLAN PREMA �LANKU 24 ZPU (NN RH br.30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04) BROJ SUGLASNOSTI Klasa: 350-01/06-01/05 Ur.broj:2137-03-06-2

DATUM Koprivnica, 20.03.2006.

PE�AT IZRA�IVA�A PLANA

ODGOVORNA OSOBA ovlašteni arhitekt Vesna Makovec, dipl.ing.arh.

PE�AT TIJELA ODGOVORNOG ZA PROVO�ENJE JAVNE RASPRAVE

ODGOVORNA OSOBA na�elnik Op�ine Mladen Kolarek

PE�AT PREDSTAVNI�KOG TIJELA OP�INE

ODGOVORNA OSOBA predsjednik Op�inskog vije�a Stjepan Antoli�


3

ŽUPANIJA KOPRIVNI�KO - KRIŽEVA�KA ŽUPANIJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE OP�INA DRNJE NAZIV PROSTORNOG PLANA PROSTORNI PLAN URE�ENJA OP�INE DRNJE PROGRAM MJERA ZA UNAPRE�ENJE STANJA U PROSTORU OP�INE DRNJE

SL .GLASNIK KOPRIVNI�KO – KRIŽEVA�KE ŽUPANIJE BR. 11/03.

OBJAVA JAVNE RASPRAVE LIST GLAS PODRAVINE I PRIGORJA OD 22.04.2005.

JAVNI UVID ODRŽAN OD 28.04. – 28.05. 2005. PPUO USVOJEN 17. SJEDNICA OP�INSKOG VIJE�A OD

09. SVIBNJA 2006. PPUO OBJAVLJEN SL .GLASNIK KOPRIVNI�KO – KRIŽEVA�KE

ŽUPANIJE BR. 6/06 ISPRAVAK U BR. 7/06

IZRA�IVA� PLANA URBIA d.o.o. �akovec BROJ PLANA PPUO – 02/2004. SUGLASNOST NA PLAN PREMA �LANKU 24 ZPU (NN RH br.30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04) BROJ SUGLASNOSTI Klasa: 350-01/06-01/05 Ur.broj:2137-03-06-2

DATUM Koprivnica, 20.03.2006.

PE�AT IZRA�IVA�A PLANA

ODGOVORNA OSOBA ovlašteni arhitekt Vesna Makovec, dipl.ing.arh.

PE�AT TIJELA ODGOVORNOG ZA PROVO�ENJE JAVNE RASPRAVE

ODGOVORNA OSOBA na�elnik Op�ine Mladen Kolarek

PE�AT PREDSTAVNI�KOG TIJELA OP�INE

ODGOVORNA OSOBA predsjednik Op�inskog vije�a Stjepan Antoli�

ISTOVJETNOST S IZVORNIKOM OVJERAVA OVLAŠTENA OSOBA ZA ZASTUPANJE IZRA�IVA�A PLANA:


4

OP�I PRILOZI

1. SUGLASNOST PREMA �L. 24. ZAKONA O PROSTORNOM URE�ENJU (NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), URED DRŽAVNE UPRAVE U KOPRIVNI�KO-KRIŽEVA�KOJ ŽUPANIJI – SLUŽBA ZA PROSTORNO URE�ENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, GRADITELJSTVO I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

2. MIŠLJENJE PREMA �L. 24. ZAKONA O PROSTORNOM URE�ENJU (NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04)), ZAVOD ZA PROSTORNO URE�ENJE KOPRIVNI�KO-KRIŽEVA�KE ŽUPANIJE,

3. SUGLASNOST PREMA �L. 56. ZAKONA O ZAŠTITI I O�UVANJU KULTURNIH DOBARA (NN br. 69/99, 151/03 I 157/03.)

4. SUGLASNOST PREMA TO�KI 10. PROSTORNOG PLANA KOPRIVNI�KO-KRIŽEVA�KE ŽUPANIJE (SL. GLASNIK KOPRIVNI�KO-KRIŽEVA�KE ŽUPANIJE br. 8/01), MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA PROSTORNOG URE�ENJA I GRADITELJSTVA – UPRAVA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA – SUGLASNOST NIJE DOSTAVLJENA U ZAKONSKOM ROKU – PRILAŽE SE ZAMOLBA ZA SUGLASNOST SA PRESLIKOM DOSTAVNICE

5. MIŠLJENJE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVA NA KONA�NI PRIJEDLOG PPUO-a PREMA �L. 17. ZAKONA O POLJOP. ZEMLJIŠTU (NN br. 66/01, 87/02,48/05 I 90/05) - MIŠLJENJE NIJE DOSTAVLJENO U ZAKONSKOM ROKU – PRILAŽE SE ZAMOLBA ZA MIŠLJENJE SA PRESLIKOM DOSTAVNICE

6. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA ZA TVRTKU URBIA d.o.o. �AKOVEC 7. SUGLASNOST ZA UPIS TVRTKE U SUDSKI REGISTAR ZA OBAVLJANJE

STRU�NIH POSLOVA PROSTORNOG URE�ENJA, MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG URE�ENJA

8. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH ARHITEKATA ZA KOORDINATORA IZRADE PLANA


REPUBLIKA HRVATSKA KOPRIVNI�KO - KRIŽEVA�KA ŽUPANIJA

OP�INA DRNJE

PROSTORNI PLAN URE�ENJA

OP�INE DRNJE

NAPOMENA: Nije dozvoljeno neovlašteno koristiti tekstualne dijelove plana, osim u svrhe

odre�ene zakonskim propisima iz oblasti prostornog ure�enja i gradnje


1

SADRŽAJ I. OBRAZLOŽENJE............................................................................................................ 1-1 1 POLAZIŠTA..................................................................................................................... 1-1

1.1 POLOŽAJ, ZNA�AJ I POSEBNOSTI PODRU�JA OP�INE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE.............................................................................. 1-1

1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru ........................................................................ 1-2 1.1.1.1 Površina, stanovništvo i naseljenost ................................................................. 1-2

1.1.1.1.1 Površina ..................................................................................................... 1-2 1.1.1.1.2 Stanovništvo i naseljenost.......................................................................... 1-4

1.1.1.2 Naselja .............................................................................................................. 1-8 1.1.1.2.1 Osnovni podaci, površina i tipovi naselja.................................................... 1-8

1.1.1.3 Tabli�ni iskaz podataka o prostoru – tablice 1. i 2. prema Pravilniku .............. 1-10 1.1.2 Prostorno razvojne i resursne zna�ajke................................................................ 1-12

1.1.2.1 Zemljopisna obilježja....................................................................................... 1-12 1.1.2.1.1 Geološka obilježja i obilježja reljefa.......................................................... 1-12 1.1.2.1.2 Hidrogeografske zna�ajke........................................................................ 1-12 1.1.2.1.3 Klima ........................................................................................................ 1-13 1.1.2.1.4 Vegetacija ................................................................................................ 1-13

1.1.2.2 Podru�ja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne resurse.......................... 1-14 1.1.2.2.1 Poljoprivreda ............................................................................................ 1-14 1.1.2.2.2 Šumarstvo ................................................................................................ 1-17 1.1.2.2.3 Energetika................................................................................................ 1-17 1.1.2.2.4 Eksploatacija mineralnih sirovina ............................................................. 1-17 1.1.2.2.5 Vodno gospodarstvo ................................................................................ 1-21 1.1.2.2.6 Turizam .................................................................................................... 1-24

1.1.2.3 Podru�ja gospodarskih djelatnosti neovisna o prirodnim resursima................ 1-24 1.1.2.4 Komunalna infrastruktura ................................................................................ 1-25

1.1.2.4.1 Prometni sustav ....................................................................................... 1-25 1.1.2.4.2 Plinoopskrba ............................................................................................ 1-25 1.1.2.4.3 Elektroopskrba ......................................................................................... 1-25 1.1.2.4.4 Vodoopskrba ............................................................................................ 1-27 1.1.2.4.5 Odvodnja.................................................................................................. 1-27 1.1.2.4.6 Zbrinjavanje otpada.................................................................................. 1-27 1.1.2.4.7 Groblja...................................................................................................... 1-27

1.1.2.5 Društvena infrastruktura.................................................................................. 1-28 1.1.2.5.1 Uprava, lokalna samouprava, pravosu�e i gospodarske

ustanove ................................................................................................................. 1-28 1.1.2.5.2 Obrazovanje............................................................................................. 1-29 1.1.2.5.3 Zdravstvo i socijalna skrb......................................................................... 1-29 1.1.2.5.4 Vjerske institucije ..................................................................................... 1-29 1.1.2.5.5 Kultura...................................................................................................... 1-29 1.1.2.5.6 Sport i rekreacija ...................................................................................... 1-29 1.1.2.5.7 Udruge gra�ana ....................................................................................... 1-30 1.1.2.5.8 Zna�ajnije manifestacije na podru�ju Op�ine........................................... 1-30

1.1.2.6 Kulturna i prirodna baština .............................................................................. 1-31 1.1.2.6.1 Spomeni�ka podru�ja i cjeline.................................................................. 1-32 1.1.2.6.2 Pojedina�na nepokretna kulturna dobra................................................... 1-34 1.1.2.6.3 Prirodne i krajobrazne vrijednosti ............................................................. 1-37

1.1.3 Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ure�enja šireg podru�ja i ocjena postoje�ih prostornih planova ............................................................................ 1-38

1.1.3.1 Obveze iz Programa prostornog ure�enja Države .......................................... 1-38 1.1.3.2 Obveze iz Prostornog plana Koprivni�ko - križeva�ke županije ...................... 1-43 1.1.3.3 Ocjena postoje�ih prostornih planova ............................................................. 1-44

1.1.4 Ocjena stanja, mogu�nosti i ograni�enja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje ..................................................... 1-46


2

2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE�ENJA ........................................................ 2-1

2.1 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNA�AJA ............................... 2-1 2.1.1 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava .................... 2-1

2.1.1.1 Ciljevi demografskog razvoja od županijskog zna�aja ...................................... 2-1 2.1.1.2 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija, te društvene

infrastrukture od županijskog zna�aja .......................................................................................... 2-1 2.1.1.2.1 Naselja žarišta razvoja i tipovi naselja........................................................ 2-1 2.1.1.2.2 Ciljevi razvoja društvene infrastrukture od županijskog zna�aja ................ 2-2

2.1.1.3 Razvoj zna�ajnih infrastrukturnih sustava ......................................................... 2-3 2.1.2 Racionalno korištenje prirodnih izvora .................................................................... 2-4

2.1.2.1 Racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem ...................................... 2-4 2.1.2.2 Racionalno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem ................................ 2-4 2.1.2.3 Racionalno gospodarenje mineralnim sirovinama............................................. 2-5 2.1.2.4 Racionalno gospodarenje vodnim resursima .................................................... 2-5

2.1.3 O�uvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša ....................................... 2-5 2.1.3.1 Op�i ciljevi spre�avanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i zaštite

postoje�ih ekosustava od županijskog zna�aja............................................................................ 2-5 2.1.3.1.1 O�uvanje kvalitete voda ............................................................................. 2-5 2.1.3.1.2 O�uvanje kvalitete zraka ............................................................................ 2-5 2.1.3.1.3 Mjere zaštite od buke ................................................................................. 2-6

2.1.3.2 Ciljevi zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti od županijskog zna�aja .......................................................................................................................... 2-6

2.1.3.2.1 Krajobrazne vrijednosti............................................................................... 2-6 2.1.3.2.2 Prirodne vrijednosti .................................................................................... 2-7

2.2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OP�INSKOG ZNA�AJA................................... 2-7 2.2.1 Demografski razvoj ................................................................................................. 2-7 2.2.2 Odabir prostorno razvojne strukture ....................................................................... 2-8

2.2.2.1 Mineralne sirovine ............................................................................................. 2-8 2.2.2.2 Poljoprivreda ..................................................................................................... 2-9 2.2.2.3 Obrt i malo poduzetništvo, te usluge ................................................................. 2-9 2.2.2.4 Turizam ............................................................................................................. 2-9

2.2.3 Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ........................... 2-9 2.2.3.1 Razvoj naselja................................................................................................... 2-9 2.2.3.2 Razvoj društvene infrastrukture....................................................................... 2-11 2.2.3.3 Razvoj prometne i komunalne infrastrukture.................................................. 2-11

2.2.3.3.1 Prometni sustav ....................................................................................... 2-11 2.2.3.3.2 Energetski sustav – elektroopskrba i plinoopskrba .................................. 2-12 2.2.3.3.3 Vodno gospodarstvo ................................................................................ 2-12

2.2.4 Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno – povijesnih cjelina............................................................................................................................ 2-12

2.2.4.1 Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti ................................... 2-13 2.2.4.2 Zaštita kulturno – povijesnih vrijednosti........................................................... 2-14

2.3 CILJEVI PROSTORNOG URE�ENJA NASELJA NA PODRU�JU OP�INE .................................................................................................................................. 2-15

2.3.1 Racionalno korištenje i zaštita prostora ................................................................ 2-15 2.3.2 Utvr�ivanje gra�evinskih podru�ja naselja u odnosu na postoje�i i

planirani broj stanovnika, gusto�u stanovanja, izgra�enost, iskorištenost i gusto�u izgra�enosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno – povijesnih cjelina............................................................................................................................ 2-17

2.3.3 Unapre�enje ure�enja naselja i komunalne infrastrukture.................................... 2-18 2.3.3.1 Komunalna infrastruktura ................................................................................ 2-18 2.3.3.2 Ambijentalno ure�enje naselja ........................................................................ 2-18


3

3 PLAN PROSTORNOG URE�ENJA................................................................................ 3-1

3.1 PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRU�JU OP�INE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE ....................................... 3-1

3.2 ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA .................................................................................................................................... 3-3

3.2.1 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgra�ene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) – tablica 3. ............................................................................................................. 3-4

3.2.2 Gra�evinska podru�ja naselja i izdvojena gra�evinska podru�ja naselja ............... 3-5 3.2.2.1 Funkcionalne zone ............................................................................................ 3-5 3.2.2.2 Pregled zauzimanja površina naselja u odnosu na pretežitost

namjene za izgra�ene i planirane dijelove naselja....................................................................... 3-8 3.2.2.3 Karakteristi�ni uzorci (matrica) naselja.............................................................. 3-9

3.2.2.3.1 Tradicionalna ruralna matrica - niske individualne stambene gradnje ................................................................................................................. 3-10

3.2.2.3.2 Zbijena ruralna matrica............................................................................. 3-11 3.2.2.3.3 Socijalna gradnja – bespravno izgra�eno naselje Roma

jugoisto�no od Botova............................................................................................................ 3-11 3.2.2.3.4 Središta naselja........................................................................................ 3-12 3.2.2.3.5 Pojedina�na gradnja društvenih i/ili javnih sadržaja ................................. 3-13 3.2.2.3.6 Mali parkovi s tradicijskim obilježjima....................................................... 3-14

3.2.3 Prostor izvan naselja ............................................................................................ 3-14 3.3 PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI .................................. 3-16

3.3.1 Gospodarske djelatnosti ....................................................................................... 3-16 3.3.1.1 Gospodarske djelatnosti unutar gra�evinskih podru�ja naselja –

sekundarna funkcija unutar dijelova naselja pretežito drugih namjena ...................................... 3-16 3.3.1.2 Gospodarske djelatnosti u izdvojenim podru�jima izvan naselja..................... 3-16

3.3.1.2.1 Energetsko iskorištavanje voda rijeke Drave............................................ 3-16 3.3.1.2.2 Eksploatacija mineralnih sirovina ............................................................. 3-17 3.3.1.2.3 Gospodarske zone – proizvodne, uslužne, trgova�ke i

komunalno-servisne ............................................................................................................... 3-27 3.3.1.2.4 Gospodarska – turisti�ka zona uz jezero Šoderica .................................. 3-28 3.3.1.2.5 Poljoprivredno gospodarstvo –izme�u Tor�eca i Drnja ........................... 3-28 3.3.1.2.6 Groblje...................................................................................................... 3-28

3.3.1.3 Gospodarske djelatnosti na kultiviranim predjelima ........................................ 3-28 3.3.1.3.1 Poljoprivreda ............................................................................................ 3-28 3.3.1.3.2 Gospodarski aspekti djelatnosti lovstva i ribolova unutar

kultiviranih predjela ................................................................................................................ 3-30 3.3.1.3.3 Seoski turizam.......................................................................................... 3-30 3.3.1.3.4 Površine prenamjene poljoprivrednog tla u gra�evinsko

podru�je naselja ili prostore obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti ................................ 3-31 3.3.1.4 Gospodarske djelatnosti na prirodnim i prirodi bliskim predjelima.................. 3-32

3.3.1.4.1 Šumarstvo ................................................................................................ 3-32 3.3.1.4.2 Vodoprivreda............................................................................................ 3-32

3.3.2 Društvene djelatnosti u prostoru ........................................................................... 3-34 3.3.2.1 Društvene djelatnosti u naseljima.................................................................... 3-34

3.3.2.1.1 Prosvjeta .................................................................................................. 3-34 3.3.2.1.2 Kultura...................................................................................................... 3-34 3.3.2.1.3 Zdravstvo ................................................................................................. 3-34 3.3.2.1.4 Sport i rekreacija ...................................................................................... 3-34

3.3.2.2 Izdvojena podru�ja društvenih djelatnosti izvan naselja.................................. 3-35 3.3.2.3 Društvene djelatnosti unutar prostora obradivih površina, te

prirodnih i prirodi bliskih predjela................................................................................................ 3-35 3.4 UVJETI KORIŠTENJA, URE�ENJA I ZAŠTITE PROSTORA................................... 3-36

3.4.1 Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podru�ja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobrazi, prirodne vrijednosti i kulturno – povijesne cjeline) – tablica 3a. .............................................................................................................................. 3-36


4

3.4.2 Zaštita prirodnih vrijednosti................................................................................... 3-37 3.4.3 Zaštita krajobraznih vrijednosti ............................................................................ 3-38 3.4.4 Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti ................................................................... 3-39

3.4.4.1 Spomeni�ka podru�ja i cjeline......................................................................... 3-39 3.4.4.1.1 Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja .......................................... 3-39 3.4.4.1.2 Arheološki lokaliteti i zone........................................................................ 3-39 3.4.4.1.3 Povijesno- memorijalne cjeline................................................................. 3-40

3.4.4.2 Pojedina�na nepokretna dobra ....................................................................... 3-40 3.4.5 Podru�ja posebno osjetljiva na uvjete korištenja .................................................. 3-42

3.4.5.1 Podru�ja preoblikovanja krajobraza ................................................................ 3-42 3.4.5.1.1 Eksploatacijska polja šljunka i/ili pijeska................................................... 3-42 3.4.5.1.2 Planirana mogu�a gra�evina – akumulacija HE Novo Virje ..................... 3-42

3.4.5.2 Podru�ja sanacije devastiranih prostora.......................................................... 3-42 3.4.5.2.1 Prostor ugroženog obradivog tla od promjene toka rijeke Drave.............. 3-42 3.4.5.2.2 Napuštena eksploatacija šljunka .............................................................. 3-42 3.4.5.2.3 Sanacija deponija otpada......................................................................... 3-42

3.4.5.3 Podru�ja ograni�enog ili usmjerenog korištenja prirodnih resursa .................. 3-42 3.4.5.3.1 Podru�ja mogu�e izgradnje intenzivnih tovilišta ....................................... 3-42

3.5 RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ............................................................. 3-43 3.5.1 Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, javne

telekomunikacije, produktovodi)..................................................................................................... 3-43 3.5.1.1.1 Cestovni promet ....................................................................................... 3-43 3.5.1.1.2 Željezni�ki promet .................................................................................... 3-43 3.5.1.1.3 Poštanski promet ..................................................................................... 3-47 3.5.1.1.4 Telekomunikacije ..................................................................................... 3-47

3.5.2 Energetski sustav ................................................................................................. 3-47 3.5.2.1.1 Energetski sustav – elektroopskrba i plinoopskrba .................................. 3-47

3.5.3 Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, ure�enje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)........................................................................................................ 3-49

3.5.3.1.1 Vodoopskrba ............................................................................................ 3-49 3.5.3.1.2 Odvodnja.................................................................................................. 3-49 3.5.3.1.3 Hidromelioracijski sustav.......................................................................... 3-49

3.6 POSTUPANJE S OTPADOM .................................................................................... 3-53 3.7 SPRE�AVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ........................................ 3-53

3.7.1 Tlo......................................................................................................................... 3-53 3.7.2 Vode ..................................................................................................................... 3-54 3.7.3 Zrak ...................................................................................................................... 3-54 3.7.4 Utjecaj buke.......................................................................................................... 3-54 3.7.5 Upravljanje rizicima............................................................................................... 3-55


I. OBRAZLOŽENJE


II. ODREDBE ZA PROVO�ENJE

Prostorni plan ure�enja Op�ine Drnje POLAZIŠTA

1-1

1 POLAZIŠTA

1.1 POLOŽAJ, ZNA�AJ I POSEBNOSTI PODRU�JA OP�INE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE

Op�ina Drnje smještena je u sjevernom dijelu Koprivni�ko - križeva�ke županije i prostire se na površini od 29,88 km2, te �ini 1,71% ukupne površine Županije.

Kao grani�na jedinica lokalne samouprave, Op�ina Drnje grani�i na sjeveru s Republikom Ma�arskom.

Isto�no Op�ina grani�i s Op�inom Gola, južno s Op�inom Peteranec, zapadno s Op�inom Koprivni�ki Ivanec, a sjeverno s Op�inama �elekovec i Legrad.

Podru�je Op�ine Drnje prostire se u najve�em dijelu uz rijeku Dravu, na sjevernom dijelu Koprivni�ko - križeva�ke županije.

U sastav Op�ine Drnje ulaze 3 naselja i to Botovo, Drnje i Tor�ec. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Op�ina je imala 2.244 stanovnika te je prema broju

stanovnika devetnaesta (od 32) jedinica lokalne samouprave u Županiji. Gusto�a naseljenosti prema tom podatku je 75,1 st/km2.

Podaci popisa 2001. pokazuju pad ukupnog broja stanovnika, tako da prema EU popisnoj metodi broj stalnog stanovništva Op�ine Drnje iznosi 2.156. Prema navedenim podacima iz 2001. gusto�a naseljenosti iznosi 72,16 st/km2.

Kartogram 1 Položaj Op�ine Drnje unutar Koprivni�ko – križeva�ke županije


1-2

1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1 Površina, stanovništvo i naseljenost

1.1.1.1.1 Površina

Koprivni�ko - križeva�ka Županija formirana je 1993. godine kao slijednik dotadašnjih Op�ina Koprivnica, Križevci i �ur�evac, kada je i prvi puta formirana i politi�ko – teritorijalna jedinica lokalne samouprave Op�ina Drnje. Op�ina Drnje smještena je u sjevernom dijelu Koprivni�ko - križeva�ke županije i prostire se na površini od 29,88 km2, te �ini 1,71% ukupne površine Županije.

Podru�je Op�ine administrativno �ine podru�ja 3 naselja - Botovo, Drnje i Tor�ec. Središte jedinice lokalne samouprave je Drnje, a u svakom naselju je ustanovljena politi�ka

samoupravna jedinica – Mjesni odbor. Podru�ja naselja poklapaju se s podru�jima istoimenih katastarskih op�ina,1 osim što dio naselja Drnje – cca 6,3 ha prelazi na podru�je k.o. Peteranec.

Katastarska op�inaPovršina u hektarima

%

Drnje 1.831,97 57,59%Botovo 338,36 10,64%Tor�ec 1.004,61 31,58%dio k.o. Peteranec 6,30 0,20%UKUPNO 3.181,24 100,00%

Tablica 1 Pregled katastarskih op�ina na prostoru Op�ine Drnje

Kartogram 2 Pregled katastarskih op�ina na podru�ju Op�ine Drnje

1 Izvor podataka - Državna geodetska uprava – Podru�ni ured Koprivnica – površina katastarskih op�ina se

neznatno razlikuje od površine op�ine dobivene ra�unalnom izmjerom Autodesk programskim paketom na topografskoj podlozi u mjerilu 1:25 000.


1-3

Sa sjeverne strane Koprivni�ko - križeva�ke županije, Drnje je rubna jedinica lokalne samouprave i grani�i sa susjednom Republikom Ma�arskom.

Unutar Koprivni�ko - križeva�ke županije Op�ina grani�i s: - isto�no s op�inom Gola, odnosno s naseljem Gotalovo, - južno s Op�inom Peteranec, odnosno s naseljima Sigetec i Peteranec, - zapadno s Op�inom Koprivni�ki Ivanec, odnosno istoimenim naseljem, - sjeverno s Op�inama �elekovec i Legrad, odnosno istoimenim naseljima u njihovu sastavu. Op�ina se nalazi na podru�ju Gornje hrvatske Podravine. Granice jedinice lokalne samouprave odre�ene su granicama katastarskih op�ina, osim što dio

naselja Drnje – cca 6,3 ha prelazi na podru�je k.o. Peteranec. Sjeverna granica jedinice lokalne samouprave je državna granica koja prolazi kopnenim

prostorom sjeverno od Drave, te prostor Republike Hrvatske dijeli od Republike Ma�arske. Preostale granice nemaju posebno geografsko-topografsko odre�enje.

Kartogram 3 Prikaz prostornog obuhvata Op�ine

OP�INA DRNJEPOVRŠINA km2 DUŽINA km

površina 29,88sveukupna dužina granice 40,762državna granica prema Ma�arskoj 5,202udaljenost krajnjih to�aka zapad - istok 9,980udaljenost krajnjih to�aka sjever - jug 7,030

Tablica 2 Pregled osnovnih podataka o Op�ini


1-4

1.1.1.1.2 Stanovništvo i naseljenost

Neka kretanja stanovništva na prostoru Op�ine Drnje možemo pratiti od sredine 16. stolje�a, ali pouzdanije podatke daju tek kanonske vizitacije od 1659. godine. Precizno demografske procese na prostoru današnje Op�ine Drnje možemo pratiti od prvog cjelokupnog popisa stanovništva koji je proveden 1857. godine. Od tada je do 2001. godine provedeno petnaest popisa stanovništva. Osnovna obilježja demografskih kretanja na podru�ju današnje Op�ine je permanentno smanjenje broja stanovnika.

godina naselje

1771 1787 1808 1826 1851 1869 1890 1910 1931 1953 1971 1981 1991 2001

Botovo 510 354 563 503 430 411 496 444 432 412 376 322 300 319Drnje 1948 1698 1668 1460 1055 996 1385 1298 1349 1250 1180 1174 1158 1140Tor�ec 732 696 989 630 992 915 1022 1048 1027 999 891 866 786 697UKUPNO 3190 2748 3220 2593 2477 2322 2876 2790 2808 2661 2447 2362 2244 2156

Tablica 3 Pregled kretanja stanovništva Op�ine Drnje od 1771. do 2001. g2

POPISNE GODINE

RAZDOBLJE U

GODINAMABROJ STANOVNIKA APSOLUTNI

PORAST/PAD

APSOLUTNI PORAST/PAD

(%)

PROSJE�NA GODIŠNJA STOPA (%)

1771 3.1901787 16 2.748 -442 -16,08 -0,931808 21 3.220 472 14,66 0,761826 18 2.593 -627 -24,18 -1,201851 25 2.477 -116 -4,68 -0,181869 18 2.322 -155 -6,68 -0,361890 21 2.876 554 19,26 1,021910 20 2.790 -86 -3,08 -0,151931 21 2.808 18 0,64 0,031953 22 2.661 -147 -5,52 -0,241971 18 2.447 -214 -8,75 -0,461981 10 2.362 -85 -3,60 -0,351991 10 2.244 -118 -5,26 -0,512001 10 2.207 -37 -1,68 -0,17

Tablica 4 Pregled prosje�nih godišnjih stopa kretanja stanovništva – za 2001. godinu naveden je broj stanovnika dobiven usporedivom metodom3

Postupno smanjenje stope rasta broja stanovnika u drugoj polovini 20. stolje�a, posljedica je smanjenja prirodnog prirasta i emigracije.

Podaci Državnog zavoda za statistiku za popis stanovništva 2001. godine pokazuju pad ukupnog broja stanovnika u odnosu na popis 1991. godine na 2.207 stanovnika za jedinicu lokalne samouprave,

2 Izvor: Op�ina i Župa Drnje, Hrvoje Petri�, Drnje 2000. i za 2001. godinu - HTML izdanje Popisa

stanovništva, ku�anstava i stanova 2001. - CD, «Državni zavod za statistiku», srpanj 2002. 3 Za izra�un stope kretanja stanovništva korišten je podatak usporediv s prethodnim popisima,

izveden iz dostupnih podataka popisa 2001. godine o stalnom stanovništvu i broju osoba koje izbivaju iz mjesta stanovanja dulje od godinu dana.


1-5

ukoliko se koristi metoda usporediva s prethodnim popisnim metodama.� Prema EU popisnoj metodi broj stalnog stanovništva Op�ine Drnje iznosi 2.156 stanovnika. Unatrag posljednjih 20 godina ukupan broj stanovnika konstantno pada (prosje�na stopa iznosi –0,34.).5

2.7482.593

2.4772.322

2.7902.661

2.4472.362

2.244

2.207

2.876

3.2203.190

2.808

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

1771 1787 1808 1826 1851 1869 1890 1910 1931 1953 1971 1981 1991 2001

kretanje stanovništva

Grafikon 1 Pregled kretanja broja stanovnika od sredine 18. st. do danas

NASELJE STANOVNICI 1981.

STANOVNICI 1991.

STANOVNICI 2001.

stopa 91/01

STANOVNICI 2001._EU

Drnje 1.174 1.158 1.167 0,08 1.140 Botovo 322 300 327 0,87 319 Tor�ec 866 786 713 -0,97 697 UKUPNO 2.362 2.244 2.207 -0,17 2.156

Tablica 5 Pregled kretanja broja stanovnika prema posljednja tri popisa

DRNJE ukupnobez

škole1-3

razreda4-7

razredaosnovna

školasrednja škola

viša ili stru�na škola

fakultet ili akademija magisterij doktorat nepoznato

muški 857 16 35 167 241 365 10 19 1 1 2ženski 924 33 66 295 257 222 15 27 1 0 8svi 1.781 49 101 462 498 587 25 46 2 1 10

4 Državni zavod za statistiku RH je 2001. godine je primijenio popisnu metodu kakva se koristi u

Europskoj uniji. Ova metoda se od dosada korištenih metoda razlikuje po odvojenom prikazivanju stalnog stanovništva i stanovništva koje je prijavljeno na odre�enoj adresi u Državi, ali stvarno duže od godine dana boravi izvan mjesta, naj�eš�e radi stalnog zaposlenja.

5 Izvor za 2001. godinu - HTML izdanje Popisa stanovništva, ku�anstava i stanova 2001. - CD, «Državni zavod za statistiku», srpanj 2002.


1-6

Tablica 6 Pregled stanovništva prema završenom obrazovanju – selektirano po spolu i starosti – popis 2001.

OP�INA DRNJE BROJUDIO U

UKUPNOM BROJU

Hrvati 2.070 96,01%Albanci 12 0,56%Makedonci 1 0,05%Romi 47 2,18%Srbi 13 0,60%Ostali 1 0,05%Nisu se izjasnili 10 0,46%Nepoznato 2 0,09%UKUPNO 2.156 100,00%

Tablica 7 Pregled stanovništva po nacionalnosti za 2001. godinu – podaci su dani samo zbirno za jedinicu lokalne samouprave

0-9

10-1

9

20-2

9

30-3

9

40-4

9

50-5

9

60-6

9

70 i

više

nepo

znat

o

PR

OS

JE�

NA

D

OB

IND

EX

S

TAR

EN

JA

ukupno 2.156 255 239 272 289 332 250 240 278 1 40,31 104,86Botovo 319 40 37 34 59 46 34 33 36 0 39,04 89,61Drnje 1.140 155 133 142 138 187 136 116 132 1 39,02 86,11Tor�ec 697 60 69 96 92 99 80 91 110 0 43,01 155,81

1,0522,91% 53,01%

OP�INA DRNJE

24,03%

Tablica 8 Pregled stanovništva prema starosti po naseljima za 2001.

ŠIFRA DJELATNOSTI BROJ STANOVNIKAUDIO U UKUPNOM RADNO AKTIVNOM STANOVNIŠTVU

01 - Industrija i rudarstvo 419 37,21%02 - Poljoprivreda i ribarstvo 439 38,99%03 - Šumarstvo 2 0,18%04 - Vodoprivreda 0 0,00%05 - Gra�evinarstvo 34 3,02%06 - Promet i veze 88 7,82%07 - Trgovina 36 3,20%08 - Ugostiteljstvo i turizam 16 1,42%09 - Obrtništvo i osobne usluge 15 1,33%10 - Stambeno-komunalne djelatnosti i ure�enje naselja i prostora 2 0,18%11 - Financijske, tehni�ke i poslovne usluge 7 0,62%12 - Obrazovanje, znanost, kultura i informacije 23 2,04%13 - Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 25 2,22%14 - Tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave, fondovi, udruženja i organizacije 20 1,78%UKUPNO 1.126 100,00%

Tablica 9 Aktivno stanovništvo Op�ine Drnje koje obavlja zanimanje prema podru�ju djelatnosti Izvor: St.ljetopis Hrv.županija 1993.


1-7

Sek

tor

OSNOVNE PRIVREDNE GRANE

Udio u ukupnom

broju zaposlenih

Udio u ukupnom

broju stanovnika

VRSTA DJELATNOSTIBroj

zapos.

Udio u

ukupnom

broju zapos.Poljoprivreda, lov i šumarstvo 282 31,72%Ribarstvo 0 0,00%UKUPNO 282 31,72%Rudarstvo i va�enje 43 4,84%Prera�iva�ka industrija 272 30,60%Gra�evinarstvo 24 2,70%UKUPNO 339 38,13%Opskrba elektri�nom energijom, plinom i vodom

91,01%

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu upotrebu i ku�anstvo 43 4,84%Hoteli i restorani 19 2,14%Prijevoz, skladištenje i veze 70 7,87%UKUPNO 141 15,86%Financijsko posredovanje 4 0,45%Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

121,35%

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

495,51%

Obrazovanje 25 2,81%Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 28 3,15%Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

91,01%

Privatna ku�anstva sa zaposlenim osobljem

00,00%

Izvanteritorijalne organizacije i tijela 0 0,00%Nepoznata djelatnost 0 0,00%UKUPNO 127 14,29%

100,00% 13,06% UKUPNO 889 100,00%

Industrija, rudarstvo i graditeljstvo

Promet i veze, trgovina, ugostiteljstvo i turizam, obrt i osobne usluge, stambeno-komunalna djelatnost

4,14%

4,98%

2,07%

Poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda

1,87%

I

Financije, tehni�ke i poslovne usluge, obrazovanje, znanost, kultura i informacije, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave, udruženja i organizacije

31,72%

38,13%

15,86%

14,29%

II

III

IV

Tablica 10 Struktura zaposlenih Op�ine Drnje po sektorima djelatnosti, popis 2001.


1-8

1.1.1.2 Naselja

1.1.1.2.1 Osnovni podaci, površina i tipovi naselja

Jedinica lokalne samouprave – Op�ina Drnje obuhva�a 3 naselja Drnje, Botovo i Tor�ec.

Drnje

Drnje je središnje naselje jedinice lokalne samouprave i njeno sjedište. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva 2001. godine u Drnju živjelo je 1140

stanovnika. To �ini cca 53% ukupnog stanovništva jedinice lokalne samouprave. Drnje je smješteno na državnim cestama D20 – Hodošan (D3) – Prelog – D. Dubrava –

�elekovec – Drnje (D41) i D41 – GP Gola – Koprivnica – Križevci – Sesvete (D3). S Botovom je fizi�ki spojeno, odnosno gra�evinska podru�ja naselja se nastavljaju.

Karakteristika naselja jest da se razvijalo uz glavni prometni smjer – prema Peterancu i prema granici, odnosno prema eksploataciji, i to spajanjem starih jezgri naselja, koje su zapravo nastajale odvojeno jedna od druge a izme�u kojih su se nalazile prostorne barijere. Najzna�ajniju barijeru �ini potok Gliboki.

Stara jezgra na topografskom podru�ju Drnje – današnji prostor Crkvene ulice na kojem se nalazi crkva, župni dvor i gdje je bila stara škola (danas srušena) odijeljen je potokom od tako�er starog dijela naselja - podru�ja Židovaroš. Spajanjem ovih dijelova, kao i veza s podru�jem Posomok, te razvla�enje naselja u smjeru Peteranca kona�no je rezultiralo izuzetno razvu�enim i raširenim naseljem, unutar kojeg se nalaze prostori prirodnih cjelina – potoka s vegetacijskim pojasom, te šumaraka, ali i obradivog tla. Takva struktura, a posebno potok sa svojim okolišem, daje osobiti šarm naselju, ali istovremeno ima za posljedicu otežano komunalno ure�enje dijelova naselja, kako u fizi�kom, tako i u financijskom smislu.

Na podru�ju naselja Drnje, cca 300,0 m jugoisto�no od Botova, postoji bespravno izgra�eno izdvojeno stambeno podru�je koje koristi romska populacija. Površina podru�ja je cca 1,0 ha.

Botovo

Naselje Botovo smješteno je sjeverno od Drnja i s njime je fizi�ki povezano. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine Botovo je imalo 319 stanovnika, odnosno cca 15% ukupnog stanovništva jedinice lokalne samouprave.

Jedino je naselje na podru�ju op�ine koje ima pozitivnu stopu rasta stanovništva, iako još uvijek nedovoljnu za veli�inu utvr�enog gra�evinskog podru�ja. Osim jednog sakralnog obilježja nema centralnih funkcija, ve� koristi društvenu infrastrukturu izgra�enu na podru�ju Drnja. Za razliku od Drnja Botovo je topografski kompaktno naselje, a može se širiti popunjavanjem neizgra�enih površina uz izgra�enu infrastrukturu.

Kroz Botovo se pristupa eksploatacijskom podru�ju Keter, na jezeru Šoderica.

Tor�ec

Naselje Tor�ec smješteno je južno od Drnja. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine Tor�ec je imao 697 stanovnika, odnosno cca 32% ukupnog stanovništva jedinice lokalne samouprave.

Radi potoka koji protje�e kroz naselje i zelene površine uz njega, specifi�no je po izgledu, što je bio i jedan od osnovnih razloga da je za ruralnu strukturu naselja doneseno rješenje o preventivnoj zaštiti ruralne cjeline na državnoj razini.

O�uvana jednoobrazna gra�evna struktura, zelenilo i korištenje javnih, odnosno zajedni�kih zelenih prostora za postavu spremišta za kukuruz (radi sigurnosti od požara), te posebno mali park uz crkvu i kompleks mlina na potoku , lociran na završetku naselja, daju naselju poseban šarm, kojega bi svakako trebalo iskoristiti u turisti�ke svrhe.

Jugoisto�no od Tor�eca nalazi se izdvojeni pogon tvrtke Bilokalnik Igma d.o.o. – „Betonska“ – s osnovnom namjenom proizvodnje betonske galanterije. Površina podru�ja pogona iznosi cca 4,25 ha.


1-9

Veli�ina na osnovu broja stanovnika

Veli�ina naselja ukazuje na pravilnu raspodjelu broja i veli�ine. Drnje ima nešto više od polovine ukupnog broja stanovnika, odnosno 52,88 %. Kao drugo zna�ajnije naselje Tor�ec broji cca 33% ukupnog broja stanovnika. Preostalih 14,80% stanovnika nalazi se u Botovu. Prosje�an broj stanovnika iznosi 719 stanovnika po naselju.

grupa veli�ine naselja prema broju stanovnika broj naselja

ukupan broj stanovnika grupe naselja

prosje�na veli�ina naselja

% od ukupnog broja stanovnika Grada

do 100 st 0 0 0 0,00%101 - 500 st 1 319 319 14,80%501 - 1000 st 1 697 697 32,33%ukupno do 1000 st 2 1.016 508 47,12%1001-2000 st 1 1.140 1.140 52,88%2001-5000 st 0 0 0 0,00%5001-20000 st 0 0 0 0,00%ukupno 3 2.156 719 100,00%

Tablica 11 Struktura grupa naselja po veli�ini - popis 2001.

Veli�ina na osnovu površine administrativne jedinice

Administrativne jedinice - naselja se poklapaju s podru�jima katastarskih op�ina.

NA

SE

LJE

STA

NO

VN

ICI

2001

._E

U

stal

ni s

tano

vi

2001

.

ukup

na

povr

šina

na

selja

/ha/

gra�

.pod

ru�

je

prem

a P

P b

ivše

op�

ine

/ha/

udio

gra�

evno

g po

dru�

ja u

uk

upno

m

izgr

a�en

i dio

gr

a�.p

odru�

ja

/ha/

od to

ga z

one

od to

ga z

a st

anov

anje

/ha/

post

otak

iz

gra�

enos

ti gr

a�.p

odru�

ja

Drnje 1.140 1.786,00 189,34 10,60% 98,03 11,23 86,81 51,78% Botovo 319 329,00 35,42 10,77% 25,71 0,02 25,69 72,58% Tor�ec 697 873,00 78,16 8,95% 66,78 18,78 48,00 85,45% UKUPNO / prosje�no

2.156 681 2.988,00 302,9210,11%

190,52 30,03 160,5041,96%

Tablica 12 Odnos broja stanovnika i prostora Op�ine 6

Izgra�enost gra�evinskog podru�ja naselja ukazuje na zna�ajnu predimenzioniranost gra�evinskih podru�ja. Najizraženije je to u najve�em naselju – Drnju, koje je ve� po svojoj strukturi rašireno, a od ukupne površine predvi�ene za gradnju zauzeto je samo pola. Obzirom na negativnu stopu rasta stanovništva takva veli�ina gra�evinskog podru�ja ima negativan u�inak, najviše radi potrebe komunalnog opremanja dvostruko ve�e površine nego što se stvarno koristi, a što bitno poskupljuje jedini�nu cijenu infrastrukture.

6 Izvor statisti�kih podataka za 2001. godinu dati su temeljem HTML izdanje Popisa stanovništva,

ku�anstava i stanova 2001. - CD, «Državni zavod za statistiku», srpanj 2002. Izvor podataka o stambenim jedinicama: Statisti�ko izvješ�e 1137 – prvi rezultati po naseljima,

«Državni zavod za statistiku», svibanj 2001.


1-10

1.1.1.3 Tabli�ni iskaz podataka o prostoru – tablice 1. i 2. prema Pravilniku

Doma�instvaudio u površ. Op�ine

Popis 1981.

Popis 1991.

Popis 2001.

km % broj % broj %usporedivo

broj EU broj % broj % broj % broj % broj broj broj broj stan/km2

1 Drnje 17,86 59,77 1.174 49,70 1.158 51,60 1.167 1.140 52,88 336 51,53 387 54,43 361 53,01 359 366 363 63,83

2 Botovo 3,29 11,01 322 13,63 300 13,37 327 319 14,80 96 14,72 101 14,21 108 15,86 98 106 109 96,963 Tor�ec 8,73 29,22 866 36,66 786 35,03 713 697 32,33 220 33,74 223 31,36 212 31,13 233 222 206 79,84

ukupno 29,88 100,00 2.362 100,00 2.244 100,00 2.207 2.156 100,00 652 100,00 711 100,00 681 100,00 690 694 678 72,16

Gusto�a naseljenosti

OP�INA DRNJE

Površina Stanovnici Stanovi

Popis 1991. Popis 2001. Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001. Popis 1981.

naseljaOP�INA ukupno 29,88 100,00 2.362 100,00 2.244 100,00 2.207 2.156 100,00 652 100,00 711 100,00 681 100,00 690 694 678 72,16

Tablica 13 TABLICA BR. 1. prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova


1-11

OP�INA DRNJE

Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001._EU

PODRU�JE OP�INE km2 broj % broj % broj % broj broj broj

OBALNO�l. 45. Zakona o prostornom

ure�enju

OTO�NO�l. 45. Zakona o prostornom

ure�enju

KONTINENTALNO GRANI�NO 29,88 100,00% 2.362 100% 2.244 100% 2.156 100% 79,05 75,10 72,16

OSTALO _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

OP�INA Ukupno 29,88 100,00% 2.362 100,00% 2.244 100,00% 2.156 100,00% 79,05 75,10 72,16

POVRŠINA STANOVNIŠTVO GUSTO�A NASELJENOSTI

_ _ _ _ _ _ _

_ _

__

_ _

_

_ _ __ _ _

_

_

udio u površini Grada

Popis 1981. Popis 2001._EU Popis 1991.

Tablica 14 TABLICA BR. 2. prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova


1-12

1.1.2 Prostorno razvojne i resursne zna�ajke

1.1.2.1 Zemljopisna obilježja

1.1.2.1.1 Geološka obilježja i obilježja reljefa

U prirodno-geografskom smislu, položaj Op�ine Drnje odre�en je pozicijom u niskom južnodravskom poloju. Upravo položaj na nekoliko kilometara udaljenosti od glavnog toka rijeke Drave, uvjetovao je stvaranje odre�ene polojne depresije, odnosno formiranje tijekom najnovijeg geološkog razdoblja, holocena, nešto nižeg terena kojim teku mali pritoci usporedno s Dravom.

Neposredna geološka podloga ovog dijela Podravine sastavljena je uglavnom od neogenih sedimenata (najve�im su dijelom to lapori, laporoviti pješ�enjaci i sli�ne naslage). Ispod kvartalnih sedimenata nastavlja se razmjerno duboki sloj tercijarnih naslaga.

Posebno su u gospodarskom smislu zanimljivi dravski šljunci i pijesci koji svoje podrijetlo vuku iz alpskog prostora.

Na osnovi petrografske podloge i erozivnog fluvijalnog djelovanja, formirana su današnja tla na podru�ju op�ine Drnje, pa tako možemo utvrditi da su uz glavne vodotoke (prvenstveno Dravu i Gliboki) smještena ponajviše manje vrijedna aluvijalna karbonatna tla (azonalnog tipa).

Na odcjednim dijelovima i na terasi prevladavaju nešto kvalitetnija aluvijalna tla, koja su umjereno podzolirana. Ova su tla nastala u holocenu, sadrže razmjerno manje glinovitih �estica, a imaju više pjeskovitog, lesolikog sadržaja te su nešto laganija za obradu, propusnija i rahlija. Na podru�ju Op�ine Drnje možemo govoriti o dva osnovna tipa tla: aluvijalna karbonatna tla uz rijeku Dravu i semiglejna aluvijalna karbonatna i nekarbonatna tla južnije od toka rijeke Drave.

1.1.2.1.2 Hidrogeografske zna�ajke

Hidrogeografske osobine podru�ja Op�ine Drnje karakterizira režim velike rijeke kakva je Drava. Drava je najhirovitija panonska rijeka, a ima znatan pad i brzi tok, s tim da kod Botova dolazi do smanjenja pada tako da on ovdje iznosi oko 0,5 m/km. Erozija joj je vrlo jaka, a cijepa se na brojne mrtvaje (mrtvice, bereke) i suha korita. Zbog nagomilavanja šljunka i pijeska rije�na se matica pomicala i erodirala jednu pa drugu obalu. Utjecajem obilnih taloga pojedini rukavci postali su prepli�i pa je glavna masa rije�ne vode morala prije�i u druge koji su dotad bili sporedni. Tako su stvorene mnoge pli�ine i otoci, ve�inom prolaznog zna�enja.

Za Dravu i njezine pritoke u ovom dijelu tipi�an je snježno-ledenja�ki režim. Teku�ice su bogate

vodom u prvoj polovici toplog razdoblja godine. Najizraženiji element rije�nog režima je ljetni maksimum vode. Velika voda u jesensko doba manje je zastupljena, a proljetna mala voda rijetka je pojava. Iz godišnjeg hoda srednjeg vodostaja u hidrološkoj postaji Botovo može se vidjeti da Drava ovdje ima maksimum vodostaja od svibnja do srpnja, dok je vodostaj najniži od prosinca do velja�e.

U prošlosti su povremeno nastajale velike poplave, kao posljedica obilnijih padalina u kratkome vremenskom razmaku, a najve�e poplave na podru�ju op�ine zabilježene su 1770. i 1827. godine. Problem je i relativno visoka podzemna voda, osobito u ranim proljetnim i jesenskim mjesecima, kad se voda bunara miješa s površinskom vodom i kišnicom pa je negdje neprikladna za pi�e.

Uz Dravu, osnovicu hidrološke mreže šireg drnjanskog podru�ja �ini potok Gliboki. Od Drnja

njegov je tok identi�an sa starim koritom rijeke Drave, u koju danas utje�e iza sela Sigeca, kod naselja Komatinca. U gornjem toku ja�a mu je erozija, a u donjem toku akumulacija, gdje se �esto mora �istiti od mulja i vršiti regulacija radi opasnosti od poplava. Zna�ajka je ovog potoka da je znatno optere�en otpadnim vodama, posebno iz koprivni�ke industrijske zone „Danica“.

Osim teku�ica, na drnjanskom podru�ju imamo i nekoliko umjetnih jezera od kojih je najzna�ajnija Šoderica �iji su južni i zapadni dijelovi na podru�ju op�ine Drnje. Smješteno je na prvoj dravskoj terasi i raspolaže sa šljun�anim slojem debljine oko 15 metara. To je umjetno jezero nastalo antropogenim putem, tj. djelatnoš�u �ovjeka na iskorištavanju prirodnih mineralnih sirovina šljunka i pijeska, koji su nastali fluvijalnom erozijom i akumulacijom u holocenu.


1-13

Slika 1 Drava kod željezni�kog mosta za Ma�arsku

1.1.2.1.3 Klima

Klimatske karakteristike ovog dijela Podravine podupiru izbor i strukturu poljoprivredne proizvodnje. Jedna od osnovnih zna�ajki klime na ovom prostoru jesu dosta izražene temperaturne razlike (amplitude), odnosno ljeta su vru�a, a zime oštre.

Ekstremne temperature ljeti (i do 35ºC) i zimi ( i do -30ºC) tvore godišnju amplitudu koja doseže 65 stupnjeva. Padaline uglavnom donose zapadni vjetrovi. Koli�ina padalina kre�e se oko 775-780 mm. U odnosu na poljoprivredu to je dovoljno vlage, pogotovo što su kiše povoljno raspore�ene kroz godinu.

1.1.2.1.4 Vegetacija

U vegetacijskom smislu izvorno su ovo podru�je prekrivale šume, a danas je vegetacijski pokrov gotovo u cijelosti izmijenjen. Tu je na ve�em dijelu terena dominirala biljna zajednica hrasta lužnjaka te u najnižim terenima poloja zajednica vrbe, uz karakteristi�no mo�varno bilje, te druga komplementarna drve�a kao što su crna i bijela topola, bijela joha itd.

Uz Dravu su te šume djelomi�no o�uvane jer su štitile obalu od erozivnog djelovanja rijeke. Uz

relativno ve�u šumsku površinu Jasenovec zapadno od Tor�eca, pod šumom su i dravski «bereki», a neki napušteni rukavci stalno su vlažni i obrasli šašem, trskom, rogozom i busenima oštre i tvrde trave, koja nije prikladna za ispašu.

Sve ve�a naseljenost, pogotovo tijekom 19. stolje�a, uvjetovala ne neminovno kr�enje šuma radi stvaranja poljoprivrednih površina. Taj proces je završen do po�etka 20. stolje�a, te je na podru�ju op�ine Drnje ostalo tek nekoliko šumaraka s uglavnom nekvalitetnim vrstama drve�a.

U poljoprivrednoj proizvodnji uo�ava se sve ve�a dominacija proizvodnje kukuruza, kao osnovice tradicionalnog uzgoja stoke. Ipak, sto�arstvo je zastupljenije u okolnim naseljima izvan op�ine, jer je op�insko stanovništvo ipak u ve�oj mjeri orijentirano na zapošljavanje u eksploataciji šljunka i prate�im djelatnostima.


1-14

1.1.2.2 Podru�ja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne resurse

1.1.2.2.1 Poljoprivreda

Op�ina Drnje je u smislu poljoprivredne orijentacije ratarsko podru�je. Obzirom na navedene zemljopisne uvjete, podru�je je pogodno za uzgoj svih povrtlarskih kultura

umjerene klime. U ljetnom periodu je osigurano dovoljno topline za uzgoj termofilnih kultura (raj�ica, paprika, krastavci, tikvice, grah), uz odre�en rizik u proizvodnji zbog godina s temperaturama zraka ispod prosje�nih vrijednosti. U uzgoju vo�a (jabuke, jagode) rizik od kasnog proljetnih mraza može se kompenzirati ostalim povoljnim uvjetima, kao što su kvaliteta tla, mogu�nost navodnjavanja zbog dostupnosti podzemnih voda, srednje dnevne temperature u lipnju, srpnju i kolovozu, povoljni vjetrovi i drugi.

Zastupljenosti kultura trenutno je usmjerena na dominantne kukuruz, pšenicu i še�ernu repu. Povrtlarska proizvodnja je s obzirom na uvjete slabije zastupljena, a proizvodnja ovih kultura

(krumpir, luk, kupus, mrkva, paprika, raj�ica) se odvija na manjim površinama. U sto�arskoj proizvodnji je zastupljen tov goveda i svinja, iako navedeno poljoprivredno

usmjerenje na podru�ju Op�ine nije zna�ajno u odnosu na okolne op�ine. Naime gro stanovništva usmjeren je na djelatnosti sekundarnog gospodarskog sektora, a �iju osnovu �ini eksploatacija šljunka.

Pašnjaci, livade i neobra�ivani prostori uz rijeku Dravu pogoduju razvoju p�elarstva. Op�a gospodarska orijentacija poljoprivrede i sto�arstva Hrvatske, u programima razvoja

narednog planskog perioda, bazira se na revitalizaciji obiteljskog gospodarstva. Za osiguranje profitabilnosti proizvodnje hrane na takav na�in potrebno je osigurati i prostorne uvjete, kojima naselja danas nisu prilago�ena, stoga se �itavo podru�je usmjerava u biljnu poljoprivrednu proizvodnju povrtlarsko- vo�arske orijentacije.

Prostorna organizacija naselja i poljoprivrednih površina više odgovara dosadašnjem kooperantskom odnosu malih poljoprivrednika prema ulozi poljoprivrednog kombinata kao nosioca djelatnosti, nego obliku obiteljskog gospodarstva i to radi slijede�ih prostornih odnosa:

− dimenzija pojedina�ne �estice manje je podobna za organizaciju suvremenog poljoprivrednog gazdinstva, što se prvenstveno odnosi na izrazito malu širinu �estice,

− proces industrijalizacije, koji se provodio posljednjih pola stolje�a, doveo je do situacija da nema zna�ajnijeg strukturiranja naselja na osnovu djelatnosti stanovništva na ruralna i urbana, što uvjetuje potrebu izdvajanja sto�arske proizvodnje izvan naselja, na prostor koji je i tako ograni�en,

− veli�ina parcela ukazuje na malu veli�inu i znatniju raštrkanost posjeda po pojedinom vlasniku.

Odnosi u poljoprivredi ipak predvi�aju nužno prestrukturiranje cjelokupnog sustava, kako bi djelatnost mogla opstati u uvjetima globalizacije.

Posljedice koje se o�ekuju na prostornoj organizaciji su slijede�e: − izraženija podjela naselja prema djelatnosti stanovništva, − pove�anje i promjena organizacije �estice obiteljskog gospodarstva, − promjena tipa izgradnje, odnosno oblika naselja, − grupiranje pojedinih poljoprivrednih djelatnosti u tehnološki primjerene prostore, odnosno

izvan naselja u zasebne zone ili unutar kultiviranih poljoprivrednih površina. Najve�e ograni�enje za razvoj suvremene poljoprivrede predstavlja nepovoljna agrarna struktura.

Najviše su zastupljeni posjedi veli�ine od 0,1 – 3,0 ha, a najviše je zastupljena proizvodnja žitarica, industrijskog i krmnog bilja, a tek iza toga je proizvodnja cvije�a i ukrasnog bilja, vo�a, povr�a i grož�a.

Prema razini mehaniziranosti, gospodarstva su opremljenija od hrvatskog prosjeka, ali i prevelika kapacitiranost gospodarstva dovodi do neekonomi�nosti u obavljanju djelatnosti. Veliki broj gospodarstava posjeduje gospodarske zgrade, ali one svojom veli�inom, funkcionalnoš�u i opremljenoš�u ne odgovaraju potrebama suvremene poljoprivredne proizvodnje. Ve�ina poljoprivrednih gospodarstava je bez stalno zaposlenih u poljoprivredi ili prevladavaju stara�ka doma�instva.

Broj poljoprivrednih gospodarstava s prevladavaju�im prihodom od djelatnosti poljoprivrede je u

konstantnom opadanju i za pretpostaviti je da �e se taj proces i nastaviti.


1-15

uzgoj žitarica, industr.

i krmnog

bilja

ugoj povr�a, cvije�a,

ukrasnog bilja,

sjemenja i sadnog

materijala

uzgoj vo�a,

grož�a i maslina

uzgoj puževa, kuni�a, fazana, �in�ila

uzgoj ribe

uzgoj i iskorištavanje

šumabroj konja

broj mazgi, mula i

magaraca

broj goveda

broj ovaca i koza broj svinja

broj peradi

broj košnica p�ela

ukupno 678 100,00% 341 476 368 40 1 99 9 0 709 179 1.991 10.086 48bez zemlje 74 10,91% 0 0 0 0 0 0 5 0 0 0 6 81 0do 0,10 ha 79 11,65% 0 50 42 4 0 0 0 0 0 0 23 366 0

0,11 - 0,50 ha 118 17,40% 8 80 72 5 0 2 1 0 0 6 30 894 00,51 - 1,00 ha 72 10,62% 37 55 38 9 0 2 0 0 3 8 88 1.160 01,00 - 3,00 ha 139 20,50% 108 113 79 10 0 29 1 0 45 29 382 2.405 73,01 - 5,00 ha 76 11,21% 71 66 52 5 0 22 0 0 97 46 467 1.762 35,01 - 8,00 ha 69 10,18% 67 65 51 5 1 23 0 0 193 65 412 1.807 0

8,01 - 10,00 ha 29 4,28% 28 28 20 1 0 12 1 0 202 18 419 892 26preko 10,00 ha 22 3,24% 22 19 14 1 0 9 1 0 169 7 164 719 12

ukupan broj stoke, peradi i košnica p�ela

Op�ina Drnje broj ku�anstava

%

broj ku�anstava prema vrsti poljoprivredne proizvodnje

Tablica 15 Pregled ku�anstava Op�ine Drnje prema ukupnoj raspoloživoj površini zemljišta, vrsti poljoprivredne proizvodnje i ukupnom broju stoke, peradi i košnica p�ela


1-16

Pregled kultura zemljišta za katastarske op�ine na podru�ju Op�ine Drnje

UKUPNO

KATASTARSKA OP�INA

ORANICA VRT VO�NJAK VINOGRAD LIVADA PAŠNJAK ŠUMA TRSTIK VODE OSTALOPLODNO I

NEPLODNO

BOTOVO UKUPNO 182,00 0,00 3,59 15,92 22,39 2,57 12,20 0,00 30,88 68,81 338,36DRNJE UKUPNO 863,62 0,10 21,52 1,02 237,33 91,51 75,57 1,26 365,88 174,16 1.831,97

TOR�EC UKUPNO 515,05 0,00 14,17 1,13 166,59 34,75 126,14 0,09 26,92 119,77 1.004,61SVEUKUPNO 1.560,67 0,10 39,28 18,07 426,31 128,83 213,91 1,35 423,68 362,74 3.174,94

POVRŠINA U m2PLODNOOP�INA DRNJE NEPLODNO

Tablica 16 Pregled kultura zemljišta


1-17

1.1.2.2.2 Šumarstvo

Od 01. sije�nja 1991. godine djeluje Javno poduze�e za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj – Hrvatske šume, p.o. Zagreb. Jedna od šesnaest Uprava šuma, kao organizacijski dio jedinstvenog poduze�a je Uprava šuma Koprivnica sa sjedištem u Koprivnici.

Prema propisima važe�ih osnova gospodarenja, na podru�ju Koprivni�ko-križeva�ke županije nalazi se 42.685 ha državnih šuma, od �ega je 40.238 obraslo šumskom vegetacijom, na 878 ha nalaze se �istine za pošumljavanje, 805 ha su neproizvodne površine (prosjeke, svijetle pruge uz prometnice šire od 3 m, stovarišta i sl.), a 764 ha je neplodno šumsko zemljište (šumske prometnice šire od 3 m, vodotoci, kanali, mo�vare i sl.)

Na podru�ju šuma Koprivni�ko-križeva�ke županije 98% drvne zalihe �ine lista�e me�u kojima najzna�ajnije mjesto zauzima bukva s 38%, hrast lužnjak s 21%, hrast kitnjak s 12%, ostale tvrde i meke lista�e s 27%, dok �etinja�e sudjeluju u drvnoj masi sa 2% (smreka, ariš, borovac, crni i bijeli bor). Prema namjeni šuma, Zakon o šumama razlikuje gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom.

Na podru�ju Op�ine Drnje nalaze se gospodarske šume, te zaštitne šume i to uz tok rijeke Drave. Njihova zaštitna funkcija odnosi se u o�uvanju korita od rije�ne erozije.

Šuma posebne namjene prema odredbama Zakona o šumama za sada na podru�ju op�ine nema.

1.1.2.2.3 Energetika

Najzna�ajniji energetski resurs Podravine �ini voda rijeke Drave. Drnjanska Podravina sa širom okolicom spada u energetski bogatije dijelove Hrvatske. Rijeka Drava ima strmi rije�ni profil i zato te�e brzo, a za vrijeme visokog vodostaja �esto mijenja korito, odnosi nasipe i dere obalu. Vodni režim Drave je pogodan za energetsko korištenje jer su najve�i protoci u prolje�e i kasno ljeto, upravo kada je na ostalim vodotocima protok vode najmanji.

U Republici Hrvatskoj se je sa hidroenergetskim iskorištavanjem Drave zapo�elo 70-tih godina i od tada su sagra�ene tri hidroelektrane, a postoji mogu�nost izgradnje još nekoliko, od kojih bi se jedna nalazila na podru�ju Koprivni�ko-križeva�ke županije. Projekt HE Novo Virje je postao aktualan nakon što se odustalo od plana izgradnje HE �ur�evac na kojem se radilo 20-tak godina.

Izgradnja HE Novo Virje u Prostornom planu Koprivni�ko-križeva�ke županije definirana je kao mogu�i planirani zahvat (gra�evina), zajedno s pripadaju�im objektima izme�u kojih je površinom najzna�ajnije akumulacijsko jezero. Dio prostora na kojem se jezero planira formirati, nalazi se u sjevernom, odnosno isto�nom dijelu Op�ine i to do željezni�ke veze prema Ma�arskoj i ceste prema Goli.

Radi pripremnih radova za izgradnju navedene hidroelektrane, op�insko stanovništvo ima odre�enih negativnih posljedica vezanih za katastarsko vo�enje kultura, odnosno klasa zemljišta i to upravo na podru�jima koja su u zadnjih petnaestak godina poplavljena radi promjene toka Drave. U o�ekivanju da �e se zemljište otkupljivati za potrebe hidroelektrane, nisu se tražile naknade od nadležne institucije – danas su to Hrvatske vode, za prostore koji su pod vodom, a nekada su bili obradivo tlo. Taj problem – neispla�enih naknada potrebno je regulirati, iako je od pomicanja korita Drave prošlo više od 10 godina.

HE Botovo koja je predvi�ena na prostoru op�ine prema naputku HEP-Prijenos d.o.o., Sektora za tehni�ku potporu nije uvrštena u Prostorni plan Koprivni�ko – križeva�ke županije, �ime se ne rezervira prostor za izgradnju navedene elektroenergetske gra�evine.

Od zna�ajnih prijenosnih elektroenergetskih gra�evina na prostoru op�ine se predvi�a locirati dalekovod 2 x 400 kV Koprivnica – Krndija – zapadno od naselja Tor�ec.

1.1.2.2.4 Eksploatacija mineralnih sirovina

Rudarska tradicija je na ovom podru�ju doista stara. Plemi�ka obitelj Inkey iz Rasinje je još 1869. godine zapo�ela sa eksploatacijom šljunka na podru�ju današnjeg jezera Šoderica kod Botova, a to je vrijeme izgradnje željezni�ke pruge Zagreb – Ma�arska. Prvobitna eksploatacija se vršila ru�no, a od 1912. godine koristi se prvi parni bager, koji je 1959. godine zamijenjen bagerom gusjeni�arom. Prekretnica u proizvodnji je bila 1967. godina kada je u pogon pušten prvi plovni bager. Osim ekonomske koristi od iskopane sirovine, posljedica eksploatacije je nastanak umjetnog jezera koje danas i nosi naziv Šoderica, uz �ije obale se razvio rekreacijski prostor i turisti�ko naselje. Turisti�ko naselje danas teritorijalno ulazi u Op�inu Legrad, a dijelovi prostora koji su posebnim prostornim planom – PP TRC Šoderica, predvi�eni i s južne strane jezera tek su u za�etku razvoja.

Kvaliteta šljunka je izrazito dobra, te je uzrokom je otvaranja niza istražnih prostora i eksploatacijskih polja. Eksploatacijsko polje Auto-put, na kojem je eksploataciju vršila koprivni�ka tvrtka „Bilokalnik“ 60-tih godina

20. stolje�a, danas se smatra napuštenim, a zapravo se radi o devastiranom prostoru koji radi iskopa nije ni pogodan za poljoprivrednu proizvodnju. Navedeno polje nalazilo se na prostoru istog topografskog naziva, na


1-18

podru�ju katastarske op�ine Drnje, isto�no od naselja Botovo. Površina navedenog napuštenog eksploatacijskog prostora, prema podacima iz arhiva Ureda za gospodarstvo u Koprivni�ko-križeva�koj županiji iznosila je cca 62,0 ha.7

Sukladno odredbama Prostornog plana Županije, dozvoljeni su istražni radovi i eksploatacija na napuštenim eksploatacijskim poljima, pod uvjetom da ih investitor sanira. Svakako je dodatni uvjet da se poštuju i druge zakonima i podzakonskim aktima propisane norme za obavljanje navedene djelatnosti.

Prema podacima Ureda za gospodarstvo - na istoj lokaciji, u nešto ve�oj površini, od cca 69,82 ha nepravomo�no je utvr�en istražni prostor naziva „Mla� 1“ za Davora Luka�i�, vlasnika obrta javnog prijevoza stvari iz Kloštra Vojakova�kog 58 - Luka�i�- prijevoz. Rješenje nije pravomo�no a pravo kona�no rješenje ovisi o uvjetima PPUO Drnje, te drugim odlukama Op�inskog vije�a o pitanju eksploatacije.

I napušteno eksploatacijsko polje „Auto-put“ i nepravomo�ni istražni prostor „Mla� 1“ najve�im se dijelom nalaze na podru�ju katastarske op�ine Drnje, ali dijelom prelaze i na susjednu katastarsku op�inu Gotalovo, odnosno susjednu administrativnu jedinicu Gola.

Ekspolatacijsko polje „Keter“ ve�e je od dva odobrena eksploatacijska polja na podru�ju op�ine, a

odobreno je tvrtki Bilokalnik Igma, Industrija gra�evnog materijala d.o.o. Koprivnica. Prema rješenju o odobravanju eksploatacijskog pollja „Keter“ izdanom od Ureda za gospodarstvo

Županije, 05.07.1999. godine, površina odobrenog eksploatacijskog polja, na južnom dijelu jezera Šoderica iznosi 45,0 ha. Radi se o eksploatacijskom polju Keter IV koje je trenutno u fazi eksploatacije.

Slika 2 Pogled na eksploataciju Keter, tvrtke Bilokalnik, od strane jezera Šoderica

Tvrtka Bilokalnik, na podru�ju op�ine, ima i pogon za preradu šljunka, a s obzirom na dugu tradiciju djelovanja na ovom podru�ju, ali i na širem prostoru, definirala je svoj interesni program daljnjeg razvoja, koji predvi�a i daljnje širenje eksploatacije Keter prema jugu, na podru�je Mla�e (Mladje)8, koje je tako�er u jednom dijelu iskopom devastirano podru�je.

Rješenje o odobravanju eksploatacijskog polja „Keter“, kao i širenje eksploatacije, izme�u ostalih zakonskih osnova ima uporište i u Prostornom plan TRC Šoderica i u Kona�noj studiji o utjecaju na okolinu eksploatacijskih polja na lokacijama Botovo, Sigetec i Gabajeva Greda, Instituta za geološka istraživanja iz 1990.

Drugo od dva odobrena eksploatacijska polja - „Mla�“ nalazi se cca 400,0 m isto�no od naselja Botovo i

isto�no od državne ceste D-41. Rješenjem Ureda za gospodarstvo Županije, od 15.03.2000. godine eksploatacijsko polje u površini od 4,38 ha odobreno je Davoru Luka�i�, vlasniku obrta javnog prijevoza stvari iz Kloštra Vojakova�kog 58 - Luka�i�- prijevoz. Odobreno eksploatacijsko polje površinom je nešto manje od istražnog prostora istog naziva, koji je utvr�en na istoj lokaciji, u površini od 8,5 ha. Istražni prostor utvr�en je za istog korisnika 25.05.1999. godine.

7 Površina je izra�unata primjenom „Autocad Map“ programa, na rasterskoj, kalibriranoj podlozi – detaljnih

katastarskih listova. 8 Za podru�je Mla� koje se nalazi južno od Šoderice i predstavlja potencijalnu zonu širenja eksploatacije

Keter, u ovom �e se PPUO-u definirati kao Mladje, radi razlikovanja od podru�ja Mla�, a koje se nalazi isto�no od Botova i državne ceste D 41.


1-19

Slika 3 Pogled na eksploataciju Mla�, koju koristi Luka�i� - prijevoz

Na podru�ju op�ine postoji još jedan istražni prostor, naziva Auto-put koji se prakti�no nastavlja na jugozapadni dio gra�evinskog podru�ja naselja Botovo. Istražno polje odobreno je u površini od 5,2 ha, za tvrtku Marin mont d.o.o. Drnje, Trg kralja Tomislava 27. Na navedenom prostoru utvr�ene su rezerve mineralne sirovine, ali je, prema podacima Ureda za gospodarstvo odbijeno izdavanje rješenja. Odobrenje eksploatacije ovisi o uvjetima PPUO Drnje. Navedeni prostor se približio naselju i u tom smislu njegova lokacija nije povoljna. Iza eksploatacije nalazi se bespravno izgra�eno naselje u kojem živio oko 120 pripadnika romske nacionalne manjine.

Sukladno odredbama Prostornog plana Županije, to�ka 3.3.1: − postoje�a eksploatacijska polja Keter IV i Mla� nakon završetka eksploatacije potrebno je sanirati u

skladu s izra�enom dokumentacijom i na na�elima zaštite okoliša, − postoje�a eksploatacijska polja dozvoljeno je proširivati uz uvjete propisane zakonom. Sukladno odredbama Prostornog plana Županije, to�ki 3.3.2.: − lokacije novih istražnih prostora i eksploatacijskih polja potrebno je vezati na lokacije napuštenih

eksploatacija mineralnih sirovina (a to su prema to�ki 3.3.2., alineji 1, podalineji 1, odredbi za provo�enje PPŽ – na podru�ju op�ine – napuštena eksploatacijska polja Keter i Auto-put), pod uvjetom da ih investitor sanira, ,

− mogu�nost eksploatacije mineralnih sirovina na drugim, novim lokacijama, koje nisu navedene u Prostornom planu Županije mogu se odrediti kroz izradu Prostornog plana ure�enja op�ine na �ijem se podru�ju lokacije nalaze, izvršene procjene utjecaja na okoliš i isho�enja odgovaraju�ih odobrenja prema posebnim propisima.


1-20

Kartogram 4 Stanje 2004. godine - istražni prostori i eksploatacije šljunka prema kategorijama –podaci iz Ureda za gospodarstvo Županije


1-21

1.1.2.2.5 Vodno gospodarstvo

Rijeka Drava jedan je od najvažnijih �imbenika oblikovanja prostora Op�ine Drnje. Nestalnost toka rijeke,

koji je i danas zamjetan utje�e na promjene kvalitete tla od minimalnih u pogledu opskrbe poljoprivrednih površina vodom, preko nanosa šljunka, pa sve do promjene toka �ija posljedica je pretvaranje prostora obradivog tla u prostor rije�nog korita. Mjerna to�ka vodostaja nalazi se sa sjeverne strane Drave ispod željezni�kog mosta.

Za obranu od poplava, sa sjeverne strane Drave izgra�en je obrambeni nasip, koji se proteže od mosta za

Ma�arsku prema jugoistoku. Stara Drava – skupni je izraz za ostatke vodenih površina bara koje se nalaze na lokacijama nekadašnjeg

rije�nog toka, a koje se nalazi isto�no od Botova. Ovo podru�je identi�no je lokaciji napuštene eksploatacije šljunka Auto-put.

Potok Gliboki drugi je zna�ajni vodotok na podru�ju op�ine, a �ija specifi�nost jest da protje�e kroz naselja

Tor�ec i Drnje te im time daje specifi�ni, romanti�ni izgled. Pritoke potoka Gliboki na podru�ju op�ine �ine sustav hidromelioracijskih kanala i ve�im su dijelom

reguliranih korita. Hidromelioracijski sustav dijelom je uspostavljen u južnom dijelu op�ine. Potok i ostali vodotoci danas se kategoriziraju u III. kategoriju kakvo�e vode, što ozna�ava ve� zna�ajno

zaga�enje vode. Razlog je najviše ispuštanje otpadnih – sanitarno-fekalnih, ali na žalost i tehnoloških voda koprivni�ke industrije na lokaciji Danica, kao i voda koje su rezultat individualnog uzgoja stoke, u otvorene vodotoke. Takvi postupci indirektno zaga�uju i podzemne vode, što je uzrok opskrbe stanovništva nekvalitetnom vodom za pi�e, jer se stanovništvo vodom opskrbljuje iz pojedina�nih, vlastitih bunara.

Jezero Šoderica, nastalo iskopom šljunka, danas predstavlja specifi�ni, umjetno stvoreni ekosustav, koji se

održava prihranjivanjem jezera vodom iz Drave. Prostorni plan Županije �ak predlaže da se zbog specifi�nosti ekosustava, a primjenom Zakona o zaštiti prirode, jezero proglasi parkom prirode. Takva odluka, koja ima svoje uporište u brojnosti i raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta, za sobom povla�i i reviziju postoje�eg Prostornog plana Turisti�ko-rekreacijskog centra „Šoderica“ u elementima koji se kose sa uvjetima ure�enja i održavanja parka prirode.

Prostorni plan TRC Šoderica predvi�a zna�ajnije ve�u vodenu površinu nego što je to ona danas, a što

pretpostavlja i prethodnu eksploataciju podru�ja veli�ine koje je danas poljoprivredno tlo, a površinom je gotovo jednako površini današnjeg jezera na podru�ju op�ine.

Osim potrebe uskla�enja navedenog plana Šoderica sa smjernicama PP Županije, plan je potrebno

revidirati i zbog suprotnosti u korištenju prostora koji se može utvrditi u odnosu na op�inske interese, a posebice sa kona�nom veli�inom jezera, predvi�enom tim planom. Ono što se nesporno kosi sa interesom Op�ine je �injenica da se turisti�ko naselje nalazi na podru�ju susjedne op�ine, a vodene površine koje se koriste u turisti�ke svrhe se u postoje�ih 65% površine jezera i planiranih 90% površine jezera nalaze na podru�ju Op�ine Drnje.

Hidroakumulacija Novo Virje definirana je kao mogu�a planirana gradnja, koja bi se trebala u jednom dijelu

nalaziti na podru�ju op�ine Drnje i to od mosta za Ma�arsku prema jugoistoku. Površina navedene akumulacije, ukoliko bi se izgradila, na podru�ju Op�ine Drnje iznosila bi najmanje 250,0 ha.

Sagledavaju�i ukupnu postoje�u i potencijalnu mogu�nost korištenja prostora op�ine na na�in da se on

kratkoro�no ili dugoro�no transformira u vodene površine, može se konstatirati da se radi o prostoru koji je ugrožen vodom, odnosno o op�ini �ijih više 25% površine se može pretvoriti u vodenu površinu.


1-22

POSTOJE�E PLANIRANO

rijeka Drava

pretpostavljene postoje�e površine ra�unalnom izmjerom topografske

podloge

118,2120 3,95%

jezero Šoderica - bez podru�ja unutar eksploatacije Keter


podloge

104,6758 3,50%

jezero Šoderica - bez podru�ja unutar eksploatacije Keter

cca planirano proširenje prema PP TRC Šoderica -

izmjera na karti plana namjene površina

110,0000 3,68%

ribnjak u Tor�ecu

pretpostavljene postoje�e površine ra�unalnom izmjerom katastarske

podloge

0,2500 0,01%

podru�je eksploatacije Keterrješenje o odobrenju

eksploatacijskog polja45,0000 1,51%

podru�je eksploatacije Mla�rješenje o odobrenju

eksploatacijskog polja4,3800 0,15%

odobreni istražni prostor Mla� za koji nije izdano odobrenje

za eksploataciju

podaci Ureda za gospodarstvo Županije

4,1200 0,14%

istražni prostor Mla� 1 na prostoru op�ine /nepravomo�no/


65,3500 2,19%

istražni prostor Autoput /uz naselje Botovo za koji je odbijeno odobrenje za

eksploataciju/


5,2000 0,17%

površina vodotoka /potoci i kanali - ukupna dužina cca

28,7 km, prosj. Širina pojasa od 20,0 m/


podloge

57,4000 1,92%

pretpostavljena površina mogu�e HA Novo Virje na

podru�ju op�ine /bez ura�unatih postoje�ih površina rijeke Drave/

PPŽ 250,0000 8,36%

329,9178 11,04%434,6700 14,54%

25,58%

UDIO U UKUPNOJ POVRŠINI OP�INE

VELI�INA VODENE POVRŠINE U haPODRU�JE OSNOVA UTVR�IVANJA

ukupno postoje�eukupno planirano

sveukupno 764,5878

Tablica 17 Pregled postoje�ih vodenih površina i mogu�eg vodenog prostora prema „scenariju“ ostvarenja svih važe�ih planova i zahtjeva za novim eksploatacijama


1-23

Slika 4 Preslik PP TRC Šoderica – podru�je obuhvata predvi�a u pove�anje vodene površine do željezni�ke pruge


1-24

1.1.2.2.6 Turizam

Razvoj kontinentalnog turizma na podru�ju op�ine vezan je na korištenje prostora oko jezera Šoderice, kao i samog jezera. Turisti�ko naselje, za koje je kona�no i izra�en prostorni plan – PP TRC Šoderica - nalazi se sa sjeverne strane jezera, na podru�ju susjedne op�ine, tako da direktni odnos Op�ine Drnje prema tom turisti�kom naselju nije mogu�e definirati u smislu prihoda. S druge strane infrastruktura turisti�ke zone, posebno ako se uzme u obzir planirano stanje prema PP TRC Šoderica, vezana je upravo na op�inu Drnje.

Navedeni plan se u smislu razvoja turizma na podru�ju op�ine Drnje nije realizirao (pretežito su bili

predvi�eni sadržaji auto kampa s prate�im ugostiteljsko-turisti�kim sadržajima), a realizirala se u ve�em dijelu predvi�enog prostora - eksploatacija šljunka Keter.

Ipak sa stanovišta rekreacije jezero se koristi u takvu svrhu na dijelovima gdje je dostupno i na podru�ju

op�ine Drnje, tako da je došlo do pojave bespravne izgradnje s južne i jugoisto�ne strane jezera. Tip gradnje se uglavnom svodi na drvene vikend ku�ice, drvene molove i privezišta za �amce. Za sada ta

bespravna izgradnja uglavnom nije prešla mjeru koja bi onemogu�ila odre�eno uklapanje u prostor. Iska�u tek pojedina�ni primjeri, kao što je vikendica na otoku usred jezera.

Slika 5 Jezero Šoderica sa južne strane – podru�je op�ine Drnje

1.1.2.3 Podru�ja gospodarskih djelatnosti neovisna o prirodnim resursima

Jedina industrijska zona na podru�ju op�ine zapravo je pojedina�na �estica tvrtke Bilokalnik Igma d.o.o. koja se nalazi uz jugoisto�ni rub naselja Tor�ec. Na �estici se proizvodi betonska galanterija.

Nekadašnje željezni�ke radione, uklju�uju�i prostor grani�ne policije tako�er formiraju odre�eni gospodarski prostor, ali se on danas vrlo malo koristi, a gra�evine su u relativno derutnom stanju.

Na prostoru op�ine nekad je funkcionirala poljoprivredna zadruga – uz cestu Tor�ec – Drnje, ali su danas preostale zgrade napuštene i ne koriste se.


1-25

1.1.2.4 Komunalna infrastruktura

1.1.2.4.1 Prometni sustav

Postoje�i cestovni prometni sustav na podru�ju Op�ine Drnje dio je glavne cestovne mreže ovog dijela Podravine, a okosnica su mu državne ceste:

− D20 – Hodošan (D3) – Prelog – D. Dubrava – �elekovec – Drnje (D41) i − D41 – GP Gola – Koprivnica – Križevci – Sesvete (D3). Slijede�e po važnosti su županijske ceste ŽC 2090, ŽC 2091 i ŽC 2114. Na podru�ju Op�ine nalazi se i lokalna cesta LC 26017 koja prolazi naseljem Tor�ec. Ostale ceste nisu kategorizirane. Ve�ina prometnica – ulica u naseljima je asfaltirana, ali uz ceste

nedostaju pješa�ke i biciklisti�ke staze. Prema podacima Hrvatskih željeznica d.o.o., osnovu željezni�kog prometa �ini magistralna glavna

željezni�ka pruga MG 1 Botovo – državna granica – Koprivnica – Dugo selo – Zagreb Glavni kolodvor –Karlovac – Rijeka.

Osim pruge, unutar podru�ja op�ine nalaze se kolodvor Drnje i kolodvor Botovo iz kojeg se odvajaju kolosije�ni kapaciteti u smjeru jezera Šoderica, namijenjeni za pranje teretnih vagona.

Na podru�ju op�ine usluge u fiksnoj telekomunikacijskoj mreži pruža HT d.d. Regija 1- Sjever. TC/TP (tranzitno-pristupna centrala) nalazi se u Koprivnici, a podru�je op�ine pokriva UPS (udaljeni

pretplatni�ki stupanj) Drnje. Fiksnom telefonijom pokrivena su sva naselja, što zadovoljava sadašnje i budu�e potrebe. Broj priklju�aka

na 100 stanovnika iznosi 25,4. Prijenosni sustav bazira se na podzemnim, svjetlovodnim kabelima kojim je UPS Drnje povezana sa

svojom tranzitno-pristupnom centralom. Pretplatni�ku mrežu na podru�ju op�ine �ini pristupna mreža Drnje, koja sva naselja pokriva sustavom

podzemnih kabela i nadzemnih samonosivih kabela. Svim pretplatnicima su dostupne sve standardne usluge fiksne telefonije, a o�ekuje se razvoj sustava i

pove�anje usluga. Sustav mobilnih telekomunikacija tako�er je uspostavljen. Bazna postaja locirana je u središtu Drnja, iza

društvenog doma, a izvedena je na visokoj samostoje�oj konstrukciji. Poštanski promet je uspostavljen – broj pošte Drnje je 48 322, a poštanska jedinica je locirana u središtu

naselja Drnje. Zra�ni i rije�ni promet ne postoje na podru�ju op�ine.

1.1.2.4.2 Plinoopskrba

Po�eci plinofikacije na podru�ju Koprivnice i gravitiraju�ih op�ina vezani su uz puštanje u proizvodnju naftno-plinskog polja Jagnjedovac, a ubrzo nakon toga izgra�en je dio magistralnog plinovoda Varaždin-Koprivnica-�ur�evac �ime su stvoreni uvjeti za daljnju plinofikaciju.

Na podru�ju Op�ine Drnje izvršena je plinofikacija svih naselja.

1.1.2.4.3 Elektroopskrba

Elektroopskrba podru�ja Op�ine Drnje riješena je izvedbom transformatorskog postrojenja 35/10 kV, lociranog izme�u naselja Drnje i Tor�ec.

Trafostanica je uklju�ena u sustav daljinskog vo�enja tj. omogu�eno je daljinsko upravljanje iz dispe�erskog centra u Koprivnici.

Mreže elektroopskrbe su izvedene kao pretežito zra�ne, te dijelom i podzemne, a elektri�nom energijom se opskrbljuju sva doma�instva na podru�ju op�ine.


1-26

Kartogram 5 Pregled postoje�e mreže plinoopskrbe na podru�ju Op�ine


1-27

1.1.2.4.4 Vodoopskrba

Vodovodna mreža na podru�ju Koprivni�ko-križeva�ke županije je slabo razvijena, a organizirana je samo u gradovima, dok se u ostalim naseljima opskrba vodom provodi individualno, korištenjem vlastitih zdenaca ili lokalnih vodovoda manjih kapaciteta.

Na podru�ju op�ine Drnje doma�instva se opskrbljuju iz vlastitih bunara. Zapo�ele su radnje na izgradnji sustava vodoopskrbe. Prema Novelaciji studije Koprivni�ko – križeva�ke

županije predvi�ena je izgradnja magistralnog cjevovoda vodovoda uz prugu, ali radi brže uspostave sustava vodoopskrbe I. faza izvedbe predvi�a izgradnju magistralnog cjevovoda kroz naselja – u koridorima glavnih prometnica. Na taj na�in �e se u I. fazi na magistralni cjevovod mo�i direktno priklju�iti korisnici.

1.1.2.4.5 Odvodnja

Kanalizacijska mreža na podru�ju Op�ine nije izvedena. Sanitarno – fekalne vode iz doma�instva odvode se putem septi�kih jama, a oborinske, cestovnim

rigolama ili sistemom otvorenih kanala odlaze u otvorene vodotoke. Zbog do sada nerazvijene vodovodne mreže i time malog kapaciteta potrošnje vode, rješavanje odvodnje

putem septi�kih jama je zadovoljavalo, no izgradnjom vodovoda organizirana kanalizacijska mreža po�inje nedostajati, a posljedica takvog stanja je pogoršanje higijenskih uvjeta u samim naseljima.

Kvaliteta vode potoka Gliboki je III. kategorije što se negativno odražava na stanje �itavog ekosustava koji ovisi o toj vodi, a zbog zaga�enja podzemnih voda ugroženo je i zdravlje stanovništva.

1.1.2.4.6 Zbrinjavanje otpada

Komunalni otpad je prema zakonskim propisima u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, koje bi ga u pravilu trebale riješiti izgradnjom sanitarne deponije na vlastitom podru�ju ili udruživanjem na razini šire lokalne samouprave.

Na podru�ju Op�ine Drnje postoji jedna organizirana deponija komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada. Odlagalište se nalazi sjeverno od naselja Tor�ec. Nije ure�eno sukladno zakonskim propisima. Tako�er postoji još jedno ilegalno odlagalište isto�no od Drnja.

Op�ina ulaže napore da pokrene sanaciju navedenih deponija, kao i organizirano gospodarenje komunalnim otpadom.

1.1.2.4.7 Groblja

Groblja u op�ini su mjesno groblje Drnje i mjesno groblje Tor�ec. Groblje u Drnju koristi i naselje Peteranec. Sukladno tome groblje ima odvojene pristupe iz oba naselja. Oba groblja zadovoljavaju površinom. Za groblje u Tor�ecu nedostaju parkirališne površine. Groblju u Drnju je potrebno dovršiti zapo�eti kolni pristup i parking.


1-28

1.1.2.5 Društvena infrastruktura

1.1.2.5.1 Uprava, lokalna samouprava, pravosu�e i gospodarske ustanove

Uprava i administracija (državna i lokalna) organizirane su na osnovu teritorijalno – administrativne podjele države na razini Županije. Tijela državne uprave i lokalne samouprave županijske razine za stanovnike Op�ine imaju sjedište u Koprivnici.

Ustanove državne i lokalne uprave i administracije za podru�je Op�ine organizirane su na slijede�i na�in:

KOPRIVNICA Uprava MUP - Policijska uprava u Koprivnici Ministarstvo obrane - Uprava za obranu Koprivnica Ministarstvo obrane – Centar za obavješ�ivanje u Koprivnici Ministarstvo financija – Carinarnica u Koprivnici Porezna uprava u Koprivnici Ministarstvo zdravstva – Grani�na sanitarna inspekcija u Koprivnici FINA – Podružnica u Koprivnici RFMIOR – Podru�na služba u Koprivnici Hrvatski zavod za zapošljavanje podru�na služba Križevci, s ispostavom u Koprivnici Državni ured za reviziju – Podru�ni ured Koprivnica Ispostava Državnog inspektorata Republike Hrvatske u Koprivnici HZZO, Podru�ni ured u Koprivnici Hrvatski fond za privatizaciju – Podru�ni ured u Koprivnici Centar za socijalnu skrb sa sjedištem u Koprivnici Javna ustanova za upravljanje zašti�enim dijelovima prirode na podru�ju Koprivni�ko-križeva�ke županije u Koprivnici Turisti�ka zajednica Koprivni�ko – križeva�ke županije Županijska uprava za ceste u Križevcima Ispostava poljoprivredne savjetodavne službe u Koprivnici Hrvatski sto�arski selekcijski centar – Podru�na selekcijska službe u Koprivnici Pravosu�e Županijski sud u Koprivnici Op�inski sud u Koprivnici Prekršajni sud u Koprivnici Državno pravobraniteljstvo Koprivni�ko-križeva�ke županije u Koprivnici Op�insko državno odvjetništvo u Koprivnici Županijsko državno odvjetništvo u Koprivnici Gospodarske ustanove Hrvatska gospodarska komora, županijska komora Koprivnica Obrtni�ka komora Koprivni�ko – križeva�ke županije u Koprivnici Udruženje obrtnika Koprivnica

Tablica 18 Pregled ustanova uprave, pravosu�a i gospodarstva


1-29

1.1.2.5.2 Obrazovanje

Postoje�a mreža odgojnih i obrazovnih ustanova na podru�ju Op�ine je slijede�a: Predškolska ustanova: − Dje�ji vrti� «Vrap�i�» Drnje Osnovnoškolske ustanove: − Osnovna škola Drnje - osmogodišnja − Podru�na škola Tor�ec - �etverogodišnja

Srednje škole na podru�ju Op�ine nema. Srednje škole na podru�ju Županije, u koje uglavnom gravitira stanovništvo Op�ine Drnje su slijede�e: − Gimnazija «Fran Galovi�» Koprivnica − Srednja škola Koprivnica − Obrtni�ka škola Koprivnica

1.1.2.5.3 Zdravstvo i socijalna skrb

Osnovne zdravstvene ustanove na podru�ju Županije organizirane su na teritorijalnom principu, tako da je ve� prema kategoriji ustanove, osigurana gravitacija stanovništva pojedinog dijela Županije najbližoj jedinici.

Zdravstvene usluge stanovništvu Op�ine osigurane su kroz: − ambulantu u Drnju i − djelovanje ljekarne u Drnju Izvan podru�ja Op�ine: − Dom zdravlja Koprivnica, − Županijska bolnica «Tomislav Bardek» u Koprivnici i − Zavod za javno zdravstvo Koprivni�ko-križeva�ke županije Koprivnica. Socijalna skrb stanovništva organizirana je kroz državne ustanove i razli�ite udruge koje djeluju na

podru�ju Županije, ali ne i na podru�ju op�ine. To su − Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Koprivni�ko – križeva�ke županije − Centar za socijalnu skrb Koprivnica i − Dom umirovljenika Koprivnica.

1.1.2.5.4 Vjerske institucije

Podru�je op�ine poklapa se s prostorom katoli�ke župe Drnje.

1.1.2.5.5 Kultura

Na podru�ju Op�ine djeluje − Kulturno – umjetni�ka udruga «Pušlec» Drnje i − Muzej Društva za povjesnicu i starine Tor�ec – smješten je u obnovljenoj zgradi starog mlina u

Tor�ecu.

1.1.2.5.6 Sport i rekreacija

U Op�ini djeluje više razli�itih sportskih udruga: − 2 nogometna kluba, «Tomislav» u Drnju i «Podravec» u Tor�ecu − lova�ko društvo «Fazan» u Drnju − ribolovna društva «Amur» Drnje i Botovo i «Štuka» Tor�ec.


1-30

Lova�ki dom izgra�en je neposredno uz podru�je eksploatacijskog polja Mla�.

Slika 6 Lova�ki dom na podru�ju naselja Drnje

1.1.2.5.7 Udruge gra�ana

- DVD Drnje i DVD Tor�ec - Udruga žena «Hrvatsko srce» Drnje - Udruga žena Tor�ec i - Društvo za povjesnicu i starine Tor�ec.

1.1.2.5.8 Zna�ajnije manifestacije na podru�ju Op�ine

Od zna�ajnijih manifestacija na podru�ju Op�ine Drnje mogu se izdvojiti: − Drnjansko �ur�evo, − Drnjanski tanec, − Tor�ansko Kralevo i − Dan Op�ine.


1-31

1.1.2.6 Kulturna i prirodna baština

Osnova za definiranje stanja i mjere zaštite koje se definiraju ovim prostornim planom dane su u dokumentu - Popis kulturnih dobara sa mjerama zaštite za Prostorni plan ure�enja Op�ine Drnje, izra�enog u ožujku 2005. od Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Zagrebu, Mesni�ka 49. Autori dokumenta su Kristina Zlouši�-I�akovi�, dipl.ing.arh. i Amelio Veki�, prof.arheol.

Tako�er su korišteni i podaci iz Studije zaštite kulturne baštine Koprivni�ko – križeva�ke županije – Konzervatorske podloge za Prostorni plan Županije, kojeg je 1999. godine izradilo Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Zagrebu, Mesni�ka 49, pod stru�nim vodstvom mr.sc. Biserke Dumbovi� Biluši�, dipl.ing.arh.

Prema navedenim dokumentima inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na podru�ju op�ine obavljena je sukladno Zakonu o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara /NN br. 69/99, 151/03 i 157/03/.

Prema navedenom zakonu pojam nepokretno kulturno dobro obuhva�a: − arheološka nalazišta i zone, − povijesna naselja (gradska i seoska) ili njihove dijelove, − gra�evine, gra�evinske sklopove ili njihove dijelove s pripadaju�im okolišem i pripadaju�im inventarom

(sakralne, stambene, javne, gospodarske), − elemente povijesne opreme naselja, − podru�je, mjesto ili spomen obilježje vezano uz povijesne doga�aje ili osobe, − etnološki sadržaj i zone, te − krajolike ili dijelove krajolika koji sadrži povijesne strukture kao pokazatelje �ovjekove prisutnosti u

prostoru. Pregled spomeni�kih skupina inventariziranih na podru�ju op�ine razlikuje: 1. spomeni�ka podru�ja i cjeline:

− povijesna naselja i njihovi dijelovi − arheološki lokaliteti i zone i − povijesno memorijalna podru�ja i cjeline

2. pojedina�na nepokretna kulturna dobra; − sakralne gra�evine, − civilne gra�evine − spomen obilježja i − oprema naselja

Definiranje statusa dijelova prirode kao prirodne baštine provodi se u skladu sa Zakonom o zaštiti

prirode /NN br. 70/05/, dokumentu šireg podru�ja – Prostornom planu Županije (Sl.glasnik Koprivni�ko – križeva�ke županije br. 8/01). Tako�er su kao osnova korišteni i drugi dokumenti koji se bave prirodnim obilježjima prostora op�ine – prvenstveno Prostorni plan Turisti�ko – rekreacijskog centra Šoderica – izra�iva� – Plan s.p.o. Zagreb, 1991. te studije prirodnih obilježja koje su izra�ivane na ovom podru�ju.

Sukladno zakonu zašti�ene prirodne vrijednosti klasificiraju se u: − zašti�ena podru�ja – strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park,

spomenik prirode, zna�ajni krajobraz, park šumu i spomenik parkovne arhitekture, − zašti�ene svojte – strogo zašti�ena divlja svojta i zašti�ena zavi�ajna udoma�ena svojta i − zašti�ene minerale i fosile Definiranje krajobraznih vrijednosti bazira se na Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i

krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske /NN - Me�.ug.br. 6/96/ i Konvenciji o europskim krajobrazima / NN - Me�.ug.br. 11/04/

Pregled inventariziranih podru�ja na prostoru op�ine razlikuje:

9. Prema zakonu o zaštiti prirode: − spomenik prirode, − zna�ajni krajobraz i − spomenik parkovne arhitekture

10. Prema propisima o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti − osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz − dijelovi ugroženog okoliša –- vodena staništa


1-32

1.1.2.6.1 Spomeni�ka podru�ja i cjeline

1.1.2.6.1.1 Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja

IDENTIF. BROJSPOMENIK / ELEMENT

BAŠTINELOKALITET

SPOMENI�KI STATUS

1. Ruralna cjelina Tor�ec P

2. Ruralna cjelinaDrnje, dio naselja u ul. Bra�e Radi�

PR

Tablica 19 Pregled povijesnih naselja i dijelova naselja na podru�ju op�ine

Tor�ec

Povijest naselja se može pratiti od prvog popisa župa zagreba�ke županije, ali je prostor naseljen od pretpovijesti. Župa Sv. Stjepana se spominje u popisu iz 1334. godine, a naselje je dio peterane�kog vlastelinskog posjeda sa kaštelom koji se nalazio na putu prema �elekovcu i opticala ga je voda potoka Gliboki.

U blizini se nalazila kapela, a ve� 1501. godine Tor�ec gubi župu i biva s kapelom pripojen drnjanskoj župi. Danas je to naselje seoskog tipa karakteristi�ne organizacije i izgleda.

Ruralna cjelina Tor�ec zašti�ena je rješenjem o preventivnoj zaštiti iz rujna 2003. godine.

Drnje

Sjeverozapadno od Koprivnice, na raskrižju važnih puteva i na željezni�koj pruzi Rijeka – Budimpešta u podravskom dijelu Županije koprivni�ko – križeva�ke smješteno je naselje, na prostoru koji je naseljen još u pretpovijesno doba.

Župa Sv. Jurja u Trnju, kako se tada naselje zvalo, spominje se 1501. godine u vizitacijama. Kasnije, Drnje prerasta u jedno od najzna�ajnijih naselja u ovome dijelu Podravine zahvaljuju�i svom položaju. Imalo je utvr�eni kaštel na obali Drave za obranu, carinu na putu prema Ugarskoj, luku na samoj Dravi, solanu, a razvijaju se i obrti, trgovina i poljodjelstvo. Danas nema takav zna�aj kakav je imalo u 19. i po�etkom 20. stolje�a, ali je zadržalo u to doba razvijeni poluurbani karakter.

Predlaže se za zaštitu dio o�uvane ruralne cjeline.

1.1.2.6.1.2 Arheološki lokaliteti i zone

Na podru�ju op�ine postoji niz arheoloških lokaliteta i zona. Pretežito su lokalnog zna�aja, a nekoliko ih se predlaže za provedbu postupka utvr�ivanja kulturnog dobra, sukladno Zakonu o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara, te kao rezultat postupka - upis u registar kulturnih dobara.

Najstariji nalaz u drnjanskom kraju su prona�ene karakteristi�ne kerami�ke izra�evine star�eva�ke kulture

(od oko 5000 do oko 4300 godina prije Krista) na nalazištu Podvratnec, na zapadnoj granici današnje op�ine Drnje. Me�u starije nalaze ubrajaju se kamene sjekire iz jezera Vidak, sjeverozapadno od Tor�eca, �ija se starost može datirati od neolitika do bron�anog doba. Na Vratnecu 2, jugozapadno od Tor�eca, uz desnu obalu potoka Vratneca prona�eni su kameni artefakti i drugi nalazi iz ranog eneolitika, razdoblja koje bi odgovaralo Se�e kulturi.

Lasinjskoj kulturi pripadaju nalazi s Cerina 3, jugozapadno od Tor�eca. Tu je u ostacima dvije stambene jame prona�en karakteristi�an materijal ove eneoliti�ke kulture, kao i nešto sitnoga kremenoga materijala.

Iz kasnog bakrenog doba na jezeru Šoderici je prona�ena bakrena kalupasta sjekira – klin, a iz istog prostora je sjekira – �eki�, koja se može datirati ili na kraj eneolita ili u rano bron�ano doba.

Nalazi keramike jugozapadno od Tor�eca pripadaju periodu starijeg željeznog doba (oko 750-oko 300 g. pr. Krista).


1-33

IDENTIF. BROJ

SPOMENIK / ELEMENT BAŠTINE LOKALITETSPOMENI�KI

STATUS

1.GORNJI PARAGI, srednjevjekovno naselje - rani srednji vijek

BotovoE

2.CEGE, naselje - rani srednji vijek, cca 9-10 st. Drnje, zapadno od naselja, izme�u

ceste i potoka GlibokiE

3.ŠKOLSKI VRT, slu�ajni nalaz, antika 2. polovina 4. st.

Drnje, u vrtu stare osnovne koleE

4.KAŠTEL DRNJE, utvrda - srednji vijek 16. st. drnje, Židovaroš, južno od potoka

Gliboki u starom meandruE

5.CIRKVIŠ�E, sakralna arhitektura, nekropola - srednji vijek, 14.-16. st.

Tor�ec, s desne strane ceste za �elekovec

PR

6.BLAŽEVO POLE 1-6, arheološka zona ranosrednjevjekovnih selišta sa kontinuitetom naseljenosti, rani i razvijeni srednji vijek, 8. - 13. st.

Tor�ec, južno od naselja, sjeverno do starog meandra potoka Vratnec PR

7.�URKOVO GRMLJE, nekropola grobnih humaka - tumuli - prapovijest

Tor�ec, 2 km zapadno od naselja, u šumi Jasenovac

PR

8.DUŽINE 1, naselje - srednji vijek. 13. - 16. st. Tor�ec, na desnoj obali potoka

Gliboki, zapadno od naseljaE

9.DUŽINE 2, nekropola grobnih hunaka- tumuli, prapovijest- mla�e željezno doba i antika

Tor�ec, zapadno od naselja, na desnoj obali potoka Vratnec

E

10.GRADI�, GRADIŠTE, TURSKI BRIJEG, utvrda, drvena sa palisadama i opkopima - srednji vijek 13.-16. st.

Tor�ec, zapadno od ceste za �elekovec PR

11.KAPELA SV. STJEPANA, ostaci starije kapele i staro groblje, 18. st.

Tor�ec, središte naseljaE

12. LAZ, prapovijesno naselje - bron�ano doba Tor�ec, u šumi Jasenovac E

13.LEDINE, naselje - rani srednji vijek, 9.- 11. st. Tor�ec, 1,0 km sjeveroisto�no od

naseljaPR

14.MAKAROV PERIVOJ, MAKAROV VRT, naselje - kasni srednji vijek

Tor�ec, zapadno od naselja, na lijevoj obali potoka Gliboki

E

15.MALO VRATNO, prapovijesno naselje- prapovijest - mla�e i starije željezno doba i antika- 1. st.pr.Kr.

Tor�ec, zapadno od naselja, uz lijevu obalu potoka Vratnec

PR

16.ME�URI�E, arh.zona naselja sa kontinuitetom - prapovijest, antika i srednji vijek

Tor�ec, 1,0 km zapadno od naseljaE

17.PARAK, PARAG, naselje- srednji vijek Tor�ec, južno od željezni�ke stanice

DrnjeE

18.POD VRATNEC I., naselje- prapovijest - Kultura polja sa žarama, srednji vijek

Tor�ec, zapadno od naselja, južno od potoka Vratnec i isto�no od ceste Koprivnica - �elekovec

E

19.

POD VRATNEC II., nekropola grobnih humaka - tumuli - prapovijest i antika

Tor�ec, zapadno od naselja, južno od potoka Vratnec i isto�no od ceste Koprivnica - �elekovec, u šumi Jasenovec

E

20.PRE�NO POLJE 1-3, srednjevjekovno naselje, keramika - srednji vijek - rani i razvijeni cca 9. - 13. st

Tor�ec, sjeveroisto�no od naseljaE

21.RUDI�EVO, naselje - rani srednji vijek Tor�ec, 1,5 km sjeveroisto�no od

crkve, uz put prema ŠodericiE

22.SELSKO TRNJE, nekropola pod tumulima- prapovijest, rano bron�ano doba, Litzenska kultura

Tor�ec, 2,0 km zapadno od naselja, u šumi Jasenovec E

Tablica 20 Pregled arheoloških lokaliteta i zona


1-34

1.1.2.6.1.3 Povijesno – memorijalne cjeline

Kao podru�ja povijesno – memorijalnih cjelina evidentirana su oba groblja na podru�ju op�ine.


BAŠTINELOKALITET

SPOMENI�KI STATUS

1. Groblje Drnje E

2. Groblje Tor�ec E

Tablica 21 Pregled podru�ja – memorijalnih cjelina

1.1.2.6.2 Pojedina�na nepokretna kulturna dobra

1.1.2.6.2.1 Sakralne gra�evine


BAŠTINELOKALITET

SPOMENI�KI STATUS

1. Crkva Blažene Djevice Marije Drnje, Crkvena ulica PR

1. Kapela sv. Stjepana Kralja Tor�ec, središte naselja PR

2.Kapela-poklonac sv. Ivana Nepomuka

Botovo, na raskrižju uz glavnu cestu

E

3.Kapela- poklonac sv. Ivana Nepomuka

Drnje, na raskrižju uz glavnu cestu

PR

KAPELE I KAPELE- POKLONCI

ŽUPNE CRKVE

Tablica 22 Pregled sakralnih gra�evina i status zaštite

− crkva Blažene Djevice Marije – Drnje9, smještena na SZ dijelu naselja. Na popisu župa iz 1501.g. spominje se župa Sv. Jurja. Prva crkva se spominje 1659.g., kada je starija drvena crkva obnovljena i pove�ana, s novim zvonikom. Nova crkva, velikih volumena, sagra�ena je izme�u 1839. i 1846.g. Jednobrodna je, sa zaobljenim svetištem, sakristijom sa S strane, te zvonikom iznad pro�elja. Stilski se svrstava u klasicizam. Inventar je iz vremena gradnje, osim baroknog kipa B.D. Marije na glavnom oltaru, koji je iz stare crkve iz 1739.g. Potrebna je obnova kapele; − pil Kalvarija u Drnju nalazi se ispred župne crkve. U sredini je raspelo na visokom postamentu na kojem je medaljom s tekstom «ponovljeno 1974.»; sa strana su dva raspeta razbojnika. Bolja izvedba figure Krista, kao i rustikalnija izvedba razbojnika ukazuju na dva majstora; − kapela sv. Stjepana Kralja (Presvetog Srca Isusova) – Tor�ec, u središtu je naselja. Drvena kapela spominje se u vizitaciji iz 1787.g. Nova je sagra�ena 1842.g. Pravokutnog je broda s oblim svetištem i zvonikom iznad pro�elja. Ve�ih je dimenzija i svo�ena. Ima specifi�no oblikovani kor. Inventar u kapeli je iz druge pol. 19.st. Kapela se stilski svrstava u klasicizam. Obnovljena je 1991.g.; − kapela Sv. Ivana Nepomuka – Drnje, smještena je u ulici S. Pašice. Sagra�ena je 1836.g., a obnovljena 1986.g. Stilski se svrstava u klasicizam. U kapeli je drveni kip sv. Ivana Nepomuka; − kapela Sv. Ivana Nepomuka – Botovo, stara kapela sagra�ena je po�. 20. st., a srušena 1974. g. 1984.g. sagra�ena nova i preseljena u Miškininu ulicu. Na podnožju oltara sa�uvan je i restauriran reljef s likovima Marije Magdalene, sv. Sebastijana i sv. Roka.

9 Studija zaštite kulturne baštine Koprivni�ko – križeva�ke županije, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu

kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, listopad 1999.


1-35

Slika 7 Župna crkva Blažene Djevice Marije u Drnju s grupom „Kalvarija“ ispred crkve

Slika 8 Kapela Sv. Stjepana Kralja – Tor�ec


1-36

1.1.2.6.2.2 Civilne gra�evine


BAŠTINELOKALITET

SPOMENI�KI STATUS

1.Zgrada željezni�ke postaje Drnje

Tor�ec PR

2.Zgrada ugostiteljskog sadržaja

Drnje, Trg kralja Tomislava 28

PR

3.Stari dio zgrade društvenog doma Drnje, Trg kralja Tomislava

E

1. Stari mlin Drnje, Pemije 36 E

2. Stari mlin Tor�ec E

1. Zgrada župnog dvora Drnje, Crkvena ulica PR

2. Drvena stambena gra�evina Botovo, Prvomajska 24. E

3. Zidana stambena gra�evina Botovo, Prvomajska 23. E

4. Zidana stambena gra�evina Botovo, Bra�e Mesari�a 2 E

5. Zidana stambena gra�evina Drnje, Bra�e Radi� 29 E

6. Zidana stambena gra�evina Drnje,Lo�ka ulica 5 E



9. Zidana stambena gra�evina Drnje, Pemija 40 E

1.Paviljon-spomen obilježje palima u II. svj.ratu

Drnje, park u središtu naselja

E

1. Kalvarija Drnje, ispred crkve PR

2. Raspelo Drnje, Crkvena ulica E

3. Raspelo Drnje, Dravska ulica E

4. Raspelo Drnje, Pemija E

5. RaspeloTor�ec, raskrižje Podravska ulica

E

6. RaspeloTor�ec, raskrižje Koprivni�ka ulica

E

7. RaspeloTor�ec, uz kapelu sv. Stjepana

E

GRA�EVINE JAVNE NAMJENE

OPREMA NASELJA - JAVNA I SAKRALNA PLASTIKA

GOSPODARSKE GRA�EVINE

STAMBENE GRA�EVINE

SPOMEN OBILJEŽJA

Tablica 23 Pregled civilnih gra�evina sa statusom zaštite

− župni dvor Drnje – smješten je uz župnu crkvu. Jednokatnica, pravokutnog tlocrta, s visokim strmim krovištem. Sagra�ena 1836., kat dodan 1903.g. U lošem stanju, ali u fazi obnove (obnovljeno krovište).

− zgrada op�ine Drnje – u središtu je mjesta - prizemnica. Sagra�ena krajem 19. st. Zapušteno. − zgrada škole Drnje je srušena. Bila je smještena uz župnu crkvu. Gra�ena je kao prizemnica, s

visokim krovom i svo�enim podrumima Sagra�ena 1878.g.


1-37

Slika 9 Tradicijska gospodarska gra�evina u Drnju

1.1.2.6.3 Prirodne i krajobrazne vrijednosti

Prostorni plan Županije predložio je da se prema odredbama Zakona o zaštiti prirode jezero Šoderica s dijelom kontaktnog podru�ja proglasi spomenikom prirode, te da se širi prostor rijeke Drave proglasi zašti�enim krajolikom (prema terminologiji novog Zakona iz 2003. – zna�ajnim krajobrazom). Ništa od navedenog do sada nije realizirano.


BAŠTINELOKALITET

SPOMENI�KI STATUS

1. Jezero Šoderica i dio kontaktnog prostora

Jezero Šoderica, sjeverno od naselja Botovo i Drnje

PZ

1. Širi prostor uz DravuPodru�je sjeverno od naselja Drnje, do granice s Rep.Ma�arskom

PZ

1. Park Drnje, središte naselja E

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

SPOMENIK PRIRODE

ZNA�AJNI KRAJOBRAZ

Tablica 24 Pregled prostora definiranih kao zašti�ena podru�ja prema Zakonu o zaštiti prirode, s pregledom statusa zaštite

Prema propisima o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, te odredbama plana šireg podru�ja – Prostornog plana Županije - osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz predstavlja podru�je sjeverno od potoka Gliboki.

Podru�je ugroženog okoliša –- vodenih staništa, predstavlja šire podru�je utjecaja potoka Gliboki.


1-38

1.1.3 Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ure�enja šireg podru�ja i ocjena postoje�ih prostornih planova

1.1.3.1 Obveze iz Programa prostornog ure�enja Države

Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske odredio je niz ciljeva i propisao mjere koje bi trebale: − osigurati policentri�an model prostornog razvoja Države, − unaprijediti ukupnu prostorno – gospodarsku strukturu Hrvatske, − razviti infrastrukturne sustave na cijelom podru�ju Države, − osigurati racionalno korištenje i zaštitu nacionalnih bogatstava, − razvojne ciljeve prilagoditi zna�ajkama prostora, − odrediti prioritete djelovanja radi sprje�avanja negativnih demografskih, gospodarskih i ekoloških

procesa.

Sustav naselja

Policentri�ni model razvoja Države podrazumijeva planiranje mreže i funkcija naselja razli�itih stupnjeva urbaniziranosti. Cilj je urbani sustav koji treba biti osnova što ravnomjernije naseljenosti i što ujedna�enijeg gospodarskog razvoja �itavog državnog teritorija.

Današnja slika urbane mreže Hrvatske pokazuje manjak srednjih gradova (od 15.000 – 30.000 stanovnika), koji su fakti�ni nosioci gospodarskog razvoja, ali i manjak malih gradova (od 2.000 – 7.000 stanovnika), koji su važni kao spone na osovinama gospodarskih kretanja unutar odre�enog prostora i pokreta�i razvoja okolne ruralne sredine.

Naselja Op�ine Drnje svrstavaju se u kategoriju ostalih naselja za koja se razlikuju tri osnovna pristupa

revitalizaciji: − naselja za koja postoji nedvosmisleni javni interes zbog uloge koju imaju u prostornoj organizaciji

hrvatskog društva − naselja gdje je javni interes ograni�en na potporu u izgradnji minimalne tehni�ke infrastrukture i − naselja za koja se interes za revitalizaciju može utvrditi isklju�ivo na razini autonomne, lokalne ili

privatne motivacije. Naselja na podru�ju Op�ine uvrštavaju se u tre�u od navedenih kategorija. Planiranje ure�enja naselja osnovni je princip kojeg se treba pridržavati u procesu izgradnje i ure�enja

naselja i to: − konsolidacijom prostora naselja, temeljem regionalnih i povijesnih obilježja, te primjenom racionalnog

pristupa u definiranju gra�evinskih podru�ja, − sustavnim djelovanjem u izgradnji stambenog fonda, temeljeno na racionalnim gusto�ama

naseljenosti, primjerenim tipovima naselja i regionalnim zna�ajkama, te − sustavnim pra�enjem stanja i korištenja prostora.

Mreža društvene infrastrukture

Program prostornog ure�enja Države usmjeren je u osiguranje prvenstveno upravne i društvene funkcije regionalnih gradskih središta, u ovom slu�aju prvenstveno grada Koprivnice.

Osim kroz decentralizaciju državne uprave i javnih službi, mreža društvene infrastrukture osigurava se i kroz ustanovljavanje institucija odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, te sportskih i rekreacijskih aktivnosti.

Kako je Drnje u blizini gradskog podru�ja Koprivnice, najvažnije upravne funkcije stanovništvu su dostupne u Koprivnici.

Društvene institucije od važnosti za lokalnu zajednicu, te identitet stanovništva ve� su i do sad znatno razvijene na podru�ju Op�ine (predškolske i osnovnoškolske ustanove djeluju, postoji župna crkva, sportski sadržaji i drugo).


1-39

Infrastrukturni sustavi

Promet

Razvoj cestovnog prometa Republike Hrvatske definiran je po razdobljima do 2005 i od 2005. – do 2015. godine, a bazira se na postavljanju prioriteta izgradnje prometnica razli�itih razina važnosti, �ime se istovremeno uspostavlja državni sustav cestovnog prometa.

Usmjerenje u razvoju cestovnog prometa naglašava uspostavu dobre prometne povezanosti sjevera i juga Hrvatske, �ime se osigurava i povezivanje Srednje Europe s Mediteranom, te aktiviranje postoje�eg posavskog koridora.

Na podru�ju Op�ine Drnje uspostavljen je smjer za me�unarodni cestovni grani�ni prijelaz II. kategorije Gola, kao dio cestovnog sustava državne ceste D 41.

Planovi razvoja željezni�kog sustava Države vode se na dvije razine, povezivanje unutar Države i povezivanje na Europski sustav željeznica. Generalni koncept razvoja željeznice bazira se na uvo�enje novih tehnologija i modernizaciju željezni�ke infrastrukture u postoje�im koridorima.

Podru�jem Op�ine prolazi željezni�ka pruga, magistralna glavna, Budimpešta - Zagreb koja je puštena u promet 1870. godine, a koja na podru�ju Drnja prelazi do teritorija Republike Ma�arske, te je pod ingerencijom HŽ Koprivnica uspostavljen grani�ni stalni me�unarodni željezni�ki prijelaz I. kategorije.

Program prostornog ure�enja Države, telekomunikacijsku mrežu na prostoru Republike Hrvatske, ocjenjuje relativno visoko razvijenom. Prioriteti daljnjeg razvoja prvenstveno se odnose na rekonstrukciju ratom ošte�enih sustava, poboljšanje kabelske povezanosti sa susjednim državama i reguliranje pravnih normi u cilju istovremenog izvo�enja kabelskih mreža u cestovnim i željezni�kim koridorima. Prioriteti izgradnje sustava nepokretne mreže odnose se na dovršenje magistralnih mreža svjetlovodnih sustava.

Nacionalni programi razvoja rije�nog i pomorskog prometa za Op�inu Drnje, kao dio kontinentalnog prostora u zoni gdje Drava nije plovna nije direktno relevantan.

Zra�ni promet na razini države namjerava se razviti izgradnjom sustava zrakoplovnih luka i to jedne primarne – Zagreb (4E kategorija) i 6 sekundarnih (4E kategorija), te mreže tercijarnih (2C) i ostalih malih luka (1A ili bez kategorije).

Podru�je Op�ina Drnje nalazi se u kontaktnoj zoni koprivni�ke zra�ne luke, koja se državnim programom planira urediti kao tercijarna zra�na luka.

Energetski sustav

U nacionalnim programima razvoj energetskih sustava odvojeno obra�uje sustave za proizvodnju i sustave za prijenos energije.

Programske osnove proizvodnje energije na nivou Države baziraju se na težnji da Hrvatska postigne 90%-

tno zadovoljenje potreba iz izvora na vlastitom teritoriju, što se planira posti�i modernizacijom i proširenjem postoje�ih i izgradnjom novih kapaciteta, te uravnoteženjem proizvodnje i potrošnje energije po užim podru�jima.

Program prostornog ure�enja Države definira u tu svrhu izgradnju novih kapaciteta od 1500 MW do 2010. godine, a do 2020. još dodatnih 600 MW.

Prioriteti izgradnje i lokacije novih energetskih gra�evina kona�no �e se utvrditi Strategijom energetskog razvoja, a trebaju se temeljiti na gospodarskoj, sigurnosnoj i ekološkoj opravdanosti.

U Republici Hrvatskoj se je sa hidroenergetskim iskorištavanjem Drave zapo�elo 70-tih godina i od tada su sagra�ene tri hidroelektrane, a postoji mogu�nost izgradnje još nekoliko od kojih bi se jedna nalazila na podru�ju Koprivni�ko-križeva�ke županije. Ovog �asa je to mogu�a HE Novo virje.

Razvoj prijenosnih energetskih sustava prvenstveno je vezan na modernizaciju postoje�ih i izgradnju novih

proizvodnih energetskih postrojenja, pri �emu je na razini Države potrebno što je više mogu�e koristiti postoje�e koridore, posebno u povezivanju sa susjednim Državama.

Državni prioriteti odnose se na obnovu razorenih elektroenergetskih i plinskih mreža, te izgradnju magistralnih mreža za podru�ja gdje one nisu izgra�ene.

Vodnogospodarski sustav

Prema Programu prostornog ure�enja Države ocjenjuje se da za potrebe vodoopskrbe stanovništva i gospodarstva na teritoriju Države postoje dovoljne ukupne koli�ine pitke vode.

Opskrba vodom treba se temeljiti na izgradnji i upravljanju sustava vodoopskrbe na principima «održivog» gospodarenja vodama.

Razli�itosti u opskrbi vodom o�ituju se razli�itosti vodonosnika, obzirom na: − na�in akumuliranja i kvalitete podzemnih voda − rubne uvjete vodonosnika − rezultiraju�e pogodnosti za korištenje u vodoopskrbi.


1-40

Izgradnja vodoopskrbnog sustava utvr�uje se prema prioritetima postavljenim na razinama lokalne

samouprave, odnosno županijskoj i op�inskoj razini i to na temelju slijede�ih kriterija: − utvr�ena nestašica vode − stupanj higijensko – zdravstvene ugroženosti, stupanj gospodarske razvijenosti podru�ja,

ekonomi�nost ulaganja i visina udjela korisnika − omjer potrebnih ulaganja po pojedinim podru�jima. Na podru�ju županije postoje tri samostalna vodovodna sustava koji se odnose na tri županijska grada,

odnosno neka ve�a naselja u njihovoj okolici. Vodoopskrba u drugim naseljima se oslanja na manje vodovode lokalnog karaktera koji �esto ne zadovoljavaju kvalitetom vode, a najve�i se dio pu�anstva opskrbljuje vodom iz privatnih izvora, tj. kopanih zdenaca.

Obaveza i nužnost zaštite voda definirana je Zakonom o vodama i prate�im propisima, a ciljevi i mjere

zaštite Republi�kim planom za zaštitu voda i obalnog mora od zaga�ivanja. Zaštita voda stoga treba biti obuhva�ena cjelovitim državnim programom koji �e se lokalno primjenjivati. O�uvanje kvalitete voda, a time i zdravlja ljudi glavni je cilj programa, a provodi se primjenjivanjem

slijede�ih mjera: − �uvanjem voda u gornjim tokovima i podzemnih voda, te sanacijom ili uklanjanjem uzroka zaga�ivanja

izvorišta − zaustavljanje trenda pogoršavanja kvalitete podzemnih i površinskih voda izgradnjom centralnih

ure�aja za pro�iš�avanje otpadnih voda. Zaštitu treba ostvariti provo�enjem na�ela održivog razvitka. Op�ina Drnje za sada nema izgra�en sustav odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih sanitarno – fekalnih voda,

a njegovo ustanovljavanje potrebno je radi podizanja kvalitete vode vodotoka.

Gospodarske djelatnosti u prostoru

Šumarstvo i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na teritoriju Republike Hrvatske vršit �e se prema Državnoj šumskogospodarskoj osnovi u skladu s na�elom Helsinške konferencije iz 1993. godine. Na�elo je definirano kao upravljanje šumama i korištenje šuma u mjeri koja osigurava biološku raznolikost, sposobnost obnavljanja i vitalnost tako da šuma preuzme gospodarsku, ali i ekološku i socijalnu funkciju na lokalnoj i globalnoj razini.

Zaštita podru�ja šuma od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku. Na podru�ju Op�ine Drnje je preostalo vrlo malo šuma. Generalna kategorizacija tih šuma, prvenstveno

ovisno o lokaciji, te odnosu prema rijeci Dravi, mogu�nostima zaštite i sanacije utvr�ena je Županijskim prostornim planom. PPUO-om �e se dodatno odrediti šuma posebne namjene, koje imaju zna�aj u odnosu na naselja, kao rekreativne ili ambijentalne šume.

Poljodjelstvo

Razvoj poljodjelstva bazira se na regionalnim posebitostima i prednostima koje se sastoje u o�uvanosti prirodnih predjela i nezaga�enosti kultiviranog krajolika, što omogu�ava proizvodnju ekološki �istih poljoprivrednih proizvoda.

Program razvoja poljodjelstva, prema Programu prostornog razvoja Države, bazira se na nekoliko

smjernica: − transformaciji poljodjelskog sektora u smjeru grane koja rezultira proizvodnjom gospodarski

prihvatljivog primarnog proizvoda i prera�evina višeg stupnja, proizvedenih na ekološki prihvatljivi na�in,

− zaštita i o�uvanje poljodjelskog resursa koji se o�ituje u zaštiti tala i voda od zaga�ivanja i uništavanja, te neracionalnog iskorištavanja iskopima,

− popularizaciji «održivog» korištenja tla (odre�ivanjem namjene korištenja tala i usvajanjem propisa i programa poticanja).

Prioriteti djelovanja u razvoju poljodjelstva na razini Države odnose se na ograni�avanje korištenja

kvalitetnog plodnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, a s gledišta razvoja djelatnosti – zaustavljanje degradacije seoskog, obiteljskog, gospodarstva, privo�enje svrsi nekorištenog poljoprivrednog zemljišta i selektivno stimuliranje odre�ene poljoprivredne proizvodnje.


1-41

Op�ina Drnje tradicionalno je usmjerena na biljnu i sto�arsku poljoprivrednu proizvodnju, a daljni razvoj gospodarstva u tom smislu treba omogu�iti tranziciju ove gospodarske grane primjereno uvjetima slobodnog tržišta.

Industrija i rudarstvo

Temeljem Programa prostornog razvoja države, industrija se smatra posebno važnim segmentom gospodarske osnove Republike Hrvatske, s težnjom prema modernizaciji i razvoju visokih tehnologija.

Osim organizacijskih i strukturnih promjena u sektoru industrije, na državnoj razini definiran je prostorni razmještaj privrednih kapaciteta, koji ovisi o nizu prirodnih i ekonomskih faktora.

Eksploatacija mineralnih sirovina, koje je u prošlosti bilo okosnica razvoja ovog podru�ja još vijek je gospodarska djelatnost. Preostaju su još gra�evinarstvo i u manjoj mjeri prera�iva�ke djelatnosti. Lokacija Drnja tako�er pogoduje razvoju transporta i trgovine.

Prostornim planom Op�ine, a temeljem odredbi Programa prostornog ure�enja države, i Županijskog prostornog plana, odrediti �e se gospodarske zone za razinu Op�ine, te namjenu i veli�inu gospodarske jedinice koja se može locirati u mješovitim, odnosno stambenim zonama.

U odnosu na okoliš potrebno je u pripremi i realizaciji novih i postoje�ih jedinica obuhvatiti sanaciju postoje�eg devastiranog okoliša, te predvidjeti mjere provedbe za otklanjanje budu�ih štetnih posljedica po okoliš.

Turizam

Turizam je jedna od glavnih gospodarskih okosnica razvoja Države. Ukupne turisti�ke potencijale Županije, pa tako i Op�ine Drnje, potrebno je revalorizirati i usmjeriti njihovo

korištenje prema kvaliteti i pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine. Posebnu pozornost treba usmjeriti regionalnim osobitostima i prostornim vrijednostima, uklju�uju�i i tradicijske elemente na�ina života i djelatnosti. U smislu podru�ja op�ine za takav vid ponude je najpogodniji Tor�ec, �ija ruralna cjelina je i zašti�ena sukladno važe�em Zakonu o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara.

Zaštita posebnih vrijednosti okoliša

Zaštita okoliša

Zaštita okoliša jedan je od elemenata Programa prostornog ure�enja Države kojem se pridaje veliki zna�aj, prvenstveno radi relativne veli�ine podru�ja nezaga�enog tla, prirodnih šuma, �iste, pitke vode i ambijentalnih cjelina, koji u europskim razmjerima predstavljaju visoku vrijednost i rijetkost.

Programom prostornog ure�enja Države se odre�uje obaveza definiranja optimalnog razmještaja funkcija i djelatnosti u prostorno – planskoj dokumentaciji, kao i odre�ivanje mogu�nosti rješavanja komunalnih problema odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih voda, te definiranja lokacija za skladištenje, obra�ivanje i odlaganje otpada.

Prostornim planovima županije, se na temelju smjernica PPU Države trebaju odrediti 4-5 lokacija za prikupljanje i najmanje jedna za skladištenje opasnog otpada.

Lokacije za trajno odlaganje opasnog otpada odre�uju se na razini makroregija. Podru�je Op�ine Drnje ima relativno visoki nivo komunalne opremljenosti, u odnosu na državni prosjek, ali

još uvijek nema riješen sustav zbrinjavanja otpadnih voda niti zbrinjavanje komunalnog otpada, koje bi zadovoljavalo uvjete posebnih propisa. Na podru�ju op�ine nalaze se dvije neodgovaraju�e komunalne deponije.

Zaštita prirodne baštine

Provedbom programa zaštite prirodne baštine želi se uspostaviti cjelovita zaštita prirodnih vrijednosti i to kroz istraživanje i sustavno vrednovanje prostora, kroz novelaciju dokumenata prostornog ure�enja, unaprje�enje pravne osnovice za zaštitu i ustanovljavanjem službi zaštite.

Dijelovi programa zaštite relevantni za op�inu Drnje prvenstveno se odnose na spre�avanje aktivnosti,

posljedice kojih su degradacija i smanjenje raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta, na preostalim dijelovima prostora koji nije kultiviran.

Kako su dijelovi o�uvanog okoliša, razli�itih vrijednosnih kategorija, zna�ajni za ovaj dio Podravine u cjelini, obra�eni su kroz Županijski prostorni plan, a detaljno �e ih se vrednovati kroz izradu prostornog plana podru�ja posebnih obilježja PPPPO Drava.

Zaštita graditeljske baštine

Zaštita graditeljske baštine na razini Države bazira se na Rezoluciji o obnovi hrvatske kulturne baštine i Nacionalnom programu zaštite, o�uvanja i obnove kulturnih dobara.


1-42

U odnosu na zaštitu graditeljske baštine, na podru�je Op�ine posebno se odnose slijede�e smjernice Programa prostornog ure�enja Države:

− potreba o�uvanja i/ili uspostavljanja uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojava,

− neprekinuto istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine i − primjena integralnih oblika zaštite i predstavljanja narodnog stvaralaštva (revitalizacija baštine u

originalno bliskom ambijentu s autohtonim biljnim i životinjskim vrstama). Kroz prostornoplansku dokumentaciju, najprije županijsku, a onda i na razini lokalne samouprave o�ekuje

se prijedlog prioriteta obnove i revitalizacije najzna�ajnijih primjera ugroženih i pojedina�nih gra�evina i njihovih sklopova.

Krajolik

Krajolik �ini ukupnost ekoloških, socioloških, ekonomskih i kulturnih odnosa na odre�enom prostoru. Osnovni cilj i opredjeljenje Programa prostornog ure�enja Države odnose se na osiguranje životnog,

kvalitetnog krajolika sa što ve�om raznolikoš�u i skladnoš�u svakog pojedinog tipa krajolika, uz naglašavanjem identiteta svakog posebno.

Osnovne smjernice u smjeru o�uvanja postoje�eg i ustanovljavanja novih oblika krajolika odnose se na: − osiguranje krajolika s visokim stupnjem prirodnosti i identiteta − osiguranje krajolika s visokim stupnjem gospodarske u�inkovitosti − osiguranje i vrednovanje nacionalno, regionalno i lokalno svojstvenih i rijetkih uzoraka krajolika. Prostornim planom Op�ine, na temelju smjernica Programa prostornog ure�enja Države potrebno je

izborom odgovaraju�ih namjena prvenstveno osigurati zaštitu i primjereno ure�enje podru�ja s karakteristi�nim uzorcima naselja (tipi�ni oblici naselja, poluurbane i ruralne sredine), podru�ja s naglašenim kulturno – krajobraznim zna�enjem (tradicionalni oblici poljoprivrede) podru�ja izuzetnih vizualnih oblika i podru�ja prirodnih biotopa.

Osim toga, treba osigurati zaštitu ruralnih krajolika i tradicijskog graditeljstva, kao i poticati ruralno stanovanje kao mogu�nost izbora.

Gra�evinska podru�ja manjih naselja treba oblikovati na na�in da se osigura tradicijska organizacija parcele i na�in gradnje, te korištenja zemljišta.

Prostornoplanskim smjernicama i programima razvoja treba poticati život u prigradskim naseljima još uvijek izraženih ruralnih zna�ajki, uz omogu�avanje prestrukturiranja dijela gra�evne strukture i dijela krajolika.

Osnove za organizaciju i ure�enje prostora

Op�e smjernice za planiranje i ure�enje prostora

Organizaciju prostora u Prostornom planu ure�enja Op�ine treba temeljiti na definiranju osnovnih kategorija korištenja:

− poljoprivredne, − šumske, − vodne površine i − površine naselja koje razlikuju izgra�eni dio naselja i površine za razvoj naselja Osnova planiranja je racionalno korištenje prostora i resursa. Korištenje prostora izvan granica gra�evinskog podru�ja prioritetno, a ponegdje i isklju�ivo treba namijeniti

poljoprivredi, šumarstvu i vodnom gospodarstvu s težnjom o�uvanja što ve�ih i kontinuiranih površina i prirodnih režima.

Formiranje i proširenje postoje�ih gra�evinskih podru�ja treba temeljiti na stru�nim argumentima �ija osnova je slijede�a:

− popunjenost prostornih rezervi izgra�enog dijela naselja i grani�ni kapaciteti postoje�e infrastrukture − optimalna gusto�a naseljenosti za pojedini tip naselja − proširenje gra�evinskog podru�ja treba biti rezultat programa izgradnje − kriteriji Županijskog prostornog plana ure�enja za proširivanje postoje�ih gra�evinskih podru�ja − oblik gra�evinskog podru�ja treba biti posljedica geomorfoloških karakteristika podru�ja, pri �emu se

naselja ne mogu proširivati uz državne ceste, na vrijedna poljoprivredna podru�ja, podru�ja za korištenje voda, na zašti�ena podru�ja i koridore državne i regionalne infrastrukture, te nestabilne terene (klizišta i tektonske rasjede).

Smjernica Programa prostornog ure�enja Države za orijentacijsku zauzetost prostora po stanovniku je 300 m2/stanovniku. Ona ne odgovara podru�ju op�ine jer ruralni prostor, koji unutar stambene �estice u pravilu objedinjuje i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nužno utje�e na znatno ve�u potrošnju stambenog podru�ja po stanovniku nego gradske sredine.


1-43

Gra�enje izvan gra�evinskih podru�ja treba biti uklopljeno u krajobraz. Razvoj gospodarstva i djelatnosti u prostoru treba temeljiti na odre�ivanju prioritetnih djelatnosti podru�ja

koje ovise o zna�ajkama i tipu prostora – krajolika, te na predodre�enost prostora za djelatnost. U slu�aju podru�ja Op�ine Drnje to su poljoprivreda, obrt i malo poduzetništvo, te industrija i gra�evinarstvo.

Smjernice i odredbe za planiranje i ure�enje posebnih podru�ja

Podru�ja o�uvane biosfere i posebnih vrijednosti prostora

U kategoriji posebnosti koje se specificiraju Programom prostornog ure�enja Države, podru�je Op�ine Drnje klasificirano je u podru�je kontinentalnih dijelova Hrvatske – nizinsko podru�je velikih rijeka - Drave i Mure.

Programom propisane smjernice za planiranje i ure�enje podru�ja u ovom se slu�aju prvenstveno odnose na:

− o�uvanje kompleksa poljoprivrednog zemljišta i podru�ja šuma, − zaustavljanje neprekinute izgradnje uz prometnice, − osiguranje kvalitete nadzemnih voda i mjere zaštite podzemnih voda i − o�uvanje krajobraznih zna�ajki s regionalnim obilježjima. Smjernicama se posebno isti�e o�uvanje i korištenje prirodnih struktura u prostorima ve�e koncentracije

naselja. Posebno se naglašava važnost o�uvanja prirodnih zna�ajka nezašti�enih dijelova prostora – vodotoka,

meandri, bara rukavaca i kultiviranog krajolika, te tretiranje ovakvih prostora kao dijelova ukupne prirodne i stvorene baštine i gospodarskih sustava poljoprivrede i vodnog gospodarstva.

Planiranje ure�enja prostora ve�ih koncentracija stanovništva

Program prostornog ure�enja Države tretira specifi�nim podru�ja velikih koncentracija stanovništva, kao što su veliki gradovi, odnosno njihove gradske regije, te prostori konurbacija ve�ih gradova.

Op�ina Drnje se nalazi u kontaktnom prostoru urbane osovine Koprivnica - Križevci, odnosno periferni je dio tog sustava.

Planiranje složenih razvojnih sustava

Ve�i prostorno – razvojni i funkcionalni sustavi prema Programu prostornog razvoja Države predstavljaju posebne planske cjeline, za koje �e se izra�ivati cjeloviti razvojni programi ovisno o tipu sustava, na razini Države ili kao posebne planske cjeline.

Kao cjeloviti sustavi na državnoj razini odre�eni su prometni i energetski sustav. Kao posebne planske cjeline odre�eni su višenamjenski vodnogospodarski, prometni, energetski i

hidromelioracijski sustavi zna�ajnijih rijeka i porje�ja. Podru�je Op�ine linijski presijecaju sustavi prijenosa energije od državnog i šireg zna�aja.

1.1.3.2 Obveze iz Prostornog plana Koprivni�ko - križeva�ke županije

Koprivni�ko - križeva�ka županija u smislu administrativno – gospodarske jedinice funkcionira kao cjelina, te se u okvirima i u odnosu prema ostalim dijelovima teritorija Republike Hrvatske može tretirati regijom.

Županija se prostire na 1.746,4 km2, broj stanovnika 2001. godine prema EU popisnoj metodi iznosi 124.467 i gusto�a je 71,27 stanovnik/km2.

Prostornim planom Koprivni�ko – križeva�ke županije (Sl. glasnik Koprivni�ko – križeva�ke županije br.

8/2001) definirane su osnovne zna�ajke dosadašnjeg i smjernice budu�eg razvoja i korištenja prostora Županije, te smjernice planiranja užih podru�ja i prostornog ure�enja naselja unutar podru�ja Županije.

Na podru�ju Koprivni�ko – križeva�ke županije razvijaju se dvije osovine urbanizacije. Jedna je na potezu

Koprivnica – Križevci, i ta je relevantna za prostor Op�ine Drnje, a druga na potezu Podravske magistrale – Koprivnica – �ur�evac – Kloštar Podravski.

Prometni pravci su osnova razvoja, te u izvjesnom smislu njihova privla�nost negativno utje�e na demografski razvoj slabije dostupnog ruralnog podru�ja. Pozitivan demografski razvitak postavljen je kao jedan od osnovnih prioriteta u prostornom planiranju, kako Države, tako i Županije.

Jedna od mjera poticanja prostornog razvoja Županije je i pravilan odabir gospodarskih djelatnosti u pojedinim podru�jima, koji je vezan uz komparativne prednosti prostora, demografskog potencijala i infrastrukturu.


1-44

Županijski interes kroz primjenu modela prostornog planiranja u prostornim planovima op�ina i gradova odnosi se na:

− usmjeravanje demografskog razvoja prostora Županije, − odabir odgovaraju�e prostorne i gospodarske strukture koji valorizira sve prisutne gospodarske

djelatnosti – poljodjelstvo, šumarstvo, industriju, eksploataciju mineralnih sirovina i turizam, − planiranje razvoja naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture, koji slijedi policentri�an model

postavljen za Županiju u cjelini, − preuzimanje mjera zaštite krajobraznih vrijednosti županijskog zna�aja, zaštitu krajobraznih vrijednosti − preuzimanje mjera zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno – povijesnih cjelina županijskog

zna�aja. Osim županijskog interesa prostornog razvoja, Županijskim prostornim planom odre�eni su generalno i

ciljevi prostornog ure�enja naselja na podru�ju Županije i to kroz smjernice za planiranje u smislu : − racionalnog korištenja i zaštite prostora i − unaprje�enje ure�enja naselja i komunalne infrastrukture.

1.1.3.3 Ocjena postoje�ih prostornih planova

Prostorni plan Koprivni�ko – križeva�ke županije

Izra�iva� Županijski zavod za prostorno ure�enje Koprivni�ko – križeva�ke županije

Godina izrade 2001 Dokument o usvajanju Odluka Županijske skupštine od 20. srpnja 2001. Objava Službeni glasnik Koprivni�ko – križeva�ke županije

br 8/01 od 23. srpnja 2001. Obuhvat Podru�je Koprivni�ko – križeva�ke županije

Prostorni plan Koprivni�ko – križeva�ke županije je temeljni, razvojni dokument kojime se odre�uju na�ela

planiranja, ure�enja, gradnje i korištenja prostora Županije. PPŽ je izra�en prema Zakonu o prostornom ure�enju NNRH br.30/94 i 68/98. Kako se Koprivni�ko – križeva�ka županija formirala od tri bivše op�ine, Koprivnice, Križevci i �ur�evac,

prostor koji obuhva�a, objedinjava dva razli�ita prostora – Podravinu i Prigorje, koji i u prostornom planiranju zahtijevaju razli�ite pristupe.

Osnovni cilj izrade Prostornog plana Županije je definiranje strategije prostornog planiranja užih podru�ja i

preciziranje prioriteta u korištenju i zaštiti prostora od šireg, najprije državnog, a onda i županijskog interesa na svom podru�ju.

U na�elu nije direktno provedbeni dokument, ve� daje smjernice za planiranje užih podru�ja, prvenstveno prostornih planova op�ina, odnosno gradova.

Prostorni plan (bivše) op�ine Koprivnica

Izra�iva� PLAN s.p.o. Zagreb Godina izrade 1992. Dokument o usvajanju Odluka o usvajanju plana Objava Službeni glasnik op�ine Koprivnica br 1/93 Obuhvat Podru�je bivše op�ine Koprivnica – prostor – 715 km 2

Za podru�je naselja današnje op�ine Drnje plan je definirao gra�evinska podru�ja naselja, u zna�ajnoj

mjeri predimenzionirana u odnosu na stvarne potrebe prostornog širenja. Omogu�io je razvoj gospodarskih djelatnosti koje se baziraju na resursima op�ine. Prostor izvan naselja definirao je prema gospodarskim kriterijima i usmjerio na mogu�nost eksploatacije

šljunka i korištenje prostora op�ine za infrastrukturne potrebe državne i županijske razine.


1-45

Prostorni plan TRC Šoderica

Izra�iva� PLAN s.p.o. Zagreb Godina izrade 1991. Dokument o usvajanju Odluka o usvajanju plana Objava Službeni glasnik op�ine Koprivnica br 5/91 Obuhvat cca 49,035 km2

Plan je koncipiran na ideji formiranja klasi�ne komercijalno turisti�ke zone – na na�in da se razli�ito

namjene i oblikuju tri prostora koji zajedno pokrivaju podru�je postoje�eg jezera, njegove kontaktne površine i okolnih obradivih površina, koje se definiraju kao prostor planiranog proširenja jezera, do �ega �e se do�i daljnjom eksploatacijom. Predvi�ena tri ambijentalna prostora �ine postoje�a zona vikend izgradnje, planirano turisti�ko naselje i zona prirodnog ambijenta koja se odnosi na podru�je predvi�enog eksploatacijskog polja Keter.

Plan je jedan u nizu koji su ra�eni za podru�je Šoderice od 70-tih godina na dalje. Od planiranog realizirana je u najve�oj mjeri eksploatacija, dok su turisti�ki sadržaji u manjoj mjeri realizirani u zoni postoje�eg vikend naselja. Ovaj plan, a vjerojatno i oni koji su mu prethodili ima najve�u vrijednost u usmjeravanju gradnje vikend naselja na na�in da se sa�uvao dio šireg neizgra�enog prostora izme�u naselja i obale jezera, što kompleksu daje dojam ure�enog prostora.

Podru�je turisti�kog kompleksa sa strane Drnja nije realizirano, a i prirodni okoliš ima vodene ponešto druk�ije izgleda nego što je to plan predvidio, prvenstveno na dijelovima koji su danas pod vodom jezera, a u planu su predvi�eni kao podru�je kopna – auto-kamp, s pojedina�nim hotelskim sadržajem. Površina zonne u planu na podru�ju op�ine Drnje iznosi cca 80,0 ha

Južni dio prostora predvi�a se za daljnju eksploataciju, a nakon toga kao prirodno jezero.

Slika 10 Preslik PP TRC Šoderica – podru�je obuhvata predvi�a prostor hotela i autokampa na podru�ju Op�ine, te pove�anje vodene površine do željezni�ke pruge


1-46

1.1.4 Ocjena stanja, mogu�nosti i ograni�enja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

S obzirom na kontaktni položaj Hrvatske i Ma�arske, drnjansko podru�je je imalo kroz povijest u makro-geografskom smislu vrlo povoljan tranzitni položaj. Taj položaj je sobom nosio brojne mogu�nosti razvitka, ali dakako istovremeno u sebi krio rizike zastoja. Tranzitni zna�aj ovom podru�ju daju željezni�ka pruga koja povezuje Jadransko more i susjednu Ma�arsku, tj. Rijeka – Zagreb – Koprivnica – Drnje – Botovo – Zakany – Budimpešta, koja je u ovom dijelu puštena u promet 1870. godine.

U vrijeme otvaranja željezni�ke pruge sagra�ena je željezni�ka postaja Drnje, a kasnije je otvorena i željezni�ka postaja Botovo.

Tako�er je vrlo važna me�unarodna cesta Koprivnica – Drnje – Gola – Ma�arska (status državne D 41) , �ija je važnost pove�ana nakon otvaranja me�unarodnog cestovnog prijelaza kod Gole 1982. godine. Osim tranzitnog, ovaj prostor ima i križišni položaj jer tuda prolazi i regionalna cesta koja povezuje Me�imurje preko �elekovca i Tor�eca sa Drnjem i nastavlja se preko Sigeca i Hlebina do Novigrada Podravskog gdje se spaja na Podravsku magistralu.

Najzna�ajniji prostorni resurs ovog podru�ja su velike zalihe vrlo kvalitetnog šljunka, od �ije eksploatacije

lokalna zajednica na žalost nema odgovaraju�u naknadu. Posebno ukoliko se usporedi dohodak od navedene djelatnosti, prihod koji od toga ima Op�ina i rezultat – devastacija okoliša koji na kraju ipak ostaje na podru�ju lokalne samouprave.

Zna�ajna osobina, koja se može gospodarski usmjeriti je potencijalna kapitalizacija potencijalnog

zašti�enog krajolika Drave, odnosno vrijednosti prostora uz rijeku u cjelini i to kao turisti�ki, gospodarski resurs. Ostale osobine prostora, a posebno se to odnosi na poljoprivredne površine, nemaju zna�ajnijih

gospodarskih vrijednosti, ukoliko ih se ciljano ne usmjeri sadnjom kultura i na�inom obrade koji �e supstituirati bitne nedostatke – malu veli�inu �estice i gospodarski nepovoljne kulture.

Površine pod šumama male su u odnosu na šumama bogate dijelove Hrvatske, a tako da bi njihova važnost trebala prvenstveno biti o�uvanje preostalih šumskih ekosustava, a tek onda njihovo gospodarsko iskorištavanje.

Kako je urbani razvoj podru�ja posljedica aktivnosti stanovništva, tako su i uvjeti života na odre�enom

podru�ju preduvjet za formiranje interesa za naseljavanjem prostora. Velike razvojne promjene kao što je proces industrijalizacije, bile su u proteklih pedeset godina vo�ene

upravo na štetu ovakvih ruralnih prostora kao što je Op�ina Drnje, iz kojih su se u demografskom smislu punili gradovi.

Sli�an trend, ali u mnogo ve�em opsegu i s utjecajem na ukupno stanovništvo Hrvatske danas uzrokuju procesi globalizacije. Tim procesima je, pretežito ruralno stanovništvo Op�ine, zahva�eno gotovo minimalno.

Za demografska kretanja unutar Op�ine u ovom trenutku i nije presudno da li se broj stanovnika pove�ava ili smanjuje. Izvjesno je da �e se broj stanovnika još neko vrijeme smanjivati.

Ono što je potrebno posti�i je odgovaraju�i optimum izme�u broja stanovnika i životnog standarda na na�in da stanovništvo može kontrolirati korištenje i ure�enje vlastitog životnog okruženja.

Prostorni plan ure�enja Op�ine Drnje CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE�ENJA

2-1

2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE�ENJA

2.1 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNA�AJA

Polaze�i od smjernica prostornog razvoja Republike Hrvatske, te specifi�nosti prostora Koprivni�ko – križeva�ke županije, Prostornim planom Županije odre�eni su ciljevi prostornog razvoja od županijskog zna�aja.

Namjera je kroz prostornoplansku dokumentaciju osigurati primjenu razli�itih mjera koje �e na�ine korištenja prostora usmjeravati u smislu uspostave gospodarsko – razvojnog okvira za cjelokupni razvoj društva.

Ciljevi prostornog razvoja županijskog zna�aja odre�eni su u odnosu na: − demografski razvoj − odabir prostorne i demografske strukture − razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture − zaštitu krajobraznih vrijednosti − zaštitu prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno – povijesnih cjelina Prostornim planom Županije odre�eni su na�elno i ciljevi prostornog ure�enja naselja, što se kao element

ure�enja prostora tako�er svrstava u županijske interese. Ciljevi su odre�eni kroz: − racionalno korištenje i zaštitu prostora i − unapre�enje ure�enja naselja i komunalne infrastrukture.

2.1.1 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.1.1 Ciljevi demografskog razvoja od županijskog zna�aja

Pozitivan demografski razvitak postavljen je kao jedan od osnovnih prioriteta u prostornom planiranju, kako Države, tako i Županije.

Pri tome su definirani slijede�i dugoro�ni i prioritetni ciljevi demografske politike Županije10, a koji se odnose na podru�je Op�ine Drnje:

− smanjenje negativnog prirodnog kretanja stanovništva, − ostvarivanje pozitivne migracijske bilance mjerama privla�enja stanovništva, − postizanje ravnomjernijeg razmještaja stanovništva, − poboljšanje kvalitativnih obilježja stanovništva, − zaustavljanje pretjeranog odljeva kvalitetnih ljudskih resursa, − ulaganje u obnovu ruralnih prostora. Županijski prostorni plan ocijenio je demografsku sliku prostora Županije negativnom u svim segmentima

od starosne do obrazovne, te predložio mjere koje bi trebale omogu�iti demografski oporavak podru�ja. Radi se prvenstveno o socijalnim i obrazovnim poticajnim mjerama koje bi trebale utjecati na pove�anje standarda prvenstveno mladim obiteljima.

2.1.1.2 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija, te društvene infrastrukture od županijskog zna�aja

2.1.1.2.1 Naselja žarišta razvoja i tipovi naselja

Na podru�ju Koprivni�ko – križeva�ke županije razvijaju se dvije osovine urbanizacije. Jedna je na potezu Koprivnica – Križevci, a druga relevantna za prostor Op�ine Drnje, na potezu Podravske magistrale – Koprivnica – �ur�evac – Kloštar Podravski.

Prometni pravci su osnova razvoja, te u izvjesnom smislu njihova privla�nost negativno utje�e na demografski razvoj slabije dostupnog ruralnog podru�ja.

10 PP Koprivni�ko – križeva�ke županije «Službeni glasnik Koprivni�ko–križeva�ke županije» br.8/01, str.2-13


2-2

Županijski prioriteti su u tom smislu postavljeni na razvoj mreže državnih institucija, razmještanjem gospodarskih sustava, usmjeravanje financijskog kapitala i dogradnju infrastrukturnih mreža ravnomjerno u prostoru Županije.

Za Županiju, osim tri grada, Koprivnice, Križevce i �ur�evca, žarišta razvoja predstavljaju i sva op�inska središta, koja bi trebala biti nosioci razvoja svog okolnog prostora.

Tipovi naselja u Koprivni�ko – križeva�koj županiji razvrstana su u gradska, prijelazna, odnosno gradsko-

seoska i ruralna naselja. Za podru�je Op�ine Drnje, jedino se naselje Drnje može uvrstiti u skupinu gradsko-seoskih naselja, dok se

ostala klasificiraju u skupinu ruralnih. Cilj od županijskog zna�aja je ja�anje centraliteta središta Op�ine pove�anjem raznovrsnih funkcija –

stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih, kako bi na lokalnoj razini naselje bilo u stanju zadovoljavati što više potreba stanovništva okolnog ruralnog prostora.

Ruralnim naseljima treba prije svega podi�i razinu infrastrukturne opremljenosti, kako bi se pove�ala privla�nost stanovanja, posebno u odnosu na domicilno stanovništvo, te osigurali uvjeti za okolini primjerene gospodarske djelatnosti.

U klasifikaciji središnjih naselja i razvojnih središta Županijski prostorni plan za podru�je Op�ine razlikuje

tri skupine naselja i to: − podru�no i ve�e lokalno (malo razvojno) središte – Drnje i − ostala naselja. Osnovni cilj prostornog razvoja prostora Op�ine Drnje je «održivi razvitak naselja». To podrazumijeva

razvoj, koji se ne�e temeljiti na nepovratnom iskorištavanju resursa, ve� na održavanju komparativnih prednosti ruralnog prostora uz uvo�enje civilizacijskih vrijednosti koje podižu kvalitetu života stanovništvu.

Metode ostvarivanja ciljeva, zacrtane u Županijskom prostornom planu, koje se trebaju primjenjivati kroz prostorno planiranje nižih razina se sastoje u:

− vrednovanju razli�itosti i posebnosti pojedinih prostora, − racionalizaciji granica gra�evinskog podru�ja, sa svrhom racionalnog korištenja prostora i − zaštitu vrijednih oblikovnih posebnosti ruralnih naselja.

2.1.1.2.2 Ciljevi razvoja društvene infrastrukture od županijskog zna�aja

Podizanje kvalitete života stanovništva postiže se izme�u ostalog i ekonomi�nijim, racionalnijim i funkcionalnijim prostornim rasporedom društvenih funkcija, �ime se postiže ve�a društvena homogenizacija prostora.

Osnovne smjernice razvoja društvene infrastrukture iz Prostornog plana Županije, a koje se odnose na prostor Op�ine su stoga slijede�e:

− proširivanje mreže predškolskih ustanova na na�in da svaka op�ina ima jaslice i vrti� − osiguranje rada podru�nih škola, pa i s manje djece, kao dio programa demografske obnove, − prilago�avanje mreže osnovnih škola mreži naselja, − prilago�avanje institucija srednjoškolskog obrazovanja, lociranih u gradovima, osnovnim

gospodarskim djelatnostima subregionalnog podru�ja, − ustanovljenje mreže institucija zdravstva i socijalne skrbi na na�in da stanovništvu bude

jednakomjerno dostupno, − poticanje rada profesionalnih i amaterskih udruga gra�ana i politi�ke angažiranosti stanovništva, − osiguranje mogu�nosti rada sportskih klubova i društava, te razvoja novih sportova, što se veže i na

potencijalnu turisti�ku ponudu.


2-3

2.1.1.3 Razvoj zna�ajnih infrastrukturnih sustava

Generalno su ciljevi razvoja infrastrukturnih sustava Županije sadržani u ideji prilagodbe i uklapanja u europski i državni infrastrukturni sustav i to izgradnjom mreža koje �e se uklopiti u infrastrukturne sustave ve�e razine i osiguranjem kvalitetnije razine pružanja usluga korištenja infrastrukture.

Prometni sustav

Osnovne smjernice razvoja cestovnog prometa Županije, a koje se odnose na cestovnu infrastrukturu koja prolazi Op�inom je ure�enje državnih cesta:

− državna cesta identifikacijske oznake br. 20 – Hodošan (D3) – Prelog – D. Dubrava – �elekovec – Drnje (D41) i

− državna cesta identifikacijske oznake br. 41 – GP Gola – Koprivnica – Križevci – Sesvete (D3). Županijski interes je tako�er da se na županijskim cestama koje prolaze teritorijem Op�ine postigne

dovoljna kvaliteta infrastrukturne opremljenosti, prije svega asfaltirani kolnik. Tako�er postoji interes da se uz željezni�ki most i grani�ni prijelaz prema Republici Ma�arskoj, sjeverno

od Botova izgradi cestovni most, kao nastavak postoje�eg i tako otvori novi cestovni grani�ni prijelaz. Županijski interes u razvoju željezni�kog prometa je generalno osuvremenjivanje željezni�ke infrastrukture

za pove�anje brzine i osiguranje komunikacije sa naseljima Op�ine i regije, a posebno u odnosu na dnevne migracije i upotrebu željeznice u gospodarstvu.

Hrvatske željeznice imaju interes na prostoru izme�u postoje�ih postaja Drnje i Botovo izgraditi novi kolodvor – Novo Drnje, koji bi s postoje�ima trebao biti povezan mati�nim kolosijekom, odnosno na potezu izme�u postoje�ih postaja Drnje i Botovo trebalo bi se izvesti tri kolosijeka. U tom smislu bi trebalo osigurati prostor za izgradnju navedenog.

Energetski sustav – elektroopskrba i plinoopskrba

Koprivni�ko – križeva�ka županija još uvijek ima neistražene energetske potencijale, posebice u odnosu na nalazišta nafte, plina i termalnih voda.

Osnovna tendencija je racionalizacija prijenosa energije korištenjem istih koridora, kako bi se za ove potrebe koristilo što manje teritorija i sprije�ilo nepotrebno presijecanje prostora. Izgradnja planirane mogu�e gra�evine – hidroelektrane Novo Virje s pripadaju�im gra�evinama prvenstveno je zahvat od državnog interesa, a županija ga uvjetuje nizom istovremenih infrastrukturnih zahvata, prvenstveno prometnih, kojima �e se u odre�enoj mjeri kompenzirati gubitak prirodnih vrijednosti.

Dugoro�ni županijski cilj je primjena energenata koji �e ekonomski i ekološki biti najprihvatljiviji. Županijski sustav plinoopskrbe uvjetovan je stanjem i razvojnim programima državnog transportnog

plinskog sustava.

Vodno gospodarstvo

Osiguranje sustava vodoopskrbe je jedan od županijskih prioriteta, a bazira se na �injenici da generalno za podru�je Županije vodoopskrba stanovništva kvalitetnom pitkom vodom nije zadovoljavaju�a.

Cilj je posti�i povezivanje danas izdvojenih vodoopskrbnih sustava na podru�ju Županije putem spojnih i magistralnih cjevovoda te time osigurati cjelovitost sustava.

Odvodnju otpadnih voda, prema smjernicama Županijskog prostornog plana treba koncipirati ovisno o

reljefu, topografskim prilikama, strukturi izgra�enosti, te udaljenosti i karakteru recipijenta. Sustav odvodnje otpadnih voda treba povezati s programom zaštite voda, na razinama i županije i op�ine,

kako bi se postigla kvaliteta vode u recipijentima do I. ili II. propisane klase.


2-4

Zbrinjavanje otpada

Osnovni cilj u procesu zbrinjavanja otpada na prostoru Županije je realizacija cjelovitog sustava gospodarenja otpadom sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje, okoliš i klimu, uz što bolje gospodarsko iskorištavanje otpada i što manje trajnog odlaganja neobra�enog otpada.

Da bi se to postiglo potrebno je postupno najprije pove�ati organizirano skupljanje i odvoz otpada na 58-60% do 2003. godine, zatim na 80% do 2008. godine i kona�no posti�i 100% pokrivenost skupljanja otpada do 2010. godine.

Me�u prioritetne ciljeve spada sanacija postoje�ih neure�enih deponija, a takvih na podru�ju Drnja postoje dvije.

2.1.2 Racionalno korištenje prirodnih izvora

Županijski interes u odnosu na racionalno korištenje prirodnih izvora Prostornim planom Županije definiran je kroz odnos prema tlu, odnosno poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu, iskorištavanju mineralnih sirovina i gospodarenjem vodnim resursima.

Jedna od mjera poticanja gospodarskog razvoja Županije je i pravilan odabir gospodarskih djelatnosti u pojedinim podru�jima, koji je vezan uz komparativne prednosti prostora, demografskog potencijala i infrastrukturu.

2.1.2.1 Racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem

Korištenje tla, kao osnovnog poljodjelskog resursa treba razvijati na principima «održivog gospodarenja» s ciljem zaštite biološke raznolikosti i ekološki prihvatljivih rezultata.

Na podru�ju Op�ine Drnje, prema analizama iz Prostornog plana Županije prevladavaju les i erodirano

lesivirano tlo. Sustavna klasifikacija poljoprivrednih tla na podru�ju Županije još nije provedena. U cilju boljeg uvida i

svrsishodnijeg korištenja, te zaštite tla, Prostornim planom Županije sugerira se inventarizacija stanja tala, te izrada programa upravljanja tlom.

Pri tome poljoprivredu, uz koju je vezana i prehrambena industrija o�ekuje transformacija koja se sastoji u: − pove�anju posjeda (do 2010 je cilj ostvariti prosje�nu veli�inu posjeda od 30 ha) i − usmjeravanju proizvodnje u sve traženiju ekološku poljoprivredu, koja na ovom prostoru ima osnovu u

nezaga�enim resursima. Mjerama poticanja organiziranja obiteljskih gospodarstava i obiteljskih prera�iva�kih postrojenja može se

utjecati i na smanjenje migracija zapošljavanjem niskokvalificirane radne snage u ruralnoj sredini. Obzirom da je uzgoj stoke u naselju limitiran smjernicama Prostornog plana Županije na 30,0 uvjetnih grla,

prostori za uzgoj stoke usmjeravaju se izvan naselja.

2.1.2.2 Racionalno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem

Zaštiti šuma i šumskog zemljišta u Prostornom planu Županije dan je poseban zna�aj i to radi njihove višestruke gospodarske, ekološke i socijalne funkcije.– zaštite tla od erozije, bujica i poplava, utjecaja na vodni režim i hidroenergetski sustav, utjecaja na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju, utjecaja na klimu, utjecaja na kvalitetu ljudskog okoliša, uloge stvaranja kisika i pro�iš�avanja atmosfere, korištenja u rekreativne, zdravstvene i turisti�ke svrhe, utjecaja na faunu i djelatnost lova, te njihova gospodarskog zna�aja.

Temeljeno na me�unarodnim konvencijama kojima je Hrvatska supotpisnik, Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o šumama, PPŽ je definirao slijede�e mjere u gospodarenju šumama i šumskim zemljištem od županijskog zna�aja:

− državne šume u prostornim planovima treba ozna�iti kao zelene zone sa zaštitnim pojasem bez dozvoljene izgradnje, prenamjene, cijepanja ili narušavanja šumskog ruba,

− u šumama zašti�enim prema Zakonu o zaštiti prirode (Park šuma, zašti�eni krajolici, posebni rezervati i drugi objekti) treba osigurati obavezno stru�no gospodarenje šumama

− u šumi ili na šumskom zemljištu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje šumom i objekti predvi�eni Prostornim planom Županije, koji u iznimnim slu�ajevima mogu biti dijelovi infrastrukturnih sustava ili namijenjeni sportu, rekreaciji, lovu i sli�nim djelatnostima,


2-5

− zaštita šuma podrazumijeva izme�u ostalog pra�enje pojave biljnih bolesti i šumskih štetnika, te njihovo suzbijanje, �uvanje šuma od bespravne sje�e, zaštitu od požara, štetu od divlja�i i zaštitu od zaga�iva�a,

− u neposrednoj blizini šuma, odnosno unutar pojasa od 200 m od ruba šume ne smije se dozvoliti podizanje vapnara, poljskih ciglana i drugih objekata s otvorenim plamenom,

− u neposrednoj blizini i unutar šuma ne smije se dozvoliti odlaganje sme�a, − treba se stimulirati razvoj urbanog šumarstva, odnosno uzgoj šuma uz rubove naselja, kao i prostore

namijenjene rekreaciji − postupci gospodarenja šumama trebaju težiti održavanju, odnosno ako je mogu�e poboljšanju

stabilnosti, vitalnosti i regeneracijskih sposobnosti šumskih ekosustava. Državnim šumama na podru�ju Op�ine Drnje upravlja JP Hrvatske šume, Uprava šuma Koprivnica.

2.1.2.3 Racionalno gospodarenje mineralnim sirovinama

Županijski interes u odnosu na djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina razlikuje eksploataciju šljunka i pijeska, gline i zemnog plina.

Podru�ja eksploatacije poklapaju se sa geološkom podjelom Koprivni�ko-križeva�ke županije. Županijski interes najviše je izražen u kontroli eksploatacije naj�eš�e mineralne sirovine, a to je šljunak i pijesak.

Prostor op�ine svakako je gospodarski najzanimljiviji upravo radi zaliha kvalitetnog šljunka, a županijski interes jest da se omogu�i daljnji razvoj ove djelatnosti, te razvoj sukladnih gospodarskih grana, koje na tome baziraju, a napose gra�evinarstva.

Na podru�ju Op�ine Drnje postoje dva eksploatacijska polja koje se legalno koriste, a za jedan prostor za

koji su odobreni istražni radovi postoji konsenzus s Op�inom za otvaranje eksploatacije. Eksploatacijsko polje «Keter», sjeverno od Botova ima dozvole za eksploataciju do iskorištenja rezervi, na

površini od cca 45,0 ha. Eksploatacijsko polje «Mla�» isto�no od Botova sastoji se od eksploatacijskog polja površine cca 4,38 ha,

s mogu�noš�u širenja na okolno istražno polje površine cca 4,12 ha. Ima interesa za širenjem oba postoje�a eksploatacijska polja. Interes županije jest da se nelegalne eksploatacije saniraju. PPŽ definira sanaciju zatrpavanjem, odnosno

rekultivacijom podru�ja ili drugim zahvatima koji ne uklju�uju daljnja kopanja.

2.1.2.4 Racionalno gospodarenje vodnim resursima

Na podru�ju Op�ine Drnje je županijski interes jednak lokalnom a odnosi se na o�uvanje velikog broja i kvalitete površinskih vodotoka, podzemnih voda i voda jezera.

2.1.3 O�uvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.1.3.1 Op�i ciljevi spre�avanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i zaštite postoje�ih ekosustava od županijskog zna�aja

2.1.3.1.1 O�uvanje kvalitete voda

Županijski interes je posti�i kvalitetu voda površinskih vodotoka u minimalno II. kategoriji, a jedan od prioritetnih ciljeva u tom smislu je uspostava sustava koji ne�e utjecati na pretvaranje vodotoka u otvorene kanalizacijske sustave.

Imperativno je u tom smislu izgraditi sustave odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih voda. Za širi kontaktni prostor potoka Gliboki PPŽ definira obvezu zabrane gradnje, kao mjeru koju je potrebno

uvrstiti u Prostorni plan ure�enja op�ine.

2.1.3.1.2 O�uvanje kvalitete zraka

Na nivou Županije još nije uspostavljeno sustavno pra�enje kakvo�e zraka.


2-6

Podru�je Op�ine Drnje u županijskim razmjerima spada u potencijalno manje optere�eno podru�je, što tek treba ustanoviti mjerenjem.

2.1.3.1.3 Mjere zaštite od buke

Prostorni plan Županije obavezuje lokalnu samoupravu da kroz prostorne planove op�ina/gradova i detaljne planove ure�enja propiše najviše dopuštene razine buke za pojedina podru�ja, a koji se temelje na ve� postoje�im propisima.

Podru�ja posebno ugroženih bukom na podru�ju Op�ine ima relativno malo, a izdvajaju se zone uz državne prometnice D20 i D41.

2.1.3.2 Ciljevi zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti od županijskog zna�aja

2.1.3.2.1 Krajobrazne vrijednosti

Prioriteti županijskog interesa u zaštiti krajobraznih vrijednosti baziraju se na principima integralne zaštite kulturne baštine, odnosno �uvanju op�ih karakteristika prostora, sadržanih u pojmovima kulturni krajolik i prostorna baština.

Prostorna baština ozna�ava topografski definirana podru�ja u kojima je osobito izražen kvalitetan suživot kulturne baštine i prirodnih osobitosti sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetni�kih, kulturnih, etnoloških, znanstvenih, socijalnih i tehni�kih vrijednosti.

Prostorna baština osnova je identiteta sredine i dokaz kontinuiteta njenog razvitka. Županijski interes je osigurati kontinuitet identificiranih vrsta kulturnog krajolika. Unutar Županije

identificirane su dvije regije kulturnog krajolika i to: − nizinsko podru�je sjeverne Hrvatske – Podravinu i − brdsko Kalni�ko bilogorsko moslava�ko podru�je. Kategorizacija krajobraza PPŽ definirana je kroz 4. vrijednosne skupine krajobraznih cjelina: − nacionalne vrijednosti (1. kategorija), − regionalne vrijednosti (2. kategorija), − ostale (3. kategorija) i − pretežito izgra�eni krajobraz (4. kategorija). U odnosu na navedene vrijednosne skupine krajobraz podru�ja Op�ine Drnje klasificiran je u 1. i 2.

kategoriju. Naselje Drnje definirano je kao povijesno naselje (ili dio naselja) gradsko – seoskog tipa, a Tor�ec kao

povijesno – seosko naselje. U odnosu prema karakteristikama kulturnog krajolika Županijski prostorni plan definira potrebu �uvanja

prostornih i pejsažnih vrijednosti, planiranje gospodarskih vrijednosti koje imaju tradiciju i temelje se na karakteristikama prostora i organiziranje gra�evinskih podru�ja i arhitektonskih oblika u suglasju s karakteristikama regije.

Županijski interes je tako�er o�uvanje i unapre�enje krajobraznih raznolikosti pojedinih podru�ja, radi �ega se propisuju slijede�e mjere:

− izbjegavanje pravocrtne regulacije potoka, a duž postoje�ih regulacija potrebno je omogu�iti opstanak i mjestimi�nu obnovu bujnih vlažnih biotopa i ambijenata,

− održavanje ili vra�anje živice duž me�a zemljišnih �estica, u svrhu biološke i krajobrazne raznolikosti, − sprje�avanje neplanske izgradnje na krajobrazno izloženim mjestima, − o�uvanje i omogu�avanje razvoja sela, − o�uvanje povijesne vrijednosti prostora, posebno povijesne organizacije naselja (matrice), parcelacije i

gra�evne strukture, − o�uvanje tradicijske arhitekture, − zadržavanje povijesnih oblika komunikacije – starih cesta, pješa�kih putova i planinskih staza, kao i

tradicijskih elemenata arhitekture vezane uz njih – poklonce i raspela, − zadržavanje i o�uvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, potoka i drugog.


2-7

2.1.3.2.2 Prirodne vrijednosti

Od prirodnih osobitosti podru�ja Drnje posebno su istaknuti: − prostor jezera Šoderica, − vegetacijski pojas potoka Gliboki i − šire kontaktno podru�je rijeke Drave. Od op�ih smjernica u odnosu na zaštitu biološke raznolikosti, Prostorni plan županije isti�e: − zaštitu i �uvanje zavi�ajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina doma�ih životinja, − suzdržavanje od korištenja genetski modificiranih ili nedovoljno ispitanih organizama te − razvoj lovne djelatnosti koja primjenom principa racionalnosti doprinosi o�uvanju prirode.

2.2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OP�INSKOG ZNA�AJA

Ciljevi prostornog razvoja od op�inskog zna�aja polaze od kvalitete prostora zna�ajne za širi prostor regije, a osnova im je u usmjeravanju razvoja na temelju dvaju razli�itih krajobraznih osnova – u PPŽ ozna�enih kao krajobraz 2. i 3. kategorije.

Regionalno zna�ajan krajobraz poklapa se s prostorom ruralnog krajolika, a preostali prostor s prijelaznim, odnosno urbaniziranim podru�jem naselja na osovini razvoja Op�ine.

Ruralni prostor na�elno obuhva�a podru�ja naselja Botovo i Tor�ec, a prijelazni, odnosno urbanizirani prostor, podru�ja naselja Drnje.

Prostorni plan Op�ine treba svakom od ova dva krajolika omogu�iti korištenje prostora na na�in koji im je primjeren u odnosu na resurse, te prirodne i stvorene vrijednosti koje svaki od njih ima.

2.2.1 Demografski razvoj

Demografski razvoj Op�ine Drnje ukazuje na stagniranje ukupnog broja stanovnika Op�ine.

naselje 1981. 1991.2001.

EU2001. Uspor.

stopa 81/01

prognoza po stopi 81/01 za

2011.


2021.stopa 91/01


2011.


2021.Drnje 1.174 1.158 1.140 1.167 -0,03 1.137 1.133 0,08 1.149 1.158Botovo 322 300 319 327 0,08 321 324 0,87 348 379Tor�ec 866 786 697 713 -0,97 632 574 -0,97 632 574UKUPNO 2.362 2.244 2.156 2.207 2.091 2.031 2.156 2.110prosj.stopa na ukupan broj stanovnika Op�ine -0,34 2.084 2.015 -0,17 2.120 2.085

1.145

prosje�na stopa po naseljima (81i91/01)

prognoza po prosje�noj stopi za

2011.prosj. stopa na b roj stanovnika Drnja 1.1430,02

prosj.stopa na broj stanovnika Botovaprosj.stopa na broj stanovnika Tor�eca

prognoza po prosje�noj stopi za

2021.

3340,47-0,97 632

350574

Tablica 25 Pregled kretanja stanovništva Op�ine Drnje u posljednjih 20 godina i projekcija na slijede�e dvadesetogodišnje razdoblje

Analiza pokazuje da demografska kretanja u svim naseljima imaju stagniraju�i trend. Jedino Botovo ima malu pozitivnu stopu rasta. Ukupni trend je negativan.


2-8

Ciljevi daljnjeg demografskog razvoja od op�inskog zna�aja su slijede�i: − olakšati dnevne migracije stanovništva, − intenzivirati dnevne radne i posebno rekreativne imigracije stanovništva okolnih podru�ja prema

teritoriju Op�ine, − pokušati utjecati na smanjenje udjela stanovništva zaposlenog u primarnim djelatnostima u odnosu na

sekundarne, tercijarne i kvartalne, − definirati osnovno razvojno usmjerenje poljoprivrede, kao gospodarske grane, radi definiranja

prostornih odnosa poljoprivrednih i ostalih površina na podru�ju Op�ine, te − potaknuti daljnje komunalno ure�enje svih naselja, radi zaustavljanja odljeva mladih obitelji. Metode za postizanje navedenih ciljeva dijelom su uvjetovane op�im stupnjem razvoja društva, a dijelom

ovise o kvaliteti gospodarskih, komunalnih i socijalnih programa jedinice lokalne samouprave. Prostorno planiranje kao mali segment upravljanja Op�inom treba osigurati prostorne mogu�nosti za ispunjenje navedenih programa

2.2.2 Odabir prostorno razvojne strukture

Polaze�i od današnje prostorno-gospodarske strukture i dostignutog stupnja razvitka te uzimaju�i u obzir tendencije suvremenog prostorno-gospodarskog razvoja za op�inu Drnje od posebne važnosti su:

− mineralne sirovine (šljunak i pijesak) − poljoprivreda, − obrt i malo poduzetništvo, te usluge i − razvoj turizma. Op�ina posebnim mjerama (fiskalnim, komunalnim opremanjem, osiguranjem stru�ne pomo�i može

omogu�iti razvoj navedenih djelatnosti. Ciljevi gospodarskog razvoja na razini Op�ine su: − smanjenje nezaposlenosti − pove�anje prihoda − tehni�ko-tehnološka modernizacija gospodarstva i − kao rezultat navedenog - zaustavljanje depopulacijskih procesa.

2.2.2.1 Mineralne sirovine

Osnovni interes op�ine u funkcioniranju dominantne gospodarske grane jest zaustavljanje daljnjeg narušavanja prostora eksploatacijom bez istovremenog ulaganja u Op�inu, odnosno omogu�iti razvoj navedene gospodarske djelatnosti na na�in da se istovremeno ure�uje i razvija op�inski prostor.

Zakonski propisi kojima je do sada regulirana djelatnost eksploatacije nisu u dovoljnoj mjeri osiguravali lokalnoj samoupravi kompenzaciju za ošte�eni prostor, kako u odnosu na iznos rente, tako ni u propisima koji reguliraju poslovanje tvrtki i odnosu na op�inu. Tvrtke koje eksploatiraju šljunak na prostoru op�ine Drnje imaju sjedišta u drugim jedinicama lokalne samouprave, tako da ni sa tog stanovišta Op�ina nema koristi od obavljanja navedene djelatnosti na svom prostoru.

Interesi Op�ine su slijede�i: − registracija pravne osobe koja vrši eksploataciju u jednom od op�inskih naselja, − zapošljavanje djelatnika s op�inskog podru�ja, − ve�a direktna financijska ulaganja pravne osobe koja vrši eksploataciju u op�inu, − razvoj vlastite djelatnosti na na�in da se usmjeri na prodaju finalnog proizvoda, a ne samo sirovine, te

da na podru�ju op�ine generira razvoj drugih prate�ih djelatnosti, − postrojenja za eksploataciju pijeska i šljunka moraju što manje narušavati ekološku stabilnost i

krajobrazne vrijednosti prostora, a − nakon završetka eksploatacija, prostor je potrebno sanirati na na�in da se prenamjeni u prostor druge

gospodarske djelatnosti – a najpogodnija za to je turisti�ka djelatnost.


2-9

2.2.2.2 Poljoprivreda

Poljoprivredne površine zauzimaju ve�i dio površine stoga je potrebno najviše pozornosti posvetiti razvoju i transformaciji ove djelatnosti. Cilj transformacije poljoprivrede je potpuno organizirani i racionalni sustav proizvodnje, plasmana, prerade, distribucije i naplate poljoprivrednih proizvoda uz maksimalno iskorištenje doma�ih prednosti.

Jedan od problema koje treba rješavati je okrupnjavanje disperziranih posjeda, a kod toga treba voditi ra�una da male �estice, koje prevladavaju, imaju i prednosti. Zbog ekološke ravnoteže preporu�ljivo je saditi na malim površinama više vrsta kultura (naro�ito povr�e). Potrebno je poticati razvoj malih obiteljskih prera�iva�kih postrojenja kako bi se dobiveni poljoprivredni proizvodi finalizirali. Isto tako treba poticati uzgoj starih autohtonih poljoprivrednih kultura i izbjegavati uporabu genetski modificiranih organizama. Cilj planiranja je racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta te smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. Poljoprivredno zemljište se stalno smanjuje i potrebno je zaustaviti taj proces i pove�avati obradive površine. Agrotehni�ke aktivnosti treba usuglasiti s vodnim gospodarstvom jer velike štete nastaju zadržavanjem vode na poljima nakon obilnih oborina.

2.2.2.3 Obrt i malo poduzetništvo, te usluge

Treba poticati izgradnju manjih proizvodnih jedinica koje �e racionalnim poslovanjem i brzom prilagodbom, zahtjevima tržišta omogu�iti brži gospodarski razvitak. Kako bi se potaknuo razvoj poduzetništva potrebno je osigurati uvjete, prije svega prostor i komunalnu opremljenost.

Da bi se privuklo investitore potrebno je izgraditi i opremiti zone za poduzetništvo infrastrukturom, te ponuditi razne olakšice – kako bi prostor postao atraktivan za poduzetni�ke inicijative.

2.2.2.4 Turizam

Cilj razvoja turizma je iskorištavanje svih prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala prostora Županije. Ukupni turisti�ki potencijal treba revalorizirati i usmjeriti njegovo korištenje prema kvaliteti i pravilnom korištenju prirodne i kulturne baštine. Sa�uvani prirodni krajolik (šume i morfološki zanimljivi predjeli) i ulaganje u infrastrukturu svakako �e doprinijeti privla�nosti ovog prostora. Razvoj turizma jedan je od na�ina revitalizacije ruralnog prostora jer �e se time poboljšati životni standard stanovništva. S obzirom na potencijal potrebno potencirati razvitak sljede�ih vrsta turizma:

− športsko-rekreacijski − izletni�ki − seoski i − lovni turizam. Osnova razvoja turizma je upravo rekultivacija i privo�enje turisti�koj i rekreacijskoj namjeni prostora na

kojima je završena eksploatacija. U tom smislu današnje prostore tzv. „robinzonskog turizma“ koji se poklapa s podru�jem „bespravne izgradnje“ privesti namjeni da može osigurati gospodarski u�inak.

2.2.3 Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1 Razvoj naselja

Model izdvajanja gradskih naselja Republike Hrvatske kategorizira naselja prema 4 vrijednosna kriterija – broj stanovnika (više od 2000), udio poljoprivrednog stanovništva, udio zaposlenih u mjestu stanovanja i udio doma�instava bez poljoprivrednog gospodarstva).

Na podru�ju Koprivni�ko –križeva�ke županije gradskim naseljima, prema navedenom kriteriju klasificiraju se jedino središta bivših op�ina – Koprivnica, Križevci i �ur�evac.

Najve�i broj naselja, a u takva spada središte Op�ine Drnje, svrstavaju se u prijelazna, gradsko – seoska

ili urbanizirana naselja. U klasifikaciji središnjih naselja i razvojnih središta Županijski prostorni plan razlikuje tri skupine naselja i

to: − podru�no i ve�e lokalno (malo razvojno) središte – Drnje te − ostala naselja.


2-10

Osnovni cilj urbanog razvoja prostora Op�ine Drnje je «održivi razvitak naselja», odnosno postizanje

kvalitete života koja se ne�e temeljiti na nepovratnom iskorištavanju resursa, ve� na održavanju komparativnih prednosti ruralnog prostora uz uvo�enje civilizacijskih vrijednosti koje podižu kvalitetu života stanovništvu.

Posebni ciljevi od op�inskog zna�aja odnose se na usmjeravanje razli�itih modela razvoja za pojedine grupe naselja ovisno o ukupnom prostorno – gospodarskom razvoju dijelova Op�ine.

To prvenstveno zna�i da se naselja trebaju razgrani�iti na: − poluurbanizirana naselja ili naselja koja �e se u narednom planskom razdoblju razvijati u tom smislu i − naselja koja se mogu smatrati integralnim elementom ruralnog krajolika ve�e gospodarske

u�inkovitosti u domeni poljoprivredne djelatnosti. Osnovna razlika poluurbanog i ruralnog naselja je u odnosu prema okolnom prostoru. Poluurbana naselja

imaju jasnu granicu izme�u prostora naselja i kultiviranog krajolika izvan naselja, a ruralna naselja su i fizi�ki i gospodarski dio kultiviranog krajolika.

Poluurbanizirana naselja karakteristi�na su po tome što se u okviru stambene �estice pojavljuju i elementi poljoprivrednog gazdinstva. Naselja koja se mogu smatrati integralnim dijelom ruralnog prostora visoke gospodarske u�inkovitosti trebaju se ne samo djelatnoš�u svojih stanovnika, nego i unutarnjom organizacijom prostora i svojim urbanim karakteristikama prilagoditi potrebama suvremene poljoprivredne proizvodnje kako poljodjelstva, tako i sto�arstva.

U kona�nici bi odabir mjesta stanovanja trebao postati rezultat voljnog odabira, a obje mogu�nosti i ruralna i poluurbana trebale bi imati uporište u gospodarskoj osnovi.

Ograni�enja koja urbanim prostorima daju specifi�nu urbanu kvalitetu nikako se ne bi smjela prenositi na ruralne prostore jer postoji mogu�nost ko�enja osnovnih elemenata razvoja ruralnog naselja, a to je upravo njegova gospodarska nedjeljivost od okolnog prostora.

Poseban problem na podru�ju op�ine �ini bespravno izgra�eno naselje kojeg naseljavaju Romi. Prema

iskazu jednog od pripadnika na tom podru�ju živi 120 osoba, odnosno 20 obitelji sa po prosje�no 6 �lanova. Sustavna analiza i urbanizacija ovakvih situacija na podru�ju Županije nije pokrenuta i tek je potrebno definirati najprikladniji na�in rješenja ovog tipa socijalnog problema. Podru�je na kojem žive Romi samo je cca 400,0 m udaljeno od naselja Botovo, a isto toliko je udaljeno od državne ceste D-41.

Slika 11 Dio prostora bespravno izgra�enog naselja jugoisto�no od Botova koje naseljava romska populacija


2-11

2.2.3.2 Razvoj društvene infrastrukture

Razvoj društvene infrastrukture od op�inskog zna�aja može se definirati u tri smjera: − ja�anje institucija i širenje mreže društvene infrastrukture lokalnog karaktera na podru�ju Op�ine i to:

− predškolskog odgoja i osnovnoškolskog obrazovanja − kulturnih djelatnosti lokalnog karaktera − sportskih i rekreativnih klubova

− bolje korištenje institucija društvene infrastrukture regionalnog karaktera: − srednjeg i visokog obrazovanja − kulturnih djelatnosti županijskog i regionalnog zna�aja, − sportske infrastrukture, − zdravstvenih i socijalnih institucija, te − upravnih institucija

− mogu�nost osiguranja prostora za neke institucije društvene infrastrukture županijskog zna�aja, ili od zna�aja za prostor perifernog prstena, posebno kulturnih koje se baziraju na povijesnim zna�ajkama kraja (etno zbirka, kulturne manifestacije vezane na popularizaciju sto�arstva i drugo).

2.2.3.3 Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

Ciljevi razvoja prometne i komunalne infrastrukture od op�inskog zna�aja usmjereni su na izgradnju prometnih veza za bolje povezivanje svih naselja s odredištima unutar i izvan Županije, te daljnje podizanje kvalitete komunalne infrastrukture u svim naseljima, a posebno u stambenim �etvrtima i u gospodarskim zonama, na na�in da se osigura zaštita prirodnih obilježja Op�ine.

2.2.3.3.1 Prometni sustav

Cestovni promet

Prometna infrastruktura trebala bi osigurati bolje povezivanje svih naseljenih dijelova op�ine, kao i prostor op�ine s kontaktnim prostorima susjednih jedinica lokalne samouprave.

Ciljevi od zna�aja za jedinicu lokalne samouprave razvoju prometne infrastrukture prvenstveno su usmjereni na:

− rekonstrukcija i modernizacija državnih i županijskih cesta u smislu osiguranja sigurnosti svih sudionika prometa izgradnjom biciklisti�kih staza u dijelovima dionica s frekventnim biciklisti�kim prometom i pješa�kih staza kroz naselja,

− odvajanje pješa�ko – biciklisti�kih staza uz županijske i državne prometnice od kolnika zelenim pojasom, na svim mjestima gdje je to mogu�e i

− izgradnja pješa�kih staza u naseljima.

Željezni�ki promet

Radi postoje�ih gra�evina - magistralne, glavne željezni�ke pruge, stalnog me�unarodnog grani�nog željezni�kog prijelaza I. kategorije, postoje�e servisne zone i planiranih zahvata kojima se predvi�a izgradnja kolodvora Novo Virje, te zahvati modernizacije pruge, željeznica ima zna�ajniji utjecaj na daljnji razvoj op�inskog prostora.

Unutar Op�ine postoje i tri cestovna prijelaza preko pruge. Op�inski interes je osigurati sigurnost na navedenim željezni�kim prijelazima.

Servisni prostor kojeg HŽ tretira praonom vagona sa devastiranim gra�evinama treba urediti, odnosno ukoliko se ne�e koristiti za potrebe željeznice privesti ga drugoj poslovnoj namjeni.

Pranje vagona svakako više nije djelatnost koja bi se mogla obavljati.

Telekomunikacije

Lokalni interes je u osiguranju kvalitetne usluge u korištenju fiksne i mobilne mreže telefonije u svim naseljima, što je uglavnom i postignuto.

Daljnji razvoj telekomunikacijskog sustava treba usmjeriti na razvoj usluga. Postavu visokih gra�evina za bazne postaje mobilne telefonije treba usmjeriti na prostore koji nisu vizualno

osjetljivi.


2-12

2.2.3.3.2 Energetski sustav – elektroopskrba i plinoopskrba

Energetske potrebe od op�inskog zna�aja sastoje se od: − osiguranja kvalitetne usluge opskrbe elektri�nom energijom za sva doma�instva na podru�ju Op�ine, − osiguranju kvalitetne usluge opskrbe elektri�nom energijom unutar gospodarskih zona, − daljnji razvoj mreže plinoopskrbe na podru�ja za razvoj naselja i gospodarske zone, te − osiguranje ve�eg postotka priklju�enja na mrežu plinoopskrbe.

2.2.3.3.3 Vodno gospodarstvo

Osnovni cilj u opskrbi stanovništva pitkom vodom je: − kao prioritetni gra�evinski izgradnja vodoopskrbnog sustava koji �e osigurati potpunu opskrbljenost

svih naselja kvalitetnom i kontroliranom pitkom vodom i − osiguranje opskrbe svih doma�instava vodom iz mreže vodoopskrbe, radi osiguranja zdravlja

stanovništva. Ciljevi od op�inskog zna�aja u odnosu na sustav odvodnje su slijede�i: − izgradnja mreže odvodnje za sva op�inska naselja, uklju�uju�i i priklju�enje mreže odvodnje na ure�aj

za pro�iš�avanje otpadnih voda, − priklju�enje svih doma�instava i privrednih subjekata na sustav odvodnje, − zabrana ispuštanja otpadnih voda u vodotoke i kanale hidromelioracijskog sustava, te kontrola

provo�enja navedenog, − a kao rezultat navedenog - podizanje kvalitete podzemnih voda, a posebno površinskih vodotoka u

minimalno II., a poželjno I. kategoriju. Ciljevi od op�inskog zna�aja u odnosu na zaštitu od voda su: − daljnje održavanje obrambenog nasipa rijeke Drave, − daljnje održavanje i izgradnja hidromelioracijskog sustava na podru�ju Op�ine, − daljnje ure�enje sustava potoka s tendencijom da se potocima zadrži, odnosno vrati mogu�nost

meandriranja, što pretpostavlja zabranu gradnje unutar poplavnog podru�ja, �ime se gra�evinsko podru�je štiti od šteta uzrokovanih poplavom,

− kontrola kvalitete vode na jezeru koje se koristi u rekreacijske i turisti�ke svrhe, − uvo�enje mogu�nosti ure�enja i rekreacijskog korištenja ribnjaka na podru�ju op�ine i to na

prostorima završene eksploatacije.

2.2.4 Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno – povijesnih cjelina

Suvremena na�ela vrednovanja i zaštite kulturnog naslije�a temelje se na saznanju da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i zna�enja nedjeljivo povezan s neposrednom okolinom, a samim tim i širim regionalnim prostorom i krajolikom. Jedno od osnovnih na�ela zaštite graditeljskog naslije�a osim o�uvanja samoga spomenika, je težnja da se sprije�i uništavanje neposrednog krajolika, kako bi arhitektonski spomenik o�uvao svoje izvorno okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i cjelovito zna�enje. Uveden je pojam kulturnog krajolika11 kojime je potaknut cjelovit pristup vrednovanju kulturnog i prirodnog naslije�a.

Suvremena zamisao o�uvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti polazi od pretpostavke sveobuhvatne (cjelovite, integralne) zaštite gdje je nemogu�e utvrditi njihovu me�usobnu granicu. Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti me�usobno se ispreple�u, �esto i me�usobno uvjetuju. Iako se zaštita provodi po posebnim (razli�itim) zakonima, prostorni plan je prilika za sveobuhvatno sagledavanje i cjelovitu zaštitu.

Osnove pristupa zaštiti krajobraznih vrijednosti baziraju se na principima �uvanja op�ih karakteristika prostora, sadržanih u pojmovima kulturni krajolik i prostorna baština. Prostorna baština ozna�ava topografski definirana podru�ja u kojima je osobito izražen kvalitetan suživot kulturne baštine i prirodnih osobitosti sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetni�kih, kulturnih, etnoloških, znanstvenih, socijalnih i tehni�kih vrijednosti.

11 Europska konvencija o krajoliku, Firenca, 2002. god., ratificirana je i od strane Republike Hrvatske


2-13

Zaštita cjelokupnosti prostora kulturnog i prirodnog naslije�a (krajolika) provodi se na na�in odre�ivanja zona zaštite, a zaštita pojedina�nih vrijednosti kulturnog naslije�a (zgrada, gra�evina) provodi se odre�ivanjem pravila ponašanja prilikom graditeljskih zahvata.

Zbog toga se na kartografskom dijelu PPUO-a u mjerilu 1:25000 i u mjerilu 1:5000 ucrtavaju podru�ja (zone) zaštite za naselja, povijesna sela i pojedina�ne spomeni�ki zna�ajne gra�evine, kao i za predjele kulturnog ili prirodnog krajolika.

2.2.4.1 Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti

Ciljevi zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti od op�inskog zna�aja odnose se na: − valorizaciju, zaštitu, kontrolirano korištenje i prezentaciju u turisti�ko – rekreativne svrhe podru�ja

zašti�enog krajolika rijeke Drave, − ure�enje rekreativnog podru�ja uz Šodericu, pri �emu se trebaju o�uvati prirodni elementi prostora, − ure�enje i o�uvanje prirodnog prostora koji �ini potok Gliboki i njegov kontaktni prostor. − zaštita preostalih šuma, − vrednovanje drugih tipi�nih krajobraznih elemenata – raspela na raskrižjima putova unutar i izvan

naselja i sli�no.

Slika 12 Pogled s mosta u Drnju prema istoku na potok Gliboki i prostor uz potok

Unutar prostora krajolika rijeke Drave nije prihvatljiva gradnja. Ostatak prostora op�ine nije podru�je visoko valorizirane prostorne vrijednosti, ali kako bi sa�uvao svoja

obilježja potrebno je gospodarske zone smještati na lokacije gdje �e izazvati manje prostorne i likovne konflikte. Industriju nije primjereno smještati unutar naselja.

Nije prihvatljivo lociranje gospodarskih zona na vizualno izloženim prostorima, posebno ako lokacijom konkuriraju vizurama na tradicijske repere, prirodnu ili kulturnu baštinu.


2-14

Slika 13 Pogled na župnu crkvu u Drnju s pozicije prilaza groblju

2.2.4.2 Zaštita kulturno – povijesnih vrijednosti

Postupak revizije kulturne baštine za podru�je �itave Države je u tijeku. Prema uvjetima Zakona o o�uvanju i zaštiti kulturne baštine, nadležni Konzervatorski odjel u Zagrebu

izradio je Popis kulturnih dobara sa mjerama zaštite za PPUO Drnje �ime se dala inventarizacija kulturnih dobara sa stupnjevima zaštite i mjere postupanja prema navedenim dobrima koje se ugra�uju u odredbe za provo�enje PPUO-a.

Cilj navedenog je adekvatna zaštita, obnova i budu�e korištenje valoriziranih kulturnih dobara, sukladno stupnju zaštite.

Da bi se osigurala zaštita kulturne baštine potrebno je: − integralni prostor štititi kroz zoniranje prostora, a pojedina�ne vrijednosti kroz režime zaštite, − provesti detaljno vrednovanje pojedina�nih spomenika kulturne baštine, odnosno izrada detaljne

konzervatorske dokumentacije koja bi sadržavala analizu povijesne gra�e i dokumentacije, analizu postoje�eg stanja, te konzervatorske propozicije i smjernice za mogu�e i potrebne zahvate, kojima bi se o�uvale, zaštitile i unaprijedile prepoznate vrijednosti, a umanjio utjecaj prostorno i likovno konfliktnih situacija,

− definirati podru�ja povijesnih cjelina i režima njihove zaštite utvr�ivanjem zone zaštite cjeline (zaštita matice, postoje�e parcelacije, tradicijske stambene arhitekture i prate�e gospodarske, opreme naselja i javne plastike), te definiranje zone ekspozicije za cjeline i pojedina�na kulturna dobra, �ime se štite vrijedne vizure,

− definirati arheološke lokalitete i nalazišta, radi primjene odredbi Zakona o o�uvanju i zaštiti kulturnih dobara na podru�ja na kojima su locirani,

− definirati podru�ja ambijentalnih cjelina i unutar njih vrijednih, o�uvanih gra�evina kao zašti�enih na lokalnoj razini, u skladu s �lankom 17. Zakona o o�uvanju i zaštiti kulturnih dobara,

− zaštita, eventualno prenamjena i prezentacija «in situ» preostalih primjera seoske arhitekture i to gra�evne strukture – stambene zgrade - zidane ku�e s po�etka stolje�e, pomo�ne drvene gra�evine – štaglji i spremišta kukuruza, pomo�ne gra�evine i ograde od vrbovog pru�a ili organizacijskih oblika parcele – autohtoni ruralni tipovi – «vr�ak», stambeni i gospodarski dio �estice i podvrtnice.

Ciljevi u odnosu na širenje gra�evinskog podru�ja, koji su definirani kroz elaborat - Popis kulturnih dobara

sa mjerama zaštite za PPUO Drnje nisu primjenljivi u odnosu na PPUO Drnje, jer se ve� kao cilj ure�enja prostora, temeljeno na demografskom razvoju, predvi�a smanjenje gra�evinskog podru�ja i to za cca 25% u odnosu na trenutno definirano, a ne predvi�a se širenje gra�evinskog podru�ja.


2-15

2.3 CILJEVI PROSTORNOG URE�ENJA NASELJA NA PODRU�JU OP�INE

2.3.1 Racionalno korištenje i zaštita prostora

Osnovni cilj ure�enja prostora u smislu odnosa prema korištenju i zaštiti pretpostavlja odre�ivanje namjene cjelokupne površine Op�ine, uvažavaju�i specifi�nosti pojedinih dijelova, na na�in da se osigura zaštita vrijednih kultiviranih predjela i prirodi bliskih krajolika i unutar njih omogu�i kvalitetno urbano funkcioniranje naselja.

Ciljevi Op�inskog zna�aja u postizanju racionalnog korištenja i zaštite prostora su : − ograni�avanje korištenja kvalitetnog plodnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe, − sprje�avanje cijepanja poljoprivrednog posjeda, u svrhu gradnje, − o�uvanje zaštite tla, biološke raznolikosti i ekološke uravnoteženosti kao rezultat tradicijskih na�ina

gospodarenja tlom, − zadržavanje postoje�eg stanja šuma, a utjecaj �ovjeka usmjeriti na pomaganje prirodnih sukcesija, − šume unutar naselja treba proglasiti šumama posebne namjene za odmor i rekreaciju s izbjegavanjem

gospodarske funkcije šume, − spre�avanje pretvaranja šumskih površina u poljoprivredne ili u gra�evno zemljište, − izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda, te − osiguranje uvjeta za zbrinjavanje komunalnog otpada. Ciljevi ure�enja naselja Drnje su: − redefinicija gra�evinskih podru�ja na na�in da se:

− površina za razvoj naselja usmjeri na prostore na kojima je ve� izgra�ena ili dijelom izgra�ena komunalna infrastruktura, kako bi se racionalizirala cijena izgradnje navedenog,

− ostvari sigurnost gradnje od poplava potoka Gliboki, udaljavanjem zona gradnje od potoka, a �ime se istovremeno postiže i o�uvanje prirodnih vrijednosti potoka,

− o�uvaju kvalitetne vizure na dominantne orijentire u prostoru – posebno župnu crkvu, te sakralna obilježja na raskrižjima,

− osigura daljnji razvoj središnjeg prostora naselja prvenstveno u funkciji društvenih i centralnih sadržaja, a ujedno i dovršetak oblikovanja podru�ja centra,

− osiguranje kvalitetnog ure�enja ambijentalno zna�ajnih prostora unutar naselja i to prvenstveno – zona oko župne crkve i tradicijske zelene površine sa sakralnim obilježjima koja markiraju raskrižja,

− održavanje i ure�enje gra�evina povijesno-kulturnih vrijednosti, prvenstveno upisom u registar zašti�enih na državnom nivou, �ime se osigurava mogu�nost participacije u državnim fondovima za zaštitu kulturne baštine,

− održavanje i unapre�enje ure�enja centralnog parka u središtu, što podrazumijeva zabranu nove gradnje unutar prostora parka, zabranu postave infrastrukturnih objekata i prekapanje parka za postavu instalacija, te zabranu postava reklamnih panoa na tom podru�ju,

− daljnje održavanje i ure�enje ambijentalno zna�ajnog prostora - pješa�ke veze s drvoredom od Drnja prema groblju,

− osiguranje daljnjeg razvoja podru�ja za stanovanje, pretežito individualnim tipom niske stambene izgradnje i to na dominantno dva kvalitetna prostora – podru�ju Gložje, isto�no od nove osnovne škole i podru�ju podvrtnica Lu�ke ulice, te dovršenje izgradnje na komunalno ure�enom, a još zna�ajnim dijelom neizgra�enom prostoru Posomok,

− osigura mogu�nost gospodarskih prostora izvan naselja, ure�enjem izdvojene gospodarske zone, − osiguranje cestovne veze naselja Drnje s planiranim kolodvorom Novo Drnje, na na�in da se osigura

direktan izlaz s kolodvora na D 20, − animiranje nadležnih županijskih i državnih tijela za pokretanje projekta definiranja statusa Roma koji

bespravno grade izvan gra�evinskih podru�ja na podru�ju op�ine, kao mjeru o�uvanja prostora i elementa socijalne politike Županije.


2-16

Ciljevi ure�enja naselja Botovo su: − redefinicija gra�evinskih podru�ja na na�in da se:

− površina za razvoj naselja usmjeri na prostore na kojima je ve� izgra�ena ili dijelom izgra�ena komunalna infrastruktura, kako bi se racionalizirala cijena izgradnje navedenog,

− omogu�i pretvaranje poljoprivrednih površina u središtu naselja u gra�evinske površine, prvenstveno komunalnim ure�enjem,

− osiguranje gospodarske zone na podru�ju op�ine, radi preseljenja komunalnih servisa, prvenstveno kamionskog parkiranja izvan stambenih zona,

− osiguranje vizure na dominantni orijentir u prostoru sakralno obilježje, Ciljevi ure�enja naselja Tor�ec su: − redefinicija gra�evinskih podru�ja na na�in da se:

− površina za razvoj naselja usmjeri na prostore najpogodnije orijentacije u odnosu na prometne smjerove, strane svijeta, vlasni�ke odnose nad zemljištem i o�uvanje kvalitete ruralne cjeline naselja,

− o�uvaju kvalitetne vizure na dominantne prostorne elemente, a posebno ostvari kvalitetan odnos mogu�e turisti�ke destinacije – starog mlina s tradicionalnim ruralnim okruženjem,

− osiguraju uvjeti gradnje unutar prostora ruralne cjeline koji �e objediniti interese o�uvanja ruralne cjeline i zadovoljenja potrebe za razvoj stanovanja, tihih poslovnih djelatnosti i pomo�nih djelatnosti poljoprivrednog gospodarstva,

− osigura daljnje ure�enje javnih izgra�enih prostora naselja prvenstveno u funkciji društvenih i centralnih sadržaja, a ujedno i dovršetak oblikovanja podru�ja centra,

− osiguranje kvalitetnog ure�enja ambijentalno zna�ajnih prostora unutar naselja i to prvenstveno – zona oko župne crkve i tradicijske zelene površine, kroz koju protje�e potok,

− održavanje ambijentalnih cjelina – zelenih otoka sa sakralnim obilježjima koja markiraju raskrižja, − održavanje i ure�enje gra�evina povijesno-kulturnih vrijednosti, prvenstveno upisom u registar

zašti�enih na državnom nivou, �ime se osigurava mogu�nost participacije u državnim fondovima za zaštitu kulturne baštine,

− održavanje i unapre�enje ure�enja središnjeg zelenog prostora središtu, što podrazumijeva zabranu nove gradnje unutar podru�ja, zabranu postave infrastrukturnih objekata i prekapanje prostora za postavu instalacija, te zabranu postava reklamnih panoa na tom podru�ju,

− osiguranje daljnjeg razvoja podru�ja za stanovanje, pretežito individualnim tipom niske stambene izgradnje i to na dominantno dva kvalitetna prostora – podru�ju Blažovo polje i podru�ju južno od groblja,

− osiguranje mogu�nosti ure�enja ribnjaka u rekreacijskoj funkciji i − osiguranje mogu�nosti prenamjene dijela naselja u prošireno podru�je izdvojene gospodarske zone –

pogona Betonska


2-17

2.3.2 Utvr�ivanje gra�evinskih podru�ja naselja u odnosu na postoje�i i planirani broj stanovnika, gusto�u stanovanja, izgra�enost, iskorištenost i gusto�u izgra�enosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno – povijesnih cjelina

Ciljevi od op�inskog zna�aja pri utvr�ivanju gra�evinskih podru�ja naselja, izgra�enosti, iskorištenosti i obilježja naselja su slijede�i:

− u op�inskom središtu i poticajnim razvojnim središtima treba odrediti zone specifi�nih namjena – prvenstveno radnih, komunalnih i društvenih i sportsko rekreativnih funkcija,

− u ostalim naseljima treba odrediti �estice društvenih i komunalnih funkcija, prvenstveno površine groblja i centra naselja, pretežno vezane uz sakralne gra�evine,

− utvr�ivanje zaštite naselja od štetnih utjecaja krajolika s visokim stupnjem gospodarske u�inkovitosti, posebno od radnih zona i gospodarsko – poljoprivrednih zona za uzgoj životinja velikih kapaciteta,

− uvažavanje vrijednosti i korištenje krajolika s visokim stupnjem prirodnosti i identiteta, posebno šumskih površina i vodotoka, kao kontaktnih prostora naselja.

Popis 1981.

stopa 81/01

Popis 1991.

stopa 91/01

Popis 2001.

Popis 2001.

EU

prosj. stopa

81i91/01

projekcija 2011.

razlika 2001. do

2011.

projekcija 2021.

razlika 2001. do

2012.

Drnje 1.174 -0,03 1.158 0,08 1.167 1.140 0,02 1.143 3 1.145 5

Botovo 322 0,08 300 0,87 327 319 0,47 334 15 350 31

Tor�ec 866 -0,97 786 -0,97 713 697 -0,97 632 -65 574 -123ukupno

prosje�no2.362

-0,312.244

-0,012.207 2.156

-0,162.109 -47 2.070 -86

OP�INA DRNJE

Stanovnici

Tablica 26 Pregled kretanja stanovnika Op�ine s projekcijom do 2011. i 2021.

Gra�evinska podru�ja naselja bila su u dosadašnjim prostornim planovima vrlo široko odre�ena, �esto pokušavaju�i povezati dijelove zaselaka koja su i gra�ena na raštrkani na�in, što je potrebno korigirati.

Obzirom na kretanje stanovništva potrebe za širenjem gra�evinskih podru�ja u narednom periodu nema. Prostori se trebaju osigurati iz razloga pove�anja broja doma�instava, što je posljedica smanjenja broja

�lanova po doma�instvu i pove�anja broja stanova.

Pov

ršin

a u

/ha/

Udi

o u

povr

šini

dr

ugih

nam

jena

%

Pov

ršin

a u

/ha/

Udi

o u

povr

šini

dr

ugih

nam

jena

%

Pov

ršin

a u

/ha/

Udi

o u

povr

šini

dr

ugih

nam

jena

%

Pov

ršin

a u

/ha/

Udi

o u

povr

šini

dr

ugih

nam

jena

%

Pov

ršin

a u

/ha/

Udi

o u

ukup

noj

povr

šini

%

Pov

ršin

a u

/ha/

Udi

o u

povr

šini

dr

ugih

nam

jena

%

Drnje 4,4933 40,02% 2,0941 18,65% 4,6401 41,33% 11,2275 9,04% 113,0275 90,96% 124,2550Botovo 0,0154 100,00% 0,0154 0,04% 36,9632 99,96% 36,9786Tor�ec 1,4134 7,29% 0,6133 3,16% 1,4634 7,54% 15,9056 82,01% 19,3957 25,94% 55,3837 74,06% 74,7794

ukupno 5,9067 19,28% 0,6133 2,00% 3,5575 11,61% 20,5611 67,11% 30,6386 12,98% 205,3744 87,02% 236,0130

Sve

ukup

no

ZAUZIMANJE POVRŠINA NASELJA PO NAMJENI

Urbano i tradicijsko zelenilo

Zone stanovanja Ukupno površine

zona druge namjene

NA

SE

LJE

Centralni sadržaji Groblje u naseljuZone sporta i

rekreacije

Tablica 27 Pregled udjela pojedinih zona unutar izgra�enog dijela u naseljima Op�ine Drnje


2-18

Obzirom da su svi sadržaji koje propisuje županijski prostorni plan za malo razvojno središte, kakvim se

smatra središte op�ine – naselje Drnje ve� prisutni u naselju, potrebno je ostvariti samo ve�u kvalitetu ponude i ure�enja navedenih prostora.

Stoga nije potrebno osiguravati nove prostore za razvoj društvenih sadržaja, ali niti smanjivati površinu njihovih �estica, kako bi mogle zadovoljiti eventualne potrebe za širenjem.

2.3.3 Unapre�enje ure�enja naselja i komunalne infrastrukture

2.3.3.1 Komunalna infrastruktura

Ciljevi ure�enja naselja u odnosu na opremljenost naselja komunalnom infrastrukturom odre�uju se kroz: − prioritetno izvo�enje sustava za odvodnju otpadnih voda – kao bilolagunu pojedina�no za Tor�rec i

zajedni�ki za Botovo i Drnje ili tehni�ki sustav sa spojem na MB ure�aj za pro�iš�avanje voda, − ure�enje novih dijelova naselja s visokom razinom ure�enja i opremanja ure�ajima komunalne

infrastrukture, − fazno izvo�enje infrastrukture u postoje�im dijelovima naselja do pune opremljenosti, − ure�enje gospodarskih zona na na�in da se osigura zaštita prostora od mogu�ih negativnih utjecaja

na okoliš, te − planiranje komunalnih infrastrukturnih sustava Op�ine kao dijelova šireg sustava Županijske razine.

2.3.3.2 Ambijentalno ure�enje naselja

Ambijentalnom ure�enju naselja potrebno je u narednom razdoblju posvetiti posebnu pažnju, prvenstveno radi potrebe da se o�uva i kvalitetno prezentira, te upotrijebi kao dio turisti�ke ponude, ono što je do sada ostalo sa�uvano u naseljima, a to je rijetko sa�uvana slika ruralnih naselja.

U tu svrhu je potrebno ambijentalno ure�ivati otvorene vodotoke, koji prolaze kroz naselja, kao i njihove kontaktne prostore u svrhu o�uvanja ambijentalnih osobitosti prostora.

Tako�er je potrebno i dalje održavati tradicijska obilježja na raskrižjima, a posebnu pažnju treba usmjeriti na lociranje elemenata kao što je prometna signalizacija na na�in da ne degradiraju kulturnu i vizualnu vrijednost obilježja.

Slika 14 Raskrižje u Drnju

Prostorni plan ure�enja Op�ine Drnje PLAN PROSTORNOG URE�ENJA

3-1

3 PLAN PROSTORNOG URE�ENJA

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske i zakonske odredbe odredili su kao na�elo tzv. «održivo planiranje prostora», odnosno primjenu modela «održivog razvoja» planiranog podru�ja.

Na�elo «održivog razvoja», pretpostavlja korištenje prirodnih resursa do mjere koja omogu�ava njihovo stalno obnavljanje, odnosno �im manje nepovratno uništavanje životne osnove cjelokupnog sustava.

Ve�ina prostora današnje jedinice lokalne samouprave – Op�ine Drnje, u potpunosti je promijenjeno u odnosu na prirodni okoliš, bilo izgradnjom naselja, bilo korištenjem resursa u gospodarske svrhe.

S druge strane odre�eni prostori - uz rijeku Dravu i podru�ja neposredno uz potok Gliboki zadržao je prirodne osobitosti specifi�nih ekosustava koji obuhva�aju rijeku, kontaktne plavne prostore, šume i neobra�ena podru�ja livada i gustiša.

Specifi�ni prostor prirodnih obilježja nastao ljudskim djelovanjem je podru�je jezera Šoderica. Daljnje korištenje prostora Op�ine treba usmjeriti u smislu ve�e gospodarske u�inkovitosti zona

eksploatacije mineralnih sirovina, urbaniziranih i kultiviranih prostora, te s druge strane pove�ane zaštite preostalih prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela.

Dodatnu pažnju posve�uje se zaštiti kulturnog naslje�a – kao osnova za utvr�ivanje identiteta i korištenje dijelova naselja paralelno s kultiviranim i prirodnim predjelima za razvoj kontinentalnog i kulturnog turizma.

3.1 PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRU�JU OP�INE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Prostorna i gospodarska struktura Županije dana Prostornim planom Županije razlikuje podru�ja prema prostornim osobinama kao:

− gradove i naselja u prostoru odre�ene kroz gra�evna podru�ja, − infrastrukturne koridore razli�itih razina – me�unarodne, državne ili regionalne, − vodne površine i vodni resursi, − poljoprivredno zemljište, − šumska podru�ja, − podru�ja ostalih namjena, koja se prvenstveno odnose na gospodarske i obrtne zone i druge

gospodarske objekte zna�ajnog utjecaja na prostor. Osnovno opredjeljenje prostorno – gospodarskog razvoja Županije je u osiguranju uvjeta za ravnomjerni

prostorno – gospodarski razvoj �itavog teritorija Županije. Jednako kao i na državnoj razini, i županijska tendencija je osnažiti ulogu gradova i naselja od 2.000 –

7.000 stanovnika, na na�in da postanu pokreta�i razvoja okolne ruralne sredine i preuzmu funkciju spone na osovini gospodarskih kretanja izme�u žarišta razvoja šireg prostora. To se može posti�i ravnomjernom izgradnjom mreže državnih institucija, razmještanjem gospodarskih sustava, usmjeravanje financijskog kapitala i dogradnju infrastrukturnih mreža ravnomjerno unutar prostora Županije.

Pri tome treba uzeti u obzir da u Županiji samo dva naselja nose osobine regionalnih središta – Koprivnica i Križevci, a ve� �ur�evac koji ima kategoriju razvojnog žarišta spada u manje regionalno središte.

Na podru�ju Koprivni�ko – križeva�ke županije razvijaju se dvije osovine urbanizacije – jedna je na liniji

Koprivnica Križevci, a druga na trasi podravske magistrale. Prostor Op�ine Drnje �ini podsustav unutar osovine Podravske magistrale. Naselje Drnje ima kategoriju

malog razvojnog središta s radijusom utjecaja do 10,0 km. Infrastrukturni sustav na razini Županije zamišljen je kao cjeloviti sustav mreža, koji u pojedinim

slu�ajevima i prelazi županijske okvire, što ovisi prvenstveno o tehni�kim karakteristikama i optimalnoj iskoristivosti pojedinog sustava. Infrastrukturni sustavi se smatraju tehni�kom podrškom urbanizacije i ne bi smjeli svojim trasama zna�ajno narušavati druge kvalitete krajolika i to prvenstveno gospodarske, te pejsažne i prirodne.

Prirodni resursi se u PPŽ valoriziraju kao vrijedni u gospodarskom i ekološkom smislu, a posebno se štite podru�ja vodonosnika, rijeke i drugi vodotoci, poljoprivredne površine i šumska podru�ja.

Podru�ja ostalih namjena odre�ena su prvenstveno temeljem veli�ine površina i gospodarskim zna�enjem na bilo državnom, županijskom ili lokalnom nivou.


3-2

Na�elno usmjerenje ure�enja prostora Op�ine Drnje, prema Prostornom planu Županije, uvjetovano je najviše gospodarskim korištenjem resursa mineralne sirovine – šljunka i pijeska, mogu�noš�u korištenja umjetnog jezera Šoderica u svrhu razvoja turizma s istovremenim o�uvanjem prirodnih osobitosti podru�ja i o�uvanja kulturno-povijesnih vrijednosti ruralnih naselja, posebno Tor�eca, kao i odnos naselja prema širem ruralnom podru�ju.

S obzirom na gospodarsku orijentaciju prostor Op�ine dijeli se na: − gospodarski prostor eksploatacije mineralnih sirovina kao specifi�ni prostor izuzetne gospodarske

vrijednosti, ali i podru�je obveze sanacije i ure�enja podru�ja, − prostor pretežito ruralnih razvojnih osobina i − prostor pretežito prijelaznih (urbano-ruralnih) razvojnih osobina, koji se poklapa s kontaktnim

podru�jem osovine razvoja Op�ine.

Gospodarski prostor eksploatacije mineralnih sirovina

Interes je u daljnjem razvoju grane eksploatacije mineralnih sirovina s naglaskom na preradu sirovine s ciljem dobivanja finalnog proizvoda.

Podru�ja namijenjena eksploataciji, dok su u funkciji ne korespondiraju s ostatkom prostora op�ine, s toga se nakon završetka eksploatacije sanacijskim postupkom trebaju preoblikovati na na�in da prostoru op�ine daju novu vrijednost, a ne da se pretvore u devastirana i opasna podru�ja.

Podru�je pretežito prijelaznih (urbano – ruralnih) razvojnih osobina

Podru�je razvojnih osovina koje ima prijelazne i urbane i ruralne karakteristike poklapa se sa zonom utjecaja glavnih prometnih cestovnih pravaca kroz Op�inu, a �ine ga:

− državna cesta D20 – Hodošan (D3) – Prelog – D. Dubrava – �elekovec – Drnje (D41) i − državna cesta D41 – GP Gola – Koprivnica – Križevci – Sesvete (D3).

Ovaj prostor karakterizira transformacija u gospodarskim djelatnostima u prostoru, promjena podru�ja

djelatnosti stanovništva (vezano i za generacijsku smjenu) i poja�ana izgradnja uz prometnicu i u njenoj neposrednoj blizini.

U narednom razdoblju je realno o�ekivati daljnju urbanizaciju podru�ja utjecaja državne prometnice, kao i pove�anje funkcija, posebno uslužnih i trgova�kih djelatnosti na tom potezu.

Da bi daljnji razvoj ovog tipa bio mogu�, predvi�a se uvo�enje slijede�ih mjera u korištenju i izgradnji prostora:

- zoniranje prostora odre�ivanjem podru�ja visoke gospodarske u�inkovitost – gospodarskih zona za razvoj poduzetništva, posebno u Drnju kao malom razvojnom žarištu,

− osiguranje mogu�nosti miješanja kako funkcija, tako i gra�evne strukture koja �e im odgovarati u ostalim naseljima koja gravitiraju osi urbanizacije,

− razgrani�enje urbanog i poljoprivrednog i šumskog zemljišta i podru�ja utjecaja vodotoka, − razgrani�enje izgra�enog i neizgra�enog prostora gra�evinskog podru�ja − ja�anje centraliteta središta Op�ine pove�anjem kvalitete funkcija – stambenih, radnih, uslužnih i

rekreacijskih, te osiguranjem prostora dogradnje i rekonstrukcije gra�evina društvenih djelatnosti, − omogu�iti stvaranje identiteta pojedinog naselja na osnovu lokalnih vrijednosti temeljenih bilo na

prirodnim obilježjima prostora, bilo na kulturno povijesnoj baštini.

Podru�je pretežito ruralnih razvojnih osobina

Odnos prema ruralnom prostoru i smjerovi ruralnog razvoja danas, su predmet razli�itih socioloških i ekonomskih istraživanja. Stereotipi urbanog života sa svim svojim varijantama doveli su krajem 20. stolje�a do trenda revalorizacije ruralnog prostora i pronalaženje na�ina njegova ure�enja i korištenja kao svojevrsne alternative, koja upravo svojim temeljnim osobinama daje životu posebnu kvalitetu. Osnova ruralnog gospodarstva i korištenja prostora bazira se na teoriji «održivog razvoja», odnosno iskorištavanju prirodnih resursa samo do mjere koja osigurava njihovo neprestano obnavljanje. Ovisno o osobinama, mogu se definirati više ili manje gospodarski u�inkoviti prostori Ruralna podru�ja tako se i dijele na gospodarski visoko u�inkovite prostore i prostore �iji direktni gospodarski u�inak, na primjer u vidu ekonomske dobiti po prostornoj jedinici, nije presudan za odre�ivanje svrhe i na�ina korištenja zemljišta.


3-3

Ocjenjuje se da �e komunalne kvalitete u smislu uvo�enja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture naselja lakše posti�i, ako se stanovništvu stvori osnova za gospodarski razvoj.

Gospodarski u�inkovitim ruralnim prostorom može se definirati: - izdvojena podru�ja za ure�enje tovilišta ve�eg kapaciteta – koja može biti jedna gospodarska

jedinica, odnosno posjed, ali i gospodarsko – poljoprivredna zona za više razli�itih korisnika, - obiteljsko gospodarstvo koje se može organizirati i unutar naselja ruralnog prostora, uz uvjet

ograni�enja broja uzgajanih životinja, - površine gospodarskih šuma, neovisno o vlasništvu. Usmjerenje razvoja bazira se na ure�enju ruralnog krajolika koje može imati gospodarske u�inke

usmjerene na tržište unutar Županije, ali i šireg prostora. Ovakvo razvojno usmjerenje ruralnog podru�ja Op�ine tako�er se može kombinirati s rekreacijsko – turisti�kom ulogom prostora �iji pretežiti korisnici mogu biti stanovnici Koprivnice, ali i šire.

Manje gospodarski u�inkoviti ruralni prostor je sav preostali poljoprivredni i mješoviti – poljoprivredni i šumski prostor.

Razli�itim mjerama na razini Županije, ali i Op�ine trebalo bi poticati korištenje poljoprivrednog zemljišta na na�in da se osigura njegova permanentna ure�enost, kako bi se zaustavila danas sve više prisutna tendencija zapuštanja obradivih površina, a time i degradacija kultiviranog krajolika.

Konfiguracija i vrsta tla, veli�ina zemljišne jedinice poljoprivrednog posjeda i prisutne poljoprivredne kulture na podru�ju Op�ine, nemaju osobine gospodarski u�inkovitog poljoprivrednog prostora. Poljoprivredne površine doma�instvima su jedan od izvora prihoda ili ih se koristi u svrhu uzgoja doma�ih životinja.

Preostala poljoprivreda može biti zanimljiva uvo�enjem kultura i na�ina proizvodnje koje su primjerene manjem posjedu i vrsti tla, a da ipak daju i odre�ene ekonomske rezultate, koji ne trebaju imati zna�ajnu prihodovnu ulogu u odnosu na druge djelatnosti kojima se stanovništvo Op�ine bavi.

3.2 ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Organizacija prostora Op�ine zasniva se na korištenju prostora na na�in da se formiraju razli�iti tipovi prostora u me�usobnom odnosu. Princip odre�ivanja optimalnog tipa je vrednovanje po�etne morfološko - biološke osnove, zate�enog stanja i pretpostavljenog u�inka, a krajnji cilj djelovanja je mogu�nost kontinuiranog korištenja prostora u odabranu svrhu, kroz duži vremenski period.

Rezultat, ovisno o ulaznim prostornim karakteristikama može se vrednovati: − gospodarski – kao prostor �ije osobine mogu doprinijeti gospodarskom razvoju zajednice, − sociološki – kao prostor �ije osobine mogu unaprijediti društvene aktivnosti sredine i u tom smislu

sadržajno pove�ati kvalitetu života stanovnika unutar gravitacijskog podru�ja ili − ekološki – kao prostor �ije osobine mogu biti osnova za održavanje ili pove�anje biološke raznolikosti,

a time uspostave kvalitetnog odnosa prirodne ili prirodi bliske sredine u odnosu na urbaniziranu. Za Op�inu Drnje se ocjenjuje da je za najve�i dio teritorija najprimjereniji od ova tri vrijednosna kriterija

gospodarski kriterij. Najvažniji potencijal Op�ine je mogu�e korištenje prostora kao resursa s osnovom u eksploataciji mineralnih sirovina, turisti�ki potencijal, razvoj malog gospodarstva, a zatim poljoprivreda i šumarstvo. Primarna sociološka kategorija se odnosi na odre�ivanje stambene kvalitete naselja. Vrijednost prostora kao sociološke kategorije, koja tako�er može imati i gospodarski u�inak, je ure�enje prirodi bliskih prostora u rekreativne svrhe, što je na podru�ju naselja ve� prisutno i tradicijski.

Prema navedenim kriterijima sav prostor Op�ine može se podijeliti na: - prostor naselja koji se dijeli na izgra�ene prostore, prostore rezervirane za širenje naselja i specifi�ne

površine unutar naselja kao ostatke tradicijskog korištenja zemljišta ili rezultat povijesnog razvoja, - izdvojena gra�evinska podru�ja za gospodarske djelatnosti – bilo eksploatacijska podru�ja ili poslovne

zone, - kultivirane površine izvan naselja koje se koriste kao isklju�ivo poljoprivredno ili šumsko zemljište, sa

ograni�enim mogu�nostima gradnje isklju�ivo u svrhu gospodarski u�inkovitog sto�arstva i to samo na dijelu poljoprivrednog prostora,

- prostor prirodnih predjela koji objedinjava šume, vodotoke, uklju�uju�i njihov plavni prostor – pojaseve vlažnih livada i vodene površine.

Infrastrukturne gra�evine koje se pojavljuju u prostoru tehni�ki su element naselja i promatraju se izdvojeno bez obzira što prakti�no mogu zauzimati zna�ajnu površinu u prostoru ili bitno utjecati na njegovu transformaciju.


3-4

3.2.1 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgra�ene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) – tablica 3.

Red broj

OP�INA DRNJE Oznaka Ukupno ha% od površine

Op�ine% od površine

Županijestan/ha

ha/stanovni

1.0

Gra�evinska podru�ja /ukupno/ 244,0683 8,17% 0,1398% 8,83– izgra�eni dio GP/ukupno GP 79,93%– izgra�eni, odnosno ure�eni dio GP 195,0937 6,53% 0,1117% 11,05– neizgra�eni dio GP 48,9746 1,64% 0,0280% 44,02Izgra�ene strukture van gra�.podru�ja /ukupno/ 216,9067 7,26% 0,1242% 9,94– postoje�a eksploatacija Keter IV (Bilokalnik) E3 45,0000 1,51% 0,0258%– planirano proširenje eksploatacije Keter na podru�je Mladje (Bilokalnik)

E333,5267 38,46% 0,0192%

– postoje�a eksploatacija Mla� (Luka�i�) E3 4,3800 0,15% 0,0025%– planirana eksploatacija Mla� 1 (Luka�i�) E3 59,1208 1,98% 0,0339%– eksploatacija Autoput (Marin mont) E3 5,2000 0,17% 0,0030%– ugostiteljsko-turisti�ka zona uz jezero Šoderica T2 26,2000 0,88% 0,0150%

– postoje�a proizvodna zona uz eksploataciju Keter

I1

9,8074 0,33% 0,0056%– postoje�a proizvodna zona uz Tor�ec (Bilokalnik -Betonska) s planiranim proširenjem

I17,9122 0,26% 0,0045%

– planirana proizvodna zona uz eksploataciju Mla�1 I1 5,9000 0,0034%– planirana pretežito proizvodna zona uz Botovo I1, I2 10,4157 8,81% 0,0060%– postoje�a poslovna zona uz željezni�ku postaju Botovo

K8,3193 3,17% 0,0048%

– legalizacija �estice postoje�eg lova�kog doma R6 0,5463 0,02% 0,0003%– postoje�e poljoprivredno gospodarstvo izme�u Tor�eca i Drnja PG 0,5783 0,02% 0,0003%Poljoprivredne površine /ukupno/ P 1.939,6540 64,92% 1,1107% 0,8997– osobito vrijedno obradivo tlo P1 0,0000 0,00% 0,0000%– vrijedno obradivo tlo P2 442,6778 14,82% 0,2535%– ostalo obradivo tlo P3 1.496,9762 50,10% 0,8572%

8,2455

6,3190Šumske površine /ukupno/ Š 302,9285 10,14% 0,1735% 0,1405– gospodarske šume Š1 171,0919 5,73% 0,0980%– zaštitne šume Š2 70,7198 2,37% 0,0405%– šume posebne namjene Š3 61,1168 2,05% 0,0350%

1.5 Ostale poljopr.i šumske površine PŠ 20,7257 0,69% 0,0119% 0,0096Vodene površine /ukupno/ V 262,6948 8,79% 0,1504% 0,1218– rijeka Drava 118,2120 3,96% 0,0677%– jezero Šoderica 87,1779 2,92% 0,0499%– vodotoci - potoci i kanali 2,8652 km 57,3049 1,92% 0,0328%Ostale površine /ukupno/ 0,9633 0,03% 0,0006% 0,0004– groblje Drnje - dio izdvojenog podru�ja G 0,9633 0,03% 0,0006%– postoje�a trafostanica Drnje IS1 0,5805 0,02% 0,0003%– koridor za planirani kolodvor Novo Drnje IS2 8,2402 0,28% 0,0047%Op�ina Drnje /ukupno/ 2.987,9413 100,00% 1,7109% 1,3859

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAM JENU POVRŠINA

GP

– dio podru�ja ostalog obradivog tla /P3/ predvi�eno kao istražni prostor za dugoro�no širenje eksploatacije Mladje /ne zbraja se u iskazu/– dio podru�ja ostalog obradivog tla /P3/ predvi�eno kao istražni prostor za dugoro�no širenje eksploatacije Mla� 1 /ne zbraja se u iskazu/

1.6

1.7

1.1

1.2

1.3

1.4

Tablica 28 TABLICA BR. 3. prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova – iskaz površina prema kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina


3-5

3.2.2 Gra�evinska podru�ja naselja i izdvojena gra�evinska podru�ja naselja

Zauzimanje prostora naselja odre�eno je granicom gra�evinskog podru�ja naselja, a površine unutar nje podijeljene su na izgra�ene dijelove naselja i površine za razvoj naselja.

Izgra�enim površinama smatraju se − površine pretežito zaposjednute gra�evnom strukturom, na koje je mogu�e pristupiti s javne,

prometne površine, bez obzira na razinu komunalnog ure�enja zemljišta; − komunalno ure�ene, a neizgra�ene zone unutar gra�evinskog podru�ja za koje je na snazi detaljni

plan ure�enja, (unutar naselja za sada nema važe�ih detaljnih planova ure�enja), − ure�ene gospodarske, sportske i rekreacijske površine na kojima se ne predvi�a izgradnja gra�evina, − ure�ene površine urbanog ili tradicijskog zelenila (parkovi, dje�ja igrališta, šetališta, drvoredi i druge) i − komunalno ure�eni, a neizgra�eni, središnji dijelovi postoje�ih stambenih ulica, koje je mogu�e urediti

formiranjem gra�evnih �estica (interpolacija �estica unutar izgra�ene strukture). Podru�jima za razvoj naselja smatraju se pretežito neizgra�ene, odnosno komunalno neure�ene površine

unutar granica gra�evnog podru�ja, na koje se predvi�a širenje naselja u svrhu izgradnje gra�evne strukture ili ure�enja vanjskih površina.

Podru�ja za razvoj naselja u pravilu se ure�uju na temelju detaljnih planova ure�enja. Izuzetno se takvi prostori mogu ure�ivati i na osnovu op�ih uvjeta ure�enja prostora unutar pojedine funkcionalne zone, ukoliko se radi o gra�evnim �esticama društvene ili gospodarske namjene, odnosno o površinama koje su po svojim prostornim obilježjima, a u odnosu na okolnu gra�evnu strukturu bliže definiciji zone nego pojedina�ne gra�evne �estice ili ukoliko se radi o stanovanju namijenjenim dijelovima naselja koji se radi prilagodljive postoje�e parcelacije mogu jednostavno formirati u gra�evne �estice interpoliranjem (formiranjem) parcele za uli�ni koridor.

3.2.2.1 Funkcionalne zone

Osnovna funkcionalna podjela prostora za sva naselja na�elno se odre�uje ovim planom. Podru�ja naselja razgrani�avaju se prema pretežitosti sadržaja na: − stambene zone, − zone centralnih i društvenih sadržaja, − zone sporta i rekreacije, − prostore urbanog i tradicijskog zelenila, te − podru�ja prirodnih prostora – vodene površine unutar naselja. Stambene zone odre�uju se kao podru�ja pretežito stambene namjene uz koju se mogu dodatno ure�ivati

prostori i graditi gra�evine kompatibilnih gospodarskih i društvenih djelatnost i to: − pojedina�ne gra�evne �estice poslovnih sadržaja, odnosno tihih i �istih gospodarskih djelatnosti i

društvenih djelatnosti odgoja, obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, vjerskih zajednica i udruga gra�ana, te

− kao prate�e gra�evine, odnosno dijelovi gra�evina osnovne namjene na pojedina�nim �esticama stambene namjene.

Zone centralnih i društvenih sadržaja �ine osnovu javnog i društvenog života naselja a naj�eš�e �ine

prostor izgradnje gra�evina odgoja, obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, trgova�kih sadržaja dnevne opskrbe i prostorija upravnih tijela na razini mjesta, odnosno dijela mjesta. Zone centra �esto se formiraju oko povijesnih središta naselja, koje obi�no obilježava najzna�ajnija vjerska gra�evina naselja, crkva ili kapela, te mjesni trg ure�en kao parkovna ili neizgra�ena površina za okupljanja.

Obzirom na funkcije, prema kojima je Drnje, unutar mreže središnjih naselja, svrstano u malo razvojno središte (odnosno ve�e lokalno) postoje�e površine centralnih sadržaja u Drnju dovoljne su za prihvat mogu�nosti dogradnje postoje�ih gra�evina, stoga se ne predvi�aju nove. Izuzetak je površina �estice preko puta crkve u Drnju, na kojoj je bila izgra�ena stara škola (danas srušena), a koju se ovim planom predvi�a iskoristiti za gra�evinu javne namjene.

Unutar zona centralnih i društvenih funkcija stambeni sadržaji mogu se pojavljivati samo kao postoje�e

stanovanje (koje je mogu�e rekonstruirati, odnosno izvršiti zamjensku gradnju), a nova stambena gradnja mogu�a je samo kao prate�i sadržaj gra�evini koja ima osnovnu poslovnu namjenu.


3-6

Slika 15 Osnovna škola u Drnju sa školskom dvoranom i predvrtom – parkom.

Zone sporta i rekreacije podru�ja su specifi�no namijenjena ure�enju prostora i izgradnji društvenih sadržaja sporta i rekreacije. Ove zone posebno se izdvajaju iz podru�ja izgradnje drugih vrsta društvenih djelatnosti jer zauzimaju velike površine naselja. Najzna�ajnije su nogometna igrališta u Drnju i Tor�ecu. Osim prate�ih sadržaja sportskih klubova sa svla�ionicama, unutar �ijih gra�evina se može organizirati i manji ugostiteljski sadržaj, na tim površinama mogu se ure�ivati isklju�ivo otvorena sportska igrališta, ali nije predvi�ena mogu�nost gradnje sportskih dvorana. Školska sportska dvorana izgra�ena je uz školu u Drnju i ona zadovoljava potrebe i za funkciju op�inske sportske dvorane.

Prostorima urbanog i tradicijskog zelenila smatraju se površine unutar naselja ure�ene kao parkovni

prostori razli�itih tipova od tradicijskih mjesnih zajedni�kih zelenih površina, što je specifi�no za Tor�ec, javnih parkova – kao centralni park u Drnju, dje�jih igrališta, drvoreda ili ure�enih, zelenih proširenja ulica. Definiraju se kao specifi�ne površine na kojima je gradnja izuzetno ograni�ena, odnosno nije dozvoljena upravo zbog razloga njihova o�uvanja od gradnje.

Ono što se može graditi na takvim površinama su po jedna manja sakralna gra�evina ili sakralna ili javna plastika (kapelica, poklonac, raspelo, spomen obilježje, skulptura ili fontana), ure�enje staza-šetnica, postava klupa i urbane opreme koja služi ure�enju prostora. Druga gradnja nije dozvoljena, kao ni postava trafostanica, TK stanica, plinskih redukcijskih stanica, nadstrešnica za stajališta putnika u javnom prijevozu, kao što nije dozvoljeno prekapanje ovih površina infrastrukturnim instalacijama, postava stupova zra�ne nn ili telefonske mreže, eko-otoka sa kantama za otpad i sli�ni zahvati koji bi narušili dignitet prostora, pogotovo ukoliko se unutar zelene površine nalazi sakralno obilježje.

Tradicijsko zelenilo u središtu Tor�eca danas se dijelom koristi kao prostor konji�kog sporta i to

preponskog jahanja, što je nenametljivo i kvalitetno korištenje prostora jer se ne vrše zahvati nikakve gradnje, ve� samo postave montažnih naprava.

U dijelu Tor�eca, unutar podru�ja zelenila nalazi se i jezero – rekreacijski ribnjak za koji je predvi�eno zadržavanje takve funkcije, u organizaciji ribi�kog društva.

Tradicijsko zelenilo u najve�em dijelu površine rješenjem Državne uprave za zaštitu kulturne baštine dobilo je status preventivne zaštite, kao dio ruralne cjeline, a ovim planom ga se tretiraju�i prostorom bez mogu�nosti gradnje želi o�uvati u na�inu korištenja.


3-7

Slika 16 Dio tradicijskog zelenila u Tor�ecu koristi se za konji�ki sport

Podru�ja šuma posebne namjene, koje �ine kontaktni prostor naselja, a dio su inundacijskog pojasa potoka Gliboki, tako�er su posebno ozna�ena na kartografskim prikazima gra�evinskih podru�ja naselja, s primarnim ciljem o�uvanja dijelova prirodnih ekosustava u neposrednom kontaktu s naseljem.

Za razliku od zelenila koje je artificijelno oblikovani prostor, šume se i bez posebnog ure�ivanja smatraju dovršenim podru�jima u smislu ure�enosti. Na ovim podru�jima planira se isklju�ivo održavanje, a ure�enje samo u smislu rekreativnog korištenja šume uz minimalne intervencije koje se svode na ure�enje planinarskih i trim staza, te postavu odmorišta u obliku klupa za sjedenje, odnosno sli�nih manjih zahvata koji ne narušavaju prirodni okoliš.

Slika 17 Potok Gliboki u Drnju koristi se za rekreacijski ribolov


3-8

3.2.2.2 Pregled zauzimanja površina naselja u odnosu na pretežitost namjene za izgra�ene i planirane dijelove naselja

Gra�

evin

sko

podr

u�je

na

selja

NA

SE

LJE

Uku

pno

gra�

evin

sko

podr

u�je

/ha/

Sta

mbe

ne z

one

/ha/

Cen

traln

i sad

ržaj

i /ha

/

Pov

ršin

e za

in

frast

rukt

urne

ser

vise

/h

a

Zona

spo

rta i

rekr

eaci

je /h

a/

Urb

ano

i tra

dici

jsko

ze

leni

lo /h

a/

Gro

blje

/ha

/

Sta

novn

ici 2

001.

EU

i pl

anira

no p

ove�

anje

do

202

1.

potro

šnja

zem

ljišt

a st

amb.

zon

e po

st

anov

niku

/m2/

Sta

novi

200

1./

plan

irano

pov

e�an

je

2021

.

potro

šnja

zem

ljišt

a st

amb.

zon

e po

sta

nu

/m2/

Botovo 25,7007 25,6853 0,0154 319 805 520 494Drnje 99,8257 88,5982 4,4933 2,0941 4,6401 1.140 777 112 7.911gradnje, naselje Roma u Drnju 1,0437 1,0437Tor�ec 68,5236 49,4793 1,4134 1,7901 15,3346 0,5062 697 710 65 7.612

195,0937 164,8065 5,9067 3,8842 19,9901 0,5062 2.156 764 697 2.365Botovo 11,2779 11,2779Drnje 30,2047 28,6357 0,6552 0,9138Tor�ec 7,4920 6,9575 0,5345

48,9746 46,8711 0,6552 0,5345 0,9138Botovo 36,9786 36,9632 0,0154 350 1.056 520 711Drnje 131,0741 118,2776 5,1485 2,0941 5,5539 1.145 1.033 112Tor�ec 76,0156 56,4368 1,4134 0,5345 1,7901 15,3346 0,5062 574 983 0

244,0683 211,6776 6,5619 0,5345 3,8842 20,9039 0,5062 2.069 1.023 632 3.349ukupno

izgra�eno (ure�eno)

površine za razvoj

ukupno izgra�eno i površine za razvoj

ukupno

ukupno

Tablica 29 Pregled zauzimanja površina unutar naselja

Odnos izgra�enih, odnosno ure�enih površina naselja i površina za razvoj naselja dan je podijeljeno po funkcionalnim zonama koje definiraju pretežitost namjene. Navedene planirane površine mogu se u manjoj mjeri modificirati kroz izradu urbanisti�kih ili detaljnih planova ure�enja ili pojedina�no po �estici ukoliko se radi o

javnom sadržaju.


3-9

Kona�ni sumarni odnos potreba i planiranih površina može se sagledati kroz slijede�u tabelu, koja uspore�uje ciljevima definirane potrebe i planski odre�ene površine, te daje usporedbu prema trenutno važe�em prostornom planu.

NA

MJE

NA

PR

OS

TO

RA

stan

je z

auze

tost

i pov

ršna

20

04./h

a/

pret

post

avlje

ne p

otre

be n

a o

snov

u p

oras

ta s

tan

ovn

ika

do

2021

. /ha

/

plan

irano

sta

nje

pov

ršin

a za

ra

zvoj

nas

elja

do

2021

. /ha

/

plan

iran

e uk

upne

pov

ršin

e na

selja

202

1. /h

a/

do s

ada

plan

irano

sta

nje

gra�

evin

skih

pod

ru�ja

nas

elja

pr

ema

PP

biv

še o

p�in

e K

opriv

nica

/h

a/

odno

s P

PU

O 2

004.

i P

P o

p�in

e K

opriv

nica

(19

78-1

998.

) /h

a/

stanovanje 164,2011 0,5000 46,8711 211,6776 283,9200 -72,2424

druge namjene 30,3943 0,5000 1,0438 32,4978 19,0000 13,4978

UKUPNO 194,5954 1,0000 48,9746 244,0683 302,9200 -58,8517

Tablica 30– Pregled odnosa postoje�ih i planiranih površina za razvoj naselja i odnos prema trenutno važe�em PP (bivše) op�ine Korivnica.

Planiranje do sada nije zna�ajno diferenciralo prostore, ve� je ukupan prostor prikazan kao mješovito gra�evinsko podru�je. Diferencijacija površina unutar granica gra�evinskih podru�ja na funkcionalne zone ukazuje na pove�anje planiranih površina koje nisu stambene iako se zapravo radi o konstataciji postoje�eg stanja, posebno u odnosu na prostore tradicijskog zelenila.

Stambene površine, ovim se planom smanjuje za cca 72, 0 ha u odnosu na važe�i PP bivše op�ine Koprivnica,a ukupno gra�evinsko podru�je za cca 59,0 ha.

3.2.2.3 Karakteristi�ni uzorci (matrica) naselja

Na�in stanovanja je ogledalo radnih i kulturoloških osobina stanovništva i o�ituje se u tipologiji gradnje i organizaciji površina unutar gra�evne �estice.

Podru�jima karakteristi�nih uzoraka naselja podrazumijevaju se dijelovi naselja u kojima prevladava istovjetna gra�evna tipologija, odnosno jednolika stambena gusto�a, veli�ina zemljišne �estice po stambenoj jedinici, jednolike površine zauzimanja zemljišne �estice gradnjom, katnost, tipologija gradnje, te jednoliki na�in ure�enja i korištenja gra�evne �estice u odnosu na osnovnu, te prate�e i pomo�ne funkcije.

Karakteristi�ni uzorci gra�evne strukture naselja dijelom su posljedica tradicionalne izgradnje naselja, a

dijelom i planske urbanizacije na temelju dosadašnjih prostornih i urbanisti�kih planova ure�enja prostora. Tako�er se diferenciraju javni prostori ili prostori zajedni�kog korištenja od stambene gradnje. Od stambenih uzoraka najprisutnija je ruralna matrica gradnje, koji ima dva osnovna podtipa – �esticu s

podvrtnicom – s direktnim kontaktom s površinom polja u produžetku podvrtnice i tip �estice bez podvrtnica, gdje se �esticama paralelnih ulica vrtovi spajaju me�usobno – tipi�no za dio Drnja – Židovaroš.

Obje navedene matrice odnose se na individualni tip stanovanja s prate�im poljoprivrednim gospodarstvom i organizacijom �estice u kojem je stambena ku�a orijentirana na pristupnu ulicu, a poljoprivredno gospodarstvo se razvija u stražnjem dijelu �estice. U oba tipa ulicu �ini niz takvih �estica koje se uz nju redaju jedna do druge, bez razmaka me�u njima.

Višestambena gradnja nastala je isklju�ivo sporadi�no, kao što je npr. zgrada uz željezni�ku postaju Drnje, u Tor�ecu.

Specifi�ni uzorak naselja �ine središta Drnja i Tor�eca, koje se razvilo nizanjem katnih gra�evina javne

namjene sa sjeverozapadne strane javne parkovne površine. Prostor centra širi se transformacijom najbližeg kontaktog prostora iz stambenog u javni (poslovni ili društveni sadržaj), a najprije se takav proces uo�ava na prostoru s druge strane glavne ulice uz centralni mjesni park.


3-10

Javna gradnja koja je nastala gradnjom samostoje�ih gra�evina ili kompleksa gra�evina na pojedina�noj

�estici tako�er je prisutna u Drnju i Tor�ecu izvan prostora središta i takvim su uzorkom gra�ene – škola, trgovine i drugi kompleksi kao što je mlin u Tor�ecu ili pojedina�na gradnja javne namjene.

3.2.2.3.1 Tradicionalna ruralna matrica - niske individualne stambene gradnje

Ruralna matrica izašla je iz tradicionalnih oblika gradnje naselja nizinskih predjela, kao posljedica gospodarske osnove temeljene na poljoprivredi kao osnovnoj, a naj�eš�e i jedinoj gospodarskoj djelatnosti.

Tradicionalna organizacija gra�evne �estice se o�ituje u odnosu stanovanja i gospodarske – poljoprivredne funkcije na na�in da su obje namjene jednako vrednovane.

Stambeni dio �estice je površinom manji, formiran je s uli�ne strane posjeda i obi�no sadrži samo obiteljsku ku�u i uz nju manje dvorište.

Poljoprivredni dio �estice je u pravilu površinom dvostruko ve�i od stambenog i sadrži gospodarske zgrade za spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, kao i otvorene i zatvorene prostore za držanje stoke i peradi.

Za tradicionalnu ruralnu matricu je u gospodarskom i sociološkom smislu važna veza prostora naselja sa prostorom poljoprivrednih površina koje stanovništvo naselja obra�uje. Naj�eš�e se poljoprivredna zemljišta direktno nastavljaju na gospodarski dio gra�evne �estice, tako da je u organizacijskom smislu pojam ruralnog naselja širi i ne zaustavlja se na granicama stambene �estice. Tipi�an primjer je naselje Tor�ec, gdje prakti�no svaka �estica ima podvrtnicu, koja je direktno vezana na obradivi prostor polja.

Na nestanak tradicionalne ruralne organizacije prostora bitno utje�u i op�e razvojni trendovi društva,

prvenstveno proces okrupnjavanja poljoprivrednog posjeda, koji ovakvu tradicionalnu ruralnu matricu zamjenjuje novim oblicima. Prostorna transformacija ruralne matrice o�ituje se kroz:

− odvajanjem gospodarskih površina na �estici od poljoprivrednih površina, formiranjem nove ulice u pozadini i

− promjenom u izgra�enim dijelovima naselja – izgradnjom podvrtnica za gospodarske nepoljoprivredne namjene,

− interpolacijom višestambenih gra�evina unutar matrice – odstupanje od matrice koje nije tipi�no, a pojavljuje se u nekoliko pojedina�nih slu�ajeva.

Slika 18 Tor�ec – u glavnoj ulici gotovo sva osnovna gra�evna struktura je jednoobrazno gra�ena – poluugra�ene prizemnice s dva prozora na uli�nom pro�elju, krovnom plohom orijentiranom na ulicu i „lastavicama“ na zabatu

Unutar ove matrice pojavljuju se i specifi�ni uli�ni potezi, kao prepoznatljive cjeline naselja, obilježene izrazito o�uvanom gra�evnom strukturom iz pojedinog vremenskog razdoblja. Iz tog razloga pokrenut je postupak za zaštitu Tor�eca, jer se �itava struktura naselja sa�uvala iznadprosje�no.


3-11

Doduše tradicijska gradnja s po�etka 20. stolje�a promijenjena je, ali su ku�e sa�uvale katnost (gotovo sve su prizemnice), identi�nu orijentaciju u odnosu na ulicu, identi�nost gra�evnih oblika (poluugra�ena struktura gradnje – sve su gra�ene uz jednu bo�nu me�u) radi �ega uli�ni niz ima uo�ljivu jednoobraznost i identi�nost u organizaciji �estice (stanovanje, poljoprivredno-gospodarski dio i podvrtnica).

Daljnja gradnja na prostoru naselja op�ine predvi�a se i nadalje na ovakav na�in. Posebno se uvjetuje zadržavanje gra�evinske na regulacijskoj liniji ulice, poluugra�ena struktura gradnje

(na me�i ili uz me�u), visina gradnje na razini prizemnica i visokih prizemnica i ulaz u gra�evine sa strane dvorišta.

U podru�jima za razvoj naselja (nova zona u južnom dijelu Tor�eca i u Drnju uz osnovnu školu) – novi dijelovi naselja, a posebno oni neizgra�eni dijelovi naselja za koje se predvi�a izrada planova ure�enja užeg podru�ja, mogu�a su odre�ena odstupanja uvjetovanim suvremenim stambenim potrebama, a koje se najviše o�ituju u:

− odmicanju gra�evinske linije ulice od linije regulacije u dubinu �estice, − omogu�avanje gradnje garaže koja je integrirana s osnovnom gra�evinom u jednu cjelinu kao

gra�evni kompleks, − formiranje �estica manje dubine i površine, odnosno �estica bez podvrtnica. U Drnju, u zoni uz školu mogu�e je isklju�ivo kroz izradu plana ure�enja užeg podru�ja predvidjeti i

izgradnju višestambenih gra�evina na vlastitim �esticama (tip urbane vile)i visine do P+2.

Slika 19 Netipi�na višestambena gradnja u Tor�ecu.

3.2.2.3.2 Zbijena ruralna matrica

Tipi�an primjer je podru�je Židov varoš u Drnju. Karakteristika podru�ja je manja gra�evna �estica, koja se s bo�nih i stražnje strane nastavlja na druge stambene �estice.

Organizacija površina unutar takvih �estica razlikuje se od prethodne matrice radi �injenice da se me�usobni odnos gra�evina treba prilagoditi manjem prostoru, pa se grade stambeno – gospodarski kompleksi ovisno o raspoloživom prostoru �estice. Izgra�enost pojedina�ne �estice na ovom podru�ju je ve�a nego kod tipi�ne ruralne matrice.

Daljnja izgradnja prilago�avat �e se postoje�oj strukturi. Unutar ovog podru�ja manje su mogu�nosti interpolacije bu�nih i potencijalno opasnih gospodarskih djelatnosti.

Dio podru�ja Židov varoš, je upravo zbog strukture i o�uvanog gra�evnog fonda predloženo za zaštitu kao povijesna cjelina naselja.

3.2.2.3.3 Socijalna gradnja – bespravno izgra�eno naselje Roma jugoisto�no od Botova

Matrica gradnje u naselju je nepravilna, a uspostavljena je nasumce. Površina �estica i veli�ina gradnje manji su od uobi�ajene za ostala naselja. Potrebno je izvršiti katastarsku izmjeru i gruntovnu uknjižbu, te izraditi parcelaciju.

Kako su javne površine – prilazni putovi tako�er nedovoljno dimenzionirani – najkvalitetnije rješenje je izrada detaljnog plana ure�enja ili urbanisti�kog plana ure�enja, kojim bi se usmjerila daljnja izgradnja na ovom podru�ju.


3-12

Obzirom na specifi�ne uvjete minimalna �estica u ovom podru�ju dimenzionira se na 10,0 m širine i 200,0 m2 površine.

Unutar podru�ja ne predvi�aju se druge funkcije, osim stanovanja. Alternativno rješenje je socijalni program preseljenja kompletne populacije u naselja – na �estice koje su

napuštene ili zapuštene, uz odgovaraju�u naknadu vlasnicima, a �ime bi se uštedjelo na komunalnoj infrastrukturi za opremanje izdvojenog romskog podru�ja.

3.2.2.3.4 Središta naselja

Središta naselja na podru�ju op�ine i to naselja Drnje i Tor�ec formira grupa javnih gra�evina. Drnje ima dva središta – jedno je uz župnu crkvu, gdje se nalazila i stara škola, ali i novi centar sa svim

ostalim središnjih funkcijama, osim osnovne škole. Tipologija gradnje je uli�ni niz, a katnost je ve�a, primjerena javnim funkcijama. U Tor�ecu, iako sli�no oblikovano središte naselja zadržalo je prizemnu visinu gradnje. Daljnja gradnja u oba naselja zadržava karakteristike postoje�e gradnje, odnosno daljnju gradnju u

središtima potrebno je usmjeriti na dovršetak i održavanje postoje�e gradnje.

Slika 20 Gradnja u središtu Drnja – katnica javnih funkcija

Slika 21 Javna gradnja u središtu Tor�eca


3-13

3.2.2.3.5 Pojedina�na gradnja društvenih i/ili javnih sadržaja

Pojavljuje se kao intrepolacija unutar stambene strukture, ali se od nje razlikuje namjenom i oblikovanjem, a ponekad samo namjenom dok je oblikovanje identi�no ostatku naselja.

Tipi�an primjer je interpolacija �estice osnovnoškolskog kompleksa u Drnju, koji postaje osnova za daljnje širenje stanovanja uz školu kao jezgru.

Osim ovog tipi�nog društvenog sadržaja koji odudara od okolne gradnje, tako�er postoji nekoliko prostora koji mogu postati pokreta�ki razvojni utjecaj za naselja.

Jedan od njih je kompleks starog mlina u Tor�ecu. O�uvana struktura i ambijentalno okruženje podloga su za transformaciju gra�evine u turisti�ko-ugostiteljsku destinaciju, uz preduvjet da turisti�ka zajednica uzme u obzir korištenja ovakvih potencijala i pomogne u njihovoj promociji.

Slika 22 Ugostiteljstvo u Drnju

Slika 23 Stari mlin u Tor�ecu (u fazi rekonstrukcije)


3-14

3.2.2.3.6 Mali parkovi s tradicijskim obilježjima

Prostori na raskrižjima putova u naselju ili na izlazu iz naselja tradicijski su obilježavani sakralnim plastikom – kapelama, pokloncima i raspelima.

Ovim planom ih se definira ambijentalnim cjelinama unutar naselja, koje �ine karakteristi�an uzorak naselja – naj�eš�e minimalni javni prostor unutar stambene strukture.

O�uvanje ovakvih prostora zna�ajno je radi o�uvanja ukupnog dojma naselja i održavanja identiteta

prostora.

Slika 24 Tradicijski orijentiri u prostoru – javno zelenilo s pokloncem ili raspelom na raskrižju putova – Sv. Ivan Nepomuk na ulazu u Botovo i raspelo u središtu Tor�eca

3.2.3 Prostor izvan naselja

Prostor izvan naselja prema namjeni se dijeli na: − gra�evinska podru�ja specifi�nih gospodarskih ili društvenih djelatnosti, − prostore infrastrukturnih sustava i komunalnih servisa, − obradivo tlo osnovne namjene, koje se klasificira u dvije vrijednosne, − šume osnovne namjene i − vodene površine. Uvjeti gradnje prvenstveno se odre�uju u odnosu na kategoriju prostorne jedinice, koja odre�uje vrstu

dozvoljenih djelatnosti u okviru svake pojedine namjene. Kategorije su: − izdvojena podru�ja za obavljanje gospodarskih ili društvenih djelatnosti ili infrastrukture i komunalnih

servisa, − kultivirani predjeli i − prirodni i prirodi bliski predjeli.


3-15

Izdvojena podru�ja za obavljanje gospodarskih ili društvenih djelatnosti, infrastrukturu ili komunalne

servise odre�uju se gra�evinskim podru�jima isklju�ivo za gra�evine u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti pojedinog izdvojenog podru�ja. Prakti�no se radi o gra�evinskim zonama specifi�ne namjene na kojima nije dozvoljena gradnja izvan odre�ene namjene.

Izdvojena podru�ja za gospodarske djelatnosti su: - eksploatacijska polja mineralnih sirovina, - gospodarske zone i - turisti�ko naselje uz jezero Šoderica Izdvojeno podru�je društvenih djelatnosti je �estica lova�kog doma. Izdvojena podru�ja infrastrukture i komunalnih servisa su: − �estica postoje�e trafostanice 35/10(20) kV, − postoje�e mjesno groblje Drnje, − prostor planiranog kolodvora Novo Drnje, − prostor �estice ure�aja za pro�iš�avanje otpadnih voda s ispustom u recipijent, − prostor za izgradnju benzinskih postaja koje se mogu graditi uz državne i županijske prometnice,

izvan naselja i − pojedina�ne �estice za gradnju gra�evina i ure�aja prijenosnih ili komunalnih infrastrukturnih sustava

koji se mogu locirati isklju�ivo na površini obradivog tla (prepumpne stanice, bazne postaje mobilnih telekomunikacija i sli�no.)

Kultivirani predjeli na�elno predstavljaju sve površine zemljišta kultiviranih i korištenih u svrhu primarne

poljoprivredne proizvodnje. Uz ovu primarnu djelatnost unutar kultiviranih predjela mogu se izuzetno, uz uvjete odre�ene ovim planom, te kao prate�e djelatnosti pojaviti stanovanje, seoski turizam, te rekreacija koja ne mijenja prostorne uvjete okoliša. Druge djelatnosti na ovim podru�jima nisu dozvoljene.

Korištenje ovog prostora stoga se u namjeni definira kao: − poljoprivredno tlo isklju�ivo osnovne namjene podijeljeno u dvije vrijednosne skupine – vrijedno

obradivo tlo, − gra�evinske �estice izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, koja se pod uvjetima odre�enim ovim

planom i unutar površina ozna�enih na karti, mogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla, − �estice lova�kih remiza, koje se pod uvjetima odre�enim ovim planom mogu formirati unutar površina

poljoprivrednog tla isklju�ivo osnovne namjene i − dijelovi površina poljoprivrednog tla isklju�ivo osnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativne i

sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili zna�ajnog utjecaja na prostor. Društvene djelatnosti unutar kultiviranih predjela svedene su na rekreativne aktivnosti i minimalne zahvate

u prostoru bez obilježja trajnosti, odnosno bez gra�evne intervencije. Prirodne i prirodi bliske predjele, kao kategoriju ovog plana karakterizira nemogu�nost gradnje,

odnosno tendencija zadržavanja ili pove�anja zate�enog stupnja prirodnosti. Prirodnim predjelima smatraju se prostori izvornih ekosustava. Takvi se na prostoru op�ine nalaze u

dijelovima šireg pojasa rijeke Drave koji obuhva�a vodene površine rijeke, rije�nih rukavaca, bara mrtvica i mo�varnih, odnosno poplavnih podru�ja te zaštitne šume uz rije�no korito i to u zoni u kojoj se ne planira izgradnja akumulacije hidroelektrane.

Prirodi bliskim predjelima smatraju se: − podru�ja prirodnih ekosustava nastalih na podru�jima koja su preoblikovana ljudskim aktivnostima i to

pretežito iskopima šljunka – umjetna jezera i hidromelioracijskim zahvatima(vodene površine reguliranih kanala i retencija) i

− površine gospodarskih šuma koje se pretežito nalaze na prostoru zapadnog dijela op�ine.


3-16

3.3 PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.3.1 Gospodarske djelatnosti

3.3.1.1 Gospodarske djelatnosti unutar gra�evinskih podru�ja naselja – sekundarna funkcija unutar dijelova naselja pretežito drugih namjena

Gospodarske djelatnosti unutar gra�evinskih podru�ja naselja ovim planom se unutar naselja predvi�aju kao pojedina�ne poslovne djelatnosti ili prate�e djelatnosti unutar zona drugih namjena.

Ne predvi�a se formiranje gospodarskih zona, kao monofunkcionalnih prostornih cjelina unutar gra�evinskih podru�ja naselja.

Sva naselja su pretežito ruralnog tipa i omogu�avaju prate�u funkciju u vidu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, malog poduzetništva ili obrtništva - na �estici koja je ruralnog tipa.

Djelatnosti koje se pojavljuju unutar stambenih �etvrti ili centralnih zona naselja trebaju biti prilago�ene

primarnim funkcijama tog dijela naselja. Posebno se to odnosi na gabarite gra�evina, na�in zauzimanja površina i mogu�i utjecaj koje mogu imati na osnovnu funkciju podru�ja.

Na�elno su prihvatljive tihe i �iste djelatnosti za koje ne postoji potreba ispunjenja posebnih tehnoloških ili infrastrukturnih uvjeta, a u osnovi su servis stanovanju i služe zadovoljenju svakodnevnih životnih potreba.

U naseljima se ostavlja mogu�nost gradnje odre�enih gospodarskih gra�evina bu�nih i potencijalno opasnih djelatnosti kao prate�ih na stambenoj �estici, ukoliko se mogu zadovoljiti uvjeti primjerene udaljenosti - minimalno 15,0 m od stambene izgradnje u dubinu podru�ja.

Radi se o djelatnostima obrtni�ke proizvodnje ili prerade - tekstila, metala, drveta, elektri�nih i elektroni�kih proizvoda,), djelatnosti tehni�kih servisa (automehani�arske, autolimarske i limarske radione), te gra�evinarstva (armira�ke, tesarske i sli�ne radionice)

Gra�evine poljoprivrednog gospodarstva, kao spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda i sli�no mogu

se graditi kao prate�e uz stambenu ili stambeno-poslovnu gra�evinu i locirati iza izgra�ene stambene ili stambeno-poslovne gra�evine.

Na prostorima naselja tako�er se omogu�ava uzgoj stoke do 30 uvjetnih grla, i uz uvjet da je gra�evina za takav uzgoj prate�a na gra�evnoj �estici, odnosno da je od vlastite stambene gra�evine ili poslovne gra�evine koje se grade kao osnovne na �estici, udaljena najmanje 15,0 m, a od susjedne stambene gra�evine najmanje 20,0 m, te od regulacijske linije 45,0 m. Površina se obra�unava prema potrebama prostora po jednoj jedinki, primjenom koeficijenata koji sve vrste životinja svode na uvjetna grla.

U navedenu površinu ne ura�unavaju se gra�evine za uzgoj stoke i peradi, koje se tretiraju kao pomo�ne u funkciji obiteljskog gospodarstva i kojih ukupno na �estici može biti do 100,0 m2, a od stambenog pojasa trebaju biti udaljene najmanje 10,0 m.

3.3.1.2 Gospodarske djelatnosti u izdvojenim podru�jima izvan naselja

3.3.1.2.1 Energetsko iskorištavanje voda rijeke Drave

Podru�je ozna�eno na kartografskom prikazu namjene korištenja preuzeto je iz Županijskog prostornog plana kao prostor mogu�eg planiranog zahvata – izgradnje akumulacije HE Novo Virje.

Izgradnja navedene akumulacije suprotna je prostornim interesima Op�ine Drnje, odnosno spada u kategoriju državnih interesa za razvojem sustava proizvodnje elektri�ne energije koji se reflektira na prostor op�ine, a koju je Županijska skupština verificirala usvajanjem svog prostorno-planskog dokumenta, uz obvezu ispunjenja odre�enih zahtjeva (prvenstveno se radi o izgradnji infrastrukturnih sustava), kojima bi se op�inama na prostoru zahvata dijelom kompenziralo gubitak teritorija.

Do vremena izgradnje navedene mogu�e planirane gra�evine – akumulacije HE Novo Virje prostor (osim na lokacijama toka Drave, drugih postoje�ih vodenih površina ili postoje�ih šuma) ima predvi�enu poljoprivrednu namjenu, bez mogu�nosti gradnje gra�evina.


3-17

3.3.1.2.2 Eksploatacija mineralnih sirovina

Lokacije odobrenih i planiranih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (šljunka i/ili pijeska), kao i podru�ja planirana za istražne prostore u svrhu mogu�eg dugoro�nog planiranja daljeg širenja eksploatacijskih polja ozna�ene su na topografskom kartografskom prikazu br. 1., te na kartografskim prikazima koji su dani na katastarskim podlogama – brojeva 4.1;. 4,3; i 4.4.

Izvan ozna�enih lokacija ne predvi�a se mogu�nost otvaranja novih eksploatacija šljunka i/ili pijeska, niti širenje postoje�ih eksploatacijskih polja na kontaktne površine druge namjene.

PROSTORI NAMIJENJENI EKSPLOATACIJI ŠLJUNKA I PRATE�IM DJELATNOSTIMA U OP�INI DRNJE

ha

– postoje�a eksploatacija Keter IV (Bilokalnik) 45,0000– planirano proširenje eksploatacije Keter na podru�je Mladje (Bilokalnik) 33,5267– postoje�a eksploatacija Mla� (Luka�i�) 4,3800– planirana eksploatacija Mla� 1 (Luka�i�) 59,1208– planirana eksploatacija Autoput (Marin mont) 5,2000– ukupno predvi�ena eksploatacijska polja 147,2275 – dio podru�ja ostalog obradivog tla /P3/ predvi�eno kao istražni prostor za dugoro�no širenje eksploatacije Mladje 8,2455– dio podru�ja ostalog obradivog tla /P3/ predvi�eno kao istražni prostor za dugoro�no širenje eksploatacije Mla� 1 6,3190– ukupno predvi�eni istražni prostori izvan zona u kojima se preklapaju s površinama planiranih eksploatacijskih polja 14,5645– postoje�a gospodarska zona Bilokalnika uz eksploataciju Keter 9,8074– postoje�a proizvodna zona uz Tor�ec (Bilokalnik -Betonska) s planiranim proširenjem 7,9122– planirana pretežito proizvodna zona uz eksplataciju Mla� 1 5,9000

– ukupno predvi�ene površine gospodarskih zona vezanih na eksploatacije 23,6196sveukupno 185,4116

Tablica 31 Pregled površina koje se namijenjuju eksploataciji mineralnih sirovina – šljunka i pijeska na podru�ju Op�ine Drnje

Dio podru�ja eksploatacije Keter, koje se nalazi na jezeru Šoderica planira se sanirati u prostor s prirodnim obilježjima, te nad njim provesti zaštitu u smislu proglašenja dijela jezera spomenikom prirode, sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Radi navedenog predvi�a se mogu�nost djelomi�nih zahvata unutar postoje�eg jezera – eksploatacijska polja Keter I – Keter IV- izmuljavanje jezera. Podru�ja u južnom i jugozapadnom dijelu Šoderica, kao i unutar podru�ja Stare Šoderice potrebno je zadržati na razini terena koji omogu�ava plitki iskop u zoni obale, odnosno pokos blagog nagiba u prvih 10,0-30,0 m jezera, ovisno da li se radi o biološkoj funkciji ili turisti�koj namjeni podru�ja, a što je vidljivo prema karti 4.3.

Iskop blagog nagiba predvi�a se u jugoisto�nom dijelu jezera Šoderica radi korištenja jezera u turisti�ke svrhe, a u južnoj zoni jezera Šoderica i unutar podru�ja Stare Šoderice omogu�it �e biološku funkciju mriještenja ribe – izvan osnovnog podru�ja jezera Šoderice, koje je sa Starom Šodericom povezano.

Naveden odnos – korištenja jezera u turisti�ke i rekreativne svrhe i prepuštanja dijela prostora prirodi daje odre�enu garanciju da se kvaliteta vode u jezeru ne�e spuštati ispod razine koja je nužna za održanje ekosustava, ali i za kupanje.

Koncept je baziran na Kona�noj studiji o utjecaju na okolinu eksploatacijskih polja na lokacijama Botovo

(Keter - Šoderica), Sigetec i Gabajeva Greda, Instituta za geološka istraživanja Zagreb, 1990. i Dodatku kona�noj studiji iz 1991, autora mr.sc. I.He�imovi�, dipl.ing.geol., sa suradnicima – ing. Mijo Lovkovi�, prof.dr. Zdravko Petrinec i dr. Radovan Kranj�ev, prof.


3-18

U nastavku se daje preslika dijelova navedene Studije u kojoj su razra�eni principi zaštite ekosustava

jezera i ure�enje podru�ja u rekreacijske svrhe.


3-19


3-20


3-21


3-22


3-23


3-24


3-25


3-26


3-27

Kartogram 6 Pozicija eksploatacijskih polja i istražnih prostora unutar op�ine

3.3.1.2.3 Gospodarske zone – proizvodne, uslužne, trgova�ke i komunalno-servisne

Ovim planom se predvi�aju: - zadržavanje zone gospodarske funkcije vezane uz eksploataciju Keter - daljnje ure�enje s mogu�noš�u proširenja podru�ja gospodarske, proizvodne zone – Bilokalnik d.o.o. -

„Betonska“, južno od Tor�eca i - restrukturiranje gospodarske, poslovne zone uz željezni�ku postaju Botovo – transformacijom u

poslovnu zonu – uslužnih i servisnih djelatnosti, - ure�enje nove gospodarske zone u funkciju eksploatacije Mla�1 i - ure�enje nove gospodarske, proizvodne zone za malo poduzetništvo i obrt – isto�no od Botova Zona gospodarskih djelatnosti uz eksploataciju Keter predstavlja podru�je lociranja prate�ih funkcija uz

eksploataciju, a koji uklju�uje i željezni�ki kolosijek za utovar. Poslovna, pretežito uslužna zona uz željezni�ku postaju Botovo ima odre�enu komunalnu infrastrukturu i

može se transformirati u poslovni prostor uslužnih i trgova�kih, te servisnih djelatnosti, ali bez pranja vagona. Može se koristiti za ure�enje kamionskog parkirališta, servisa i sli�nih djelatnosti, uz obvezu izvedbe komunalne


3-28

infrastrukture koja osigurava spre�avanje daljnjeg zaga�enja podzemnih voda i površinskih voda u blizini navedene zone.

Proširenje pogona Betonska u funkciji je navedene tvrtke i odnosi se prvenstveno na skladištenje, separaciju i preradu mineralne sirovine.

Gospodarska zona uz eksploataciju Mla� 1 predstavlja podru�je lociranja prate�ih funkcija uz eksploataciju, a koji uklju�uje skladištenje i separaciju mineralne sirovine, te mogu�nost razvoja djelatnosti – prerade mineralne sirovine i proizvodnje betonskih elemenata.

Gospodarska zona isto�no od Botova osigurava mogu�nost formiranja �estica za proizvodne i druge poslovne djelatnosti, u funkciji malog i srednjeg poduzetništva. Istovremeno osigurava i izdvajanje bu�nih i potencijalno opasnih djelatnosti iz naselja, posebno se to odnosi na mogu�nost preseljenja kamionskog terminala iz središta Botova u ovu zonu. Zona se ure�uje temeljem detaljnog plana ure�enja.

Unutar ove zone poželjno je predvidjeti ure�enje centralnog kamionskog terminala, benzinske postaje i reciklažnog dvorišta, tj. �estice za privremeno skupljanje, selektiranje i primarnu mehani�ku obradu komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada koji se može koristiti kao sekundarna sirovina.

3.3.1.2.4 Gospodarska – turisti�ka zona uz jezero Šoderica

Ure�enje turisti�ke zone uz jezero Šoderica, u smanjenom je obimu u odnosu na PP TRC Šoderica. Tako�er ima dijelom i druga�iju namjenu.Predvi�a se formiranje turisti�kog naselja s prate�im ugostiteljskim djelatnostima i auto kampa, ali ne i izgradnja hotela i sli�nih smještajnih jedinica.

Jednako kao i radi ograni�avanja daljnjeg širenja vodene površine eksploatacijom, tako i radi smanjenja površine i lokacije turisti�ke zone, potrebno je revidirati PP TRC Šoderica.

3.3.1.2.5 Poljoprivredno gospodarstvo –izme�u Tor�eca i Drnja

Zadržava se u postoje�im gabaritima kako �estice, tako i gra�evina. Nova gradnja nije dozvoljena radi konzervatorske zabrane gradnje u zoni ekspozicije župne crkve u Drnju. Izuzetno je mogu�e i dograditi, ili zamijeniti postoje�u gradnju, ukoliko na rješenje pozitivno mišljenje izda nadležni Konzervatorski odjel.

3.3.1.2.6 Groblje

Groblje naselja Drnje locirano je izvan gra�evinskog podru�ja naselja. Ne planira se njegovo širenje, ali se planira dovršetak ure�enja pristupne ceste i parkirališta.

Tako�er je potrebno zadržati postoje�i drvored koji formira pješa�ku stazu prema groblju.

3.3.1.3 Gospodarske djelatnosti na kultiviranim predjelima

3.3.1.3.1 Poljoprivreda

Poljoprivreda je djelatnost koja se u prostoru pojavljuje u zna�ajno razli�itim oblicima korištenja. Primarni oblik je obrada zemljišnih površina i ta je vezana za resurs tla, te se prema na�inu mogu�e obrade i odnosu prema razini obnovljivosti resursa odre�uje i gospodarska u�inkovitost djelatnosti.

Zna�ajna razlika u djelatnosti ovisi i o poljoprivrednoj grani. Ratarstvo je na najnižem stupnju o�ekivane transformacije prostora, dok vinogradi, vo�njaci, te površine za uzgoj povr�a ili ukrasnog bilja u tehnološkom smislu ve� zna�ajnije transformiraju prostor unašanjem elemenata gradnje. Gradnja se može pojaviti od provizornih i mahom montažnih elemenata – plastenika i zaštitnih mreža do �vrste gradnje u sklopu poljoprivrednih gospodarstava od gra�evina za uzgoj životinja ili spremanja poljoprivrednih proizvoda do gra�evina za primarnu preradu proizvoda.

Obradivo tlo isklju�ivo osnovne namjene na�elno se u prostornom planskom smislu dijeli na: − obradivo tlo pogodno za intenzivnu obradu - svo poljoprivredno zemljište izvan šireg podru�ja

inundacije potoka Gliboki, prema kartografskom prikazu br. 3 − obradivo tlo s ograni�enjem u korištenju odnosi se na površine šireg podru�ja inundacije potoka

Gliboki, prema kartografskom prikazu br. 3 i − podru�je pogodno za lociranje izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava za intenzivni uzgoj životinja

kapaciteta iznad 30 uvjetnih grla, izme�u Tor�eca i Drnja,


3-29

− izdvojeno gospodarstvo na poziciji Židovaroške luke – kao mogu�a zamjena postoje�eg stambenog kompleksa sa poljoprivrednim gospodarstvom za uzgoj životinja, te

− postoje�e poljoprivredno gospodarstvo izme�u Tor�eca i Drnja.

3.3.1.3.1.1 Obradive površine intenzivne biljne proizvodnje

Prostor op�ine izrazito je promijenjen u odnosu na prirodni krajolik i to najve�im dijelom kultiviranjem u poljoprivredne površine intenzivnog korištenja. Za podru�je op�ine, to je najizraženije u zoni uz naselja, te u prostoru izme�u naselja i Drave

Navedene površine koriste se kao poljoprivredno zemljište za uzgoj ratarskih kultura (kukuruz, pšenica, je�am, uljana repica, krumpir i dr.).

Daljnje usmjerenje u korištenju ovih površina je u na�inu korištenja koji pretpostavlja: − okrupnjavanje posjeda, − kontinuirano tretiranje usjeva zaštitnim sredstvima, − kontinuirano oboga�ivanje tla dodatkom mineralnih komponenti, − odabir kultura koje nose ve�e prihode po jedinici površine – povrtlarske i vo�arske, − navodnjavanje površina, posebno trajnih nasada i − uvo�enje drugih agrotehni�kih zahvata kojima se poboljšavaju prinosi. Na ovakvim površinama, uz izuzetak podru�ja oko vodotoka Gliboki, prema karti 3, dozvoljava se: − ogra�ivanje isklju�ivo trajnih nasada, uz uvjet da se ograda odmakne od osi poljskog puta na na�in da

se osigura prolaz koridora 10,0 m, − te postava montažnih zaštitnih naprava – zaštitnih mreža, plastenika i staklenika bez fiksnih temelja, − postava isklju�ivo transportabilnih p�elinjaka za ispašu p�ela. Obzirom na tendencije poljoprivredne proizvodnje, sve ve�i broj grana unutar poljoprivrede, traži tehni�ku

intervenciju u prostoru, bilo melioraciju (ratarske kulture), ure�enje plastenika (povrtlarstvo i cvje�arstvo) ili zaštitnih mreža (vo�arstvo i vinogradarstvo). Razvojem ukupnog gospodarstva prostori poljoprivrednih površina, posebno onih visoke gospodarske u�inkovitosti sve �e manje sli�iti prirodnim krajolicima, pa �ak i u smislu izostanka otvorenih površina.

Gra�enje u smislu organiziranja poljoprivrednog gospodarstva izvan naselja uvjetovano je o�ekivanim gospodarskim efektom, stoga su odre�eni i uvjeti za mogu�nost gradnje ovog tipa. Me�utim, obzirom na tradicijsko lociranje poljoprivrednih gospodarstava biljne proizvodnje unutar naselja, ne predvi�a se gradnja u navedenu svrhu izvan naselja.

3.3.1.3.1.2 Obradivo tlo s ograni�enjem u korištenju

Podru�je inundacije potoka Gliboki, koje je prikazano na kartografskom prikazu br. 3 podru�je je unutar kojeg nije dozvoljena nikakva gradnja, prolaz infrastrukturnih gra�evina, ogra�ivanje posjeda, niti postava staklenika i plastenika. Dozvoljava se postava transportabilnih p�elinjaka.

3.3.1.3.1.3 Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja

Izdvojena poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja ure�eni su prostori gra�evinskih �estica lociranih unutar obradivih poljoprivrednih površina ozna�enog na kartografskom prikazu br.1., kao prostor pogodan za osnivanje intenzivnih poljoprivrednih gospodarstava za uzgoj životinja.

Uvjet za ovakvu gradnju je posjed od minimalno 0,5 ha i minimalno odre�en kapacitet uzgoja definiran sa najmanje 30 uvjetnih grla. Gra�evine za držanje životinja, trebaju unutar ovog podru�ja biti locirane na na�in da budu udaljene od gra�evinskih podru�ja naselja i državne ceste prema slijede�oj tabeli:

gra�evinskog podru�ja

državne i županijske

cestelokalne ceste

30 - 300 100 100 30300 - 1000 200 100 50preko 1000 300 200 100

minimalna udaljenost (m) od

broj uvjetnih grla

Tablica 32 Potrebne udaljenosti gra�evina za držanje životinja od pojedinih elemenata u prostoru


3-30

Samo poljoprivredno gospodarstvo (površina �estice) nije ograni�eno u navedenim udaljenostima, a na njemu se mogu graditi i druge gra�evine potrebne za funkcioniranje gospodarstva – spremišta strojeva i hrane i sli�no, te obiteljska ku�a za nositelja obiteljskog gospodarstva. Druge gra�evine mogu se prostornim elementima iz tablice približiti više nego što je u tabeli navedeno, ali se pri tome treba držati drugih posebnih propisa. Npr. uz državnu cestu D 20 mogu�e je u sklopu gospodarstva graditi i obiteljsku ku�u, uz uvjet da se u zaštitnom pojasu državne ceste, koji iznosi 25,0 m od ruba cestovnog pojasa (granica �estice ceste, odnosno linija regulacije) ne locira gradnja.

Ako se poljoprivredna gospodarstva formiraju za uzgoj životinja na otvorenom, odnosno kao ekstenzivni

uzgoj, broj životinja nije uvjetovan, ali se gradnja svodi na nadstrešnice, odnosno zaklone za životinje do 100,0 m2.

Gra�evine zaklona za životinje trebaju se graditi od drveta ili metala, te na na�in da imaju karakteristike montažnih gra�evina. U fazi projektiranja potrebno je izraditi i na�in sanacije prostora od gradnje nakon prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno predvidjeti povrat prostora u stanje prije intervencije gradnjom.

Ure�enje poljoprivrednog gospodarstva koje se definira kao obiteljsko ima dodatno mogu�nost gradnje stambeno - gospodarskog sklopa, što podrazumijeva gospodarskih zgrada za smještaj strojeva i hrane za životinje.

Izvan ozna�enog podru�ja – prema kartografskom prikazu br. 1. ne predvi�a se izgradnja gra�evina za intenzivni uzgoj stoke.

Izuzetak je �estica stambenog kompleksa koja je naslije�ena gra�evna struktura izvan naselja – na lokaciji Židovaroške luke, južno od Drnja – oznaka PG na karti namjene površina – a koju je mogu�e prenamijeniti u poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj stoke, pri �emu veli�ina posjeda i broj uvjetnih grla nisu ograni�eni, pošto je udaljenost navedene postoje�e �estice do prvog naselja cca 500,0 m.

Ogra�ivanje površina za ekstenzivno držanje stoke do 10 uvjetnih grla dozvoljava se i izvan ozna�enog

podru�ja, a ukoliko površina �estice prelazi 2,0 ha na njoj se može graditi prizemni privremeni zaklon ili drvena gra�evina za stoku, površine do 100,0 m2. Od navedenog je izuzeto podru�je oko vodotoka Gliboki.

3.3.1.3.2 Gospodarski aspekti djelatnosti lovstva i ribolova unutar kultiviranih predjela

Djelatnosti lovstva i ribolova imaju svoje krajnosti od sportske do gospodarske razine. Gospodarski efekti lova i ribolova na prostoru op�ine povezani su s turizmom i zaštitom usjeva od divlja�i.

Komercijalni uzgoj riba se ne planira. U svakom slu�aju gospodarska u�inkovitost lovstva nije presudna, jer se radi o vrlo osjetljivoj djelatnosti,

�iji osnovni resurs, po�evši od obilježja prostora do stupnja eksploatacije, je vrlo potrošiv i teško obnovljiv. Lovni turizam u ovom podru�ju sam po sebi nije posebno gospodarski u�inkovit, ali može biti osnova za razvoj drugih turisti�kih ponuda.

Kontrolirani odstrel visoke divlja�i u funkciji je zaštite usjeva od uništavanja, te u tom smislu posredno djeluje i na poljoprivrednu proizvodnju.

Unutar ovog podru�ja obradivog tla intenzivne obrade dozvoljava se ure�enje lova�kih remiza, kao umjetnih zaklona za životinje, a gradnja na ovim prostorima može se vršiti isklju�ivo od drveta.

Lova�ke �eke i hranilišta se mogu postavljati na svom obradivom tlu. Lova�ke �eke i hranilišta trebaju se graditi isklju�ivo od drveta, a potrebno je da budu predvi�ene lovno

gospodarskom osnovom podru�ja.

3.3.1.3.3 Seoski turizam

Na prostoru obradivog tla ne dozvoljava se formiranje �estice niti gradnja izdvojene gra�evine turisti�ke i/ili ugostiteljske namjene.

Seoski turizam usmjerava se unutar naselja, posebno u za to pogodne prostore – tradicijskih o�uvanih seoskih gazdinstava.

Posebno kvalitetna lokacija je stari mlin u Tor�ecu. Ostali zahvati u svrhu turizma dozvoljeni su samo u obliku koji ne transformira prostor – kao što je

korištenje poljskih putova, prosjeka, mostova, staza i drugih elemenata primarno ure�enih za poljoprivrednu djelatnost.


3-31

3.3.1.3.4 Površine prenamjene poljoprivrednog tla u gra�evinsko podru�je naselja ili prostore obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti

Op�ina uskla�uje Program raspolaganja državnim zemljištem, s ovim Prostornim planom ure�enja op�ine. Radi jednostavnije kontrole prenamjene poljoprivrednih površina u druge namjene daje se tabela.

LEGALIZACIJA POSTOJE�IH SADRŽAJA KOJI SU GRA�EVINSKE

ZONE ILI EKSPLOATACIJSKA POLJA,

A DO SADA SU VO�ENI POD POLJOPRIVREDNE

POVRŠINE

PLANIRANO ŠIRENJE GRA�EVINSKIH PODRU�JA ILI

EKSPLOATACIJSKIH POLJA NA

POLJOPRIVREDNO TLO

Botovo - turisti�ka zona - smanjenje u odnosu na PP TRC Šoderica koji predvi�a cca 80,0 ha turisti�ke zone na podru�ju op�ine

26,2000 80,0000 -53,8000

Botovo -poslovna zona uz željezni�ku postaju Botovo

8,3193 8,3193

Botovo- planirano pove�anje vodene površine jezera Šoderica prema PP TRC Šoderica - ukida se

76,5000 -76,5000

Botovo - planirana proizvodna zona isto�no uz naselje

10,1416 10,1416

Botovo - planirana proizvodna zona u funkciji eksploatacije Mla� 1, uz eksploataciju

5,9000 5,9000

Drnje - legalizacija �estice poljoprivrednog gospodarstva

0,5000 0,5000

Drnje, Botovo - planirana površina kolodvora Novo Drnje

8,2402 8,2402

Drnje - �estica postoje�e trafostanice 0,5805 0,5805Drnje - �estica postoje�eg lova�kog doma

0,5463 0,5463

eksploatacija Keter 45,0000 45,0000Botovo , Tor�ec - planirano proširenje eksploatacije Keter IV - eksploatacija Mladje

33,5267 33,5267

Drnje - gospodarska zona uz eksploataciju Keter IV

9,8074 9,8074

Drnje - postoje�a eksploatacija Mla� 4,3800 4,3800

Drnje - planirana eksploatacija Mla� 1 59,1208 59,1208

Drnje - planirana eksploatacija Auto-put uz naselje Botovo

5,2000 5,2000

Tor�ec - gra�evinsko podru�je pogona Betonska, s predvi�enim proširenjem

4,2452 3,6670 7,9122

UKUPNO PODRU�JA IZVAN NASELJA

65,0594 160,3156 156,5000 68,8750

Botovo - gra�evinsko podru�je naselja

6,0988 -6,0988

Drnje - gra�evinsko podru�je naselja 2,7944 0,3132 64,5113 -61,4037Drnje - bespravna socijalna gradnja - naselje Roma

1,0437 1,0437

Tor�ec - gra�evinsko podru�je naselja

3,3653 3,1525 7,9760 -1,4582

UKUPNO PODRU�JA NASELJA 7,2034 3,4657 78,5861 -67,9170

RAZLIKA - UKUPNO

PROŠIRENJE (+), ODNOSNO

SMANJENJE (-) GRA�EVINSKOG

ZEMLJIŠTA NA POLJOPRIVREDNO

TLO/ha/

PLANIRANO SMANJENJE

GRA�EVINSKOG PODRU�JA I

DRUGIH POVRŠINA - PLANIRANO POVE�ANJE POVRŠINA

OBRADIVOG TLA /ha/

NASELJE

PROŠIRENJE GRA�EVINSKOG PODRU�JA, ISTRAŽNIH PROSTORA ŠLJUNKA i PODRU�JA

EKSPLOATACIJE NA POLJOPRIVREDNO TLO PREMA NAMJENI PROSTORA /ha/

Tablica 33 Pregled pove�anja odnosno smanjenja površina obradivog tla


3-32

Pregledna tabela obuhva�a: − kartiranje postoje�ih legalnih izgra�enih sadržaja drugih namjena koji do sada nisu vo�eni kao

gra�evinsko podru�je, − mogu�u legalizaciju postoje�ih površina koje nemaju poljoprivrednu namjenu a postoje na tlu koje je

bilo vo�eno kao obradivo, ili − na novo planirane prostore koji se izdvajaju iz obradivog tla, − ali bez planirane mogu�e gra�evine – akumulacije HE Novo Virje. Prema navedenoj tabeli, a najviše na uštrb planiranog smanjenja površina namijenjenih turizmu i

pove�anju vodenih površina, bilanca poljoprivrednog tla je pozitivna, odnosno planira se neznatno pove�anje površina rezerviranih za poljoprivrednu obradu i to za cca 3,4 ha.

Sve ovo ovisi o izgradnji HE Novo Virje, jer �e akumulacija navedene hidroenergetske gra�evine, ako se izgradi, „progutati“ cca 250,0 ha zemljišta na podru�ju Op�ine Drnje, odnosno cca 8,4% ukupne površine op�ine.

3.3.1.4 Gospodarske djelatnosti na prirodnim i prirodi bliskim predjelima

3.3.1.4.1 Šumarstvo

Gospodarsko korištenje šuma na prostoru op�ine nema poseban gospodarski zna�aj za jedinicu lokalne samouprave.

Za održavanje i korištenje gospodarskih šuma nadležna je šumarija Koprivnica. Površina gospodarskih šuma na podru�ju op�ine procjenjuje se na cca 285,0 ha. Ovim planom se šume uz potok Gliboki predlažu za proglašenje šumama posebne namjene i to iz

ambijentalne vrijednosti u odnosu na naselja i radi zaštite kontaktnog prostora vodotoka.

3.3.1.4.2 Vodoprivreda

Vodoprivredne djelatnosti vezane su na održavanje voda, a kako se teku�ice, jezera, bare i mo�vare, kao vodeni biotopi, smatraju prirodnim predjelima, obavljanje jednog segmenta djelatnosti vodoprivrede predstavlja neposredno uplitanje u prirodne prostore.

Negativnost se sastoji u mogu�em fizi�kom narušavanju biotopa, zahvatima na regulaciji prirodnih vodotoka.

Pozitivnost se sastoji u kontroli kvalitete vode i provo�enju mjera za održavanje, odnosno podizanje kvalitete voda.


3-33

Kartogram 7 Pregled šumskih površina na podru�ju op�ine


3-34

3.3.2 Društvene djelatnosti u prostoru

Društvene djelatnosti i njihovo lociranje u prostoru vezane su uz administrativnu podjelu naselja. Sustav pojedine društvene djelatnosti u pravilu je organiziran hijerarhijski i u prostoru �ini mrežu usluga

razli�itih nivoa. Gospodarskim razvojem pojedinog podru�ja i pove�anjem broja stanovnika, pove�avaju se potrebe za

društvenim funkcijama, �ime se proširuje broj društvenih djelatnosti i pove�ava njihova kvaliteta. Osnovne mreže društvenih funkcija odre�ene su na razini Županije, a sustavi se neposredno razvijaju

djelatnoš�u Županijskih ureda za društvene djelatnosti i djelovanjem upravnih odjela za društvene djelatnosti na razini jedinica lokalne samouprave.

3.3.2.1 Društvene djelatnosti u naseljima

Gra�evine i prostor za obavljanje društvenih djelatnosti na�elno su vezani uz naselja, a kako �esto zauzimaju ve�e površine zemljišta, i gabaritima premašuju standardnu stambenu gra�evnu strukturu potrebno je, unutar podru�ja naselja, dugoro�no osigurati prostore za razvoj ovih sadržaja.

3.3.2.1.1 Prosvjeta

Razvoj mreže predškolskog odgoja pretpostavlja definiranje stalne lokacije dje�jeg vrti�a u Drnju, a može ga se organizirati i u stambenoj zoni.

Razvoj osnovnog obrazovanja usmjeren je na uspostavu cjelodnevnog boravka djece u školama, te je u tom smislu potrebno osigurati prostor uz škole za daljnju izgradnju, odnosno dogradnju, adaptaciju ili zamjenu školskih zgrada s prate�im sadržajima.

Za navedeno postoje dostatni prostori uz postoje�e zgrade i u Drnju i u Tor�ecu. Školska sportska dvorana u Drnju za sada zadovoljava potrebe, a dugoro�no se može modernizirati u

skladu s razvojem društva. Uz škole unutar podru�ja funkcionalnih centra (crveno) i/ili sporta (tamno zeleno) mogu se ure�ivati

otvorena školska sportska igrališta Na lokaciji stare škole u Drnju potrebno je osigurati prostor za izgradnju gra�evine javne namjene.

3.3.2.1.2 Kultura

U naseljima treba poticati �uvanje narodne tradicije, posebno glazbenog stvaralaštva, kroz djelovanje kulturno – umjetni�kih društava, etno baštine kroz ustanovljenje postava etno zbirke i foto zbirke unutar javnih gra�evina, te stoga i podizanje razine društvenih domova.

3.3.2.1.3 Zdravstvo

Obzirom na ulogu Drnja, kao manjeg regionalnog središta, na podru�ju op�ine sve mrežom zdravstvene zaštite predvi�ene ustanove su uspostavljene – ambulanta i ljekarna.

U narednom razdoblju treba djelovati na razvoj razine i kvalitete usluga ovih ustanova.

3.3.2.1.4 Sport i rekreacija

Lokacije predvi�ene za razvoj sporta zadovoljavaju za naredno razdoblje. Potrebno je dovršiti zapo�etu gradnju unutar navedenih lokacija. Daljnje širenje gra�evina može pove�ati tlocrt do 10% postoje�e površine. Ostatak prostora treba urediti kao otvorena igrališta.

Rekreacijski ribnjak uklju�uju�i i pripadaju�u �esticu u Tor�ecu potrebno je ure�ivati isklju�ivo pejsažno, bez gradnji. Pripadaju�i ribi�ki dom nalazi se unutar stambene zone.

Sadržaji potrebni za razvoj konji�kog sporta (preponsko jahanje) u Tor�ecu se mogu koristiti prostorom tradicijske zelene površine, ali bez gradnje.


3-35

3.3.2.2 Izdvojena podru�ja društvenih djelatnosti izvan naselja

Ure�enjem izdvojenih gra�evinskih podru�ja za društvene djelatnosti – isklju�ivo sportskih i rekreacijskih sadržaja formiraju se zone koncentrirane gradnje i ure�enja površina za korištenje slobodnog vremena gra�ana.

Jedina takva zona je �estica lova�kog doma, na kojem je gra�evina ve� izgra�ena. Gra�evina se može održavati i obnavljati u postoje�im gabaritima, ali ne i pove�avati ili prenamjenjivati. Parkirališne i pristupne površine trebaju biti izvedene kao makadamske.

Slika 25 Lova�ki dom u Drnju, predvi�en za legalizaciju

3.3.2.3 Društvene djelatnosti unutar prostora obradivih površina, te prirodnih i prirodi bliskih predjela

Za rekreacijske aktivnosti – pješa�enje i biciklizam mogu�e je koristiti površine unutar kultiviranih predjela na na�in da se za to koriste površine poljskih putova, prosjeka, mostova, staza i drugih servisnih prostora koji se ina�e koriste kod poljoprivredne obrade.

U šumama i uz rijeku Dravu mogu�e su rekreativne i sportske aktivnosti koje ne utje�u na prostor. Dozvoljene intervencije odnose se na postavu markacijskih oznaka pješa�kih, planinarskih i biciklisti�kih

trasa, te postavu odmorišta u obliku klupa i stolova za sjedenje, ribi�kih to�ki, pješa�kih mostova gra�enih od primjerenih materijala i sli�no.


3-36

3.4 UVJETI KORIŠTENJA, URE�ENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite prostora �ine skup mjera koje odre�uju na�in opho�enja prema prostoru. Osnovno opredjeljenje u opho�enju s prostorom je «održivi razvoj», što podrazumijeva uspostavu što je mogu�e ve�e ravnoteže izme�u urbaniziranih, tehnoloških i kultiviranih prostora i prirodnih, te prirodi bliskih prostora na razini jedinice lokalne samouprave.

3.4.1 Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podru�ja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobrazi, prirodne vrijednosti i kulturno – povijesne cjeline) – tablica 3a.

Red broj

OP�INA DRNJE Ukupno ha% od površine

Op�ine% od površine

Županije ha/stanovniku

2.0 ZAŠTI�ENE, ODNOSNO POSEBNO OSJETLJIVE CJELINEZašti�ena prirodna baština ukupno 1.613,8615 54,01% 0,9241% 0,74852.1.1. Prijedlog zaštite šireg prostora uz Dravu - u kategoriji zna�ajni krajobraz 1.448,3890 48,45% 0,8294%2.1.2. Prijedlog spomenika prirode - jezera Šoderica 165,4725 5,54% 0,0948%

2.1.3. Prijedlog zaštite parka u Drnju u kategoriji parkovne arhitekture0,6000 0,02% 0,0003%

Spomeni�ka podru�ja i cjeline, te pojedina�na nepokretna kulturna dobra 67,6998 2,27% 0,0388%2.2.1. Ruralna cjelina Tor�ec 61,8481 2,07% 0,0354%2.2.2. Ruralna cjelina Drnje- dio naselja 0,5081 0,02% 0,0003%2.2.4. Zone zaštite kulturno-povijesnih spomenika 2,6000 0,09% 0,0015%2.2.4. Ambijentalne cjeline u naselju 2,7436 0,09% 0,0016%Krajobrazne vrijednosti 221,7088 7,42% 0,1270% 0,10282.3.1. Rijeka Drava - vodene površine 118,2120 3,96% 0,0677%2.3.2. Šume posebne namjene 72,1543 2,41% 0,0413%2.3.3. Novi krajobrazni elementi 31,3425 1,05% 0,0179%– ribnjak u Tor�ecu 0,9029 0,03% 0,0005%– rekreac. zona uz lova�ki dom Drnje 4,2396 0,14% 0,0024%– turisti�ka zona uz jezero Šoderica 26,2000 0,88% 0,0150%Podru�ja posebno osjetljiva na uvjete korištenja 872,2709 29,19% 0,4995% 0,40462.4.1. Podru�ja preoblikovanja krajobraza 411,7920 13,78% 0,2358%– eksploatacije šljunka postoje�e 49,3800 1,65% 0,0283%– eksploatacije šljunka utvr�ene ovim PPUO-om 97,8475 3,27% 0,0560%– istražni prostori za budu�a eventualna širenja eksploatacija šljunka, ukoliko ih se odobri izmjenom i dopunom PPUO-a 14,5645 0,49% 0,0083%– mogu�a planirana akumulacija HE Novo Virje 250,0000 8,37% 0,1432%2.4.2. Podru�ja ugroženog okoliša 209,4797 7,01% 0,1199%– podru�je promijenjenog toka rijeke Drave - ugroženo poljoprivredno tlo 40,4797 1,35% 0,0232%– tlo devastirano iskopom - napušteno eksploatacijsko polje Auto-put i okolni prostor 168,0000 5,62% 0,0962%– saniranje deponija otpada 1,0000 0,03% 0,0006%2.3.2. Podru�ja ograni�enog ili usmjerenoog korištenja prirodnih resursa 250,9992 8,40% 0,1437%– šire podru�je inundacije potoka Gliboki 133,1431 4,46% 0,0762%– podru�ja mogu�e izgradnje intenzivnih tovilišta 117,8561 3,94% 0,0675%Op�ina Drnje ukupno 2.775,5410 92,89% 1,5893% 1,2874

2.4

2.3.

2.2.

2.1

Tablica 34 Površine posebno vrijednih ili osjetljivih podru�ja Op�ine Drnje


3-37

Iako se zbraja, iskaz površina iz ove tablice zapravo nije zbrojiv, jer se pojedini prostori me�usobno preklapaju. Kada bi se zbrojio, ispada da je površina osjetljivih cjelina unutar op�ine gotovo jednaka op�inskom teritoriju.

3.4.2 Zaštita prirodnih vrijednosti

Prijedlozi zaštite i obuhvat prostora predloženih za zaštitu, prema Zakonu o zaštiti prirode, preuzimaju se iz Prostornog plana Županije.

Zna�ajni krajobraz Drava - radi se o širem prostoru uz rijeku Dravu, koji se u PPŽ predlaže za kategoriju

zašti�eni krajolik (odnosno zna�ajni krajobraz prema Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 70/05)), koji je preimenovao navedenu kategoriju)

Navedeno je u suprotnosti s mogu�im planiranjem izgradnje akumulacije HE Novo Virje u dijelu prostora kojeg akumulacija zahva�a.

Jezero Šoderica se tako�er Županijskim prostornim planom predlaže za zaštitu prema Zakonu o zaštiti

prirode i to u kategoriji spomenika prirode. Ocjenjuje se da je to mogu�e u obuhvatu od cca 45,0 – 100,0 ha vodene površine (postoje�e i planirano), i to u dijelu koji ne�e biti korišten kao prostor rekreacijske i turisti�ke namjene. PP TRC Šoderica za takvu je svrhu – prepuštanje prirodi predvidio površine današnje eksploatacije Keter i prostore širenja navedene eksploatacije (zapadno i južno do pruge), koji se ovim planom predlažu ukinuti.

Slika 26 Jezero Šoderica s eksploatacijom šljunka Keter

Za upravljanje zašti�enim dijelovima prirode Županija je ustanovila Javnu ustanovu. Proglašenje navedenih predjela zašti�enim ovisi o: − izgradnji akumulacije HE, što je interes državne razine, a ovisi o rezultatu me�udržavnih dogovora

vezano uz Eespoo konvenciju o me�ugrani�nom utjecaju pojedina�nog zahvata i − o završetku eksploatacije na eksploatacijskom polju Keter. Temeljem elaborata - Popis kulturnih dobara sa mjerama zaštite za PPUO Drnje,12 evidentira se park u

središtu Drnja kao spomenik parkovne arhitekture. Kako Zakon o zaštiti prirode nije predvidio mogu�nost proglašenja spomenika parkovne arhitekture na razini jedinice lokalne samouprave, PPUO može predložiti njegovu zaštitu i odredbama plana predvidjeti mjere zaštite u smislu održavanja i unapre�enja parka.

Prema Zakonu, odluku o proglašenju zašti�enih podru�ja donosi Županijska skupština uz suglasnost Ministarstva.

12 Popis kulturnih dobara sa mjerama zaštite za PPUO Drnje, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Kristina Zlouši�– I�akovi�,

Zagreb, ožujak 2005.


3-38

3.4.3 Zaštita krajobraznih vrijednosti

Ovaj PPUO preuzima prijedlog Prostornog plana Županije o definiranju podru�ja sjeverno do potoka Gliboki, izvan utvr�enih granica gra�evinskih podru�ja, kao prostora osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza. Sukladno navedenom, na ovom podru�ju nije dozvoljena nikakva gradnje, osim gradnje infrastrukture prema ovom PPUO-u. Svakako je navedeno potrebno uzeti s rezervom u odnosu na zahvat izgradnje akumulacijskog jezera za HE Virje.

Obzirom na revalorizirane vrijednosti potoka Gliboki i pristup prema njegovom korištenju i ure�enju, kojeg

ovaj plan promovira, a to je o�uvanje inundacijskog pojasa navedenog vodotoka u cilju o�uvanja specifi�nog ekosustava, kao i poduzimanje mjera za podizanje kakvo�e vode u potoku, potok Gliboki, zajedno sa kontaktnim prostorom definira se podru�jem ugroženog okoliša, te se prema njemu trebaju provoditi posebne mjere zaštite. Jedan od elemenata ugroženosti potoka je i �injenica da je Gliboki recipijent za vode koje se ispuštaju u koprivni�koj industrijskoj zoni, tako da utjecaj na kvalitetu vode i okoliša potoka nadilazi prostor Op�ine Drnje.

Prostor je na kartografskom prikazu ozna�en kao vodotok i šume posebne namjene Izdvojen je iz gra�evinskog podru�ja naselja radi zaštite, a u Tor�ecu je tretiran na na�in kako se tradicijski

koristio, kao zajedni�ka zelena seoska površina, koja nije namijenjena gradnji. Poljski, pošljun�ani put koji povezuje Drnje s podru�jem Posomok ne bi trebalo asfaltirati. Planom se predlaže ure�enje kolne veze – kao neasfaltirani put, od starog mlina u Tor�ecu do državne

ceste D 41 i ure�enje drvoreda uz navedeni put. Mjere zaštite sastoje se u: − izuzimanju inundacijskog podru�ja potoka Gliboki iz gra�evinskog podru�ja, − izvan gra�evinskog podru�ja – zabrani bilo kakve gradnje unutar inundacijskog podru�ja i u

kontaktnom prostoru potoka, − unutar gra�evinskih podru�ja naselja – odre�uje se zabrana gradnje na prostoru koji je od osi potoka

udaljen manje od 30,0 m, uz izuzetak mogu�e rekonstrukcije postoje�ih, legalnih gra�evine koje se ve� nalaze unutar stambenih zona ili zona centralnih sadržaja, a približile su se potoku,

− odre�ivanju vegetacije uz potok – pretežito šume i šumarci unutar podru�ja utjecaja potoka, kao šuma posebne namjene – od ambijentalnog zna�aja za naselje i od zna�aja za o�uvanje specifi�nog ekosustava, sa posebnim uvjetima zaštite visoke vegetacije od totalne sje�e.

Zaštita krajobraznih vrijednosti kultiviranog prostora sastoji se u: − o�uvanju tradicijskih vizura na zna�ajne tradicijske repere – posebno župnu crkvu i župni dvor u Drnju

– odre�ivanjem zone ekspozicije, kao prostora koji se �uva od gradnje izvan naselja i ograni�ava visina gradnje unutar naselja na prizemlje i visoko prizemlje,

− o�uvanju tradicijskog ure�enja ruralnih naselja – prostora tradicijskog zelenila i to: − specifi�ne zelene površine zajedni�kog korištenja, tzv. „gmajne“ u Tor�ecu, locirane u središtu

naselja, koja se �uva od gradnje kroz razne oblike zaštite – od funkcionalne zone do akta zaštite u okviru povijesne cjeline naselja, prema Zakonu o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara,

− zelenih otoka na raskrižjima putova i unutar gra�evne strukture naselja - sa ili bez opreme, koja se uglavnom sastoji od sakralne plastike – raspela,

− o�uvanju drvoreda u Drnju koji naglašavaju prilaz groblju − o�uvanju ambijentalnih osobina naselja gra�enog oko potoka koji meandrira, integriranjem vrijednosti

potoka u ure�enje naselja, kao i korištenja potoka u rekreacijske i turisti�ke svrhe, − o�uvanju prostora oko groblja od gradnje, Unutar naselja zadržavaju se podvrtnice, koje su karakteristi�ne u naseljima ruralnog prostora, a posebno

su karakteristi�ne za Tor�ec. Podvrtnice �ini prostor zemljišta koji se koristi kao vrt ili vo�njak, a neposredno se nastavlja na izgradivi prostor �estice u dubini od 100,0 m pa do površine polja.

Prostor izvan naselja prema ovom planu nije namijenjen gradnji gra�evina, uz izuzetak podru�ja za

intenzivno sto�arstvo. Time se kultivirani prostor štiti od prenamjene i preoblikovanja, odnosno trebao bi zadržati svoj sadašnji oblik.


3-39

3.4.4 Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti

3.4.4.1 Spomeni�ka podru�ja i cjeline

3.4.4.1.1 Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja

Zaštita kulturno – povijesnih vrijednosti u povijesnim naseljima provodi se u svrhu o�uvanja tradicijske slike naselja,odnosno prepoznatljivosti prostora naselja, kao nositelja identiteta. Stoga se definiraju zone zaštite cjeline ili dijelova naselja radi o�uvanja

- gra�evinske matrice (parcelacije, lociranja gra�evina unutar parcele) - oblikovanja stambenih gra�evina sukladno tradicijskim obilježjima, - zadržavanja tipi�nih gospodarskih gradnji, kao dijelova stambeno-gospodarskog sklopa, - održavanja tradicijskog ure�enja naselja – javnih površina, - o�uvanja tradicijske opreme naselja – sakralne i javne plastike Iako su kroz planske odredbe PPUO-a definirani uvjeti gradnje koji osiguravaju navedeno, dodatno se, radi

provedbe pove�anog nadzora s ciljem o�uvanja zna�ajnih dijelova naselja izdvajaju ruralne cjeline Tor�ec i dio naselja Drnje. Povijesne cjeline su u vidu zona zaštite ozna�ene u kartografskom prikazu gra�evinskih podru�ja i sukladno tome za takve prostore se provode posebne mjere zaštite.

2003. ruralna cjelina Tor�ec preventivno je, na rok od 3 godine upisana u Registar kulturne baštine, do

kada �e se izvršiti valorizacija i donijeti kona�no rješenje o zaštiti dijelova ruralne cjeline. Površina zaštite iznosi cca 62,0 ha, a proteže se kroz gotovo �itavo gra�evinskog podru�je naselja, te dijelom i u kontaktni prostor naselja, koji nije definiran gra�evinskim podru�jem.

Ruralna cjelina naselja Drnje, koji �ini dio naselja – Židovaroš, u površini od cca 0,5 ha sukladno

mjerama zaštite iz elaborata Popis kulturnih dobara sa mjerama zaštite za PPUO Drnje, predlaže se za provedbu postupka utvr�ivanja kulturnog dobra te temeljem navedenog postupka za upis u registar kulturnih dobara.

Obzirom na stupanj zaštite, sve zahvate unutar navedenih cjelina potrebno je od nadležnog

Konzervatorskog odjela: − u postupku izdavanja uvjeta za zahvate u prostoru tražiti posebne uvjete gradnje, − u postupku izdavanja odobrenja za gradnju tražiti posebno odobrenje, a − ovisno o uvjetima danim u posebnom odobrenju za gradnju odre�uje se nadzor Konzervatorskog

odjela u postupku gradnje.

3.4.4.1.2 Arheološki lokaliteti i zone

Popis arheoloških lokaliteta i zona dan je u poglavlju POLAZIŠTA, 1.1.2.6. Kulturna i prirodna baština, a pojedina�ne lokacije su ozna�ene na kartografskom prikazu br. 3. „Uvjeti ure�enja, korištenja i zaštite prostora“ u mjerilu 1:25 000.

Istraživanje, zaštitu i prezentaciju arheoloških lokaliteta, kao i drugih pojedina�nih nalazišta, na podru�ju

op�ine, potrebno je provoditi temeljem Zakona o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara i posebnih propisa. U slu�ajevima izvo�enja bilo kakvog zahvata unutar prostora nalazišta potrebno je zahvate izvoditi uz

nadzor arheologa. Prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara, prema Popisu kulturnih dobara sa mjerama zaštite za PPUO

Drnje, Konzervatorski odjel u Zagrebu, iz ožujka 2005 dan je za slijede�e lokalitete – prema oznakama u kartografskom prikazu br. 3:

− redni broj 5. – Cirkviš�e, srednjevjekovna nekropola, − redni broj 6. – Blaževo pole 1-6, naselje iz ranog i razvijenog srednjeg vijeka, − redni broj 10. – Gradi�, Gradište, Turski brijeg – drvena utvrda iz 13. – 16. st., − redni broj 13. – Ledine, rano srednjevjekovno naselje i − redni broj 15. – Malo vratno, naselje iz starijeg i mla�eg željeznog doba i antike. Arheološki lokaliteti i zone se svi, osim jednog, nalaze na podru�jima na kojima se ovim PPUO-om ne

predvi�a nikakva gradnja. Gradnja je mogu�a jedino na prostoru na kojem je evidentirano nalazište srednjevjekovnog naselja – na lokalitetu Parag – oznaka 17 prema tablici br.20.


3-40

Na navedenom prostoru predvi�ena je mogu�nost gradnje pojedina�nih poljoprivrednih gospodarstva za uzgoj životinja (farme).

Radi zaštite lokaliteta potrebno je u postupku izdavanja uvjeta gradnje na navedenom podru�ju - definirati obvezu obavještavanja nadležne arheološke službe, u slu�aju nailaska na predmete za koje se može predmnijevati da su arheološki nalazi.

I na ostalim prostorima op�ine, ukoliko se kod zahvata u zemlji nai�e na predmete za koje se predmnijeva da bi mogli biti arheološki nalazi, potrebno je obustaviti radove i o tome obavijestiti nadležni arheološki odjel.

3.4.4.1.3 Povijesno- memorijalne cjeline

Povijesno – memorijalnim cjelinama smatraju se oba groblja na podru�ju op�ine. Ure�enje groblja i gradnja na njima, sukladno Zakonu o grobljima ve� su riješeni odredbama navedenog

zakona, kojim se definira i obveza poštivanja odre�enog komunalnog reda u odnosu na ove prostore. Unutar podru�ja groblja mogu�e je graditi gra�evine za servisne potrebe groblja i to prvenstveno grobna

ku�a (mrtva�nica), trgova�ki prostori za kompatibilne usluge kao što su trgovina pogrebnom opremom, cvje�ara i sl�no, te kapela i javna sakralna plastika.

S planskog stanovišta �uva se ambijentalna kvaliteta prostora groblja i to mjerama koje definiraju: − obavezu održavanja postoje�eg drvoreda i pješa�ke staze do groblja u Drnju, − nemogu�nost gradnje gra�evina, koje bi se groblju približile više od 50,0 m, a locirane su unutar

gra�evinskog podru�ja naselja, − nemogu�nost gradnje gra�evina, koje bi se groblju približile više od 100,0 m, a locirane su izvan

gra�evinskog podru�ja naselja – ova mjera je istovremeno sukladna –Zakonu o grobljima, a njome se �uva prostor za mogu�nost dugoro�nog proširenja groblja,

− prema Popisu kulturnih dobara sa mjerama zaštite za PPUO Drnje, Konzervatorski odjel u Zagrebu, iz ožujka 2005, ukida se dio dosadašnjeg gra�evinskog podru�ja, preko puta groblja u Tor�ecu.

Gra�evinama se u smislu prethodnog smatraju i infrastrukturne gra�evine (trafo-stanice, bazne postaje

mobilnih komunikacija i drugo), te se ni ove ne mogu locirati unutar navedenih udaljenosti. Unutar navedenog prostora mogu�e je saditi nasade visokog raslinja i ure�ivati parkirališne površine za

potrebe groblja. Uz groblje u Drnju bespravno je izgra�ena jedna stambena gra�evina, upravo na prostoru koji je od

ambijentalnog zna�aja za groblje. Ovaj plan ne omogu�ava legalizaciju navedene gradnje. Obzirom na status koji je za oba groblja definiran kroz dokument - Popis kulturnih dobara sa mjerama

zaštite za PPUO Drnje – groblja spadaju u kategoriju evidentirane baštine(E), radi �ega se u postupcima proširenja groblja, rekonstrukcije ili adaptacije groblja u cjelini, kao i gradnje unutar groblja (osim gradnje grobnica) preporu�a isho�enje mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela, u postupku isho�enja uvjeta gradnje.

3.4.4.2 Pojedina�na nepokretna dobra

U cilju zaštite pojedina�nih kulturnih dobara, potrebno je izvršiti stru�nu valorizaciju graditeljske i spomeni�ke baštine, te temeljem izvršene valorizacije pokrenuti postupke registracije, zaštite i prezentacije.

Za provedbu postupka utvr�ivanja svojstva kulturnog dobra i upis u registar spomenika kulturne baštine

(oznaka PR u poglavlju Polazišta, ovog PPUO-a) predlažu se slijede�i pojedina�ni spomenici: − kompleks crkve Blažene Djevice Marije u Drnju, zajedno sa župnim dvorom i pilom kalvarija ispred

crkve, − kapela sv. Stjepana Kralja u Tor�ecu, − kapela-poklonac sv. Ivana Nepomuka u Drnju, − raspelo na raskrižju Koprivni�ke ulice u Tor�ecu, − kapela-poklonac sv. Ivana Nepomuka u Botovu uz glavnu cestu, (kameni pil s kipom sv. Ivana

Nepomuka), − zgrada željezni�ke postaje Drnje u Tor�ecu i − zgrada ugostiteljskog sadržaja u Drnju, Trg kralja Tomislava br. 28 Sukladno navedenom: − radi zaštite integriteta pojedina�nog spomenika ili kompleksa definiraju se zone zaštite kulturno –

povijesnih vrijednosti, kao podru�ja obveznog uklju�ivanja nadležnog Konzervatorskog odjela u


3-41

postupcima izdavanja uvjeta za zahvate u prostoru, odobrenja za zahvate i kontrole provedbe odobrenih zahvata, a

− radi zaštite vizura na navedene pojedina�ne spomenike, odnosno komplekse definiraju se zone ekspozicije spomenika, kao podru�ja zabrane gradnje izvan gra�evinskog podru�ja naselja i podru�je ograni�ene visine gradnje unutar gra�evinskog podru�ja naselja.

Ostala pojedina�na kulturna dobra, kojima je u poglavlju Polazišta, ovog plana, a sukladno dokumentu -

Popis kulturnih dobara sa mjerama zaštite za PPUO Drnje definiran status evidentiranog kulturnog dobra, nemaju obvezu sudjelovanja nadležnog Konzervatorskog odjela u postupcima izdavanja uvjeta za zahvate u prostoru, ali se preporu�a ishoditi mišljenje, radi održavanja kvalitete pojedinog spomenika.

Isho�enje mišljenja se preporu�a i ukoliko se zahvati predvi�aju u neposrednom okruženju

pojedina�nih spomenika predloženih za zaštitu sukladno Zakonu o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara. Izuzetno od prethodnog, i dalje ostaje obveza isho�enja posebnih uvjeta gradnje za zahvate u prostoru na

gra�evinama, koje se nalaze unutar povijesnih cjelina naselja i to ne radi njihove pojedina�ne vrijednosti,ve� radi zaštite povijesne cjeline.

Vrijedni primjerci o�uvanih stambenih gra�evinskih sklopova, koji �ine pojedina�ne ili grupe svjetovnih

gra�evina, uklju�uju�i pripadaju�e gospodarske gra�evine u okviru gra�evnih �estica, a nalaze se unutar podru�ja ambijentalnih cjelina naselja ili su definirane kao pojedina�ne gra�evine i sklopovi mogu se nakon izvršene valorizacije proglasiti zašti�enim na lokalnoj razini, sukladno �lanku 17. Zakona o zaštiti i o�uvanju kulturne baštine.

Preporu�a se sa�uvanu staru arhitekturu iskoristiti u svrhu turisti�ke ponude, što je na tragu op�eg stava revitalizacije kulturne baštine u turisti�ku svrhu koji se programski pokre�e s županijskog nivoa.

Slika 27 O�uvani tradicijski stambeno-gospodarski sklop u Tor�ecu pogodan za prenamjenu u turisti�ke svrhe


3-42

3.4.5 Podru�ja posebno osjetljiva na uvjete korištenja

3.4.5.1 Podru�ja preoblikovanja krajobraza

3.4.5.1.1 Eksploatacijska polja šljunka i/ili pijeska

Ovim planom se predvi�a otvaranje novih eksploatacijskih polja – radi se o prostorima na kojima su gospodarske, istražne radnje završene, a nalaze se neposredno uz postoje�e eksploatacije i/ili na podru�jima napuštenih eksploatacija – površinskih iskopa, gdje je tlo ve� devastirano.

Sanacija postoje�ih i planiranih eksploatacija treba se vršiti sukladno pozitivnim propisima zaštite okoliša i prema sanacijskim projektima, koje treba korigirati prema ovom prostornom planu.

Sukladno tome potrebno je revidirati i PP TRC Šoderica, da se njime predvi�eni zahvati usklade sa namjenom površina iz ovog PPUO-a.

Sve ilegalne šljun�are, trebaju se sanirati, prvenstveno zatrpavanjem materijalom koji ne zaga�uje podzemne vode.

3.4.5.1.2 Planirana mogu�a gra�evina – akumulacija HE Novo Virje

Ovim PPUO-om se preuzima kao gra�evina od državnog zna�aja, ali u okvirima koje odre�uje Prostorni plan Županije.

3.4.5.2 Podru�ja sanacije devastiranih prostora

3.4.5.2.1 Prostor ugroženog obradivog tla od promjene toka rijeke Drave

Podru�je koje je ve� pod vodom potrebno je zahtjevom prema Hrvatskim vodama evidentirati radi isplate odgovaraju�e naknade vlasnicima zemljišta.

Za podru�je za koje se o�ekuje ugrožavanjem promjenom rije�nog toka potrebno je upozoriti nadležnu instituciju – Hrvatske vode, kako bi se poduzele mjere zaštite od opasnosti.

3.4.5.2.2 Napuštena eksploatacija šljunka

Napuštena eksploatacija šljunka Auto-put ve�im se dijelom nalazi unutar planiranog podru�ja eksploatacijskog polja Mla� 1, te �e se sanirati u skladu sa sanacijskim projektom navedenog eksploatacijskog polja.

Dio podru�ja preklapa se s podru�jem predvi�enim za izgradnju akumulacije HE Novo Virje i ovisi o mogu�nosti njene gradnje.

3.4.5.2.3 Sanacija deponija otpada

Odlagališta otpada koja nisu u skladu sa Zakonom o otpadu, a na podru�ju op�ine postoje dvije takve lokacije - potrebno je sanirati na na�in odre�en propisima o otpadu i zaštiti okoliša.

3.4.5.3 Podru�ja ograni�enog ili usmjerenog korištenja prirodnih resursa

3.4.5.3.1 Podru�ja mogu�e izgradnje intenzivnih tovilišta

Podru�ja mogu�e izgradnje intenzivnih tovilišta u sklopu poljoprivrednih gospodarstava ograni�eno je, na podru�ju op�ine na prostor izme�u naselja Drnje i Tor�ec. Uvjeti gradnje tovilišta, kao izdvojenih poljoprivrednih


3-43

gospodarstava odre�eni su s minimalnom udaljenoš�u od gra�evnih podru�ja naselja, izdvojenih podru�ja društvenih djelatnosti i prometnica.

3.5 RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.1 Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, javne telekomunikacije, produktovodi)

Prostorni razvoj, a time se prvenstveno podrazumijeva razvoj urbanog društva u prostoru, podrazumijeva izgradnju sve više razli�itih infrastrukturnih sustava za koje treba osigurati koridore odgovaraju�ih dimenzija. Kako se zapravo ne radi o klasi�nom korištenju površina, nego o sustavu koji �ini mreža koridora, infrastruktura je element koji prostor zauzima paralelno s njegovom osnovnom funkcijom. Izuzetak su lokacije za smještaj infrastrukturnih postrojenja ili gra�evina, koje �ine mrežu to�aka.

Izvan infrastrukturnog sustava od zna�aja za državu i županiju, na razini jedinice lokalne samouprave razvoj mreža infrastrukture treba prilagoditi potrebama naselja i gospodarskih zona i to na što je mogu�e više racionalan na�in. Sve linijske vodove poželjno je voditi istim prostornim koridorima kako bi se izbjeglo nepotrebno presijecanje zemljišta ili zra�nog prostora linijskim tehni�kim strukturama.

3.5.1.1.1 Cestovni promet

Prometni cestovni sustav treba razvijati na na�in da bude nositelj gospodarskih veza me�u naseljima, op�inama i županijama. Trasiranje novih cestovnih prometnica trebalo bi uzeti u obzir tradicionalne veze me�u naseljima i postoje�e poljske putove, odnosno pristupe do obradivih površina.

Potrebno je provesti rekonstrukciju i modernizaciju državnih i županijskih cesta u smislu osiguranja sigurnosti svih sudionika prometa izgradnjom biciklisti�kih staza u dijelovima dionica s frekventnim biciklisti�kim prometom i pješa�kih staza kroz naselja.

Dugoro�no se planira odvajanje pješa�ko – biciklisti�kih staza uz županijske i državne prometnice od kolnika zelenim pojasom, na svim mjestima gdje je to mogu�e, a posebno u centrima naselja, gdje postoji potreba za korištenje dijelova ulice kao trga.

Radi me�udržavnog povezivanja predvi�a se izgradnja nastavka cestovnog mosta koji povezuje Drnje s Golom, prema Ma�arskoj i izgradnje cestovnog grani�nog prijelaza.

Tako�er se predvi�a izgradnja ceste koja bi planirani željezni�ki kolodvor Novo Drnje direktno povezivala s državnom cestom D-41, a ujedno bi služila i kao tehni�ka veza Bilokalnikove eksploatacije s proizvodnjom u Tor�ecu.

3.5.1.1.2 Željezni�ki promet

Za magistralnu glavnu željezni�ku prugu MG 1 Botovo – državna granica – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb Glavni kolodvor –Karlovac – Rijeka predvi�a se modernizacija na na�in da se izgradi drugi kolosijek i to s desne strane od postoje�eg, gledano u smjeru državne granice.

Iz tog razloga se alternativno ostavlja mogu�nost za izgradnju cestovnih prijelaza denivelirano. Postaje Drnje i Botovo iz kojeg se odvajaju kolosije�ni kapaciteti u smjeru jezera Šoderica, zadržavaju se. U uvjetima dvokolosje�nosti, a radi prometno-tehnoloških zahtjeva izme�u postaja Drnje i Botovo rezervira

se prostor za izgradnju kolodvora Novo Drnje �ija os se planira na cca 1,15 km od postoje�e postaje Drnje. Unutar pojasa od postoje�ih službenih mjesta Drnje i Botovo rezervira se prostor za izgradnju 3 kolosijeka, radi �ega se ovim PPUO-om osigurava koridor za izgradnju navedenog u širini od 50,0 m, odnosno 25,0 m na svaku stranu od osi postoje�e pruge.


3-44

Kartogram 8 Planirani sustav cestovnog prometa na podru�ju op�ine

P

rost

orni

pla

n ur

e�en

ja O

p�in

e D

rnje

PLA

N P

RO

STO

RN

OG

UR

E�

EN

JA

3-

45

Kar

togr

am 9

P

lani

rani

sus

tav

želje

zni�

kog

prom

eta

na p

odru�ju

op�

ine


3-46

Kartogram 10 Sustav fiksnih telekomunikacija je izgra�en


3-47

3.5.1.1.3 Poštanski promet

Mreža poštanskog prometa za podru�je op�ine je uspostavljena i treba je i nadalje održavati. Broj pošte Drnje je 48 322, a poštanska jedinica je locirana u središtu naselja Drnje.

3.5.1.1.4 Telekomunikacije

Sustav fiksne telefonije je na podru�ju op�ine uspostavljen a daljnji razvoj se o�ekuje širenjem pretplatni�ke mreže u svim naseljima izgradnjom podzemnih kabela i zamjenom samonosivih zra�nih kabela podzemnim, te razvojem novih usluga.

Sustav mobilnih telekomunikacija tako�er je uspostavljen. Bazna postaja locirana je u središtu Drnja, iza društvenog doma, a izvedena je na visokoj samostoje�oj konstrukciji. Širenje usluga mobilne telefonije bazira se na izgradnji novih baznih postaja, koje se ne smiju postavljati u naseljima, ve� unutar gospodarskih zona ili na obradivom tlu i to na na�in da ne zaklanjaju vizure na tradicijske orijentire u prostoru – crkvene tornjeve.

Konzervatorski odjel uvjetuje posebnu suglasnost za isho�enje dozvole lociranja stupova baznih postaja.

3.5.2 Energetski sustav

3.5.2.1.1 Energetski sustav – elektroopskrba i plinoopskrba

Izgradnju akumulacije HE Novo Virje potrebno je uskladiti s Prostornim planom županije i drugim pozitivnim zakonskim propisima.

HE Botovo ne predvi�a se graditi, što je sukladno PP Županije. Na podru�ju koje se predvi�a za prolaz dalekovoda 2 x 400 kV ne predvi�a se širenje gra�evinskih

podru�ja niti se ostavlja mogu�nost gradnje gra�evina izvan naselja, tako je potrebnu to�nu lokaciju dalekovoda mogu�e utvrditi idejnim rješenjem bez opasnosti od narušavanja u prostoru. Izuzetak je podru�je postoje�e gospodarske šume, koju je potrebno zaobi�i ili presje�i.

Lokalni interes u odnosu na razvoj mreža i korištenje energetskog sustava je u osiguranju kvalitetne

usluge opskrbe elektri�nom energijom za sva doma�instva na podru�ju op�ine, a posebno u gospodarskim zonama.

Transformatorska stanica TS 35 kV (20) može se u slu�aju potrebe rekonstruirati. Kod rekonstrukcije ili izgradnje novih transformatorskih stanica u naseljima potrebno ih je uklopiti u

strukturu naselja, gradnjom na gra�evinskoj liniji unutar stambenih zona ili zona centralnih i društvenih sadržaja. Ne predvi�a se gradnja trafostanica unutar zona sporta i rekreacije, a zabranjeno ih je locirati unutar zona

urbanog ili tradicijskog zelenila. Od sakralnih obilježja – crkvi , poklonaca i raspela trafostanice u naselju trebaju biti udaljene najmanje

30,0 m. Postoje�e niskonaponske zra�ne mreže izvedene na drvenim stupovima planira se postupno zamijeniti

mrežom samonosivih zra�nih kabela na odgovaraju�im stupovima ili podzemnim kabelima. Trase srednjenaponske i niskonaponske mreže kao i mreže javne rasvjete trebaju se definirati unutar

koridora ulica. Stupove za nošenje kabela nn mreže i javne rasvjete nije dozvoljeno postavljati na površine parkova,

odnosno unutar funkcionalnih zona urbanog i tradicijskog zelenila, gdje trebaju biti izvedene podzemno, kao kabelska kanalizacija.

Dugoro�no se planira daljnji razvoj mreže plinoopskrbe uz osiguranje ve�eg postotka priklju�enja na

mrežu. Plinske redukcijske stanice mogu se graditi unutar koridor ulica ili na vlastitim �esticama, ali ne na

površinama tradicijskog ili urbanog zelenila


3-48

Kartogram 11 Planirani sustav elektroopskrbe na podru�ju Drnja


3-49

3.5.3 Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, ure�enje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)

3.5.3.1.1 Vodoopskrba

Izgradnja vodoopskrbnog sustava je prioritetni komunalni zahvat na podru�ju op�ine. Dugoro�no se planira izgradnja vodoopskrbnog sustava koji �e osigurati potpunu opskrbljenost svih

naselja mrežama vodoopskrbe, a time i osiguranje opskrbe doma�instava vodom iz mreže vodoopskrbe. Opskrba vodom tako�er se predvi�a i na svim prostorima gospodarskih zona u op�ini. Prioritetna je izgradnja magistralnog voda vodovoda kroz naselja (u koridorima državnih prometnica) , a

dugoro�no i u koridoru uz željezni�ku prugu. Od magistralnog voda kroz naselja predvi�a se razgrananje opskrbne mreže po sporednim ulicama u naseljima.

3.5.3.1.2 Odvodnja

Nakon izgradnje vodoopskrbe, sustav odvodnje i pro�iš�avanja otpadnih voda slijede�i je najzna�ajniji komunalni zahvat na podru�ju op�ine.

Rezultat izdvajanja i pro�iš�avanja fekalnih i tehnoloških voda trebao bi utjecati na podizanje kvalitete podzemnih voda i kvalitete voda površinskih vodotoka u minimalno II. kategoriju.

Za svako od naselja predvi�a se izvesti vlastiti ure�aj za pro�iš�avanje otpadnih voda. Recipijent za Drnje i Botovo te za Tor�ec je potok Gliboki, a za turisti�ko naselja uz Šodericu je Drava.

Radi male veli�ine naselja predvi�a se gradnja bioloških laguna. Alternativno je mogu�e izvesti jedinstveni sustav s jednim ure�ajem za pro�iš�avanje, ovisno o

tehnološkim uvjetima. Do izgradnje sustava otpadne vode potrebno je skupljati u vodonepropusne septi�ke taložnice koje treba

održavati prema posebnim propisima, a tehnološke vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama i zbrinjavati prema posebnim propisima.

3.5.3.1.3 Hidromelioracijski sustav

Dugoro�no se planira daljnje ure�enje i održavanje hidromelioracijskog sustava na podru�ju op�ine u skladu s Vodnogospodarskom osnovom županije.

U naseljima sustav se može koristiti za prihvat oborinskih voda, pro�iš�enih do razine II. kvalitete vode. Potok Glliboki treba zadržati kao otvoreni vodotok koji bi trebao zadržati mogu�nost meandriranja i

plavljenja okolnih kontaktnih površina. Radi zaštitu od poplava izvršene su korekcije gra�evinskih podru�ja i odre�ena zabrana gradnje unutar

najugroženijih prostora.


3-50

Kartogram 12 Prikaz planirane mreže vodoopskrbe


3-51

Kartogram 13 Planirana mreža odvodnje otpadnih voda – recipijent je potok Gliboki


3-52

Kartogram 14 Pregled sustava ure�enja voda


3-53

3.6 POSTUPANJE S OTPADOM

Dvije postoje�e deponije komunalnog otpada na podru�ju op�ine potrebno je sanirati u skladu sa Zakonom o otpadu.

Sustav zbrinjavanja komunalnog otpada nije odgovaraju�e riješen za ukupno podru�je Županije. Interes op�ine, jednako kao i županijski interes je izvedba centralne sanitarne deponije

komunalnog otpada, bez obzira da li �e ona biti na prostoru Županije ili izvan nje. Reciklažna dvorišta za skupljanje i privremeno skladištenje otpada koji je sekundarna sirovina na

prostoru op�ine mogu se organizirati i unutar gospodarskih zona na prostoru op�ine. Opasni otpad i njegovo zbrinjavanje u nadležnosti je Republike Hrvatske, a na razini županija

potrebno je osigurati mogu�nost skupljanja neopasnog tehnološkog otpada na lokacijama predvi�enim Prostornim planom Županije. Do ure�enja navedenog prostora, opasni otpad se do odvoza treba privremeno skladištiti na mjestu nastanka, te zbrinjavati na zakonom predvi�ene na�ine – u spalionicama opasnog otpada ili odvozom na legalne deponije takve vrste.

Privremeno skupljanje otpada životinjskog podrijetla mogu�e je organizirati na pojedina�nim

poljoprivrednim gospodarstvima za uzgoj životinja. Kompostiranje otpada biljnog podrijetla mogu�e je organizirati na �esticama poljoprivrednih

gazdinstava unutar naselja u gospodarskom dijelu �estice, odnosno 45,0 m od linije regulacije.

3.7 SPRE�AVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Spre�avanje negativnog utjecaja na okoliš potrebno je provoditi u odnosu na: − stambenu kvalitetu naselja, − kultivirane predjele i − prirodne i prirodi bliske predjele. Spre�avanje negativna utjecaja na okoliš temelji se na nacionalnim dokumentima za zaštitu

okoliša i to Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja za okoliš, koji se primjenjuju i na lokalnoj razini.13

3.7.1 Tlo

Tlo je važan gospodarski resurs. Pritisci kojima je izloženo kre�u se od širenja urbanih prostora, pretvaranjem u tehni�ke površine eksploatacije mineralnih sirovina s gotovo nikakvom vjerojatnoš�u rekultivacije u poljoprivrednom smislu, te utjecajima s posljedicom pada sadržaja humusa i smanjenja ukupne biogenosti tla.

U Hrvatskoj se tek po�elo raditi na sustavnoj inventarizaciji tla, a to je jedan od na�ina kontrole stanja tla.

Najzna�ajniji problemi koji se pojavljuju u odnosu na tlo su erozija i u�inci hidromelioracije, zakiseljavanje i u�inci teških metala, posljedice primjene duši�nih gnojiva i herbicida, ispiranje dušika iz tla te pojava nitrita i nitrata u podzemnim vodama

Obradivi prostor op�ine intenzivno se poljoprivredno obra�uje. Osim tretiranja usjeva duši�nim gnojivima, izvor zaga�enja tla i voda uzrokovan je intenzivnim uzgojem stoke. Tovilišta proizvode stajski gnoj koji se rabi kao gnojivo na lokalnim površinama i mulj. Stajski gnoj se u pravilu ne ispušta izravno u vodotoke, ali ispiranjem s poljoprivrednih površina dospijeva u podzemne vode. Sve navedeno uzrokuje promjenu kiselosti i sastava tla, posebno u odnosu na dušikove i ugljikove spojeve (amonijak, metan, duši�ni oksid) te broj i vrstu mikroorganizama i kukaca.

Uzgoj stoke na podru�ju Op�ine trebalo bi usmjeriti u sustav kontroliranog izuzimanja otpadnih tvari, koje nastaju kao biološki nerazgradiv nusprodukt uzgoja životinja i to na na�in da se za ovu djelatnost organizira posebno, infrastrukturno ure�eno podru�je – izdvojeno podru�ja gospodarskih

13 Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš, NNRH br. 46/02


3-54

djelatnosti uzgoja životinja - na kojem �e se problemi zaga�enja takve vrste zajedni�ki rješavati za više korisnika. (npr.kiseline i lužine iz sustava za pranje i održavanje mljekovoda i izmuzišta, tehnološka voda oboga�ena deterdžentima, dezinfekcijskim sredstvima i antibioticima).

Erozija tla naj�eš�e je povezana s uništenjem biljnog pokrova u podru�jima djelovanja vode, bilo da se radi o koritima vodotoka ili o buji�nom slijevanju oborina. Najosjetljivije podru�je u odnosu na eroziju je uz Dravu. Da bi se sa�uvali rije�ni meandri i erozija obale što je mogu�e više kontrolirala, šume uz Dravu nije dozvoljeno sje�i totalnom sje�om. Time je i odnos oprema njima prvenstveno podre�en zaštiti korita, a paralelno se štite i tipi�ni ekosustavi.

Štetno djelovanje teških metala na tlo naj�eš�e se doga�a uz zna�ajnije prometnice i to ispiranjem kolni�kih površina oborinama i njihovim izlijevanjem na okolno tlo i u podru�jima teške metalurgije.

Sve navedeno uzrokuje promjenu kiselosti i sastava tla, posebno u odnosu na dušikove i ugljikove spojeve (amonijak, metan, duši�ni oksid) te broj i vrstu mikroorganizama i kukaca. Izravna negativna posljedica primjene duši�nih gnojiva je pojava ispiranje dušika kišnicom, stvaranje nitrata i nitrita, te njihova prekomjerna zastupljenost u podzemnim vodama.

3.7.2 Vode

Zaštita voda od štetnih utjecaja sagledava se u odnosu na sve pojavne situacije kao zaštita, podzemnih voda, površinskih vodotoka, ve�ih vodenih površina – jezera, ribnjaka i iskopa šljunka, te tretman otpadnih fekalnih i oborinskih voda.

Ve�e vodene površine, kao što su jezera od iskopa šljunka trebaju imati riješen sustav pro�iš�avanja vode umjetnim i prirodnim na�inima, a prvenstveno osiguranjem protoka vode kroz jezero i drugim metodama koje osiguravaju obnovu koli�ine kisika i korisnog ozona. Posebnu sanitarnu kontrolu ve�ih vodenih površina treba provoditi na lokacijama koje se koriste u rekreativne svrhe kao što su ljetna kupališta.

Razina podzemnih voda važna je za održavanje kvalitete obradivih površina i opstanak biotopa prirodnih podru�ja. Istovremeno je to i element na koji se može utjecati tehni�kim zahvatima, te ga treba optimizirati ovisno o željenom tipu krajolika.

3.7.3 Zrak

Iako zrak na podru�ju op�ine nije one�iš�en, jer unutar Op�ine nema djelatnosti koje bi na njega tako djelovale, sve stroži nacionalni propisi obvezuju provo�enje kontrole emisije �estica u zrak i u tom smislu utjecaj prometa, industrije, ložišta široke potrošnje, te emisiju u zrak one�iš�uju�ih plinovitih tvari i tvari koje ošte�uju ozonski sloj.

Ovim planom predvi�ene su mjere spre�avanja zaga�enja zraka u stambenim zonama, zonama sporta i rekreacije, urbanog zelenila i na podru�jima centralnih funkcija na na�in da je u ovim zonama zabranjena gradnja sadržaja koji bi mogli zaga�ivati zrak. Kvaliteta zraka na navedenim prostorima može se primjenom navedenih mjera iz ovog plana o�ekivati u prvoj kategoriji i bez posebnih mjerenja.

Mogu�nost lociranja gra�evina za intenzivni uzgoj stoke planom je predvi�en na dovoljnim udaljenostima od naselja i na lokacijama gdje utjecaj vjetra ne bi trebao ugroziti stambene zone.

Gospodarske grane u op�ini ind. gra�evnog materijala i uslužne prera�iva�ke grane vezane za gra�evinarstvo nemaju osobine koje bi bitno ugrozile kvalitetu zraka. Pozicija gospodarskih zona u kojima bi se mogli pojaviti slu�ajevi zaga�enja udaljeni su od stambenih zona.

Posebna mjerenja kakvo�e zraka ne predvi�aju se ni u gospodarskim zonama, osim u slu�ajevima lociranja novih industrijskih kompleksa onih djelatnosti kod kojih bi se zaga�enje moglo pojaviti, a takvi slu�ajevi se ograni�avaju na industrijsku zonu.

3.7.4 Utjecaj buke

Prevelika razina buke, kao posljedica prometa ili privrednih djelatnosti štetno djeluje kako na kvalitetu stanovanja u naseljima, tako i na životinjske populacije u staništima u blizini izvora buke.

Kontrola razine buke i njena utjecaja na zdravlje ljudi u Hrvatskoj je novo podru�je istraživanja. Razina buke u stambenim podru�jima trebala bi iznositi do 55 dB danju i 45 dB no�u.


3-55

Radno intenzivni prostori ja�e su zaga�eni bukom, ali i razine dopuštene buke na otvorenom se kre�u do 85 dB.

Princip planiranja trebao bi pretpostaviti postepeno smanjenje buke u naselju lociranjem djelatnost na na�in da se razina buke smanjuje po 5 dB od radno intenzivnih prostora prema prostorima za stanovanje i rekreaciju.

Zna�ajniji elementi u prostoru na podru�ju op�ine, štetni u pogledu izvora buke, su magistralne prometnice, a najviše državne ceste, koje prema grani�nom prijelazu vode kroz središta naselja.

3.7.5 Upravljanje rizicima

Upravljanje rizicima za podru�je op�ine prvenstveno se odnosi na uvjete kojima se sprje�avaju teške posljedice industrijskih nesre�a i požara, te izvanrednih prirodnih katastrofa kao što su poplave i potresi.

Princip zoniranja naselja, izme�u ostalog se primjenjuje i radi izdvajanja industrijskih pogona od stambenih podru�ja, kako bi se potencijalne industrijske nesre�e prostorno ograni�ile.

Jednaku ulogu ima i ograni�enje mogu�e izgra�enosti �estica, te mogu�nost vatrogasnog pristupa.

Poplave su za podru�je op�ine, radi izgra�enog nasipa, te uspostavljenog sustava obrane od poplava svedene na malo vjerojatnu pojavu.

Za ekstremne situacije izra�uju se planovi evakuacije i drugih mjera postupanja. Prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o unutarnjim poslovima br 76/94, �l. 24r –

planiranje izgradnje skloništa, kao mjeru zaštite i spašavanja od ratnih opasnosti i odluka da li �e ona biti zajedni�ka (javna) ili pojedina�na, kao i ostale mjere zaštite i spašavanja za pojedino podru�je, odre�uje se posebnim dokumentom – Županijskim (ili Op�inskim) planom zaštite i spašavanja, koji je obvezatan za svaku jedinicu lokalne samouprave.

Planiranje i izgradnja skloništa, kao mjera zaštite i spašavanja od ratnih opasnosti, što je obveza Zakona, primjenjivati �e se temeljem navedenog Plana. Odre�ivanje pozicija javnih skloništa na podru�ju Op�ine prije izrade takvog dokumenta nema uporište postoje�im propisima.

Izgradnja pojedina�nih skloništa predmet je posebnog propisa, a prema važe�em izgradnja pojedina�nih skloništa nije obvezatna.

Zaštita od požara definira se sukladno posebnim propisima, a na razini plana obvezatnom

me�usobnom udaljenoš�u gra�evina i obvezom izgradnje protupožarnih zidova.


1

PRILOZI GRAFI�KI PRILOZI

Kartografski prikazi:

1. Korištenje i namjena površina /mj 1:25 000/ 2. Infrastrukturni sustavi /mj 1:25 000/ 3. Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite prostora /mj 1:25 000/ 4. Gra�evinska podru�ja /mj 1:5 000/

4.1. Naselja Drnje i Botovo i izdvojena podru�ja u kontaktnom prostoru naselja 4.2. Naselje Tor�ec i izdvojena podru�ja u kontaktnom prostoru naselja 4.3. Izdvojena podru�ja uz jezero Šoderica – gra�evinske zone i eksploatacijska polja 4.4. Izdvojena podru�ja – gra�evinske zone i eksploatacijska polja Grafi�ki prilozi – kartogrami /mj 1:50 000/:

1. Teritorijalno – politi�ki ustroj 2. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta 3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 4. Infrastruktura

4.1. Pošta i telekomunikacije 4.2. Energetski sustav

4.2.1. Plinoopskrba 4.2.2. Elektroenergetika

4.3. Vodnogospodarskisustav 4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda 4.3.2. Ure�enje vodotoka i voda

5. Postupanje s otpadom POPIS TABLICA Tablica 1 Pregled katastarskih op�ina na prostoru Op�ine Drnje .......................................................... 1-2 Tablica 2 Pregled osnovnih podataka o Op�ini ..................................................................................... 1-3 Tablica 3 Pregled kretanja stanovništva Op�ine Drnje od 1771. do 2001. g.......................................... 1-4 Tablica 4 Pregled prosje�nih godišnjih stopa kretanja stanovništva – za 2001. godinu naveden je

broj stanovnika dobiven usporedivom metodom .................................................................... 1-4 Tablica 5 Pregled kretanja broja stanovnika prema posljednja tri popisa............................................... 1-5 Tablica 6 Pregled stanovništva prema završenom obrazovanju – selektirano po spolu i starosti –

popis 2001. ........................................................................................................................... 1-6 Tablica 7 Pregled stanovništva po nacionalnosti za 2001. godinu – podaci su dani samo zbirno

za jedinicu lokalne samouprave............................................................................................. 1-6 Tablica 8 Pregled stanovništva prema starosti po naseljima za 2001.................................................... 1-6 Tablica 9 Aktivno stanovništvo Op�ine Drnje koje obavlja zanimanje prema podru�ju djelatnosti

Izvor: St.ljetopis Hrv.županija 1993........................................................................................ 1-6 Tablica 10 Struktura zaposlenih Op�ine Drnje po sektorima djelatnosti, popis 2001. .............................. 1-7 Tablica 11 Struktura grupa naselja po veli�ini - popis 2001..................................................................... 1-9 Tablica 12 Odnos broja stanovnika i prostora Op�ine ............................................................................ 1-9 Tablica 13 TABLICA BR. 1. prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,

obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova..................... 1-10 Tablica 14 TABLICA BR. 2. prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,

obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova..................... 1-11 Tablica 15 Pregled ku�anstava Op�ine Drnje prema ukupnoj raspoloživoj površini zemljišta, vrsti

poljoprivredne proizvodnje i ukupnom broju stoke, peradi i košnica p�ela............................ 1-15 Tablica 16 Pregled kultura zemljišta ..................................................................................................... 1-16 Tablica 17 Pregled postoje�ih vodenih površina i mogu�eg vodenog prostora prema „scenariju“

ostvarenja svih važe�ih planova i zahtjeva za novim eksploatacijama ................................. 1-22 Tablica 18 Pregled ustanova uprave, pravosu�a i gospodarstva .......................................................... 1-28


2

Tablica 19 Pregled povijesnih naselja i dijelova naselja na podru�ju op�ine ......................................... 1-32 Tablica 20 Pregled arheoloških lokaliteta i zona ................................................................................... 1-33 Tablica 21 Pregled podru�ja – memorijalnih cjelina .............................................................................. 1-34 Tablica 22 Pregled sakralnih gra�evina i status zaštite......................................................................... 1-34 Tablica 23 Pregled civilnih gra�evina sa statusom zaštite..................................................................... 1-36 Tablica 24 Pregled prostora definiranih kao zašti�ena podru�ja prema Zakonu o zaštiti prirode, s

pregledom statusa zaštite.................................................................................................... 1-37 Tablica 25 Pregled kretanja stanovništva Op�ine Drnje u posljednjih 20 godina i projekcija na

slijede�e dvadesetogodišnje razdoblje .................................................................................. 2-7 Tablica 26 Pregled kretanja stanovnika Op�ine s projekcijom do 2011. i 2021...................................... 2-17 Tablica 27 Pregled udjela pojedinih zona unutar izgra�enog dijela u naseljima Op�ine Drnje............... 2-17 Tablica 28 TABLICA BR. 3. prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,

obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova – iskaz površina prema kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina .......................... 3-4

Tablica 29 Pregled zauzimanja površina unutar naselja.......................................................................... 3-8 Tablica 30– Pregled odnosa postoje�ih i planiranih površina za razvoj naselja i odnos prema trenutno

važe�em PP (bivše) op�ine Korivnica.................................................................................... 3-9 Tablica 31 Pregled površina koje se namijenjuju eksploataciji mineralnih sirovina – šljunka i

pijeska na podru�ju Op�ine Drnje........................................................................................ 3-17 Tablica 32 Potrebne udaljenosti gra�evina za držanje životinja od pojedinih elemenata u prostoru ...... 3-29 Tablica 33 Pregled pove�anja odnosno smanjenja površina obradivog tla............................................ 3-31 Tablica 34 Površine posebno vrijednih ili osjetljivih podru�ja Op�ine Drnje ........................................... 3-36 POPIS SLIKA Slika 1 Drava kod željezni�kog mosta za Ma�arsku........................................................................ 1-13 Slika 2 Pogled na eksploataciju Keter, tvrtke Bilokalnik, od strane jezera Šoderica........................ 1-18 Slika 3 Pogled na eksploataciju Mla�, koju koristi Luka�i� - prijevoz ............................................... 1-19 Slika 4 Preslik PP TRC Šoderica – podru�je obuhvata predvi�a u pove�anje vodene površine

do željezni�ke pruge............................................................................................................ 1-23 Slika 5 Jezero Šoderica sa južne strane – podru�je op�ine Drnje ................................................... 1-24 Slika 6 Lova�ki dom na podru�ju naselja Drnje ............................................................................... 1-30 Slika 7 Župna crkva Blažene Djevice Marije u Drnju s grupom „Kalvarija“ ispred crkve ................... 1-35 Slika 8 Kapela Sv. Stjepana Kralja – Tor�ec .................................................................................. 1-35 Slika 9 Tradicijska gospodarska gra�evina u Drnju ......................................................................... 1-37 Slika 10 Preslik PP TRC Šoderica – podru�je obuhvata predvi�a prostor hotela i autokampa na

podru�ju Op�ine, te pove�anje vodene površine do željezni�ke pruge ................................ 1-45 Slika 11 Dio prostora bespravno izgra�enog naselja jugoisto�no od Botova koje naseljava

romska populacija ............................................................................................................... 2-10 Slika 12 Pogled s mosta u Drnju prema istoku na potok Gliboki i prostor uz potok ............................ 2-13 Slika 13 Pogled na župnu crkvu u Drnju s pozicije prilaza groblju ..................................................... 2-14 Slika 14 Raskrižje u Drnju................................................................................................................. 2-18 Slika 15 Osnovna škola u Drnju sa školskom dvoranom i predvrtom – parkom. .................................. 3-6 Slika 16 Dio tradicijskog zelenila u Tor�ecu koristi se za konji�ki sport................................................ 3-7 Slika 17 Potok Gliboki u Drnju koristi se za rekreacijski ribolov ........................................................... 3-7 Slika 18 Tor�ec – u glavnoj ulici gotovo sva osnovna gra�evna struktura je jednoobrazno

gra�ena – poluugra�ene prizemnice s dva prozora na uli�nom pro�elju, krovnom plohom orijentiranom na ulicu i „lastavicama“ na zabatu...................................................... 3-10

Slika 19 Netipi�na višestambena gradnja u Tor�ecu. ........................................................................ 3-11 Slika 20 Gradnja u središtu Drnja – katnica javnih funkcija................................................................ 3-12 Slika 21 Javna gradnja u središtu Tor�eca........................................................................................ 3-12 Slika 22 Ugostiteljstvo u Drnju .......................................................................................................... 3-13 Slika 23 Stari mlin u Tor�ecu (u fazi rekonstrukcije) .......................................................................... 3-13 Slika 24 Tradicijski orijentiri u prostoru – javno zelenilo s pokloncem ili raspelom na raskrižju

putova – Sv. Ivan Nepomuk na ulazu u Botovo i raspelo u središtu Tor�eca ....................... 3-14 Slika 25 Lova�ki dom u Drnju, predvi�en za legalizaciju ................................................................... 3-35 Slika 26 Jezero Šoderica s eksploatacijom šljunka Keter .................................................................. 3-37 Slika 27 O�uvani tradicijski stambeno-gospodarski sklop u Tor�ecu pogodan za prenamjenu u

turisti�ke svrhe .................................................................................................................... 3-41


3

POPIS KARTOGRAMA: Kartogram 1 Položaj Op�ine Drnje unutar Koprivni�ko – križeva�ke županije ............................................ 1-1 Kartogram 2 Pregled katastarskih op�ina na podru�ju Op�ine Drnje.......................................................... 1-2 Kartogram 3 Prikaz prostornog obuhvata Op�ine....................................................................................... 1-3 Kartogram 4 Stanje 2004. godine - istražni prostori i eksploatacije šljunka prema kategorijama –

podaci iz Ureda za gospodarstvo Županije .......................................................................... 1-20 Kartogram 5 Pregled postoje�e mreže plinoopskrbe na podru�ju Op�ine................................................. 1-26 Kartogram 6 Pozicija eksploatacijskih polja i istražnih prostora unutar op�ine.......................................... 3-27 Kartogram 7 Pregled šumskih površina na podru�ju op�ine..................................................................... 3-33 Kartogram 8 Planirani sustav cestovnog prometa na podru�ju op�ine ..................................................... 3-44 Kartogram 9 Planirani sustav željezni�kog prometa na podru�ju op�ine .................................................. 3-45 Kartogram 10 Sustav fiksnih telekomunikacija je izgra�en......................................................................... 3-46 Kartogram 11 Planirani sustav elektroopskrbe na podru�ju Drnja .............................................................. 3-48 Kartogram 12 Prikaz planirane mreže vodoopskrbe................................................................................... 3-50 Kartogram 13 Planirana mreža odvodnje otpadnih voda – recipijent je potok Gliboki............................... 3-51 Kartogram 14 Pregled sustava ure�enja voda ........................................................................................... 3-52


4

Bibliografija

1. Program prostornog ure�enja Republike Hrvatske, Narodne novine br. 50/99 2. Prostorni plan Koprivni�ko – križeva�ke županije, Županijski zavod za prostorno

ure�enje, Sl. glasnik Koprivni�ko – križeva�ke županije br. 8/01. 3. Plan prostornog ure�enja TRC Šoderica – Korivnica, , Plan d.d. Zagreb, 1991. 4. Popis stanovništva, ku�anstava i stanova 31. ožujka 2001. , Državni zavod za statistiku,

HTMl izdanje, kolovoz 2002. 5. Statisti�ki ljetopis hrvatskih županija 1993., Državni zavod za Statistiku, Zagreb 1994. 6. Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš, narodne

novine br. 46/2002. 7. Zakon o otpadu, NN RH br. 34/95 8. Zakon o šumama, NN br. 53/90, 9/91, 61/91, 76/93 i 13/02 9. Zakon o vodama NN br. 107/95 10. Zakon o zaštiti prirode NN br. 70/05 11. Zakon o zaštiti okoliša NN br.82/94 12. Zakon o zaštiti zraka NN br. 178/04 13. Zakon o veterinarstvu, NNRH br. 70/77 14. Pravilnik o utvr�ivanju zona sanitarne zaštite izvorišta NN br. 55/02 15. Zaštita okoliša u pravnom sustavu Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske,

Zastupni�ki dom, Odbor za prostorno ure�enje i zaštitu okoliša, zbirka propisa, Zagreb 1995.

16. Nacionalna strategija zaštite okoliša NN br. 46/02 17. Prostorno ure�enje, gra�enje i zaštita okoliša u Republici Hrvatskoj na lokalnoj razini,

zbirka sa Stru�nog skupa u NP Brijuni 2000., Hrvatsko udruženje za promicanje skrbi o prostoru, Op�ina Vodnjan i Urbis 72, Pula, Pula 2000.

18. Op�ina i župa Drnje, Hrvoje Petri�, Drnje 2000. 19. Konzervatorska studija koprivni�ko-križeva�ke županije, mr.sc. Biserka Dumbovi�

Biluši�, dipl.ing.arh, Zagreb 1999., 20. Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske, Bjelovar 1997., 21. Kona�na studija o utjecaju na okolinu eksploatacijskih polja na lokacijama Botovo,

Sigetec i Gabajeva Greda, mr.sc. I.He�imovi�, dipl.ing.geol, Institut za geološka istraživanja Zagreb, 1990.

22. Dodatak kona�noj studiji o utjecaju na okolinu eksploatacijskih polja na lokacijama Botovo, Sigetec i Gabajeva Greda, mr.sc. I.He�imovi�, dipl.ing.geol, Institut za geološka istraživanja Zagreb, 1991, u suradnji sa ing. Mijo Lovkovi�, prof.dr. Zdravko Petrinec i dr. Radovan Kranj�ev, prof.

prostorni plan ure op ine drnje · prostorni plan ureenja opine drnje 4 op i prilozi 1. suglasnost...

Documents