prostorni telefonski imenik - ruđer bošković institute · prostorni telefonski imenik o gis-u...
TRANSCRIPT
Prostorni telefonski imenik
O GIS-u ...
GIS tehnologije prisutne su u okviru HT već dugi niz godina pa o njima nije
potrebno trošiti previše riječi. Ponovimo osnovno, Geografsko Informacijski Sustav
(GIS) je sustav kojeg čine hardware, software i geokodirana baza podataka, tj.
prostorni podaci i njima pripadajući opisni podaci (slika 1).
Slika 1. Geografski Informacijski Sustav
GIS je tehnologija kojom se prikupljaju prostorni i drugi podaci, te omogućava
na brz i efikasan način analizu podataka, njihovo manipuliranje i pohranjivanje, s
ciljem da se kreiraju nove informacije i izlazni proizvodi prvenstveno u grafičkom
obliku. Na takav je način omogućen integralni i multidisciplinarni pristup podacima.
GIS sustavi koriste kompleksne strukture podataka kako bi mogli opisati
relacije između prostornih objekata, a u okviru HT u uporabi su slijedeći osnovni
slojevi prostornih podataka:
skanirane podloge
digitalizirane podloge
adresni model promatranog područja
kabelska mreţa
komutacijski čvorovi
Najvaţnija značajka GIS-a jest mogućnost prostornih analiza, a to je
realizirano na način da se povezuju podaci iz prostornih i alfanumeričkih izvora
koristeći lokaciju kao osnovni zajednički ključ. Rezultat tog postupka je jednostavna
vizualizacija promatranih podataka, i prosječnom korisniku lako razumljiv prikaz.
Osnovna namjena GIS-a nije izrada karata, iako moţe kreirati karte u
različitim mjerilima, projekcijama i bojama, već je GIS analitički sustav čija je glavna
prednost da omogućava identifikaciju prostornih odnosa između kartografskih
elemenata (slika 2).
Slika 2. Prezentacija prostornih podataka putem GIS-a
Uvođenje GIS-a u HT izvedeno je uglavnom u domeni tehničke
dokumentacije u cilju izgradnje integralnog dokumentacijskog informacijskog sustava
(DIS) koji obuhvaća sve tehnološke elemente koji sačinjavaju telekomunikacijsku
mreţu. Tako prikupljeni i sređeni podaci predstavljaju osnovu za brojne primjene u
svakodnevnom radu (razvoj, prodaja i odrţavanje telekomunikacijske mreţe).
Kao zanimljiv “nusprodukt” izgradnje GIS-a pojavila se je mogućnost da se iz
postojećih baza izdvoje podaci o pretplatnicima i lokacijama objekata i time realizira
samostalna aplikacija koja bi omogućila pronalaţenje pretplatnika i njihovo prostorno
lociranje.
U daljnjem tekstu prikazana je realizacija takve aplikacije za područje koje
pokriva HT TKC Rijeka i izdvojeni su neki problemi koji su uočeni tijekom razvoja.
Prikupljanje podataka
Kao što je već spomenuto osnovu za izradu aplikacije predstavlja postojeći
DIS, no primarni interes kod njegove izrade bio je obuhvat telekomunikacijskih
objekata (ATC, kabeli, izvodi), dok su ostali objekti (stambene zgrade, proizvodni
pogoni, javni objekti i sl.) identificirani i unošeni u GIS sustav prema potrebi i u
manjoj mjeri.
U slučaju prostornog imenika nas najviše zanima adresni model promatranog
područja. Sloj adresnog modela sadrţi prostorne lokacije kućnih brojeva obično
reprezentirane centroidima objekata. Objekti sa više ulaza reprezentirani su sa većim
brojem točaka. Kako se samo na području Primorsko – goranske ţupanije nalazi preko
110.000 objekata, jasno je da izrada adresnog modela regije predstavlja ogroman
posao koji će potrajati još nekoliko godina (zasad je kompletirano područje grada
Rijeke i neka manja naselja – oko 23 000 objekata).
Slika 3. Objekti na području grada Rijeke
Potrebno je ovdje naglasiti da se u razvijenim zemljama podaci o lokacijama
objekata (podaci o vlasniku, točna adresa i kućni broj, i koordinate objekata) mogu
dobiti u informatički sređenom obliku (čak i u obliku GIS slojeva) od geodetske
uprave ili katastara. Kod nas je situacija prilično loša (lokalni katastri nemaju ni ljudi
ni opreme za samostalnu realizaciju takvih projekata), pa je rješenje pronađeno u
suradnji HT TKC Rijeka i katastara tako da su katastri obavili pripremu (odnosno
«papirnati» dio posla) dok su djelatnici tehničke dokumentacije izvršili digitalizaciju
dostavljenih podataka u skladu sa standardima propisanim od strane Ureda za
katastarske poslove Primorsko – goranske ţupanije. Završna kontrola podataka
obavlja se od strane katastara, te je time osigurana bitno veća kvaliteta finaliziranih
podataka.
Osnovu za izradu adresnog modela predstavljaju odgovarajuće podloge (karte)
promatranog područja, te alfanumerički podaci o adresama i kućnim brojevima.
O kartama …
Prostorni podaci se obuhvaćaju sređivanjem i obradom postojećih karata ili
direktnim prikupljanjem na terenu.
Zbog svojih prednosti u brzini, efikasnosti i točnosti, najpogodniji način za
terensko prikupljanje podataka je uporaba GPS sustava. Moderni geodetski GPS
sustavi omogućavaju preciznosti reda 5 – 15 cm što u potpunosti zadovoljava potrebe
tehničke dokumentacije. Svi novi sustavi opremljeni su odgovarajućom programskom
podrškom koja omogućava direktan eksport podataka iz sustava u GIS bazu. Dodatno
ubrzanje posla postiţe se sprezanjem GPS uređaja sa laserskim daljinomjerom što
omogućava efikasnije prikupljanje podataka za objekte koji su na udaljenosti od
nekoliko stotina metara od trenutne pozicije GPS uređaja.
Obrada karata svodi se najčešće na sljedeće postupke :
skaniranje karata
kalibracija karata
vektorizacija na računalu
Skaniranje karata obavlja se na skaneru tako da se cijela površina dobije u
rasterskom obliku s određenom gustoćom (rezolucijom). Kod skaniranja (zbog samog
uređaja i kvalitete karata) često se pojavljuje problem deformacije karata, koji se
rješava kalibracijom rasterske slike, odnosno dovođenja referentnih kriţeva karte na
etalonske pozicije.
Skanirane karte se prema potrebi u cijelosti ili djelomično vektoriziraju
(digitaliziraju) i geokodiraju pomoću CAD programa. Sve snimljene točke dobivaju
lokalne koordinate, a potom se transponiraju u zemaljski koordinatni sustav. Za
snimanje nam sluţe referentne točke ( engl. Tic ) kao što su trigonometrijske točke,
rubovi lista, točke koordinatne mreţe i slično.
U okviru TKC Rijeka obrađene su sve postojeće rasterske podloge od mjerila
1:500 do 1:100000 čime je omogućena prva faza izrade GIS-a za čitavo područje
ţupanije. U cijelosti je digitalizirano stotinjak karata raznih mjerila uglavnom
gradskih područja, dok su centroidi prikupljeni za oko 23000 objekata.
Pri digitalizaciji karata korisno je obratiti pozornost na slijedeće :
da su u planovima i kartama krupnijeg mjerila geografski entiteti uneseni u
stvarnim koordinatama
da isti entiteti na kartama sitnijeg mjerila (od 1:25000 i sitnijeg) mogu biti
pomaknuti, pojednostavljeni i sl. radi smještaja na karti i potrebe za njenom
preglednošću
Iz geografske baze podataka jednog mjerila karte moţe se izraditi karta u
sitnijem mjerilu te eventualno i nova odgovarajuća baza podataka za to mjerilo.
Mogućnosti umanjivanja su ograničene, jer se slika sve više generalizira (npr. u
jednom mjerilu vidi se svaka zgrada, a u drugom je cijelo naselje prikazano simbolom
(točkom)).
Iako su digitalizirane podloge najoptimalnije za korištenje u GIS aplikacijama,
očigledno je da će se zbog velikih financijskih troškova i potrebnog vremena za
digitalizaciju još duţe vrijeme koristiti skanirane i kalibrirane podloge različitih
mjerila.
Tako pripremljena podloga spremna je za unos u GIS sustav i povezivanje sa
postojećim atributnim podacima o pretplatnicima.
Atributni podaci
Atributne podatke sačinjavaju podaci o adresi i kućnom broju, odnosno o
pretplatnicima koji su prijavljeni na toj adresi. Pitanje o točnosti navedenih podataka
od posebne je vaţnosti za sluţbe kao što su 988, telefonski imenik, gospodarski
poslovi (računi), 977, tehnička dokumentacija i druge, a odrţavanje njihove točnosti i
aţurnosti iziskuje veliki napor. Kako bi se dodatno olakšao posao i povećala točnost
podataka u tijeku je konsolidacija svih baza koje sadrţe podatke o adresama, kako bi
se na razini TKC dobila referentna adresna baza. Generalno gledano moţe se smatrati
da je većina alfanumeričkih podataka točna, pa prema tome ne bi trebalo biti
problema povezati ih sa prostornim podacima. Ali …
Osnovni problem predstavlja identifikacija objekta jer pretplatnici često
prijavljuju proizvoljne (nesluţbene) adrese. Naime, u HT se nisu posebno
provjeravale adrese koje bi pretplatnici prijavili (da li su u skladu sa sluţbenim
adresarom objavljenim u Narodnim Novinama, i sl.), a čest je slučaj da zbog nemara
lokalne uprave veliki broj ulica nema uopće sluţbeni naziv (pa se koristi adresa tipa:
Jamnjaci bb). Ulice nadalje nisu propisno označene ili imaju stare nazive, vlasnicima
je skupo na objekt postaviti kućni broj ili su previše odgovorni pa na kući imaju čitavu
povijest u obliku zbirke kućnih brojeva, itd. Osim toga mnoga prigradska naselja nisu
planski razvijana, tako da niti nemaju logično strukturirane ulice odnosno sljedove
kućnih brojeva.
Kao ilustraciju navedene problematike na slici 4. dan je primjer riječkog
prigradskog naselja Grbci koje odlično moţe posluţiti za provjeru primjene teorije
kaosa u urbanizmu.
Slika 4. Primjer «planske» izgradnje …
Razvijeni svijet, a posebno Amerikanci su naravno discipliniraniji (ili imaju
oštrije zakone i kazne), pa je sa njihovom organizacijom ulica i adresa moguće čak i
automatizirati unos podataka u GIS sustav (kako su kod njih ulice pravilnog oblika,
moguće je definirani raspon kućnih brojeva relativno jednostavno rasporediti na
duţinu ulice i dobiti odgovarajući adresni model). Opisani princip primjenjuje se kod
većine postojećih telefonskih imenika dostupnih na CD ili internetu (npr. Street Atlas
USA i sl.)
Slika 5. Tipični adresni model u SAD
Imenik
Na kraju, nakon što su prikupljeni svi podaci, potrebno je izraditi
odgovarajuću aplikaciju koja će omogućiti objedinjavanje navedenih podataka, te
pristup podacima putem Interneta ili CDROM medija.
Presudan element koji definira kvalitetu prostornog imenika je i rezolucija
prostornih podataka (odnosno karata) koje će sa koristiti za prikaz. Što je veća ţeljena
preciznost biti će potreban i veći prostor za podatke. Moguće su dvije varijante. Već
je ranije spomenuto da za područje Primorsko-goranske ţupanije ne postoje preciznije
digitalne podloge (osim grada Rijeke i nekoliko većih naselja) pa se za prikaz koriste
kalibrirane rasterske podloge mjerila 1:5000. U ovom slučaju podaci zauzimaju oko
2,5 GB prostora što je nepraktično za realizaciju projekta na CD-ROM-u, no ne
predstavlja problem za DVD ili Internet (WEB) varijantu. Te karte omogućavaju
visoku preciznost i jasno definiraju objekte što olakšava snalaţenje u prostoru.
Druga je mogućnost korištenje digitalnih karata mjerila 1:100000 ili
digitaliziranih planova gradova, gdje su prikazana samo veća naselja odnosno blokovi
zgrada. Ova varijanta zahtijeva vrlo malo prostora (nekoliko desetaka MB za PGŢ), a
odlikuje se nešto većom brzinom prikaza podataka. Sama rezolucija prostornih
podataka je manja, te je time i teţe snalaţenje u prostoru.
Kako je primarna upotreba ove verzije prostornog imenika na lokalnom
intranetu, a koristi se isključivo za tehničke potrebe, za realizaciju je odabrana prva
varijanta. Kao platforma odabrano MS Windows okruţenje, a projekt je realiziran u
programskom jeziku Visual Basic uz uporabu MS Access 2000 baze podataka i ESRI
MapObjects 1.2 Active X komponenti.
Aplikacija obuhvaća pretraţivanje po pojedinačnom pretplatniku i skupno po
ulici ili adresi (slika 6). Kreirane su i posebne forme za lokalizaciju obrtnika gdje su
omogućeni i prostorni upiti (svi obrtnici na selektiranom području) (slika 7). U
aplikaciju je ugrađena i podrška za routing, pa je moguće dobiti ispis puta između
dvaju pretplatnika odnosno lokacija (slika 8).
Slika 6. Skupni pregled prema kriteriju ...
Slika 7. Pronalaţenje obrtnika ...
Slika 8. Routing ...
A kako to rade drugi
Danas na Internetu postoje brojni telefonski imenici ili adresari koji
omogućavaju direktnu lokalizaciju pretplatnika, no kako je već ranije rečeno oni su
realizirani na daleko jednostavnijim principima i rijetko idu do razine kućnog broja
već se zadrţavaju na razini ulice (slike 9, 10, 11).
Slika 9. Kako pronaći bilo koga bilo gdje (osim kod nas)
Slika 10. Kod naših susjeda ...
Slika 11. Najstariji takav site na Internetu
U svakom slučaju za izradu kvalitetnog prostornog imenika potreban je veliki
napor na prikupljanju podataka i to sigurno nije posao koji se moţe napraviti u kratko
vrijeme. Predstavljena aplikacija nastala je kao «nusprodukt» izgradnje
dokumentacijskog informacijskog sustava i predstavlja korisnu pomoć u
svakodnevnom radu. Međutim kako je upravo dobar i kvalitetan imenik (i klasični i
elektronski) ogledalo i izlog svakog telekom operatora, u skladu sa tim je u okviru HT
u tijeku izrada ambicioznijeg prostornog telefonskog imenika koji će biti
komercijalno dostupan na CD-ROM-u u više inačica i koji će uz nešto manju
rezoluciju prostornih podataka ponuditi sve postojeće pretplatnike na drţavnom
teritoriju (slika 12.)
Slika 12. Komercijalni prostorni imenik na CD-ROM-u
Mr.sc. Damir Medved, dipl. ing.
[email protected] Koraljka Brlas, dipl.ing.
HT - Telekomunikacijski Centar Rijeka
Odjel kabelske mreže
Grupa za tehničku dokumentaciju
Erazma Barčića 5
51000 Rijeka