prostorno-funkijonalna organizacija wellness prostora

8/9/2019 Prostorno-funkijonalna Organizacija Wellness Prostora

http://slidepdf.com/reader/full/prostorno-funkijonalna-organizacija-wellness-prostora 1/39

1

„Prostorno-finkcionalna organizacija wellness hotela“

Uvod

Razvoj zdravstvenog turizma predstavlja jedan od najinteresantnijih turistickih trendova poslednjih godina.

Iako je pokret wellness-a star svega nekoliko desetina godina i mnogi ga opisuju kao kultumitrend, on je u neku ruku nastavak vise hiljada godina stare kulture drustvenog kupanja idrugih aktivnosti koje su vezane za ocuvanje i unaprjedenje ljudskog zdravlja, odnosno

postizanje sklada duha i tijela.

Razvoj saznanja o ocuvanju covjekovog zdravlja primjenom prirodnih ljekovitih cinilaca,tokom istorije je zauzimao vazno mjesto, pa su kroz vrijeme, mjesta na kojima su se Ijudiokupljali izzdravstvenih razloga, mijenjala razlicite ob like postojanja i nazive.

Blagotvoma dejstva sauna i pamih kupatila, na zdravlje i opste stanje tijela i duha Ijudi, poznata su od davnina. Terme u Starom Rimu, ili ammam-i u Turskoj, bila su mjestaokupljanja ljudi,namijenjena odrzavanju higijene, opustanju svih cula, a samim tim iocuvanju zdravIja.

!"ens sana in corpore sano# ili $%drav duh u zdravom tijelu# bila je uzrecica starih Rimljana,civilizacije koja je sistem javnog-drustvenog kupanja dovela do per&ekcije. lako su rimske

kombinacije i ceremonije toplo hladnih kupki, masaza, vjezbi, tretmana koze iopustanja,oblikovale modemo wellness iskustvo, pojedine wellness tradicije, kao diowellness ponude, suizrastale u razlicitim kulturama cijelog svijeta. Tako je, prvi japanski topliizvor, tzv.onsen,izgraden je '(( g.p.n.e.

)anas, milioni ljudi otkivaju dobrobiti wellness pokreta. *dje god pogledate ljudi hodaju, joggiraju, igraju tenis, voze bicikl ili plivaju. +oznato je da aktivniji ljudi vode potpunijizivot. Istrajniji su, otporniji na bolesti i dusevno su i tjelesno uravnotezeni. Imajuvisesamopouzdanja, manje su depresivni i cesto, cak i u kasnijoj dobi zivota, jos uvijek energicnorade na novim projektima.

ellness turizam je proteklih nekoliko godina dozivljavao pravi procvat. %a turistickudestinaciju kakva je rna *ora, razvoj wellness turizma je prava sansa za otvaranje novihhotela, izgradnju novih wellness centara, otvaranje novih radnih mjesta i diversi&ikaciju.

ellness destinacija je regija, koja se prepoznaje po brojnoj wellness ponudu, razradenim programima i ponudom wellness-a koji su usmjereni na boravak gostiju krozduzi periodtokom kojeg zive wellness zivotni stil, ne samo u hotelu u kojem susmjesteni, jer je ukupna

ponuda destinacije uklopljena i sadrzi wellness setnje, izlete,parkovi prirode, kultuma iduhovna nadogradnja, edukacije, seminari i radionice uwellness podrucju.

Fakultet za turizam i hotelijerstvo – Kotor , 202!go"ina



3


o svakoj vrsti usluge i turisticke ponude gost ima svoj sud, pozitivan ili negativan, ali je hotel prvo sa cime se on susrece nakon dolaska u neku destinaciju. 0akav je spoljasnji izgledhotela, opremljenost sobe, kak vo je osoblje hotel a, okruzenje, kakve su usluge u

hoteiu,saobracajne i druge veze, to je ono sto ostavlja prvi i najvazniji utisak na gosta.=baveze i cilj hotelijera jeste da gosti steknu pozitivan utisak jer samo tako mogu racunati dace oni i u buduce koristiti njihove usluge.

>rste turizma5 kulturni turizam, kongresni turizam, sportsko-rekreativni, lovni turizam, planinski turizam, eko-turizam, tranzitni turizam, banjsko-zdravstveni turizam. Turizam kao privredna djelatnost objedinjuje djelatnosti ugostiteljstvo i hotelijerstvo.

1.1.1 Wellness turizam

Turisticke potrebe i navike su speci&icne i nastaju u covjeku kao potrebe da se promijeninacin zivota, dozivi nesto novo, drugacije i de&initivno se odvija u promjeni prostora.Turisticka potreba je vrlo raznovrsna i izkazuje se kao potreba za5 rekreacijom, odmorom,kultumimdozivljajem, kontaktom sa drugim ljudima i kulturama, zabavom i razonodom,obavljanjemposla. =va potreba nema tacke saturacije, ona je razvijajuca, =snovni elementituristicke potrebesu5

- )nformisanost - koja predstavlja najjednostavniji kultumi elemenat, koji se najpliceurezuje u svijest i sjecanja, a najcesce se zadovoljava kroz eskurzioni i tranzitniturizam.- *$oznavanje - koje je vezano za aktivnije angazovanje turiste u opazanju irasudivanju I ostavlja dublji trag u sjecanju- Kontaktiranje - koje iskazuje ulogu i znacaj dodira i mijesanja ljudi razlicitihkultumih, obrazovnih, moralnih i drugih ubjedenja, kao i direktno upoznavanje detaljazivota I tradicije Ijudi nekog drugog prostora ili dublje upoznavanje prirode i njenih

procesa. 0ontaktiranje ostavlja dublje, nekada trajne tragove i uspomene, utice nasirenje drustvenosti, intemacionalizma, novih saznanja.- +ozivljavanje - je najkompleksnije i iskazuje najaktivniji odnos turiste prematuristickirn objektima, trazi odredenu duzinu boravka, ali zato turisticki dozivljajostavlja vidni trag u covjekovoj psihi.

)a bi postigli osnovni cilj u turizmu, zadovoljstvo turiste, moramo prihvatiti odredena pravila

I njih se pridrzavati, +rije svega5- ?ormirati trazen i dobar proizvod,- =cuvati iskonsku vrijednost prostora,- )obro i kvalitetno organizovati posao,- Istinito i blagovremeno promovisati odredeni proizvod,- Izgraditi odgovarajuci kadar.

Razvoj zdravstvenog turizma predstavlja jedan od najinteresantnijih turistickih trendova poslednjih godina.

Iako je pokret wellness-a star svega nekoliko desetina godina i mnogi ga opisuju kao kultumi

trend, on je u neku ruku nastavak vise hiljada godina stare kulture drustvenog kupanja i




4


drugih aktivnosti koje su vezane za ocuvanje i unaprjedenje ljudskog zdravlja, odnosno postizanje sklada duha i tijela.

Blagotvoma dejstva sauna i parnih kupatila, na zdravlje i opste stanje tijela i duha Ijudi,

poznata su od davnina. Terme u Starom Rimu, ili ammam-i u Turskoj, bila su mjestaokupljanja ljudi,namijenjena odrzavanju higijene, opustanju svih cula, a samim tim iocuvanju zdravIja.

!)anas vise nego ikad, ovakvi prostori postaju nasusna potreba savremenog coveka. +rostori,u kojima se danas vracamo veoma vaznim i neophodnim blagotvomim dejstvima toplotevode,masaze, dodira, mirisa, jednom rijecju, stimulaciji svih cula i ostvarenju harmonije tijelai duha, zovu se wellness prostori#.

Istorija terapije koja je bazirana na vodi vraca nas hiljadama godina unazad. +odaci koji nam pokazuju da su stare Indijske kulture imale instalacije za odrzavanje licne higijene datiraju iz

perioda oko @A88 g.p.n.e., kao i to da su stari 3gipcani, 4sirci i "uhamedanci koristilimineralne vode u zdravstvene svrhe.

>ecina drevnih naroda su veoma postovali, pa cak i obozavali vodu. /apanci, 0inezi, *rci IRimljani su koristili tople kupke u terapeutske svrhe hiljadama godina prije, da bi izmedulog,smanjili tjelesnu tezinu, lakse izlijecili razne povrede i rane, i stimulisali bolja raspolozenja .

*rci i su bili medu prvim drevnirn narodima koji su otkrili i cijenili odnos &izicke i mentalnedobrobiti. Razvili su centre za kupanje i rekreaciju u blizini izvora i rijeka. =ko 88g.p.n.e.poceo je prelazak koriscenja vode iz misticizma i kulta u medicinske svrhe. /os jeomer, aliI drugi klasicni pisci, navodio da su *rci poticali razlicita socijaIna kupanja 88

g.p.n.e., djucujuci vruce zracne kupeIji poznate kao laconium-i.

9acanium je toplo i ugodno mjesto za parnu kupku gdje se tijelo lagano akIimatizujenapovisenu, ali ne i previsoku temperaturu. Svrha koriscenja laconium-a bila je prijesvega,ciscenje nje i detoksi&ikacija tijela, stimuIisanjem cirkulacije.

ar 4grippa je izgradio jednu od prvih rimskih Termi, godine @ p.n.e. Svaki sljedeci rimskicar nastojao je da izgradi vecu i ljepsu termu od one koju je njegov prethodnik izgradio.Terme su se gradile u cijelom Rimskom carstvu, od 4&rike do 3ngleske, postepenoizrastajuci u komplekse koji nude sport, restorane i razlicite tipove kupalista. 0ako je rasloRimsko carstvo tako je rastao i broj kupelji.=ko (88 g.n.e. bilo je preko :88 kupelji u cijelomcarstvu. 0upelji su istovremeno sluzile za odrzavanje higijene i za ocuvanje zdravlja 6rijechigijena i zdravlje, nagrckom jeziku imaju isto znacenje7, zatim za opustanje, ali i zadruzenje. 0upelji ili terme tog vremena bile su vazan dio svakodnevnog zivota svih slobodnihRimljana, kako muskaraca tako I zena, i to svih socijalnih klasa. Rimljani su svoje termenekada gradili kao hramove i posjecivaliih. "noga od tih kupalista su i danas vrijednaumjetnicka djela. %a koriscenje termi, placala se laznica cija cijena nije bila visoka, tako da jeterme posjecivala vecina slobodnih Rimljana.%animljivo je, da je ulaznica za zene biladvostruko skuplja nego za muskarce.

!"ens sana in corpore sano# ili $%drav duh u zdravom tijelu# bila je uzrecica starih Rimljana,

civilizacije koja je sistem javnog-drustvenog kupanja dovela do per&ekcije. lako su rimske




5


kombinacije i ceremonije toplo hladnih kupki, masaza, vjezbi, tretmana koze iopustanja,oblikovale modemo wellness iskustvo, pojedine wellness tradicije, kao diowellness ponude, suizrastale u razlicitim kulturama cijelog svijeta. Tako je, prvi japanski topliizvor, tzv.onsen,izgraden je '(( g.p.n.e.

=tomansko carstvo je takode bilo poznato po svojim kupalistima - hammam-ima, sa prekrasnim mozaicima, ciji su najljepsi primjer bile RoCalana 0upelji, sagradena 1<.godine. Sa pamim kabinama, sa prostorijama za privatno kupanje i kamenim stolovima zavodenu masazu, piling I uljanje tijela, hamami su u =tomanskom carstvu bili vazni drustvenicentri, posebno za muslimanske zene.

Tokom perioda Srednjeg vijeka, u zapadnoj 3vropi razvijala su se populama okupljalista zakupanje i lijecenje, oko termalnih izvora.+eriod Renesanse, karakterise eksploatacijamineralnih planinskih izvora u Svajcarskoj. +oznati resorti mode iz ovog perioda su Spa uBelgiji, Baden Badenu u Djernackoj i Bath u 3ngleskoj. Dastajali su oko prirodnih termalnih

voda jer sesmatralo da imaju ljekovita svojstva.

"edutim, kroz istoriju razvoja oblika turizma koji je danas sirom svijeta poznat kao wellnessturizam, bilo je i padova. Tokom 1(8.godine sva javna kupalista sirom 3vrope bilasuzatvorena, u namjeri da se sprijeci sirenje bubonske kuge. E ?rancuskoj su 1(;.go dineunistenamnoga kupalista kako bi se zaustavila epidemiju si&ilisa.

Da prelazu iz 2I2 u 22 vijek, blagodeti termi i toplica koristili su samo pripadnici visokogdrustva jer se tamo istovremeno odvijao i bogat drustveni zivot.In&rastuktura tih objekata je

bilavisokom nivou jer je odrazavala ukus i prohtjeve imucne aristokratije toga doba.

Fellness modemog doba zapocinje u 4merici, oko 1;8.godine osnivanjem SaratogaSprings salona Ijepote u Dew Gorku i 1:18. godine osnivanjem salona za njegu noktiju3lizabeth 4rdenna "anhattanu. +ojam wellness-a prvi put se pominje davne 1:<1. godine uknjizi #igh levelwellness# dr 4lberta )unna koji je na taj nacin spojio pojmove well-being6sreca, bogatstvo,dobrobit, zdravlje7 i &itness 6biti u &ormi, &izicka kondicija7.

E svijetu wellness-a grupisani su pojedini ponudaci wellness usluga, kako bi se lakse prepoznala vrsta, cilj i svrha wellness programa i usluga i na taj nacin de&inisala ciljna trzisnaskupina. S timu vezi, razlikujemo sljedece vrste wellness-a5

- #%dravstveni spa kompleksi 6Termalni hoteli - banje75 =ni imaju serti&ikovane mineralno-medicinske vode za javnu upotrebu, i obicno ukljucuju medicinske sluzbe zapropisivanjetretmana i odgovarajuce kapacitete za sprovodenje tretmana. Dedavno su poceli da nude idruge usluge kao sto su kozmeticke, opustanje i preventive

- entri za terapiju morskom vodom - =vi centri koriste dobrobiti mora, pocevsi odklime,vode, algi, mineralnih soli, blata i ostalih supstanci iz mora, sa terapeutskim,preventivnim ilikurativnim djelovanjem




6


- )nevni wellnessHspa kompleks je vrsta urbanih objekata koji nude hidroterapiju I usluge&itness-a@ Svjetske metropole, kao sto su npr., 9ondon i Dew Gork imaju brojnednevnewellness centre, kojima uglavnom upravljaju renomirane kozmeticke kompanijekao sto su#Bliss# i #3lizabeth 4rden#.

-#*radski wellness! je wellness centar u gradskoj sredini, u prostoru koji sadrzi takoderecepciju, garderobe, prostor za sauniranje i vjezbanje vecem broju korisnika. Dekigradskiwellness centri sadrze i manje bazene za opustanje, te ukljucuju i zasebneprostorije zatretmane masazom, njegu lica i tijela, savjetovanje, wellness bar, wellnessshoop ... te koristiljekovite cinitelje i holisticki pristup i tretmane za zdravlje, ljepotu I opustanje.

- )aJ spa je manji prostor, nastao preorijentacijom kozmetickog salon a, ili salona zdravlja iljepote u gradskoj sredini ili u prostoru hotela. )aJ Spa entar je u svoj prostor ugradio

promjene i opremu za individualni spa tretman - in&ra kabine, spa wellness kapsule, kade zakupke, uredaje za vakum i beautJ tretmane. +onuda )aJ Spa centra je namjenjenaljudima iz

okruzenja u obliku wellness paketa i poklon bonova#.(

- #otel sa wellness kapacitetima5 oteli sa hidroterapijom, kozmetickim uslugama I prostorom za &itness#.A

- #otelski wellness centar je wellness centar u sklopu hotela, kao prostor u sklopu bazenske,ili u neposrednoj blizini bazena i rekreacijske zone. +rostor sadrzi recepciju, garderobu zakorisnike, prostor nazvan spa ili wellness oaza koja sadrzi brojne saune,pame kupelji, kupke,sobe za opustanje, rashladivanje, tuseve dozivljaja, kneipp sisteme, re&resh kutak, zasebne

prostorije u kojima se nude masaze, njega lica i tijela, manikura I pedikura.

ellness destinacija je regija, koja se prepoznaje po brojnoj wellness ponudu, razradenim programima i ponudom wellness-a koji su usmjereni na boravak gostiju krozduzi periodtokom kojeg zive wellness zivotni stil, ne samo u hotelu u kojem susmjesteni, jer je ukupna

ponuda destinacije uklopljena i sadrzi wellness setnje, izlete,parkovi prirode, kultuma iduhovna nadogradnja, edukacije, seminari i radionice u wellness podrucju.

2Tourism & Leisure Advisory Serviees (Europr axis kompani ja), op. cit., str . 7

3Internet ivor! "#.n!.$.!%.e''ness.r

4Tourism & Leisure Advisory Serviees (Europraxis kompanija), op. c't., str. 7

5Internet ivor! ttp!.e''ness.r




7


Slika br.1 K ellness hoteli1.2 Pojam hotelijerstva

olijerstvo je dio ugostiteljstva i bavi se pruzanjem usluge smjestaja i ishrane. )rugi diougostiteljstva je restoraterstvo i bavi se pripremom, proizvodnjom i usluzivanjem hrane, picai napitaka. Sama rijec hotelijerstvo vodi porijeklo iz latinskog jezika, od rijecihospitalisgostinjski,sto znaci gostoljubiv ili hospitalitas-gostoprimstvo. =no obuhvata razneoblike smjestaja, odnosno pruza usluge smjestaja u razlicitim vrstama, kategorijama itipovima objekta.

Princi$i $rostorne organizacije malih savremenih $rimorsko-o"maralisnih hotela! otelijerstvo oznacava $rivre"nu "jelatnost u okviru ugostiteljstva koja $rostorno i funkcionalno o'je"injuje usluge smjestaja sa uslugama ishrane , ukljucujuci i $ratece uslugekoje njima gravitiraju!

Sustinska odlika hotelske delatnosti je mogucnost obezbedenja smestaja, odnosno prenocista,sto cini hotelijerstvo speci&icnim i izdvaja ga u odnosu na ostala ugostiteljstva. +ruzanjeusluga smestaja ne podrazumeva nuzno i usluge ishrane.

Egostiteljski sektor smestaja cesto se poistovecuje sa pojmom hotelijerstvo. Ipak , strucnaliteratura sa engleskog govomog podrucja razdvaja znacenje pojmova ugostiteljskisektor smestaja i hotelijerstvo 64ccommodation IndustrJ i otel IndustrJ7. I to iz razloga sto upraksiegzistiraju razliciti oblici smestaja u sirokom rasponu kvaliteta i nacinu pruzanjausluga. Radise 8 brojnim tehnickim i organizacionim varijantama, sa manjim ili vecimucescem korisnikau zadovoljavanju egzistencijalnih potreba na putovanju 6kampovi, iznajmljivanje kuca na

&armama i rancevima, smestaj tipa #krevet i dorucak# i dr.7. S drugestrane, smestaj uhotelijerstvu obicno podrazumeva stabilne gradevinske i tehnicko-tehnoloske&orme utvrdenihstandarda, stL povlaci sa sobom i razradenu organizaciono-kadrovskupodlogu, odnosno samnacin pruzanja smestaja, ukljucujuci i niz pratecih usluga koje joj nuzno gravitiraju6rezervacije, prijem, boravak , odlazak7.

1.2.1 Nastanak i razvoj hotelijerstva u svijetu

60osar , 9j., Hot elijerstvo, teorija i $raksa, Beograd, @88@., str. 18




8


+rve odlike hotelijerstva, odnosno, prve objekte za smjestaj, nalazimo u starom vijeku utrgovackim centrima, svetilistima, ljecilistima i na glavnim komunikacionim pravcima. Eanticoj *rckoj postojale su leshe, pandokeje, katagogije a u doba starog Rima mansioni,

palacije, tabeme, stacioni, kao pretece danasnjih hotela.'E 2>I i 2>II vijeku a narocito

sirenjem postanske djelatnosti, nastaju novi oblici bjekta za smjestaj, tzv. svratista koja su bila opremIjena sobama za nocenje, a pruzala su i usluge ishrane. "odemi hoteli pocinju dase grade po 3vropi u 2>III a narocito u drugoj polovini 2I2 vijeka kada je doslo do brojnihinovacija koje su uveliko uticale na dalji razvoj hotelijerstva. +ojava i razvoj zeljeznice Iorganizovana putovanja duboko su se odrazili na vrstu i k vantitet putnickih usluga i uslugasmjestaja,

E 22 vijeku osim u primorskim turistickim regijama, objekti za smjestaj nicu i u banjskim ilaninskim mjestima. Razvijaju se alpinizam i zimski sportovi, pa razliciti vidovi turisticketraznje slovljavaju i vecu raznovrsnost objekata za smjestaj. S druge strane, gradovi postajukultumi, privredni, obrazovni i administrativni centri, pa samim tim rastu i potrebe za

pruzanjem ugostiteljskih usluga smjestaja i ishrane. Sve vrste saobracajnica dozivljavaju punu ekspanziju, sto takode uslovljava njihovu izgradnju i opremanje objektima za smjestaj Iishranu. 0ao sto se vidi, razvoj hotelijerstva ne moze se odvojiti od opstegdrustvenoekonomskog razvoja, kako danas tako i u buducnosti. otelijerstvo je u osnovi

privredna djelatnost, jer posluje po komercijalnim principima. Esluge imaju svoju trzisnuvrijednost izrazenu kroz cijenu kostanja koju placaju korisnici u ciIju zadovoIjenja svojih

potreba. Sto se karaktera rada u hotelijerstvu tice on je dvojak5 proizvodno-usluzni.Istovremenost proizvodnje i potrosnje je jos jedna speci& icna strana u hotelijerstvu koju gostkoristi, odnosno konzumira uslugu u trenutku kada ona nastaje.

?unkcije hotelijerstva se mogu svrstati u dvije grupe5 ekonomsko-komercijalna 6nabavka,

prodaja, proizvodnja, tehnicka, &inansiska, kadrovska, administrativna &unkcija7 I javnodrustvena 6pruzanjem usluga zadovoljava se potreba za odmorom, rekreacijom,zabavom,razonodom7. otelijerstvo je povezano i sa mnogim drugim djelatnostima uslugama, kao stosu5 trgovina, industrija, zanatstvo, saobracaj, komunalna in&rastruktura itd.

1.2.2 Hotelijerstvo u Crnoj Gori

otelijerstvo kao organizovana privedna djelatnost, u rnoj *ori, svoj nastanak dugujeotvaranju prvih hotelskih objekata krajem 2I2 i pocetkom 22 vijeka. Radi se o hotelima5#*rand otel#, poznatijeg u literaturi kao #9okanda# na etinju kao i hotelu .+ansion nazelenoj plazi#, kasnije nazvanog, #+laza %elenika# u %elenici u erceg Dovom.;

otel #*rand I9okanda# na etinju, je otvoren 1;<A. godine i prvenstveno je bio namjenjenotrebama privremenog smjestaja diplomatskog osoblja, politicko-poslovnih i putopisnihdolazaka u prijestonicu rne *ore.

7Bakic, 8., +opesku, /., Dikolic, "., %ecevic, B., . gencisko i hotelijersk o $oslovanje, Beograd, 1::., str .(

8Ratkovic R., (rganizaciono ifinansijsko vlasnicko $restruktuiranje u turistickoj $rivre"i /, doktorskadisertacija, 0otor,1::<., str. (<




9


0apacitet hotela iznosio je ; spavacih soba a u sastavu hotelskog objekta postojao je Irestoran. cetkom 22 vijeka ovaj hotel je raspolagao sa @8 namiestenih soba, velikimsalonom i @ restorana 6I i 11 klase7, ka&anom, kupatilom i &rancuskom k uhinjom. =tvaranjem

objekta #+ansion na zelenoj plazi# koji je kasnije nazvan hotel #+la%a %elenika# moze sesmatrati pocetkorn organizovanog turizma na crnogorskom primorju. )ozvola za rad je izdata1:8@. godine a hotel je javno oglasen i prezentovan turistickom tr&istu 1:8(. godine.=n je raspolagao sa @: soba, oko 8 kreveta sa plinskom rasvjetom i uslugom punog

pansiona. otel je nakon )rugog Svjetskog Rata 1:A;. godine nacionalizovan i nakonrazlicitih rezima koristenja, danas je van &unkcije turizma i ugostiteljstva. Da podrucjuerceg Dovog u navedenom periodu radilo je vise hotel a5 #Boka#, #Srpski otel#, #Balkan#,#Savina#, #3uropa#, .Beograd#, #Rudnik#, #/adran# i #9ovcen#. )anas u erceg Dovom imamnogo kako malih i velikih hotela, kao primjer navodim mali primorsko-odmaralisni hotel#+erIa#.

E periodu izmedu dva svijetska rata, na podrucju rne *ore poslovalo (' hotela sa :A sobe,razlicite kategorije, nivoa i vrste osnovnih i dopunskih usluga. Dajveci broj hotela, pansiona idrugih tipova ugostiteljskih objekata za smjestaj 6gostionice, konacista7 bio je skoncentrisan usljedecim gradovima5 erceg Dovi, 0otor, Tivat, Budva, +odgorica, etinje, Bar, Elcinj,4ndrijevica, Berane, Bijelo +olje, 0olasin, +ljevlja.

otelijerstvo u rnoj *ori posle )rugog Svijetskog rata pocinje se znatnije razvijati <8-ih i'8-ih godina u skladu sa privrednim prioritetima u razvoju i potrebama za deviznim prilivimazemlje. E periodu do 1:<8. godine &unkcija hotelijerstva je prvenstveno zadovoljavanje

potreba domaceg tr&ista, pretezno #sindikalnog# odmaralisnog segmenta, dok je prisustvostranog trzista bilo veoma malo i strukturno opredjeljeno istocno evropskim trzistima.

Strategijom niskih cijena usmjerenih #je&tinom turizmu# na inostranom i domacem trzistu,ostvarena je velika, skoro masovna koncetracija hotelskih kapaciteta na najatraktivnijimlokacijama u turistickim destinacijama, posebno na cmogorskom primorju uz neznatnudisperziju prema #Ski# destinacijama na %abljaku i Bjelasici. %nacajnija kvalitativnarekonstrukcija hotelskih kapaciteta je usljedila nakon katastro&alnog zemljotresa nacmogorskom primorju 1:':. godine, nakon cega sredinom ;8-ih nastupa #zlatno doba#cmogorskog turizma kada su postignuti rekordni rezultati u ostvarenom broju nocenja,

posjetilaca i iskoriscenosti kapaciteta. E moj *ori kvalitativnom rekonstrukcijom nije bitno promjenjeno kljucno opredjeljenje turisticke pa i hotelske ponude prema #masovnom i je&tinom# turizmu, uz kriticno visok stepen saturacije najatraktivnijeg prostora u priobalju.F+olitickim promjenama i ratnim desavanjima na prostoru bivse S?R/, tokom :8-ih godinanaglo je prekinut opsti privredni i turisticki razvoj zemlje.

oteli u moj *ori, za razliku od susjednih destinacija, nisu trpljeli posledice direktnih ratnihrazaranja ali su indirektne posljedice odsustva stranog triiSta nenadoknadive.

"edutim posljednjih nekoliko godina situacija sa hotelima u moj *ori se znatno poboljsala.>eliki broj hotela je rekonstruisan, usluge u hotelima su se izdigle na visi nivo, a sve u ciljuzadovoljenja potreba razlicitih segmenata turista. )omaci i strani turisticki strucnjaci su seslozili da je u gradnji na /uznom /adranu neophodno prednost dati hotelima u odnosu navikend stanove i kuce, kojima su neka podrucja #preplavljena#. To se u prvom redu, odnosi na




11


arhitektonsko&unkcionalnoj &ormi. Turisticki objekti treba da imaju vise prostora za zabavu irekreaciju, sto je vise u odnosu na stambena naselja ili zgrade. Turisticki objekti treba da serazlikuju zavisno od tipa i kategorije objekta.

A. =blikovanje turistickog objekta treba da bude tako da privlaci goste i da bude uskladu sa okolinom.

. %a razvoj porojekta i izgradnju turistickih objekata treba da postoji projekat prostorageneralni ili detaljni plan zemlje, regiona ili gradskog podrucja.

2! ('jekti za $ru1anje usluga smjetaja i wellness hoteli u turizmu

Egostiteljski objekti za smjestaj mogu se podijeliti, u zavisnosti od usluge koju pruzajuna osnovne i komplementame. =snovni ugostiteljski objekti su objekti cija je osnovnadjelatnost ugostiteljstvo.

=snonvni ugostiteljski objekti za smjestaj svrstani SE, prema vazecoj kategorizaciji R*, udeset vrsta5

1. hoteli@. moteli(. unikatni hoteliA. apart hoteli. turisticka naselja<. pansioni

'.privatni smjestajN kuceN apartrnaniN sobe za iznajrnljivanje

;. kampovi:. planinarski i lovacki dornovi18. odmaralista





E koliko se ugostiteljski objekti za smjestaj nalaze u sklopu organizacione cjeline cijaosnovna djelatnost nije ugostiteljstvo onda se oni tretiraju kao kornplernentami objekti, jer jeugostiteljska djelatnost ovdje komlementama odnosno dopunska.

0omplernentami ugostiteljski objek ti su51. l jecilista 6banjska i klimatska7@. planiski domovi i kuce(. odmaralista 6za zaposlene, djecu i omladinu7A. sobe za iznajmIjivanje 6u sastavu stambene jedinice vlasnika7. kuce i stanovi za odmor <. brodske kabine i dr.

+ostoje i druge podjele turisticko ugostiteljskih objekata5N prerna trzistu5 na kornercijalne i nekomercijalne

N prema periodu rada5 objekti sa cjelogodisnjim isezonskim poslovanjemN prema duzini boravka gostiju5 stacionami i prolazneN prema cijeni5 budzet 6je&tini7, objekti ekonomske klase, objekti srednje klase,

prvoklasni objekti i luksuzni objekti.

2.1 Pojam hotela

E skladu sa razvojem hotelijerstva i uvodenjem inovacija u hotelsko poslovanje , nametnulase potr eba za blizim odredenjem pojma hotela, kao i za utvrdivanjem njegovihosnovnihodlika.

)e&inisanjem hotela bavili su se mnogi teoreticari i prakticari . "edu njima se isticu "unch,9otz, Bemecker , alterspiel, )eswell itd. %ajednicki elementi de&inicija svih navedenihautora odnose se na naglasavanje posebnosti usluga u hotelu i to5 #visa kategorija#smjestaja,zadovoljavanje savremenih zahtjeva putnika 6"unch7, isticanje usluga smjestaja 69otz7,#visok nivo personala i uredenje smjestaja# 6Bemecker7, insistiranje na kompletnoj hotelskojusluzi 6)eswell7.

)a su prvi napori za blizim odredenjem pojma hotela ucinjeni jos u prvoj polovini 22 vijeka potvrduje angazovanje "edunarodnog udruzen ja vlasnika hotela. =vo udruzenje je jos 1:@<.godini u Budimpesti pokusalo da uoblici opsti pro&il zahtjeva za objekte sa oznakom hotela.

E vezi s tim mogu se izdvojiti sljedeci najva%niji zahtjevi5N organizacija i upravljanje koji omogucavaju , besprekoran smjestajN smjestaj i ishrana kao predmet djelatnostiN arhitektura i uredenje sa naglasenom bezbjednoscu 6zastita od pozara,obezbjedenje

potrebnih tehnickih, sanitamih i higijenskih uslova7N opremljenost odredenim brojem soba, drustvenih prostorija i sanitamih cvorovaN propisana povrsina soba i ostalih prostora sa odgovarajucom opremom 6namjestajemidr .7N usluzno i tehnicko osoblje

N kuhinja koja u pogledu opremljenosti ispunjava savremene #prehrambenotehnoloske# i higijenske zahtjeve.



o

tel

sk

a

s

l

o

tel

sk

a

s

l

U s lu g a

p r i je ma i

s m je s t

a j a

U s lu g a

p r i je ma i

s m je s t

a j a


Da osnovu svega ovog izlozenog, sljedece pojmovno odredenje bi trebalo da pruzi cjelovitu predstavu 8 hotelu, sto bi znacilo da je osnovni, reprezentativni ugostiteljski objekat zasmjestaj otvorenog tipa, namijenjen razlicitim kategorijama korisnika, koji posluje po

komercijalnim principima, u tehnicko-tehnoloskom i organizaciono-kadrovskom smisluekipiran na nacin koji obezbjeduje pruzanje usluga smjestaja, najcesce objedinjenih sauslugama hrane, pica i napitaka, ukljucujuci i pruzanje dodatnih usluga, &unkcionalno

povezanih u integralni produkt.:

Dosioci pruzanja ugostiteljskih usluga su strucno ipomocno ugostiteljsko osoblje koje jeosposobljeno za izvrsavanje odredenih poslovnih procesa, operacija i operativnih aktivnostiiz djelokruga rada kojima se zadovoljava odredena potreba gosta, koji je posjetio ugostiteljskiobjekat.

3ema 'r! 1 - (rganizacija funkcija $ruzanja usluga u hotelu

)anas se hoteli grade prema dva osnovna koncepta51. objekat kao jedna cjelina i@. hotel kao komleks od nekoliko objekata, koji se spajaju

N toplim vezama 6zatvoreni prostor7 iN hladnim vezama 6otvoreni prostor7.#

"ozemo reci da je hotel zasebni gradevinski objekat ili potpuno odvojeni dio zasebnoggradevinskog objekta koji cini &unkcionalnu cjelinu, s odvojenim ulazima, stepenicama Ili&tovima.

2.1.1 Ti"iza!ija hotela

Epored sa opstim privrednim razvojem, razvija se i turizam kako u pogledu kvaliteta , tako ikvantiteta. +otreba za raznovrsnim tipovima i stilovima turistickih objekata se svevisepovecava. Turizam trazi vise atraktivnih hotelskih objekata, a povecanje kapaciteta pruzaIvise mogucnosti za obogacenje tipova oblikovanja. )anas se oblikovanje hotelskihobjekatarazvija uglavnom u okviru dvije osnovne koncepcije. +rema prvoj koncepciji,objekat ostajejedna jedinstvena cjelina, dok po drugoj, hotelski objekat prestavlja kompleks

90osar , 9 j., otel i jerst vo - teorija i $rak sa, >isa hotelijerska skola, Beograd, @88@., str.1




od nekolikoobjekata. Specijalizacija i izdvajanje pojedinih tipova hotela predstavlja sastavnukomponenturazvoja hotelske djelatnosti. 3gzistencija vise razliciotih tipova hotela inicira visistepenrazvijenosti hotelijerstva.

Tipizacija ustvari predstavlja proces di&erenciran ja oderdenih pojavnih oblika unutar istevrste objekta. =vaj proces se odvija pod uticajem velikog broja razlicitih &aktora. Eticajlokacionog &aktora izdvaja se kao kljucni, s obzirom da on u velikoj mjeri opredjeljujedjelovanje ostalih, u koje spadaju5 motiv posjete, asortiman usluga, nacin pruzanja usluga,kategorije potrosaca 6starosne i ekonomske7, zatim, duzina boravka i slicno, )va su kljucna&aktora koja odreduju tipizaciju hotela5

1. 9okacioni &aktori5• +rimorski hotel• +laninski hotel• Banjski hotel• *radski hotel• Tranzitni hotel

@. "otiv posjete, asortiman usluga ikategorije gostiju5

• =dmaralisni 6resort7 hotel• +oslovni hotel• 0onvenciski hotel• 0on&erenciski hotel• 0azino hotel• Sport hotel• +orodicni hotel• Tematski hotel




Primorski hotel je objekat stacionamog karaktera, lociran u primorskom mestu, cesto uneposrednoj blizini obale. E vecini slucajeva posluje sezonski, u letnjoj polovini godine,shodno prevashodnim motivima posete korisnika 6kupalisno-rekreativni turizam7.

Planinski hotel je objekat stacionamog karaktera, lociran u planinskom turistickom mestu,cesto na nadmorskim visinama preko 1 )==m.0on&iguracija terena uglavnom namece

planinski tip gradnje koji ne dozvoljava visoku spratnost. 4sortiman osnovnih usluga jeuobicajen, sa nesto izrazenijom orijentacijom na polupansion 6nocenje, dorucak , vecera7,zbog dnevne dinamike upraznjavanja zimskih sportsko-rekreativnih aktivnosti.

4anjski hotel je stacionami tip objekta lociran u banjskom turistickom mestu. +revashodnolecilisno-rehabilitacioni motivi posete opredeljuju duzinu boravka, obicno odredenukonkretnim tretmanom, vezanim za koriscenje balneo-&aktora. %a banjske hotelekarakteristicno je postojanje posebnih #R blokova# sa odgovarajucom opremom i uredajimaza pruzanje zdravstvenih usluga u sklopu propisanog balneo-tretmana.

ra"ski hotel je prolazni tip objekta lociran u gradu. +oli&unkcionalnost je jedna odnajvaznijih odlika velikih gradskih centara. 0ao sjediste privrednih, obrazovnih, kultumih,zdravstvenih i ostalih drustvenih zbivanja, gradovi su mesta koncentracije najrazlicitijih

poslovnih aktivnosti. "otivi posete gradovima su raznovrsni, ali im je zajednickakarakteristika relativno kratko zadrzavanje. 0orisnici usluga gradskog hotela su prevashodno

poslovni ljudi, pa je stoga produkt ovog tipa objek ta prvenstveno prilagoden njihovim potrebama,

#ranzitni hotel je prolazni tip objekta koji moze biti lociran na stajalistima uz saobracajnice,na saobracajnim prilazima ili izlazima iz velikih gradova , odnosno u neposrednoj blizinisaobracajnih terminala 6aerodroma, zeleznickih i autobuskih stanica7, kada se radi 8 var i jantigradskog tipa hotela. 0ratak boravak gostiju na proputovanju, opredeljuje asortiman i nacin

pruzanja usluga. Radi se 8 prevashodnoj orjentaciji na smeStaj dok usluga ishrane moze bitimaksimalno redukovana 6gami hotel7, odnosno pojednostavljena 6#sel& service# i #&ast &ood#sistemi7.

0ada je u pitanju motiv posjete, asortiman usluga i kategorija gostiju , hoteli se mogu podijeliti na5

("maralisni 5resort6 hoteli $ je objekat lociran u turistickom mjestu, odnosno u prostoru koji

se odlikuje razlicitim atributima privlacnost kao sto su5 more, jezero, rijeka, planine, suma,nacionalni parkovi, cuvena ljetovalista i zimovalista i dr. =vi objekti sadrze kapacitete zasmjestaj, restorane, zabavu i rekreaciju posebno dizajnirane za turiste na odmoru. =bjekti iusluge mogu obuhvatiti animaciju i zabavu igre, sportove, ljepotu i zdravlje, igralista, radnjesa pro&esionalnom opremom, prodavnice odjece, usluge izleta, specijalizocaneobjekte zasnabdijevanje hranom i picem.

Poslovni hotel je najcesca varijanta gradskog hotela cija je karakteristikaobezbjedivanjedodatnih poslovnih usluga, prostora za sastanke i za relaksaciju gosta koji sekratko zadrzava

Konvenciski hotel je nesto luksuznija varijanta kon&erenciskog hotela. To su hoteli namjenski

gradeni za posebne vrste velikih, uglavnom medunarodnih skupova 6konvencija7. =ni suhoteli velikog kapaciteta 6preko 1888 soba7, visok nivo kom&ora sa rezidencijalnim

Fakultet za turizam i hotelijerstvo – Kotor, 202!go"ina




kapacitiraju svi ostali sadrzaji u hotelu 6povrsina prijemnog hola, kapacitet restorana is1.7.otelski objekti se po velicini mogu grupisati na sledeci nacin5

u 8elikoj 4ritaniji9

• mali 6kapacitet do 18soba7

• srednji 6kapacitetizmedu 11 i 8 soba7

• veliki 6kapacitet preko8 soba7

ili na 5

- mali 6kapacitet do @soba7

- prosjeeni 6kapacitetizmedu @< i :: soba7

- nadprosjecni6kapacitet izmedu 188i @:: soba7

- veliki 6kapacitet (88 ivise soba7

ili u S4)-u na5

• hoteli kapacitetamanjeg od 18 soba

• hotel kapacitetaizmedu 18 i @:: soba

• hoteli kapacitetaizmedu (88 i <88 soba

•

hoteli kapaciteta <88soba.

2.1.3 %ategoriza!ija hotela

0ategorizacija predstavlja proces rangiranja istovrsnih objekata prema kvalitetu. =na sezasniva na jedinstvenim elementima i kriterijumima, s tim sto su speci&icnosti pojedinih vrstaizdvojene u &ormi posebnih zahtjeva.3lementi su svrstani u ( osnovne grupe5 #uredenje ioprema#, #usluge# i #polozaj i izgled objekta#. Treca grupa je u ovom slucaju najbitnija iodnosi se na prostorni aspect kategorizacije. =vdje se radi 8 kompleksu elemenata koji

ukljucuju mikrolokacioni aspekt,saobracajnu povezanost, k valitativnu i kvantitativnudimenziju neposrednog prostornog okruzenja oko objekta. Iako je rijec samo 8 &akultativnimelementima, treba posebnu angazovanost posvetiti izboru lokacije, adekvatnom projek tnomrijesenju, odr zavanju hortikulturnog uredenja i sl. 3lementi kao sto su5 uredenost iopremljenost su obavezni, i oni se boduju, dok su elementi kao npr. pogodnost zasprovodenje slobodnog vremena &akultativni i oni se ne boduju. )a bi objekat imao dvije ilivise zvjezdica, odnosno bio razvrstan u konkretnukategoriju, mora da dobije minimal an broj

poena koji je za nju predviden.

"inimalan broj bodova koje objekt treba da ostvari po osnovu izbornih elemenata, da bi biorangiran u kategoriju za koju ispunjava uslove po osnovu obaveznih elemenata je5

• hoteli sa jednom zvjezdicom 6@8 bodova7• sa dvije zvjezdice 6(8 bodova7• sa tri zvjezdice 68 bodova7• sa cetiri zvjezdice 6<8 bodova7• sa pet zvjezdica 6<8 bodova7

Bilo da se meri opsegom ulaganja, prometom, brojem soba ili kreveta, brojem zaposlenih ilidrugim kriterijumima, u vecini zemalja najveci broj hotela cine mali hoteli. E ovom radu sumali hoteli opisani s ciljem da se ponudi jednostavan pregled glavnih znacajnosti po kojimase razlikuju od drugih.

E @8@8. godini, u moj *ori se predvida sledece ucesce kategorija u hotelskom smjestaju5





• sa pet zvjezdica 18O• sa cetiri i tri zvjezdice A8O• sa dvije zvjezdice 18O:

2.2 Prin!i"i gru"isanja hotelskih "rostora

otelski prostori se grupisu prema slozenosti na51. grupisanje po horizontali@. grupisanje po vertikali(. grupisanje po ga'aritu

Eglavnom vecina hote1a je gradena kombinacijom ovih grupa tako da ce 8 pojedinostima biti

rijec u daljem kontekstu.

2.2.1 Gru"isanje "o horizontali

*rupisanje po horizontali se primjenjuje za hotele sa malim kapacitetom, kao i za hotele cijigradevinski teren nije uzan jer nije potrebno da se objekat razvija odozdo prema visini.?unkcionalno rijesenje prostorija je relativno lako i jasno, a uopste struktura i tehnickouredenje hotela moze da se rijesi jednostavno. 0ao primjer navescu semu otel 9aguna#4lbatros# u +orecu.

7lika 'r!2- otel :aguna .l'atros, Pore;3ema 'r! @ - ru$isanje $rostora $aviljonskog ti$a

Ima i hotela veceg kapaciteta koji su projektovani po horizontali . E takvom slucaju grupisuse obicno prostori paviljonskog tipa da bi se izbjegao suvise dug unutrasnji saobracaj.=vakav tip grupisanja je pogodan zbog toga sto se objekat moze graditi iz nekoliko &aza.

2.2.2 Gru"isanje "o vertikali

>ecina hotela koji su projektovani po vertikali nalaze se u gradovima. Dije slucajno sto sumnogi gradski hoteli ovako projektovani, jer uvijek nema dovoljno povrsina za gradnju.Treba na ogranicenoj povrsini terena graditi hotel velikog kapaciteta ili ga graditi na terenu unagibu, gdje je nemoguce razvijati objekat po horizontali. 4li bez obzira na ogranicene

uslove, objekat odredenog kapaciteta, ciji su prostori grupisani po vertikali , uvijek je graditiekonomicnije nego objekat po horizontali.





+rednosti ovakvog gradenja hotela su5• povrsina terena moze da bude manja,• instalacioni sistem 6vodovod, grijanje, elektrika7 je relativno intezivan,• povrsina &asadnih zidova je smanjena sa odredenim prostomim gabaritom, tako da je i

prostoma energija smanjena, • unutrasnje kretanje je takode skraceno.

7lika 'r! < - otel „.m'asa"or“, 3ema 'r! ( - ru$isanje $rostorija hot ela($atija % .m'asa"or % ,($atija

Ima hotela velikog kapaciteta koji zbog odredenih okolnosti ne mogu da se podizu povertikali, pa se zbog toga razvijaju po horizontali.0ao primjer hotela koji je grupisan povertikali uzela sam hotel # DikSic# u Sutomoru i hotel #4mbasador# u =patiji. E kicmi hotelasu komunikacije 6 stepenista, li&tovi, hodnici7 a na spratu lijevo i desno su smjestajni prostori.=sim prednosti, ovaj tip hotela ima i svoje nedostatke. %a razvoj turizma znacajni su i neki

&aktori5 mogucnosti za rekreaciju, prirodniambijent i human a atmos&era. %a neke objekteovakvog tip a, ekonomicnost ima prednost, ali je zanemaren humani aspekt. Ima visesvijetlosti, a intimnost je manja. =sim toga za hotel ovakvog tipa postoji i jedan veliki

problem, a to je njegovo prilagodavanje okolini. %ato prilikom projektovanja treba imati uvidu ekonomicnost, zahtjeve &unkcionalnosti, prilikom grupisanja prostorija i potrebuuskladenosti objekta sa okolinom.

/edan od metoda pristupa projektovanju je da se umjesto jednog visoko smjestajnog predvidinekoliko niskih objekata praviljonskog tipa, da bi se izbjegle suvise duge unutrasnjekomunikacije. Taj princip se primjenjuje kada su u pitanju hoteli visokih kapaciteta.

2.2.3 Gru"isanje "o ga#aritu

Slozeni objekat je podijeljen na tri grupe prostorija, ne samo po horizontali ili vertikali, negoi po gabaritu. E stvari, vecina hotel a je tako komponovana da je prilagodena uslovima kojisu uvijek kompleksni i usko povezani 6okolina, teren, saobracajna mreza,kapacitet sadrzajaitd7. Epravo zbog toga tesko je rijesiti sve probleme samo na horizontali ili vertikali.18

10?ang, B., op.cit., str.(<





7lika 'r!= - otel %)m$erial % ra"en $o ga'arituoteli radeni po gabaritu su uglavnom hoteli velikog kapaciteta, mada i mnogi mali

primorsko-odmaralisni hoteli radeni su upravo po ovom principu kao na primjer hotel./mperiaFF koji se nalazi na >elikoj plazi u Elcinju. +ostoji i mogucnost kombinacijevertikalegabariti horizontale-gabarit. 0ao primjer kombinacije vertikala-gabarit mozemonavesti hotel#?orea "are# u 0otoru.

2.3 &loga 'ellness hotela u razvoju "onude turizma

#Sanus per aPuam# ili #vodom do zdravlja# je u doba starih Rimljana znacilo prepustanjevodenim carima, ali i lijecenje blagotvomim i opustajucim svojstvima vode. %ato su urimskom drustvu postojala mjesta na kome je i zenama i muskarcima podjednako biloomoguceno da se bave svojim tijelom i da ga njeguju. Bile su to terme - luksuzna javnakupatila u kojima pristup nikome nije bio ogranicen. arske terme cesto su u jednomkompleksu imale pored toplih I hladnih kupatila i gimnasticke dvorane, vrtove, muzeje,

biblioteke, restorane, trgovine. Rimljanisu u terme dolazili ne samo da bi se okupali, vec da bise relaksirali i sacuvali svoje zdravlje.

ellness je stil zivota. To je nacin da se osjecate dobro, opusteno, zadovoljno i zdravo. Tosvakako podrazumijeva brigu o zdravlju, odrzavanje tijela i duha zdravim ocuvanjemkondicije tijela i duha, &izicke i mentalne relaksacije i ocuvanjem unutrasnjeg mira.

Eopste, wellness se sastoji od cetiri osnovna elementa - &izickih aktivnosti, dusevnihaktivnosti, relaksacije i zdrave i prirodne ishrane. Ez ova cetiri elementa, u posljednjihnekoliko godina, kao peti element javlja se i sveobuhvatni pojam programa ljepote, odnosnonjega lica i tijela.ellness centri i saune idealne su u zimskim mjesecima za opustanje i

borbu protiv stresa.

ellness programi omogucavaju relaksaciju, obnavljaju energiju i podizu &izicku i psihickuotpomost. Baziraju se na zdravoj ishrani, njezi lica i tijela, aktivnostima za postizanje Iodrzavanje kondicije i metodama psihicke i &izicke relaksacije.

%a ocuvanje zdravlja, wellness centri posezu i za drevnim istocnjackim tehnikama, kao sto su joga, sijacu masaza ili re&leksoterapija .

E cilju poboljsanja kvaliteta zivota, wellness prornovise redovno vjezbanje, dobre navike ui, pozitivan staJ i pristup zivotu. Da taj nacin postignuti pozitivni &izioloski e&ekti omogucujuljudima da ostvare idealnu mentalnu i &izicku ravnotezu neophodnu za obavljanje radnih isocijalnih aktivnosti.





)anas, svijest 8 tome da se tjelesno zdravlje i ljepota ne mogu izdvojiti od emocionalnog Iduhovnog, ovladava modemim nacinom razmisljanja. Termini poput wellness, spa,&itoterapija, aromaterapija, detoksikacija, talasoterapija odomacuju se u casopisima,svakodnevnoj komunikaciji, salonima za njegu lica i tijela.ellness i spa centri sve su

zastupljeniji u ispunjavanju sIobodnog vremena, tako da prevazilaze trend, a sve vise postajuneka vrstapokreta.

2.3.1 &loga 'ellness hotela u formiranju "onude medunarodnih hotelskih lana!a

%dravlje i ljepota nikada ne silaze sa vrha prioriteta osoba koje istinski njeguju duh i tijelo, poruka je proslogodisnjeg :. "edunarodnog kongresa i sajma kozmetike, solarijuma, opreme,wellness, spa i nege kose, koji je (.i A. marta odrzan na Beogradskom sajmu.E skladu sa

porukom da je #starenje kategorija koja nestaje# na sajmu su promovisani trendovi koji se pred plimom noviteta iz zemalja 3vropske unije i S4) polako #primaju# i na

domacernterenu. +rema procjenama organizatora sajma, najvecu paznju i ove godine privuklisu programiza wellness i spa centre.

Istrazivanja The 4merican "edical 4ssociation pokazala su da je cak ;8O bolesti od kojihljudi boluju ili umiru direktno povezano sa stresom, kao posljedicom eu&oricnog tehnoloskogI zivotnog ritma kojim smo usli u treci milenijum. Darusavanje ravnoteze organizma, kako u&izickom, tako i u emocionalnom i duhovnom slislu, doveli su do toga da se sve vi se teziskladu I smirenju koje bi uspjelo da ponisti lose posljedice modernog nacina zivota.+rikupljanje nove snage, relaksacija i balans duha i tijela znaci danas e&ikasnu borbu protivnegativnih e&ekata uzurbane svakodnevnice. "edutim, ne na bilo koji nacin. +o mogucnostito treba da bude spojprijatnog, korisnog, zabavnog, ali i carobnog, nezaboravnog ili jednomrijecju wellnessdozivljaja.

ellness je svakako sveobuhvatniji, siri i kompleksniji pojam od pojma spa. )ok se spamoze bazirati samo na jednom od cetiri gore navedena elementa, wellness ne moze da&unkcionise ukoliko nedostaje makar i jedan. ellness centri nastali su iz nekolikotradicija.=snovniwellness programi razvijeni su u banjama. =sim program a s termalnom imineralnom vodom, tu su i ljecilista s ljekovitim vodama, pa i kneiprova tradicija ljecenjacistom izvorskom vodom I prirodnim suncanjem, +ijenju ljekovite vode, kupanju izapljuskivanju, do date su razlicite vrste sauna, vodenih i rucnih masaza, a kad tome do date

prostore za &itnes, kao i za kozmetiku i beatJponudu, dobijete wellness centar.

Razlicite vrste wellness i spa centara traze svoje idealno mjesto u rnedunarodnoj ponudihotelskih lanaca gdje mogu pruziti kvalitetne trenutke odmora. I naravno, da u njimaocekujete sve sto vam je potrebno - tretmane za lice i tijelo, ali i dusu, jer su oni upravosuprotno od onogdnevnog, uobicajenog i stresnog nacina zivota. =azu mira, opustanja,uzivanja, stress-&ree zonu.8ase utociste i obecanje da cete provesti kvalitetno vrijeme

posveceno sebi.

=no sto svakako licu i tijelu donosi Ijepotu, ali i mir i osjecaj ispunjenosti jeste masaza,vjestina I umjetnost, dodir koji lijeci. /er, dok je lako objasniti &izioterapeutsko dejstvomasaze na misice,njeno nesumnjivo relaksirajuce dejstvo i akumulacija energije objasnjava se

Ijudskim dodiromkoji nam prenosi energiju, toplinu i emotivnost. =na je nerazdvojna odaromaterapije, jer searomaticna, esencijalna ulja biljaka e&ikasno primjenjuju masazom.





"irisi djeluju na emocije I pobudju stanja smirenosti, radosti ili sanjarenja, dok cesticeesencijalnih ulja, na kojima searomaterapija zasniva, djeluju &izicki i posredstvom koze

prodiru u tkivo sireci svoj e&ekat. Imasaza i izbor aromaticnih ulja prilagodavaju se klijentu,njegovom trenutnom stanju, &izickom i mentalnom, kao i njegovim trenutnim potrebama. E

tom smislu, koriste se razlicite tehnike masaze tijela koje teze uspostavljanju ravnotezeorganizma ne samo u &izickom, vec i u emocionalnom i mentalnom dijelu ljudskog bica.=vajtakozvani holisticki, objedinjeni pristup tijelu i duhu, sve je vise zastupljen kako u kozmeticitako i u medicini i trebalo bi da bude neizostavni dio svakog wellness, odnosno spa centra.%ahvaljujuci ovakvom pristupu, mozemo da ponovo aktiviramo energetske tokove uorganizmu, blokirane razlicitim razlozima medu kojima se najcesce pominju stres, losaishrana, negativne emocije, strahovi, lose navike i slicno,)anas u svijetu usluge wellness ispa centra koristi veliki broj gradana,E S4) je to cak do (O stanovnistva, u Svajcarskoj.

2.3.2 (na!aj 'ellness hotela u turistiekoj "onudi Crne Gore

rna *ora 6povrsine 1(.;1@ kvadratnih kilometara i sa <A;.888 stanovnika7 nalazi se naBalkanu s jedne strane izlazi na jadransko-mediteranski geogra&ski prostor, a s druge strane,

preko +anonskog basena, povezuje se sa Srednjom 3vropom i sire sa svjetskom privredom.rna *ora je po prostoru mala, ali po prirodnim komparativnim prednostima, bogatstvu kulturno-istorijskih znamenitosti predstavlja jednu od najljepsih receptivnihturistickih destinacija.

rna *ora posjeduje mnostvo potencijala da postane prepoznatljiva turisticka destinacijanamedunarodnoj razini. Raspolozivost rijetkih prirodnih i kulturnih raznolikosti na malom

prostoru, predstavljaju dobru podlogu za razvoj kvalitetne, di&erencirane, viseslojne ponudekoja ce omoguciti e&ikasno pozicioniranje na globalnom trzistu.

rna *ora posjeduje znacajne turisticke resurse i atrakcije kojima je potrebna odgovarajucaturisticka valorizacija na bazi novih okvira za ostvarivanje medunarodne marketingkonkurentnosti. Sa tog aspekta je nastao glavni strateski dokument "aster plan K strategijarazvoja turizma u rnoj *ori do @8@8., koji je osmisljen na bazi saradnje )3*-a,"inistarstva turizma, domacih i medunarodnih eksperata i koji je usvojen @881. godine odstrane >lade rne*ore. >izija "aster plana je da rna *ora treba da u ljetnjoj polovinigodine postane visokokvalitetna mediteranska destinacija, a u drugom dijelu godinedestinacija za razlicite vrste aktivnog odmora, uz ponudu specijalnih programa, razvijenih po

principima odrzivog turizma. Sa tog aspekta, odredeno je pet karakteristicnih regija razvojacrnogorskog turizma5

• E1cinj i >elika plaza sa Skadarskim jezerom u zaledu• Boka 0otorska• stjenovita obala• etinje• planinski dio rne *ore.

Iako je determinisano pomenutih pet regija, sam "aster plan je &okusiran na primorski dio

rne *ore.





Da rnogorskom primorju 6duzina obale 2><km6, nalaze se brojne pjeskovite i sljunkovite plaze ukupno ih je 11', duzine ?<km6!)uzina pjescanih plaza je <<km! 0apacitet plaza je@(8.888kupaca. injenica da je temperatura vazduha tokom < mjeseci godisnje veca od1;8Q, uz odgovarajucu temperaturu vode i povisenu insolaciju, cini da rnogorsko primorje

spada u grupunajtoplijih i najsuncanijih turistickih regija 3vrope. Becicka plaza se smatra jednom od najljepsihnajvecih plaza na juznom /adranu. +jeskovita je, duga !>@0m i protezese od pod %avale do)jevistenja. =na je 1:(.godine u +arizu dobila #*rand priC# 6velikanagrada #%Iatna palma#7,%a najljepsu evropsku plazu te godine. %ajedno sa svoijm zaledem

predstavlja kompleksno turisticko naselje.ari prirodnih ljepota rne *ore manje je moguce dozivjeti tokom zimskog perioda, obimnihkisa i loseg vremena, kada je setnja u prirodu, kupanje u moru nernoguce. To je jedan odrazlogada se u turistickoj ponudi nadu wellness i spa centri sa bogatim sadrzajima i

jedinstvenomponudom onoga sto je karakteristicno za nasu zemlju, a cine ga raznolike boje,mirisi, iduci odprimorja gdje preovladavaju plavo5 more sa speci&icnim mirisom, sivo5 kamenkoji se moze vidjeti na okolnim brdima, do zelenog5 suma koje prekrivaju nase planinske

lance.

Sve to treba da se nade u jednom luksuznom wellness centru, bilo da je ono na moru ili planini I na taj nacin gostu ponudi sve ono sto su speci&icnosti i karakteristike rne *ore.=tvaranje wellness centara posebno su znacajni za turisticku privredu jer je dolazak velikihsvjetskih lanacapreduslov za podizanje kvaliteta dornaceg hotelijerstva.

E rnoj *ori je izrazena potreba za hotelima visoke kategorije i to je najocitije u Budvi, gdjesudeci prema prilivu turista nedostaje luksuznih objekata. +ri tom bi bilo veoma vazno danatrziste dodu veliki hotel ski lanci. I kategorizacija objekata trebalo bi da pretrpiizmjene.Treba znati da postoje klasicni hoteli koji mogu da ponude pun pansion i siri sadrzaj.

rna *ora tek poslednjih nekoliko godina ozbiljnije razmislja 8 razvoju turizma, jer je procijenjeno da, zahvaljujuci dobrom geogra&skom polozaju i prirodnim potencijalima,imauslova za to. Ipak, nasljedena je izuzetno losa in&rastruktura turistickih destinacija, kao Inedovoljna i zastarjela struktura srnjestajnih kapaciteta sa visokim ucescem #umornih#hotelaniske kategorije.

Da boIje se polako mijenja situacija u pojedinim hotelima, gdje se u poslednje vrijeme uzrenoviranje hotelskih kompleksa, ulaze u izgradnju &itnes i wellness centara kako bi seturizam,dopunio i rekreativnim i zabavnim turizmom, a u strukturu gostiju ukljucili mladi

ljudi i poslovni svijet. +ut do a&irmacije tih destinacija podrazumijeva znacajnija ulaganjadrzave i privatnih investitora.

Razvijanje sektora turizma ostaje jedan od najvecih prioriteta >lade. =d sustinske vaznosti zadostizanje tog cilja je dobro de&inisana strategija postepenog repozicioniranja rne *ore kaoturisticke destinacije visoke klase sa zahtjevom da se nivo svih hotela i ostalog turistickogsmjestaja i usluga unaprijedi na takav nacin da zadovolji buduca ocekivanja i domacih Istranih gostiju u pogledu kom&ora, kvaliteta i usluga.Dovi vlasnici hotela su poceli daunapreduju hotelske kapacitete i usluge do savremenihstandarda, a progresivnija hotelska

preduzeca su u svoju ponudu uvrstila i #wellness kapacitete#sto im predstavlja komparativnu prednost na njihovom trzistu i mogucnost da privuku i zadrzeguste duzi vremenski period.





Buduci da medunarodna #Studija korisnika ellness kapaciteta# pokazuje da preko '8O njih pre&erira koristenje #wellness kapaciteta# u hotelu, >lada ohrabruje sve hotele sakategorijama od( 67 do 67 da razmotre mogucnost uvrstavanja #wellnesskapaciteta# u svoje planove modemizacije i unapredenja.

%a razliku od ljecilisnih centara koji su usmjereni na lijecenje oboljenja bez hirurskihzahvata, !wellness centri# u hotelima imaju za cilj da ugode zdravim osobama koje trazeopustanje od stresa, relaksaciju i poboljsanje &izickog i psihickog stanja.

Becici zajedno sa Budvom predstavljaju savrseno mjesto za razvoj jedinstvenog wellnesscentra u rnoj *ori koji ce zadovoljiti i intemacionalno kao i regionalno i lokalno trzistekojem je poseban upravo jedan prepoznatljiv i karakteristican jadranski wellnessHspa centar.

0oncept takvog wellnessHspa centra treba da sadrzi5

0reiranje elemenata koji su inspirisani lokalnim ambijentom rne *ore, ali se primjenjuju nasavremen nacin.Stvaranje jedinstvenog dozivljaja karakteristicnih za ovo podneblje.prepoznatljivih prirodnih

proizvoda od sastojaka+onuda programa koji ukljucuje i obilazak okoline primorske ikontinentalne regije izzdravstvenih i rekreativnih razloga 6mogucnost organizovanja ra&tingana Tari, posjete kulturnimznamenitostima na etinju ...7.

+aketi treba da budu osmisljeni tako da ukljucuju neke jedinstvene i karakteristicne sadrzaje.

iljevi wellness centra su5+ozicionirati ga na trzistu kao prepoznatljivu wellness i spa destinaciju i istovremeno stvoritidodatni pro&itni centar.

7lika 'r! @ – otel Aan"arin (riental, 7inga$ore





<! (rganizacija i $o"jela wellness $rostora u hotelu

3.1 )snovni "rin!i"i hotelske arhitekture Wellness hotela

4rhitektonski dizajn, tacnije atraktivno umjetnicko oblikovanje eksterijera, utice na nacin percepcije i dozivljaja hotela od strane korisnika, turiste, kao i na vizuelni izmidz objekta.

Deodvojivi dio arhitektonskog oblikovanja hotela i hotelskog proizvoda cini i enterijer. =n nesmije biti manje privlacan od eksterijera, naprotiv mora da privuce paznju, zaintrigira prolaznike i nagovjesti dio unutrasnjeg ambijenta. Savremeni pristup oblikovanja,dizajniranjai projektovanja hotela stavlja u centar paznje potrebe i interes buducih korisnika. +ostoji citavniz atributa totalnog hotelskog proizvoda kojima korisnici daju znacaj. To su, prije svega,&unkcionalna i lijepo uradjena soba, po mogucnosti sa pogledom na atraktivnost destinacije,zatim lijep izgled restorana sa kulinarskim specijalitetima, drustvene prostorije pomogucnosti sa visenamjenskim koriscenjem, i naravno,u slucaju wellness hotela, veliki brojwellness sadrzaja 6 bazeni,otvoreni i zatvoreni, sa mogucnoscu nocnog kupanja, zatim raznevrste masaza i programa za ljepotu, turska kupatila.... 7.

4rhitektura objekta cini u izvjesnom smislu spoljni izgled hotelskog proizvoda .4rhitektonskidizajn, tj.atraktivno, umjetnicko oblikovanje eksterijera, utice na to kako ce korisnici hotela percipirati i dozivjeti hotel i njegov ukupan vizuelni imidz. Svaki hotel ima svoje $lice!, a tolice je hotelska zgrada, tj.njen spoljni izgled. =no mora biti lijepo, dobro uocljivo,

prepoznatljivo, originalno. =vaj estetski imperativ narocito vazi za hotele visokekategorije6na atraktivnim lokacijama7 koji moraju posvetiti veliku paznju vizuelnom kontaktusa publikom i potencijalnim gostima, od pristupa, brze identi&ikacije objekta i pogleda nacijelinu. ilj hotelske arhitekture ne smije biti iskljuciva teznja da se zadovolje samoracionalnost izgradnje i tehnoloska &unkcija objekta, vec svojim oblikom, koncepcijom,duhom &orme, mora dati sadrzaj radosti, osjecaj bogatstva, i pruzati stalan osjecajnaslucivanja novog i nedozivljenog.





7lika 'r! - Plan wellness centra

3.1.1 *etiri osnovna "rin!i"a kojih se tre#a "ridrzavati "ri izgradnji 'ellness hotela

Brojni strunjaci smatraju da treba graditi banjske hotele koji naglaavaju osjeUajoputenosti, odmora, Vivota u prirodi, koji treba da imaju $arm! i linost, to privlai turiste.

Wetiri osnovna principa humane arhitekture wellness hotela su5

1. intimnost - prostori treba da budu dimenzionirani tako da se covjek u njima neosjeti izgubljeno, iskomplekisirano, izlozen pogledima mnogo ljudi.@. osjecaj $rostranosti K slobodne, daleke vizure covjeka cine oslobodjenog pritiska,

pruzaju osjecaj moguceg kretanja i radjaju optimizam(. "imenzioniranje o'jekta K dostupnost svega i svakoga, i dovodjenje u mjerneodnose covjeka i stvariA. $ovezanost sa $riro"om K povezivanje sa pejzazom, i nemogucnost da se otkrijegdje prestaje ono sto je covjek stvorio a gdje se nastavlja priroda.

Elazak u hotel mora predstavljati novo i prijatno iznenadjenje, nov i zanimljiv prizor koji cegosta zadrzati da uziva u ambijentu. E savremenom oblikovanju hotela i njihovih enterijerasve vise se isticu dvije razlicite tendencije 5 monumentalisticka i intimisticka. +redstavnicimonumentalistickog stila grade grandiozne hotele sa monumentalnim enterijerima6ogromni,visoki atrijumi7 u koje gosti ulaze sa osjecajem divljenja, zapanjenosti, i

strahopostovanja prema velicini prostora, visini i velicanstvenosti prizora. Dasuprot ovomstilu, javlja se tkz.intimisticki pravac. E ovom slucaju, prostor treba da pruzi osjecaj topline,zasticenosti, prijatnosti i psiholoske sigurnosti. Izbjegavaju se hale od sirovog betona, ledenekombinacije mermernih podova i staklenih povrsina. =psti utisak i osjecanje intimnosti

proizilazi iz jednostavne elegancije linija, kombinacija toplih pastelnih boja.

4rhitekte, takodje smatraju, da turisticka arhitektura treba da se razlikuje od svakodnevne.4rhitektura u turistickim mjestima treba da bude prilagodjena pejzazu, vodeci racuna danjegove tri vitalne &unkcije 6 zastita, snabdjevanje i proizvodnja i opustanje 7 ostanunetaknute. +o mogucnosti, treba koristiti elemente slijedecih stilova i oblika5 dati prioritet

11 www.rovinj-ana.com


http://www.rovinj-ana.com/





veselim i lakim bojama i oblicima, izbjegavati sve sto je tesko, strogo i ozbiljno. Biratizaobljene oblike umjesto ostrih uglova.Turisticki objekat treba da bude orijentisan premaunutra, njegova struktura treba da bude kompaktna i visedimenzionalna.

3.2 )snovne gru"e "rostora 'ellness hotelaellness hoteli se kao i drugi hotelski objekti sastoje iz tri osnovne grupe prostora5

1. )rustveni prostori@. 3konomski i tehnicki prostori i(. Smjestajni prostori

Svi ovi prostori su &unkcionalno povezani u jednu cjelinu i svi hoteli bez obzira na karakter ikategoriju moraju da sadrVe ove tri grupe prostora. =vi prostori treba da budu odvojeni ali dasu i dobro medjusobno povezani. Takodje, posebno treba voditi racuna o slijedecim stvarima5

1. sanitarno-higijenski uslovi @. prakticnost i ekonomicnost

(. tehnickim karakteristikama hotelaA. udobnosti i ugodjaju

+rimjena standarda i postulata odrVivog razvoja u urbanizaciji ambijenta wellness hotela, uskladu sa raspoloVivim i prostorno rasporeXenim resursima, treba da se odnose na5

• lijeiline objekte treba razdvojiti od objekata za rekreaciju• objekti za rekreaciju treba da su tipski namijenjeni odreXenom segmentu turista sa

vrhunskom uslugom i kom&orom, bazenima i kupatilima sa termomineralnom vodom• bazeni i kupatila treba da su arhitektonski i estetski uraXeni sa razliitim stilovima i

nainima koriUenja termomineralnih voda, kao turski, japanski, moderni i sl• uz objekte koji koriste termomineralne vode treba da se nalaze i drugi objekti za

zabavu i razonodu• krajnji cilj u kreiranju wellness ambijenta,je zadovoljstvo potroaa i korist

domicilnog stanovnitva.

3.2.1 +naliza "rostora za drustvene aktivnosti kod 'ellness hotela

=vi prostori u wellness hotelu se mogu podijeliti na51. prijemni prostor @. trgovaki prostori i ostali servisi(. prostori za razonoduA. prostori za ishranu. prostori za rekreaciju i i prostori sa wellness sadrzajima

1. +rijemni prostor5

=vaj prostor ine prijemni hol i recepcija.+rijemni hol se nalazi ispred recepcije.=n je srV isrce hotela jer svi hotelski gosti moraju proUi kroz prijemni hol. +rijemni hol mora biti tako

projektovan da omoguUi gostima lak pristup smjetajnim i ostalim drutvenim prostorima,znai-prvenstveno mora biti pregledan. )izajn treba da bude u skladu sa dizajnom recepcijeda odie svjeVinom i prijatnom atmos&erom. Recepcija, tj. njen pult kao i pult prateUih sluVbi

6in&ormativne sluVbe, nosaa prtljaga, portirnice itd.7 treba da bude dobro uoljiv. E tom prostoru trebaju da budu i garniture za sjedenje, gdje gost moVe da se odmori i saeka dok se





obave svi oni procesi u hotelu koji se odvijaju po dolasku gosta 6npr. potvrda za rezervacije,registracija gosta, provjera da li je soba spremna za gosta itd.7. +rostori koji se nalaze izarecepcijskog pulta a koji nisu vidljivi hotelskom gostu su prostori u kojima su smjetenekancelarije osoblja hotela 6npr. e&a recepcije, osoblja sluVbe rezervacije, tele&oniste,

blagajnika7.Recepcija mora biti smjetena5

• da je gost vidi im stupi u predvorje• mora imati vezu sa portirnicom

mora imati vezu sa blagajnom•

• E predvorju se nalaze5• izloVbeni prostori K na najizloVenijem mjestu• prodavnice K duvana, novina, suvenira, razgledanja knjiga

• prostorija za prtljag1@

•

To je centar preko koga se odvija ukupan promet gostiju i posetilaca hotela. E predvorju se mogu nalaziti i menjanice, pultovi za in&ormacije, tele&onskekabine. "ora biti opremljeno da ostavlja prijatan utisak na gosta, dovoljan brojudobnih &otelja, kao i dekoracije slike, kipovi, cvijeUe, zelenilo, tepisi, bazeni,akvarijumi, veliki svjeUnjaci.1(

• #rgova;ki $rostori i ostali servisi

E wellness hotelima postoje trgovaki prostori i ostali servisi. Tu su najeUe5 prodavnice tampe, suvenira, apoteka,pota...

• Prostori za razono"u

0od wellness hotela prostori za razonodu podrazumijevaju T> salu, prostorije zadrutvene igre, biblioteku..., gdje se gosti okupljaju radi druVenja.

• Prostor za ishranu

E ovim hotelima su restorani uglavnom pansionskog tipa. 0oji je karakteristian po tome to ima posebni dijetetski reVim ishrane za pojedine kategorijekorisnika.=vdje preovlaXuje klasian nain usluVivanja to jest direktno

posluVivanje na tanjiru 6 a ne na bazi vedskog stola7.+ostoji i moguUnost da segostu odnosi obrok u sobi.

• Prostori za rekreaciju i wellness sa"rzaji

• =vi prostori podrazumijevaju oputanje u Xakuziju, bazenima i kupatilima satermomineralnom vodom, salone za masaVu sa raznim esencijalnim uljima, toplimvulkanskim kamenjem, koriUenje blata za ubrzanje cirkulaciju i &itnescentre.+ored toga ovi hoteli mogu imati kolu tenisa,

plivanja,jahanja,koarke...DajvaVnije je da imajuureXene staze, kojima se moVeetati do obliVnjih izletita, to pruVa uslove za pravu rekraciju.

•

12 Radović ora!" Turistiko ugostiteljski o#jekti i $otelski i!%e!jeri!g & skripta '"

(otor) 2006 " str)3

13 *#id str)30





3.2.2 +naliza smjestajnih "rostora 'ellness hotela

• "nogi hotelski operateri vjeruju da sobe i kupatila za goste ostavljaju najveciutisak na one koji odsjedaju u hotelima, mnogo veci utisak od nego sto to cini

arhitektura eksterijera, predvorje ili bilo koji drugi dio enterijera. +oreddizajniranja zajednickih prostorija, ovo je jedna od glavnih povrsina u hotelu nakoje dizajner enterijera treba da se usredsredi. %bog prebivalisnog karaktera soba,iritirajuci nedostaci u u izgledu ili opremi, kao sto su neispravan prekidac zasvijetlo na ulazu u sobu, neadekvatna povrsina ogledala ili lavaboa, ocigledne sugostima koji dolaze u hotel.

• 0ada je u pitanju smjestajni dio hotela, njega cine5•

• Sobe za goste• Sobe za sobarice• )ruge pomocne sobe 6prostori, skladista za rublje7• 0omunikacije 6 stepeniste, li&tovi, hodnici71A

• 7o'a za goste• Soba za goste je osnovna trzisna kategorija na cijoj se prodaji zasniva komercijalni

karakter poslovanja hotela. Treba da bude izgradjena i dizajnirana tako da zadovolji bioloske, kulturne, socio- psiholoske potrebe gostiju, a da istovremeno odrazavakategoriju i stil enterijerskog uredjenja hotela. Esluga koja se pruza u hotelskoj sobidaleko je kompleksnija od nocenja u toj sobi. %ato, pri projektovanju, uredjenju iopremanju hotelske sobe treba prevazici stanoviste da ce gost samo prenociti uhotelskoj sobi. 1

• Enutrasnja prostorna organizacija hotelske sobe mora imati polaziste u njenoj poli&unkcionalnosti, odnosno mogucnosti zadovoljenja razlicitih potreba gostiju.

• E svakoj sobi treba da postoje slijedeci prostori5• 1. za nocenje• @. za individualni rad i odmor • ( za higijenske potrebe•

• =vi prostori se dalje mogu podijeliti na slijedece5

a7 ulazni dio b7 prostor za spavanjec7 prostor za higijenud7 prostor za odmor, gledanje T>-ae7 prostor za rad i pisanje1<

14 Radovic *. !Turisticko-ugostiteljski objekti i hotelski inzenjering , 6skripta7 0otor @88<, str. @'

150osar 9/., otelijerstvo- teorija i praksa, >isa hotelijerska skola, Beograd, @88@., str 1((

16*oran Radovic, Turisticko ugostiteljski objekti, i hotelski inzenjering 6skripta7 0otor, @88<





•

• 7o'a za so'arice• =ve sobe su najcesce locirane tako da budu neprimjetne, obicno pri kraju

hodnika.=sim prostora u sobi koji sluzi kao prirucni mgacin, ove sobe sluze kaogardaroba, i za odmor sobarica. To je jako bitno jer svaka soba ima mogucnost roomservice-a i to @A sata.

•

• +ruge $omocne so'e• =e sobe sluze kao prostor za pripremu usluge room servica-a kao mini kuhinja,

skladiste za rublje i slicno.•

• Komunikacije- o"nici i ste$enice - E drustvenim prostorijama hodnici su gubitak prostora, pa se

cirkulacija treba obavljati kroz prostore koji su pogodni i za druge namjene- &oaeji,

prodavnice ili glavna predvorja. odnici koji vode do soba moraju biti odvojeni zbogkom&ora, privatnosti i radi smanjenja buke. +odovi su od razlicitih materijala, vazno je danisu klizavi ni kada su vlazni, a prekrivaju se da se ne bi cule koraci.•

- :iftovi - E savremenim hotelima, li&tovi su vazniji od stepenista zato sto5• gosti brze stizu na spratove• ne umaraju se• posluga brze stize• istovremeno se prevozi ise osoba• olaksavaju se prometi u elikim objektima

•

•

3.2.3 +naliza ekonomsko$tehni!kog dijela 'ellness hotela•

• 3konomsko-tehnicki dio obuhvata one prostore koji nisu namjenjeni gostima.Djihkoristi osoblje hotela a u cilju stvaranja produkta hotela i zadovoljenje potrebahotelskog gosta.

• 3konomsko- tehnicki dio hotela cine51. ekonomski ulaz@. kuhinja s pratecim prostorom(. magaciniA. posebne prostorije 6prostori za servise7

•

• Kuhinja• =d svih usluznihoblasti u hotelu kuhinja i srodne oblasti za priremanje hrane

zahtjevaju najvise paznje dizajnera, djelomicno zbog integracije mehanickog,elektricnog i vodovodnog sistema sa postavkom same opreme u kuhinji. )izajnerskitim mora da isplanira kuhinju tako da sve aktivnosti vezane za hranu budu locirane u

blizini, da su zajedno i da razdaljina izmedju kuhinje i nekoliko isturenih odjeljaka bude najmanja moguca. 0uhinja je veoma slozen dio hotelskog pogona i njena

slozenost raste sa kategorijom i opstim kom&orom .+ri izboru polozaja kuhinje, trebavoditi racuna i o sirenju neugodnih mirisa. %bog toga, kuhinju nije preporucljivo





smjestati u prizemlje hotelskog trakta, odnosno rijesavati tako da dominantni vjetrovii strujanja nanose mirise.

• +ravila za raspored prostora variraju od kvaliteta hotela, ali uobicajena pocetna tacka

je da se povrsina kuhinje odredi na osnovu broja stolica, u restoranu, banket-salama i broju gostinjskih soba.

• 0uhinjeu wellness hotelima, s obzirom da su to uglavnom hoteli visokih kategorija, suobicno prostrane i velike i dobro opremljene.

•

3.3 )"isi 'ellness hotela u okruzenju

•

Resort & casino Maestral, Budva, Crna Gora

• Dalazi se u romanticnom stjenovitom crnogorskog primorja, iznad ljupke pjescane plaze.Sa svoje juzne strane, "aestral dodiruje staro ribarsko naselje +rzno, a ususjednim zalivima se nalaze predivne kraljevske plaze "ilocera. Dalazi se ' km odBudve, koja turistima nudi slikovite uzane ulice gradskog jezgra i hiljade ka&ica i

prodavnica.

• E svojoj ponudi "aestral nudi 5 A1; kreveta u 1:< soba i 1; apartmana.

Be"nokrevetne so'e9 @8 jednokrevetnih soba. Sve su luksuzno opremljene sa klima

uredjajima, sobnim se&om, mini-barom, tele&onom,televizorom, balkonom od kojih jevecina sa pogledom na more, a omogucen je i pristup na internet. otel ima i ( sobeza invalide, uz prilagodjenu hotelsku in&rastrukturu.

+vokrevetne so'e9 1'< dvokrevetnih soba.Sva oprema je ista kao kod jednokrevetnih.

• .$artmani9 1; apartmana sa svom pratecom opremom, a medju njima se nalaze i posebni apartmani +ince, +rincess i RoJal SkJ 6djeljiv na dva zasebna apartmana50ing i Yueen 7 koji sadrze jacuzzi.

• (stali sa"rzaji hotela9

• pansionski restoran $lampuga!• aperitiv bar $laurus!• plazni bar $barka!• a la carte restoran $maestral club!• hotelska plaza

• otvoreni i zatvoreni bazen• wellness centar• casino• kongresni centar • teniska igralista i sportski tereni

•

•

Wellness centar hotela „Maestral“

• "aestral vodi brigu i o trenutcima potpunog opustanja. *osti hotela kao i posjetioci

mogu da iskoriste prednosti kompletne wellness ponude na jednom mjestu. Razni bazeni i sauna centar, salon ljepote, kupke s masazom, a prije svega vrhunska





udobnost ce vas u potpunosti ocarati. E vrhunskom centru tradicionalne tajlandskemasaze $ sa wann $ razmazice vas najrazlicitijim vrstama masaze1'.

•

• 7lika 'r!? - #erasa hotela Aaestral 7lika 'r! C – 7$a centar hotela Aaestral C

•

Grand hotel & spa, Kopaonik, Srbia,

• Dalazi se na 0opaoniku, najprestiznijem skijalistu u Srbiji. Smjesten je u sredistuturistickog centra, na nadmorskoj visini od 1''8 m. )io ukupnog smjestajnogkapaciteta od 1< soba i apartmana prilagodjen je gostima sa najvisim ocekivanjem u

pogledu kvaliteta i kom&ora.

• 9jubiteljima vrhunskog spa dogadjaja, na raspolaganju su sve blagodeti luksuznog spaH wellness centra $ *rand =aza $ koji se prostire na 1;88 m@, opremljenog po uzoruna svjetske S+4 centre. Bogata ponuda u nekoliko restorana i barova, business centar sa najsavremenijom tehnickom opremom, &itness centar sa najmodernijim spravama

za vjezbanje i kardioprogramom, bilijar sala i djecija igraonica, kao imulti&unkcionalna sportska sala, samo su dio usluga koje ovaj hotel pruza svojimgostima.

• otel rapolaze sa 11( standardnih soba, 1 superior soba, @ &amilJ soba, 18 premiumsoba, 1 eCecutive apartman i 1 predsjednicki apartman. Sve sobe i apartmaniopremljeni su po visokim standardima, prilagodjeni gostima sa najvisim ocekivanjimau pogledu kom&ora i kvaliteta. *ostima su u sobama na raspolaganju 5 9) tv, )>)

plaJer, mini bar, tele&on, wi-&i , se&, bade mantil, &en.

•

Wellnes centr hotela „Grand“

• *rand =aza spa H wellness centar prostire se na 1;88 m@ i predstavlja arhitektonsku poeziju za oci i oazu za dusu. Blagotvorni sadrzaji Spa H ellness centra prilagodjenisu potebama danasnjeg vremena i kreirani su za trenutak individualnog i jedinstvenogdozivljaja gostiju, u cilju postizanja vitalnosti, ljepote i harmonije. *ostima je naraspolaganju zatvoreni bazen sa relaks zonom, kao i otvoreni bazen sa jaccuzzijem u

predivnom planinskom ambijentu. Da raspolaganju gostima nalazi se i in&rared sauna,

17www.maestral.in&o

18 +++)maestral)i!,o





ruska banja, hammam, am&iteatar &inska sauna, aroma parno kupatilo, tropske kise,slano-ledena pecina, kneipp. otel ima i >I+ spa H wellness salon, sa posebnimsadrzajima, jacuzzi kadom, &inskom saunom i mini gJm setom.

•

• Slika br.: - Dellnes centr hotela „ran"“ Slika br.18 - Dellnes centr hotela„ran"“

•

!otel & Spa "adera

• Smjesten je na jednoj od najljepsih lokacija u rvatskoj5 na ivici poluostrva +untaSkala. To je luksuzni hotel sa pet zvjezdica kakav ne bismo ocekivali u nasemokruzenju. Izvanredan dizajn, prvoklasna oprema, i mediteranski osjecaj spojeni saizvrsnom uslugom i &antasticnim smjestajem direktno na tirkiznom plavom moru,stvaraju ekskluzivnu oazu za odmor u kojoj mozete u potpunosti uzivati.

• %a individualan kom&or na raspolaganju stoji tri tipa soba5

• 1<8 dvokrevetnih soba od (@ m@• (: junior suites s A8 m@• 11 senior suites sa (-<8 m@•

• Sve sobe su vrlo udobne, opremljene sa kupatilom, tusom, wc-om, &enom za kosu,tele&onom, T>-om, radiom, 94D +rikljuckom mini barom, se&om, kutkom zasjedenje, pisacim stolom, klimatskim uredjajem i balkonom. E otelu H Spa Iaderaraspolozive su i sobe za osobe sa invalidskim kolicima. Sobe su dizajnirane u vrlootvorenom stilu i nude osjecaj slobode kada boravite u njima. Ta se otvorenost

pojacava pogledom kroz prozor koji oduzima dah, a pojedine sobe i imaju i stakleni

zid koji gleda na prekrasnu panoramu +unta Skale.•

Wellness centar !otela "adera

• "oto ovog hotela kojim privlace ljubitelje wellnessa glasi $ +ronaci sam sebe naodmoru. Imati vremena za sebe. =sjecati se ugodno u svom tijelu.Skupiti novu snagu.Ekoliko zelite sve ovo, nas ?olkensteiner hotel sa zvjezdica i ekskluzivnim spa iwellnessom su upravo ono sto >am treba!. Spa H ellness se prostire na <.888 [email protected] H Spa Iadera smjestan je na direktno na moru i i otvara pogled na ljepote +untaSkale dok se gost opusta u u kom&ornom wellness podrucju.





4Puapura- to je naziv jedinstvenog ?alkensteiner wellness koncepta.E prijevodu4Puapura znaci $cista voda!. E otelu H Spa Iadera izmedju ostalog razmazice gostai Talasso terapijom 5 tretman sa snagom okeana prilikom koje prirodni stvari poputmorske vode, algi i mnogo sunca blagotvorno djeluju na kozu.

• =d wellness mogucnosti koje pruza ovaj hotel, nabrojacemo jedan dio5• Turski hamam K dozivite orijentalan nacin dobrog osjecaja.>asi misici ce se opustiti,

dok u miru hranite dusu.• In&initJ pool K plivanje u slatkoj vodi ili sole bazenu, sa pogledom na svijet ostrva

0ornata i more.• Svijet sauna- parno kupatilo, &inska sauna, spa i panoramska zemljana sauna u

vanjskom podrucju s prekrasnim pogledom na more.• Soba za opustanje sa mirnom ljuljaskom K opustanje u posebno zatamljenoj sobi uz

blage pokrete ljuljaski.•

• Slika br.11- Dellness centar otela )a"era

•

• Slika br.1@ -Dellness centar otela )a"era

•

•

!otel Mediteran, Wellness i Spa

•

• Dalazi se u atraktivnom turistickom naselju Becici, udaljenom ( kilometra od Budve.otel posjeduje @(8 soba sa pogledom na more,bazen ili aPua park. Sve sobe imaju 5

balkon, mini bar, se&, kablovsku, tele&onsku direktnu liniju, internet pristup, &en zakosu, vagu, kadu ili tus kabinu. Svojim harmonicnim i pazljivo dekorisanimenterijerom, "editeran i 9uC sobe predstavljaju skladan spoj visokokvalitetnognamjestaja sa &unkcionalnim sadrzajima u prostoru oplemenjenom umjetnickimdjelima renomiranih crnogorskih slikara.

•

• Slika br. 1(- otel Ae"iteran Slika br. 1A - otel Ae"iteran, Dellnessi 7$a

Wellness i spa hotela Mediteran





• Raspolaze sa < specijalizovanih i posebno opremljenih prostorija u kojima gost mozeda se prepusti carima vise od (8 razlicitih vrsta masaza, podijeljenih u parcijalne ikompletne programe.

• Takodje imaju i jaccuzi spa sistem, solarijum, talasoterapiju. otel posjedujezatvoreni bazen povrsine '@8 m@, i otvoreni povrsine 1@88 m@ sa platoom za suncanje

•

• Slika br.1- Dellness i s$a hotela Ae"iteran Slika br.1<- Dellness i s$a hotela Ae"iteran

• =no sto posebno zaokruzuje kompletan utisak i harmonicnu atmos&eru wellness i spacentra jeste speci&icno arhitektonsko rijesenje enterijera od prirodnog kamena iekoloskih materijala, na nivou svijetskih standarda. 3kskluzivitet samog prostoradodatno obogacuju skladno i &unkcionalno uklopljene staklene povrsine i atraktivanakvarijum. Strucni kadar ellness centra cine obuceni i iskusni terapeuti iz rne *orei Srbije, rukovodeci se strogim pravilnikom pro&esionalne etike, ponasanja i strucnostiu skladu sa propisanim svjetskim normama. =vako izgleda mapa wellness i spacentra hotela $"editeran!5

•

• 7lika 'r ?! Aa$a wellness i s$a centra hotela „Ae"iteran!

•

1, @, (, A, , <- prostorije zamasazu• ' K beautJ perlour • ; - shower bath• : - turkish bath• 18 - talasoterapJ wellsJstemmedical• 11 - in&rared cabin• 1@ - sauna• 1( - russian spa

• 1A - sauna• 1 - relaC room

•

1< - dermoli&e spa capsula• 1' - solarium vertikal• 1; - solarium horizontal• 1: - honeJ room• @8 K honeJ room 6 @-A

osoba7• @1- shower room 6m7• @@- shower room 6w7• @( - toilet 6m7• @A - toilet 6w7• @ - wardrobe cabins• @< - indoor pool Z jacuzzi





•

•

#aklucak

•

•

• Sa razvojem svijesti ljudi o blagotvornosti i neophodnosti ovakvi sa"rzaji u ciljuo;uvanja zdravlja i odbacivanja negativnih uticaja savremenog zivota, wellness danasdozivljava velikuekspanziju. wellness je takode postao sastavni dio turisticke ponude,tako da je gotovonezamislivo da hoteli i turisticki centri, koji prate savremene tokovei pravce u turizmu, kao Idanasnje potrebe samih korisnika usluga, nemaju u svojoj

ponudi i wellness sadrzaje.•



• +osljednjih je godina medicinsko istrazivanje pokazalo da je vecina bolesti direktno

povezana sanedostatkom vjezbanja. Svijest 8 toj cinjenici zajedno s punijim saznanjem 8 brizi za zdravlje promijenila je nacin zivljenja. Talas sportskog entuzijazma nije masovnihir.=dbolesti koje supovezane sa neaktivnoscu mozemo se odbraniti tako da ostanemo aktivni

- ne mjesec, ne godinudana, nego cijeli zivot.•

• ellness turizam je proteklih nekoliko godina dozivljavao pravi procvat. %a turistickudestinaciju kakva je rna *ora, razvoj wellness turizma je prava sansa za otvaranjenovih hotela, izgradnju novih wellness centara, otvaranje novih radnih mjesta idiversi&ikaciju.

•

•

• ellness je stil zivota. To je nacin da se osjecate dobro, opusteno, zadovoljno izdravo. To svakako podrazumijeva brigu o zdravlju, odrzavanje tijela i duha zdravim

ocuvanjem kondicije tijela i duha, &izicke i mentalne relaksacije i ocuvanjemunutrasnjeg mira.•

• Eopste, wellness se sastoji od cetiri osnovna elementa - &izickih aktivnosti, dusevnihaktivnosti, relaksacije i zdrave i prirodne ishrane. Ez ova cetiri elementa, u

posljednjih nekoliko godina, kao peti element javlja se i sveobuhvatni pojam programa ljepote, odnosno njega lica i tijela.ellness centri i saune idealne su uzimskim mjesecima za opustanje i borbu protiv stresa.

•

• ellness programi omogucavaju relaksaciju, obnavljaju energiju i podizu &izicku i

psihicku otpomost. Baziraju se na zdravoj ishrani, njezi lica i tijela, aktivnostima za postizanje I odrzavanje kondicije i metodama psihicke i &izicke relaksacije.•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

• :iteratura9•

! 4akic, 0! , Po$esku , B! , Eikolic , A! , & ecevic , 4! , . gencisko i hotelijersk o $oslovanje, 4eogra", >>@!

2! /erovi , &! , otelski mena"zment, ($atija, 200<<! Gomi, +!, 8ukic , A!, #ehnicko-tehnoloske osnove, izgra"nja i o$remanje=! ugostiteljskih o'jekata, 4eogra" , >>2!@! Fang, 4! , )zgra"nja turistickih o'jekata u Bugoslaviji , 4eogra" , >C<



! # ourism H :eisure ."visorI 7erviees 5 J uro$r a i s kom $ani ja 6?! Kosar :B!, otelijerstvo- teorija i $raksa, 8isa hotelijerska skola, 4eogra", 2002C! Pasinovic, A!, (snovi turizma , turizam i okruienje, Po"gorica, >>C!>! La"ovic !, #uristicko ugostiteljski o'jekti, i hotelski inzenjering 5skri$ta6 Kotor,

200

0! Latkovic, L!, (rganizaciono i finansijsko vlasnicko $restruktuiranje u turistickoj $rivre"i /, Kotor, >>

•

•

• Internet izvori51. www.maestral.in&o@. www.hotelmediteran.in&o(. www.mkresort.comA. www.&alkenstein.com. www.hotelmediteran.in&o

<. www.mkresort.com'. www.wellness.hr ;. www.rovinj-ana.com:. www.hotelmediteran.in&oZindeC-wellness"apa.html

•

•

• Spisak ema5! 3ema 'r! 1 - (rganizacija funkcija $ruzanja usluga u hotelu2! 3ema 'r! @ - ru$isanje $rostora $aviljonskog ti$a<! 3ema 'r! ( - ru$isanje $rostorija hot ela,% .m'asa"or % ,($atija

•

•

• Spisak slika 51. Slika br.1 K ellness hoteli2! 7lika 'r!2 - otel :aguna .l'atros, Pore; <! 7lika 'r! < - otel „.m'asa"or“, ($atija=! 7lika 'r!= - otel %)m$erial % ra"en $o ga'aritu@! 7lika 'r! @ – otel Aan"arin (riental, 7inga$ore! 7lika 'r! - Plan wellness centra?! 7lika 'r!? - #erasa hotela Aaestral ;. 7lika 'r!C – 7$a centar hotela Aaestra

>! Slika br.: - Dellnes centr hotela „ran"“0! Slika br.18- Dellnes centr hotela „ran"“

! Slika br.11- Dellness centar otela )a"era2! Slika br.1@- Dellness centar otela )a"era1(. Slika br. 1(- otel Ae"iteran, Dellness i 7$a1A. Slika br. 1A- otel Ae"iteran, Dellness i 7$a1. Slika br.1- Dellness i s$a hotela Ae"iteran ! Slika br.1<- Dellness i s$a hotela Ae"iteran?! Slika br 1'- Aa$a wellness i s$a centra hotela „Ae"iteran!

•

•

http://www.maestral.info/

http://www.hotelmediteran.info/

http://www.mkresort.com/

http://www.falkenstein.com/



http://www.wellness.hr/


http://www.hotelmediteran.info/index-wellnessMapa.html

http://www.maestral.info/



http://www.falkenstein.com/



http://www.wellness.hr/


http://www.hotelmediteran.info/index-wellnessMapa.html



•

•

•

prostorno-funkijonalna organizacija wellness prostora

Documents