PROSTORNO PLANIRANJE U TURIZMU

Branko BlaževidFakultet za menadžment u turizmi i

ugostiteljstvu

1

Turizam kao složeni sustavKljučna načela opde teorije sustava• Podsustavi (dijelovi sustava-jedan sustav je ujedno i

podsustav vedeg sustava)

• Organizacija (svrsishodan sustav koga čine međusobno povezani elementi)

• Sinergija (cjelina je veda od zbira dijelova)

• Otvoren sustav (u interakciji s okruženjem)

• Granice sustava (linije razgraničenja između sustava i okruženja- otvoreni sustavi su fleksibilni)

• Tok (tokovi ulaze iz okruženja kao inputi, prolaze transformaciju i izlaze kao outputi)

• Povratna sprega (ključ kontrole sustava)

2

Turizam kao sustav

• je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne prirode, čija svrha je pružanje smještajno-ugostiteljskih, saobradajnih, posredničkih i ostalih usluga vezanih za motiv putovanja, tj. zadovoljenje turističkih potreba

3

Vertikalna struktura turističkog sustava• Tehnički• Tehnološki• Organizacijski • Ekonomski• Pravni elementi

Horizontalna struktura turističkog sustava• Posredovanje• Saobradaj• Smještaj• Ugostiteljstvo• Ostalo

4

5

UGOSTI

TELJST

VO

SAOBR

AĆAJ

POSRE

DOVANJ

E

OSTALE

DJELAT

NOSTI

PRAVNA

RAZINAX X X X

EKONOMSKA

RAZINAX X X X

ORGANIZACIJ

SKA RAZINAX X X X

TEHNOLOŠKA

RAZINAX X X X

TEHNIĈKA

RAZINAX X X X

Upravljanje sustavom turizma

• Planirano usmjeravanje pojave prema definiranom cilju, putem akcija utemeljenih na cjelovitim saznanjima o djelovanju odnosne pojave, označava se kao upravljanje sustavom

6

Glavni procesi unutar sustava turizma

• Prijevoz turista od mjesta boravka do turističke destinacije

• Prijevoz unutar destinacije

• Prijevoz od destinacije do mjesta boravka turista

• Prijevoz robe od mjesta proizvodnje do destinacije radi snabdijevanja

• Posredovanje u informacijama o ponudi

• Posredovanje u prodaji i korištenju ponude

• Priprema i pružanje usluga smještaja

• Priprema i pružanje usluga prehrane

• Usluge zabave, kulture, sporta-rekreacije i sl.

7

Osnovne karakteristike planiranja turizma

• Planiranje turizma je instrument ekonomske i razvojne politike

• Višedimenzionalna, integralna aktivnost koja uključuje ekonomske, socio-kulturne, ekološke, političke, psihološke i tehnološke faktore

• Ona područja koja su razvoj turizma temeljila

na integralnom, promišljenom i dugoročnom planiranju ostvarila su velike efekte bez

značajnih pratedih problema i obrnuto.8

Integralno planiranje

• Kroz postupak integralnog planiranja, komunalne usluge, saobradaj, ugostiteljstvo, turizam i zaštita životne sredine mogu se objediniti u skladnu cjelinu.

• Suštinske promjene u planiranju turizma na svim razinama, od nacionalne do lokalne razine, nastaju početkom osamdesetih godina 20. st.

• Sve se više ističe uloga i zaštita interesa lokalnog stanovništva i angažiranost lokalnih zajednica

9

Makro-planiranje turizma

• Međunarodno planiranje (WTO-uspostavljanje globalne i regionalne turističke politike i standarde)

• Nacionalno planiranje (master plan;saobradajna infrastruktura; standardi usluga;smještajni kapaciteti; kadrovi; politika investiranja; propaganda i sl.)

• Regionalno planiranje (regionalna turistička politika; regionalni planovi i programi razvoja (ROP, RPP), plan infrastrukture; investicije; propaganda i sl.

• Lokalno planiranje (detaljno planiranje; opremanje prostora konkretnim turističkim kapacitetima sa pratedim sadržajima i sl)

10

Mikro-planiranje turizma

Planiranje određene komponente turističkog sustava

• Hotelsko poduzede

• Saobradajno poduzede

• Turistička agencija

• Trgovačko poduzede i sl.

11

Prostorno planiranje turizma

• Tumači se kao planska, svjesna i kontinuirana aktivnost društva koja ima za cilj optimalno usmjeravanje prostornog razmještaja turistički relevantnih investicija neophodnih za razvoj turizma na određenoj teritoriji.

12

Prostornim planovima se:

• Postavljaju okviri za razvoj svih djelatnosti, uključujudi turizam

• Usklađuju različiti interesi vedeg broja mogudih korisnika određene lokacije

• Razvoj turizma usmjerava u oblasti sa najboljim prirodnim predispozicijama

• Stavlja pod zaštitu oblasti u kojima razvoj turizma nije dozvoljen ili je dozvoljen u strogo kontroliranom obimu

• Daje uputstva za prostorni razmještaj i izgled turističkih kapaciteta 13

Odredbe za rješavanje turizma u prostornim planovima

• Kvalitativno i kvantitativno sagledavanje potencijalnih mogudnosti turističkog razvoja

• Rangiranje turističkih vrijednosti

• Izbor regija koje treba turistički razviti

• Definiranje prostornih veza i odnosa susjednih regija

• Zoniranje regije za turističko korištenje

• Obilježavanje lokaliteta, centara i pravaca

• Razvoj i proširenje turističkih kapaciteta

• Usklađivanje odnosa turizma i drugih djelatnosti14

Model razvojnog prostornog planiranja (RPP model)

• Prirodni i antropogeni turistički motivi(atrakcijska osnova) određenog prostora prvi su temeljni elementi RPP modela

• Utvrđivanje vrsta i oblika turizma određenog prostora, na osnovu tržišne analize, analize atrakcijske osnove, odnosno analize cjelokupnog okruženja, drugi je temeljni element RPP modela.

15

Faze RPP modela

• Analiza preduvjeta razvoja

• Prognoza obujma i strukture turističke tražnje

• Utvrđivanje ciljnih segmenata turističke tražnje

• Programiranje kapaciteta ponude

• Razrada strategije, etapa, prioriteta, centara razvoja, detaljnih planova

• Optimiranje ekonomsko-poslovne i prostorno-funkcionalne organizacije

• Predviđanje ekonomskih, socio-kulturnih i prostornih posljedica planiranog razvoja turizma

16

NOVI TRENDOVI I PONAŠANJE MODERNOG TURISTA

Preusmjeravanje na bliže i sigurne destinacije

Porast kradih i češdih, te vikend putovanja

Porast interesa za kulturne sadržaje

Porast interesa za aktivnim odmorom i posebnim sadržajima(originalnost umjesto uniformnosti)

Porast zahtjeva za kvalitetom destinacije i usluge

Putovanje više nije luksuz ved potreba

Udio prijevoza u ukupnom trošku putovanja je relativno u padu

Kontinuirani rast i potreba segmentacije ponude i potražnje

Prilagođavanje programa ciljnim, interesnim i demografskim skupinama

Nove tehnologije i načini komuniciranja (Internet)

Potraga za novim (autentičnim) “turističkim doživljajem”

Porast potražnje za luksuznim shopping putovanjima

Porast potražnje za wellness i zdravstvenim turizmom

Porast potražnje za manjim i luksuznim hotelima

17

KAKO MENADŽMENT OCJENJUJE LANAC VRIJEDNOSTI TURISTIČKE PONUDE

TURISTIČKE DESTINACIJE (skala 1 -5)

- Informiranje gosta tijekom njegova boravka - Dojmovi gosta pri povratku

• Način prijema gostiju u turističkoj destinaciji • Gastronomska ponuda • Mogudnost bookinga • Eko-okoliš

– Komunikacija s gostom poslije odlaska iz destinacije – Smještajni kapaciteti – Dostupnost atrakcija i znamenitosti – Organiziranost destinacije – Baze podataka o gostima – Infrastruktura – Informacije dostupne gostu prije njegova dolaska

• Imidž turističke destinacije na turističkom tržištu • Okoliš (uređenost)• Stupanj inovativnosti turističkog proizvoda • Putovanje do destinacije

18

MODELRAZVOJA OPĆI CILJEVI

EKONOMSKI PROSPERITET I VEĆA KVALITETA ŢIVOTA LOKALNOG STANOVIŠTVA

SCENARIJ RAZVOJARESTRUKTURIRANJE I REPOZICIONIRANJE

-najveći prihod po sobi-pozitivan odnos prema okolišu

i socijalnim vrijednostima- briga o okolišu i kontinuiranoj kvaliteti

ODABRANI MODELODRŢIVI RAZVOJ I VISOKA KVALITETA PONUDE

-kontrolirani turistički razvoj uz zaštitu prostora, povijesnog nasljeđa, regionalne i nacionalne autohtonosti

- istraţeni i uvaţeni zahtjevi plateţno sposobne potraţnje - brand ponuda i asortiman visoke kvalitete 4* i 5*

- ponuda koja povećava doţivljaj gosta i stvara novu vrijednost19

ELEMENTI MODELA RAZVOJA TURIZMA

• PLAN KONKURENTNOSTI

• MARKETING PLAN

• PLAN INVESTICIJA

• PLAN PROIZVODNJE

20INTEGRALNA KVALITETA DESTINACIJE

PROVEDBA

MONITORING

MATRICA BUDUDEG POZICIONIRANJA TURISTIČKOG PROIZVODA

21

privlačnost

konkurentnost

-VJERSKI TURIZAM

VELIKA SREDNJA MALA

MA

LA

SR

ED

NJA

VE

LIK

A-ODMORIŠNI TUR. UZ NOVESADRŢAJE-POSLOVNI TUR.- EKOTURIZAM-NAUTIĈKI TUR.-DOGAĐAJNI TUR.

-GRADSKI TURIZAM-RURALNITURIZAM

-KULTURNI TUR.-ZDRAVSTVENI TUR.-SPORTSKO-REKR.TURIZAM-HIPER TUR. IAVANTURIZAM-SPECIJALNI INTERESI

INVESTICIJE U TURIZAM

22

UNAPRE-

ĐENJE

OKOLIŠA

ZABAVU,

KULTURU,

OBRAZO-

VANJE…

INFRA-

STRUKTURU

TRGOVAČKU

PONUDUOSTALE

OBLIKE

SMJEŠTAJA

SPORT I

REKRE-

ACIJU

ATRAKCIJE

PONUDU

HRANE

I PIĆA

PROMET

HOTELE

INVESTICIJE

U

KVALITATIVNI činitelji RAZVOJA

• Poštivati kriterije okoline u pogledu infrastrukture i opreme, te davati prioritet unapređenju prirodne i urbane okoline..

• Krajnje oprezno planirati i organizirati turističke zone..• Utvrditi usklađene, kontrolirane ciljeve razvoja dogovorene na

lokalnoj razini..• Unapređivati uvjete rada i kvalitetu života domadeg

stanovništva• Motivirati i poticati proizvodnju i prodaju lokalnih proizvoda.• Uvesti programe za reduciranje stresnih situacija u turističkim

područjima• Uvesti trajan sustav cjelokupnog upravljanja kvalitetom• Uvesti trajan monitoring (kontrolu i prilagođavanje)

23

Indikatori 2010. 2020. Prosjeĉna

god. stopa

rasta

Noćenja

Prosjeĉni boravak

Kreveti (jedinica)

Potrošnja turista dnevno (EUR)

Zaposleni (hoteli, restorani)

Iskoristivost kapaciteta u

danima

BDP turizma (u milijunima €) 24

KVANTITATIVNI POKAZATELJI RAZVOJA

Mogudi MODELI upravljanjaturističkom destinacijom

DOMINIRA SEKTOR TURISTIČKIH ASOCIJACIJA (turističke organizacije, zajednice, agencije, kompanije…)

DOMINIRA SEKTOR JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA (“PPP”)

ORGANIZIRA SE POSEBNA PROFITNA ORGANIZACIJA (DMC)

DOMINIRA MENADŽMENT PRIVATNOG SEKTORA (najjača hotelska kompanija ili udruženi privatni sektor uz potporu lokalnih organa vlasti)

DOMINIRA JAVNI SEKTOR (jedinice lokalne i regionalne uprave i samouprave ili od njih financirane neprofitne udruge, fondovi, razvojne službe…)

25

26

POLOŽAJ DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA

Lokalno

stanovništvo

Turisti

Turistički

stručnjaci

DESTINA-

CIJSKI

MENA-

DŽMENT

Turističkadestinacija

javni

utjecaj

(organi

vlasti)

eko-

nomska

interakcija

mještani

u

turizmu

socijalna

interakcija

organizatori

putovanja i

drugi

posrednici

KULTURNA

BAŠTINA

KVALITETA I

UREĐENOST

PROSTORA

KVALITETA

VODE ZA

KUPANJA

PRIRODNO

OKRUŢENJE

KVALITETA

ZRAKA

BUKA

ZADACI DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA

• jasna vizija i misija razvoja turističke destinacije• definiranje opdih i posebnih ciljeva turističkog razvoja• razvijanje strategije i prihvadanje instrumentarija ocjene

učinkovitosti tih strategija (BSC)• primjenom relevantnih instrumenata osigurava

kontinuirano poboljšanje kvalitete (TQM)• osigurava primjenu eko-standarda u provođenju modela

razvoja (EQDM)• prihvati učinkovit sustav kontrole i revizije poduzetih

aktivnosti i ocjene kvalitete (indikatori) ostvarenog rezultata (npr. EMAS)

27

MARKETING TURISTIČKE DESTINACIJE – interakcija odnosa

28

POSLOVNO

UPRAVLJANJE

• organizacijske

strukture

• ovlaštenja

• odgovornost

• financiranje

MARKETING

DESTINACIJE

INTEGRALNA BAZA

PODATAKA

Taktički marketing

PROIZVOD

CIJENA

PROMOCIJA

PROSTOR

EXTERNI

ČINITELJI

• globalizacija

• nove tehnologije

• propisi i norme

• povijesno

nasljeđe

• događaji i sadržaji

STRATEGIJSKI

MARKETING

Psihologija

Sociologija

Geografija

Istraživanje

potrošača

AIESTA

MONITORING

- KONTROLA I PRILAGOĐAVANJE

29

a) PRVA RAZINA MONITORINGA:– Istraživanja turističke ponude (dopunjeno kvalitativnim

elementima)– provoditi sustav edukacije ( npr. “Kako primijeniti Glavni plan

razvoja turizma” i drugo)– pristupiti razradi poticajnih mjera održivog razvoja

b) DRUGA RAZINA MONITORINGA:– izabrati najbolji model destinacijskog menadžmenta– pristupiti izboru i implementaciji ključnih projekata razvoja svake

destinacije i regije u cjelini– uvesti sustav indikatora za sustavan pristup ocjeni kvalitativnih

činitelja razvoja turizma svake destinacije i regije– izgradnja integralne baze podataka po načelima IQEM-a