Sarajevo,oktobar 2011. g.

Prva konferencija farmakoekonomike i Prva konferencija farmakoekonomike i istraistražživanja ishoda u BIHivanja ishoda u BIH

““Farmakoekonomika i perspektive u BIHFarmakoekonomika i perspektive u BIH””

FFS FFS --PPotrootroššnjnjaa lijekova lijekova za maligne tumoreza maligne tumore

Autor: doc.dr.sc.med. Osman Slipičević,spec. soc.medicine sa organizacijom i ekonomikom zdravstvene zaštite

Zdravstvena ekonomika predstavlja oblast (socijalne medicine) koja se bavi modelima finansiranja zdravstvene zaštite, te uticajem tih modela na ponašanje zdravstvenih djelatnika tokom pružanja zdravstvenih uslugaOsnovni problem ekonomike (zdravstva) potiče iz činjenice dasu ljudske želje neograničene, a resursi za zadovoljenje tihželja su limitiraniIzbore moraju načiniti potrošači ili izbor mora biti načinjen u njihovo ime, o tome koje robe i usluge kupiti

Zdravstvena ekonomika

Primjeri u zdravstvenoj zaštiti mogu biti:

•Koliko zamjena kuka i koliko operacija mrene treba izvesti?•Koliko operacija provesti i koliko farmakoterapija primijeniti za tretman istogstanja?

Derived from AJ Culyer, JP Newhouse

A. Zdravlje i njegove

vrijednosti, korisnost zdravlja

A. Zdravlje i njegove

vrijednosti, korisnost zdravlja

B. Šta utiče na zdravlje

B. Šta utiče na zdravlje

C. Potražnja za zdravstvenom

zaštitom

C. Potražnja za zdravstvenom

zaštitom

D. Snabdijevanje zdravstvene

zaštite

D. Snabdijevanje zdravstvene

zaštite

E. Analizatržišta

E. Analizatržišta

F. Mikro -ekonomska

procjena

F. Mikro -ekonomska

procjena

G. PlaniranjeBudgetiranje- Regulacija i monitoring

G. PlaniranjeBudgetiranje- Regulacija i monitoring

H. Evaluacija cijelog

sistemskog nivoa

H. Evaluacija cijelog

sistemskog nivoa

Koštanje-efekat, koštanje-dobit, analiza koštanja i

korisnosti kod različitih načina pružanja zaštite na svim

fazama(otkrivanje, diagnoza, tretman, rehabilitacija)

Evaluacuja raspoloživih instrumenata za

optimizaciju sistema budžetiranja, alokacije ljuske snage, regulacija strukture stimulacije

Jednakost i kriteij alokativne efikasnosti

odnose se na E i F, medjureginalne i

medjunarodne usporedbe, mtode finansiranja

Koštanje proizvodnje, alternativne tehnike

proizvodnje, input substitucije, tržište za inpute (rad i kapital), metode i stimulacije plaćanja,

organizacija i operacionalizacija

Genetski, radna opasnost,edukacija, prihod, kapital, karakteristike obitelji, itd.

Utjecaji A i B na ponašanje traženja zdravstvene zaštite, prepreke traženje z.z. (cijena, vrijeme, psikološke, formalne),

odnosi agenata, osiguranje, potražnja i efekti potražnje za

zaštitom.

Atributi zdravlja, zdravstveni status, životne vrijednosti,

vrednovanje korisnosti zdravlja

Novčane cijene, vremenske, liste ćekanja, bez cijena sistemi snabdijevanja i

njihovi učinci na liječnike i bolničke usluge

Shema zdravstvene ekonomikeShema zdravstvene ekonomike

Razumijevanje korisnika i njihovih potreba

Potreba za zdravstvenom zaštitom postoji kada je pojedinac u stanju za koje postoji efektna i prihvatljiva intervencija.

Potreba

KorišćenjeZahtjev

a b c

d e

(a) Nezadovoljena potreba, kao što su transplantacije bubrega

(b) Potreba koja premašuje zahtjeve, npr. vakcinacija ili usluge screening-a

(c) Zahtjev/potražnja koja je potrebna i zadovoljena

(d) Zahtjev koji je zadovoljen, ali se ne može reći da predstavlja zdravstvenu potrebu, npr.kozmetička hirurgija

(e) Stanje za kojim nema ni potrebe ni zahtjeva, npr.širenje i kiretaža(D&C) za obilna menstrualna krvarenja

“Farmakoekonomika je disciplina ekonomike zdravstva koja identificira, mjeri i uspoređuje troškove i rezultate

primjene farmaceutskih proizvoda.”

L.Bootman

Farmakoekonomika podrazumijeva pravilnu alokaciju raspoloživih sredstava koja su u pravilu ograničena

TROŠKOVI ISHODI

Farmakoekonomika je najvećim dijelom bazirana na 4 analize:1. Cost – Minimization Analysis (CMA), Analiza minimiziranja

troška,2. Cost – Benefit Analysis (CBA), Analiza troška i dobiti3. Cost – Effectiveness Analysis (CEA), Analiza troška i učinka4. Cost – Utility Analysis (CUA), Analiza troška i korisnostiZa svaki metod: definicije, inputi, ishodi, prednosti, nedostaci, područja primjene

Vrsta farmakoekonomske analize

Trošak Ishod Rezultat/fokus analize

CMA KM (€,$,£) jednak/identičan•Efikasnost Dodatni trošak terapije A u odnosu na

terapiju B

CBA KM (€,$,£) KM (€,$,£)•Najveći dobitak za uložena sredstva (odnos troškova i koristi)Ukupna koristi= Korist - Troškovi

CEA KM (€,$,£)

Naturalne jedinice (godine života,

smanjenje krvnog tlaka u mmHg)

• Najbolji način postizanja zadanog cilja Trošak po dobivenoj godini života, trošak po

izlječenom pacijentu

CUA KM (€,$,£)Naturalne jedinice

(QALY)•Najbolji način postizanja QALY cilja Trošak po dobivenom QALY-u

Ekonomska analiza (programa zdravstvene zaštite) je komparativna studija alternativne opcije u odnosu na date potrebene resurse i predvidjene ishode.

Glavna svrha ekonomske analize je da: Identificira, Mjeri, Procjenjuje i Uporedjuje: koštanje i rezultate

Zdravstvena intervencija se ne može procijeniti izolirano, mora se uporediti sa alternativom alternativa može biti ili drugi program ili “ne raditi

ništa”.

7

Ekonomska analiza -definicija

Ovaj metod je primjenjiv za usporedbu troškova za dvaprograma/intervencije/procedure sa identičnimishodima, ali različitim upotrebljenim resursima:

8

• Resursi su prikazanimonetarno;

• Pretpostavka je da suishodi/dobiti identični, stoga nisu poređeni;

Programme 1

Programme 2

CMA

R1

R2

Ishod

Prednosti jednostavno i jeftino za primjenu lako za shvatanje

Nedostaci često je nerealistična pretpostavka identičnih rezultata

primjeri: učinak brand-name lijeka u odnosu na generički lijekje isti (npr. aspirin)

Minimiziranje troškova

9

Ovaj metod se primjenjuje na programe gdje se u obealternative rezultat može iskazati istim mjernim jedinicama.

Troškovi su izraženi monetarno; Rezultati su izraženi stvarnim jedinicama, npr.: spašene

godine života, smanjeno trajanje invalidnosti, smanjenkrvni tlak, itd.

Prednosti• Dobit je mjerljiva;• Koncepti mjernih jedinica kojima je izražena

dobit mogu se lako shvatiti.Nedostaci

• Nekada ovakve “stvarne” jedinicemjere ne mogu obuhvatiti sve dimenzijeefekata liječenja.

CEA

R1

R2

Programme 1

Programme 2

O1

O2

Analiza troška i učinka

Ovaj metod je primjenjiv za programe gdje ima jedna ilinekoliko dimenzija efektivnosti, koja ne mora biti uvijekista za svaki od alternativnih programa. Troškovi su izraženi monetarno; Rezultati su često izraženi u godinama kvalitetnog

života, najčešće na skali 0-1.

10

CuA

R1

R2

Programme 1

Programme 2

O1

O2

O1

O1

Analiza troška i korisnosti

Usporedba usluga koje produžavaju život, dijaliza, sa jednomkoja uglavnom poboljšava kvalitet kao što je operacija katarakteuključuje usporedbu različitih dimenzija.

Takva evaluacija se može koristiti za odredjivanje prioriteta;kao proces politike odlučivanja, ali i kod konkretih slučajeva,• “30 dodatnih godina života za jednu osobu ili bolji vid za 300 ljudi koji

očekuju da žive narednih 5 godina”.

Prednosti Uzima se u obzir i perspektiva pacijenta (kvalitet života)

Nedostaci samo jedan indikator teško može obuhvatiti sve dimenzije

zdravstvene zaštite postoje razvijeni mnogi indikatori za mjerenje rezultata /

funkcija korisnosti11

Analiza troška i korisnosti-primjer

Postoje dva praktična problema u ekonomskoj evaluaciji– mjerenje troškova i rezultata

Koji troškovi trebaju biti obuhvaćeni? Pristup troškovima i važnost perspektive Kako procijeniti troškove? Treba uzeti u obzir slijedeće faktore, npr.:

Ne-tržišne komponente;

Prilagođavanje trenutnim cijenama;

Period za koji su troškovi procijenjeni; Treba li obuhvatiti druge troškove, koji nisu direktno vezani za

zdravstvenu zaštitu? Kapitalne investicije (“potonuli kapital”) Prosječni troškovi i dodatni troškovi.

12

Mjerenje troškova i rezultata u ekonomskoj evaluaciji

Analiza troškova i efekata: dobiti mogu biti izmjerene u komparabilnim jeidnicama kao Smanjen krvni tlak, smanjen holesterol izbjegnuta smrt, tid.

U slučaju analize troškova i korisnosti i usporedbom dvarazličita tipa rezultata, dobiti trebaju biti konvertirane u jedinstveni mjerni sistem – QALY ili DALY

U slučaju troškova i dobiti – treba konvertirati rezultate u monetarne jedinice

13

Mjerenje dobiti

Sektor zdravstvenih usluga postaje sve skuplji, a finansijerisektora zdravstva i javnost, imaju interes za ekonomske implikacijepružanja zdravstvenih usluga.

Briga o strukturalnoj, ili alokativnoj, efikasnosti programazdravstvene zaštite, a zdravstveni menadžeri i planeri bi trebaliimati uvid i u troškove i u posljedice zdravstvenih programa.

Analiza troškova je važna za odredjivanje parametara alokacijeresursa i sistema plaćanja davaoca usluga.

Poznavanje troškova vođenja zdravstvenih institucija; zbog složenosti pružanja z. usluga, menadžeri često nisu svjesnitroškova liječenja jer se oni baziraju na mnogim heterogenim procesima

Zašto je analiza troškova u zdravstvenoj zaštiti važna

15

Ekonomskaevaluacija

zdravstvenihprograma

Ekonomskaevaluacija

zdravstvenihprograma

Alokacijaresursa i plaćanjedavalacausluga

Alokacijaresursa i plaćanjedavalacausluga

Menadžmentustanove

Menadžmentustanove

Zdravstvena ekonomikaZdravstvena ekonomika

Prevodjenjeekonomskeevaluacije u zdravstvenu

politiku

Prevodjenjeekonomskeevaluacije u zdravstvenu

politiku

Računovodstvomenadžmenta i

povratnainformacija za

sistem alokacijeresursa

Računovodstvomenadžmenta i

povratnainformacija za

sistem alokacijeresursa

Područja analize troškova u zdravstvenoj zaštiti

16

MenadžerskaMenadžerska

Odredjivanjeparametara

sistema plaćanja

Odredjivanjeparametara

sistema plaćanja

Shvatanje strukture troškova usluga•prosječni troškovi i prihodi

Planiranje promjena u organizacijipružanja usluga

•Granični troškovi i prihodiOdgovor na poticaje sistema plaćanja

•stope plaćanja vs. bolničkitroškovi

Dugoročno planiranje•Investiranje

Shvatanje strukture troškova usluga•prosječni troškovi i prihodi

Planiranje promjena u organizacijipružanja usluga

•Granični troškovi i prihodiOdgovor na poticaje sistema plaćanja

•stope plaćanja vs. bolničkitroškovi

Dugoročno planiranje•Investiranje

Uporedjivanje troškova u reginalnim inacionalnim sistemima organizacijazdravstvene službe i donošenje odlukao stopama plaćanja

Uporedjivanje troškova u reginalnim inacionalnim sistemima organizacijazdravstvene službe i donošenje odlukao stopama plaćanja

Svrha analize troškova u zdravstvenoj organizaciji

Pretpostavljamo da output firme ima trgovinsku vrijednost

Potrošači imaju prava; oni mogu vratiti oštećenu robu i zahtijevati povrat novca.

Proizvođači roba ispod standarda dobivaju loš publicitet u novinama i od grupa potrošača.

Glavnina menadžerske ekonomike se fokusira na samiproizvodni proces, te na potražnju za proizvodom.

17

U tradicionalnoj ekonomiji...

Mnogi tretmani nisu dokazano uspješni, postoji manjakevaluativnih studija za mnoge uobičajene intervencije

Čak i kada su rezultati dostupni, njihovo rasprostranjivanje ipraktična primjena mogu biti problematični

Često nije pacijent/korisnik taj koji potražuje tretman, već liječnik

Potrošači žele bolje zdravlje, ali ono što kupuju su zdravstveneusluge.

U osnovi, svrha zdravstvene zaštite jeste održanje dobrogzdravlja i redukcija patnje

18

U zdravstvenoj zaštiti...

•Teže odredjivanje i mjerenje output-a•Uključeni rad je promjenjiviji i kompleksniji•Većina rada je urgentna i neodloživa•Rad dozvoljava malo tolerancije za dvojbu ili grešku•Radne aktivnosti su medjuovisne i zahtijevaju visok stupanj koordinacije izmedju različitih profesionalnih grupa•Rad podrazumijeva visok stupanj specijalizacije•Zdravstveni radnici su visoko profesionalizirani i njihova lojalnost je primarno posvećena profesiji •Postoji mala efektivna organizacijska ili menadžerska moćkontrole nad najodgovornijom grupom, tj. ljekarima•Postojanje dualnog autoriteta u mnogim organizacijama zdravstvene zaštite, naročito bolnicama.

Specifičnosti zdravstvene zaštite

Politički

Ekološki

Demografski

Tehnološki

Kultura i vrijednosti

Struktura sektora

Očekivanja glavnih učesnika

Potrebe

Resursi i sposobnosti

Politicki procesi

Životni ciklus Tržište

Zakonski/Regulatorni

Ekonomski

Socijalni

Epidemiološki

Konkurenti

Historija i nasljeđe

FFS - Potrootroššnjnjaa lijekovalijekovaza maligne tumoreza maligne tumore

FFS finansira:• nabavku lijekova: citostatici, faktori koagulacije, lijekovi za

dijalizirane bolesnike, lijekovi za hepatitisa C i B, vakcine, imunosupresivi nakon transplantacije organa, lijekovi za liječenje multiple skleroze i dr. (≈60 mil. KM ili oko 45%)

• nabavku potrošnog medicinskog materijala: za dijalizu, trakice za šećer... (12% ili ≈ 16,6 mil.KM)

• pružene zdravstvene usluge i programe: kardiologija i kardiohirurgija, radioterapija, neurohirurgija, ortopedija i traumatologija transplantologija...itd. (43%) ili ≈ 57 mil.KM

FFS

Svrha i cilj

1. Izvršiti analizu podataka koji se odnose na glavne odrednice potrošnje lijekova za maligne tumore,

2. Izvršiti evaluaciju korištenja u skladu sa važećimpropisima,

3. Identificirati faktore koji utiču na nivo potrošnje,4. Analizirati dobijene pokazatelje i predložiti mjere za

najracionalnije korištenje sredstava namjenjenih za zadovoljenje potreba liječenjem onkološkim lijekova.

Potrošnja lijekova FFS

Struktura rashoda FFS za lijekove u 2010.g.

Lijekov i za MS; 1.283.701; 2%

Lijekov i za hemof iliju;

3.144.776; 5%

Citos tatic i; 41.783.323; 70%Lijekov i za dijalizu;

7.066.774; 12%

Os tali lijekov i (HIV ,aids , HIG,

Imunosupres iv i...) ; 1.979.125; 3%

Program imunizac ije;

2.982.148; 5%Lijekov i za

hepatitis CiB; 1.743.575 KM; 3%

Analiza potrošnje onkoloških lijekova

Napomena -Ukupna potrošnja je izražena u .000 KM

2008.g. Index 08/07 2009.g. Index 09/08 2010.g. Index 10/09

Broj liječenih 6.940 113,9 7.684 110,7 8.607 112,0

Ukupna potrošnja 30.870 134,2 33.501 108,5 41.783 124,7

Prosječna potrošnja 4.448 117,8 4.360 98,1 4.855 111,3

Grafikon 1. Stope rasta

245,9

148,7

197,2181,7

135,4

100,0

151,5135,3

122,2107,3

162,3145,7

126,2

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

300,0

2006.g. 2007.g. 2008.g. 2009.g. 2010.g.

Ukupna potrošnja

Liječeni pacijenti

Prosječna potrošnja

Broj liječenih pacijenata od “vodećih oboljenja”2008.-2010.g.

3.013

960

212

741

354180

338

224 51152

2472

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

Ca dojke

Ca bronha i pluća

Mijel. leukemija

Ca prostate

Ca kolona

Dif.non-H. limfom

Ca rectum

Ca želuca

Ca bubrega

Ca r.sig.prelaza

Ostala oboljenja

2008.2009.2010.

1.Analiza potrošnje po oboljenjima 2008-2010.g.

16.717.107

1.332.650 1.290.693 1.085.512

3.212.1381.744.8223.092.769 2.662.091

1.722.119 1.588.179

100.0002.100.000

4.100.0006.100.000

8.100.00010.100.000

12.100.00014.100.000

16.100.00018.100.000

Ca dojke

Mijel. le

ukemija

Ca pros

tateCa k

olonaDif.n

on-H. li

mfomCa re

ctum

Ca želu

caCa b

ubrega

Ca r.sig

.prela

za

2008.

2009.

2010.

2.Analiza potrošnje po oboljenjima-2010.g.

Ca rectum; 1.588.179KM

3,8%

Dif.non-H. limfom; 1.722.119KM

4,1%

Ca želuca; 1.332.649KM; 3,2%

Ca bubrega; 1.290.692KM; 3,1%

Ca r.sig.prelaza; 1.085.511KM; 2,6%

Ostala oboljenja; 7.335.243KM

17,6%

Ca kolona; 1.744.822KM

4,2%

Ca prostate; 2.662.091KM

6,4%

Mijel. leukemija; 3.092.768KM

7,4%

Ca bronha i pluća 3.212.138KM

7,7%

Ca dojke 16.717.106KM

40,0%

3. Prosječna potrošnja po pacijentu (KM) 2008-2010. g.

5.5483.346

14.589

3.5934.929

9.567

4.6995.949

25308

7.142

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

Ca dojke

Mije

l. leu

kemija

Ca pros

tate

Ca kolona

Dif.no

n-H. li

mfom

Ca rec

tum

Ca žel

uca

Ca bubre

ga

Ca rek

tosig. p

rijelaz

a

2008.g.

2009.g.

2010.g.

4. Potrošnja vodećih citostatika u 2010.g.

letrozol; 1.986.712KM 5%

kapecitabin; 2.322.957KM

6%

rituximab; 2.146.783KM

5%

zolendronska kiselina; 1.952.280KM

5%

gemcitabin; 1.442.610KM

3%

irinotekan; 1.380.344KM

3%

filgrastim; 1.238.061KM

3%

ostali lijekovi; 14.698.343KM

35%

docetaksel; 3.643.264KM

9%

imatinib mesilat; 3.878.641KM

9%

trastuzumab; 7.093.325KM

17%

5.Broj pacijenata u zdrav. ustanovama na području FBIH.

3.84143,5%

1.97722,4% 1.534

17,4%

4064,6%

91510,4%

1511,7%

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

KCUSarajevo

UKC Tuzla Kl. bolnicaMostar

KB Bihać KB Zenica KB Livno

2008.g.2009.g.2010.g

6.Ukupna potrošnja citostatika u zdrav. ustanovama

17.659.734KM42,4%

10.141.332KM24,4%

7.446.582KM17,9%

1.931.846KM4,6

4.064.399KM9,8%

363.355KM0,9%

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

16.000.000

18.000.000

KCUSarajevo

UKC Tuzla Kl. bolnicaMostar

KB Bihać KB Zenica KB Livno

2008.g.2009.g.2010.g.

7.Prosječna potrošnja citostatika po pacijentu

4.598

5.130 4.8544.758

4.442

2.406

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

5.000

5.500

KCUSarajevo

UKC Tuzla Kl. bolnicaMostar

KB Bihać KB Zenica KB Livno

2008.g.

2009.g.

2010.g.

8.Prosječna potrošnja po oboljenjima u zdr. ustanovama

1.000

3.000

5.000

7.000

9.000

11.000

13.000

15.000

17.000

Ca dojk

e

Mijel. le

ukemija

Ca pros

tate

Ca kolo

na

Dif.non-H

. limfom

Ca rectu

m

Ca želu

ca

Ca rektos

ig. prijelaz

a

KCU Sarajevo

UKC Tuzla

KB Mostar

9.Struktura potrošnje lijekova kod Ca dojke, u 2010.g., po zdravstvenim ustanovama

24,7

22,4

12,1

6,4

34,4

28,6

13,8

19,90

7,4

30,3

27,9

1,8

20,20

8,3

41,8

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

KCU Sarajevo UKC Tuz la KB Mos tar

O stali lijekovi

zolendronska kiselin letrozol

docetaksel

tras tuzum ab

10.Struktura potrošnje lijekova kod Ca bronha i pluća u 2010.g., po zdravstvenim ustanovama

29,7

23,9

21,3

9,6

15,5

18,3

16,2

40,1

7,8

17,5

3,6

16,0

17,7

21,7

41

0%

20%

40%

60%

80%

100%

KCU Sarajevo UKC Tuzla KB Mostar

Ostalilijekovietopozid

docetaksel

erlotinib

gemcitabin

11.Struktura potrošnje lijekova kod Ca debelog crijeva, u 2010.g., po zdravstvenim ustanovama

26,5

23,2

30,4

9,9

9,9

47,0

21,8

11,8

6,5

12,8

32,1

24,0

19,1

9,4

15,4

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

KCU Sarajevo UKC Tuzla KB Mostar

Ostali lijekovi

oxaliplatin

imatinib mesilat/bevacizumabirinotekan

kapecitabin

20,1

25,70

18,7

9,2

26,3

29,6

31,10

6,5

20,0

12,8

40,3

13,81,8

15,5

28,6

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

KCU Sarajevo UKC Tuzla KB Mostar

Ostali lijekovi

zolendronskakiselin goserelin

bikalutam id

leuprorelin

12.Struktura potrošnje lijekova kod Ca prostate, u 2010.g., po zdravstvenim ustanovama

Comparator Report on Patient Access to Cancer Drugs in Europe, Nils Wilking MD PhD, Karolinska Institutet, Stockholm, Sweden Bengt Jönsson, Professor Stockholm School of Economics, Stockholm, Sweden, Daniel Högberg and Nahila Justo, i3 Innovus, Stockholm, Sweden, January 15, 2009. www.comparatorreports.se

Ukupno utrošena sredstva za zdravstvo kao dio GDP (%)

Troškovi zdravstvene zaštite- per capita USD

Troškovi za lijekove per capita USD

Učešće lijekova u ukupnoj potrošnji u zdravstvu (%)

FBIH 8,6 363 95 25,5

Poljska 6,2 843 236 28

Češka 8,5 1.447 391 28

Grčka 9,0 2.283 651 29

Italija 8,9 2.496 376 15

V.Britanija 8,2 2.580 316 12

Turska 5,7 591 143 24

0

500000

1000000

1500000

2000000

2500000

3000000

3500000

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Potrošnja citostatika (Euro/100.000 stanovnika)

EUFBIH

Potrošnja docetaksela mg/cap

0

0,05

0,1

0,15

0,2

0,25

0,3

0,35

0,4

2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. 2008.g.

FBIHEU 13GBTurskaMadjarskaFrancuskaPoljska

Potrošnja gemcitabina mg/cap

0

1

2

3

4

5

6

7

8

2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. 2008.g.

FBIHEU 13GBTurskaMadjarskaFrancuskaPoljska

Analiza troškova i efekata

?

30%

70%

60%

40%

0.5

0.2

0.4

0.2

$10,000

$6,000

$6,000

$5,000

Lijek A

Lijek B

Opcije P QALY TROŠAK

? ? ? ? ? ?

????? ????

? ? ? ? ? ?

????? ????

Indikatori izvršenja mogu biti korišteni zbog unutarnjih razloga (različite menadžerske funkcije organiziranja pružanja z.usluga i upravljanja ustanovama) i vanjskih razloga, (pitanjeodgovornosti prema ključnim akterima kao što su pacijenti/korisnici, finansijeri, javnost u cjelini itd). Nacionalni z. sistemi uglavnom su fokusirani na poodručja: unapredjenje zdravlja ljudi, fer pristup uslugama, pružanje efektivne zaštite, efikasnost, iskustva pacijenata i njihovih skrbnika i zdravtveni ishod, (health outcomes).

M&E

Identificiranje seta pokazatelja (Pr)Odgovori na th. metastatke bolesti mogu biti definirani kao: Kompletan odgovor (CR) – potpuna regresija svih lezija na

osnovu radioloških ili kliničkih pretraga. Parcijalni odgovor (PR) – regresija više od 50% mjerljive lezije

bez pojave novih lezija. Stabilna bolest (SD) – redukcija tumorskih lezija manje od 50%

ili povećanje lezije manje od 25%. Progresija bolesti (PD) – pojava bilo koje lezije koja nije bila

registrirana prije početka terapije, ponovna pojava lezije koja je ranije regredirala, ili povećanje mjerljivih lezija koje je veće od 25%.

Health outcomes

Kod pacijenata kod kojih se postigne odgovor mogu biti praćeni ivremenski, dinamični parametri kao što su:

Vrijeme za postizanje odgovora (Time to Response, TTR) Vrijeme trajanja odgovora (Duration of Response, DOR) Vrijeme do progresije oboljenja (Time to dissease

progression, TDP) Ukupno preživljenje (Overall survival, OS) Neželjeni efekti kao i troškovi medicinskog liječenja Kvaliteta života

Rezultati liječenja vezani za adjuvantnu terapiju: Obim ukupnog preživljenja Preživljenje bez znakova progresije bolesti

Nastavak....

Osnovni problemi:•Trastuzumab (Herceptin®) standard u tretmanu Her 2 + karcinoma dojke•Lijek nije dostupan svim pacijentima u indikaciji ranog HER2 + karcinoma dojke •Decembar 2009 – na tretmanu u ranom karcinomu dojke 34 žene,106 pacijenata indicirani za terapiju (listia čekanja)•Neujednačen način propisivanja , nema praćenja niti evaluacije pacijenata•Limitiran budžet FZZOIR

Projekt/klinička studija "Opservaciona studija terapijskih modaliteta kod pacijenata sa HER 2pozitivnim karcinomom dojke uz farmakoekonomsku analizu"

• Partnerska saradnja između FMZ, FZZOiR i farmaceutske kuće Roche u iznalaženje rješenja za Liste čekanja

• CILJ PROJEKTA praćenje terapijskih efekata trastuzumaba kod pacijenata sa HER2 pozitivnim karcinomom dojke uz farmakoekonomsku analizu

• Početak projekta: januar 2010, kraj studije 2015• Her 2 testiranje imunohistohemija i CISH + UKNEQAS vanjska

kontrola • Praćenje pacijenata - Elektronski CRF - Svaki istraživač u studiji je

dobio mogućnost pristupa i redovnog popunjavanja CRF-ova za svoje pacijenate koji su uključeni u studiju na osnovu kojih će se pratiti propisivačka navika, te praviti dalja farmakoekonomska analiza

• Fond ima uvid u elektronske CRF-ove i tretman svih pacijenata

Projekat – nastavak....

Projekat – nastavak....

Za provođenje projekta odgovorni:• Kordinator projekta • Kordinator projekta za farmakoekonomsku analizu• Glavni istraživač• Podistraživači

Centri u kojima se provodi projekat - studija:• KCU u Sarajevu – Klinika za onkologiju• UKC Tuzla – Klinika za onkologiju, hematologiju i

radioterapiju• KB Mostar – Klinika za onkologiju• KB Zenica – Odjel za onkologiju• KB Bihać – Odjel za onkologiju

U 2010. g. uključen 121 pacijent što je za 356% rast u broju liječenih pacijenata u odnosu na 2009.g.

Do sada tretman odobren za 194 pacijenta 91 pacijent završio liječenje, nastavlja se praćenje 4 godine 65 pacijenata trenutno na liječenju 18 pacijenata nije započelo liječenje zbog nalaza UZV srca (EF<55% ) 20 pacijenata isključeno sa tretmana zbog progresije bolesti 10,8 %

Projekat – nastavak....

Centar Liječenje U TOKU

Liječenje treba da počne

Liječenje završeno

Liječenje prekinuto

Liječenje nije i neće početi UKUPNO

Sarajevo 17 6 27 5 8 63

Mostar 7 5 26 7 5 50

Tuzla 11 2 15 4 4 36

Zenica 13 1 13 3 1 31

Bihać 3 0 10 1 0 14

UKUPNO 51 14 91 20 18 194

Umjesto zaključaka

Kroz projekat – lokalna klinička studija po prvi put u FBIH imamo: elektronsku bazu podataka egzaktan broj oboljelih sa Her 2 + ranim karcinomom dojke socioekonomske i demografske podatke oboljelih standardiziran tretman oboljelih pojedinačnu i prosječnu godišnju potrošnju lijeka trastuzumab i hemoterapije po pacijentu ishode liječenja petogodišnje praćenje pacijenata Pračenje farmakoekonomskog učinka

NEMAMO VIŠE LISTE ČEKANJA

Zaključci i prijedlozi mjera

1. Potrošnja lijekova za liječenje malignih tumora ima kontinuiran trend rasta broja oboljelih osoba koji se liječe ovim lijekovima, rast ukupnih troškova, kao i prosječene potrošnje lijekova po pacijentu.

2. Propisivanje i ordiniranje citostatika za liječenje malignih oboljenjane vrši se u skladu sa jedinstvenim doktrinarnim stavovima i kliničkim protokolima, što uzrokuje značajne varijacije u strukturii volumenu propisivanja i upotrebe lijekova, a što ima za posljedicu, između ostalog, značajne razlike u prosječnoj potrošnji, za ista oboljenja, izmedju pojedinih zdravstvenih ustanova, kao i u neravnomjernosti u dostupnosti uslugama liječenja citostaticima,

3. S obzirom da se struktura upotrebe lijekova za osobe s identičnimkliničkim stanjem znatno razlikuju i da postoji, za pretpostaviti, značajna razlika u rezultatima liječenja, to je pokazatelj da bi farmakodinamika mogla pomoći u razjašnjenju uzroka varijacija, a poslije također pomoći u razvojui smjernica i standarda za budćuupotrebu,

4. U tom smislu, neophodno je inicirati aktivnosti oko izrade jedinstvenih dijagnostičko – terapeutskih vodiča za oboljele od malignih tumora, kao i praćenje efekata korištenja lijekova, nakon čega će se početi sa njihovim prikupljanjem, obradom i analizom, kao osnovnog preduvjeta za ocjenu opravdanosti i racionalnog korištenja,

5. Pripremiti sistemski pristup za osposobljavanje i edukacija kadrova izoblasti zdravstvene ekonomike, odnosno farmakoekonomike, kaoosnovnog preduslova za provođenje odgovarajućih ekonomskih analiza u oblasti zdravstvene zaštite, a što zahtijeva veće uključenje zdravstveneekonomike, odnosno farmakoekonomike u dodiplomske i poslijediplomskeedukacijske programe

6. Ti programi trebali bi pridonijeti široj i kvalificiranijoj upotrebifarmakoekonomike kao nove naučne discipline pri donošenju odluka o registriranju lijekova, njihovu stavljanju na listu zdravstvenogosiguranja, te u donošenju odluka o njihovu propisivanju u odnosu nadruge dostupne lijekove ili zdravstvene intervencije.

7.

Zaključci i prijedlozi mjera, nastavak

prijedlozi mjera

Nastaviti sa podrškom provedbi promotivnih, preventivni i programa ranog otkrivanja malignih oboljenja, kao jedinog efikasnog načina za smanjenje ukupnih troškova koji su namijenjeni za liječenje malignih oboljenja.