PRVI RAZRED

Bosanski jezik: Početno čitanje i pisanje – glas/slovo Hh; Početno čitanje i pisanje –

glas/slovo Ćć

PAŽLJIVO NASTAVI I DOPUNI

NAPIŠI NEKOLIKO RIJEČI KOJE IMAJU GLAS /SLOVO Hh NA POČETKU,U

SREDINI ILI NA KRAJU RIJEČI.

PAŽLJIVO NASTAVI I DOPUNI

NAPIŠI NEKOLIKO RIJEČI KOJE IMAJU GLAS /SLOVO Ćć NA POČETKU,U

SREDINI ILI NA KRAJU RIJEČI.

Matematika: Sabiranje i oduzimanje brojeva(vježbanje)

1. 2 + 2 = ____ 5 + 0 = ____ 2 + 1 = ____

4 + 1 = ____ 0 + 3 = ____ 3 + 2 = ____

2. 5 – 4 = ____ 3 – 0 = ____ 4 – 3 = ____

4 – 2 = ____ 2 – 2 = ____ 2 – 1 = ____

PRONAĐI PUT POMOĆU ZAKRIVLJENIH CRTA.

Moja okolina: 1.NAPIŠI NAZIVE VJESNIKA PROLJEĆA

2.RUŽA JE VJESNIK PROLJEĆA. DA NE

3.ZAOKRUŽI SLIČICU VREMENA U PROLJEĆE:

4.Dan je sve __________________ a noć sve __________________.

5. Ptice selice se _________________________ i prave gnijezda gdje će

snijeti jaja iz kojih će se ______________________ mlade ptičice.

6. U povrtnjaku sijemo sjeme _______________ , __________________,

_____________________ a sadimo ______________________.

7. Priroda se budi jer:

a) vani pada snijeg b) sunce jače grije c) vjetar jače puše

8. Iz ___________________ na granama razvijaju se __________________ i

_______________________ .

Nacrtaj grančicu u proljeće!

9. Navedi još neke proljetnice.

________________ , ____________________ , _____________________

10. Moramo se čuvati prvog proljetnog sunca. DA NE

11. Koju odjeću ćemo odijevati i obuvati u proljeće?

12. Samo za kraj - čemu se ti najviše raduješ u proljeće?

_________________________________________________

DIVLJE I DOMAĆE ŽIVOTINJE

Divlje životinje slobodno žive u prirodi i o njima se čovjek ne brine i ne uzgaja ih.

Vuk,lisica,medvjed,jelen. Nabroji i ti još neke divlje životinje koje znaš.

Domaće životinje čovjek u svom domaćinstvu uzgaja i brine se o njima: konj,krava,

patka, guska,kokoš.

Nabroji i ti još neke domaće životinje koje znaš.

ZADATAK: Izaberi jednu divlju i jednu domaću životinju nacrtaj i oboji u svoju svesku.

Muzička kultura: Ponoviti naučene brojalice.

Likovna kultura: OBLIK, BOJA: Bubamara Nacrtaj u svesku bubamaru i oboji.

DRUGI RAZRED

Bosanski jezik: Pažljivo pročitaj tekst i odgovori na pitanja.

Kad je Ena krenula u prvi razred, roditelji su je vodili u školu. Budući da nije morala prelaziti

cestu, uskoro su je pustili da ide sama.

Ide Ena i tiho govori: - baš žalosno što nikoga ne poznam!

Ali jednog jutra ugleda cvijet na prizemnom prozoru. Dok se vraćala kući, učinilo joj se da joj

cvijet namiguje žutim okom.

Drugog jutra ispred kuće, na uglu ulice ugleda psića dugih ušiju. Na povratku je pošao za

njom.

Iz vrta,gdje je zalijevala ruže, pozdravi je bakica:

-Dobro jutro, djevojčice! Ideš li u školu?

I tako je Ena svaki dan nekoga i nešto upoznavala.

Cvijetu bi mahnula,psić ju je pratio, s bakicom bi popričala. Zatim su joj se pridružila djeca

koja su išla u istom smjeru.

Ena je prestala biti bojažljiva,osamljena djevojčica. Više nije željela držati se za maminu ruku nego je sigurno koračala. Na svom kratkom putu do škole uvijek je otkrivala nešto novo. Zbog toga je mala prvoškolka bila radosna: pred njom se otvara svijet!

1. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora: Ena je išla sama u školu

a) jer je niko nije želio voditi b) jer nije morala prelaziti cestu c) jer je išla u osmi razred

2. Prepiši rečenicu iz koje saznaješ zašto je Ena bila tužna. _____________________________________________________________

3. Šta je ugledala prvog jutra? ___________________________________________________________

4. Ko je za njom pošao drugog jutra?

__________________________________________________________

5. Prepiši rečenice koje je bakica uputila Eni.

____________________________________________________________ _____________________________________________________________

6. Prepiši iz teksta jednu izjavnu rečenicu:

Matematika: Ravnina, pravac, polupravac, dužina

1. Imenuj nacrtane geometrijske likove.

________ ____________ __________ ___________

2. Kroz tačku D nacrtaj 3 pravca.

x D

2. Nacrtaj pravac koji prolazi kroz tačke A i B. Neka to bude pravac c.

A B

3. Koliko se pravaca može nacrtati kroz 2 tačke? ____________________

4. Nacrtaj sve pravce koji prolaze zadanim tačkama.

Z

U

V

5. Nacrtaj polupravac a s početnom tačkom A i polupravac b s početnom

tačkom B.

A

B

ZADATAK: Odgovori na pitanja

Ravnina je

________________________________________________________________.

Pravac je

________________________________________________________________.

Polupravac je

_____________________________________________________________.

Dužina je

________________________________________________________________.

Moja okolina:

Zavičaj je područje koje obuhvaća mjesto stanovanja i njegovu okolicu.

Što se uzgaja u tvom zavičaju? Koje životinje obitavaju u šumama? Ispuni tablicu.

BILJKE ŽIVOTINJE ŠUMA

Čime se sve ljudi u tvom zavičaju bave? Koja su najčešća zanimanja ljudi u zavičaju.

.....................................................................................................................................................

Kako izgleda drvo u zimu i u proljeće? Nacrtaj i ispod slike napiši što se događa s prirodom u ova

dva različita godišnja doba.

Što onečišćuje vodu? Objasni.

..............................................................................................................................................

...........................................

..............................................................................................................................................

.............

Osmisli i napiši jednu eko poruku za očuvanje voda.

................................................................................................................................................

Drvo zimi:

Što se događa s prirodom zimi?

Drvo u proljeće:

Što se događa s prirodom u

proljeće?

Muzička kultura: BROJALICE: „Ide maca oko tebe“ (PONOVITI SVE NAUČENE

BROJALICE).

Likovna kultura: BOJA: Nebeska crtanka- olovke u boji

TREĆI RAZRED

Bosanski jezik.: DVA PRIJATELJA I MEDVJED, EZOP

Dva se prijatelja dogovoriše da će jedan drugoga u svakoj prilici pomagati i vjeran biti

jedan drugome u sreći i nesreći. Tako pođu u svijet. U jednom klancu iznenada izađe

pred njih medvjed. Da su bili složni, možda bi ga savladali. No jer je jednome draži bio

život od zadane riječi, ostavi prijatelja i popne se brže bolje na drvo. Kad je drugi to

vidio, jedva je imao vremena da se na tlo baci i mrtav pričini, jer je čuo da medvjed ne

dira u mrtvaca. Medvjed dođe, oblizne onoga koji je ležao lice i uši, gurne ga njuškom

ovdje i ondje, i ode dalje misleći da je mrtav. Kad je opasnost prošla, siđe onaj sa drveta i

zapita svoga druga što mu je prišapnuo medvjed.

»Krasnu opomenu«, odvrati ovaj, »samo šteta, što je prije nisam znao, naime: Bjež' od

ljudi koji neće svomu prijatelju pomoć u opasnosti!

Koji se likovi pojavljuju u basni?

__________________________________________________

Čemu nas uči ova basna?

________________________________________________

Matematika:

SVE ZADATKE RIJEŠI PISANIM ZBRAJANJEM!

1. Jedan ribar je ulovio 46 riba. Drugi je ulovio 18 riba više.

Koliko je ulovio drugi ribar. Koliko su ulovili zajedno?

2. Na izletu je bilo 45 učenika i 6 učitelja.

Koliko je ukupno bilo osoba na izletu?

3. Dino je dobio od nane 38 a od tetke 45 km. Njegova je sestra od nane

dobila 36 a od tetke 48 km.

Koliko je dobio Dino a koliko njegova sestra?

Ko je dobio više novaca, brat ili sestra?

4. U jednu sportsku školu je upisano 85 igrača, a u drugu 18 igrača više.

Koliko ih je upisano u drugu sportsku školu?

5. Emir je kupio knjigu za 47 km i pernicu od 39 km.

Koliko je Emir potrošio konvertibilnih maraka?

SVE ZADATKE RIJEŠI PISANIM ODUZIMANJEM!

6. Jedan ribar je ulovio 45 riba. Drugi je ulovio 16 riba manje.

Koliko je ulovio drugi ribar ? Koliko su ulovili zajedno?

7. Na izletu je bilo 45 učenika i učitelja. Koliko je ukupno bilo učenika na izletu,

ako znamo da je bilo 12 učitelja?

8. Dino je dobio od nane 38 km a od djeda 45 km.

Može li kupiti igricu koja stoji 97 km? Koliko će mu km ostati ako kupi igricu?

9. U jednu školu je upisano 85 učenika, a u drugu 18 učenika manje.

Koliko ih je upisano u drugu školu?

10. Emir je kupio knjigu za 47 km i pernicu za 29 km.

Koliko mu je ostalo novaca, ako znamo da je imao 90 km?

11. Učenik u tri dana mora pročitati knjigu koja ima 83 stranice.

Prvi dan je pročitao 26, a drugi dan 38 stranica. Koliko mora pročitati treći dan?

Moja okolina:

KO UPRAVLJA PROMETOM? NACRTAJ I OBOJI SLIČICE SEMAFOR PROMETNI POLICAJAC

OBOJI PROMETNE ZNAKOVE!

OBOJI SVJETLA NA SEMAFORU: KRENI! STOJ! PRIPREMI SE!

ROMETNICA

Cesta na kojoj se odvija promet naziva se _____________________ Prometnica u naselju naziva se ___________ SUDIONICI U PROMETU: NACRTAJ U KVADRATIĆE PJEŠAK VOZAČ VOZILO

Muzička kultura: BROJALICA: „Kiša , kiša“ (PONOVITI NAUČENE BROJALICE).

Likovna kultura: TAČKA I LINIJA: Voćnjak u proljeće - (olovke u boji).

ČETVRTI RAZRED Bosanski jezik: Prepisivanje riječi , rečenica i kraćeg teksta pisanim slovima ćirilice (KORISTITI

DJEČIJU ŠTAMPU).

Matematika: MNOŽENJE I DIJELJENJE DO 1000:

1. Izračunaj.

37 6 84 3 95 7 85 6 66 9 49 8 38 8

Pisano podijeli: 728:4= 786:3= 759:3= 854:6= 242:2=

Moja okolina –ponavljanje

1. Priroda je ________________________________________________________ , a dijelimo je na ______________________ i __________________ . 2. Životni uvjeti su : ________________ , _______________ , ________________ , ______________ i __________ . 3. Sunce je izvor ___________________ i _______________ . 4. Ko jedini može mijenjati životne uvjete ? _____________________ 5. Navedi barem dvije zaštićene biljke ________________________________________________________ 6. Navedi barem dvije zaštićene životinje _____________________________________________________ 7. Kako se možemo zaštiti od prekomjernog utjecaja Sunca ? 8. Voda je ___________________ bez ______________ , _________________ i ______________. 9. Tri stanja vode su : ______________________ _____________________ _____________________ 10. Ledište je na ____________ , a vrelište na _____________ . 11. Na Zemlji ima najviše ________________ vode . 12. U sliku ucrtaj strelice i pored slike objasni put vode !

13. Zračni omotač oko Zemlje naziva se _______________________________ . 14. Zrak se sastoji od __________________ , _________________ i _______________________________________ . 15. _______________ puše s kopna na more, a _______________ s mora na kopno. 16. Ko su meteorolozi ? 17 . Što je smog ? 18. Što može spriječiti prekomjerno onečišćenje zraka ? 19. Tlo je _______________________________________________________________________________________ 20. Kako nastaje tlo ? 21. Nabroji vrste tla ______________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 22. Od čega nastaje humus ?

Klima u Bosni i Hercegovini

Klimu Bosne i Hercegovine uvjetuju osnovni klimatski faktori: geografski položaj,

geološka podloga, reljef, pokrivenost terena biljnim zajednicama i blizina Mediterana.

Pored osnovnih faktora javljaju se i ekstremni faktori koji u znatnoj mjeri utiču na

cjelokupnu klimatsku sliku Bosne i Hercegovine. Umjereno kontinentalna klima, se

rasprostire u prostoru sjeverne Bosne i dolinama srednjih tokova Une, Sane, Vrbasa,

Bosne i Drine od Višegrada. Ljeta su topla. Prosječna temperatura vazduha najtoplijeg

mjeseca (jula) svuda je između 20°C i 22°C, dok su zime većinom umjereno hladne.

Prosječna temeperatura najhladnijeg mjeseca (januara) kreće se od –1°C do –2°C.

Prosječna godišnja temperatura je veća od 10°C. Jesenje i proljetne temperature su

ujednačene. Planinska klima zauzima središnji planinski prostor naše zemlje. Ovaj tip

klime najviše je izražen u okolini planina Oštrelja, Travnika, Sarajeva i Foče. Odlikuje se

svježim i kratkim ljetima, hladnim i sniježnim zimama. Prosječne januarske temperature

se kreću od –3,5° do –6,8°C, a julske od 14,8° do 16,9°C. Mediteranska klima je

zastupljena u niskoj i visokoj Hercegovini. Stoga razlikujemo dva tipa mediteranske

klime. Područje niske Hercegovine, kojem odgovara donji tok Neretve sa okolnim

kraškim poljima nižim od 1 000 m nadmorske visine: to su Ljubuško, Imotsko-bekijsko,

Mostarsko i Stolačko. Ovakav tip klime niske Hercegovine proizilazi iz činjenice što je

njen prostor pod direktnim uplivom morskog vazduha. Jadransko more tokom zime zrači

u okolni prostor nagomilanu toplotu tokom ljeta, pa su zimske temperature znatno

povišene. Prosječna januarska temperatura u Mostaru je 4,6°C, Stocu 4,3°C, Ljubuškom

4,7°C. Ljeti je uticaj Jadranskog mora zanemariv, zbog krečnjačkih stijena, koje kad se

zagriju mijenjaju temperaturu ovog područja. Ljeta su veoma suha i vruća.

Muzička kultura: PONAVLJANJE NAUČENIH PJESAMA

Likovna kultura: PLOHA: Proljeće je slikar – olovke u boji

PETI RAZRED

Bosanski jezik: ČITANJE Usavršavanje čitanja u sebi radi bržeg razumijevanja.Koristiti

dječiju štampu.

Matematika: Pismeno sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje

a) 3 8 · 2 3= b) 6 4 · 8 7= c) 9 3 · 8 6 = d) 9 5 · 3 4=

a) 4 9 8 7 6 5 b) 4 5 9 8 7 6 c) 9 7 3 6 8 d) 8 0 3 1 6

+ 3 7 1 8 2 + 5 1 6 8 2 + 4 9 8 8 + 9 5 8 3

---------------- --------------- -------------- ----------------

Priroda: Divlje i gajene biljke

Divlje biljke, ili često zvano samoniklo bilje su sve biljke koje rastu u prirodi bez čovjekova utjecaja. Nalazimo ih u šumama, stepama, prašumama i na pašnjacima. Najčešći primjeri takvih biljaka su maslačak, kopriva, čičak, trnina, stolisnjak, majčina dušica i slično nisko bilje koje raste uz potoke i rječice manjih gradova.

Proizvodnja žitarica predstavlja osnovu prehrambene sigurnosti stanovništva, najvažniji

je segment poljoprivredne proizvodnje. Žitarice su najviše zastupljene u ukupnoj strukturi

ratarske proizvodnje. Od ratarskih kultura najznačajnija je proizvodnja pšenice, kao

najvažnije hljebno žito, i kukuruz, koji je osnovna kultura koja se koristi u ishrani stoke.

Na drugom mjestu po obimu proizvodnje je proizvodnja krmnog bilja. Proizvodnja

industrijskog bilja, također, nije zanemariva. U strukturi proizvodnje uljarica, oko 76%

proizvodnje čini proizvodnja soje, a oko 24% proizvodnje čini proizvodnja uljane repice.

Proizvodnja povrća predstavlja jednu od najzastupljenijih i ekonomski najisplativijih

grana u poljoprivredi. U strukturi ukupno zasijanih površina krompir i povrće imaju udio

u prosjeku od oko 15%, s tim što je odnos zasijanih površina krompirom i ostalih

povrtnih vrsta 49:51% i ide u korist većih površina zasijanih ostalim povrtnim vrstama.

Proizvodnja voća u BiH se odvija na površinama koje prema raspoloživim podacima

iznose oko 101 hiljadu ha, na kojima je zasađeno oko 24 miliona rodnih stabala.

Prosječna godišnja proizvodnja raznog voća je oko 264 hiljade tona.

Društvo: Kulturno - historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine

UNESCO spomenici

Od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne

baštine, do danas je na UNESCO Listu svjetske baštine je upisano ukupno 936 dobara

(725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih). U skladu sa ovom konvencijom, upisana

dobra predstavljaju dio svjetske baštine sa izuzetnom univerzalnom vrijednošću. Upisana

dobra iz Bosne i Hercegovine na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine su most Mehmed-

paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta starog grada Mostara.

Pored toga, na tentativnoj listi dobara koje zemlja može nominovati u narednom periodu,

se nalazi još devet dobara iz BiH. Tentativna ili privremena lista (lista potencijalnih

dobara) predstavlja inventar dobara koja se nalaze na teritoriji države, a ona ih smatra

pogodnim za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Države članice u svoje

Tentativne liste uključuju ona dobra koja smatraju kulturnom i/ili prirodnom baštinom od

izuzetne univerzalne vrijednosti i koja namjeravaju da nominuju tokom narednih godina.

Nominacije za Listu svjetske baštine se ne razmatraju ukoliko se nominovano dobro već

ne nalazi na Tentativnoj listi države. Dobra iz BiH koja se trenutno nalaze na Tentativnoj

listi:

Prirodno graditeljska cjelina Jajca (10.3.2006)

Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti - trajno otvoreni grad

(1.9.1997)

Stećci - srednjevijekovni nadgrobni spomenici (18.4.2011)

Istorijsko urbano područje Počitelj (2.1.2007)

Prirodno i urbano područje Blagaj (11.12.2007)

Prirodno i istorijsko područje Blidinje (11.12.2007)

Prirodno i istorijsko područje Stolac (11.12.2007)

Pećina Vjetrenica (22.11.2004).

Prašuma Perućica (2017)

Jevrejsko groblje u Sarajevu (2018)

Muzička kultura: Ponavljanje naučenih brojalica i pjesmica iz školskog programa

Likovna kultura: BOJA''Proslava rođendana'', površina slike –olovke u boji

GEOGRAFIJA VI RAZRED

BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Na osnovu uvjeta za život pojedinih biljaka i životinja na Zemlji su raspoređene

biogeografske oblasti:

žarkog pojasa (tropske kišne šume,savane, pustinje),

umjerenog(listopadne šume, četinarske šume , sredozemne šume)

ledenog pojasa (tundre)

TROPSKE KIŠNE ŠUME (ŠUMA ŽARKOG POJASA)

SAVANE

Tropske kišne šume odlikuju se visokim

temperaturama zraka i velikom količinom

padavina tokom cijele godine. Tokom cijele

godine temperature su visoke, ima oblije

svetlosti i kiše padaju svakodnevno. Takvi

uslovi omogućavaju rast naraznovrsnijih

biljaka, koje rastu po spratovima. Neke vrste

drveća dosežu visinu i do 80m. Ispod njih

raste mnogo manje i niže drvaće, koje je

obavijeno brojnim puzavcima, lijanima i

povijušama. Najveća područja tropskih kišnih

šuma nalazi se u Južnoj Americi oko rijeke

Amazon gdje se zovu SELVASI. U Africi oko

rijeke Kongo i na obalama Gvijejskog zaliva

nose naziv PRAŠUME,a u južnoj i

jugoistočnoj Aziji DZUNGLE.

Savane su veliki travnati prostori gdje osim

trava rastu grmolike biljke i usamljeno

drveće. Trave u ljetnom dijelu godine narastu

i do 5m visine, dok su u sušnom dijelu

godine uvele, suhe, spržene i žute. U Južnoj

Americi za savane se koristi više naziva. U

Južnoj Americi za savane se koristi više

naziva. U Brazilu i Boliviji savane se

nazivaju KAMPOSI dok u Venecueli i

Kolumbiji zovu LJANOSI.

GEOGRAFSKI PRIKAZ SREDNJE EVROPE VII RAZRED

U umjerenim toplotnim pojasevima, gdje su

padavine raspoređne tokom cijele godine, rastu

listopadne šume. One prekrivaju veći dio

Evrope, Azije, Sjeverne Amerike i Novog

Zelanda. U listopadnim šumama rastu bukva,

grab, hrast, kesten, jasen, lipa i brijest, koji

predstavljaju važnu sirovinu za različite

inustrijske grane.

KOJE ŠUME RASTU U NAŠIM

LISTOPADNIM ŠUMAMA?

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE

Čak jedna trećina kisika na Zemlji potiče iz prašuma te se one s pravom zovu „pluča svijeta“.

Međutim, zelene biljke, proizvođače kisika, čovjek danas nemilice i masovno uništava. Za

potrebe drvne industrije sijeku se i stabla mahagonija, ebanovine, tikovine i ružinog drveta, dok

se za proizvodnju prirodne gume koristi drvo kaučukovac. Na plodnom šumskom tlu podižu se

plantaže kakaovca, kaučukovca, tropskog voća (banane, mango), grade se naselja, saobračajnice

i rudnici. Obilne tropske kiše ispiru humus, odnosi površinske slojeve tla i ono vremenom

postaje neplodno. Takvo tlo se napušta i u potrazi za novim tlom sijeku nove šume. Smanjenjem

šumskih površina povečava se količina ugljičnog dioksida u atmosferi a istovremeno mnoge

biljke i životinjske vrste nestaju s planete Zemlje.

Savansko drvo baobab može narasti do 25m visine i doživjeti starost od 4.500 godina. Velika

stabla baobaba imaju obim i do 45m i u njih može da stane i do 5000 litara vode

Geografski položaj je vrlo povoljan. Regija Srednje Evrope zahvata središnji , dodirni i

prijelazni položaj na evropskom kontinentu.

Regija Srednje Evrope obuhvata države: Njemačku, Poljsku, Češku, Sovačku, Švicarsku,

Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Lihtenštajn.

Na području Srednje Evrope izdvajaju se četiri reljefne cjeline i to: Njemačko-poljska

nizija, stare gromadne planine, mlade ulančane planine i Panonska nizija

U Srednjoj Evropi osjeća se: okeanska, umjereno-kontinentalna, kontinentala i alpska

klima.

Srednjoevropske rijeke pripadaju slivu Sjevernog, Baltičkog i Crnog mora.

Najznačajnije rijeke u Srednjoj Evropi su: Dunav, Rajna, Laba, Vezer, Odra, Visla i Rona.

Najveća jezera su: Bodensko, Ciriško, Bledsko, Bohinjsko jezero i Balaton.

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga

vodom najbogatija rijeka u Evropi. Dunav izvire

Schwarzwaldu (jugozapad Njemačke). Dunav

dalje teče prema istoku kroz nekoliko glavnih

gradova u središnjoj i istočnoj Evropi, te nakon

2857 km, na obali Crnog mora, pravi deltu, u

Rumuniji i Ukrajni,koja se nalazi na popisu

svjetske baštine UNESCO-a. Dunav je, kroz

historiju, a i danas uvijek bio važan

međunarodni put

DRUŠTVENOGEOGRAFSKE ODLIKE AMERIKE – VIII RAZRED

Starosjedioci Latinske Amerike su indijanci. Najveći stepen civilizacije imali su narodi

na visoravnima Anda – INKE. Oni su poznavali poljoprivredu, imali vlastito pismo....

- Pretpostavlja se da su prvi stanovnici stigli na prostor Angloamerike još prije 20.

000 godina sa Azijskog kontinenta, jer su ova dva kontinenta bila povezana

kopnenom prevlakom između Aljaske i Sibira. Dolaskom na Aljasku tražili su

bolje uslove za život i veću količinu hrane, pa su doseljenici iz Azije raširili se po

kontinentu od Pacifika do Atlantika pa sve do Ognjene zemlje na jugu;

- Prije 8 000 godina sjeverozapadni dio otoka naselili su Aleuti, a Eskimi prije 5.

000 godina sjever kontinenta sve do otoka Grenlanda na istoku;

- Evropljani prostor Angloamerike počeli su naseljavati krajem 15. stoljeća;

- Na području današnjeg SAD za vrijeme Kolumbova dolaska ( 1492. g. ) živjelo

je 1, 5 mil. Indijanaca;

- Sjeverna Amerika je najrazvijeniji dio svijeta. Sve privredne djelatnosti su visoko

razvijene.

- Južna i Srednja Amerika slabije je privredno razvijena u odnos Sjevernu Ameriku.

DJELATNOSTI SEKUNDARNOG I TERCIJANOG SEKTORA – IX RAZRED Koji je najvažniji energetski izvor 20. i 21.stoljeća? Objasnite tvrdnju: „Stare i prljave industrije opasne su za okoliš“.

Inke su dobile naziv po svom poglavici Inki,

svaki njegov nasljednik nosio je titulu Inka. Oni

su bili veliki graditelji, pa su između ostalog,

napravili sistem za prenošenje poruka, tako što

su u pravilnim razmacima gradili mjesto za

opskrbu, tako da je vlast u jednom danu mogla

poslati vijest i u 250 km udaljena mjesta.

Objasnite tvrdnju: „Automobil vozi od vrata do vrata, a željeznica od postaje do postaje“.

Sekundarni sektor (rudarstvo, energetika, industrija)

Rudarstvo je veoma stara privredna grana i ima ogroman privredni značaj za privredni

razvoj Bosne i Hercegovine.

Najveća nalazišta ruda metala su u Ljubiji i Varešu (željezo), Jajce, Vlasenica i okolina

Mostara (boksit) Srebenica, Olovo (olovo), Tuzla (so).

Rudarstvo skupa sa energetskim potencijalom čini osnov cjelokupnoj industriji.

Bosanskohercegovačke rijeke raspolažu ogromnim hidroenergetskim potencijalom koji

nije dovoljno iskorišten. (Una, Vrbas, Trebišnjica,Neretva, Drina)

Industrija – Prema vrijednostima iz 1991god. najvažnije grane naše industrije su

metalurgija (crna i obojena), metalna, hemijska,tekstila, prehrambena i drvna industrija.

U Bosni i Hercegovini možemo izdvojiti pet industrijskih regija: sarajevska, tuzlanska,

banjalučka, zenička, mostarska industrijska regija.

Tercijarni sektor (saobraćaj, turizam)

Bosna i Hercegovina je tranzitna zemlja s vrlo povoljnim geosaobraćajnim položajem koji

nije dovoljno dobro iskorišten. Cestovni saobraćaj nije dovoljno razvijen i od postojećih

cesta samo je polovina asfaltiranih. Saobraćajni koridor Vc povezat će Budimpeštu –

Osijek- Sarajevo- Mostar – luku Ploče. Željeznička mreža nije dovoljno izgrađena i

zahtjeva modrenizaciju. Plovne rijeke su Neretva (4km) i Sava (330km).

Turizam donosi velike prihode i pozitino utiče na niz privrednih grana, potiče

zapošljavanje i mijenja prostor. S obzirom na vrste turizma koje razvijaju, u Bosni i

Hercegovini se izdvaja pet velikih turističkih regija i one se uglavnom poklapaju sa

granicama velikih prirodnih cjeline.To su : peripanonska turistička regija ( dominira

banjski i lječilišni turizam), planinsko-kotlinska turistička regija (dominiraju skijališta,

lovni i banjski turizam),turistička regija visokog krša (skijališni i seoski ekoturizam),

turistička regija niske Hercegovine(vjerski, kupališni i gradski turizam) i jadranska

turistička regija (kupališni turizam).

ZALIHE UGLJA U BOSNI I

HERCEGOVINI SKONCETRISANI

SU U PET UGLJONOSNIH BASENA: 1. SREDNJEBOSANSKOM,

2. BANOVIČKOM,

3. UGLJEVIČKOM,

4. KAMENOGRADSKOM,

5. MOSTRASKOM.

VI

Razlomci

1)Pomnoži razlomke:

7

12

5

14)

14

3

3

22)

15

4

16

3)

2

1

5

1)

d

c

b

a

2)Izračunaj količnike:

6

5:

8

7)

8:29

153)

2:4

3)

2:15

4)

d

c

b

a

VII

Zbir uglova u trouglu

Koliki je zbir unutrašnjih uglova trougla?

Koliki je zbir vanjskih uglova trougla?

1)Odredi nepoznati ugao trougla ako su unutrašnji uglovi : =57˚, β=66˚.

2)Odredi unutrašnji ugao β i sve vanjske uglove trougla ako je: =45˚, =40˚.

IX

Površina pravilne četverostrane piramide

P=B+M,(B-baza, baza pravilne četverostrane piramide-kvadrat,M-omotač,su četiri podudarna jednakokraka trougla) B=a

2,

ahah

M 22

4

ahaah

aP 22

4 22

a -dužina stranice kvadrata, h jeapotema(bočna visina), s -bočna ivica

Zadatak:Kolika je površina pravilne četverostrane piramide,ako je njena osnovna ivica

a=16cm,a bočna ivica s=17cm.

Promjena kinetičke energije i rad – utvrđivanje

-Čime se mjeri kinetička energija?

-Kada će rad biti pozitivan?

-Šta se u tom slučaju dešava sa kinetičkom energijom?

-Kada je rad negativan?

-Šta se sada dešava sa Ek?

Primjer1:Izračunaj rad koji se dobije kada automobil mase 1200 kg poveća

svoju brzinu od 10m/s do 20m/s.

Primjer 2: Na tijelo mase 1kg koje miruje djelujemo stalnom silom od

25N.Pod djelovanjem te sile tijelo po glatkoj podlozi pređe put od 5m.

Kolika je kinetička energija tijela na kraju puta?

Masa i gustina.Vrijeme i temperatura.Mjerne jedinice

1. Masa tijela je ________fizička veličina i ona pokazuje kolika je njegova

_________.Znači masa je ________ inercije nekog tijela.

2. Vrijeme je _________ fizička veličina.Pojam vremena možemo iskazati sa dva

podatka: __________ i __________.

3. Popuni tabelu:

Fizička veličina Oznaka Mjerna jedinica Oznaka za mj.jed.

masa kilogram

t s

S(P) m2

gustina tvari kilogram po kubnom metru

4.Svaka pojava započinje i završava se u određenom _________ _________ i traje

izvjesni ________.

5.Celzijusova temperaturna skala ima dvije karakteristične tačke: _________ _________

i ___________ ______________.

6. Kolika je masa tijela od željeza ako ono ima zapreminu 2cm³ ?

( ρ=7800kg/m³)-gustina tijela

7. Dužina bazena je 5 m, širina 2 m, dubina 200 cm. Izračunaj koliko litara vode treba

nasuti u bazen da bi se bazen napunio do vrha. Gustina vode je 1000 kg/m³

Sferna ogledala.Udubljeno sferno ogledalo- obrada

Sferna ogledala su ogledala sa zakrivljenim površinama.

Mogu biti:

-udubljena ili konkavna

-ispupčena ili konveksna

Konkavno ili udubljeno sferno ogledalo

Konkavno sferno ogledalo ima refleksioni sloj na unutrašnjoj strani sferne

površine.

Osnovni elementi konkavnog sfernog ogledala su:

1. Centar krivine C

2. Radijus krivine r

3. Glavna optička osa je osa simetrije sferne površine.

4. Tjeme ogledala T

5. Žiža ili fokus F

Elementi sfernih ogledala

F- žiža udubljenog ogledala

Žiža udubljenog (konkavnog )ogledala je tačka F kroz koju prolaze zraci

nastali odbijanjem zraka paralelnih sa glavnom optičkom osom.

Za konstrukciju likova koriste se karakteristični zraci (4) koji polaze od svetlosne tačke nekog predmeta:

Zrak koji od predmeta ide paralelno glavnoj optičkoj osi, posle odbijanja prolazi kroz žižu.

Zrak koji polazi od predmeta i prolazi kroz žižu, posle odbijanja je paralelan glavnoj optičkoj osi.

Zrak koji ide od predmeta i prolazi kroz centar krivine pada normalno na ogledalo, odbija se od njega u istom pravcu, a suprotnom smeru.

Zrak koji polazi od predmeta pada u tjeme ogledala pod nekim uglom, odbija se pod istim tim uglom.

vidi animaciju

Energija-ponavljanje

Ponavljanje gradiva putem Vennova dijagrama ;

Potencijalna energija ZAJEDNIČKO Kinetička energija

1. Zaokruži slova ispred tačnog odgovora.

Kinetičku energiju ima tijelo dok : A. se kreće

B. miruje

C. pada sa neke visine

2. Zaokruži slova ispred tačnog odgovora.

Potencijalnu energiju ima tijelo :

A. dok pada sa neke visine B. kada miruje na tlu C. kada miruje na nekoj visini

V

Dragi učenici, pročitajte tekst i uživajte u slikovitom opisu pejzaža. Možda ćete dobiti

inspiraciju pa pokušajte i vi napisati par rečenica u koji ćete opisivati pejzaž. Opis pejzaža

Ispričaću vam priču o tome gdje sam prvi put osjetila miris drveća, svježinu vode i

ljepotu prirode. Nije mi to bio prvi put da posmatram prirodu, ali je doživljaj bio tako

snažan, da sam se odmah sjetila svih onih stihova i proze napisanih o prirodi.

Ukratko, ostala sam bez daha.

Pogledom sam prelazila sa kamenja na crnogorično drveće, sa drveća na riječicu, sa

riječice na planine, htjela sam sve vidjeti i obuhvatiti pogledom. Ali ipak mi se pogled

zalijepio za pet crnogoričnih stabala okruženih vodom. Stajali su jedno uz drugo i

čuvali se, baš kao prava braća. Svjetlucale su te iglice, obasjane suncem, još vlažne

od sinoćnje kiše. Ogledali su se u bistroj riječici i kao da su promatrali jesu li sva

peterica tu, na okupu. A u plićaku riječice su se kupali kamenčići, dok su veliki pazili

na manje. Ponegdje je rasla gusta trava, kao perzijski ćilim. Ovo mjesto nije

izgledalo kao da je zemaljsko, a od ljudskih ruku su ga čuvale velike planine. Mogla

sam posmatrati ovo mjesto još dugo vremena. Ali nisam. Ubrzo se mrak omotao oko

cijelog prizora, a to mi je bio znak da je vrijeme da idem, da ne pokvarim slogu. Tad

sam se stvarno uvjerila da je priroda umjetnica kakvoj nema ravne. loading...

VI i VII

1. U rečenici podvuci glagole koji su u predikatskoj službi:

Potočić je veselo žuborio, vjetar se igrao u granju, ptice su veselile čitav kraj,

dolazilo je proljeće.

2. Dopuni!

Osnovno značenje glagola jeste....

3. Zapamti!

Ako se mijenjanje imenica i zamjenica

Pa pridjeva i brojeva

Po padežima

Zove DEKLINACIJA,

Ni glagoli nisu izuzetak,

Oni se mijenjaju po licima,

I to se zove KONJUGACIJA.

Od glagolskog pridjeva radnog napiši infinitiv, zatim glagolski prilog prošli!

Volio, željela, čuti, otplesao, spavale, zalijevao, sklonio se, odvlačio, učlanjivao, odšetali.

VIII

1. Odredi vrstu zavisnosloženih rečenica!

Dok promatram prirodu, uživam na svježem zraku.

Dok šedem gradom, ugledala sam prekrasnu haljinu u izlogu.

Slušam poznatu pjesmu dok mislim na prošlo ljeto.

Kad sam napisao zadaću, duboko sam uzdahnuo.

Otac nas je veselo pozdravio kada se vratio s puta.

Kada sam otkrio novi sport, sasvim sam zaboravio na staru ekipu.

2. Napiši sastavne veznike koje odgovaraju datim rečenicama. Neka to budu različiti

veznici.

Dina piše pismo.......... sluša muziku.

Završila je pismo............ izašla u šetnju.

Srela je drugaricu.............. su skupa otišle u kino.

Međutim, ........ se Dini svidio film, niti se svidio njenoj drugarici.

IX

Biografija je iznošenje podataka o životu i radu. Biografiju pišeš u različitim situacijama:

kad se javljaš na neki konkurs za posao, prilikom upisa u srednju školu ili na fakultet,

magistarski ili doktorski studij, kada želiš stipendiju, kada konkurišeš za neku nagradu

itd.

Pošto se bliži tvoj upis u srednju školu, napiši svoju biografiju.

HEMIJA

ALKOHOLI, ALKOHOLNO VRENJE, METANOL I ETANOL Alkoholi Alkoholi su lakohlapljivi, bezbojni i zapaljivi organski spojevi. Svima je dobro

poznato da se alkohol koristi za dezinfekciju ili čišćenje, i da se nalazi u

alkoholnim pićima.

CH3CH2OH – etanol CH3OH - metanol

Po čemu se alkoholi razlikuju od ostalih organskih spojeva, npr. ugljikovodika?

Ugljikovodike grade ugljikovi atomi koji čine skelet ili kostur organskog spoja i

pripadajući vodikovi atomi. Alkoholi, osim atoma ugljika i vodika, sadrže i kisik na

koji je vezan atom vodika. Opću formulu alkohola možemo prikazati

kao R─OH. OH─grupu nazivamo hidroksilna grupa. Ona je karakteristična

funkcijska grupa svih alkohola. Postoji više različitih vrsta alkohola, koji mogu

sadržavati jednu ili više ─OH grupa u molekuli. Ako sadrže jednu ─OH grupu

onda su to jednovalentni alkoholi, ako sadržavaju dvije dvovalentni, a s tri

grupe su trovalentni alkoholi. R je oznaka za alkilnu grupu.

Imena alkohola dobiju se tako da se imenu osnovnog alkana doda nastavak –ol.

1. Ako se najjednostavnijem alkanu, metanu jedan vodik zamjeni s hidroksilnom

grupom nastaje metanol prvi u homolognom nizu alkohola, a njegova sažeta i

molekulska formula je CH3OH.

2. Etanol je drugi u nizu jednovalentnih alkohola. Građen je od dva međusobno

povezana C-atoma. Ugljikov atom je četverovalentan i zato oko svakog

ugljikovog atoma crtamo još tri jednostruke kovalentne veze. Na jednu dolazi

─OH grupa, a na preostale veze vodikovi atomi. Ugljikov atom na kojem se

nalazi hidroksilna grupa numerira se brojem 1. Sažeta strukturna formula etanola

je CH3CH2OH, a molekulska C2H5OH .

3. Treći u nizu alkohola je propanol. Građen je od tri C-atoma povezana u lanac.

Na jednu vezu dolazi OH─ grupa, a na preostale vodikovi atomi. Sažeta

strukturna formula propanola je CH3CH2CH2OH, a molekulska C3H7OH.

Alkoholno vrenje

Prirodni proces u kojemu od šećera nastaje etanol i ugljikov dioksid naziva

se alkoholno vrenje ili fermentacija. Taj se proces odvija uz prisutnost enzima iz

kvaščevih gljivica

C6H12O6 (aq) → 2 CO2 (g) + 2 CH3CH2OH (aq)

Metanol, CH3OH

Metanol je najjednostavniji alkohol. To je bezbojna i prozirna tekućina pri sobnoj

temperaturi. Miješa se s vodom u svakom omjeru, lako hlapi, a pare su mu

zapaljive. Metanol je otrovan. Već male količine izazivaju vrtoglavicu, povraćanje,

smetnje u vidu i sljepoću, a pijanstvo uzrokovano metanolom dovodi do smrti.

Poznati su slučajevi gdje su već 4 mL izazvala sljepoću, a 6 mL smrt zbog paralize

centra za disanje. Do trovanja metanolom može doći ispijanjem, inhalacijom, pa čak i

resorpcijom kroz kožu. Praktičnu opasnost predstavljaju alkoholna pića iz kojih nije

uklonjena početna frakcija pri destiliranju (pečenje rakije!) u kućnoj radinosti. Naime,

vrelište metanola je na 64,5 °C, a etanola na 78,3 °C, pa se bacanjem prve frakcije

destilacije može izbjeći otrovni metanol u konzumnom piću.

Metanol se koristi kao otapalo i reagens u proizvodnji plastičnih masa. Industrijski se

proizvodi sintezom iz ugljikova(II) oksida i vodika, uz katalizator i posebne uslove pritiska

i temperature.

Etanol, CH3CH2OH

Istražite!!!!

Za mjerenje kojih temperature se ne može koristiti alkoholni termometar?

Etanol se industrijski proizvodi reakcijom adicije vode na eten. Reakcija se odvija

uz prisutnost katalizatora i posebnih uslova pritiska i temperature.

CH2 = CH2 (g) + H2O (l) → CH3 – CH2 – OH (l)

Etanol ima slična fizikalna svojstva kao i metanol i na

prvi pogled se ne mogu razlikovati. Oba su alkohola

bezbojne tekućine, topljive u vodi u svakom omjeru,

hlape, a pare su im zapaljive. Pri gorenju alkohola može

se primijetiti različita boja plamena – metanol gori

plavim plamenom, a etanol žutim.

Etanol se također koristi u sintezi

organskih spojeva i kao otapalo, ali i u

medicini kao sredstvo za dezinfekciju i

sterilizaciju. Obojeni etanol nalazi se u

termometrima umjesto žive.

Osim tim industrijskim procesom, etanol nastaje i prirodnim procesom alkoholnog

vrenja slatkog voća. Etanol se destiliranjem može ekstrahirati, pa se u nekom

omjeru s vodom nalazi na tržištu kao konzumno alkoholno piće. Samo neka

alkoholna pića sadrže više

od 45 % alkohola. Etanol je također otrov, pa neumjerena konzumacija

alkoholnih pića može dovesti do bolesnih stanja, čak i do smrti ako čovjek u

kratkom roku popije 500 mL 98 % etanola.

DUŠIK/AZOT/NITROGEN – N

Slika prikazuje tečni dušik

Dušik udišemo zajedno s kisikom i izdišemo zajedno sa ugljikovim dioksidom i

vodenom parom. Dušik se nalazi u mnogim organskim spojevima: mesu, povrću,

mlijeku, pa ga nazivamo biogenim elementom.

Dušik je kao i kisik bezbojan ali za razliku od kisika, dušik ne podržava gorenje. Dušik je hemijski vrlo slabo aktivan, što znači da se teško spaja s drugim elementima, pa ga nazivamo hemijski tromim ili inertnim plinom.

Biljke ne mogu koristiti elementarni dušik iz zraka već ga dobivaju iz otopljenih

dušikovih spojeva u tlu. Kvalitetu tla poboljšavamo dodavanjem umjetnih gnojiva

koja sadrže spojeve dušika.

Kako je dušik hemijski trom plin upotrebljava se kao zaštitni plin pri proizvodnji

hemijskih spojeva koji se lako spajaju s kisikom. Upotrebljava se i u

prehrambenoj industriji za održavanje hrane svježom, npr. čipsa.

AMONIJAK

Najvažniji spoj dušika je amonijak. U amonijaku je dušik spojen s vodikom.

dušik + vodik → amonijak N2 + 3H2 → 2NH3 Amonijak je plin neugodna, oštra mirisa, iz kojeg se proizvodi tehnički vrlo važna

nitratna kiselina, eksplozivi i umjetna gnojiva.

Amonijak se koristi i kao rashladno sredstvo u hladnjacima. Francuski hemičar

Model amonijaka, plava kuglica je dušik, N; bijele kuglice predstavljaju vodik, H.

Antoine Lavoisie (Antoan Lavoazije) je dušik nazvao azote prema grčkoj

riječi azotikos = beživotan.

Za radoznale!!! U zraku koji udišemo ima 78 % dušika, ali ako bi se ta razina znatnije povisila,

umrli bismo od gušenja.

Čisti, elementarni dušik industrijski se dobiva frakcijskom destilacijom tekućeg

zraka, jer se vrelišta kisika (tv = –183 °C) i dušika (tv = –196 °C) međusobno

razlikuju. Frakcijska destilacija je postupak razdvajanja dviju ili više tekućina iz

smjese na temelju njihovih različitih vrelišta. Plinoviti dušik transportira se pod

pritiskom od 200 bara u čeličnim bocama.