ps 1 2014 rgb

Na osnovu Odluke Komisije za raunovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine, asopisPOREZNI SAVJETNIK se priznaje kao program KPE raunovodstvene profesije u BiH

Mjeseni struni asopis broj 1 | januar/sijeanj 2014. | godina XVii | cijena 25 KM

Pot

arin

a pl

aen

a u

pot

i 7112

2 Sa

raje

voRe

vico

n d.

o.o.

Env

era

eho

via

14, S

araj

evo

Broj

1

2014

.Po

rezn

i sav

jetn

ik

Revicon-ova Elektronska biblioteka

Pretplatom na Elektronsku biblioteku, brzim i jednostavnim pretraivanjem ostvarujete mogunost pristupa: svim publikacijama iz oblasti raunovodstva, poreza i dr. u 2014. godini preko 40 izdanja iz prethodnih godina Vaem seminarskom materijalu

Vaa lanska karta je korisniko ime i ifra!Cijena godinje pretplate na Elektronsku biblioteku za 2014. godinu iznosi 200,00 KM (sa PDV-om).

Na osnovu Odluke Komisije za raunovodstvo i reviziju BiH broj: 681/13, Elektronska biblioteka se priznaje kao 5 bodova KPE pripadnika raunovodstvene profesije u BiH

Ostvarite utedu godinjom pretplatom!

- aktualna problematika trezorskog poslovanja- uspostava trezora u opinama i vanbudetskim fondovima- primjena propisa o javnim nabavkama- problematika plaa i naknada u javnom sektoru- ostale aktualnosti iz javnog sektora

REVIZIJA I INTERNE KONTROLE U JAVNOM SEKTORU

- uspostava i funkcionisanje interne kontrole i revizije- najei nalazi eksterne revizije u javnom sektoru- otklanjanje nedostataka utvrenih revizijom

POREZNE PRIJAVE za 2013. godinu- prijave GIP-1022, za sve zaposlenike- usklaivanje, auriranje i ispravke OLP evidencija- koritenje linih odbitaka- mjeseni izvjetaji MIP-1023- pojedinani izvjetaji PMIP-1024- pripreme za godinje porezne prijave graana GPD-1051

PRIPREME ZA POREZNE PRIJAVE OBRTNIKA- oporezivi prihodi i ne/priznati rashodi- priznavanje trokova vlasnika i zaposlenika- auriranje poslovnih knjiga za 2013. godinu- utvrivanje dohotka od samostalne djelatnosti (SPR-1053)

AKTUALNE IZMJENE PROPISA

DRUGA PITANJA OD ZNAAJA ZA PROFESIJU- modaliteti pruanja raunovodstvenih usluga- ovjeravanje finansijskih izvjetaja- obaveza revizije finansijskih izvjetaja- ostali aspekti primjene Zakona o raunovodstvu i reviziji- nova tumaenja i stavovi nadlenih organa

ODGOVORI NA PITANJA

GODINJI OBRAUN za 2013. godinu- obveznici, obrasci i rokovi- razvrstavanje pravnih lica po veliini- odluke koje se prilau uz finansijske izvjetaje- predbilansni obrauni i usaglaavanja- pravilna re/klasifikacija bilansnih pozicija- tretman razliitih postbilansnih dogaaja- ispravljanje greaka iz izvjetajne i ranijih godina- pravilno vrednovanje pozicija sredstava i obaveza- pravilno vrednovanje pozicija prihoda i rashoda- porezno priznati i porezno nepriznati rashodi- utvrivanje tekuih i odloenih obaveza poreza na dobit- utvrivanje finansijskog rezultata perioda- utvrivanje stavki ostale sveobuhvatne dobiti- promjene u kapitalu- zakljuivanje poslovnih knjiga- napomene za pravilno popunjavanje obrazaca- biljeke uz godinje finansijske izvjetaje- godinji izvjetaj o poslovanju- raspodjela dobiti / pokrie gubitka

UTVRIVANJE VRIJEDNOSTI ZALIHA UINAKA- zalihe proizvodnje u toku i gotovih proizvoda- funkcija, upotreba i zatvaranje konta 595 i 596- uticaj promjene vrijednosti zaliha uinaka na finansijski

rezultat

OBRAUNI POSEBNIH NAKNADA I LANARINA- vodne naknade, turistike zajednice, komore, ume, nesree...

BUDET/PRORAUN I JAVNI SEKTOR- novi Zakon o budetima- godinji finansijski izvjetaji korisnika budeta- predbilansne radnje i usaglaavanja- komplet obrazaca godinjih finanijskih izvjetaja- aktualnosti u vezi usvajanja budeta / finansijskog plana

GODINJI OBRAUNI POREZNE PRIJAVE ZA 2013.

TRAVNIK 20. 01. 2014. Opina TravnikSARAJEVO 21. 01. 2014. Hotel HolidayTUZLA 22. 01. 2014. Hotel TuzlaZENICA 23. 01. 2014. Hotel ZenicaMOSTAR 24. 01. 2014. Hotel EroODAK 27. 01. 2014. Hotel EuroBIHA 28. 01. 2014. Hotel ParkLIVNO 29. 01. 2014. Hotel ParkIROKI BRIJEG 30. 01. 2014. Hotel Park

SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 SATI/BODOVA OBAVEZNE EDUKACIJE

SEMINAR

Pretplatom na elektronsko izdanje Poreznog savjetnika u 2014. moete pristupiti eljenom sadraju

u bilo kom momentu i putem svih elektronskih ureaja.Pored aktuelnih, na raspolaganju vam je i arhiva svih ranijih

online izdanja sa ve 44 objavljena broja.

Elektronsko izdanjemjesenog strunog asopisa

Godinja pretplata na elektronsko izdanje

Poreznog savjetnika za 2014. godinu iznosi

200,00 KM (s PDV-om)

Godinja pretplata na tampano izdanje

Poreznog savjetnika za 2014. godinu iznosi


Cijena godinje pretplate i na tampano i na elektronsko

izdanje Poreznog savjetnika za 2014. godinu iznosi


X I I I M E U N A R O D N I E K O N O M S K I F O R U M

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U BiHKAKO I KUDA DALJE???

Savjetodavni servis iz oblasti pripreme, razvoja i implementacije EU projekata

Konsultantska kua Revicon d.o.o. Sarajevo, svim pretplatnicima na Porezni savjetnik, nudi i besplatni Savjetodavni servis iz oblasti pripreme, razvoja i implemen-tacije EU projekata. Usluga je namijenjena svima koji ve pripremaju projekte za neki od javnih poziva EU za dostavljanje prijedloga projekata ili tek imaju namjeru da apliciraju na neki od programa/fondova EU.

Ukoliko niste u mogunosti da se redovno obavjetavate i prikupljate sve novosti ve-zane za apliciranje na bespovratna sredstva koja dodjeljuje Evropska unija, Revicon Vam omoguava uslugu savjetovanja za pripremu, razvoj i implementaciju EU projekata koja e Vam olakati i uiniti efikasnijim proces apliciranja i implemen-tacije EU projekata, kao i pruiti odgovore na sva pitanja i nejasnoe vezane kako za tehniki, tako i za programski aspekt pripreme aplikacije za bespovratna sredstva EU. Dajemo Vam uvid u sve promjene u procedurama i pravilima za apliciranje na javne pozive za bespovratna sredstva EU sa kojima se susreete prilikom pripreme prijedloga projekata. Takoe, pruamo Vam potporu kod implementacije projekata koje finansira EU.

Ukoliko ste pretplatnik na Porezni savjetnik (elektronsko i/ili tampano izdanje), informacije i savjete vezane za pripremu, razvoj i implementaciju EU projekata mo-ete dobiti putem telefona: 033/720-580 ili emaila: [email protected]

Trening za poboljanje poslovnih vjetina organizacija poljoprivrednih proizvoaa

Konsultantska firma Revicon d.o.o. poziva sva zainteresovana privredna drutva i zadruge, registrovane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (sektori: mljekarstvo, voe i povre, ljekovito i aromatino bilje i med) da se prijave na treninge na temu Poboljanje poslovnih vjetina organizacija poljoprivrednih proizvoaa.

Treninge organizujemo u okviru projekta Program razvoja trine poljoprivrede (FARMA) kojeg zajedniki finansiraju Amerika agencija za meunarodni razvoj (USAID) i vedska agencija za meunarodni razvoj (Sida).

Trajanje treninga: 3 dana

Treninzi e se odrati u periodu od kraja januara/sijenja do kraja februara/veljae 2014. godine

Cilj treninga je upoznavanje polaznika sa osnovnim konceptima razvoja ideje, poslovnog planiranja, strategije poslovanja te osnovama standardne metodologije koja se koristi pri pripremi biznis plana.

Polaznici koji uspjeno zavre trening dobie certifikat.

Krajnji rok za prijavu je 15. januar/sijeanj 2014. godine.

Vie informacija kao i aplikacioni obrazac moete dobiti slanjem e-mail poruke na: [email protected] iliputem telefona033 720 - 584;

S a d r a jjanuar/sijeanj 2014.

Izdava: Revicon d.o.o. za istraivako -razvojne usluge i poslovni konsaltingEnvera ehovia 14, BiH 71000 Sarajevo Telefon: + 387 33 720 580, 644 771 Faks: + 387 33 720 581, 720 586 E-mail: [email protected] Web-site: www.revicon.infoPodrunica Tuzla75000 Tuzla, Turalibegova 30 Telefon: + 387 35 265 030 Faks: + 387 35 265 031 E-mail: [email protected]

ID broj za indirektne poreze 200491380008

Za izdavaa: Marin IvanieviGlavni urednik: Marin IvanieviZamjenik glavnog urednika: Milan DmitroviUreuje: Ureivaki kolegij Tehniki urednik: Adnan Mahmutovi tampa: tamparija FOJNICA, Fojnica

Pretplata za 2014. iznosi 250,00 KM Cijena po primjerku asopisa 25,00 KM u cijene je ukljuen PDV

Za oglaavanje kontaktirajte Urednitvo.asopis izlazi mjeseno.Molimo Vas da nam odmah javite promjene Vaih podataka (adresa, telefon, faks, kontakt osoba) kako biste uredno primali na asopis, prirunike i druga izdanja i obavijesti.

Urednitvo: + 387 33 720 584Pretplata: + 387 33 720 587Marketing: + 387 33 720 591Raunovodstvo: + 387 33 720 588Savjetodavni servis: + 387 33 720 580

iro rauni:Sparkasse Bank d.d. 1992400075053168Intesa Sanpaolo banka BiH: 1549995000532995UniCredit Bank d.d: 3383202200308627Nova banka A.D: 5550050001608033Union banka: 1020500000075755ProCredit banka d.d: 1941011354700156Raiffeisen Bank BiH d.d: 1610000060920085Hypo Alpe Adria Bank d.d: 3060350000444164Sberbank a.d. Banjaluka: 5673831100002975

ISSN 1512-519x

Porezni savjetnik je upisan u evidenciju javnih glasila dana 22. 12. 1997. godine pod rednim brojem 741.

U f O K U S U

Bajke, izvan krugova vremenaMilan Dmitrovi 10

P O R E Z I

Porezni tretman pozajmicaMirela Mai 11Naknade i lanarine u 2013. i 2014. godini i najava promjenaMomir Stefanovi 20Poslovne knjige samostalnih poduzetnika - obrtnikaSabina Junuz 32Uvoenje standardne PDV prijave u EUDr. sc. Dinka Anti 36

R A U N O V O D S T V O I f I N A N S I J E

Raunovodstvo proizvodnje (drugi dio)Ferida Kulovi 46MSFI 12 - Objavljivanje udjela u drugim subjektimaDr. sc. Jozo Pilji 61

I N T E R N A R E V I Z I J A

Razvoj godinjeg plana revizije na bazi rizikaDoc. dr. Mile Stanii 70

J AV N I S E K TO R

Trendovi monetarne i fiskalne politike u BiH i EU u vrijeme globalne finansijske krizeProf. dr. sc. Jusuf Kumali 84

T R G O V I N A

Osnove online trgovineMarko Dmitrovi 96

S AVJ E T I

Reviconov Savjetodavni servis za pretplatnike 104

M E N A D M E N T

Talent menadment za 21. stoljeeProf. dr. Aziz unje i mr. sc. Emir Kurti 119

A K T U A l N O S T I

NE PROPUSTITE ROKOVE !!! 125

Merima Kovaevi Prof. dr Janko Klobuar Mirko RadiLjiljana imunoviSelvedina ljivo

u f o k u s u

porezni savjetnik januar/sijeanj 2014.9

Ovo novogodinje vrijeme proveo sam sa Hobi-tima. I drugim fantastinim likovima nevjerovatnog i neprevazienog J. R. R. Tolkiena.

A upravo oko Novih godina se, ve gotovo tradici-onalno, na vie televizijskih kanala neizostavno vrti sada ve kultna trilogija Gospodar prstenova. Opet po Tolkienu. U stvari, nastavak njegovog Hobita.

Sluajno? Ne bih rekao.Volite li bajke? Ja da. Jer mislim da nas one ine

boljima.A mislim i da tako ostajemo mladi. Ili bar mlai.Jer, bajke su bezvremenske. A Nove godine nas,

neminovno i po prirodi stvari, navode na razmiljanja o vremenu.

Moda je to zbog neeg i dobro, a moda zbog ne-eg drugog i nije, ali injenica je da se ja i dan-danas u drutvu pripadnika moje generacije nerijetko osje-am nekako drugaije. Jer mi se nerijetko uini da su oni, nekako, ipak stariji od mene... Ili da su, nekako, stariji nego to bi trebali biti... Ili ja, nekako, starim nedovoljno brzo...

Ne, nije uopte rije o izgledu. Niti o onim vidljivim pokazateljima godina. Rije je o osjeaju. U glavi. Kako god, nerijetko mi se ini da moja glava slabo i sporo prihvata taj rezon godina. udno? Ili nije?

U traenju teme za ovaj uvodnik, nezaobilazno se nametnula i tema Nove godine. I Djeda Mraza. Ili Djeda Boinjaka, Boi Bate, Santa Clausa... kako god elite. Za ovu priliku logina i u svakom pogle-du lijepa tema. Kojom je mogue dotai sve: od le-gendi i bajki, preko sentimenta, pa sve do injenica. Do prie o Coca-Coli... Pa i do nae opore stvarnosti u kojoj su se i ta lijepa bajka i sentimenti i injenice i komercijalizmi pretvorili u jedan od onih naih bukuria u kojima se vie ne zna to je to ni ta je zbog ega ni ta je prije a ta poslije ni ta je za-padnjako a ta istonije ni ta je kome primjereno a ta nije... ni ta je ni ko je ni iji je ni za koga je ni protiv koga je taj Djed Mraz... Je li on Boi Bata iz ruske bajke ili Djed Boinjak po legendi o Svetom Nikoli? Je li njegovo selo u finskom, norvekom ili nekom treem dijelu Laponije? Jesu li nam i njega,

protiv nae volje, nametnuli u onom reimu? Ili ga je izmislila Coca-Cola...?

Istraivanjem nekog instituta je, kau, kona-no i nepobitno, empirijski dokazano da Djed Mraz ne postoji iz prostog razloga to on ni fiziki, ni vre-menski, ni racionalno, ni kako god jednostavno ne moe postojati! Jer, jednostavno, nije mogue da bilo koji, bilo kakav i bilo iji dedo, koliko god irvasa vuklo njegove sanke, za tako kratko vrijeme pree toliki put i obie tolike milione djece. Da i ne govorimo o tome da ni sanke ni irvasi ne mogu letjeti. I da se ni na najvee sanke, jednostavno, ne moe natovariti toliko miliona darova. A i dimnjaci su, jednostavno, preuski da bi se punani dedo kroz njih provukao. A mnoga djeca, na alost, nemaju ni kue ni dimnjake uopte... A neka nestana djeca, zamislite, uopte i ne spavaju u to kritino vrijeme kad bi ih On, kao, dok oni spava-ju, trebao obii...

Ma nemoj!Djed Mraz postoji! Unato svim tim naunim,

kvazinaunim i inim dokazivanjima kontra toga, On postoji. U glavama i srcima djece! Gdje Mu je jedino i mjesto. Usprkos onima koji bi Ga iz tih glavica i i iz sr-daca, iz bilo kojih i kakvih razloga htjeli izbaciti. Nee moi!

U Mom Paretu Zagore, u tom Mom Meuzemlju, nema ba puno plemenite crnogorice. Jelki, borova ili slinih biljnih vrsta koje su primjerene da poslue kao boino ili novogodinje drvce. Ali bi se Otac uvijek po-brinuo da se ba svaka Nova godina doekuje uz oki-enu mreku, divlji i bodljikavi grm iz tih krajeva. Na koji sam se, pomaui da se okiti, poesto znao ubosti. Svejedno. Moje djeake Nove godine nisu zbog toga bile nimalo manje lijepe.

A Djeda Mrazove poklone sam nalazio ujutro, kad bih se probudio, pored uzglavlja. Eto dokaza da On, ipak, postoji.

Istraivanja, takoer, pokazuju da famu o Djedu Mrazu i ne odravaju na ivotu djeca, nego rodi-telji. I da upravo roditeljima, a ne djeci bude ao kada djeca, prije ili kasnije, prokue taj lanjak. E, to bi ve moglo biti tano. I ja sam teka srca odustao od prakse

Bajke, izvan krugova vremena

u f o k u s u

10porezni savjetnik januar/sijeanj 2014.

montiranja i kienja novogodinje jelke nakon to su takve predstave postale pomalo smijene mojoj, tada i za takve stvari ve preodrasloj djeci. Ali, nimalo ne sumnjam da e i oni, svojoj djeci, prireivati sline predstave.

Zbog potrebe za bajkom. Koja je bezvremenska. Kao i Tolkienovi Hobiti, Vilenjaci, Patuljci, arobnja-ci... I zbog potrebe za dobrotom.

Moda sam vam ve pominjao, ali vrijedi ponovi-ti priu o krugu i krunici: Ako je krug koliina naeg znanja, onda je krunica (linija koja ga omeuje) obim onoga to jo nismo spoznali. A to je krug znanja vei, to je i krunica nespoznatog dua.

Slina metafora se moe primijeniti i na stvarnost i bajke. Ako je krug stvarnost, sve ono izvan tog kru-ga, sve ono s onu stranu krunice su bajke. Mata. A prostor oko kruga je uvijek nemjerljivo vei i iri od prostora unutar kruga, zar ne? Koliko god bio velik taj krug.

Zato, okanimo se injenica. Bar povodom Djeda Mraza, Djeda Boinjaka ili Boi Bate. Ostavimo tu bajku i naoj djeci i djeci njihove djece... Nema u toj bajci tete ni za koga, a djeija radost je vie nego dovo-ljan razlog da ona nastavi da ivi. Jer, djeca su, u sva-kom pogledu, bolji dio ovjeanstva. Vrijeme i stvar-nost im jo nisu stigli nakoditi.

Zato vam, uz sve ostalo, elim da u ovoj godini bu-dete bolji nego u protekloj. U svemu. I prema svima.

I da volite bajke.

Milan Dmitrovi

Prema procjenama Brand Finance (kompanije koja se bavi procjenom vrijednosti svjetskih bren-dova i koja je do ove brojke dola slinom analizom kojom procjenjuje i realne svjetske brendove), kada bi Djed Mraz bio registrovana trgovinska marka, vrijedio bi nevjerovatnih 1,6 triliona dolara!!!

Radi usporedbe, najvrijedniji stvarni brend na svijetu je Apple, ija je procijenjena vrijednost 87,3 milijarde dolara.

Dananji lik Djeda Mraza, Santa Clausa, starca irokog i veselog lica, s jamicama na obrazima, cr-venog nosa, s bijelom bradom i okruglim trbuhom, obuenog (naravno) u crveno, stvorio je ilustra-tor Haddon Sundblom, 1931. godine, prema na-rudbi i za potrebe reklamne kampanje Coca-Cole.

Kompanija Coca-Cola, inae, vrijedi samo 34,2 milijarde dolara.

GODINJI OBRAUN za 2013. godinu UTVRIVANJE VRIJEDNOSTI ZALIHA UINAKA OBRAUNI POSEBNIH NAKNADA I LANARINA BUDET/PRORAUN I JAVNI SEKTOR REVIZIJA I INTERNE KONTROLE U JAVNOM

SEKTORU

POREZNE PRIJAVE za 2013. godinu PRIPREME ZA POREZNE PRIJAVE OBRTNIKA AKTUALNE IZMJENE PROPISA DRUGA PITANJA OD ZNAAJA ZA PROFESIJU ODGOVORI NA PITANJA

TRAVNIK 20. 01. 2014.Opina TravnikSARAJEVO 21. 01. 2014.Hotel HolidayTUZLA 22. 01. 2014.Hotel TuzlaZENICA 23. 01. 2014.Hotel ZenicaMOSTAR 24. 01. 2014.Hotel EroODAK 27. 01. 2014.Hotel EuroBIHA 28. 01. 2014.Hotel ParkLIVNO 29. 01. 2014.Hotel ParkIROKI BRIJEG 30. 01. 2014.Hotel Park

SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 SATI/BODOVA OBAVEZNE EDUKACIJE

SEMINAR

GODINJI OBRAUNI POREZNE PRIJAVE ZA 2013.

porezi


Porezni tretman pozajmicaMirelaMai

Pozajmice su este u poslovnoj praksi. Novac pozajmljuju kako fizika tako i pravna lica, a razlozi za pozajmljivanje mogu biti razliite prirode. Motiv moe biti zarada u vidu kamate kao cijene pozajmljivanja, ali se ini da su jo ee beskamatne pozajmice u cilju pomoi u rjeavanju problema kratkorone nelikvidnosti firme. este su i pozajmice zaposlenicima radi rjeavanja njihovih stambenih ili nekih drugih finansijskih problema. U svakom od tih sluajeva treba voditi rauna i o poreznim aspektima pozajmljivanja.

Porezne posljedice pozajmljivanja su razliite u zavisnosti od toga ko se nalazi u ulozi zajmodavca, a ko u ulozi zajmoprimca, kao i od toga da li se prilikom pozajmljivanja ugovara i obraunava kamata ili ne. U ovom tekstu se obrauju porezni aspekti pozajmica po propisima o PDV-u, propisima o porezu na dohodak i propisima o porezu na dobit (ukljuujui i porez po odbitku na kamate koje se plaaju inolicima), a dat je i osvrt na tretman pozajmljivanja u odnosima sa nerezidentima prema propisima o deviznom poslovanju.

porezi


Pravni osnov za pozajmice

Osnovne odredbe u vezi sa ugovorom o zajmu koji-ma se reguliu prava i obaveze jedne i druge ugovorne strane, zajmodavca i zajmoprimca, sadrane su u Za-konu o obligacionim odnosima (ZOO, l. 557. do 566.).

Ovdje, prije svega, treba imati na umu da se ugovor o zajmu razlikuje od ugovora o kreditu (koji je reguli-san posebnim odredbama ZOO), kako u smislu toga ko moe odobriti kredit, a ko zajam, tako i u smislu sredsta-va koja mogu biti predmet posudbe, te obaveze plaanja kamate po jednom, odnosno po drugom ugovoru.

Naime, kod ugovora o kreditu banka se obavezu-je da korisniku kredita stavi na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrene namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaa ugovorenu kamatu i da dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i na nain kako je utvreno ugovorom.

Kada govorimo o pozajmicama, ugovaranje se, u pravilu, vri u pisanoj formi, zakljuivanjem ugovora o zajmu kojim se zajmodavac obavezuje da zajmoprimcu preda odreeni iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu poslije izvjesnog vremena vrati isti iznos novca, odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kvaliteta. Dakle, predmet pozajmice moe biti novac, ali i druge zamjenjive stvari.

Pri tome, na jednoj i na drugoj strani, tj. i u ulozi zajmodavca i u ulozi zajmoprimca mogu biti i fizika i pravna lica, poto Zakon o obligacionim odnosima u tom smislu ne postavlja nikakva ogranienja.

Nadalje, prema ZOO, ugovorom o zajmu se moe ugovoriti da zajmoprimac, uz glavnicu, duguje i ka-matu. Dakle, ugovaranje kamate prilikom pozajmljiva-nja nije obavezno, ali je mogue ukoliko se zajmodavac i zajmoprimac tako dogovore.

Pritom, meutim, treba voditi rauna i o tome da je ZOO propisao da se, u sluaju da u ugovoru nije nita navedeno po pitanju kamate, smatra da zajmoprimac duguje kamatu, pa i u sluaju kada ona nije posebno ugovorena. Zato se preporuuje da se u ugovor o zajmu uvijek ukljui i klauzula o kamati, bilo da se u ugovoru navede da se radi o beskamatnoj pozajmici ili da se u ugovoru precizira visina i nain obraunavanja kamate, sve zavisno od volje ugovornih strana.

Poznato je da je Zakonom o bankama propisano da niko ne moe u svoje ime i za svoj raun davati kredite na podruju FBiH, osim uz dozvolu Agencije za ban-karstvo FBiH. To, praktino, znai da kredite mogu odobravati samo poslovne banke i druge ovlatene fi-nansijske institucije. Prema zvaninom stavu Federal-nog ministarstva finansija (broj: 03-02-759/00, od 26. 9. 2000. godine) i Agencije za bankarstvo FBiH, doz-voljeno je da ostala pravna lica odobravaju stambene kredite svojim zaposlenicima (pa i robne i potroake

kredite), kao i da fizika lica mogu davati kratkorone pozajmice pravnim licima, za potrebe odravanja te-kue likvidnosti.

Isto tako, treba naglasiti da nema propisa koji ograniava ili zabranjuje davanje pozajmica (bilo be-skamatnih ili sa kamatom), to, u osnovi, predstavlja klasian obligacioni odnos zajmodavca i zajmoprimca. Prema tome, nema izriitih smetnji da fizika i pravna lica lica daju i primaju pozajmice, sa ili bez kamata.

Rok vraanja pozajmice se posebno odreuje ugovo-rom o zajmu, a ukoliko taj rok nije posebno ugovoren, niti se iz okolonosti zajma on moe odrediti, ZOO je odreeno da je zajmoprimac duan vratiti zajam po isteku primjere-nog roka koji ne moe biti krai od dva mjeseca, raunajui od zajmodavevog traenje da mu se zajam vrati.

Kada je u pitanju nain realizacije pozajmice, uobiajno je da se, kada se radi o pozajmicama koje daju pravna lica, transfer novanih sredstava vri bez-gotovinski, dok je gotovinska realizacija pozajmica svojstvena u odnosima fizikih lica. Mada niim nije izriito zabranjeno da se pozajmice daju gotovinski ni kada se radi o pozajmicama pravnih lica, uvijek se preporuuje da se pozajmice daju preko iro-rauna, posebno ako iznos pozajmice prelazi iznos od 30.000 KM (u smislu propisa o sprijeavanju pranja novca). Sa stanovita propisa o pranju novca, na banci je da pro-cijeni da li je u pitanju transakcija sumnjive prirode, o emu su blii kriteriji i postupak opisani u Zakonu o sprijeavanju pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti (Slubeni glasnik BiH, broj 53/09).

Nain povrata pozajmice se, takoe, regulie ugo-vorom o zajmu. U principu, zajmoprimac je duan u ugovorenom roku vratiti istu koliinu stvari, iste vrste i kvaliteta. Ukoliko zajam nije dat u novcu, a ugovoreno je da e zajmoprimac vratiti zajam u novcu, zajmopri-mac je, ipak, ovlaten da po svom izboru vrati pozaj-mljene stvari ili iznos novca koji odgovara vrijednosti tih stvari u vrijeme i u mjestu koji su ugovorom odre-eni za vraanje. Isto vai i u sluaju kad nije mogue vratiti istu koliinu stvari, iste vrste i istog kvaliteta.

Ako je ugovorom o zajmu utvrena i kamata, po-trebno je precizirati i nain njenog obraunavanja i di-namiku plaanja.

PDV tretman pozajmljivanja

Pozajmljivanje podrazumijeva transfer novanih sredstava koji, smo po sebi, nije predmet oporezivanja po propisima o PDV-u. Naime, da bi neto bilo predmet oporezivanja PDV-om mora postojati odreeni promet dobra ili usluge na koji bi se PDV obraunao, a pozaj-mljivanje, smo po sebi, ne predstavlja promet u tom smislu. Nadalje, predmet oporezivanja PDV-om moe biti samo naknada za izvreni promet dobara ili usluga,

porezi


pa se stoga, ako se pozajmljivanje tretira kao usluga, PDV-om eventualno moe oporezivati samo kamata na zajam, ako je ona ugovorena, pa i to samo ako propisi o PDV-u predviaju oporezivanje takve kamate.

Na poetku primjene PDV-a u BiH, prema tada-njim odredbama propisa o PDV, u sluaju kada se po-zajmica ugovarala sa kamatom, smatralo se da ta ka-mata, kao cijena pozajmljivanja, predstavlja naknadu za pruenu finansijsku uslugu na koju se PDV obrau-navao. Pri tome, kamata je i tada bila oporeziva samo u sluaju kada je davalac kredita/zajma sa kamatom bio PDV obveznik koji nije banka i druga finansijska institucija.

Meutim, u izmjenama Pravilnika o primjeni Za-kona o PDV-u, koje su objavljene u Slubenom gla-sniku BiH, broj 35/08, sa danom stupanja na snagu 13. 05. 2008. godine, promijenjen je lan 35. kojim je detaljnije pojanjen tretman finansijskih usluga, te je od tada propisano da se oslobaanje od plaanja PDV-a iz lana 25. stav (1) taka 4. pod a) Zakona u svezi s odobravanjem i upravljanjem kreditima odnosi na sve

vrste danih zajmova, s tim da je napomenuto da se ovo oslobaanje primjenjuje samo na poreznog obveznika koji je dao zajam.

Dakle, bez obzira na to da li se radi o beskamatnoj pozajmici (koja, u svakom sluaju, ne podlijee opo-rezivanju PDV-om) ili je rije o pozajmici sa ugovore-nom kamatom, u sluaju kada je davalac zajma domae pravno lice, PDV obveznik, pozajmljivanje nema nika-kve posljedice po pitanju PDV-a, s obzirom na to da je nakon izmjene Pravilnika o PDV-u (tj. nakon 13. 05. 2008. godine) i ta kamata osloboena oporezivanja PDV-om.

Naravno, PDV-a nema (ni na zajam ni na eventu-alnu kamatu) ni ukoliko je zajmodavac lice (fiziko ili pravno, svejedno) koje nije registrirano kao PDV ob-veznik.

Ukoliko se radi o zajmu kojeg je domae lice primi-lo od stranog pravnog lica i ukoliko se na takav zajam inozajmodavcu plaa i kamata, tada postoje odreene obaveze za PDV, u zavisnosti od PDV statusa domaeg lica - zajmoprimca (vidi okvir).

Obaveze za PDV kod inokamata

Kao to je prethodno naglaeno, prema izmijenjenom lanu 35. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV, oslobaanje od obaveze PDV-a na kamatu kao cijenu zajma odnosi se samo na domaeg PDV obveznika zajmodavca. U skladu s tim, kamata na pozajmice koje daje bilo koje domae lice nije oporeziva PDV-om.

Meutim, u sluaju kada je zajmodavac strano pravno lice, tada domae lice zajmoprimac (bilo da je on PDV obveznik ili neobveznik PDV-a) ima odreene obaveze po osnovu PDV-a. U tom sluaju domai zajmo-primac ima obavezu da obrauna PDV (po stopi 17%) na iznos kamate koju plaa inodavaocu kredita/zajma, s tim da u tom sluaju treba razlikovati dvije mogue varijante:a) Kada se radi o domaem zajmoprimcu koji je registrovani PDV obveznik, on e u tom sluaju najee

samo provozati i izlazni i ulazni PDV na kamate koje plaa inozajmodavcu, u skladu sa Instrukcijom UINO o postupanju pri podnoenju PDV prijava primaoca usluga od lica koje nema sjedite u BiH (broj: 02-983/07, od 14. 03. 2007. godine). Njom se nalae da u sluajevima kada nai PDV obveznici prime uslugu od stranih lica, a na njih nije zaraunat strani PDV oni moraju obraunati PDV (po stopi od 17%) i primljenu fakturu evidentirati u KUF-u. Takoe, ako su ispunjeni uobiajeni uslovi za odbitak, domai PDV obveznik e taj isti iznos PDV-a istovremeno koristiti i kao svoj odbitni ulazni porez, tako da se na kraju sve svodi na tzv. vozanje PDV-a, odnosno sve ovo e se i u PDV prijavi evidentirati i kao izlazni i kao ulazni porez (polja 21, 41 i 51), bez posebne obaveze uplate samog poreza;

b) Meutim, ukoliko je zajam sa kamatom od stranog pravnog lica uzelo bilo koje domae lice koje nije registrirani PDV obveznik, domae lice - zajmoprimac je iznos PDV-a kojeg obrauna na iznos kamate koji plaa stranom zajmodavcu duan i uplatiti na Jedinstveni raun UINO. Ovako postupanje je u skladu sa lanom 13. stav 1. taka 3. Zakona o PDV-u prema kojem je primalac usluge od strane lica koje nema sjedite u BiH i koji nema poreznog zastupnika na teritoriji BiH duan da obrauna i uplati PDV po takvim fakturama po stopi 17% na osnovicu utvrenu lanom 20. stav 5. Zakona koju ine iznosi na fakturama koje izdaje porezni obveznik sa sjeditem u inostranstvu.

U sluaju pod a), ako domai korisnik pozajmice iz inostranstva ima status registriranog PDV obveznika sa pravom na (samo) srazmjerni odbitak ulaznog poreza, PDV kojeg je duan da obrauna na inokamatu (i koji se u cjelini unosi u polje 51 njegove PDV prijave) se priznaje u odbitak samo u procentu srazmjernog odbitka (to se unosi u polje 41 njegove PDV prijave).

porezi


Pozajmice sa aspekta propisa o porezu na dohodak

Kada govorimo o poreznom tretmanu pozajmica sa aspekta propisa o porezu na dohodak, presudnu ulogu u odreivanju toga da li e pozajmljivanje imati pore-zne posljedice u ovom smislu ima status lica koje se nalazi u ulozi zajmodavca, odnosno lica koje se nalazi u ulozi zajmoprimca. U tom smislu moemo razlikovati sljedee sluajeve:

1. zajmodavac - fiziko lice / zajmoprimac - fiziko ili pravno lice

Ukoliko fiziko lice pozajmi odreen iznos sredsta-va (bilo drugom fizikom, bilo pravnom licu), a to ui-ni bez ikakve naknade (kamate), tj. ukoliko fiziko lice bilo kome d beskamatnu pozajmicu, u tom sluaju nema nikakvih obaveza za porez na dohodak. Naime, fiziko lice zajmodavac u tom sluaju i ne ostvaruje kamatu, tj. dohodak koji bi bio predmet oporezivanja u smislu propisa o porezu na dohodak.

Meutim, kada fiziko lice, bilo kome (drugom fizi-kom ili pravnom licu, svejedno), d pozajmicu sa ugo-vorenom kamatom, u tom sluaju se ta kamata koju prima fiziko lice zajmodavac smatra njegovim opo-rezivim dohotkom od ulaganja kapitala, u skladu sa la-nom 22. stav 1. taka 1. Zakona o porezu na dohodak. U ovom sluaju, isplatilac kamate (zajmoprimac) je du-an da prilikom svakog plaanja kamate od ukupnog iznosa kamata obrauna i odbije 10% na ime poreza na dohodak od ulaganja kapitala i izvri prijavu Poreznoj upravi podnoenjem obrasca PDN-1033. Dakle, kama-te kao dohodak fizikih lica se oporezuju u momentu njihove naplate, tj. prilikom svake pojedinane isplate kamate fizikom licu (u skladu sa principom blagajne), a obveznikom obraunavanja i uplate poreza na doho-dak se smatra isplatilac kamate, tj. pravno lice kori-snik pozajmice. Pri tome, osnovica poreza na dohodak se ne umanjuje ni za line odbitke ni za rashode.

U sluaju kada je zajmodavac nerezidentno fizi-ko lice, ono se, takoe, smatra obveznikom poreza na dohodak od ulaganja kapitala, tj. i ono podlijee obave-zi plaanja poreza na dohodak prema naim propisima o porezu na dohodak. Tu treba imati u vidu i meudr-avne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji imaju prioritet u primjeni, to znai da prilikom bilo kakve isplate, pa i isplate po osnovu kamate, ne-rezidentnom fizikom licu primarno vai ono to je dogovoreno konkretnim ugovorom o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja. U principu, meudravni ugovo-ri dozvoljavaju oporezivanje ovih primanja i u zemlji isplate, to znai da se i na isplate kamata svim fizikim licima - nerezidentima obraunava, obustavlja i plaa porez na dohodak po naim propisima, po punoj stopi

od 10%, izuzev kada se radi o rezidentu Slovenije kada (po meudravnom ugovoru sa Slovenijom) ta stopa iznosi 7%.

Dakle, osnovni princip kod oporezivanja kamate na pozajmice koje daju fizika lica, bilo da se radi o rezi-dentima ili nerezidentnim fizikim licima, jeste taj da je od iznosa kamata koja plaa tom fizikom licu - za-jmodavcu, zajmoprimac duan obraunati, obustaviti od isplate tom licu i platiti porez na dohodak. Ukoliko bi se, pak, taj porez plaao na teret pravnog lica za-jmoprimca, smatralo bi se da zajmoprimac tada izmi-ruje tuu poreznu obavezu pa bi se tada i taj porez smatrao prihodom tog fizikog lica. Iz tog razloga, po-rez na dohodak se u takvim sluajevima treba obrau-nati po preraunatoj stopi 11,11%.

Ovako obraunati i obustavljeni porez na dohodak od ulaganja kapitala se smatra konanom poreznom oba-vezom koju fiziko lice davalac pozajmice ne unosi u svoju godinju prijavu poreza na dohodak GPD-1051.

Inae, prihodi fizikih lica po osnovu kamata su u jednom dijelu osloboeni plaanja poreza na dohodak, ali samo ukoliko se radi o sljedeim vrstama kamata: kamate na tednju u bankama, tedionicama i tedno-kreditnim zadrugama, bankovnim raunima, dravne obveznice, vrijednosni papiri izdati u skladu sa poseb-nim propisima (lan 6. taka 11. Zakona o porezu na dohodak). Kada se radi o kamatama koje fiziko lice naplati po osnovu datih zajmova bilo kojim licima (bilo fizikim, bilo pravnim), takve kamate su predmet opo-rezivanja na prethodno navedeni nain.

Primjer: Fiziko lice N.N. je dalo novanu pozaj-micu pravnom licu X u visini 100.000 KM, sa rokom povrata od jedne godine. Ugovorena kamatna stopa je 10% godinje i zajmodavcu e se isplaivati mjeseno.

Obraun kamate:100.000 x 10% = 10.000 KM10.000 / 12 mjeseci = 833,33 KM mjeseno

Obraun poreza na dohodak (prilikom mjesenih ispla-ta kamate): 833,33 KM x 10% = 83,33 KM

Za isplatu zajmodavcu - fizikom licu NN: 833,33 KM - 83,33 KM = 750 KM

Dakle, pri svakoj isplate kamate zajmodavcu fizi-kom licu N.N. iz ovog primjera, zajmoprimac (pravno lice X) je duan obustaviti porez na dohodak u visini 83,33 KM i uplatiti taj porez prema mjestu prebivali-ta zajmodavca (odnosno ako je zajmodavac nerezident FBiH, prema mjestu svog sjedita), o emu je nadlenoj ispostavi Porezne uprave FBiH (prema mjestu svog sje-dita) duan podnijeti i odgovarajuu prijavu - obrazac

porezi


PDN-1033, a zajmodavcu N.N. se isplauje preostali iznos kamate po odbitku poreza (750 KM).

2. zajmodavac - poslodavac (pravno lice ili obrtnik) / zajmoprimac - fiziko lice

U ovakvim sluajevima, porezni tretman pozajmica prema propisima o porezu na dohodak zavisi od toga u kakvom je statusu fiziko lice kojem se odobrava pozaj-mice, kao i od toga pod kojim se uslovima daje pozaj-mica (sa kamatom ili bez kamate).

U principu, obaveze po osnovu propisa o porezu na dohodak se u ovom sluaju razlikuju u zavisnosti od toga da li se radi o fizikom licu koje je zaposlenik u pravnom licu ili kod obrtnika koje mu daje pozajmi-cu ili je u pitanju neko tree lice. U nastavku slijede obrazloenja za oba ta sluaja.

2.a) zajmodavac - poslodavac / zajmoprimac - zaposlenik

Ukoliko poslodavac (bilo da je on pravno lice ili obrtnik) odobri pozajmicu fizikom licu svom zapo-sleniku, sa aspekta poreza na dohodak je bitno da li se radi o beskamatnoj pozajmici ili o pozajmici sa kama-tom. Naime, prema lanu 10. stav 3. Zakona o porezu na dohodak, oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti za poslodavca smatraju se i tzv. koristi koje zaposlenik ostvari od poslodavca u vidu koritenja po-voljnih kredita (beskamatnih ili sa kamatnom stopom koja je nia od trine). Dakle, oporezivanju porezom na dohodak u ovom sluaju podlijee samo korist koju primalac pozajmice zaposlenik ostvari po osnovu ne-plaanja kamate ili plaanja manje kamate u odnosu na neku trinu kamatu.

Federalno ministarstvo finansija (FMF) je zauzelo zvanian stav, broj: 05-15-125-3/09, od 23. 02. 2009. godine (objavljen i na web stranici Porezne uprave FBiH), po kome se povoljnim kreditima ili pozajmi-cama, za koje treba obraunavati oporezivu korist, smatraju samo oni krediti i/ili pozajmice bez kamata ili sa kamatama niim od trinih koji su ugovoreni ili odobreni nakon 01. 01. 2009. godine, tj. nakon dana poetka primjene Zakona o porezu na dohodak. Dakle, po onim kreditima/pozajmicama koji su odobreni pri-je stupanja na snagu Zakona o poreza na dohodak, tj. prije 2009. godine, nema nikakvih obaveza po osnovu poreza na dohodak.

Prema istom stavu FMF-a, povoljnim kreditom i/ili pozajmicom smatraju se oni krediti i/ili pozajmice koje je poslodavac zaposleniku ugovorio, odnosno dao bez kamate ili sa kamatom niom od 10,03% na godi-njem nivou. Poto u samom Zakonu o porezu na doho-dak nije propisana visina trine kamatne stope, ona je ovim stavom FMF-a definisana u visini od 10,03% na godinjem nivou. Tako utvrena trina kamatna stopa

u smislu primjene propisa o porezu na dohodak se u meuvremenu nije mijenjala, tako da se jo uvijek pri-mjenjuje i primjenjivat e se sve dok FMF, eventualno, zvanino ne objavi novi podatak o visini trine kamat-ne stope u ovom smislu.

Ukoliko bilo koji poslodavac (pravno lice ili obrtnik, svejedno) odobri svom zaposleniku pozajmicu bez ka-mate ili pozajmicu sa kamatom koja je nia od 10,03%, smatra se da zaposlenik time ostvaruje oporezivu ko-rist od poslodavca, bilo u visini kamate koju i ne plaa (10,03% na godinjem nivou), bilo u visini razlike iz-meu stvarne (nie) kamate koju plaa i kamate koja je utvrena navedenim stavom FMF-a (10,03% na go-dinjem nivou).

U ovakvu situaciju se automatski ukljuuju i pro-pisi o doprinosima, prema kojima svaki oporezivi dohodak zaposlenika (pa i ovakva korist) automatski podlijee i obavezi obraunavanja i plaanja punih pro-pisanih doprinosa (i iz i na osnovicu).

Prema tome, porez na dohodak (i puni doprinosi) se plaa ako je pozajmica data zaposleniku nakon 1. 1. 2009. godine, bez kamate ili uz kamatu niu od 10,03% posmatranu na godinjem nivou, pri emu se osnovicom za obraun poreza na dohodak i doprinosa smatra mje-seni iznos kamate koja se ne plaa (iznos pozajmice x 10,03% / 12) ili razlika izmeu nie mjesene kamate koja se plaa i mjesene kamate po stopi 10,03%.

Radi utvrivanja osnovice za obraun doprinosa i akon-tacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti, tako utvrena korist se preraunava u bruto iznos primjenom koeficijenta utvrenog na osnovu lana 17. stav 1. ovog Pravilnika (tj. mnoenjem sa koeficijentom 1,449275). Taj koeficijent je primjenjiv samo ukoliko se zaposlenik tereti za porez koji je obraunat na njegovu korist. U protivnom, tj. ukoliko taj porez ne tereti zaposlenika (to je u praksi puno ei sluaj), neto ostvarena korist se preraunava u bruto iznos primjenom koeficijenta 1,601305.

Primjer: Poslodavac je svojim zaposlenicima M.M. i K.K. dao pozajmice za potrebe rjeavanja njihovog stambenog pitanja:1) zaposleniku M.M. beskamatnu pozajmicu u iznosu

od 80.000 KM;2) zaposleniku K.K. pozajmicu od 80.000 KM, uz ugo-

vorenu godinju kamatnu stopu od 7,00%.

1) Korist zaposlenika M.M.:Ukupni iznos koristi: 80.000 x 10,03% = 8.024,00 KMMjeseni iznos koristi: 8.024,00 / 12 = 668,67 KM

Bruto iznos mjesene koristi:a) ukoliko se za porez tereti zaposlenik: 668,67 x 1,449275 = 969,09 KMb) ukoliko se zaposlenik ne tereti za porez: 668,67 x 1,610305 = 1.076,76 KM

porezi


2) Korist zaposlenika K.K.:Godinja trina kamata: 80.000 x 10,03% = 8.024,00 KMMjesena trina kamata: 8.024,00 / 12 = 668,67 KMStvarna godinja kamata: 80.000 x 7,00% = 5.600,00 KMStvarna mjesena kamata: 5.600,00 / 12 = 466,67 KMGodinji iznos koristi: 8.024 - 5.600 = 2.424,00 KMMjeseni iznos koristi: 668,67 - 466,67 = 202,00 KM

Bruto iznos mjesene koristi:a) ukoliko se za porez tereti zaposlenik: 202,00 x 1,449275 = 292,75 KMb) ukoliko se zaposlenik ne tereti za porez: 202,00 x 1,610305 = 325,28 KM

Na tako utvrenu bruto mjesenu osnovicu, obrau-nati doprinosi (iz i na osnovicu) i porez na dohodak se knjie kao troak, odnosno obaveza za porez i doprinose.

Oprost pozajmice date zaposlenikuPoslodavac moe naknadno donijeti odluku da

se potraivanja prema zaposleniku, na ime ranije mu date pozajmice, otpiu. Za takvu odluku nema nikakve zakonske smetnje. Razlozi za oprost pozaj-mice mogu biti da se na taj nain pomogne zaposle-niku, da poslodavac procijeni da ne postoji realna mogunost naplate ili iz bilo kojeg drugog razloga. Meutim, kakav god razlog za takvu odluku bio, po-trebno je voditi rauna o poreznim posljedicama.

Otpis potraivanja po osnovu date pozajmice zaposleniku, u smislu propisa o porezu na doho-dak, takoe, se tretira kao oporeziva korist tog zaposlenika, u punom iznosu oprotene pozajmice (ne samo kamate ve i ukupne glavnice duga po pozajmici). Dakle, u onom mjesecu u kojem poslo-davac donese ovakvu odluku, potrebno je oprote-ni iznos duga zaposlenika u punom iznosu tretirati kao njegovu korist, tj. na taj ukupan iznos izvriti obraun poreza na dohodak i punih doprinosa.

Primjer: Poslodavac je donio odluku da se pozaj-mica, ranije data zaposleniku R.R. u iznosu od 5.000 KM, u cjelini otpie. U mjesecu u kojem je donio ta-kvu odluku, poslodavac vri sljedei obraun:

Korist zaposlenika: 5.000 KMBruto iznos koristi:c) ukoliko se za porez tereti zaposlenik: 5.000 x 1,449275 = 7.246,38 KMd) ukoliko se zaposlenik ne tereti za porez: 5.000 x 1,610305 = 8.051,53 KM

Na tako utvreni bruto iznos obraunavaju se i knjie (tom mjesecu) puni doprinosi (iz i na osno-vicu), kao i porez na dohodak.

2.b) zajmodavac - poslodavac / zajmoprimac - tree fiziko lice

Ukoliko pravno lice ili obrtnik odobri zajam fizi-kom licu koje nije u statusu njegovog zaposlenika, u tom sluaju prethodna pria u vezi sa obraunom koristi ne vrijedi (pa ak i da se radi o beskamat-noj pozajmici ili o pozajmici sa kamatom niom od 10,03% na godinjem nivou), poto se pojam korist, u smislu propisa o porezu na dohodak, moe vezati is-kljuivo za zaposlenike. U ovom se sluaju smatra da pozajmica nekom treem fizikom licu (koje nije zaposlenik) nije povezana sa obavljanjem bilo koje nesamostalne niti samostalne djelatnosti za davaoca pozajmice. U principu, radi se o sluaju koji uope nije tretiran u propisima o porezu na dohodak, to znai da ni eventualne koristi koje bi ta trea fi-zika lica imala u vidu neplaanja kamate ili plaa-nja nie kamate od trine ne podlijeu oporezivanju porezom na dohodak, a samim tim i obavezi za do-prinose.

Ukoliko bi se pozajmica data takvom treem licu otpisala, oprost takve pozajmice bi se mogao tretirati kao donacija treim fizikim licima, koja je po stavu Porezne uprave FBiH oporeziva sa 11,11% poreza na dohodak (bez obaveza za bilo kakve doprinose).

Pozajmice sa aspekta propisa o porezu na dobit

Odobravanje i primanje pozajmica moe imati odreene posljedice i u smislu propisa o porezu na dobit. Porezni tretman u ovom smislu, tj. posljedice takvih odnosa po porezni bilans, zavise prvenstveno od toga ko se nalazi u ulozi zajmodavca, a ko u ulo-zi zajmoprimca, kao i od toga pod kojim uslovima je odobrena pozajmica. Prema propisima o porezu na dobit, ukoliko se radi o povezanim licima koja pozajmljivanje novanih sredstava (bilo u ulozi za-jmodavca ili u ulozi zajmoprimca) ne vre u skladu sa trinim uslovima, takve pozajmice imaju porezne posljedice u njihovim poreznim bilansima po osno-vu transfernih cijena (lan 45. Zakona o porezu na dobit).

Pri tome je, prije svega, bitno znati koja lica se sma-traju povezanim licima u smislu propisa o porezu na do-bit. Povezna lica se u tom smislu definiu kao bilo koja (fizika ili pravna) lica u ijim se odnosima sa pravnim licem - obveznikom poreza na dobit javlja mogunost kontrole ili znaajnijeg uticaja na poslovne odluke. Pri tom se podkontrolom ili znaajnim uticajem na poslo-vanje smatra posjedovanje vie od polovine ili pojedi-nano najveeg dijela dionica ili udjela, kao i uzajamno velik obim kupoprodaje, tehnoloka zavisnost ili na dru-

porezi


gi nain steena kontrola nad upravljanjem, neposredno ili posredno uee u upravljanju, kontroli ili kapitalu.

Ukoliko se u odnosima zajmodavca i zajmo-primca moe prepoznati bilo koja vrste poveznosti u prethodno definisanom smislu, za takva lica se smatra da su povezana lica u smislu propisa o po-rezu na dobit, a pozajmljivanje koje se izmeu njih realizuje, koje nije u skladu sa trinim uslovima u tom sluaju ima svoju cijenu koja se plaa kroz porezni bilans obveznika.

Za potrebe utvrivanja cijene pozajmljivanja u ovom kontekstu potrebno je utvrditi da li postoje odre-ene transferne razlike, tj. potrebno je preispitati efe-kat transfernih cijena.

Transferna cijena je u propisima o porezu na dobit definisana kao cijena koja je nastala u vezi sa transak-cijama sredstvima ili stvaranjem obaveza meu poveza-nim licima, a utvruje se preispitivanjem vrijednosti tih transakcija sa cijenama koje bi se ostvarile na tritu takvih ili slinih transakcija da se nije radilo o poveza-nim licima (princip van dohvata ruke).

Transferne cijene su karakteristine upravo za transakcije izmeu povezanih lica, bilo da se radi o plaanjima koja su vea nego to bi bila u redovnim trinim odnosima ili o naplatama koje su nie nego to bi bile u redovnim trinim odnosima, pa je cilj ovih odredbi Zakona o porezu na dobit koje se odnose na transferne cijene da se oporeziva dobit obveznika (ili njegov porezni gubitak, svejedno) svede na njenu realnu visinu.

Kada je rije o pozajmici izmeu poveznih lica, tras-ferne razlike se mogu pojaviti u dvije varijante koje se navode u nastavku.

1. kamata koje se plaa po pozajmici uzetoj od povezanog lica je via od trine

Ovo je sluaj kada pravno lice (obveznik poreza na dobit) uzme pozajmicu od nekog povezanog lica (fizikog ili pravnog, svejedno) sa ugovorenom ka-matom koja je via od trine kamatne stope. U ova-kvoj situaciji, rashodi pravnog lica zajmoprimca na ime kamate su vei nego to bi bili u redovnim trinim odnosima. Iz tog razloga iznos kamata koji prelazi visinu trine kamate se smatra nepriznatim rashodom u poreznom bilansu pravnog lica pri-maoca pozajmice, tj. za taj iznos se uveava njegova oporeziva dobit.

Prema lanu 17. Zakona o porezu na dobit, na te-ret rashoda u poreznom bilansu se priznaju ukupno obraunate kamate, izuzev obraunate kamate kod kredita sa obiljejem transferne cijene koja se uma-njuje na nain propisan lanom 48. Zakona. Prema stavu 1. lana 48. istog Zakona, kod kredita koje obve-znik poreza na dobit uzima od povjerioca sa statusom

povezanog lica iz lana 45. stav 2. Zakona, kamata i pripadajui trokovi koji se priznaju u rashode u po-reznom bilansu ne mogu biti vei od onih po kojima je na tritu bilo mogue uzeti takav kredit u obraun-skom periodu.

Ukoliko je zajmodavcu sa statusom povezanog lica obraunata (na teret trokova/rashoda) i plaena ka-mata po stopi koja je via od trine, razlika izmeu (nie) trine i (vie) stvarne kamatne stope se opore-zuje u poreznom bilansu. Kod primaoca takve pozajmi-ce, iznos rashoda od kamata koji je vei od rashoda koji bi postojao uz trinu kamatu iskazuje se na rednom broju 40. poreznog bilansa, kao uveanje njegove opo-rezive dobiti. Prilikom sainjavanja poreznog bilansa sastavlja se i pregled razlika na obrascu koji obveznik sam utvruje.

U obrnutoj situaciji, tj. u sluaju kada su rashodi po osnovu kamate koja se plaa povezanom pravnom licu nii od trinih, takve pozitivne razlike u odno-sima sa povezanim licima (rashodi nii od trinih) se ne unose u porezni bilans, odnosno za takve ra-zlike se ne umanjuje osnovica poreza na dobit (to je svojevrsna kazna za takve netrine odnose i tran-sakcije).

2. kamata koja se naplauje po osnovu pozajmice date povezanom licu je nia od trine

Ovo je sluaj kada davalac pozajmice (pravno lice obveznik poreza na dobit) odobrava svom poveza-nom licu (pravnom ili fizikom, svejedno) pozajmicu koja je beskamatna ili je ugovorena kamata nia od trine. To znai da po ovom osnovu pravno lice obveznik poreza na dobit ostvaruje prihode po osno-vu kamate koju su nii od trinih, pa je za razliku (do visine trine kamatne stope) potrebno korigo-vati njegovu osnovicu za porez na dobit kroz njegov porezni bilans.

Naime, osnovica za oporezivanje u poreznom bi-lansu pravnog lica davaoca pozajmice se, u smislu l. 45. do 47. Zakona i lana 23. stav 1. Pravilnika o pri-mjeni Zakona o porezu na dobit, uveava i za razliku izmeu trinih (niih) i vrijednosti stvarnih priho-dovnih transakcija izmeu povezanih lica.Transferne razlike kod prihoda postoje uvijek kada su prihodi iz odnosa i transakcija sa povezanim licima manji od prihoda koji bi bili ostvareni da su se te transakcije obavile po trinim uslovima i cijenama. Iz tog razlo-ga u poreznom bilansu davaoca pozajmice, taj iznos (koji se odnosi na kamatu koja bi se ostvarila u toj, tj. svakoj godini) iskazuje se na red. broju 41. poreznog bilansa, kao uveanje oporezive dobiti davaoca pozaj-mice. Prilikom sainjavanja poreznog bilansa sastav-lja se i pregled razlika na obrascu koji obveznik sam utvruje.

porezi


Trina kamatna stopa u smislu propisa o porezu na dobit

Ni Zakon ni Pravilnik o primjeni Zakona o po-rezu na dobit ne navode izriito ta se smatra tr-inom kamatnom stopom u smislu tih propisa, niti se Federalno ministarstvo finansija do sada oglaavalo sa nekim svojim zvaninim tumae-njem. (Stav koji je FMF zauzeo u vezi sa pozaj-micama zaposlenicima, odnosno kamatna stopa od 10,03%, za potrebe obrauna koristi u smislu pro-pisa o porezu na dohodak, utvrena je na osnovu podataka Centralne banke BiH o prosjecima ka-matnih stopa komercijalnih banaka u 2008. godini na kredite odobrene stanovnitvu, te ona ni iz tih razloga ne moe biti relevantna za ove potrebe.)

Na web stranici Centralne banke BiH se objav-ljuju podaci o prosjenim kamatnim stopama banaka na kredite (kratkorone i dugorone) za privatna preduzea i udruenja i stanovnitvo za: kamatne stope na kredite u KM, kamatne stope za kredite sa valutnom klauzulom, te kamatne stope za kredite u stranoj valuti. Ovi podaci o visini ka-matnih stopa se objavljuju svaki mjesec, pa bi se upravo oni mogli i trebali koristiti za utvrivanje transfernih cijena, odnosno razlike izmeu trine kamatne stope i kamatne stope po kojoj je kredit ili odobren ili uzet od povezanih lica.

Otpis potraivanja po osnovu pozajmica sa aspekta propisa o porezu na dobit

Ukoliko zajmoprimac ne ispotuje ugovoreni rok povrata pozajmice, pravno lice zajmodavac treba da preispita realnu mogunost naplate tog svog potraiva-nja (kao i bilo kog drugog nenaplaenog potraivanja). U sluaju da se procijeni da se ukupan iznos ili dio tog potraivanja realno nee moi naplatiti, onda se potrai-vanja po osnovu date pozajmice mogu (u cijelosti ili dje-limino) otpisati, a rashodi po osnovu tako otpisanih po-traivanja bi u poreznom bilansu imali karakter porezno priznatog rashoda, pod uslovom je proao rok od godinu dana za njihovu naplatu, odnosno da je ispunjena (jo uvijek) barem jedna od mjera koje su propisane lanom 14. trenutno vaeeg Zakona, odnosno lanom 14. stav 1. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit.

Ukoliko firma procijeni da postoji dovoljan stepen vjerovatnoe da bi se predmetno potraivanje u cjelini ili nekom dijelu moglo naplatiti u narednom periodu (to je stvar procjene i raunovodstvene politke firme), u tom sluaju ostaje potraivanje od dunika za cijeli iznos ili dio duga, te u tom sluaju ne postoje nikakve porezne posljedice.

Ako se radi o oprostu pozajmice date bilo kojem povezanom licu, prema tumaenjima i praksi Porezne uprave FBiH, primarno se polazi od stanovita da je oprost pozajmice izvren upravo iz razloga to se radi o pozajmici koja je data povezanom licu, odnosno da je ista pozajmica bila data nepovezanom licu ne bi bila oprotena, pa se iz tog razloga smatra da se otpis ta-kvog potraivanja treba tretirati kao porezno nepriznat rashod u poreznom bilansu obveznika poreza na dobit koji je oprostio takvu pozajmicu. Kod povezanog prav-nog lica - zajmoprimca se, po istom osnovu, iskazaje prihod u visini oprotenog dijela obaveze (prihod od otpisa obaveza), koji, takoe, ulazi u njegovu dobit, pa samim tim i u njegovu osnovicu za porez na dobit.

Kompenzacija potraivanja za pozajmice i obaveze za isplatu dobiti vlasniku

Da li je potraivanje za date pozajmice vlasniku fir-me mogue kompenzirati sa obavezom koju firma ima prema vlasniku na ime isplate dobiti, odnosno da li za takvo postupanje postoje bilo kakve zakonske, rauno-vodstvene ili porezne posljedice?

Primjer: Iz blagajne su vrene pozajmice vlasni-ku drutva u vie navrata na osnovu ugovora. Na njih se obraunavala vaea (trina) kamata. Dugovanja vlasnika po osnovu primljenih pozajmica se planiraju kompenzirati sa dijelom ostvarene dobiti koja se plani-ra isplatiti vlasniku u martu ove godine.

U ovom primjeru ne postoje nikakve zakonske niti raunovodstvene prepreke da se potraivanja koja drutvo ima od vlasnika po osnovu ranije datih po-zajmica (sa ugovorenom kamatom) kompenziraju sa isplatom dobiti. U ovom sluaju treba samo zadovoljiti odreene formalno-pravne uslove koji ukljuuju do-noenje odluke o raspodjeli neto dobiti od drutva. Po osnovu te odluke knjiit e se na kontu 461 - Obaveza prema vlasniku za isplatu dividende, zaduenjem kon-ta 340 - Nerasporeena neto dobit iz ranijih godina. Tek potom ugovorom o kompenzaciji se moe izvriti prebijanje meusobnih potraivanja i obaveza izme-u drutva i vlasnika. Pri tome, u ovom sluaju nema nikakvih poreznih posljedica.

Pozajmice od inolica i porez po odbitku

Ukoliko je pozajmica uzeta od stranog pravnog lica, te se po njoj plaa ugovorena kamata, takva kamata koja se isplauje nerezidentu - pravnom licu podlijee porezu po odbitku po propisima o porezu na dobit. (Kada se radi o isplati na ime kamate nerezidentu - fi-zikom licu, ve ranije je napomenuto da takva isplata podlijee porezu na dohodak, koji je tada, takoe, po-rez po odbitku.)

porezi


Dakle, prilikom plaanja kamate zajmodavcu inostranom pravnom licu, utvreni iznos kamate se umanjuje za obraunati porez po odbitku (10%), a pri-maocu se isplati iznos umanjen za porez. Ukoliko ispla-tilac plati porez po odbitku na svoj teret (a zajmodavcu plati ukupan iznos obraunate kamate, bez umanjenja za porez), isplatilac je duan da primijeni stopu 11,11%, uz napomenu da mu se tako plaen porez po odbitku (na vlastiti teret) tretira kao porezno nepriznat rashod u njegovom poreznom bilansu.

Pri tome je potrebno voditi rauna i o tome da se, uko-liko je meudravnim ugovorom o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja propisan drugaiji porezni tretman ka-mata, primarno primjenjuju odredbe tog ugovora.

U svakom sluaju, bez obzira na to da li se porez po odbitku treba obustaviti i uplatiti (bilo po punoj ili umanjenoj poreznoj stopi) ili je kamata, eventualno (zbog primjene sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja), osloboena poreza, isplatilac kamate je duan Poreznoj upravi podnijeti obrazac P-OD - Prija-va/potvrda o obraunatom i plaenom porezu po od-bitku ili primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U sluaju kada poreza nema ili se pri-mjenjuje nia porezna stopa (zbog primjene meudr-avnog ugovora), kao dokaze Poreznoj upravi isplatilac kamate je duan, uz P-OD obrazac, priloiti i potvrdu o rezidentnosti i izjavu da je krajnji korisnik isplaenog prihoda na ime kamate koju mu dostavi inofirma - za-jmodavac.

Pozajmice u smislu propisa o deviznom poslovanju

Ukoliko se u ulozi zajmodavca ili zajmoprimca nae strano pravno ili fiziko lice, u tom sluaju i po osnovu takvog ugovora o pozajmici, rezidentno pravno lice ima i odreene obaveze u smislu Zakona o deviznom poslo-vanju i prateih propisa.

Prema Zakonu o deviznom poslovanju, zajmovi se definiu kao poslovi izmeu rezidenta i nerezidenta kojima rezident uzima od nerezidenta ili daje nerezi-dentu zajam, u skladu sa odredbama Zakona o devi-znom poslovanju i Zakona o obligacionim odnosima.

Kreditiranje od nerezidenta i kreditiranje nerezi-denta - pravnog ili fizikog lica generalno je dozvo-ljeno. Postavljena su odreena ogranienja, odnosno uslovi:- prvi je da nerezidenti (pravna i fizika lica) mogu

domaim pravnim licima odobravati zajmove samo u stranim sredstvima plaanja;

- drugo, nerezidenti ne mogu davati pozajmice rezi-dentima u gotovom stranom novcu, nego samo pre-ko rauna u poslovnoj banci;

- trei uslov, odnosno trea obaveza koju reziden-tna pravna lica imaju jeste obaveza da izvjetava-ju Ministarstvo finansija o kreditnim poslovima sa nerezidentima (kako pravnim tako i fizikim licima).

Detalji u vezi sa izvjetavanjem o kreditnim po-slovima sa nerezidentima (kojima se smatraju i zajmovi izmeu rezidenata i nerezidenta u deviza-ma) propisani su Pravilnikom o nainu, rokovima i obrascima izvjetavanja o kreditnim poslovima sa inostranstvom (Slubene novine Federacije BiH, broj 79/10). U skladu s tim Pravilnikom, obveznici izvjetavanja o kreditnim poslovima koje zakljue u svojstvu dunika ili povjerioca u poslovima sa ino-stranstvom duni su FMF-u dostavljati izvjetaje na sljedeim obrascima: Prijava kreditnog posla (obrazac P-KP), u roku od

15 dana od dana zakljuenja ugovora, Pregled koritenja kredita, otplate glavnice i plaa-

nja kamate (obrazac I-KP), u roku od sedam radnih dana po zavretku izvjetajnog mjeseca.

porezi


Poetak godine je vrijeme kada se podvlai crta u vezi sa poslovanjem privrednih i drugih subje-kata u prethodnoj godini. U tom sklopu aktuelan je i konani obraun posebnih naknada i lana-rina za proteklu godinu. Oekivanja da e se u protekloj godini uspostaviti vei stepen usklaeno-sti izmeu ekonomske snage firmi i obaveza za naknade i lanarine propisivanjem adekvatnijih osnovica njihovog utvrivanja, uglavnom, se nisu ostvarila. I dalje su osnovice za izraunavanje visine naknada i lanarina ostale ukupan prihod ( koji garantuje siguran izvor prihoda njihovih korisnika bez obzira na konani finansijski rezultat obveznika), plae ( kao neto prihvatljiviji kriterij), vrijednost uvoza ( kao dosta objektivan kriterij za utvrivanje naknade Vanjskotrgovin-skoj komori BiH koju plaaju uvoznici) i ostvarena dobit ( kao najpoteniji osnov kod naknade za ume kod Zeniko-dobojskog kantona).

U ovom pogledu najavljuje se ozbiljan zaokret u 2014. godini. U cilju smanjenja parafiskalnih optereenja nagovjetava se izmjena propisa kojim su uspostavljena parafiskalna davanja, sa znaajnim efektom na popravljanje finansijskog poloaja obveznika ovih davanja.

U osvrtu na obaveze po osnovu posebnih naknada i lanarina u 2013. godini opredijelili smo se na njihovo grupisanje po kriteriju osnovice na koju se obraunavaju. Novina je da su, kad su u pitanju naknade za ume, u veini kantona u primjeni bili kantonalni propisi umjesto ukinu-tog federalnog propisa i neto drugaiji nain obrauna naknade Vanjskotrgovinskoj komori po osnovu uvoza. Mogunost povrata naknade za ume koja je uplaivana od nekih obveznika, a za koju je prestala obaveza plaanja zbog prestanka vanosti federalnog propisa, kao i dilema oko obveznika plaanja lanarine Vanjskotrgovinskoj komori za tzv. ostale lanove Komore, bili su u centru panje privrednih i drugih subjekata u 2013. godini.

Pravilnik o obliku i sadraju obrasca za uplatu la-narine turistikim zajednicama (Sl. novine FBiH, broj 50/03).

Uredbom o lanarinama u turistikim zajednica-ma propisano je da su obveznici plaanja lanarine sva pravna lica i njihovi dijelovi, kao i fizika lica - sa-mostalni preduzetnici koji posluju na osnovu rjeenja nadlenog organa, ukoliko su po klasifikaciji djelatno-sti razvrstani u jednu od ifara djelatnosti propisanih Uredbom (vidi tabelu 1):

Naknade i lanarine u 2013. i 2014. godini i najava promjenaMomirStefanovi

NAKNADE I LANARINE KOJIMA JE OSNOVICA UKUPAN PRIHOD

lanarine turistikim zajednicama

Obraun i plaanje lanarina turistikim zajednica-ma reguliu sljedei propisi: Zakon o turistikim zajednicama i promicanju tu-

rizma u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH, br. 19/96 i 28/03),

Uredba o lanarinama u turistikim zajednicama (Sl. novine FBiH, br. 18/09 i 2/12),

Pravilnik o proglaenju i razvrstavanju turistikih mjesta u razrede (Sl. novine FBiH, broj 50/03),

porezi


Tabela 1: Djelatnosti koje podlijeu obavezi plaanja lanarine TZ

ifra Naziv djelatnosti45 Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i

motociklima i popravak motornih vozila i motocikala

46 Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima

47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima

49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport

50 Vodeni prijevoz

51 Zrani prijevoz

52 Skladitenje i pomone djelatnosti u prijevozu

53 Potanske i kurirske djelatnosti

55 Smjetaj

56 Djelatnosti pripreme i usluivanja hrane i pia

58 Izdavake djelatnosti

59 Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvunih zapisa i izdavanja muzikih zapisa

60 Emitiranje programa

61 Telekomunikacije

62 Raunarsko programiranje, savjetovanje i djelatnosti u vezi s njima

63 Informacijske i uslune djelatnosti

64 Finansijske uslune djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova

65.12 Ostalo osiguranje

66.12 Djelatnosti posredovanja u poslovanju vrijednosnim papirima i robnim ugovorima (mjenjanice)

68 Poslovanje nekretninama

69 Pravne i raunovodstvene djelatnosti

70 Upravljake djelatnosti; savjetovanje u vezi sa upravljanjem

71 Arhitektonske i inenjerske djelatnosti i s njima povezano tehniko savjetovanje

73 Promocija (reklama i propaganda) i istraivanje trita

74 Ostale strune, naune i tehnike djelatnosti

77 Djelatnost iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing)

79 Putnike agencije, organizatori putovanja, turoperatori i ostale rezervacijske usluge, te djelatnosti u vezi s njima

80 Zatitne i istrane djelatnosti

81 Usluge u vezi sa upravljanjem i odravanjem zgrade, te djelatnosti ureenja i odravanja zelenih povrina

82 Kancelarijske, administrativne i pomone djelatnosti, te ostale poslovne pomone djelatnosti

91.03 Rad historijskih mjesta i graevina, te slinih znamenitosti za posjetioce

92 Djelatnosti kockanja i klaenja

93 Sportske, zabavne i rekreacijske djelatnosti (izuzev 93.12 - djelatnost sportskih klubova)

95 Popravak raunara i predmeta za linu upotrebu i domainstvo

96 Ostale line uslune djelatnosti (izuzev 96.03 - Pogrebne i srodne djelatnosti)

Osnovni kriteriji koji opredjeljuju visinu lanarine koju su duni da plaaju obveznici pravna i fizika lica (samostalni preduzetnici) su:

- razred turistikog mjesta gdje je sjedite ili poslovna jedinica pravnog, odnosno fizikog lica - obrtnika,

- pripadnost pravnom ili fizikom licu i- visina stope utvrena Uredbom.

Prema jo uvijek vaeem Pravilniku, turistika mjesta su razvrstana u etiri razreda ( A, B, C i D).

Osnovicu za obraun lanarine predstavlja ukupan prihod.

Ukupan prihod koji slui kao osnovica za obraun lanarine kod pravnog lica ine svi prihodi iskazani u bilansu uspjeha ostvareni u djelatnostima za koje je propisana obaveza plaanja lanarine.

Kod fizikih lica, pod ukupnim prihodom koji slui kao osnovica za obraun lanarine, podrazumijeva se prihod iskazan u Knjizi prihoda i rashoda ostvaren u djelatnostima za koje je propisana obaveza plaanja lanarine.

U sluaju da pravno lice obavlja vie djelatnosti na kojim se zasniva obaveza plaanja lanarine, lanarina se plaa primjenom propisane stope na ukupan prihod djelatnosti koja se obavlja u veem obimu u odnosu na ostale djelatnosti.

Za poslovne jedinice osnovica se utvruje po-jedinano za svaku poslovnu jedinicu izvan sjedita pravnog lica.

Pri obraunu lanarine kod pravnog lica koje ima poslovne jedinice, osnovica za obraun se utvruje tako da se ukupan prihod pravnog lica umanjuje za ukupan prihod ostvaren u poslovnim jedinicama.

Zavisno od kategorije (razreda) turistikog mjesta, Uredbom su utvrene sljedee stope za obraun la-narine:

Turistikomjesto

StopaPravna lica Fizika lica

A 0,050 0,025

B 0,045 0,020

C 0,040 0,015

D 0,035 0,010

Prema odredbama Pravilnika o obliku i sadraju obrasca za uplatu lanarine turistikim zajednicama i same Uredbe, pravna i fizika lica su duna plaati akontaciju lanarine turistikim zajednicama najkas-nije do petog dana tekueg mjeseca za prethodni mje-sec, odnosno tromjeseje. Period plaanja lanarine diferenciran je zavisno od iznosa godinje lanarine, tako da: - ukoliko godinja lanarina prelazi iznos od 200 KM

(utvren prema visini obraunate lanarine za pret-hodnu godinu), akontacija lanarine uplauje se mjeseno (dakle, najkasnije do petog dana tekueg mjeseca za prethodni mjesec);

- ukoliko godinja lanarina iznosi manje od 200 KM,

porezi


ona se plaa tromjeseno (tj. najkasnije u roku od pet dana po isteku svakog tromjeseja).

Konaan obraun i uplatu lanarine pravna i fizika lica duna su izvriti u roku od 15 dana po izvrenoj predaji zavrnih rauna, odnosno konanog obrauna.

Za kontrolu nad naplatom i raspodjelom lanarine, po izmijenjenom Zakonu o Poreznoj upravi FBiH, nad-lena je Porezna uprava. Meutim, vaeom Uredbom propisano je da nadzor nad naplatom i raspodjelom lanarine od pravnih i fizikih lica obavljaju Federal-na uprava za inspekcijske poslove i kantonalni organ uprave za inspekcijske poslove. Oigledno je da Uredba u tom dijelu nije usklaena sa izmjenama Zakona o Po-reznoj upravi FBiH, to bi bilo nuno to prije uiniti. Do tada bi trebalo primjenjivati Uredbu na taj nain to AFIP, odnosno FIP primljene obrasce od obveznika treba da proslijeuju organima Federalne uprave za in-spekcijske poslove. Ovo tim prije to su u praksi i ranije i sada kontrolu zajedniki vrili Porezna uprava FBiH i Federalna uprava za inspekcijske poslove.

Pravno lice i njegova poslovna jedinica plaanje la-narine vre u kantonu u kome imaju sjedite, a ozna-ka vrste prihoda za lanarine turistikih zajednica je 722592.

Usmjeravanje lanarine turistikim zajednicama vri se uplatom dva odvojena platna naloga:- 80% na raun turistike zajednice kantona, - 20% na raun Turistike zajednice Federacije BiH.

Trokovi naplate banke (provizija) padaju na teret turistikih zajednica.

Odreenu zabunu u pogledu oznake opine u po-lju 14 uplatnog naloga stvorila je izmjena Pravilnika o nainu uplate javnih prihoda kojom je propisano da se za neporezne naplate koje pripadaju Federaciji BiH umjesto oznake opine sjedita pravnog lica unosi oznaka opine sjedita Federalnog ministarstva finan-sija (077). Federalno ministarstvo finansija je naknad-no zauzelo stav da se zbog prisutne nejasnoe i dalje moe nastaviti unoenje dosadanje oznake, a da e se izmjenama Pravilnika to preciznije regulisati.

Rauni turistikih zajednica, na koje treba vri-ti uplatu lanarine turistikim zajednicama, utvreni su Pravilnikom o uplati javnih prihoda budeta i va-nbudetskih fondova na teritoriji Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br. 35/13 do 93/13).

Obveznici plaanja lanarine turistikoj zajednici duni da u rokovima propisanim za predaju periodi-nog obrauna i zavrnog rauna predaju obraun lana-rine turistikim zajednicama na obrascu TZ.

Uredbom je propisano da e se novanom kaznom od 700 do 7.000 KM kazniti za prekraj pravno lice, od-nosno od 200 do 2.000 KM odgovorno lice u pravnom licu ukoliko u propisanom roku ne uplati lanarinu.

Kazna po istom osnovu za samostalnog poduzetnika iznosi od 100 do 1.000 KM.

Naplata lanarine turistikim zajednicama zastari-jeva za pet godina po isteku godine u kojoj je nastala obaveza plaanja lanarine.

Naknada za koritenje ope korisnih funkcija ume

Obaveza plaanja ove naknade uvedena je polovi-nom 2002. godine, donoenjem Zakona o umama (Sl. novine FBiH, br. 20/02, 29/03 i 37/04). Meutim, ovaj zakon kao temeljni propis koji tretira problema-tiku uma faktiki se ne primjenjuje ve tri godine, jer ga je osporio Ustavni sud Federacije BiH. Problem se pokuao rijeiti donoenjem Uredbe o umama (Sl. novine FBiH, br. 83/09, 26/10 i 38/10), koja je pogo-tovo bila neustavna, ali je Ustavni sud drao u ivotu utvrivanjem roka do koga mora biti zamijenjena zako-nom. Kako to nije uinjeno u postavljenim rokovima, Ustavni sud je donio Presudu broj: U-28/10, od 23. 03. 2011. godine (objavljena u Sl. novinama FBiH, broj 34/11, od 06. 06. 2011.), kojom je odluio da se osporena Uredba moe primjenjivati do zakonskog regulisanja ove materije, a najkasnije est mjeseci od dana objave presude u Slubenim novinama Federa-cije BiH, a to je do 06. 12. 2011. godine. Kako do tog datuma nije donesen novi Zakona o umama, nastala je situacija da nije bilo pravnog osnova za plaanje nakna-de poslije navedenog datuma.

U takvoj situaciji kantoni su se opredijelili za do-noenje svojih, kantonalnih zakona o umama, kao privremeno rjeenje. Dosad su ove zakone donijeli svi kantoni, izuzev Hercegovako-neretvanskog kantona/upanije, Srednjobosanskog kantona/upanije i Her-cegbosanske upanije (Kanton 10).

U tabeli 2 su navedeni osnovni parametri za obra-un naknade za ope korisne funkcije po kantonima/upanijama.

Iz tabele 2 se vidi da u osnovnim rjeenjima ima do-sta slinosti, ali i razlika izmeu pojedinih kantona/u-panija. Zajedniko je da su obveznici plaanja naknade pravna lica, da su od plaanja izuzete iste grupe prav-nih lica, da je osnovica za obraun, izuzev kod jednog kantona, ista (ukupan prihod). Razlike se odnose na visinu stopa za obraun naknade i na status obrtnika u pogledu obaveze plaanja naknade.

U nekim kantonima (USK, TK i ZH) doneseni su i podzakonski akti za primjenu kantonalnog zakona o umama, dok se u drugim ti akti tek trebaju donijeti. To opredjeljuje i nain izvjetavanja kontrolnih organa o uplaenoj naknadi. Kod kantona koji imaju proved-bene akte izvjetavanje je formalizovano u smislu da je propisan izgled obrasca.

porezi


Plaanje ove naknade se, u pravilu, vri tromjeseno i po zavrnom godinjem raunovodstvenom izvjetaju.

Naknada se uplauje na raune javnih prihoda kan-tona/upanije propisane Pravilnikom o nainu uplate javnih prihoda, sa oznakom vrste prihoda 722471.

Kontrolu obrauna i uplate naknade vre umarski inspektori i Porezna uprava.

Rok zastare je uobiajeno propisan za javne prihode od pet godina, izuzev u Kantonu Sarajevo gdje je rok zastare 10 godina.

NAKNADE KOJIMA SU OSNOVICA PLAE I DRUGA LINA PRIMANJA

U ovu grupu naknada spadaju opa vodna nakna-da i posebna naknada za zatitu od prirodnih i drugih nesrea. Prelazak na sistem poreza na dohodak namet-nuo je obavezu prilagoavanja propisa o ovim nakna-dama propisima o porezu na dohodak. Kod naknada za zatitu od nesrea usklaivanje propisa izvreno je jo krajem 2008. godine, a kod ope vodne naknade tek u 2009. godini. Takoe je uvoenje novih kategorija primanja u propisima o porezu na dohodak (kao npr. koristi zaposlenika) otvorilo pitanje korelacije izmeu ovih primanja i plaanja ope vodne naknade i naknade za zatitu od nesrea.

Tabela 2: Obraun naknade za ume po kantonima/upanijama

Kanton/upanija

Propisi primjena Obveznici

Stopai osnovica

Unsko-sanski kanton Zakon o umama, Slubeni glasnik USK, broj 22/12, od 18. 08. 2012.

Pravna lica (izuzev javnih institucija, humanitarnih organizacija, udruenja i fondacija) i obrtnici

0,07% na ukupan prihod ostvaren na podruju Kantona

Posavska upanija Zakon o umama, Narodne novine P, broj 9/13, od od 28. 11. 2013.

Pravna lica (izuzev javnih institucija, humanitarnih organizacija, udruenja i fondacija) i dijelovi pravnih lica firmi izvan kantona

0,015% na ukupan prihod

Tuzlanski kanton Zakon o umama, Slubene novine TK, broj 9/12, od 11. 08. 2012.

Pravna lica (izuzev javnih institucija, humanitarnih organizacija, udruenja i fondacija) i dijelovi pravnih lica firmi izvan kantona

0,05% na ostvareni ukupan prihod obveznika

Zeniko-dobojski kanton

Zakon o umama, Slubene novine ZDK, broj 8/13

Pravna lica (izuzev onih koja zapoljavaju vie od 50% invalidnih lica, javnih institucija, humanitarnih organizacija, udruenja i fondacija) i dijelovi pravnih lica firmi izvan kantona

0,07% od ostvarene godinje dobiti

Bosansko-podrinjski kanton

Zakon o umama, Slubene novine BPK, broj 4/13, od 14. 03. 2013.

Pravna lica (izuzev javnih institucija, humanitarnih organizacija, udruenja i fondacija), dijelovi firmi izvan kantona i obrtnici

0,05% na ostvareni ukupan prihod obveznika

Zapadno-hercegovaka upanija

Zakon o umama, Narodne novine ZH, broj 8/13, od 08. 05. 2013.

Pravna lica (izuzev javnih institucija, humanitarnih organizacija, udruenja i fondacije) i dijelovi firmi izvan upanije

0,07% na ukupno ostvareni prihod obveznika

Kanton Sarajevo Zakon o umama, Slubene novine KS, broj 5/13, od 15. 02. 2013.

Pravna lica (izuzev javnih institucija, humanitarnih organizacija, udruenja i fondacija) i dijelovi firmi izvan kantona

0,07% od ukupno ostvarenog prihoda obveznika

Opa vodna naknada

Opa vodna naknada generalno je regulisana Zako-nom o vodama (Sl novine FBiH, broj 70/06), dok je konkretizacija odredbi tog Zakona izvrena Pravilni-kom o nainu obraunavanja, postupku i rokovima za obraunavanje i plaanje i kontroli izmirivanja obaveza po osnovu ope vodne naknade i posebnih vodnih na-knada (Sl novine FBiH, br. 92/07, 46/09 i 79/11).

Obveznikom plaanja ope vodne naknade smatra se fiziko i pravno lice registrovano za obavljanje dje-latnosti na osnovu rjeenja izdatog od nadlenog or-gana. Praktino, to znai da su obveznici plaanja ove naknade sva pravna lica koja se registruju kod suda, pravna i druga lica koja se registruju kod nadlenih mi-nistarstava (udruenja, fondacije, strana predstavni-tva), kao i fizika lica - samostalni poduzetnici (obrt-nici) koja rjeenja za obavljanje djelatnosti dobijaju od nadlenih opinskih organa, ali samo za one koji su zaposleni u obrtu (a ne i za vlasnika obrta).

Izuzetno, prema lanu 169. Zakona o vodama, organi uprave nisu obveznici obraunavanja i plaanja ope vod-ne naknade, s obzirom na to da se oni ne registruju kod suda ili bilo kog drugog organa za obavljanje djelatnosti.

Takoe, obveznici plaanja ope vodne naknade nisu ni samostalni poduzetnici (vlasnici obrta i drugih samostalnih djelatnosti), jer oni nemaju plau u klasi-

porezi


nom smislu to je potvreno i zvaninim stavom Fede-ralnog ministarstva finansija. Drugim rijeima, vlasnici samostalnih djelatnosti obraunavaju i plaaju opu vodnu naknadu samo na plae svojih uposlenika, kao i na druge isplate treim fizikim licima koje podlijeu obavezi obraunavanja i plaanja ove naknade.

Osnovicu za obrauna ope vodne naknade predstav-lja neto plaa zaposlenika u radnom odnosu na neodre-eno i odreeno vrijeme, odnosno bruto plaa umanje-na za doprinose i poreze na plau. Pored plae, osnovicu za obraun i plaanje ope vodne naknade predstavljaju i neto primanja po osnovu obavljanja drugih samostal-nih djelatnosti i povremenog samostalnog rada.

Rekapitulirano, obveznici obraunavanja i plaanja ope vodne naknade su svi isplatioci plaa (izuzev orga-na uprave) i isplatioci svih drugih linih primanja koja imaju tretman dohotka od obavljanja tzv. drugih sa-mostalnih djelatnosti i povremenog samostalnog rada (osim kada isplatu tih primanja vre organi uprave).

Iako isplate odreenih naknada (topli obrok, regres za godinji odmor, otpremnina, prevoz na posao i sa posla, razne pomoi) iznad propisanog neoporezivog iznosa i tzv. koristi, po propisima o porezu na dohodak, imaju karakter plae i podlijeu plaanju svih obaveza kao i plaa, po miljenju Federalnog ministarstva fi-nansija, istina jo uvijek nezvaninom, na takve isplate ne bi trebalo da se plaa opa vodna naknada.

Radi preciziranja koje vrste isplata nakon izmjena Pravilnika podlijeu obavezi obraunavanja i plaanja ope vodne naknade, navodimo da se pod drugim sa-mostalnim djelatnostima, u smislu propisa o porezu na dohodak, smatraju:- djelatnost lanova predstavnikih organa vlasti

(koji nemaju status profesionalnih zastupnika),- djelatnost lanova skuptina i nadzornih odbora

privrednih drutava i upravnih odbora,- steajni upravnici i- sudije porotnici koji nemaju svojstvo zaposlenih u

sudu.

Pod povremenim samostalnim djelatnostima smatraju se povremene djelatnosti naunika, umjetni-ka, strunjaka, novinara, sudskih vjetaka, trgovakih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samo-stalnu ili nesamostalnu djelatnost. Naknade (primanja) po osnovu obavljanja ovih djelatnosti su, u principu, pokrivene ugovorima o djelu, odnosno ugovorima o au-torskom djelu.

Osnovicu za obraun ope vodne naknade predstav-ljaju neto plaa, odnosno iznos plae i drugih primanja isplaen na ruke. Kad su u pitanju naknade po ugo-voru o djelu i autorski honorari, osnovicu za obraun ope vodne naknade predstavlja neto isplata uveana

Sudbina izvrenih uplata na ime naknada za ume za period za koji ta obaveza nije postojala

Zbog nastale konfuzije u propisima koji su regulisali problematiku plaanja naknade za opekorisne funk-cije uma, jedan broj obveznika je nastavio da plaa naknadu i u 2012. godine, iako za to, zbog stavljanja van snage Uredbe o umama od Ustavnog suda, nije postojala formalna obaveza. Nakon donoenja kantonalnih zakona, nastala je obaveza plaanja kantonalne naknade (kod dva kantona ve u 2012. godini, a kod ostalih u toku 2013. godine). U vezi s tim, da li obveznici koji su izvrili uplatu naknade po ranijoj federalnoj Ured-bi mogu traiti povrat uplaenih sredstava, odnosno da li se (imajui u vidu da je 80% naknade po federalnoj Uredbi pripadalo kantonima) moe izvriti prebijanje potraivanja po osnovu vie plaene naknade po fede-ralnoj Uredbi i obaveze na naknadu po kantonalnim zakonima, kao i kom organu bi se trebali obratiti za to?

S pravne take gledita, odgovor na oba pitanja je potvrdan. U oba sluaja, pravni i drugi subjekti koji su za 2012. godinu plaali naknadu po federalnoj Uredbi trebali bi se obratiti Federalnom ministarstvu finansija (za dio naknade koji je usmjeravan u Budet Federacije) i federalnim ministarstvima finansija kantona/upa-nija, odnosno kantonalnim upravama za ume (za dio sredstava koji je usmjeravan na raune kantonalnih/upanijskih budeta) radi regulisanja pitanja povrata sredstava, odnosno poravnanja potraivanja i obaveza.

No, u praksi je u vezi sa ovim nastavljena trakavica. Poznat nam je sluaj jednog obveznika kome je kantonalni organ kome se obratio za povrat plaene naknade u 2012. godini osporio utemeljenost zahtjeva za povrat zbog neizmirene obaveze plaanja naknade po kantonalnom zakonu jo iz 2002. godine. ta je sa paralelizmom propisa, odnosno da li je pravno mogue da naknada s istim nazivom, istom namjenom i istom stopom egzistira istovremeno i u federalnom i u kantonalnom propisu?

Imajui u vidu opu konfuziju u vezi sa regulativom naknade za ume i zavrzlame oko prava na povrat ranije uplaene naknade, izvjesno je da e zbog toga biti pokretani upravni postupci, pa i upravni sporovi.

Obaveze koje su zaostale za 2011. i ranije godine (i koje nisu zastarjele, a rok zastare je pet godina) po federalnim propisima obveznici su duni izmiriti u skladu sa tim propisima, uz obavezu plaanja zatezne ka-mate zbog zakanjenja u izmirivanju obaveze po osnovu naknada za opekorisne funkcije uma.

porezi


za priznate trokove (20%, odnosno 30%), to jest, tako-e, iznos ukupne isplate na ruke.

Opu vodnu naknadu, po stopi od 0,5%, obraunava i uplauje poslodavac - isplatilac plae, odnosno ispla-tilac naknade za obavljanje druge samostalne djelatno-sti, tj. povremenog samostalnog rada, na svoj teret. Da-kle, ova obaveza tereti trokove isplatioca, tj. ona NE umanjuje primanja tog fizikog lica.

Imajui u vidu da je obveznik plaanja poslodavac, odnosno isplatilac, obavezi plaanja naknade podlijeu i isplate koje se vre fizikim licima - nerezidentima Federacije BiH. Ukoliko se radi o plaama i drugim primanjima koje nerezidentni isplatioci vre domaim fizikim licima, ova naknada se ne plaa, jer nereziden-tni isplatioci, inae, nisu obveznici plaanja na teret poslodavca.

Napominjemo da se iznos ope vodne naknade NE unosi u specifikaciju plaa ili drugih primanja.

Uplata obraunate ope vodne naknade se vri za-jedno sa isplatom plae, odnosno isplatom druge na-knade koja podlijee ovoj obavezi. Uplata se vri na depozitne raune javnih prihoda kantonalnih budeta i oznakom vrste prihoda 722529, prema sjeditu obve-znika, a kod pravnog lica koje ima podrunicu prema kantonu sjedita podrunice. Kad se radi o fizikom licu uplata se vri prema mjestu obavljanja njegove djelatnosti.

U vezi sa obraunatom i uplaenom opom vodnom naknadom, kao i posebnim vodnim naknadama sastav-lja se zbirni polugodinji i godinji izvjetaj na obrascu OVN, koji se uz polugodinji i godinji obraun do-stavljaju nadlenim agencijama za prijem raunovod-stvenih iskaza. Nadlene agencije dune su primljene obrasce OVN u roku od 60 dana proslijediti nadlenoj agenciji za vode.

Prema Zakonu o vodama, vodne naknade, u pogledu roka zastare i sankcija zbog neplaanja, odnosno nebla-govremenog plaanja, imaju karakter javnih prihoda. To znai da je rok zastare za ovu vrstu naknade pet go-dina, a kamata za neblagovremene uplate obraunava se i plaa u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate za javne prihode (0,04% za svaki dan zakanje-nja). Kontrolu izmirenja obaveza vre Porezna uprava FBiH, nadlena vodna inspekcija i nadlena agencija za vode.

Posebna naknada za zatitu od prirodnih i drugih nesrea

Obaveza plaanja ove posebne naknade uvedena je Zakonom o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih do-bara od prirodnih i drugih nesrea (Sl. novine FBiH, br. 39/03, 22/06 i 43/10). Svi momenti bitni za obra-un i plaanje ove naknade (obveznici na plaanje, nain plaanja i usmjeravanja naknade i dr) blie su

regulisani Uputstvom o nainu obraunavanja i uplati posebne naknade za zatitu od prirodnih i drugih ne-srea (Sl. novine FBiH, broj 81/08), koje se primje-njuje od poetka 2009. godine.

Navedenim uputstvom je regulisano da se naknada za nesree, po stopi od 0,5%, plaa na:1. zbirni iznos neto plaa svih zaposlenika, u kom slu-

aju naknadu obraunava i plaa poslodavac, isto-vremeno sa isplatom neto plae;

2. zbirni iznos isplaenih neto primanja od druge sa-mostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada, u kom sluaju naknadu obraunava i plaa isplatilac tih primanja.

Naglaavamo da obveznik plaanja naknade za za-titu od nesrea, prema stavu Federalnog ministarstva finansija, nije poslodavac koji ima status nerezidenta Federacije BiH.

Prema slubenom tumaenju Federalnog ministar-stva finansija, osnovica za obraun ove naknade je neto-neto isplaeni iznos, odnosno iznos plae i dru-gih primanja isplaen na ruke.

ta se smatra drugim samostalnim djelatnostima, odnosno povremenim samostalnim djelatnostima u smislu propisa o porezu na dohodak navedeno je u di-jelu u kome je tretirana opa vodna naknada.

Dakle, obavezi obraunavanja i plaanja naknade za nesree, pored plaa, podlijeu i sve isplate izvan rad-nog odnosa koje podlijeu i obavezi plaanja poreza na dohodak.

Kad su u pitanju tzv. koristi po propisima o porezu na dohodak, kao i isplata naknada iznad porezno dopu-stivih iznosa, vrijedi isto to je reeno kod ope vodne naknade, tj. da se, shodno nezvaninom stavu Federal-nog ministarstva finansija, na ove isplate ne bi trebala plaati posebna naknada za nesree.

Posebna naknada za zatitu od prirodnih i drugih nesrea uplauje se na raune kantonalnih budeta, sa sljedeim oznakama vrste prihoda: posebna naknada za zatitu od prirodnih i drugih

nesrea gdje je osnovica zbirni iznos neto plaa - oznaka vrste prihoda 722581;

posebna naknada za zatitu od prirodnih i drugih nesrea gdje je osnovica zbirni iznos neto primanja po osnovu druge samostalne djelatnosti i povre-menog samostalnog rada - oznaka vrste prihoda 722582.

Za zaostale obaveze (obaveze nastale do 31. 12. 2008. godine) upisuju se stare oznake vrste prihoda: poseban porez za zatitu od prirodnih i drugih ne-

srea na plau: 719114; poseban porez za zatitu od prirodnih i drugih ne-

srea po osnovu ugovora o djelu i privremenih i povremenih poslova: 719115.

porezi


U nalogu za plaanje upisuje se oznaka opine sje-dita obveznika (firme, odnosno isplatioca), a kad se radi o fizikom licu (samostalnom preduzetniku) pre-ma mjestu obavljanja djelatnosti.

Plaanje ove naknade se vri prilikom isplate plae, odnosno drugog primanja. Meutim, poto se ne radi o porezu na plau (kao sastavnom elementu plae), iznos ove naknade se ne unosi u specifikaciju uz plau.

Sankcije za neblagovremeno plaanje naknade utvr-ene su analogno kao za direktne poreze, tj. za svaki dan zakanjenja plaa se zatezna kamata po stopi od 0,04%, s tim to nadzor u pogledu obaveze plaanja vri organizaciona jedinica Porezne uprave na ijem se po-druju nalazi sjedite isplatioca.

Poslodavci - pravna lica su obavezni da obraun po-sebne naknade izvre na propisanom obrascu ZS i da taj obrazac predaju agencijama AFIP, odnosno FIP, za-jedno sa obaveznim raunovodstvenim iskazima.

Fizika lica registrovana za obavljanje (samostal-ne) djelatnosti, obraun naknade, takoe, predaju na obrascu ZS, s tim da ona taj obrazac, iako to u novom uputstvu nije izriito naglaeno, predaju nadlenoj is-postavi Porezne uprave FBiH, prilikom podnoenja go-dinje porezne prijave.

NAKNADE I LANARINE SA KOMBINOVANIM OSNOVICAMA

U ovu grupu svrstane su posebne vodne naknade i lanarine komorama.

Posebne vodne naknade

U kategoriju posebnih vodnih naknada spadaju:1. naknada za koritenje povrinskih i podzemnih voda,2. naknada za koritenje vode za proizvodnju elektri-

ne energije u hidroelektranama,3. naknada za zatitu voda,4. naknada za vaenje materijala iz vodotoka i5. naknada za zatitu od poplava.

U regulativi kojom se tretiraju posebne naknade nije bilo promjena. S obzirom na to da se radi o speci-finim naknadama koje se odnose na relativno manji broj obveznika, vie detalja o njima bie dato u ma-terijalu za predstojei seminar pod nazivom Godinji obraun za 2013. godinu.

lanarine komorama

Od poetka 2004. godine, kod privrednih komora uveden je princip dobrovoljnosti lanstva, to se di-rektno odraava i na obaveze plaanja lanarine. Me-

utim, princip dobrovoljnosti lanstva nije uspostav-ljen kod Vanjskotrgovinske komore BiH.

a) lanarina (naknada) Vanjskotrgovinskoj komori BiH

lanarinu, odnosno naknadu Vanjskotrgovinskoj komori BiH reguliu:- Zakon o vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Herce-

govine (Sl. glasnik BiH, br. 30/01 i 72/13),- Odluka o lanarini Vanjskotrgovinskoj komori Bo-

sne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH, broj 15/13).

Navedenim zakonom je propisano da su lanovi ko-more preduzea, banke, osiguravajua drutva i dru-ga pravna lica registrovana za obavljanje poslova sa inostranstvom na prostoru BiH, automatski na osno-vu lanstva u privrednim komorama konstituisanim na osnovu zakona Federacije BiH, Republike Srpske i Brko Distrikta BiH. Navedeni obveznici su, prema Zakonu, obavezni da plaaju pravinu lanarinu, koja se utvruje godinje, a samjerava se veliini, profita-bilnosti djelatnosti i iznosu kapitala kojim raspolau lanovi.

Ogranienje visine lanarine uvedeno izmjenama Zakona u ovoj godini, kao i izmijenjeni koncept utvr-ivanja lanarine za 2013. godinu pokazuju da se, u odreenoj mjeri, poelo voditi rauna o principima koji treba da budu prisutni prilikom odmjeravanja visine lanarine, a da li je to dovoljno, ocijenie sami lanovi uporedbom sa onim to dobijaju zauzvrat?

Za obveznike plaanja lanarine, u operativnom smislu, daleko vee znaenje imaju godinje odluke o lanarini, kojima se utvruju osnovni parametri za plaanje lanarine u konkretnoj godini. (Nova) Odluka o visini lanarine za 2013. godinu se sadrinski razli-kuje od odluka u prethodnim godinama, prije svega, u pogledu naina utvrivanja obaveze za lanarinu.

Nova Odluka, kao i prethodna, poznaje dvije grupe obveznika na plaanje lanarine:1) pravna (privredna) lica registrovana za obavljanje

poslova sa inostranstvom na prostoru BiH koja imaju uvoz robe, sa jednim nainom obrauna lanarine i

2) ostala pravna lica, sa drugim nainom obrauna la-narine.

I prema ranijoj i prema novoj odluci, osnovica za plaanje lanarine kod prve grupe pravnih lica je vri-jednost uvezene robe. Meutim, sutinska razlika izmeu dvije odluke je u stopi koja se primjenjuje na propisanu osnovicu. Dok je dosada primjenjivana jedna stopa u visini jednog promila (linearni princip), novom odlukom uvodi se diferencirana stopa po principu degresije (to vea osnovica, to manja stopa) i sa ogra-nienjem visine lanarine na mjesenom nivou:

porezi

porezni savjetnik januar/sijeanj 2014

ps 1 2014 rgb

Documents