ISSN -XPedagoki fakultet Biha Broj Jesen . asopis za obrazovanje, nauku i kulturuPOST SCRIPTUM Broj

Jesen

.!""# $$%$&741X' (($$%$ ()*++, Post Scriptum asopis za obrazovanje, nauku i kulturu Broj 2 Izdava: Pedagoki fakultet Biha Za izdavaa: Naz Skender Glavna i odgovorna urednica: eherzada Da Lektorica: Belkisa Doli Redakcski koleg: Alma Husk, Beo Pehlivanovi, Dejan umar, Jasmin Hoi, Jasna Hamzabegovi, Maida Dani, Meho auevi, Sandra Novkini, Senka Majeti, ejla Karabai, Vildana Peenkovi, Zineta Lagumda Savjet redakce: Amira Dervievi, Bernadin Ibrahimpai, Fehim Roi, Muhidin Halilovi, Naim ele, Naz Skender, Zrinka orali Oblikovanje: NDizajn Biha/Nermin Nino Kasupovi Kontakt: egar, Luke Marjanovia bb, 77 000 Biha, BiH; Tel: 037-229-850, Fax: 037-229-878, www.pfb.baLikovni lajt-motiv u ovom broju Ahmet Ibuki - Ami ...Ahmet Ibuki je jedan od najznaajnijih tumaa onog mistinog koje je utkano u duh i bie Une, koje nas zapravo i opsjeda i ini nas opinjenim. On uspijeva da ue u samu materijalnost bia vode, u njegovu unutarnju strukturu, i da svoju paletu dovede u takav poloaj da Unu ne slika vie iz neke spoljne stajne take ve iz njene same materijalnosti, iz njenih naslaga, njene dubine, njene spiritualnosti. Spiritualno kao fluid neposredne egzistencije Une, poprima na njegovoj slici karakter zauujue lelujavosti koja protjee slikom. On je istinski pjesnik smaragdnog kao bitne manifestacije onog fona kojim se Una oglaava kao svojom ivom egzistentnom dimenzijom. Njegova se boja rastae u bojeni fluid Une i stvara glazbeni slog u kojem i voda i boja gube svoju materijalnost da bi se nudile pogledu posmatraa kao zanos i kao ljepota... ... Osnovni korijen je kretanje. U kretanju je supstanca energije koja se transponuje u ljepotu. Kretanje granii sa mistinim, uraslim u samu materiju vode kao praiskonskom elementu postojanja. Slikar je sebi stavio u zadatak da tu supstancu kretanja ekstrahira iz bia ili materije vode, da ga osamo-stali, individualizira, uini subjektom svoje slike. Za taj poduhvat koristi sva sredstva koja mu se nude da bi stigao, do onih istinskih injenica, injenica prelamanjasvjetlaumateriji vodekoja,kadaseugradiukretanjematerije,dobijasvojuosamostaljenu viziju, vizijubojenihpjegakojesenikadane zaustavljaju ve su u stalnoj mjeni, uvijek drugaije magmatske forme, forme koja se ustrajno prelijeva u svoju novu datost u odnosu na onu kojom se pokazivala u tek minulom trenutku, nemjerljivom fizikim vremenom...... Smaragdi njegovih slika su sonate koje protjeu kroz vrijeme, ozvuujui ga i ne doivljavamo drugaije nego kao zvuk, dok stojimo pred njegovim slikamauglavnomirokihformatajerudrugaijeformatetolikoglazbezapravoinebimoglostati.Njegovojeslikarstvoifiguralnoinefiguralno,i slikarstvo slutnji, i krajnje realistiko slikarstvo. I, iznad svega, slikarstvo monih vizualnih senzacija...isjeak iz likovnog osvrta Vojislav VujanoviIbuki Ahmet - AmiRoenuBihau1957.godine.Zavrio koluprimjenjenihumjetnosti,te AkademijulikovnihumjetnostiuSa-rajevunaodsjekuslikarstva,uklasi prof.MilivojaUnkovia.Postdiplom-ski studij zavrio na Akademiji likovnih umjetnostiuSarajevu,podmentorst-vomprof.SeidaHasanefen-dia.Na PedagokomfakultetuUniverziteta uBihau2004.godineizabranjeu zvanjedocentalikovnekulture.lan jeULUBIHod1987.godine.NaInterna-cionalnojAkademijiGREGMARINO uVerbanu2005.imenovannamjesto AKADEMSKOGSARADNIKAnaODSJEKU ZA UMJETNOST. Uao u internacionalnu umijetnikuenciklopedijuDIZIONARIOENCOCLOPEDICOINTERNAZIONALEDARTEMODERNAECON-TEMPORANEA2004/2005.ivii radi u Bihau kao vii kustos u JU Muzeja Unsko Sanskog kantona te na Pedagokom fakultetu u svojstvu vanjskog saradnika kao pro-fesor likovne kulture s metodikom priUniverzitetu u Bihau. Uesnik je vie likovnih kolonija, pokrenuo i vodi likovnu koloniju STARI GRADOVIUDOLINIUNE.IzlagaojenaviegrupnihisamostalnihizlobiuzemljiIinostranstvu.Idejnitvoraciartdirektorprojekta Umjetnici svijeta Srebrenici -Eleven Seven. Izlagao je na vie grupnih i samostalnih izlobi u zemlji i inostranstvu.Vanije izlobe: BIHA - Gradska galerija, 1999.; AMMAN - Kraljevski kulturni centar Haemitske kraljevine - Jordan, 1999.;RIJEKA -Modera galerija, Mali salon Korzo, 2000.; SARAJEVO - Galerija GABRIJEL, 2000.; MOSTAR - Kulturni centar, 2000.;Prusac-Ajvatovica, 2000.; ANTALYA - Falez sanat gallery - Turska, 2000.; ANKARA - Gallery HEJKAL -Turska, 2000.; WIEN - Gallery AMERLING HAUS- Austrija, 2001.; AMSTERDAM - Gallery SOJO -Niederland, 2002.; BOSAN-SKI PETROVAC - Muzej Skendera Kulenovia, 2002. Olimpijske igre , Sidney, Australija, - Melbourne, Australija, 2000.; Svjetski bijenale crtea, Ratibor, Poljska, 2000.; Bonjako slikarstvo, Skopje, Ohrid, 2000. Antalya, Turska, Sanat Gallery, 2000. Madrid 2003.- Art Exspo, Rim 2003.- Bienalle D ARTE CONTEMPORANEALeonardoDa Vinci,InternationalArtAcademyRomaUniversityofFineArts,2004.SvjetskoBienaleAsamblaa-BERLIN-galerija Twentyfour,2004.LjetneolimpijskeigreU zdravomtijelu zdravduhAtina,2005.-ElevenSeven-Biella,Milano, Torino,Srebrenica,2006.-galerySo-dalitas -Tajnah, galery Rtov-Maribor, Sarajevo-Colegium Artisticum, Mostar-Gram Pri,2009.-Zenica-galerijaSinagoga, Muzej grada Zenice, galerija BKC-Tuzla, Zagreb-Abasada Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, BKC,Karlovac, 2010.WIENA-Palata Porcia , stifts galerie ST.Georgen Austrija idr.UPUTE SARADNICIMAUasopisuPostScriptumbiteobjavljenitekstovikojise uklapaju u koncepciju asopisa i koji zadovoljavaju tehnike zahtjeve i koji se dostave u zadanom roku.Nauniradovinesmijubitiduiod12kucanihstranicai morajusadravatisljedeeelemente:imeiprezimeautorai instituciju u okviru koje radi, naslov (naslov treba biti kratak, jasan, koncizan), saetak, glavni dio rada, literaturu, saetak nastranomjeziku(engleskiilinjemaki),kaoiodjeljak kljune rijei (do 5 rijei).Autori se mole da se rukovode Uputama, budui da to znatno pojednostavljujeproceselekture,korektureipripremeza tampu.Naovajnainsmanjujesepotrebazanaknadnim izmjenama i ubrzava objavljivanje asopisa.Kategorizacija radovaZnanstveni radovi:1. Pregledni rad je rad koji sadri originalan, detaljan i kritiki prikaz istraivakog problema ili podruja u kome je autor os-tvario odreeni doprinos;2. Originalni znanstveni rad je rad u kome se iznose rezultati vlastitih istraivanja primjenom znanstvenih metoda;3.Ostalioblici:znanstvenakritika,studijesluajaislino, ukolikotakavrad,premamiljenjurecezenta,doprinosi unapreenju znanstvene misli.Struni radovi:1.Struniradnudiiskustvazaunapreenjeprofesionalne prakse,alinemorajubitinunozasnovananaznanstvenim metodama;2.Prikazknjige,programa,sluaja,znanstvenogdogaajai sl.Ocjenaradasedonosianalitikinaosnovusljedeihele-menata:1. razumljivost svih aspekata rukopisa,2. pogodnost za objavljivanje u asopisu,3. jasnoa istaknutog cilja rada,4. adekvatnost primijenjenog metoda istraivanja,5. jasnoa prezentiranih rezultata,6. koritenje adekvatne literature,7. adekvatnost citiranja8. podudarnost zakljuaka rezultata i diskusije,9. jasnoa i jednoznanost zakljuaka,10. jasnoa i nedvosmislenost stila pisanja,Prijedlog odluka recenzenta:1. Rukopis se prihvata u postojeoj verziji i preporuuje za ob-javljivanje3. Rukopis se prihvata i objavit e se nakon predloenih izmje-na5. Rukopis se ne prihvata i ne preporuuje za objavljivanje;P.S. Upute kao i rok za dostavljanje tekstova pronai ete na web stranici: www.pfb.baISSN -XSADRAJVrednovanje primjene nastavnih inovaca /Izolda Osmanagi/zStavovi studenata Pedagokoga fakulteta o Pedagokoj i Metodikoj praksi realizovanoj zcc/. akademske godine /Naim ele, Jasmina Tocki ele/cUticaj tjelesnog vjebanja na motorike sposobnosti uenika u razrednoj nastavi /Milica Beovi/)Uticaj odabranog skupa motorikih sposobnosti, morfolokih osobina i konativnih regulativnih mehanizama na uspjenost izvoenja penala, u rukometu /Muhidin Halilovi/zUticaj interneta na stavove studenata pedagokog fakulteta prema engleskom jeziku /Senka Majeti/jcKoncept obrazovnog menadmenta u Bosni i Hercegovini /Ermin Kuka/j)Metod odreivanja minimuma funkce bez upotrebe diferencalnog rauna /Dragana Kovaevi, Alma ehanovi/Uenje stranog jezika u modernom drutvu: nove tehnologe u razvoju i kritici /Zrinka orali, Adna Smajlovi/8Specino bosanski/bonjaki frazikon u kontekstu kognitivnih teora s osvrtom na upotrebnu osnovu /Indira Smajlovi/jSemantike specinosti frazema /Bernes Aljuki/6zOdreeni i neodreeni lan u gramatikom sistemu bosanskog jezika /Jasmin Hodi/6Postoji li jedinstveni vicarski njemaki jezik primjena, mogunost i problemi /Adna Smajlovi/)Dalektika (gino/andro)teksta u l'criture fminine Jasne ami /Azra Verlaevi/8cKoncepce knjievne histore Dioniza uriina /Nermina Deli/86Demoni i modusi njihova predstavljanja u trilogi Njegove tamne tvari: odnos ljudskog i ivotinjskog u specinoj funkci oblikovanja ljudskog identiteta /Kristina Giacometti/Politiki mit: konstrukca ili destrukca /Andrea Ivelji/6Pjesmom i priom ulicama Bia /eherzada Da/cz1UvodnikPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Uvodne reiPotovani itaoci, autori, saradnici, dopisnici,zadovoljstvo mi je da piem Uvodne rijei za drugi brojasopisaPedagokogfakulteta,PostScriptum. Zadovoljstvoizraavam,prijesvegajerseradio drugom broju, a ako je drugi znai da on ve iza sebe ima prolost, ali i da obeava budunost.Veduginizgodina(odsamogosnivanja Univerziteta) osjeala se potreba za ovakvom vrstom publikacije,ali,naalost,trebalojedugovremena dasetapotrebaizadovolji.Nesebinimradom izalaganjemsvepreprekesuizanas.Pedagoki fakultet je naao nain da se podri ovaj tip izdavake djelatnosti. Ovaj put fnancijsku podrku smo dobili iodFederalnogministarstvaobrazovanjainauke, kojima se ovim putem zahvaljujemo.Pedagoki fakultet je u zadnje vrijeme radio puno na poboljanju kvalitete nastavnog procesa, ali i uvjeta u kojima se proces nastave odvija. Veliki uspjeh smo postiglinamnogimpoljima,ovajasopisjejedan dio toga. Nastavni proces, a posebno kad je u pitanju usavravanjeijaanjemladogkadrajenezamisliv bez izdavake djelatnosti. asopis Post Scriptum je mjesto gdje se moe vidjeti rad nae akademske zajednice, ali i mjesto gdje rije ima akademska zajednica drugih krajeva. Dokaz je u ovom broju gdje imamo saradnike sa Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Tuzli, Sveuilita u Zagrebu iSlavistikoginstitutauBeu.Prilikajeovodase razmijeneiskustva,upoznaraddrugih,pobolja vlastiti,tedaseuspostaviveza,sagrademostovi izmeuPedagokogfakultetauBihauifakultetai univerziteta u regiji pa i ire.Onotojanajvanije,ovakvavrstapublikacije sluitestudentimadalakedoudostrunihi naunih radova, da lake dou do traene literature idaproiresvojaznanjaizvieoblastioblasti kojeposjedujePedagokifakultet,akojeesenai unutarkoricaovogaasopisa.Drugibrojasopisa PostScriptumdonosiradoveizoblastididaktike, metodike,lingvistike,matematike,knjievnosti, sociologije,sportaisvihdrugihoblastikojeulaze uokvirbogatemultidisciplinarnostiPedagokog fakulteta.Dekan Pedagokog fakulteta,Dr.sc. Nijaz Skender, red.prof.2DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Izolda Osmanagi - Univerzitet u BihauVatnNovAN[t ratu[tNt NAstAvNtn tNovAct[ASaetak: Nikad promjene u ljudskoj civilizaciji nisu bile bre iburnije.Ogromanjeporastnaunihinjenica kojeseunekimoblastimaudvostruujusvake dvije godine.U svijetu koji se mijenja kola ne moe ostati ista. Bolji kvalitet nastavnog rada nije mogue postiibezstalnoginoviranjanastavnograda.Bez vrednovanjanemaostvarivanjauvidaukvalitet primjenedidaktikihinovacija.Osnovnafunkcija vrednovanjajeunapreivanjenastavnograda.U naemprimjeruunapreivanjenastaveprimjenom inovacija.Kljunerijei:vrednovanje,vrednovanjeprimjene inovacija u nastaviUvodVie je razloga zato smo se opredijelili za ovu temu, ali se svi oni mogu svesti pod zajedniki nazivnik promjene. One se moraju posmatrati na dva plana: uokruenjuiukoli.Nikaduhistorijicivilizacije promjene nisu bile bre i burnije. One se ogledaju u ogromnom porastu naunih injenica koje se u nekim oblastima svake godine uetverostruuju. kola, koja priprema mlade ljude za ivot, moravoditi rauna dajeokruenjeinformaciono-tehnolokivrlo promjenljivo, nepredvidivo i nestabilno. Vrijeme od naunog pronalaska do njegove praktine primjene sefantastinoskratilo:nauneidejeprovjereneu institutimailaboratorijimaitestiraneuoglednim pogonima odmah se materijaliziraju na proizvodnoj traci.Onotojedanassavremenoifunkcionalno vesutraebitiprevazieno.Danaspromjena, asutrapromjenapromjene.Istrunjacinajueg profla imaju ozbiljnih tekoa da praterazvoj svoje najue struke.Dananjempostindustrijskomdobu,maksimalno informatiziranom,nijeprimjerenakolaukojoj uenicizapamujubrdainjenicajerjevrijeme enciklopedijskiobrazovanihdavnoprohujalo.A naakolajouvijekdonkihotskipokuavada postignenemoguedauglaveuenikaulijesva znanjakojaeonidoivotnokoristiti.Zatomiu dananjemvremenuimamojueranjukolu.Ona nijenisaputnikudananjici,atakvakakvajene moe biti niti vodi u budunost. Uenje se u kolama zasnivanapogrenomkonceptudajeznanjesve, umjestonaopredjeljenjudajepravoznanjeono znanje koje produkuje novo znanje. Dakle, uenike trebatakopripremitidabrzoiefkasnousvajaju novaznanjajereonakojimaveraspolaubrzo postati nedovoljna ili zastarjela.Tozahtijevaozbiljnepromjeneunutarkoleu izboruciljevaizadataka,upristupusadrajima,u odnosimaueniknastavnik,uizboruiprimjeni oblikarada,metoda,postupaka,medija.Pozicijai nastavnika i uenika mora se sutinski promijeniti. Idanasogromanbrojnastavnikapogrenosmatra dajeuspjenopredavanjeiprenoenjesadraja, injenicaiinformacijanjihovosnovnizadatak idajetodobarodgovornaizazovedananjicei sutranjice.Sutinajeutometoonishvatajuda sedobrimpouavanjemuenikaiscrpljujunjihove obaveze i prema uenicima i prema drutvu. Savremena didaktika teorija, a i ona najbolja praksa ukazuju da su najbolji oni nastavnici koji su obuili uenike da sami organiziraju i oblikuju svoje uenje. Pozicija nastavnika mora da se mijenja. On vie nije samo prenosilac znanja nego organizator i savjetnik koji upuuje na razne izvore znanja i pokazuje kako treba uiti. Uenik vie ne moe biti samo slualac, nitisenastavamoezasnivatisamonapredavanju isluanju.Uenjebimoralobitisaradnikiproces zasnovan na bogatoj interakciji nastavnik uenik i obrnuto, a isto tako i uenik uenik. To zahtijeva primjenuinteraktivnihmetodaipostupaka,oblika rada koji misaono aktiviraju uenike.Informacionotehnolokibogatookruenjei siromana medijska osnova nastave su dva nespojiva pola.Jojetunijainjenicadaseionasredstva kojima kola raspolae nedovoljno i nefunkcionalno koriste. Inovacija je promjena na bolje. Te neophodne promjene u zadacima, sadrajima, organizaciji rada, izboruiprimjenimetoda,postupaka,oblikarada, vrstanastave,njihovuticajnakvalitetnastavei njenihishoda,vrednovanjeinovacijapredmetsu ovoga rada.3DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Kvalitet odgojno-obrazovnog rada kao bitna odrednica inovativne kolePodkvalitetom(nalatinskomjezikuqualitas svojstvo,osobina)sepodrazumijevavaljanost nekestvariilipojave.Ekonomistismatrajuda jekvalitetmjeriloupotrebnevrijednostijednog proizvoda,odnosnomjerilonjegovesposobnosti da udovolji zahtjevima trita i potroaa. Ukratko, tojevaljanost.Potpunaanalogijaizmeukvaliteta obrazovanja i kvaliteta proizvoda je nemogua.Obrazovanjetrebadadoprinesevrednosnom formiranju uenika, da ih uputi da potuju icijene drugebezobziranatotosudrugenacije,vjere, boje koe ili ideolokih uvjerenja; da budu pravini, dapomognudrugomunevolji.Tonisukategorije kojesevrednujunatritu,aligovoreoljudskim kvalitetima za koje treba da se bori svaka dobra kola. No,postojiidrugastranaobrazovanja.Nadbiskup odKenterberija,govoreikakoseukolamasve viezapostavljahumanistikipristup,istiedase danasobrazovanjesvevieposmatrakaorobana tritu. Sadraj obrazovanja se sve vie procjenjuje u okvirima ekonomske korisnosti. Dakle, obrazovanje se posmatraprije kao sredstvo nego kao cilj za sebe. Nadbiskupnaglaavadanijedobrotoseklatno premjetanasilnikisajednogekstremanadrugi. Onsezalaeizahumanistikoobrazovanje,za razvojljudskihvrijednostiumoralnomsmislu,ali izastrunuobuku,jersutadvatipaobrazovanja nesamouskladivanegosuiupozitivnomodnosu (Nadbiskup od Kentberija 11:,).NaslianproblemukazujeiDordVudkoji, govoreioamerikomobrazovanju,podvlai daSADpomouzakonskeregulativebrinuo ekonomiji,aneoivotimadjece.Onkaedaje polazitezakonskeregulativevoenobokserskim rezultatima meunarodne ekonomske konkurencije: brutonacionalnidohodakicifretrgovinskog bilansaseitajuistoonakokaotodoktorita pacijentovevitalneznake(Wood1o:).On daljekritiziraobrazovnevlastitozapostavljaju koncepte pravednosti i potrebu nacije za nezavisnim graanimakojibidademokratijaicijelodrutvo funkcionira.Oba autora insistiraju na kompleksnosti obrazovanja kojemladimatrebaosiguratiistrunost,alii doprinijeti razvoju njihove ljudskosti.kolaje,dakle,ostvarilakvalitetakosunjeni uenicistekliznanja,vjetineinavikekojeznaju primjenjivati(uivotu,proizvodnji,raznim djelatnostima)iizgradilistavoveivrijednosti potenog i asnog graanina. Neka njihova znanja e imati upotrebnu vrijednost i moi ese valorizirati natriturada,anekaeimativrijednostposebi (graevinskiinenjerkojirazumije,osjeaivoli Mocartovu muziku ne mora odtoga imati nekakve materijalne koristi, ali e doivljavati veliko estetsko zadovoljstvo).Standardi u obrazovanjuKaotousvakojdjelatnostipostojestandardi, takobitrebalobitiiuobrazovanju.Standardisu pokazateljinivoakojeguodreenomprocesu trebapostii.estosepojedinefrmepojavljujus reklamnimobavijestimadasuproizvelerobupo najviimsvjetskimstandardimanaglaavajuida njenkvalitetkontrolirajurenomiraniinstituti.U obrazovanju postoje tri vrste standarda:a.Standardikojipokazujukvalitetradnih uvjeta(ovdjesepodrazumijevajuveliinai organizacijakolskogprostora,prostorija, kabineta,radionica,medijateka,salazatjelesni odgoj i ukupna materijalno-tehnika i medijska osnovanastave.Zasvakuvrstukolapropisani sunormativikojeonamoraispunitidabise moglaverifciratizapropisanudjelatnost. Naalost,veinanaihkolaneispunjava zahtjeve normativa ni sa ,o).b.Standardikojipokazujukvalitetnastavnog kadra (propisano je kakvo obrazovanje moraju imatiuiteljiinastavnicizasvakuoblast.To, meutim,neznaidadvijesusjednekoleiste vrstekojeimajusvenastavnikespropisanim obrazovanjemimajuistikadrovskikvalitet. Strunoididaktiko-metodikousavravanje nastavnika,njihovaspremnostzaprihvatanje iprimjenuinovacijabitnoutiunakadrovski standard kole). c.Standardikojipokazujukvalitetnastavnog procesa(primjenaoblika,metodaipostupaka kojimasepostieinteraktivnostodgojno- obrazovnogradaiuenikadovodiupoziciju subjekta, doprinosi podizanju kvaliteta nastave. Ueniketrebaodnajranijeguzrastadovoditi usituacijeukojimaebitiprinuenida razmiljaju,dasemisaonokoncentrirajuna odgovarajue sadraje.).d.Standardikojipokazujukvalitetishoda(tosu pokazateljikvalitetaznanja,umijea,navika, stavovaivrijednostiuenikanazavretku 4DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011odreenognivoakolovanja.Dabiseovaj kvalitet sagledao, neophodno je da se nastavnim programomprecizirata,naprimjer,uenik nazavretkuobaveznogobrazovanjatreba daznaiumijeizsvakenastavneoblasti.U novijimnastavnimprogramimataksativno trebadajenabrojanokakvaznanjauenik trebadaima.Izmeuostalog,svreniuenik trebaobidaumijeprecizno,konciznoijasno izraziti se rijeima,izvoditi zakljuke, izraziti se pomoujednostavnihformulamatematiki opisatijednostavnijiproblem,moirazvijati matematike apstrakcije).Nasovdjenajvieinteresirakvalitetnastavnog procesa.BredGrinuknjiziNoveparadigmeza stvaranje kvalitetnih kola (Greene 1o:,o) smatra da je najvaniji uslov za visok kvalitet zainteresiranost nastavnika da se on i ostvari. On je dao deset pitanja o kojima treba da razgovaraju. To su:1.Kako biste defnirali kvalitet?i.Kojim pridjevima biste opisali kvalitet?.Kako prepoznajete kvalitet?.Koje vrste kvaliteta postoje?,.Kakav je odnos izmeu kvaliteta i kvantiteta?o.Navedite neke pokazatelje kvaliteta?,.Navedite neke line primjere kvalitetnog rada?8.ta olakava, a ta spreava kvalitetan rad?.Navedite dva primjera kvaliteta u svojoj koli?1o.Kotrebadaocjenjujedalijeradukoli kvalitetan?Ova pitanja, a i mnoga druga, treba da postavi sam sebi svaki nastavnik i o njima treba da se razgovara na sjednicama strunih organa.Jedan od najvie prihvaenih i najuticajnijih modela ukomesuskaliranizadacizakognitivnuoblast, polazeiodnajjednostavnijihkanajsloenijima, jeBlumovataksonomijakojuemoprikazatiu najsaetijoj formi:t znanjeprepoznavanjeinformacija (nastavnikovizahtjevitrebadabuduslijedei: defniraj,popii,zapamti,imenuj,zabiljei, ponovi, ispriaj, prisjeti se, izvijesti);t razumijevanjeshvatanjeinformacija(opii, prepoznaj, izvijesti, razmotri, izrazi, raspravljaj, smjesti);t primjenaprimjenaznanjaurjeavanju problema(izloi,vjebaj,primjeni,ilustruj, izvedi, prevedi, protumai, pitaj, prikai);t analizarazdvajanjeinformacijadabise prilagodilerazliitimsituacijama(razdvoji, interveniraj,rijei,pitaj,napravidijagram, eksperimentiraj, raspravljaj, razlikuj);t sinteza primjena informacija radi poboljanja kvaliteta neke situacije ili ivota (predloi, uredi, organiziraj, kreiraj, sastavi, klasifciraj, pripremi, povei, formuliraj);t vrednovanjeprocjenjivanjekorisnostii upotrebljivosti(izaberi,prosudi,predvidi, procijeni,rangiraj,odrediprioritete,vrednuj, izmjeri, izaberi).Odnajniegrangaukomesepodrazumijeva zapamivanjeireproduciranjenastavnihsadraja donajvieg,tj.dovrednovanja,topodrazumijeva sposobnostocjenjivanjaiprosuivanjanajasnim kriterijima,ogromanjeraspon.Nastavniktreba organiziratiivoditinastavniprocestakoda normalnorazvijeniuenicinapredujuodniihka viim kategorijama. Dobar nastavnik e diferencirati ciljevepremasloenostiiprilagoditiihmoima uenika, tj. individualizirat e nastavu. Taksonomija emupomoidauspjenijepripremisateraznih tipova.Uticaj nastavnika na rezultate uenja Kvalitetiefkasnostnastavesu,tojestaraistina, presudnoodreenistavom,ponaanjem,radom nastavnikaiklimomkojuonstvara.J.E.Brofu tekstu Bihejvioristiki uitelj i njegovi rezultati izlae naelauspjenogpouavanjakojaemosaeto izloiti.1.Ponaanjenastavnikaodluujueutiena rezultate uenja.i.Ponaanjenastavnika,ujedinjenosreakcijama uenika,moestvoritiposebnuodjeljensku atmosferukojaseispoljava:a)usocijalnoj klimipodreenostiilisaradnje,b)interakciji kaonivouzajednikeaktivnostiuenikai nastavnika;c)klimikvalitetailisaradnje;d) emocionalnojklimikojasemoeispoljitikao toplinaipodrkaili,suprotno,kaokritizerstvo i indiferentnost..Nanastanakodreeneodjeljenskeklimeutiu: a)linostnastavnika,b)nastavnikovaznanja iopredijeljenostzaponaanjekojee,po njegovomuvjerenju,datinajboljerezultate,c) nastavnikovaradnaflozofjaiizbornastavnih ciljeva. Ne postoji isti tip ponaanja, ve postoji ponaanje koje preovlauje..Odjeljenskaklimanijeuvijekista.Zavisiod vrstenastave,karakteristikauenika,njihovog iskustvainavika.Kolikoebrzonapredovati ueniciudemokratskojklimizavisiododgoja uporodici,razvijenogosjeanjanezavisnostii samostalnosti.5DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Obrazovni ciljevi i zadaci moraju se podijeliti bar na dvije grupe:a.kognitivni i motorni rezultati gdje spadaju znanje,vjetine,navikekojisemogu vrednovatiocjenom,testomilinekim drugim objektivnim mjerilom i b.afektivnirezultatiukojespadajustavovi, motivacija,interesovanja,zadovoljstvo, vedrina, potitenost, kreativnost.,.Rezultatiuenja,ikognitivniiafektivni, morajuseposmatratisastanovitanjihove kratkoronostiilidugoronosti.Akose klimompritiska,ponavljanjaidrilamoe postii bolje znanje, aliuz veliku emocionalnu cijenu(savladavanjedosadeiotporaprema predmetu),ondaepostignutirezultatiuenja biti kratkotrajni.o.Gotovodanematakvognastavnikovog ponaanja koje bi pozitivno uticalo na rezultate uenja u svim nastavnim situacijama. U jednoj situaciji efkasno e biti ako se primijeni jedna, a u drugoj neka druga nastavna vjetina. Da bi to ocijenio, nastavnik treba da poznaje:a.dimenziju klime na koju moe djelovati,b.individualnerazlikemeunastavnicima kojimogurazliitoreagiratinaiste nastavnikove postupke,c.kratkorone i dugorone ciljeve koje treba postii.Na odjeljensku klimu utiu mnogi inioci: socijalni odnosiiraspoloenjekojestvaranastavnik, interakcija(dalipostojiobostranakomunikacija izmeunastavnikaiuenikaidalinaasovima postojikomunikacijauenik-uenik),atmosfera rivaliteta ili saradnje i emocionalna atmosfera.Flandersje,naosnoviistraivanja,zakljuiodasu uenici najee pasivni jer nastavnici ne uvaavaju njihoveinicijative,neuzimajuuobzirnjihove prijedlogeimiljenja.Smatraojedaebolje rezultatedatiindirektnanastavajeromoguuje bogatijuinterakciju,veuaktivnostiinteresovanje zanastavu.Flandersjeoznaiokarakteristike indirektnogpouavanja,teistakaodaindirektno pouava nastavnik koji: a.prihvatairazjanjavaipozitivneinegativne emocije uenika;b.hvali i ohrabruje rijeima podrke i gestovima; c.prihvata,objanjavaiprimjenjujeuenikove prijedloge;d.postavljapitanjaosadrajimaipostupcima teei da od uenika dobije odgovor.Flandersjedaoisistemzabiljeenjekvaliteta komunikacijeuodjeljenjunaosnovikogasemoe zakljuitikakvajeodjeljenskaklima(Flanders 1,o:o).Inovacije, dobro promiljenje, planirane i realizirane, vodekaviemkvalitetu.Ustaljenoirutinirano primjenjivanjeistihpostupaka,metodaioblika, makaronidavaliidobrerezultate,neunapreuje nastavu.Unjojjepostignutodreenikvalitet,ali uokvirujednetehnologijeiorganizacije.Onenisu neka apstraktna kategorija. Inovativna kola se moe prepoznatipoodreenimkarakteristikamameu kojima su:t spremnostdaseizuavaju,prihvatajui primjenjuju novine;t stalnoeksperimentiranjeitraenje,ispitivanje raznihproblemanastaveiuenjaiodnosau tome procesu( akciona i druga istraivanja);t primjenainteraktivnihpostupaka,metodai oblika rada;t spremnost da se prihvate inicijative i prijedlozi uenika;t koritenje savremenih didaktikih medija;t praenje pedagoke periodike;t organizirano struno usavravanje nastavnika;t temeljnoplaniranje,stalnoaktualiziranje planova rada i kontrola;t stalnapovratnainformacijaoostvarenosti nastavnih ciljeva i zadataka, tevrednovanje rada;t diferencijacijanastavepremamoimai predznanju uenika;t bogata i stalna saradnja sa sredinom i koritenje sredinskih potencijala radi unapreenja nastave.Iporedtemeljnihpripremaiprethodnog provjeravanjavrijednostiinovacije,nastavnicie pratiti njene efekte, o njima razgovarati i na osnovi provjera odluiti o najiroj primjeni.Stanje nastave kodnasIstraivanja i analize u dugom vremenskom periodu pokazujudanastavaunaimkolamapatiod ozbiljnih slabosti. Navest emo one osnovne.Ciljevi i sadraji obrazovanja. U sagledavanju stanja nastavemorasepoiodciljevaiodnastavnih planovaiprogramajersuoniosnovazaodgojno-obrazovni rad.Mananaihciljevaobrazovanja,kojesuuvijek postavljaliiverifciralinadlenidravniorgani,je velikauopenostinerealnost(svestranorazvijena linost).Tekuskorijevrijemepoeloseosjeati 6DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011stidljivonastojanjedaseobrazovniciljizadaci konkretiziraju. Uz takve ciljeve ili su i preobimni, zastarjeliiestosuvinisadrajikoncipiranina principu didaktikog materijalizma.Tesavremeneibuduepotrebenemoguzajedno snaimneadekvatnimnastavnimplanovimai programima.Problemsemorarjeavatieim odstranjivanjemprevazienogisuvinog teuvoenjemnovogiesencijalnog.Princip fundamentalnosti se ne smije povreivati.Verbalizamjeosnovnaslabostnastaveunaim kolamaodosnovedovrhapiramideobrazovnog sistema.Usutini,ovdjejerijeopogrenom shvatanju kvaliteta. ak i mnogi marljivi nastavnici smatrajudajedobarnastavnikistotoidobar predava.Auslovzatoje,smatrajuoni,dobro vladanjesadrajima,odnosnosolidnastrunost ivjetinaizlaganja.Teoretiarisutoodavno nazvalinastavomsnastavnikomucentrukoju karekterizirapredugoizlaganjenastavnika,tako dazauenikeostajemaloilinimalonastavnog vremena.O ovom problemu vrlo analitino pie Dejvid Gerin. Po njemu (Gerin 1,1:i,) tradicionalnom modelu usreditunastavejegovorenjekojimnastavnik, kaostrunjak,uenicimaprenosiinformacije kontrolirajuiosnovneelementenastave:program, temporealizacije,podjelusadrajanamanje cjeline,nainprezentacije.Ovajautorpostavljai pitanje: ako je prenoenje informacija i akumulacija znanjaciljnastave,zatoneprimjenjivatipristup snastavnikomucentru.Tajpristupjepraktian, efkasanivrlorazumljiv.Kritiaritakvogpristupa opravdanonaglaavajudaseciljevinastavene iscrpljuju prenoenjem i apsorbovanjem informacija, aunjihovimhijerarhijamaticiljevinisuuvrhu ljestvice. Kritike takve nastave su vrlo otre, a meu kritiarimasu,izmeuostalih,poznatiteoretiari DonDjui,akPijae,KarlRodersRazvoj kritikogmiljenja,formiranjelinogidentiteta, osposobljavanjezapraktinuprimjenunauenog teko se postiu nastavnikovim verbalizmom.Premanekimistraivanjimazaestnastavnihsati uenik prosjeno govori samo dva minuta. U velikoj suzabludioninastavnici,atakvihjedosta,koji smatraju (i tako rade) da uenika u saznavanju treba voditi do samoga kraja. Udio nastavnika u voenju uenikatrebabitiznatnomanjinegotoonjeste upredavakojnastavi.Nastavniktrebapomoi uenikutimetoemudatiinstrumentedasam pronikneuodnoseizmeustvariipojava.Pomo veaodtogasmanjujeprostorzaveeuenikovo misaono angairanje.Ovotojereenoneznaidaiznastavnograda trebapotpunoiskljuitipredavakipristup.Onje ponekadkoristanineophodan,zavisnoodprirode nastavnihsadraja,alijepogrenoakosesamo onprimjenjuje.Meudidaktiarimajebilodosta raspravaopristupurecepcijeiotkriaunastavi. Istinajedazatajpristuptrebavievremena,da satneteeuvijekglatkokaokadnastavnikdri sveusvojimrukama,aliondalekoviepodstie intelektualni razvoj uenika.Ovdjeemonapomenutidanastavnikdobre didaktike kulture nee u svojoj nastavi primjenjivati samojedanpristup,veebirationajkojinajvie odgovaraprirodisadrajaisastavuodjeljenja. Vanojereidaseunastavikodnasvrlorijetko susree pristup otkria, a i neki drugi pristupi, dok predavaki (recepcijski) pristup ubjedljivo dominira.Siromatvonastavnihoblika.Istraivanjapokazuju daunastaviubjedljivopreteuneposrednioblici nastave,tj.prenoenje,anesticanjeznanja. Nastavnikdirektnorukovodinastavnimradom, izlae,demonstrira,objanjava.Zanastavujesam utvrdiocilj,planrada,samjeizabraodidaktiki materijalinakrajusvejesamirealizirao.Onje solista, a uenici su publika.Svesetoopravdavaekonominou,jedno-stavnijomorganizacijomsata,veomsistema-tinou,takmiarskimduhom,efkasnijim ostvarivanjempostavljenogcilja,azaboravljase namaneprilagoenenepostojeemprosjenom ueniku.Frontalninastavnirad,kojijeinadalje predominantan u naim kolama i to u onoj loijoj varijanti direktnom radu, ostavlja vie negativnih negopozitivnihposljedica.Okrenutprosjenim uenicimaonzapostavljaionesposobnijeione slabije, usporavajui njihov razvoj. Pozicija uenika je svedena na ulogu sluaoca. Njegovo je da zapamti ono to mu je nastavnik isporuio i da, u rijetkim prilikama,kadnastavnikzatrai,toreproducira. Komunikacija je jednosmjerna i tee od nastavnika kaueniku,aizuzetnorijetkouobrnutomsmjeru, testogaizostajepovratnainformacijaoefektima nastavnograda.Napraktinojprimjeniznanjase uope ne insistira.Grupniradseizbjegavavjerojatnozatotoje organizacijatakvogradasloenijaitraivie vremenazapripremu.No,rezultatitakvograda, akoseondobroorganizira,suveomadobri.Svi uenici su aktivni, slabiji bre napreduju uz pomo boljih, odgovornost uenika je vea jer je smanjeno nastavnikovo posredovanje izmeu njih i nastavnih sadraja,podstiesenjihovoosamostaljivanje.Rad uparovimaiindividualninastavniradsurjeiod 7DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011grupnograda.Posljedicesiromatvauprimjeni nastavnihoblikasuozbiljne:uenicisupasivni, odsvihmentalnihfunkcijarazvijajusenajvie pamenjeireprodukcija,azapostavljauoavanje uzrono-posljedinih veza meu pojavama, izostaje praktinaprimjenanauenoga,sporjerazvoj najveegbrojauenika(islabijihiobdarenih), zapostavljaju se individualne odlike uenika. Takvo stanje se reproducira jer je naa kola kola znanja, a ne miljenja.Didaktikisisteminastaveseukolskojpraksi svodenaprimjenuuglavnomjednogsistema,a tojetradicionalnanastava.Uistraivanjimakoja suraena,kolskinadzornicisuocijenilidasu uiteljiosposobljenizatradicionalnunastavu,ali da je stepen njihove osposobljenosti za heuristiku, problemsku,programiranuiegzemplarnunastavu vrlo nizak. Logino je onda da u nastavi vlada sivilo ijednolinost,daseguiuenikovaradoznalost, daizostajeradostsaznavanja.Nemadiferencijacije nastavepremakognitivnimsposobnostima,fondu znanjaiinteresovanjimauenika.Nisustvoreni uslovi da svaki uenik postigne onoliko koliko moe.Metodskeslabostinastavesuoigledne.Ubjedljivo dominirajumetodeusmenerijei,monolokai dijaloka, naroito ona prva. Najvei dio nastavnika, ispravno,smatradazaprimjenutihmetodaima ne samo opravdanja nego i potrebe jer se iva rije nemoeniimzamijenitinaroitouobradinovog gradivainaroitoutzv.narativnimpredmetima. Problem je,meutim, to se u primjeni ovih metoda pretjeruje,toseonenedovoljnokombinirajus drugimmetodama,tosemetodskipristupne usklaujesprirodomnastavnegrae.Jedanod ciljevanastavejedauenicitrajnousvajajubitne injenicedabinaosnovitogagradilisvojusliku svijeta.Uostvarivanjutogaciljametodeusmene rijei mogu dosta pomoi, ali njihov domet je ipak nedovoljanjerueniketrebaosposobitidasami sagledavaju koje su to najvanije injenice, treba ih osposobitidarazvijusvojelogikestrukturekoje eimpomoidasamipovezujuisistematiziraju informacije.Tosemoeakoseoniodgovarajuim metodskimpostupcimastaveuaktivnupoziciju, anjihovoueeunastavnojinterakcijisadaje neznatno.Kakoeoninauitiverbaliziratisvoje misli kad im se ne omoguuje da govore. Uenik je shvationekugrautekondakadjemoerijeima smislenoizraziti.Svojuunutarnjustvarnostuenik trebapredstaviti rijeima, ali ta stvarnost treba biti vienegomehanikizbirpodatakaiinformacija. IPijaeiBrunertraedaueniksamkonstruira znanje,akakoegakonstruiratikadmuga nastavnik predaje u fnalnom obliku. Od nastavnika jedovoljnodamupredoiinjeniceipodatkeida od njega trai da sam uoava veze i odnose. U tome moedostapomoiprimjenaaktivnihmetoda, aktivnih iz uenikove pozicije. Artikulacija nastavnog sata je ukalupljena: dva - tri pitanjaizprethodnoggradivaradipovezivanjas preenim,isticanjecilja,nastavnikovoizlaganje informacija,nekolikopitanjaradiutvrivanja, domai zadatak zadat na brzinu (jer je sve raspoloivo vrijeme potroio nastavnik). Ponavljanje te eme iz sata u sat ubija djeiju radoznalost.Medijskosiromatvonastave.Didaktikauloga medijajedabuduposredniciuostvarivanju nastavnih ciljeva. Mikroskop je nastavni medij samo ondakadauenicikroznjegaposmatrajuelijsku strukturu neke biljke, organizma, krvne plazme. Kad je u kabinetskoj stalai to je samo optiki instrument initavie.Dakle,nekosredstvojenastavnimedij samo onda kada se koristi u nastavnom procesu.Teoretiarinastaveodavnopridajuvelikiznaaj nastavnim medijima, istiui da njihovo svrsishodno koritenjeininastavuzanimljivijom,bogatijom, efkasnijom i boljom. Mediji trebaju biti posrednici izmeuuenikaisadraja.Najsavremenijimediji pomauuenikunesamodashvatinekugrau, negoidakontrolirakolikojujeshvatio.Izmeu ciljeva,sadraja,izabranihmetodainastavnih medijamorapostojatiharmonijadabinastavni proces bio efkasan.Akolikosenastavnimedijikoristeuodgojno-obrazovnomprocesuunaimkolama?Kolikosu naekolemedijskiopremljene?Pravopitanjeje: Kolikosumedijikojimakoleraspolaustvarno mediji, koliko slue uenicima i nastavnicima?Dabiseodgovorilonaovapitanja,neophodnoje oslanjatisenasvjeijaistraivanja,anjihjemalo. Istraivanjaprovedenapotompitanjusupokazala dakole,iakosuverifciranezasvojufunkciju, nemajuni,onastavnihsredstavapropisanih pedagokimstandardima.Dravaizdvajasredstva samozaplaenastavnicimaizaneophodne materijalnetrokove.Zamaterijalnuosnovurada sredstva se ne izdvajaju, ili su minimalna. Veoma je nedovoljnaiosposobljenostnastavnikadakoriste savremene nastavne medije.Medijizapotrebenastavesuoblastukojojseu posljednjihpetdecenijanajvienapredovalo.U nekimzemljama,naprimjeruNjemakoj,veoma se razvila posebna didaktika disciplina medijska didaktika.Mogunostiprimjenenovihmedija radiintezifkacijenastavnogprocesasuveoma 8DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011velike.Spajajusepokretnaslika,zvuk,animacija, razliitisimboli,otvorenesupraktinemogunosti zanastavunadaljinu,zakoritenjeinternetau odgojno-obrazovnomradu.Zanaukolutosu nemoguemogunosti.Onajemedijskimnogo siromanija nego porodice iz kojih uenici dolaze.Inovativnipristupjeneophodandabisenastava podigla na vii nivo, da bi bila savremenija.Promjene i nastavaUdananjevrijemerazvojjezasnovanna promjenama koje su toliko brze da mnogi postavljaju pitanjekakonjimaupravljati.AlfnTofer,udjelu ok budunosti kae da bi bez promjene vrijeme stalo jer vrijeme treba zamisliti kao intervale u kojima se dogaaji zbivaju (Tomer 1o:,). Ono omoguuje da se uporeuju razliiti procesi, ono je kursna lista kojaomoguujeporeenjerokovaneophodnih razliitimprocesimadasedogode.Oiglednoje da na toj kursnoj listi koju pominje Tofer procesi u koli stoje vrlo loe. Treba im mnogo vremena da se dogode. Kada je rije o ritmu mijenjanja, naa kola lii na usamljeno ostrvo u kome sve tee po davno ustaljenomredu.Nemijenjasenitailisemijenja vrlomaloiakojepromjenaosnovnakarakteristika vremena u kome ivimo. Nekad su promjene samo kozmetike, kao da su voene po principu mijenja tako da sve ostane isto. Vrijeme od ideje, od naune zamisli do praktine primjene veoma je skraeno. Iz istraivakih laboratorija i instituta pronalazak ide u proizvodni pogon, u primjenu. Promjene se zbivaju lananomreakcijom.Jedneizazivajuviedrugih, aovedovodedonovihitakodalje.Teubrzane promjene izazivaju probleme i na psihikom planu. ovjekovoiskustvoubrzanonarasta.Kroznjegov saznajnikanalujedinicivremenaprolazimnogo vienajrazliitijihsituacijapapostojiopasnostda doedozaguenja.Zatoseonmoraosposobiti daihbresavlauje,dasvojukoncentracijuuini pokretljivijomnesmanjujuinjenudubinu.Ako sesaznajnesituacijeokonasubrzavajumorajuse ubrzavati i saznajni procesi u nama.Kako kole reagiraju na promjene?Udobainformatizacijeorganizacijajeostala koncepcijskiistakaouvrijemeindustrijalizacije: jednoodjeljenje,jedanuitelj,jednauionica, nastavniplaniprogramjedinstvenzasve,vrsto fksiran raspored sati.Zalaganje Dona Djuia da se kola okrene aktuelnim potrebama nije mnogo pomoglo. A on je istekao da: obrazovnisistemikojisuokrenutiprolostikao cilju mogu se prevladati samo tako da se poznavanje prolostipretvoriusredstvozarazumijevanje sadanjosti. (Dewey!"#$%&'$#().kola se nalazi u paradoksalnoj situaciji. Pozvana je da mijenja svijet, a sama je ostala ista. Svijet se mnogo viepromijenionegoona.Tainjenicadovodiu pitanje i svrhu njenog postojanja. Ne bi se reklo da stanjenijesagledano,danepostojeanalizeprakse. Naprotiv, decenijama se ukazuje na iste slabosti. Ne bisemogloreidapedagokanaukaididaktika teorijanisuponudilerjeenjadaseslabostikoje optereuju kolu otklone. Jer ponudile su, ali se one neprimjenjujuiliseprimjenjujuizolirano.Akose paljivoprouididaktiko-metodikaliteraturai periodika, dolazi sedo zakljuka da se o inovativnom pristupuodgojno-obrazovnomprocesudostapie, aliupraksijovladatradicionalistikainercija. Vjerojatno to to pie malo dopire do nastavnika pa zato treba rjeavati problem strunog informiranja i usavravanja.Tehnologijaodgojno-obrazovnogprocesakodnas jeistroenaorganizacijski,uoblicima,metodski, medijski.Onajesvojmaksimumdavnodoseglai vedecenijamaidesilaznomputanjom.Jedanod uzrokateistroenostijeslabamedijsko-tehnika osnova nastave, ali glavni uzrok je to neophodnost inovacijskihpromjenanisushvatiliiprihvatili ljudiunastavi.Nijedolodoprelomaunjihovoj svijesti. Izbor nastavnih oblika, metoda i postupaka, artikulacijanastave,diferencijacijaodgojno-obrazovnogprocesazaviseodnastavnika.Tuje osnovni uzrok konzervatizma u nastavi.9DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Literatura: Nedeljkovi.(1991),NadbiskupodKenterbera: Liberalno hrianstvo i liberalno obrazovanje u Putevi obrazovanja, Beograd. Vud D. (1996). Ekasne kole, CURO, Beograd GreeneB.(1996).Noveparadigmezastvaranje kvalitetnih kola, Alinea, Zagreb BlumB.(1998).Taksonomakognitivnihciljeva, Republikizavodzaunapreivanjevaspitanjai obrazovanja, Beograd Bro J. Bihejvioristiki uitelj i njegovi rezultati FlandersE.A.(1970)AnalisyngTeacherBehavior, Adison Wesly, Reading, Massachussets GerinD.(1/1999):Preprekeiotvoreniputeviuenju, Inovace u obrazovanju. Beograd BrunerD.(1996):Procesobrazovanja,Pedagoga, Beograd Dewey J (1970): Vaspitanje i demokrata; Cetinje LefrancoisG.R(199/):PsihologyfonTeaching (Psihologanastave),WodsworthPublinshing Company, Belmont, California Lazarevi.(1996):Osnovnekoleizmeu konvencionalnog i savremenog, u zborniku Inovace i tradica u obrazovanju, Zajednica uiteljskih fakulteta Srbe i Ruska akadema obrazovanja, Beograd Vigotski L.S (1996): Problemi ope psihologe-sabrana djela,Zavodzaudbenikeinastavnasredstva, Beograd RupcovV.V.(2001):Metodemiljenja,naini stvaranja i upotrebe znanja, Zbornik Ruske akademe obrazovanjaizajedniceuiteljskihfakultetaSrbe, Beograd KociLJ.(1996):Optereenostuenikasrednjih kola, Zbornik instituta za pedagoka istraivanja 28, Beograd Toer A. (1996) ok budunosti, Grme, Beograd RortiR.(1991):Obrazovanjebezdogme,uPutevi obrazovanja, BeogradSummaryTe changes in human civilization have never been faster and more turbulent. An immense increase of scientifc facts have been doubled each year in some areas. In the changing world school can not reamin thesame.Betterqualityofteachingisnotpossible withouttheconstantteachinginnovations.Itis notpossibletohaveaninsightintothequalityof didactic innovations application without evaluation. Temainfunctionofevaluationistoimprovethe teachingprocess.Tisexampleshowshowto improve teaching by innovations application. 10DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Naim ele - Univerzitet u BihauJasmina Tocki-ele - Univerzitet u BihauStAvovt stuntNAtA PtnAcoskocA rAkuttttA o PtnAcosko[ t Mttontcko[ raAkst atAttzovANo[ 2010/11. AkAntuskt contNtSaetak:Predmetovogistraivanjasustavovistudenata premaPedagokojiMetodikojpraksina PedagokomefakultetuuBihau.Zaprikupljanje stavovakonstruisanjeadekvatananketniupitnik ianketiranjejeobuhvatilo1o,studenataetvrte godinesaestodsjekaFakulteta.Studentisu odgovarali na 11 pitanja iz kojih su dobijeni njihovi stavovioobavljenojpraksi,akojisemogukorisiti u svrhu poboljanja organizacije i izvoenja prakse izadopunePravilnikazaorganizacijuiizvoenje prakse na Fakultetu (posebno u pogledu poveanja broja sati za izvoenje prakse kao i broja studentskih samostalnihsatiunastavi).NaPedagokojpraksi bi se trebao samo pratiti rad mentora, a Metodika praksabiobuhvatalasamosamostalnestudentske sate.Studentskistavovisuukazaliinaobjektivne potekoeuizvoenjuprobnihoglednihsati,a oniseuglavnomodnosenasateuvrtiimaisate Bosanskoga jezika. Kljune rijei: Pedagoka praksa, Metodika praksa, Pravilnikoorganizacijiiizvoenjupedagokei metodike prakseUVODNaPedagokomefakultetuuBihauseredovno organizujuPedagokaiMetodikapraksa(u daljnjemradupodnazivompraksa)zastudente zavrnihgodinaitokaosastavnidionastavnog procesa,avezanesuzapredmeteDidaktikai Metodikanastaverazliitihpredmeta.Praksa seobavljauosnovnimisrednjimkolama(za studente razredne i predmetne nastave) i u vrtiima (zastudentePredkolskogodgoja).Organizacija iizvoenjeprakseregulisanojePravilnikomo organizacijiiizvoenjuPedagokeiMetodike praksePedagokogafakultetauBihau.Ucilju poboljanjanainaorganizacijeiizvoenjaprakse sprovedenajeanketanaestodsjekaPedagokoga fakulteta,arezultatikojisudobijenieposluiti kaookvirzaprijedlognovogpravilnika.Anketom dobijenistavovistudenataoobavljenojpraksi koristiteseizaanalizuuspjenostidosadanjeg nainaorganizacijeprakse.Anketiranisustudenti .godine:Bosanskogajezikaiknjievnosti, Engleskogajezikaiknjievnosti,Matematikei informatike,Njemakogajezikaiknjievnosti, PredkolskogaodgojaiTjelesnogaodgojaisporta. NaFakultetupostojiismjerRazrednanastava,ali se nain organizacije i izvoenja prakse za taj smjer u mnogome razlikuje od ostalih pet odsjeka tako da njihovi stavovi nisu obuhvaeni u ovome radu.Pedagokapraksajeskoronasvimstudijima Pedagokoga fakulteta vezana za predmet Didaktika iorganizujesenakontojepredmetodsluanu cjelostiitouVIIsemestru.Studentiuperiodu Pedagoke prakse prisustvuju satima svojih mentora ukoli,tj.aktivnostimasvojihmentorauvrtiu, posmatrajunjihovradivodezabiljekeosvim dijelovimasata(osvimdijelovimaaktivnosti). Mentorisanjimaobavljajurazgovornakon odsluanihsatiianalizirajuzajednosvedijelove sata, tj. aktivnosti s posebnim osvrtom na socijalne oblikerada.Studentiseupoznajusacjelokupnom pedagokomdokumentacijomukolamaiprave psihopedagokiprofljednoguenikazajednosa mentoromipedagogomkole.Svesvojezabiljeke evidentiraju u Dnevniku za pedagoku i metodiku praksu.Metodika praksa je vezana za Metodike pojedinih predmeta (Metodiku 1 ili i) i u okviru njih studenti prisustvujusatimamentorauosnovnimisrednjim kolama,tj.vrtiima,aliimajuimogunostda 11DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011samostalnoizvedudiosatailicjelokupanprobni oglednisatjersuveodslualijedandioMetodike ilicjelokupnuMetodikudotinogpredmeta- ovisnookomodsjekuiokojojMetodiciseradi. Svoja zapaanja i sa ove prakse biljee u Dnevnik te analiziraju sve dijelove sata, metode i oblike rada sa mentorom nakon zavrenih sati prakse.StudentiPredkolskogaodgojasuuio1o/11. akademskojgodiniuvrtiuprisustvovalinaosati PedagokeprakseiosatiMetodikeprakse,tj. zasvakuMetodikusupratilipojednuaktivnost uokvirusvakeprakse.StudentiBosanskoga, Engleskoga te Njemakoga jezika i knjievnosti, kao i studenti Tjelesnoga odgoja i sporta su bili obavezni prisustvovati na najmanje 1, sati Pedagoke prakse inajmanje1,satiMetodikeprakse,ovisnoo nastavniku kod kojeg su bili rasporeeni na praksu. StudentiOdsjekazamatematikuiinformatiku subiliprisutnina1isatimatematikei8sati informatikeuokviruPedagokeiistotolikosatiu okviruMetodikeprakse.NaovajnainjePraksa regulisanauPravilnikuzaredovnestudente Fakulteta, koji su anketirani.Zaprikupljanjepodatakaostavovimakojesmo eljeliutvrditi,koritenajedirektnatehnikapreko adekvatnokonstruisanogupitnika.Postojemnoge defnicijestavova,aliAllportova(Supek1o8)se smatranajpotpunijom:Stavjetrajnamentalna, odnosnoneutralnaspremnoststeenanaosnovu iskustva koja vri direktivni ili dinamiki utjecaj na reagiranjepojedincanaobjekteisituacijeskojima dolazi u dodir. PremaLekiu(18o)anketiranjekaoevaluativni postupakjeprikupljanjepodatakazapedagoko istraivanje pomou specijalnih upitnika. Rezultati i diskusijaTabela1.Odgovoristudenatanapitanje:Nakolikosati Pedagoke prakse ste prisustvovali?Odsjek Manje od 10 11 -15 15 20Njemaki jezik i knjievnost 1 1 21Bosanski jezik i knjievnost 1 2 17Engleski jezik i knjievnost 0 11 37Matematika i informatika 0 1 2/Predkolski odgoj 25 2 5Tjelesni odgoj i sport 2 12 3UKUPNO: 29 29 107Na prvo pitanje svoje stavove je dalo 165studenata Pedagoskoga Iakulteta u Bihacu. Na manjeod10satiPedagokeprakseprisustvovaloje 29 studenta ili 17,6 % od ukupnog brojauzorka.Istibrojstudenataprisustvovaoje na1115satiPedagoskeprakse.Najveci broj studenata je prisustvovao na 15 20 satiPedagoske prakse ili 64,8 . Najmanjem broju satiPedagokeprakseprisustvovalisustudentiPredskolskogaodgoja.Ovakvasituacijaje sasvim razumljiva ako se uzme u obzir broj ikapacitetidjecijihvrticauBihacuicinjenica da se u vrticu, u svakoj grupi, organizuje samo jedna aktivnost dnevno. Tabela2.Odgovoristudenatanapitanje:Nakolikosati metodike prakse ste prisustvovali? Odsjek Manje od 10 11 -15 15 20Njemaki jezik i knjievnost 0 0 23Bosanski jezik iknjievnost 1 2 17Engleski jezik i knjievnost 0 1/ 3/Matematika informatika 0 0 25Predkolski odgoj 27 3 2Tjelesni odgoj i sport 5 9 3UKUPNO 33 28 10412DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Na drugo pitanje stavove je dalo 165 studenata. Odukupnogbrojastudenata33studentaili 20% je prisustvovalo na manje od 10 satimetodickeprakse,28studenataili16,9je prisustvovalo na 11 - 15 sati metodicke prakse, a104studentaili63jeprisustvovalona15 -20satimetodickeprakse.Inametodickoj praksinanajmanjembrojusatiprisustvovalisustudenti Predkolskoga odgoja iz istih razlogakao i na Pedagoskoj praksi.Tabela 3. Odgovori studenata na pitanje: Na koji nain ste dobali informace za Metodiku praksu? ODSJEKOd voditeljice prakseOd voditelja grupeOd mentoraPreko web stranicePrekooglasne ploeDrugoNjemaki jezik i kjievnost 20 / 1/ 0 / 0Bosanski jezik i knjievnost 12 6 10 1 5 1Engleski jezik i knjievnost 11 22 2/ 3 13 7Matematika i informatika 7 21 6 0 1 1Predkolski odgoj 19 3 11 0 7 /Tjelesni odgoj i sport 13 2 7 1 5 0UKUPNO 82 58 70 5 35 13U Tabeli 3 prikazani su rezultati odgovorastudenatanatrecepitanje.Studentisuukupno dali263odgovora.NajviseinIormacijadobili suodvoditeljiceMetodickeprakse82ili 31,2,zatimodmentora26,6,odvoditelja grupe22,prekooglasneplocenaFakultetu 13,3,nanekidruginacin4,9iprekoweb stranice 1,9. Iz ovih podataka vidimo da nasi studentiveomamalokoristepodatkesaweb stranice Fakulteta.Tabela 4. Odgovori studenata na pitanje: Kakva su bila vaa oekivanja od Pedagoke i Metodike prakse?ODSJEKNauiti neto novoU praksi vidjeti sve delove sataPraktino vidjeti primjenu razliitih nastavnih metodaDa dobem sve potrebne informaceOstvariti profesionalnu koristPratiti rad strunih mentoraUpoznati dobru radnu atmosferuDrugoNj J 17 21 21 3 10 16 7 0BJ 9 13 12 6 7 8 3 1EJ 21 28 2/ 18 12 9 13 1MI / 13 9 7 10 10 1 3PO 20 17 1/ 16 2 7 7 0TOiS 10 11 7 6 3 / 3 0UKUPNO 81 103 87 56 44 54 33 5Tabela 4 nam daje pregled stavova studenataonjihovimocekivanjimavezanimzapraksu. Ovdje su studenti imali mogucnost visestrukog izboraponudenihodgovorapasedoslodo ukupno463odgovora.ZaodgovorU praksividjeti sve dijelove sataopredijeliosenajveci broj studenata, odnosno 103 ili 22,25 sto nam govoridasustudentibilinajviezainteresovaniza to da na satima mentora mogu shvatiti tatacnociniuvodni,staglavni,astazavrsnidio sataikakoseoniizvode.Studenti4.godine suvecteoretskisavladalimetodekojese primjenuju u nastavi i veliko interesovanjenapraksijebilodaiprakticnovideprimjenu tihmetodaunastavinastonasupucuje87 ili18,79zaokruzenihodgovoraPrakticno vidfetiprimfenura:licitihnastavnihmetoda. Da na praksi nauci nesto novo, ocekivao je 81 studentili17,49%anketiranih,azaodgovorDadobifem sve potrebne informacifeseopredijelilo56 studenata ili 12,10. Da pratim rad strucnih mentora je kao odgovor izabralo 54 studentaili 11,66. Da ostvare proIesionalnu korist od prakse,ocekivaloje44studentaili9,50,33 studenta ili 7,13je ocekivalo da ce upoznati dobru radnu atmosferu na satima mentora i5 studenata ili 1,08% je kao odgovor na ovopitanjeizabraloDrugo.13DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Tabela5.Odgovoristudenatanapitanje:Kolikoste zadovoljni mentorskim predavanjima?ODSJEK Potpuno Djelimino Veoma malo NikakoNjemaki jezik i knjievnost :6 ; o oBosanski jezik i knjievnost ; :: z oEngleski jezik i knjievnost : z 6 Matematika i informatika 8 ; Predkolski odgoj :o : oTjelesni odgoj i sport :: : oUKUPNO 6 ) ) 8U Tabeli 5 su razvrstani odgovori na pitanjekoliko su studenti bili zadovoljni mentorskimpredavanjimanapraksiiod165studenataje79ili 47,88 djelimicno zadovoljno, 61 ili 36,97 je potpuno zadovoljno, 17 ili 10,30je veoma malozadovoljno,alijebiloionihkojinisubilinikako zadovoljni metorskim predavanjimajersuocekivalimnogoboljapredavanja (8studenataili4,85).Razmatrajuciove odgovore moze se zakljuciti da su mentori vrlo dobro odrzali svoju nastavu i da su prema tome i studenti od toga imali veliku korist.Tabela 6. Odgovori studenata na pitanje: ta bi trebalo da Vam omogui Pedagoka i Metodika praksa?ODSJEKLino i profesionalno usavravanjeDobanje konkretnih ideja za kasnu primjenu u praksiObojeNjemaki jezik i knjievnost 3 2 18Bosanski jezik i knjievnost 10 5 6Engleski jezik i knjievnost 3/ 2/ 3Matematika i informatika 6 7 11Predkolski odgoj 18 18 2Tjelesni odgoj i sport 7 7 2UKUPNO 78 63 42183 studenta je dalo svoje odgovore na pitanje otomestabiimpraksatrebalaomogucitiito je prikazano u Tabeli 6.LicnoiproIesionalno usavravanje su bili odgovori 78 studenata ili42,62dok63studentaili34,43smatrada im praksa treba omoguciti da dobiju konkretne ideje koje i sami mogu primijeniti poslije upraksi, a njih 42 ili 22,95% smatraju da impraksa treba omoguciti oboje.Tabela7.Odgovoristudenatanapitanje:Nakojinain primjenjujetenovaiskustvasaPraksezaizvoenje oglednog sata?ODSJEKSve nove ideje i iskustva odmah primjenjujem u svojoj pripremiDobene materale primenjujem bez izmjenaPrimjenjujem ono to je odgovarajue za uenike i situacu u nastaviMaterale isprobane na praksi prilagoavam uenicimaDrim se starih, dobrih, isprobanih metodaSkupljene ideje i iskustva koristim za izradu vlastitih materalaDrugoNj J 11 3 15 / 1 19 0BJ 7 1 12 / 1 9 0EJ 18 / 13 9 1 13 0MI 11 1 / 3 / 10 0PO 19 3 10 / 2 22 0TOiS 6 0 5 0 0 8 0UKUPNO 72 12 59 24 9 81 014DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Studentskistavovionacinuprimjenenovih iskustavasaprakseuizvodenjuoglednogsata su predoceni u Tabeli 7.Ukupnojeevidentirano257 odgovora na ovo pitanje i to samo odponudenihodgovora,anijedanstudentnije iskoristiomogucnostdadopisenekidrugi stav pod Drugo.Najvecibrojstudenata,njih 81ili31,52,dobijenaiskustvasaprakse pokuava odmah ugraditi u svoje materijale itakoIormirajuindividualnistilrada.Ovakvu tezu potvrduju i drugi najcesci stavovi kojih je bilo72ili29,18.Stecenaiskustvasaprakse prilagodavasituacijiiucenicimaznacajan brojstudenata.Ovakvihstavovaimamo59 ili22,96.Velikibrojstudenatazeliodmah iskoristitistecenaiskustvaiznanjakojasu dobili na praksi to im u mnogome olakavaizvodenje oglednog sata. Ovi stavovi potvrduju zeljumladihprosvjetnihradnikadastoprije svojastecenateoretskaznanjaprosiresa prakticnimiskustvimakojadobijajuodsvojih mentora. Tabela 8. Odgovori studenata na pitanje: Koliki je po Vaem miljenjudovoljanbrojsatizaMetodikupraksupre izvoenja oglednog sata? ODSJEK 10 12 1/ 16 18 20 Vie od 20Njemaki jezik i knjievnost 2 0 1 1 5 6 8Bosanski jezik i knjievnost 2 1 2 6 3 6 0Engleski jezik i knjievnost 6 3 9 6 8 12 /Matematika i informatika 7 3 1 1 0 6 7Predkolski odgoj 6 3 2 / 3 7 7Tjelesni odgoj i sport 1 2 3 / / 2 1UKUPNO 24 12 18 22 23 39 27Pravilnikomoorganizacijiiizvodenjuprakse predvidenodajenajmanji brojsatiMetodicke prakse na 5 odsjeka Fakulteta 15 sati. Iz Tabele9semozejasnovidjetidaje40anketiranih studenata pokazao potrebu za 20 i vie satiMetodickeprakse.Ovoukazujenatodabise trebalo uzeti u razmatranje povecanje broja sati prakse.Tabela9.Odgovoristudenatanapitanje:Kolikoprobnih sati je potrebno odrati pre ispitnog oglednog sata?ODSJEK 1 2 3 Vie od 3Njemaki jezik i knjievnost 0 / 10 9Bosanski jezik i knjievnost 2 8 6 /Engleski jezik i knjievnost 10 20 5 13Matematika i informatika 6 8 3 8Predkolski odgoj 6 9 7 10Tjelesni odgoj i sport 0 2 2 13UKUPNO 24 51 33 57Studentisuuvelikoograniceniuizvodenju probnihoglednih,samostalnihsatikodmentoraunastavicemujeuzrokmalibrojskolakoje prihvataju studente na praksu i mali brojmentora.Navedenouslovljavaivelikegrupe studenata na praksi pa samim tim i mali brojprobnih oglednih sati koje mentori mogustudentima staviti na raspolaganje. Iz Tabele9je jasno vidljivo da najveci broj studenata ima potrebuzavieodtriprobnaoglednasataito34,55,samo14,55studenatajemisljenja 15DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011da je jedan probni ogledni sat dovoljan dokje30,91studenatastavadasudvaprobna oglednasatasasvimdovoljnaprijeizvodenja ispitnog oglednog sata.Tabela10.Odgovoristudenatanapitanje:Kolikoprobnih sati ste odrali?ODSJEK NedanJedan dio sataVie delova jednog sataJedan DvaVie od dvaNjemaki jezik i knjievnost 0 0 2 13 8 0Bosanski jezik i knjievnost 12 0 0 7 1 0Engleski jezik i knjievnost 9 0 0 3/ 5 0Matematika i informatika 7 0 0 7 6 5Predkolski odgoj 18 2 1 / 1 6Tjelesni odgoj i sport 0 3 3 7 3 1UKUPNO 46 5 6 72 24 12Vecinaanketiranihstudenata,72ili43,64, jeodrzalopojedanprobnioglednisat.Izove Tabele je vidljivo da 46 studenata ili 27,88%nije odrzalo nijedan probni ogledni sat sto im je otezalo pripremu ispitnoga oglednog sata. Tabela11.Odgovoristudenatanapitanje:Ukolikobiste moglidaimateuticajanaizradunovogPravilnikaza Pedagoku i Metodiku praksu ta biste menjali?ODSJEKPoveali broj sati za Pedagoku praksuPoveali broj sati za Metodiku praksuPrisustvo satima vie mentoraPoveati broj oglednih sati Na PP samo pratiti rad mentora, a na Metodikoj drati samo ogledne satiDrugoNjemaki jezik i knjievnost 8 13 11 8 15 3Bosanski jezik i knjievnost 6 6 7 / 1/ 0Engleski jezik i knjievnost 8 12 17 7 16 1Matematika i informatika 10 10 2 3 10 3Predkolski odgoj 19 17 13 8 / 2Tjelesni odgoj i sport 7 9 7 8 3 1UKUPNO 58 67 57 38 62 10Ukolikobiimalimogucnostdasvojim misljenjimauticunaizradunovogPravilnika za praksu, studenti bi na prvom mjestu povecali brojsatizaMetodickupraksu,zatimbina Pedagokoj praksi samo pratili rad mentora, ana Metodickoj praksi samo drzali ogledne sate. Od292odgovora,58odgovoraili19,86je zapovecanjebrojasatiPedagoskeprakse, slicanomjerod57ili19,52odgovorajeza povecanje broja sati Metodicke prakse, a 38 ili 13,01 studenata odgovorilo da je za povecanje broja oglednih sati. 16DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011ZakljuakNa165studenatacetvrtegodinePedagoskoga Iakulteta u Bihacu provedena je anketa s ciljem prikupljanja stavova o Pedagoskoj i Metodickoj praksirealiziranoju2010/11.akademskoj godini,kojajeobavljenauosnovnimisrednjimskolamailivrticu.Prikupljenipodacisu tabelarnoprikazaniiteoretskiobjasnjeni. Vecinastudenatajeprisustvovalana15do20 sati Pedagoske prakse, a isto tako i Metodicke prakse.InIormacijezaMetodickupraksu studentisunajcecedobijaliodvoditeljice prakse, a najmanje preko web stranice Fakulteta. Studentisuodpraksenajviseocekivalida prakticno vide sve dijelove sata, prakticno vide primjenu razlicitih nastavnih metoda i da nauce nestonovo.Svojezadovoljstvomentorskim predavanjimakaodjelimicnoizraziloje79 studenata,apotpuno61student.Pozavrsetku prakse78studenatasmatradaimonasluziza licnoiproIesionalnousavrsavanje.Studenti stecenaiskustvazeleodmahdaugradeu svoje ogledne sate i tako obogate teoretskaznanja. Veomavelikibrojstudenatasmatrada trebapovecatibrojsatizapraksu,kaoibroj probnih oglednih sati. Vecina studenata odrzala je po jedan probni ogledni sat prije ispitnogoglednogsata.Premastavovimastudenata bilobipreporucljivopromijenitiPravilnikza praksu na Fakultetu tako da se poveca broj sati prakse i razdvoje zadaci u izvodenju Pedagoske iMetodickeprakse(naPedagoskojpraksibi samo pratili rad mentora dok bi na Metodickoj samo drzali probne ogledne sate kako bi stekli vise kompetencije za ispitni ogledni sat i daljnju nastavnicku praksu).Literatura Leki, . (1980): Metodologa pedagokog istraivanja i stvaralatva. Zavod za udbenike i nastavna sredstva. Beograd Supek, R. (1968): Ispitivanje javnog mnenja. Napred. Zagreb17DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Milica Beovi - Pedagoki fakultet SarajevoUttcA[ t[tttsNoc v[tzsAN[A NA uotoatckt srososNostt uctNtkA u aAzatnNo[ NAstAvtSaetakCiljovogradabiojedaseutvrdidali,koliko, kakoizatotjelesnovjebanjeutienamotorike sposobnosti uenika u razrednoj nastavi. Na uzorku (o)uenikaprimijenjenoje,testovazaprocjenu koordinacije,eksplozivnesnage,repetitivnesnage rukuiramenogpojasa,repetitivnesnagetrupai gibljivosti. t-testom je utvreno postojanje znaajnih razlika izmeu rezultata uenika koji su, uz redovnu nastavutjelesnogodgoja,ukljueniuvannastavne kretneaktivnostiirezultatauenikakojinisu ukljueni u takve aktivnosti. Mada na malobrojnom uzorku,moglosezakljuitidavannastavnekretne aktivnosti pozitivno djeluju na istraivane motorike dimenzijeantropolokogprostorasubjekataiz populacije uenika u razrednoj nastavi.Kljunerijei:tjelesnovjebanje,motorike sposobnosti, uenici u razrednoj nastavi, t-test UvodZa optimalan rast i razvoj, za zdravlje, pa u krajnjoj liniji i za ovjekov opstanak, mnogo vanije je brinuti orazvojuosobinaisposobnosti,negosvekolikih znanja.Znanjanesudjelujuudefniranjuzdravlja, aosobineisposobnostida,osimtzv.primarnih motorikihznanja,svadruga,tzv.socijalnaili civilizacijskaznanja,nisugenetskiuvjetovana, dokrazvojosobinaisposobnostijeste.Zbogtoga semoetvrditidajeudioosobinaisposobnostiu ukupnomrazvojuovjekabiokonstanta,aznanja su se postupno usavravala. To vrijedi i za pojedinca tokom ivota osobine i sposobnosti nune su kao osnov za rast i razvoj svakog ovjeka, jer od potrebe da razvija osobine i sposobnosti niko nije prirodno osloboen,dokznanjamogubitiveailimanja, korisnija i manje korisna, teorijska ili praktina i nisu nunoistakodrazliitihljudi(Metiko,Mrakovi, Neljak,1o).Zdravljeipravilantjelesnirazvoj osnovasuipreduslovzasveljudskedjelatnosti. Ljudskiradprogresivnogubikarakteristike miinograda,dokenergetskupotronjusve viezamjenjujetzv.informatika,emocionalnai intelektualna.Pritomjeisvrhaljudskogpokretai kretanja sve vie specifna, to nikako ne znai da i procesi homeostaze i adaptacije ljudskog organizma slijedetakvestandarde.Naprotiv:"Kontraverzno jetoseovjeknaaozateenvlastitimizumima:i dalje nastoji smanjiti entropiju u okolini, a za vlastiti sistem je poveava, ako ne vjeba" (Mrakovi, 1,).Ukolskomsistemuprateseuglavnomteorijska znanja i vrednuju pod pojmom - opeg uspjeha, dok: "Nesistematski,izvanpodrujakolstva,ponekad osobineisposobnostipratimedicinskasluba, naravno u medicinske svrhe i obino kad ve treba neto lijeiti" (Metiko, Mrakovi i Neljak, 1o). S drugestrane,Mrakoviupozorava:"Apsolutnoje pogrenomiljenjekakojevrijemeupotrijebljeno zaigruumjestozauenje,izgubljenovrijeme,to jesvojstvenoprimitivnimsredinama.Tedvije aktivnostiuopesenebismjelesuprotstavljati,jer biiuenje,kaoiljudskiradtrebalobitiigra.No, uenjemsesigurnonemoguosiguratinormalne funkcije,akosezapostavivjebanje.Vjebanjem se,dapae,moepodspjeitiuenje.Takoneki rezultati istraivanja pokazuju kako i u uvjetima kad se ,o fonda sati nastave u osnovnoj koli namjeni tjelesnom vjebanju, uenici tih kola imaju ne samo viurazinuzdravlja,negosubaremjednakodobri uenicikaoionikojiimajusamodvasatatjedno nastave tjelesnog odgoja, ali uz niu razinu zdravlja i sposobnosti (Mrakovi, 1,).Interesuovomistraivanjuusmjeritesena sudjelovanje tjelesnih kretnih aktivnosti u defniranju nivoa motorikih dimenzija antropolokog prostora subjekata iz populacije uenika u razrednoj nastavi. 18DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Metode radaPopulacija,izkojejeizvuenuzorakispitanika, defniranajekaopopulacijauenikarazredne nastave. Uenici su pri upisu u kolu, pa i u vrijeme mjerenja, tretirani kao zdravi i sposobni za nastavu tjelesnog odgoja.Uzorak ispitanika, imenovan kao GR-AB, ukljuuje o uenika, rasporeenih u dva subuzorka, i to:1.subuzorak od io ispitanika/1o uenica (W) i 1o uenika(M)/kojinisu,uzdvaasasedmino redovnenastavetjelesnogodgoja,ukljueniu vannastavnekretneaktivnosti,imenovankao GR-A, i i.subuzorakodioispitanika/1ouenica(W)i 1ouenika(M)/kojisu,uzdvaasasedmino redovnenastavetjelesnogodgoja,ukljueniu vannastavnekretneaktivnosti,imenovankao GR-B.Poetnaklasifkacijaizvrenajeiskljuivopo osnovuukljuenostiilineukljuenostiuenikau vannastavnekretneaktivnosti.Testovisuizvueni izbaterijesastavljeneod11otestovarasporeenih uipodskupa,konstruiranojtakodapokrije hipotetski model strukture motorikih sposobnosti defniranihodstraneKureliaisaradnika(1,,). Baterijajeprovjerenanareprezentativnom uzorkujugoslovenskepopulacije.Nekolikoputaje modifkovana, s ciljem da se dobiju zadovoljavajue mjernekarakteristikeitavogsistema.Poslijeserije parcijalnihanalizaprihvaenajenjenakonana forma,kojajeprviputkompletnoprimijenjenai potvrena u istraivanjima Gredelj, Metiko, Hoek i Momirovi (1,,).Primjenjenisusljedeimjerniinstrumenti:skoku daljsmjesta/MFESDM/;Visuzgibu/MFRVZG/; podizanjetrupaizleanja/MFRPTL/;poligon natrake/MKOPOL/;pretklonraskorano/MFLPRR/.Deskriptivnomstatistikomneposrednoese opisatimotorikipodaci.Multivarijantnastatistika obuhvatitemultivarijantnepostupke,sadrane u:multivarijantnojanalizivarijanseikorelacionoj analizi, a gdje bude neophodno koristie se i druge induktivnestatistikeprocedure.Multivarijantnom statistikom,provjeriteseukojimgranicamaje opravdanahipotezaouticajuvannastavnihkretnih aktivnosti namotoriki status uenika u razrednoj nastavi.Ustatistikimproceduramakoristitese, slijedei raunarski program: SPSS 1i.o. Rezultati sa diskusijomTablica 1. Osnovni statistiki parametri manifestnih varabliVarable N Min Max AS SD VCMFESDMAW 10 53.00 130.00 90.1000 2/.61910 606.100MFESDMBW 10 8/.00 125.00 10/.9000 13./0357 179.656MFRVZGAW 10 .00 11.30 3.3200 3.//506 11.868MFRVZGBW 10 3.10 27.60 12.5500 7.57279 57.3/7MFRPTLAW 10 .00 27.00 16.3000 9.5/580 91.122MFRPTLBW 10 10.00 37.00 21.1000 8./25/9 70.989MKOPOLAW 10 1//.50 58.60 90.2/00 28.79/99 829.152MKOPOLBW 10 98.60 33./0 70.9500 22.9/773 526.598MFLPRRAW 10 /3.00 83.00 69.0000 12.587/7 158.///MFLPRRBW 10 85.00 110.00 99.9000 7.17170 51./33MFESDMAM 10 73.00 133.00 103.3000 16.50623 272./56MFESDMBM 10 96.00 162.00 126.9000 20.33852 /13.656MFRVZGAM 10 .00 29./0 9.2700 8.58682 73.733MFRVZGBM 10 8.80 36./0 17.9500 9.85/07 97.103MFRPTLAM 10 11.00 3/.00 21.6000 7.19877 51.822MFLPTRBM 10 1/.00 37.00 25.9000 8.56933 73./33MKOPOLAM 10 102.80 38.60 69./200 18.80271 353.5/2MKOPOLBM 10 78.30 39.60 56.8000 13.66715 186.791MFLPRRAM 10 56.00 10/.00 72.9000 13.21153 17/.5//MFLPRRBM 10 79.00 115.00 98.0000 12./7219 155.55619DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011UTablica1.Osnovnistatistikiparametri manifestnihvarijabliprikazanisu:varijable/GR-A(W,M)iGR-B(W,M)/;brojispitanika/N/; minimalni/Min/imaksimalni/Max/rezultati; aritmetikasredina/AS/;standardnadevijacija/SD/; varijanca /VC/.Na varijablama poligon natrake /MKOPOL/ manja vrijednostznaiboljirezultat,potojeupitanju vremenskavarijablapomoukojeseprocjenjuje brzina izvoenja koordiniranih pokreta ruku i nogu.Nekinizpodatakanajboljereprezentirasredinja vrijednostiliprosjenavrijednost,kojupostie najveibrojentitetauuzorkuiupopulaciji.Neke sredinjevrijednosti,kaonaprimjeraritmetika sredina,medijanimod,izraunavajusesamo usluajukvantitativnihvarijabli,doksedruge, poputmedijana(medijalnavrijednost,kojase nalazitanonasredininizapodatakaporedanih poveliini)imoda(dominantnavrijednost,koja se u nizu rezultata najee pojavljuje), koriste kod kvalitativnih varijabli.Na Grafkon 1. Aritmetike sredine /AS/ prikazana je ova sredinja mjera za pojedine motorike varijable, kakobiseivizuelnomogliuoitiodnosiizmeu njihovihvrijednostiauvezisauspostavljenim kriterijem sudjelovanja ili ne sudjelovanja uenika u vannastavnim kretnim aktivnostima. Na primjer, vidi se da je na varijabli skok u dalj s mjesta /MFESDM/ ostvarenarezultatskanejednakostizmeugrupe uenikakojinisuukljueniuvannastavnekretne aktivnosti/MFESDMA/igrupeuenikakoji suukljueniuvannastavnekretneaktivnosti/MFESDMA/.Takoer,nanavedenojvarijabli(kao i na ostalim varijablama) mogue je uoiti i razliku izmeu rezultata uenica /MFESDMAW/, odnosno /MFESDMBW/ i uenika /MFESDMAM/, odnosno /MFESDMBM/. MFESDMAWMFESDMBWMFRVZGAWMFRVZGBWMFRPTLAWMFRPTLBWMKOPOLAWMKOPOLBWMFLPRRAWMFLPRRBWMFESDMAMMFESDMBMMFRVZGAMMFRVZGBMMFRPTLAMMFLPTRBMMKOPOLAMMKOPOLBMMFLPRRAMMFLPRRBMGrafikon 1. Aritmeticke sredine /AS/25.00050.00075.000100.000125.00060.00 80.00 100.00 120.00Histigram frekvencije 1. MFESDMAW0.00.51.01.52.02.53.0FrekvencijaAS=90.10SD=24.619N=1020DidaktikaPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Tabela 2. Testivi normalne distribuce varabli u GR-ABKolmogorov-Smirnov Shapiro-Wilkstatistika df p statistika df pMFESDMAW .2/7 10 .085 .915 10 .320MFESDMBW .175 10 .200(*) .950 10 .669MFRVZGAW .23/ 10 .129 .839 10 .0/3MFRVZGBW .2/7 10 .086 .926 10 ./07MFRPTLAW .189 10 .200(*) .906 10 .256MFRPTLBW .105 10 .200(*) .969 10 .883MKOPOLAW .222 10 .178 .903 10 .23/MKOPOLBW .173 10 .200(*) .921 10 .365MFLPRRAW .163 10 .200(*) .915 10 .316MFLPRRBW .1/7 10 .200(*) .956 10 .7/3MFESDMAM .129 10 .200(*) .985 10 .985MFESDMBM .137 10 .200(*) .98/ 10 .98/MFRVZGAM .199 10 .200(*) .872 10 .106MFRVZGBM .206 10 .200(*) .8/7 10 .053MFRPTLAM .133 10 .200(*) .980 10 .965MFLPTRBM .15/ 10 .200(*) .918 10 .338MKOPOLAM .173 10 .200(*) .955 10 .72/MKOPOLBM .127 10 .200(*) .9/3 10 .582MFLPRRAM .227 10 .15/ .889 10 .163MFLPRRBM .189 10 .200(*) .935 10 ./98Testiranjenormalne(Gaussove)distribucije rezultatamotorikitestovauzorkaGR-ABizvrit eseKolmogorov-SmirnovimiShapiro-Wilkovim testovima.Postavljenajenultahipotezausmislu daevarijableumotorikomuzorkuGR-AB imatinormalnudistribuciju.Moeseoitati,na varijablamaskok u dalj s mjesta /MFESDMAW/, vis uzgibu/MFRVZGAW/,/MFRVZGBW/,poligon natrake/MKOPOLAW/ipretklonraskorano/MFLPRRAM/poetnepretpostavkeonormalnoj distribucijemorajuseodbaciti,doknasvim ostalim varijablama ne postoji razlog da se poetne pretpostavke prihvate. Tabela.Analizakorelacijamotorikihvarijabliu GR-ABUMatrica1.Pearsonovakorelacijamotorikih varijabliuGR-ABpredstavljenisukoefcijenti korelacije (r) i njihova statistika znaajnost (p). Postavljenajehipotezausmisludasukoefcijenti korelacijeizmeuuzorakavarijabliuGR-AB statistikiznaajnorazliitiodnule.Nesporno, vrijednost koefcijenata korelacije na svim testiranim supozicijama, kao i njihova statistika znaajnost na p (obostrano) = o.o1o, indicira vrlo veliku povezanost istraivanihveliina,odnosnoveomavisoku korelacijuizmeunjih.Znai,nepostojirazlogza neprihvatanjepoetnihpretpostavkiostatistiki znaajnimkorelacijamasuodnosnihmotorikih varijabli. Prema koefcijentu determinacije (ri), koji je relativna mjera nivoa povezanosti izmeu dva ili vieobiljejaiizraavaodnosobjanjeneiukupne varijance u proporciji ili postotcima, determinirano jeodo.,ido,.81varijancesuodnosom izmeu razliitih varijabli u uzorku GR-AB.21SportPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Matrica 1. Pearsonova koreIacija psihomotorikih varijabIi u GR-AB.945**.000.904** .910**.000 .000.890** .915** .927**.001 .000 .000.904** .977** .826** .884**.000 .000 .003 .001.951** .967** .953** .980** .927**.000 .000 .000 .000 .000.934** .956** .799** .854** .948** .917**.000 .000 .006 .002 .000 .000.913** .963** .911** .952** .943** .968** .895**.000 .000 .000 .000 .000 .000 .000.907** .959** .797** .865** .980** .909** .970** .899**.000 .000 .006 .001 .000 .000 .000 .000.917** .941** .829** .917** .940** .932** .950** .909** .966**.000 .000 .003 .000 .000 .000 .000 .000 .000.929** .957** .908** .958** .938** .971** .931** .932** .955** .975**.000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000.936** .980** .925** .971** .955** .988** .934** .984** .939** .960** .978**.000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000.900** .894** .980** .964** .822** .967** .813** .910** .812** .854** .936** .934**.000 .000 .000 .000 .004 .000 .004 .000 .004 .002 .000 .000.843** .893** .903** .976** .865** .953** .804** .948** .811** .870** .904** .949** .919**.002 .001 .000 .000 .001 .000 .005 .000 .004 .001 .000 .000 .000.934** .965** .916** .984** .943** .992** .928** .974** .929** .959** .977** .995** .939** .960**.000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000.941** .989** .878** .906** .972** .959** .958** .965** .940** .925** .926** .970** .863** .900** .961**.000 .000 .001 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .001 .000 .000.884** .924** .865** .956** .911** .948** .897** .904** .919** .974** .969** .958** .893** .927** .969** .911**.001 .000 .001 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000.936** .976** .848** .923** .977** .962** .975** .954** .966** .949** .951** .971** .866** .898** .973** .984** .930**.000 .000 .002 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .001 .000 .000 .000 .000.896** .891** .967** .961** .821** .959** .817** .902** .818** .884** .946** .940** .984** .928** .941** .856** .916** .860**.000 .001 .000 .000 .004 .000 .004 .000 .004 .001 .000 .000 .000 .000 .000 .002 .000 .001.928** .983** .882** .928** .986** .961** .936** .960** .963** .939** .953** .972** .881** .904** .968** .979** .936** .979** .865**.000 .000 .001 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .000 .001 .000 .000 .000 .000 .000 .001rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)rp (2-strano)MFESDMAWMFESDMBWMFRVZGAWMFRVZGBWMFRPTLAWMFRPTLBWMKOPOLAWMKOPOLBWMFLPRRAWMFLPRRBWMFESDMAMMFESDMBMMFRVZGAMMFRVZGBMMFRPTLAMMFLPTRBMMKOPOLAMMKOPOLBMMFLPRRAMMFLPRRBMMFESDMAWMFESDMBWMFRVZGAWMFRVZGBWMFRPTLAWMFRPTLBWMKOPOLAWMKOPOLBWMFLPRRAWMFLPRRBWMFESDMAMMFESDMBMMFRVZGAMMFRVZGBMMFRPTLAMMFLPTRBMMKOPOLAMMKOPOLBMMFLPRRAMMFLPRRBMKoreIacija znaajne na p = 0.01(2-strane). **.Svemotorikesposobnostiufaktorskomprostoru su u manjoj ili veoj, ali uvijek pozitivnoj korelacji, najvjerovatnijejemalobrojnostuzorkauticalana statistikiostvareninivokorelacija.Bezobzirana brojevnu veliinu i statistiku znaajnost, koefcijent korelacijeukazujesamonastupanjslaganjau variranjudvijevarijable,namogunostpostojanja kauzaliteta,aneukazujenauzrono-posljedinu vezumeuvarijablama(BrkiiKundaina,ioo). Uzrono-posljedinaveza,tojeiprimarnicilj naunognapora,defnirasekombinacijomzanju znaajnih teorijskih i praktinih indikatora. Tabela /. Testovi jednakosti aritmetikih sredina subuzoraka GR-A i GR-B u uzorku GR-AB Varable Wilks Lambda F df1 df2 pMFESDMW .866 2.788 1 18 .112MFRVZGW .59/ 12.308 1 18 .003MFRPTLW .927 1./21 1 18 .2/9MKOPOLW .868 2.7/5 1 18 .115MFLPRRW .283 /5./9/ 1 18 .000MFESDMM .689 8.118 1 18 .011MFRVZGM .803 /./10 1 18 .050MFRPTLM .92/ 1./76 1 18 .2/0MKOPOLM .859 2.9/8 1 18 .103MFLPRRM ./85 19.085 1 18 .00022SportPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011UTabela.Testovijednakostiaritmetikih sredinasubuzorakaGR-AiGR-BuuzorkuGR-AB.TabelasadriWilkslambda,F-vrijednostsa stupnjima slobode i nivo znaajnosti. Wilks lambda izraavaodnossumekvadrataupsihomotorikim subuzorcimasatotalnomsumomkvadratau uzorku.Wilkslambdajerangaodo.odo1.o. Manjevrijednostipretpostavljajuveerazlike,dok veevrijednosti,do1.okadanepostojirazlika, prikazujumanjerazlike.F-vrijednostpredstavlja odnosostvarenogvarijabilitetameusubuzorcima pojedinih psihomotoriki varijabli sa varijabilitetom unutar tih subuzoraka. F- vrijednost ima numerator (df1)idenominator(dfi)stupnjeslobode,koji sekoristezadobijanjenivoaznaajnosti(p).Ako jevrijednostpo.o,o,znaidasurazlikemeu aritmetikimsredinamasubuzorakamotorikih varijabli u tom uzorku statistiki znaajne. Razlika je u korist uenika ukljuenih u vannastavne kretne aktivnosti, to je bilo i za oekivati. I na svim ostalimvarijablamasmjerrazlikejeistovjetan,ali nije istog inteziteta. Tabela 5. Multivarantni testovi jednakosti varanci GR-A i GR-B u GR-ABEfekt Testovi Vred. F df hipotet. df greke pGR-ABPillais Trace .986 63.563 10.000 9.000 .000Wilks Lambda .01/ 63.563 10.000 9.000 .000Hotellings Trace 70.625 63.563 10.000 9.000 .000Roys Largest Root 70.625 63.563 10.000 9.000 .000ZarazlikuodunivarijantneF-vrijednosti, multivarijantnaF-vrijednost(Wilkslambda) baziranajenakomparacijimatricevarijanse/kovarijansegrekeimatricevarijanse/kovarijanse efekta(uticaja,djelovanja).PrekoPillaistrace, Wilkslambda,HotelingstraceiRoyslargest tracekriterija,saaproksimativnomF-statistikom multivarijantnaanalizavarijanseosigurava jednakodobarrezultatkaoiunivarijantneanalize. Pillaistracejemultivarijantnitestznaajnosti, kojisemoetransformiratiuaproksimativnu F-vrijednost.LambdasenazivaiU-statistikom, rangavrijednostiodo.ooodo1.ooo.Vrijednosti lambde blie o.ooo znae da se sredinje vrijednosti znaajnijerazlikuju,dokvrijednostiblie1.ooo znae suprotno. Hotelings trace je baziran na sumi karakteristinihkorjenai,uglavnom,sekoristi koddvijegrupeformiraneodnezavisnihvarijabli. Royslargesttracebaziranjenaprvomkorjenu,a specifnoinaveemkorjenu.Odovaetiritesta Wilkslambdajenajpodesnijamjeravjerovatnoe. UnekimpraktinimprilikamaRoyslargesttrace moe biti vie koristan i snaaniji kriterij od ostalih. Vrijednostinavedenihtestovaprategrupnuili sveukupnuF-vrijednost,kojaihtransformieu aproksimativnuF-distribuciju.Njomsetestiraju nultehipotezeusmisludanemaznaajnihrazlika meuaritmetikimsredinamagrupaformiranih kao kategorije nezavisnih varijabli. Hipotetski df i df greke koriste se za dobijanje ostvarene znaajnosti p. Ako je p Na svim primijenjenim testovima p = o.ooo, to znai danepostojirazlogzaneprihvatanjepostavljene hipoteze.To,dalje,znaidarazlikeizmeu subuzorakaGR-AiGR-BuuzorkuGR-ABnisu sluajne,vesuposljedicanekogsistema(faktora, efekta, tretmana, procesa...). U konkretnom sluaju, u pitanju izvannastavne kretne aktivnosti. Naravno, uzorakjenedovoljnobrojandabisemogaoizvui pouzdanzakljuakunjegovupopulacijuuenikau razrednoj nastavi.Tabela 6. Testiranje znaajnosti R02R0 R02R02prilagoenoSGStatistika promjenaR02promjene F promjene df1 df2 p ( F ).993 .986 .971 .088 .986 63.563 10 9 .000UtabelisuprikazaniRo,Roi,prilagoeniRoi istandardnagrekaprocjene.Rojekoefcijent multiple (viestruke) korelacije i izraava optimalnu povezanostmeuvarijablamajeruzimauobzir relativnidoprinossvakeodnezavisnihvarijabli uukupnojpovezanostisazavisnomvarijablom. Urasponujeododo1,veavrijednostznai jaupovezanost.Moesereidaondeterminira 23SportPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011proporciju zajednike varijanse zavisne i nezavisnih varijabli, izloene kroz regresioni model. Vrijednost Roi je ranga od o do 1. Statistika promjene ukljuuje Roipromjene,Fpromjeneivjerovatnou,p, promjeneF.PromjenuRoiprodukujedodavanje ili oduzimanje neke od nezavisnih varijabli. Stepeni slobodesupovezanisakalkulacijomFpromjene, gdje je df1 numerator a dfi denominator. InspekcijomTabeleo.TestiranjeznaajnostiRoi moesezakljuitidajekoefcijentviestruke korelacije statistiki znaajan (p = o.ooo), to znai danemarazlogadasehipotezaopovezanosti motorikihvarijablisavannastavnimkretnim aktivnostimaneprihvati.PrilagoeniRoiuzorka tendiradastatistikioptimalnoprocijenikako dobromodelodgovarapopulaciji.PrilagoeniRoi jekorekcijaRoiusmisludatoblierefektuje prilagoenost modela populaciji. Da je primijenjeni uzorak reprezentativan, sa vjerovatnoom veom od , moglo se zakljuiti kako bi se takva korelacija u ,.1 ostvarila i u populaciji uenika u prvoj trijadi osnovne kole.Tabela 7. Pregledni prikaz razlika izmeu kinezioloki aktivnih i neaktivnih osobaKineziolokineaktivne osobe:Biozioloka svojstva:Kineziolokiaktivne osobe:mala relativna koliina miia velikavelika relativna koliina masti malamala miina sila velikamala prokrvljenost miia velika250 300 gr teina srca /00-500 gr70 90 frekvenca srca u mirovanju (FS) /0-60vei krvni pritisak manjimale koronarne rezerve velikecca 50ml/kg relativni vitalni kapacitet cca 70 ml/kg/0 ml/kg relativni aerobni kapacitet 50 80 ml/kgmali transportni kapacitet za O2 velikimala maksimalna sposobnost srca velikasimpatikotona vegetativna regulaca vagotonamale adrenokortik. rezerve velikemanja izdrljivost za tjelesne aktivnosti veaspori oporavak nakon rada brimali adaptacski kapaciteti velikibra dobna involuca sporamanja radna sposobnost veaesto pobolevanje retkoTradicijavannastavnihivankolskihaktivnosti uosnovnojkolijevrlodugaionesuintegralni dioodgojno-obrazovnestruktureosnovnekole. Vannastavneaktivnostiobuhvaajurazliite programske sadraje koji se odvijaju izvan nastavnih obaveza u organizaciji kole i u njenim prostorijama. Vankolske aktivnosti vode u izvan nastavno vrijeme razliitadrutva,kluboviiorganizacijeusvojim prostorima.ZakljuakUradunatemuUticajtjelesnihaktivnostina motorike sposobnosti uenika u razrednoj nastavi, ciljjebiodaseutvrdidali,koliko,kakoizato tjelesneaktivnostiaktivnostiutiunamotorike sposobnosti uenika u razrednoj nastavi. Uzorak ispitanika ukljuivao je io uenika koji, mimo redovnenastavetjelesnogizdravstvenogodgoja, nisuukljueniuvannastavnekretneaktivnostii iouenikakojisu,uzredovnunastavutjelesnog izdravstvenogodgoja,ukljueniuvannastavne kretne aktivnosti. Uzorak psihomotorikih varijabli sastojaoseizsljedeebaterije:eksplozivnasnaga -Skokudaljsmjesta/MFESDM/;repetitivna snaga - Vis u zgibu /MFRVZG/ i Podizanje trupa iz leanja /MFRPTL/; koordinacija - Poligon natrake /MKOPOL/;gibljivost-Pretklonraskorano/MFLPRR/.Zaverifkacijupostavljenihhipoteza,primijenjene sumetodeunivarijantneimultivarijantneanalize korelacija i razlika. Testovi znaajnosti Pearsonovog koefcijenta korelacija, kao i znaajnosti koefcijenta multiplekorelacijeiskazalisustatistikiznaajnu 24SportPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011povezanostkakoizmeupojedinihmotorikih varijabli, tako i na nivou cijelog uzorka primijenjenih varijabli.Takoer,namultivarijantnimtestovima varijance ostvarene su statistiki znaajne razlike. Sa testovajednakostiaritmetikihsredinasubuzoraka motorikihvarijabliunjihovimuzorcima(ukoliko biprimijenjenisluajniuzorakispitanikabio reprezentativan)moglobisezakljuitislijedee, za:(1)Uenice:vannastavnekretneaktivnostine utiunaeksplozivnusnagu;vannastavnekretne aktivnosti utiu na repetitivnu snagu ruku i ramenog pojasa;vannastavnekretneaktivnostineutiu narepetitivnusnagutrupa;vannastavnekretne aktivnostineutiunakoordinacijurukuinogu; vannastavnekretneaktivnostiutiunagibljivost. (i) Uenike: vannastavne kretne aktivnosti utiu na eksplozivnusnagu;vannastavnekretneaktivnosti utiunarepetitivnusnagurukuiramenogpojasa; vannastavne kretne aktivnosti ne utiu na repetitivnu snagu trupa; vannastavne kretne aktivnosti ne utiu nakoordinacijurukuinogu;vannastavnekretne aktivnosti utiu na gibljivost.Literatura1.Bala,G.(2003).Metodolokiaspektikineziolokih merenja (sa posebnim osvrtom na merenja motorikih sposobnosti). Novi Sad: Samostalno autorsko izdanje.2.Beovi, M. (2006). Korelaca uenja i psihomotornih sposobnostiuenicasrednjekole.Doktorska disertaca. Istono Sarajevo: Fakultet zike kulture.3.Brki,M.,Kundaina,M.(2003).Statistikau istraivanjuodgojaiobrazovanja.Biblioteka"Educa" (knjiga /), Jela educa, d.o.o. Sarajevo./.Findak, V., Stela, I. (1988). Izvannastavne i izvankolske aktivnostiutjelesnojizdravstvenojkulturi.kolska knjiga, Zagreb.5.Findak, V. (1992). Metodikiorganizacski oblici rada uedukaci,sportuisportskojrekreaci.Mentorex, Zagreb.6.Findak,V.(1996).Tjelesnaizdravstvenakulturau osnovnoj koli. kolska knjiga, Zagreb.7.Findak, V.,I.Prskalo(200/).Kineziolokileksikonza uitelje. Visoka uiteljska kola u Petrinji.8.Grass, P. P. (1977). The Evolution of Living Organisms. New York: Academic Press.9.Grene,M.(1972).AristotleandModernBiology. Journal of the History of Ideas, 33 (3), 395-/2/.10.Kureli,N.,Momirovi,K.,Stojanovi,M.,turm,J., Radojevi,.iViski-talec.N.(1975).Strukturai razvojmorfolokihimotorikihdimenzaomladine. Beograd:InstitutzanaunaistraivanjaFakultetaza ziko vaspitanje.11.Malacko,J.iPopovi,D.(1997).Metodologa kineziolokoantropolokihistraivanja.Pritina: Fakultet za ziku kulturu.12.Metiko,D.,Gredelj,M.,Momirovi,K.(1979). Strukturamotorikihsposobnosti.Kineziologa,9 (12), 25-50.13.Metiko,D.,Mrakovi,M.,Neljak,B.(1996). Primenjenakineziologaukolstvu.Fakultetza ziku kulturu Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.1/.Miki,B.(2000).Psihomotorika.Tuzla:Filozofski fakultet.15.Mrakovi, M. (1997). Uvod u sistematsku kineziologu. Zagreb:FakultetzazikukulturuSveuilitau Zagrebu.16.Momirovi,K.,Wolf,B.,Popovi,D.A.(1999).Uvod uteorumerenjaiinternemetrskekarakteristike mernihinstrumenata.Fakultetzazikukulturu, Pritina. 17.Mui,V.(1997).Metodologapedagokog istraivanja. Sarajevo: Svjetlost.18.Najteter, . (1997). Kinezioloka didaktika. Sarajevo: Univerzitetska knjiga.19.National Association for Sport and Physical Education. (1995). Moving into the future: National standards for physical education. Reston, VA: American Alliance for Health, Physical Education, Recreation, and Dance. 20.PoperK.R.(1998).Opensocietyanditsenemies. Pradai, Vilnius: Pradai.21.TheWorldHealthReport(2002).ReducingRisks, PromotingHealthyLife.Geneva:WorldHealth Organization.22.Vujevi, M. (2000). Uvod u znanstveni rad u podruju drutvenih znanosti. Zagreb: kolska knjiga.SummaryTeaimofthisstudywastodeterminewhether, how,whyandhowphysicalexerciseafectsthe motorskillsofstudentsinclassrooms.Tesample (o)studentsappliedforthefvetestsassessment coordination, explosive strength, repetitive strength armandshoulderarea,repetitiveforcestroops andfexibility.t-testdeterminedtheexistenceof signifcant diferences between the results of students who,alongwithregularphysicaleducationclasses, involvedinextracurricularactivitiesandoutcomes Specifcallystudentswhoarenotinvolvedinsuch activities.Althoughthesmallnumberofsamples, it could be concluded that extracurricular activities Specifcallypositiveefectonmotorresearched anthropologicaldimensionsofspacesubjectsfrom a population of students in classrooms. Keywords:physicalexercise,motorskills,students in classrooms, t-test25SportPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Muhidin Halilovi - Univerzitet u BihauUttcA[ onAsaANoc skurA uotoatcktnsrososNostt, uoarotosktn osostNAt koNAttvNtn atcutAttvNtn utnANtzAuA NA usr[tsNost tzvoetN[A rtNAtA,u aukouttuSaetakCiljistraivanjajebioutvrivanjeznaajnostii relativne veliine uticaja morfolokih karakteristika tijela,patolokihkonativnihregulativnihmeha-nizamaibazinihmotorikihsposobnostina efkasnost izvoenja tehnikog elementa rukometne igre,voenjelopteuslalomu,koduenikasrednje kole,starostiod18do1godina.Regresionom analizomjeutvrenstepenpovezanostiizmeu eksplanatornihvarijabliirezultatskeuspjenosti izvoenja situaciono motorikog zadatka kriterija. Dobijenirezultatiukazujunaprisustvoznaajnih projekcijamjerakojeoslikavajusegmente feksibilnosti ramenog pojasa i preciznosti rukom. Kljune rijei: rukomet, uenici, regresija UvodRukometjekarakteristianpotzv.maksimalizmu koji se ogleda u tome to je na svakom dijelu terena i u svakom momentu potrebno da se odgovarajua kretnastrukturarealizirasamaksimalnim angamanomipunimintenzitetom.Shodnotoj karakteristicirukometneigre,razumljivjeiveliki broj dosuenih kaznenih udaraca sa sedam metara. Ideja za ovim istraivanjem proistekla je iz praktine potrebe(nastaveTjelesnogizdravstvenogodgoja) zaotkrivanjemsposobnostiiosobinalinostiod kojih ovisi efkasnost izvoenja sedmerca. Uovomistraivanjukoritenisutestoviiz morfolokog,motorikogprostoraiprostora konativnih regulativnih mehanizama suprostavljenih penalu, testu situacione motorike Rukometa.Empirijskiseodavnouoilavezaizmeugrae tijela i rezultata kretanja.Poznato je da u izvoenju pojedinihelemenataodreenegranesporta imajuvieuspjehaosobeodreenegraeodonih kojitakvugraunemaju.Natomesezasniva sportskabiotipologija.Slobodnosemoerei daonotoovjekispoljavakaosvojumotoriku sposobnostuveojmjeriodreujeefekatkretanja, aonotoumijeodreujestrukturukretanja. Dosadanjimistraivanjimautvrenjenesumnjiv uticajkonativnihfaktoranaefkasnostizvoenja elemenata situacione -motorike sportskih igara. Utvrenojedaindikatorieksplozivnesnagea posebnorepetitivnostatikesnageostvaruju znaajnupovezanostsakonativnimfaktorima. Nekioblicisnagesuupozitivnojkorelacijisa neinhibiranimoblicimaponaanja,akoordnacija iravnoteajeboljaukolikojeneuroticizammanji. Osobine, u ijoj je osnovi opta ekscitiranost centra-lnognervnogsistema(impulzivnost,agresivnost), imajupozitivnupovezanostsapsihomotorikim sposobnostima,dokosobinekojezaviseod poremeenihtoninihprocesanegativnoutiuna motoriku aktivnost.Ciljistraivanjajebioutvrivanjeznaajnostii relativne veliine uticaja morfolokih karakteristika tijela,patolokihkonativnihregulativnih mehanizamaibazinihmotorikihsposobnostina efkasnostizvoenjapenala,tehnikogelementa rukometneigrekoduenikasrednjekole,starosti od 18-1 godina.26SportPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Metode radaIspitaniciKompleksnimispitivanjimaobuhvaenjei,1 uenik.Uzorakispitanikabilisuuenicitreeg ietvrtograzredaJUMjeovitesrednjekoleu Graanici, starosti od 18 do 1 godina, mukog pola. Uzorak prediktorskih variabliZaprocjenuprimarnihpatolokihkonativnih faktora primjenjena je baterija testova 18 PF, koja je konstruisana na temelju faktorske analize verbalnih stimulusaizCornelindexa,N,MMPIiMPI (Momirovi,1,;preuzetoodHorga,Ignjatovi, Momirovi,Gredelj,18i).Uzoraktestova patolokihkonativnihregulativnihmehanizama: anksioznost(A-1),inhibitornakonverzija(I-,), agresivnost(T-1,),shizoidnost(L-1,).Uzorak morfolokihvarijablitijelaodabranjeuskladusa modelom strukture morfolokog statusa, odreenom unizuranijihistraivanja(Momiroviisur.,1o. ).Longitudinalnadimenzionalnostskeleta:visina tijela (AVISTJ), raspon ruku (ARASR), duina ruke (ADUR).Transverzalnadimenzionalnostskeleta: bikristalniraspon(ABIKR),biakromialniraspon (ABARAS),dijametarrunogzgloba(ADIRZ). Volumenimasatijela:masatijela(AMASTJ), opsegnadlaktice(AOBNDL),opsegnadkoljenice (AOBNTK).Podkonomasnotkivo:koninabor nadlaktice(AOBNDL),koninaborstomaka (AKNSTOM), koni nabor potkoljenice (AKNPTL).Baterijazaprocjenuosnovnihmotorikih sposobnostiodabranajeodmjernihinstrumenata, kojisuseuprethodnimistraivanjima(Gredelj, Metiko,Hoek,Momirovi,1,,)pokazali pouzdanimnositeljimaobavijesti.Varijableza procjenukoordinacije:koordinacijasapalicom (MKTKK),slalomsatrimedicinke(MKOSM), osmicasasaginjanjem(MAGOSS).Varijableza procjenueksplozivnesnage:bacanjemedicinkeiz leanja na leima (MESBML), skok u dalj iz mjesta (MESSD),tranjeiom(MESTioM1).Varijableza procjenubrzinefrekvencijepokreta:tapingnogom (MBFTAN),tapingnogamaozid(MBFTAZ), tapingrukom(MBFTAR).Varijablezaprocjenu repetitivnesnage:sklekovinarazboju(MRASKR), podizanjetrupaizleanja(MRSPTL),duboki unjevisoptereenjem(MRLDCT).Varijableza procjenu ravnotee: stajanje na jednoj nozi uzduno na klupici s otvorenim oima(MBAU1O), stajanje najednojnozipoprenonaklupicisazatvorenim oima (MBAU1Z), stajanje na jednoj nozi uzduno naklupicizaravnoteusazatvorenimoima (MBAP1Z).Varijablezaprocjenupreciznosti: ciljanje dugim tapom (MPCD),ciljanje vertikalnog ciljanogom(MPGVCN),ciljanjehorizontalnog ciljarukom(MPGHCR).Varijablezaprocjenu feksibilnosti:iskretpalicom(MFLISK),zanoenje izleanjanagrudima(MFLZLG),dubokipretklon na klupici (MFLDPK). Varijable za procjenu brzine: tranje iom. (MBRioM), tranje na iom iz leteeg starta(MBRioMLS),tranje,omizvisokogstarta (MBR,oMVS).Uzorak kriterijske varijableRUKOMETIzvoenjesedmerca(ORIS).Uzorak testa rukometne motorike preuzet od Rogulj (1,)Opis testa:Nainprovoenja:Navratimazarukometnalaze seoznakeuoblikukvadrataudesnomilijevom gornjemugluveliine,oX,ocm.Udesnomi lijevomdonjemuglunalazeseoznakeuobliku kvadrataveliine,oX,ocm.Sacrtesedmerca(, metara od gola) uenici izvode bacanjau svaki cilj. Prilikomsvakogbacanjaonigaajuredomoznake navratima,poeviodlijevoggornjeguglapreko desnoggornjeguglatelijevogdonjegdodesnog donjegugla.Sedmeracsemoeizvoditisapadom naprijed.Svabacanjaueniciizvodeistomloptom. Za svaki uspjean pogodak uenik dobija 1 bod27SportPOST SCRIPTUM Broj 2 Jesen 2011Rezultati Ulaznimsistemomvarijabli(Tabela1.)objanjeno je.ii(RSguare)zajednikogvarijabilitetaoba suprostavljenaprostora.Uticajcjelokupnogsistema prediktoranakriterijodreenjeveliinommultiple korelacijekojazaovajtehnikielementizrukometa iznosi (RO) = .,, to je znaajno na nivou (Sig.) = .oi.Naovisnuvarijablurukometapenal,izcjelokupnog tretiranogantropolokogprostoraneovisnih varijabli,projiciralasusesamodvatestaiobasu izdimenzijabazinemotorike.Veiregresijski koefcijent Beta (Tabela i), dakle statistiki znaajan uticajnakriterijskuvarijablunositestMFLISK iskretpalicom(Beta-.i1,Sig..oo).Drugiznaajni koefcijent je ostvarila varijabla MPGHCR gaanje horizontalnog cilja ruko