psihilogija dječjeg crteža

7/23/2019 Psihilogija Djejeg Crtea

1/18

Understanding childrens drawingsRazumijevanje djejeg crtea

1


2/18

Uvod

Ovo poglavlje predlae naine na koje terapeuti mogu raditi s djecom kroz njihove crtee.

Neki terapeuti smatraju taj dio manje vanim ili imaju malo iskustva na tom podruju.

Svakako terapeuti moraju znati ojasniti crtee iz aspekta emocija! prolema! strahova!

oiteljskih odnosa koje djeca doivljavaju.

"


3/18

1. Rad s djecom i njihovim crteima

Kad mi je bilo est godina, video sam jednom prilikom velianstvenu sliku u nekoj knjizi o praumi

koja se zvala 'Istinite prie'. Slika je predstavljala zmijskog cara kako guta neku zvijer. Evo toga

crtea. ! knjizi je pisalo "mijski car guta svoju rtvu cijelu, ne vau#i je. $osle toga nije u stanju

da se kre#e i spava est mjeseci dok je ne probavi%.

&nogo sam tada razmiljao o pustolovinama u praumi i uspio sam olovkom u boji nacrtati svoj

prvi crte. &oj crte broj . Izgledao je ovako(

$okazivao sam svoje remek)djelo odraslim osobama i pitao i* da li se plae moga crtea.

+ne su mi odgovarale( "ato bi smo se plaili jednog eira'

&oj crte nije predstavljao eir. +n je predstavljao zmijskog cara koji je progutao slona. -acrtao

sam tada zmijskog cara iznutra, kako bi odrasle osobe mogle da s*vate. -jima su uvijek potrebna

objanjenja. &oj crte broj izgledao je ovako(

+drasli su me savjetovali da se ostavim crtanja zmijskog cara spolja i iznutra i da se pozabavim

geogra/ijom, povijesti, raunom i gramatikom. I tako sam u estoj godini napustio sjajnu slikarsku

budu#nost. 0io sam obes*rabren neuspje*om svoga crtea broj i svog crtea broj . +drasleosobe nikada nita ne s*va#aju same, a djecu zamara da im stalno daju objanjenja.

!lomak iz &alog princa, 1ntoine de Saint E2uper3, 456

#


4/18

$nterpretacija djejih crtea i njihovog kreativnog rada moe iti prolematino. %ednostavan

je primjer kako odrasli nekad nenamjerno reagiraju na crtee simpatino prikazano u knjizi

&'ali princ( )ntoniea de Saint *+uper, -1/#0 .

ako pripovjeda prikazuje dva crtea i na drugom nudi prikaz -23ra, crtea0 odrasli ne

reagiraju sa razumijevanjem na njihov rad. $ na kraju izgui volju za crtanjem jer je njegovo

crtanje neshva4eno. Ovaj primjer pokazuje koliko je te5ko odraslima vidjeti djeji crte

osim oima odraslog ovjeka. 6e5ko se sje4aju ma5te! kreativnosti i ez pravila izraaja! a

reakcije su e54e osu7uju4e ili neke korekcije umjesto prepoznavanje razliitih mogu4nosti

prikazivanja neega. Npr. kad dijete ne5to modelira odrasli to smatraju neurednim dok dijete

ne gleda na predmet nego nalazi radost u samom procesu crtanja.

/


5/18

2.Narativni crtei

Narativno prikazivanje po de8iniciji je pria i selektiranje pro5lih doga7aja! izjava! opisa itd.

Narativna kvaliteta je mogu4nost djejeg izraaja da prezentira percepcije svojeg unutarnjeg

svijeta! odgovore na utjecaj okoli5a! vlastite prie kroz prikladne olike komunikacije i kroz

razgovor sa terapeutom o sadraju njihovog likovnog izraaja.

2.1. O djeijem likovnom izraaju, Riley (199.!

Umjetnost je produetak neije osonosti! projekcija misli i osje4aja. ad je umjetnost

prihva4ena! po5tovana i vrednovana od strane terapeuta kreativnost se isto s time identi8icira i

tako se osje4a. U ovom sluaju dijete se moe olje razumjeti nego kroz razgovor i rijei. ad

dolazi do prolema tjeskoe! dijete ga prikazuje kroz crte i to je savr5eno vrijeme za

sukoljavanje s prolemom pona5anja.

Narativne terapije postale su popularne u radu kako sa djecom tako i sa roditeljima.

ao 5to pomae djetetu da pomo4u crtea vrednuju! izraavaju i doivljavaju osje4aje! ali im

tako7er pomae da postave distancu izme7u see i prolema. 6ako7er! jako je itno

ustanoviti da je prolem 3 &prolem( ! a ne da je dijete prolem.

9jeca veralno dijele in8ormacije o sadraju i kroz sam crte i ta kominacija uvelike pomae

terapeutima u razumijevanju. ada crtaju sami see otkrivaju svoju linost i dopu5taju

terapeutu da koristi taj vizualni prikaz za jo5 pitanja i daljnju interakciju. 1 ili " crtea nisudovoljna. Svaki crte pokazuje drugaiji aspekt djeteta! zato ih je potreno vi5e.

:


6/18

". #lo$a tera%euta u %rocesu crtanja

;risutnost terapeuta je vrlo itna )llan -1


7/18

&. Raz$ovor o crteima

Neki terapeuti gledaju djeje crtee na naznake depresije! traume i drugih poreme4aja ali

tako7er moe i oznaiti neke pozitivne karakteristike! skrivene elje! talent i interese. ;itanja

poput &za5to si to nacrtaoAnacrtala(B ve4ini je djece te5ko ojasniti. Odgovoriti 4e sa ne znam

ili uop4e ne4e ni5ta odgovoriti. ;roduktivniji je pravac jednostavno oja5njavanje tj.

opisivanje na glas 5to vide na crteu. Npr. terapeut moe oratiti pozornost na neke elemente

kao nprC &Didim osou koja gleda kroz prozor ku4e! sa psom u dvori5tu( ili &Didim veliki uti

krug sa plavim linijama oko njega( i ekati odgovor od djeteta. $nae dijete doda jo5 neke

in8ormacije o slici jer ih je odrastao ovjek proma5io! a ti detalji su djetetu jako itni.

6erapeut moe nastaviti razgovor poput &=a5 me zanima 5to vidi kad gleda kroz taj prozoB( ili

&?anima me 5to taj pas misli! o emu razmi5ljaB(. Ovakav tip ispitivanja je zauzimanje

drugog stajali5ta i sagledavanje crtea iz drugog aspekta. Re8lektiraju4i osje4aje nazad na

dijete koriste4i se crteima! pogotovo kad dijete prikazuje emocije dosta izraajno na

crteima.

primjerC

Sedmogodi5nji djeak koji je svjedoio te5kom muenju svoje majke od strane oca. Nacrtao je

oca kao &zloesti ovjek sa eki4em i noem(. Rekao da mu je drago 5to je do5ao u zatvor

&zog toga 5to je uinio(. 6erapeut je vjerojatno odgovarao i treao ih &Sigurno je ilo

grozno za tee vidjeti kako je povrijedio tvoju mamu. U redu je da ti se tata ne svi7a zog

toga 5to je uinio. 9rago mi je da mi govori5 o svojim osje4ajima(.

Eslika str :"F

Neka od najuoiajenijih pitanja s kojima zapoinje razgovor suC &oji naslov i dao ovoj

slici(B &Reci mi ne5to o svom crteu(. $li &5to se doga7a na ovoj slici(B ako se ljudi ili

ivotinje na slikama osje4aju jer su oni projekcija djetetovih osje4aja. )ko se nalaze ojekti

-auti! ku4e! stala0 terapeut moe pitati za njihove osje4aje. )ko se radi samo linijama i

ojama i o njihovim osje4ajima. ad se nalazi vi5e 8igura postavlja se pitanje poput &ad tite dvije 8igure mogle priati! 5to i si rekleB Gto im se svi7a ili ne svi7a kod jedne i druge(B

H


8/18

;itanja poput &'ogu li pitati djevojicu! djeaka! psa! maku i sl. ne5to( ohraruju djecu da

odgovore na pitanje jer se distanciraju od prolema i ne povezuju ga sa soom. od djece sa

traumom koristi se prianje prie u #. licu koje omogu4uje sigurnost i udaljenost od traume.

Neka djeca lak5e izraavaju svoje osje4aje kroz neku lutku! pli5anu igraku i sl.. %er izravno

govore o soi kroz lutku a komunikacija traje due i sa vi5e in8ormacija. -)s Oaklander!

1H


9/18

'.mocionalni sadraj djeijih crtea

?a poetak je vrlo itno po5tovati njihov kreativan rad. *mocionalni prolemi su kod svakog

djeteta drugaije doivljeni. Ono 5to je najtee kod razumijevanja djejih crtea je razumjeti

emociju. U ranom djetinjstvu te5ko je uvidjeti kako djeca izraavaju emocije zato 5to je sama

ideja izraavanja emocije za njih apstraktna. 'ala djeca imaju ogranieni vizualni vokaular.

%aka analiza -str 11#0

Razumijevanje simolike sadraja djejeg spontanog umjetnikog izraavanja! strukturnih

elemenata. Ukljuuju4i liniju! olik! oja! veliina usporednih ojekata. 'la7a djeca nemaju

dovoljno razvijenu motoriku od druge djece i to utjee na kvalitetu linija! olik i sama

organizacija samog crtea.

). *oja

?a svakog individualca oja ima neko znaenje! znaenje koje je velikim djelom

vezano za kulturalne i sociolo5ke utjecaje i tradiciju ali tako i osonog mi5ljenja. ?ato 5to oja

ima puno emocionalnih sadraja terapeuti ele znati ima li oja i kakvu vanost za

traumatiziranu djecu. Naje54e su zarinuti ako dijete koristi samo jednu oju pored velikog

izora drugih oja! a5 tu odre7enu. =oja spada u kvalitativna oiljeja crtea. $straivanja o

djejoj uporai oja u crteu jo5 su rje7a nego 5to je to sluaj s veliinom crtea. Simolika

upotrea oja podrazumijeva se do te mjere da su nazivi nekih oja ve4 postali sinonimi za

odre7ene emocije ili emocionalna stanja u svakodnevnom govoru. Npr. engleski nazivza plavu oju -lue0 u govoru se koristi samostalno kako i simolizirao tugu ili depresivno

raspoloenje.

Delik roj projektivnih testova koristi oju kao 8aktor koji pomae u stvaranju potpune

slike o ovjekovoj linosti -Rorschahov test mrlja! ;rojektivna tehnika mozaik! Iuscherov

colour test itd.0. ;sihologija oja razliitim ojama pridaje razliita znaenjaC crvena

oja uzrokuje najve4e uzu7enje koje moe iti ugodno i neugodnoJ kada se doivljava kao

ugodno! predstavlja snanu mo4! ljuav i apetit svih vrsta. )ko je uzu7enje izazvanocrvenom ojom neugodno ona se doivljava kao razdraenost i muenje te se njezina snaga


10/18

tumai kao prijetnja. ;lava oja najvi5e od svih oja djeluje smiruju4e. 9ugim promatranjem

plave disanje i puls se usporavaju! a tlak sniava. Stoga je psiholo5ko znaenje plave mirno4a.

Ona uzrokuje osje4aj zadovoljenja i harmonije. ?elena oja povezuje se sa stailno54u i

vrstinom. Kuta oja! nasuprot zelenoj! izaziva osje4aj promjene i razvoja! sloode i traganja

za novim. ada je u projektivnom uratku dominantna crna oja smatra se da ona ukazuje na

depresiju. ;ovezanost oja s emocionalnim stanjima korijene moe prona4i u davnoj

ovjekovoj pro5losti! kada su ivot odre7ivali dan i no4J dan je znaio aktivnost i stimulaciju!

dok je no4 oznaavala mirovanje i potencijalne opasnosti od strane raznih graeljivaca.

Stoga se tople oje povezuju sa aktivno54u i energijom! a tamne sa mirno4om ili opasno54u

- Iuscher! 1/povezuju s naranastom! utom! zelenom i plavom ojom! dok tunim prizorima pridaju

sme7u! crnu i crvenu oju. $straivanja su pokazala da oje imaju razliite stupnjeve

privlanosti i emocionalnog znaenja za djecuJ crvenu oju pre8eriraju oa spola! te djeca

znaajno e54e povezuju svijetle oje - npr. utu 0 sa sretnim emocionalnim izrazima! a tamne

- npr. plavu 0 s tunima -?entner! ">>10. =o,atzis i Darghese -1/0

1>


11/18

). +nter%resonalni as%ekti djeijih crtea

oristi se u terapijama gdje su ljudi povezani nekom zajednikom traumom. Na djecu

utjeu me7uljudski odnosi njihovih roditelja! ro7aka! prijatelja! uitelja itd. i to se odraava na

njihovo likovno izraavanje. 9jeje slike njihovih susjeda! 5kole i zajednice op4enito mogu

iti njihovo izraavanje stvarne situacije! osje4aja i iskustva s drugim ljudima i

U ovom poglavlju opisana su tri tipa djejih crtea koja naje54e odraavaju interpersonalna

gledi5ta djece. 6o su crte oitelji! lanova oitelji! crtei ku4a i me7uljudske perspektive.

Oiteljski crtei su logini nain zapoinjanja izraavanja djejih percepcija. roz

sadraj veliinu 8igura isto tako proces crtanja. $z ponavljanja crtea saznaje se dosta o

oiteljskoj dnevnici. 6erapeuti zato esto trae od djece da crtaju svoje oitelji kako i

uvidjeli kakvi su odnosi unutar oitelji. -primjerice moe se prepoznati zlostavlja u oitelji0.

;ostoji tzv. &inetic Mamil, 9rawing(. 6o je zadatak! tj. procedura u kojoj se trai od

djeteta da nacrta sve lanove svoje oitelji ukljuuju4i i njuAnjega tijekom neke aktivnosti.

Nek se poku5a nacrtati cijele ljude! ne samo nacrtane ili 5tapi4aste crtee ljudi. Oratiti

panju na detalje i svi moraju oavljati neku aktivnost. 6ako7er da se crtaju odnosi me7u

likovima u nekoj aktivnosti. $ takvo izraavanje je produktivnije nego izraavanje rijeima s

ozirom na nedovoljno razvijen vokaular djece.

;rimjerice nerazdvojene 8igure jedne od druge smatraju se izjegavanjem! a kod neke

djece potrea za neovisnosti ili ak traenje sigurnosti. U oiteljima nasilnog pona5anja -kao

5to su 8iziko ili ak seksualno zlostavljanje0 dijete 4e proati simoliki postaviti granice

unutar crtea 5to tei za za5titom! ijegom ili pak moe iti potrea za vlastitim prostorom i

privatnosti. 9jeca imaju svoje jedinstvene razloge pozicioniranja 8igura na crtee. 6erapeuti4e razgovarati sa djecom o njihovim oiteljskim crteima da i mogli doiti vi5e in8ormacija.

od traenja oiteljskih crtea vano je razmotriti da crtanje oitelji nije inae najdraa tema

djeci jer ograniava djecu da crtaju sve 5to ele. De4ina oiteljskih crtea nije spontana i esto

djeca ne crtaju oitelji kao sloodnu temu. $znimka za djecu -/3@ godina0 u razdolju u kojem

ljudske 8igure postaju vaan dio likovnog izraavanja. 9jeca crtaju see! roditelje! rodinu! i

druge ljude koji su im vani.

U 5kolskoj doi od @ godina na dalje djeca ne crtaju oitelji ukoliko se to od njih izriitozatrai. 9jeca koja crtaju svoje skladne oitelji crtaju prilago7ene i udone okom crtee sa

11


12/18

detaljima iz oiteljskog ivota. 9jeca koja izjegavaju tu temu oito da imaju nekih kon8likata

crtaju lanove oitelji licem ravno iako se od njih trailo da crtaju neku aktivnost. Neka djeca

uop4e ne ele crtati svoju oitelj. $straivanja su pokazala da crtei koji su nacrtani u 5koli

uvelike pomai u otkrivanju prolema jer djeca nisu pod nadzorom tj. pritiskom terapeuta.

1"


13/18

. rtanje lanova o-itelji

9aje priliku djeci da se usredotoe na jednog odre7enog lana oitelji i da se identi8icira

odnos kakav dijete ima s tom osoom.

.

;rimjer r.1.

Lrte prikazuje oitelj kako uiva u sportu! nacrtao ga je devetogodi5njak. On je odgovorio

da on i njegova oitelj igraju nogomet. Opis ove slike opisuje aktivni odnos sa lanovima

svoje oitelji. 'oemo primjetiti da je majka nacrtana kao najve4a u oitelji! iako to nemora

iti vano postavljeno mu je pitanje! & jeli mama vo7a va5eg timaB( djeak je odgovrio

pozitivno. Gto je potvrdilo poloaj i utjecaj majke u oitelji i u odnosu s djecom.S druge strane moe se primjetiti i trauma kao na primjeru r.".

;rimjer crte 1@< str @./.

9jeak od @. godina u skloni5tu za zlostavljene ene nacrtao je see i svog oca. roz

razgovor djeak je pokazao svoj strah da ne4e vi5e vidjeti svog oca i da 4e morati oti4i s

majkom. 6o je pomoglo djeaku da izrazi svoje osje4aje o cijeloj toj situaciji.

Lrte @.:. nacrtao je petogodi5nji djeak 8iziki zlostavljan. ;okazuje see i svoju aku u

razgovoru s terapeutom. O crteu! opisao je aku kao pozitivnu i pouzdanu osou u njegovu

ivotu. ako je ivio sa majkom! ipak ona nije osoa koju je on odarao nacrtati. 'ogu4e

zato 5to je ona ila esto emocionalno nedostupna i ne e8ektivna u zaustavljanju zlostavljanja.

Nasuprot tome aka je esto rinula i za5titila djeaka od nekoliko incidenata 8izikog

zlostavljanja i kanjavanja. Spontano! u kasnijim crteima tako je u poetku odijao crtanje i

1#


14/18

druge lanove oitelji! naposljetku i oca kao zloestog ovjeka koji je imao pi5tolj! a kasnije i

da ga je majka udarala nekada! 5to je potvrdilo to zlostavljano dijete.

6ako7er! mogu4i su i zadaci! npr. kao crtanje najdraih ljudi! stvari koje me pla5e! nacrtaj

majku i dijete upravo da se vidi kako dijete gleda na odnos majke i djeteta! kako i treao

izgledati.

1/


15/18

.rtanje kua i inter%ersonalna %ers%ektiva

Rade se u poku5aju da se razumije djeja percepcija njihovog dana i oiteljskog ivota.

Uoavaju se odre7ene karakteristike osoito u dominacijama! dimu koji ide iz dimnjaka i

&plutaju4im( ku4ama.

9imnjaci na ku4ama predstavljaju mnogo pitanja terapeuta. Oni se poistovje4uju sa toplinom

izme7u lanova oitelji! a dim iz dimnjaka je proet sa ljutnjom i napetosti unutar oitelji.

$ako taj podatak ne mora iti uvijek najuvjerljiviji! zato 5to mnoga djeca povezuju dimnjak i

iz njega dim kao ne5to normalno! naje54e u $D. stadiju.

;lutaju4e ku4e tj. one koje ne lee na nekoj liniji ili dnu papira mogu znaiti nestailnost

npr. -@.. crtei! @.1> crtei! str 1H@31HH0

Ne mora znaiti izravno zlostavljano! ali napetosti i nestailnosti! da djeca koja jesu

zlostavljana lak5e je crtati om i priati o tome nego lanove oitelji itd.

$li pokazuje djetetu novu atmos8eru unutar doma.

Npr. razvedene mame deko nalazi se na crteu! ali on ne ivi s njima u ku4i. 6ako7er!

moemo zatraiti od djece da crtaju svoju ku4u prije nego 5to oni odu u 5kolu ili nacrtaj svoju

ku4u nedjeljom ujutro. 6u se pojavljuju &23ra,( crtei koji pokazuju odre7ene detalje! ili npr.

Nacrtaj svoj dom po no4i.

.. @.11 str 1H

Npr sedmogodi5nja djevojica nacrtala je ovako svoj dom po no4i. Njezine dvije sestre i rat

su ili gore u krevetima i njihova majka! a ona dolje u krevetu ispod televizora. ad ju je

terapeut pitao za5to ona mora spavati dolje! a svi odrasli gore! ona je odgovorila! tako da

njezin otac moe spavati kod nje. 9jevojica je ila sesksualno zlostavljana od strane oca.

6ijekom no4i drao je odvojenu od ostatka oitelji. Lrte pokazuje vane detalje! npr.C

televizor je nacrtan kao najve4i ojekt! oino je io upaljen tijekom zlostavljanja daa i seprikrilo zlostavljanja.

1:


16/18

1@


17/18

?akljuak

%edni terapeuti kroz te crtee uoavaju proleme i pomo4u njih rje5avaju! a drugi samo

crtanje gledaju kao procese kroz koji se rje5avaju njihovi prolemi! strahovi! 8rustracije i

traume! 5to dovodi do nekog opu5tanja i kao 5to smo prije rekli! sam proces stvaranja djeci

donosi uitak! a ne rezultat! tj. kako to na kraju estetski izgleda. Naravno! kominaciju ooje

smatram najvi5e produktivnom. 9eji crtei mogu veoma jasno odgovoriti na mnoga pitanja!

mnogo jasnije nego rijei. Oni mogu ukazati na djeje strahove! enje! traume! elje! a esto

upu4uju na njihovo pona5anje! dru5tvenost! povuenost! agresivnost! kao i druge

karakteristike linosti. 9jeji osje4aji su isti i neskriveni tako da metodu crtea uspje5no

primjenjuju psiholozi i pedagozi u radu sa djecom. 9jeca crtaju samo ideju ez opisivanja i

perspektive i lako uoavaju osnovne olike krug! trokut! kocku. Ona poseno vole da crtaju

svoju oitelj iz njihovog ugla! onakvu kakvu je vide! esto ez uljep5avanja. ;orodicu crtaju

zato 5to je to njihova sredina! sigurnost i oslonac. $ najve4i je aspekt u njihovom odrastanju

koje je odgovorno za velik roj njihovih daljnjih pona5anja.

1H


18/18

/iteratura0

Understanding children's drawings /CathyA. Malchiodi

AAwww.maturski.orgA;S$POIOQ$%)A9ecijiLrtez.htm

1

psihilogija dječjeg crteža

Documents