psihologija kao znanost
DESCRIPTION
Psihologija Kao ZnanostTRANSCRIPT
Psihologija kao znanost Temelji psihologije – pogl. 1. i 2.
Uvod u psihologiju
Pregled predavanja
• Što čini neku disciplinu znanstvenom?
PREDMET ISTRAŽIVANJA
• Što je psihologija i područje rada psihologa
• Kratka povijest psihologije
• Suvremeni psihologijski pristupi
• Kritičko mišljenje
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
• Operacionalizacija varijabli
• Generalizacija rezultata
• Metode istraživanja
• Metoda opažanja
• Metoda korelacije
• Eksperimentalna metoda
• Etička pitanja
Što čini neku disciplinu
znanstvenom?
• Predmet istraživanja
• Metoda istraživanja
Što je psihologija?
• grč. psihe = duša i logos = znanost “znanost o duši” ili
“dušeslovlje”
• Znanstvena psihologija ne izučava “ljudsku dušu”, nego psihičke
procese i ponašanje ljudi i ostalih životinja.
• Predmet istraživanja: živčani sustav, osjeti i percepcija, učenje i
pamćenje, inteligencija, jezik i govor, mišljenje, rast i razvoj, ličnost,
stres i zdravlje, psihološke poremećaje i načini njihovog ublažavanja i
uklanjanja, evoluciju ponašanja, ponašanje u različitim socijalnim
organizacijama...
nastoji
opisati
objasniti
predvidjeti
kontrolirati
pojave koje proučava, tj. psihičke procese i
ponašanje.
Psihologija kao znanost
• Teorija = logički ustrojen niz pretpostavki (tvrdnji) koje služe
definiranju događaja (pojmova), opisuju veze među njima i
objašnjavaju njihovo javljanje.
• Psihologijske teorije se temelje na pretpostavkama o ponašanju i
psihičkim procesima, sadrže tvrdnje o načelima i zakonitostima koje
vladaju među njima i omogućuju nam izvođenje objašnjenja i
predviđanja.
• Primjer – povezivanje tvrdnji o ponašanju (agresija), mentalnim
procesima ili emocijama (predrasude, ljutnja) te biološkim
procesima (testosteron)
Psihologija kao znanost – psihologijske
teorije
Psihologija kao znanost – psihologijske
teorije
• Teorija se provjerava znanstvenim istraživanjem
prihvaćanje / odbacivanje / modifikacija
npr. stara teorija da glad nastaje zbog kontrakcija
želuca; suvremene teorije: glad nastaje zbog bioloških i
situacijskih varijabli.
• Zadovoljavajuća teorija omogućuje predikciju (agresija,
glad)
• TEMELJNA ISTRAŽIVANJA – cilj je sakupljanje znanja – opisivanje, predviđanje i razumijevanje fenomena. Istraživanja su sama sebi svrhom.
npr. biološka psihologija, kognitivna, razvojna, psihologija ličnosti, socijalna psihologija
• PRIMIJENJENA ISTRAŽIVANJA –traženje rješenja za konkretan osobni ili društveni problem.
Područje rada psihologa
Područje rada psihologa
• Klinički psiholozi/psihoterapeuti
• Savjetovatelji
• Organizacijski/industrijski
• Škole i vrtići
• Socijalna skrb
• Forenzika
• Medicina rada
• Vojska
• Povijest psihologije i povijesni pristupi - Temelji psihologije – S. A.
Rathus, pogl. 1,, 9.-15. str.
Kratka povijest psihologije
Suvremeni psihologijski pristupi
Pristup Predmet istraživanja Glavne pretpostavke
Biologistički Živčani, endokrini sustav, geni Ponašanje i psihički procesi se
mogu objasniti biološkim
procesima
Kognitivistički Obrada infromacija, mišljenje,
jezik, govor
Postojanje mentalne reprezetacije
svijeta i svjesno razumijevanje
Humanističko-
egzistencijalistički
Subjektivo iskustvo Ljudi čine slobodan i svjestan
izbor temeljen na svom
doživljavanju
Psihodinamski Nesvjesni procesi, rano
iskustvo
Obrambeni mehanizmi sprečavaju
ljude da budu svjesni svojih
motiva, bitni nesvjesni rani
konflikti
Pristup sa stajališta
učenja
Utjecaj okoline na ponašanje,
učenje opažanjem
Učenje i iskustvo stvara
jedinstven sklop razvoja
ponašanja
Sociokulturalni
Djelovanje etniciteta, spola,
kulture i ses-a na ponašanje i
psihičke procese
Individualne razlike uzrokovane
sociokulturalnim faktorima
• Suprotstavljanje široko prihvaćenim, ali pogrešnim vjerovanjima,
bez pasivnog usvajanja informacija
CILJEVI KRITIČKOG MIŠLJENJA:
• Razvijanje skeptičnosti prema objašnjenjima i zaključcima
• Sposobnost zaključivanja o uzrocima i posljedicama
• Izoštravanje znatiželje prema ponašanju
• Znanje o istraživačkim metodama
• Sposobnost kritičke analize argumenata
Kritičko mišljenje
Kritičko mišljenje • “Gledanje nasilnih filmova uzrokuje nasilno ponašanje”
• “Povijesni preokret: otkriven način zaustavljanja Alzheimerove
bolesti”
• “Suprotnosti se privlače”
• „Mozak koristi spavanje da ispere toksine nakupljene
razmišljanjem tijekom dana”
METODOLOGIJA
ISTRAŽIVANJA
Znanstvena metodologija - sustav pravila na
temelju kojih se provode istraživački postupci,
izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera
Znanstvena metoda – organizirani način upotrebe
iskustva i provjeravanja ideja s ciljem
proširivanja znanja
Psihologijska teorija Svakodnevno iskustvo
Opća vjerovanja
Istraživački problem (pitanje)
Hipoteze
Provjera hipoteze
Prikupljanje podataka
Izvlačenje zaključaka
Izgrađivanje teorije ili njezina modifikacija
Novi istraživački problemi ili
hipoteze
Znanstvena metodologija kao sustavan način organiziranja i proširivanja znanstvenog znanja
• Nužna za provedbu istraživanja
• Operativna definicija – definicija varijable pomoću
upotrebljene metode s ciljem oblikovanja ili mjerenja te
varijable
• Npr. teorijski konstrukt “uspješnost”, “znanje” ili
“depresivnost”
Operacionalizacija varijabli
Generalizacija rezultata
• Populacija - cjelovita skupina organizma ili pojava
• Uzorak – dio populacije
• Generalizacija – zaključivanje s uzorka na populaciju – ovisno
o reprezentativnosti uzorka
• 1936. Roosevelt vs. Landon – telefonsko anketiranje u
korist Landona; stvarni izbori – velika većina izabrala
Roosevelta
Uzorak mora točno reprezentirati populaciju da
bi omogućio generalizaciju rezultata!
To je bitnije od veličine uzorka.
Osnovni tipovi uzorka:
• Slučajni uzorak - svaki član populacije ima jednaku
vjerojatnost biti uključen u istraživanje
• Stratificirani uzorak - bira se na način da su određene
podskupine u populaciji razmjerno zastupljene u uzorku
– relevantne karakteristike, npr. spol, stručna sprema
Pripaziti na pristranost dobrovoljnog sudjelovanja (pr. u exp.
prestanak pušenja ili utjecaj vježbi na pamćenje; u anketama –
interes, otvorenost, slobodno vrijeme)
Generalizacija rezultata
METODE ISTRAŽIVANJA
• Metoda opažanja
• Metoda korelacije
• Eksperimentalna metoda
• Proučavanje pojedinačnog slučaja intervjuoom,
upitnicima i psihologijskim testovima,dolazimo do
detaljnog životopisa – korisno za istraživanje rijetkih
fenomena i slučajeva (npr. disocijativni poremećaj identiteta)
• Anketa – metoda u kojoj velik uzorak ljudi odgovara na pitanja o
svojim stavovima i ponašanju – korisno za proučavanja ponašanja
kojima ne možemo pristupiti opažanjem ili eksperimentalno (nedostaci:
društvena poželjnost!)
• Testiranje – primjena psihologijskih testova (sposobnosti,
osobine ličnosti). Važne psihometrijske karakteristike: pouzdanost i
valjanost
• Prirodno opažanje – opažanje ponašanja “tamo gdje se ono
događa”
• Laboratorijsko opažanje -opažanje ponašanja u laboratoriju
METODE OPAŽANJA
• Ispituju se odnosi među varijablama; je li mjerena osobina povezana s
drugom osobinom
• Koeficijent korelacije = stupanj sukladnosti u variranju dvije varijable
• Mogući raspon: od -1 (potpuna negativna) do +1(potpuna pozitivna
korelacija)
0-0,2 nikakva ili vrlo slaba povezanos
0,2-0,4 slaba povezanost
0,4-0,7 srednja povezanost
0,7-1 velika povezanost
Primjer poz. povezanosti: inteligencija i školske ocjene
Primjer neg. povezanosti: izloženost stresu i zdravlje
METODA KORELACIJE
METODA KORELACIJE
• Nemogućnost uzročno-posljedičnog zaključivanja
Kakva bi povezanost bila između
• Religioznosti i kriminala
• Jezičnih i glazbenih sposobnosti
• Razine obrazovanja i maloljetničke trudnoće
• Školskih ocjena i delikvencije
• Eksperimentom u kontroliranim uvjetima nastojimo provjeriti utječe li mijenjanje jedne ili više nezavisnih varijabli na promjene u zavisnoj varijabli. Omogućuje kauzalno zaključivanje.
Kada želimo provjeriti utjecaj neke varijable možemo:
mjeriti ponašanje osobe izložene određenim uvjetima i usporediti ga s ponašanjem osobe koje nije bila izložena (tzv. nezavisni nacrt)
ili
mjeriti ponašanje iste osobe u dvjema različitim situacijama: (tzv. zavisni nacrt)
EKSPERIMENTALNA METODA
EKSPERIMENTALNA METODA
• Kod zaključivanja o uzročno-posljedičnoj vezi –
najteži dio jest isključiti druga moguća objašnjenja
• eksperimentalna kontrola - u planiranju i provođenju –
cilj je da se alternativna objašnjenja odstrane ili učine
neuvjerljivima.
• Primjer: utjecaj alkohola na ponašanje – dvije skupine
(alkohol i sok) – problem?
• Slijepo i dvostruko slijepo
ISTRAŽIVAČ je dužan istraživanje provesti u skladu s:
vladajućim znanstvenim standardima
ne čineći pritom nažao ispitanicima
točno i iscrpno izvijestiti o dobivenim rezultatima poštujući načelo
navođenja izvora
preuzeti punu odgovornost za posljedice koje bi njegovi napisi mogli
izazvati u društvu
ETIČKA PITANJA
Neki od etičkih principa:
• Pristanak na sudjelovanje
• Povjerljivost
• Etički odbori
• Upotreba zavaravanja ili obmane – samo ako nema drugih
mogućnosti i ako korist opravdava štetu
• Razgovor s ispitanicima nakon istraživanja
• Nanošenje štete životinjama (npr. lezije određenih struktura u
mozgu) – samo ako nema drugih mogućnosti i ako korist
opravdava štetu
ETIČKA PITANJA